Ja sam meda i veoma sam alostan jer sam sam u umi. Ba sam nesredan.

Nemam prijatelje, nemam sa kim da se druim, mnogo mi je dosadno. Veoma je teko ako si usamljen i nema kome da ispria ega se boji, ta voli. Oko mene su samo biljke, a iznad mene plavo nebo, uto sunce i poneki oblak. Oni ne umeju da govore, ne znaju ni jednu igru. Ah ta da radim. Dobro je da ste vi bar doli. Gde su moje ivotinje, gde su nestale? Navedite decu da vas pitaju Gde su ivotinje nestale?

Jednoga jutra, velika zelena uma je osvanula pomalo udna. Dok su se zrake sunca probijale kroz granje ona je bila jako tiha. O emu se radilo, uma nije imala svoje stanovnike. Nije se ulo ukanje lia, nije se ula pjesma ptica, ivotinje nisu bile tamo. Negdje su nestale, uma je izgledala jako tuno bez svojih stanovnika. Njeno malo jezero, na kojem su ivotinje gasile e-bilo je prazno. Vi moete pomoi ivotinjama da se vrate svojoj kui, u umu, elite li znati kako ete to uraditi?

"Sastanak u umi"

Jednom su ivotinje u umi imale sastanak zato to su morale mnogo da rade kako bi se pripremile za predstojedu zimu.

Neke su ivotinje otile do lava, koji je predsjedavao sastankom, i rekle mu da su zabrinute zato to je zima na pragu, a one nemaju kudu u koju bi se sklonile od snjene oluje.

"To mora da se rijei," ree lav. Svi demo postidi dogovor da sagradimo kude za nae drugare beskudnike, radidemo vrijedno cijeli dan i nod zato to nam se ved pribliava zima, a sjea drva de ved sama po sebi biti teak posao. Osim toga, moramo da prikupimo hranu jer tokom zime nedemo modi da budemo dugo van naih pedina.

Medvjed ree: "Ja nemam nikakvih problema zato to du prezimiti spavajudi, nedu da radim ni za

koga, ja ne moram da se titim od zime zato to imam svoju pedinu i tijelo mi je prekriveno toplim gustim krznom. To je problem onih koji nemaju pedinu i krzno."

Majmun dreknu: "Ja du sakupiti banane da se svi prehranimo," a dabar: "Ja du isjedi debla i grane, ali i djetlid moe da radi sa mnom."

Lisica koja je sjedila na jednom deblu ree: "Ako nam dabar i djetlid pomognu, bre demo zavriti."

Djetlid koji je sjedio podalje od svih uesnika, kao da ga se ovaj sastanak nije ni ticao, mrzovoljno povika: "Ne raunajte na mene, ja moram da napravim sebi kudu jer mi je prolu oborio vjetar, a to mi je sasvim dovoljno posla!"

I nastao je veliki mete, toliko veliki da je lav morao da kae: "Sluajte me svi, ako nastavimo ovako, zima de stidi, a mi nedemo biti spremni. Zapamtite da smo jai kad smo sloniji, moramo biti sloni i raditi zajedno jer demo tako uraditi vie nego inae. Ako budemo radili sami kao djetlid, nikad nedemo napredovati kao to bismo mogli ako radimo zajedno."

Ali ak ni ovim rijeima lav nije uspio da ujedini sve ivotinje. Prolazili su dani, prolazile su nodi, a ivotinje su jo raspravljale. Usred rasprave poeo je da pada snijeg i padao je bez prestanka nekoliko dana. Moete samo zamisliti ta se onda desilo. Velika tragedija! Mnoge su ivotinje uginule, ak i djetlid, a ostale su toliko oslabile da ih je bilo tuga gledati kako se smrzavaju. Surovu zimu preivjele su samo one koje su se slono ujedinile oko lava. 5

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

Drugi dio

Vaspita(ica) govori djeci o stavovima likova u prii i postavlja sljededa pitanja:

ta mislite o medvjedovom ponaanju? ta mislite o djetlidevom ponaanju? Da li je lav elio dobru stvar? Zato je lav rekao da su jai kad su sloniji? ta bi po vaem miljenju bio ispravan stav ivotinja u umi?

Pred kraj razgovora, razgovarade o djetlidevom i medvjedovom sebinom stavu i pohvalide kolektivistiki stav lava, dabra, lisice i majmuna.

Razjasnide lavove rijei "zajedno smo snaniji".

Tredi dio

Vaspita(ica) podstie organizovanje sastanka u vrtidu na kome de se raspravljati o uraenom poslu. Upitade djecu: "Sjedate li se ta je lav rekao na sastanku ivotinja?"

Vaspita(ica) de prepustiti djeci da slobodno iznose svoje miljenje. Nakon toga im kae da, poto sad ved znaju da su zajedno jai, de se i oni ujediniti i slono raditi kako bi ukrasili uionicu za zajedniku proslavu roendana, i navede imena djece koja slave

roendan tog mjeseca.

Organizuje se zajedniki rad. Jedna grupa vodi rauna o organizaciji i idenju uionice.

Druga grupa priprema ukrase kao to su ukrasni vijenci, papirnati lanci, crtei za zid itd.

Treda grupa izrauje kape, pozivnice za proslavu, crtee i estitke za slavljenike.

Kada zavre, zajedniki de ocijeniti uraeni posao i rezultate koje su zajedniki postigli.

etvrti dio

Zajednika proslava roendana, na koju de biti pozvani i roditelji. Vaspita(ica) i djeca de ocijeniti da su grupe uradile veliki posao u pripremi ove proslave.