HIDROBIOLOKA ISTRAIVANJA

Hidrobioloka istraivanja danas imaju veliki praktini znaaj u cilju: kontrole kvaliteta vode za pie istraivanja kvalitativno-kvantitativnog sastava ivih zajednica istraivanja ishrane organizama monitoringa kvaliteta voda u vodotocima ispitivanja produkcije u vodnim ekosistemima ispitivanja produkcije u ribnjacima istraivanja uticaja zagaenja na hidrobionte zatite vodnih ekosistema i dr.

 danas, hidrobioloka istraivanja obuhvataju: eksperiment, analizu, komparaciju, sintezu te induktivne i deduktivne naine rada; na ovaj nain se dolazi do tanih naunih podataka koji se, zatim, statistiki obrauju;

Metod mjerenja i brojanja se koristi za utvrivanje kvantitativnog sastava, tj. gustine populacije na jednom lokalitetu. Fauna dna se prikuplja Eckmanovom (225 cm2) ili Surberovom mreom (939 cm2) to se prerauna na 1m2, tzv. metod kvadrata; biomasa se rauna tako to se svje materijal vae na tehnikoj vagi i prerauna po 1m2. Plankton se obrauje brojanjem jedinki ili raunanjem njegove teine po 1 l ili 1m3 vode; uzorkuje se Rutnerovom bocom, uzorak se filtrira i broji pod mikroskopom pomou komorice zapremine 0,1 ml ili 1 ml, a mogu se koristiti i tablice sa prosjenom masom za pojedine organizme: Cyclops 0,016 mg, Bosmina 0,016 mg, Daphnia 0,026 mg, larva Nauplius 0,004 mg itd. Relativna brojnost (abundanca) se oznaava pomou vrijednosti skale od 1 do 5, 1-3 ili 1-7:
sluajna vrsta vrlo rijetka vrsta rijetka vrsta esta vrsta vrlo brojna vrsta

-Uzorkovanje zoobentosa (makroinvertebrata): -- Surber-ovom mreom kvantitativna metoda -- kick sampling semikvantitativna metoda transekto uzorkovanje -- AQUEM multihabitat uzorkovanje

Indeks koji je najvie koriten je IPS (Coste in Cemagref, 1982) Specific Pollution Sensitivity Index Specifini indeks osjetljiv na zagaenje, koji je razvijen u Francuskoj kao nacionalni indeks u sistemu ocjene statusa (Prygiel et al., 2002) za procjenu ukupnog zagaenja vode. Indikatorski taksoni podijeljeni su u pet klasa, prema osjetljivosti na zagaenje i u tri klase, prema indikatorskoj teini.

MAKROFITE
Akvatine makrofite predstavljaju vodene biljke koje se lako uoavaju golim okom, ukljuujui sve vaskularne vodene biljke, mahovine, hare (Characeae) i obrataj makroalgi. Makrofite vodenih ekosistema javljaju se u tri ivotne forme: helofite (obino ukorijenjene pod vodom, sa plutajuim ili submerznim - potopljenim liem, ili potpuno slobodno-plutajui oblici na povrini vode hidrofite (biljke obino ukorijenjene pod vodom, sa emerznim liem, koje tipino rastu u obodnim dijelovima ili u movarama amfifite (biljke koje se razvijaju i u oblastima koje zauzimaju helofite, ali i u vodi, kao hidrofite

Bentosni makrobeskimenjaci iroko se upotrebljavaju u biomonitoringu Prednosti upotrebe: naelno dobro poznata grupa; grupa obuhvata organizme koji su statini u odnosu na stanite; mnogo je vrsti sa irokim rasprostranjenjem; raznovrsna komponenta vodenog ekosistema; jednostavno uzorkovanje, dobro definirano za plitke vode. Problemi u upotrebi: identifikacija pojedinih grupa je dugotrajna (Chironomidae, Oligochaeta, Amphipoda); razvoj procedura uzorkovanja u velikim rekama je proces koji jo uvek traje.

TROFINOST VODNIH EKOSISTEMA Trofinost ovisi o intenzitetu prometa materije i energije, odnosno od stupnja organske produkcije. Odreuje se na osnovu analize kvalitativno-kvantitativnog sastava planktona, fitobentosa i faune dna, odnosno na osnovu planktonske produkcije i produkcije bentosa.

Bioloke metode ocjene kvaliteta vode u vodotocima se rade prema autorima: KOLWITZ, MARSON (1908,1909) LIEBMAN, H. (1951) PANTLE, BUCK (1955) KNOEPP, H. (1954/55) ZELENIKA, MARVAN (1961) (uveli indikatorsku vrijednost za organizme) SLADAEK (1973) WEGL (1983) MOOG (1995)

Ocjena kvaliteta vode

Ocjena kvaliteta vode u tekuicama je zasnovana na makroinvertebratama i fitobentosu. Saprobni indeks Biotiki indeksi Indeksi diverziteta

Ocjena kvaliteta vode i stupnja trofije u jezerima

Fiziko/hemijski parametri Hlorofil a Fitoplanktonska zajednica Zooplankton makrofite nekton

Saprobna i indikatorska vrijednost

Saprobnu vrijednost u biomonitoring su prvi primjenili Pantle i Buck (1955) kada su ukljuili i saprobni indeks za ocjenu kvaliteta vode. Definie se kao optimum vrste i njenu zavisnost od saprobnosti vodnog toka. Zelenika i suradnici (1959), kao i Zelenika i Marvan (1961) su frekvenciju jedinki prikazali u razliitim saprobnim kategorijama. 10 jedinica su raspodijelili u saprobne stupnjeve, saprobnobnu vrijednost za vrstu su dobili kada su brojnu vrijednost u svakoj kategoriji pomnoili sa brojem kategorije, sve vrijednosti sabrali i sumu podijelili sa 10. Sladaek 1973 uvodi saprobne vrijednosti od 1,5 do 8,5 koje su u upotrebi u nekim dravama. Najzastupljenije su saprobne vrijednosti u intervalu od 1-4. Neke od biolokih tablica uvaavaju ksenosaprobni stupanj kvaliteta vode (Moog, 1995), te su vrijednosti u intervalu od 0-4.

Indikatorska vrijednost
Indikatorska vrijednost (G) ukazuje na znaajnost indikacije (ukazivanja) ekolokog stanja taksona, a ovu vrijednost su uveli Zelenika i Marvan (1961). Stenosaprobnim vrstama data je vea indikatorska nego eurisaprobnim. Indikatorske vrijednosti su u intervalu od 15.

Metodologija istraivanja povrinskih voda

Terenska istraivanja Laboratorijska obrada uzoraka Uzorkovanje: mrea za duboke vode, za plitke vode i dreda Na velikim dubinama bager (Peterson ili Ekman) Plankton: sa gustim platnom

LANAC ISHRANE

Planktonske alge kormoran

planktonski raii

ukljeva

pastrmka

detritus

larva muica (Chironomidae)

crvenperka

tuka

Piramida biomase

ZAGAENJE I PREIAVANJE OTPADNIH VODA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Zgaenje vode uzrokuju: Veliki predmeti Pijesak i ljunak Ulja i masnoe Suspendirane materije Organske materije Hranjive materije (N, P) Patogeni organizmi Otrovne materije Otpadne vode: sanitarni ureaji, pranje i kupanje i kuhinje Industrijske otpadne vode Poljoprivredne povrine

Karakteristike otpadne vode

Krute materije Sastav organske materije N, P Mikroorganizmi i patogeni organizmi Temperatura pH Alkalitet ostalo

 Prethodno preiavanje (mehaniko) - Reetke (razliitih razmjera) - Pjeskolovka: za izdvajanje pijeska i drugih lahko rastvorljivih materija - Mastolovka: izdvajanje masti, ulja i drugih topljivih materija lakih od vode 2. Prvi stepen preiavanja - Taloenje 3. drugi stepen-bioloki 4. trei stepen preiavanja: kontrola hranjivih soli (azota i fosfora)

Bioloko preiavanje
Aktivni mulj Aerisane lagune Stabilizacijske bare Prokapnici: bakterije vezane za opnu gdje se odvija bioloka reakcija Prirodno preiavanje o.v.: ienje u tlu, sanitarne movare, biljni ureaji sa plutajuim biljkama

Apsorpcija u tlu
Manje koliine otpadnih voda:
-Spori ili sistemi malog kapaciteta -Teenje po povrini -Brzo procjeivanje
Za ienje sirove otpadne vode Uloga: osigurava povrinu za bakterije, osigurava kisik, kontrolni rast algi Tipovi biljaka u sanitarnim movarama: 1. vodeni zumbul 2. rogoz 3. trska 4. a

Sanitarna movara

laguniranje
Nastalo akumuliranjem otpadne vode na farmama Prva u San Antoniu 1901 1950 razraene studije o radu laguna Danas u SAD preko 7.000 Koristi se i za velike gradove Lagune: vjetake tvorevine gdje se odvijaju prirodni procesi autopurifikacije Tipovi laguna: prema dominantnim biolokim reakcijama: anaerobne, fakultativne i aerobne

Mikrobiologija laguna
-bakterije: mineralizacija organske materije: hemoautotrofne bakterije -U anaerobnim l.: Pseudomonas, Acromobacteria, Flavobacteria -Koliformne bakterija: jone amonijaka u nitrate (Nitrozomonas i Nitrobacterie)

-FITOPLANKTON: fotosintezom opskrba kisikom (Euglena, Scenedesmus, Chlorella, Chlamidomonas, Anabaena, Oscillatoria) -Zooplankton: Ciliata; Rotatoria,
-Zoobentos: Chironomidae

VJETAKE MOVARE: CONSTRUCTED WETLANDS

-Upotreba rasta biljaka koje preiavaju otpadne vodu i koje reproduciraju uvijete koje vladaju u prirodnim movarama

-Akvatine biljke: a, trska, rogoz idr. Vodene biljke rastu iz vode, a korijenje je u podtlu
1. Mehanizam preiavanja: biljke eliminiraju suspendirane materije, - eliminacija organske materije (bakterije u korijenju biljki) - eliminacija azota (direktnom apsorpcijom biljaka, procesima nitrifikacije denitrifikacije) -Eliminacija fosfora: direktna apsorpcija biljaka, apsorpcija u komponentama tla -Eliminacija patogena (adsorpcija u estice supstrata i predatori bakteriofagi i Protozoa)

Tipovi Wetlanda-movara
Movare sa slobodnim vodnim licem: povrinski tok sa plutajuim biljkama makrofitama i povrinski tok sa potopljenim biljkama Vjetake movare sa sistemom podzemnog dotoka: podpovrinski sistem horizontalnog dotoka i podpovrinski sistem vertikalnog dotoka