Trea strategija vam moe pomoi ukoliko ste skloniji vizuelnom predstavljanju gradiva i elite da imate crte koji e vam u svakom momentu omoguiti da ponovite glavne ideje nekog veeg gradiva. Crtanje mape uma je metoda pomou koje puno informacija moe da se stavi na jedan list papira, ili da se na dobar nain organizuju beleke. Mogue je ak i celu knjigu sumirati na ovaj nain, olakavajui sebi da se kasnije prisetimo svih glavnih stvari, bez velikih osvrtanja na detalje. Ovaj metod razvija i vetinu jasnog definisanja kljunih pojmova, odvajajui bitno od nebitnog, to je veoma vano pri uenju obimnijeg gradiva.
Pri pravljenju mape uma najpre se crta centar mape uma, koji bi trebalo da predstavlja glavni pojam, tj. crte glavnog pojma. Centralni crte treba da bude specifian, zabavan i sadri asocijaciju na kljuni pojam, kako bi ga na mozak brzo usvojio. Mapa uma u sutini sadri asocijacije koje proistiu ili se vezuju za centralnu taku.
Iz centralne slike se granaju ostale teme, iz kojih mogu polaziti dalji tanji izgranci koji predstavljaju manje vane pojmove. Mape uma se crtaju u boji kako bi se stvorila iluzija trodimenzionalnosti, koja pomae da slika ostane due u seanju. Iz navedenih razloga trebalo bi koristiti minimum tri boje, poto na mozak esto lake pamti crtee i boje od drugih informacija. Iz navedenih razloga potrebno je ukljuiti to vie slikovitih asocijacija na pojmove koji treba da budu naueni. Pri tom se preporuuju samo pozitivne asocijacije na date pojmove.
Copyright Link group Priloena mapa uma je mapa koju je sainio sam tvorac ove metode Toni Buzan. Na ovoj mapi su predstavljene zakonitosti crtanja mape uma.
Svaku granu treba crtati jednom bojom. Rei, crtei i oznake koje se odnose na tu granu se piu ili crtaju iznad te grane. One mogu da budu bilo koje boje, a preporuuju se varijacije boja, veliine slova, linija i slika. Nakon to je nacrtan centralni crte (u ovom sluaju sama mapa uma), crta se prva grana.
U navedenom primeru iznad prve grane pie ono to ona sadri (u konkretnom primeru paper - papir ). Poetni deo grane je malo deblji u odnosu na svoje izgranke, koji su uvek tanji ka vrhu nego ka voru. Izgranci ove grane nas upuuju na to da nam je za crtanje mape uma potreban beli, prazan papir, postavljen horizontalno i da crtanje na njemu poinjemo od centralnog pojma.
Na sledeoj grani stoji natpis use - koristiti. Autor ove mape nam predlae da koristimo slike, boje i rei pri crtanju mapa. Prilikom pisanja slova bi trebalo da budu tampana, ne treba pisati reenice, ve iskljuivo kljune rei.
Trea, grana na kojoj pie lines - linije ukazuje na to kakvim linijama treba crtati grane i izgranke. Grane idu od debljeg kraja ka tanjem, povezane su i sadre (iskljuivo iznad sebe upisane ili nacrtane) rei i crtee. Slova bi trebalo da se piu horizontalno.
to se tie stila, prikazanog na grani sa natpisom style - stil, autor kae da treba da bude zabavan, naglaen, lian i lep. Bilo bi idealno kada biste razvili svoj lini prepoznatljiv stil, a to se postie vebanjem. Razvijanjem linih simbola moete vrlo lako da predstavite neku ideju u par poteza.
Na poslednjoj grani stoji natpis structure - struktura. Autor preporuuje jasnou prikaza, upotrebu asocijacija i sistematinost u pristupu. Prilikom crtanja trebalo bi se truditi da se razvije sistematinost i rutina. Iz tog razloga, crtanje grana u smeru kazaljke sata se preporuuje kao dobra ideja.
Kada ste prema datim uputstvima sainili mapu uma i sumirali njome gradivo koje ste eleli, moete je postaviti na neko vidno mesto, kako biste svaki put kada prolazite pored nje spontano podstakli proces pamenja i obnavljanja gradiva. 1
Ukoliko elite da uvebate ovu tehniku i upoznate se sa primerima, posetite sledei sajt: http://www.mindmapart.com/
1 Buzan, T, The mind map book, London, BBC Books, 1993.