Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 16

1.

PRAVNE GRANE a) Upravno pravo prouava djelovanje tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima b) Kanonsko pravo skup pravila koja vrijede za odreenu vjersku zajednicu (rimokatoliko kanonsko pravo, pravoslavno kanonsko pravo i anglikansko kanonsko pravo) c) Graansko pravo regulira odnose izmeu privatnih fizikih ili pravnih osoba d) Privredno (trgovako) pravo regulira odnose izmeu pravnih subjekata u privredi e) Krivino (kazneno) pravo propisuje najtee povrede pravnog poretka i regulira njihovo kanjavanje f) Radno pravo njime se ureuje sklapanje i prestanak radnih odnosa, prava i obveze subjekata u radnom odnosu, te ostala vana pitanja i modaliteti u radnom odnosu i u vezi s njim g) Me narodno pravo ureuje odnose izmeu subjekata meunarodnog prava: drava, meunarodnih organizacija i pojedinaca h) Pro!ed ra"no pravo ureuje postupanje sudova i drugih tijela, te prava i obveze stranaka #. PRAV$ % skup svih pravnih normi koje vrijede u odreenoj dravi, kojih pridravanje osigurava drava svojim mjerodavnim tijelima primjenom odreenih sankcija !ravo je i sistem pravila i dru"tvenih normi koji reguliraju odnose meu ljudima i organizacijama ,

&. PRAVNA N$RMA # pravilo o pona"anju ljudi koja sadri i propis o primjeni sankcija u sluaju kr"enja normi, one su i pravila pona"anja koje se obra$aju na ovjekovu svijest %vaka norma dijeli se na tri dijela: & 'ipoteza dio pravne norme "to upu$uje na injenice koje moraju postojati kako bi se norma mogla primijeniti ( )ispozicija odreuje pravno pravilo pona"anja, glavni dio pravne norme jer znai odluku drave o odreenom pravnom odnosu koji norma regulira * %ankcija njome se utvruju pravne posljedice prema onome tko je povrijedio dispoziciju '. PR$(UPRAVN$ )*E+$ % pona"anje ovjeka kojim se povreuju vrednote koje predstavljaju temelj dru"tva, bez kojih dru"tvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugroena njegova sigurnost %vjesna i voljna ovjekova radnja ili propu"tanje radnje koja je dru"tveno opasna, protupravna i u zakonu odreena ,. PRAVN- $)N$.# to je odnos izmeu dvije ili vi"e fizikih ili pravnih osoba, odnos u koji stupaju pravni subjekti !ravni odnos je temelj komuniciranja pravnih subjekata %adraj pravnog odnosa je ovlast za jednoga, a dunost za drugoga /. PRAVN- .U0*EK( !ravni subjekt je osoba ( fizika i pravna ) koja je nosilac prava i obveza u pravnom poretku !ravni subjekt ima pravnu sposobnost

1. PRAVN- $0*EK( !ravni objekti su postoje$a ili tek mogu$a dobra u kojima se ostvaruju ljudski interesi i vrijednosti

+oe biti inidba (svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja), pona"anje, stvar 2.PRAVNA $0VE3A !ravna obveza je element pravnog odnosa, ona odgovara subjektivnom pravu )ijele se na jednostrane i dvostrane te na prenosive i neprenosive 4. 3AK$N# svi op$i akti doneseni od zakonskih i drugih tijela ,stav je temeljni zakon %vi zakoni moraju biti objavljeni i ne nastupaju na snagu danom dono"enja, ve$ mora pro$i vremenski rok od dana objavljivanja -akone koji nisu u skladu s ,stavom nazivamo protupravni zakoni 15. PRAVN- AK( # u "irem smislu podrazumijeva se akt kojim se stvara pravna norma, te podrazumijeva izjavu volje koja izaziva pravne posljedice !ravni akti mogu se podijeliti na one kojima se stvara potpuna pravna norma i na one kojima se stvara jedan od elemenata pravne norme .d posebnog znaaja je podjela pravnih akata na: & .p$e pravne akte ( !ojedinane pravne akte 11. PRAVN- .U.(AV # cjelovitost pravnih normi vezanih za jedni dravu, cjelina u kojoj svi dijelovi imaju svoja ustaljena mjesta /ajnia jedinka u pravnom sustavu je pravna norma 1#. PRAVN- P$RE)AK !ravni poredak je dru"tveni poredak reguliran pravom 0ezultat je jedinstva pravnih normi i ljudskog pona"anja po tim normama pravni poredak je dinamina pojava u neprekidnom kretanju i stavranju

1&. PRAVNA .P$.$0N$.( # je svojstvo imanja prava i obveza u pravnim odnosima, to je temeljno svojstvo pravnog subjekta 1izika osoba svoju pravnu sposobnost stjee roenjem a smr$u fizike osobe prestaje i njezina pravna sposobnost 1'. P$.+$VNA .P$.$0N$.( # svojstvo osobe da vlastitim oitovanjem volje stjee prava i obveze, tj sposobnost sklapanja pravnih poslova 1,. U.(AVN$ PRAV$ # pravna grana koja obuhva$a pravne norme i institute koji ureuju temelje dru"tvenog i politikog ureenja zemlje, temeljne slobode i prava ovjeka, ustrojstvo dravne vlasti i lokalne uprave i samouprave 1/. V+A.( U REPU0+-6- 7RVA(.K$* # dravna vlast u 0' ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvr"nu i sudbenu vlast -akonodavna vlast nositelj zakonodavne vlasti je 'rvatski sabor (predstavniko tijelo graana) 2zvr"na vlast izvr"nu vlast obavlja 3lada 0' %udbena vlast ona je neovisna i samostalna, najvi"i sud je 3rhovni sud 0' 11. UPRAVN- P$.(UPAK! !o ovom zakonu duni su postupati organi dravne uprave i drugi dravni organi, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjuju$i propise, rje"avaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana4 odnosno pravnih osoba ili druge stranke !o ovom zakonu dune su postupati i druge pravne osobe, kad u obavljanju javnih ovlasti rje"avaju u upravnim stvarima 12. P$.*E) %tvarna, faktina vlast nad stvari ili stvarima, ili raspolaganje nekim pravom /e smatra se pravom nego injenicom koja je pravno relevantna i izaziva pravne uinke .bjekti posjeda mogu biti stvari i prava, a posjed moe biti posredan ili neposredan, samostalan ili nesamostalan 0azlikuje se s obzirom na kakvo$u,

zakonit i nezakonit, istinit ili neistinit, te po"ten i nepo"ten posjed 2zvorno stjecanje posjeda je stjecanje jednostranim inom, mimo ili protivno volji dotada"njeg posjednika 2zvedeno stjecanje posjeda je ono koje je ostvareno voljom dotada"njeg posjednika 14. PRAV$ V+A.N-8(VA !ravo vlasni"tva je stvarno pravo na odreenoj stvari koja ovla"$uje svog nositelja initi sa stvari "to ga volja, i svakog drugog iz toga iskljuiti ako nije protivno tuim pravima i zakonskim ogranienjima .biljeja: # jedinstvenost # maksimalna dispozitivnost # iskljuivost # jednovrsnost prava vlasni"tva # rekadentnost prava vlasni"tva

#5. PRAV$ 3A+$GA .granieno stvarno pravo na odreenoj stvari (zalogu ) koja ovla"$uje svog nositelja ( zalonog vjerovnika) da odreenu trabinu ( ne bude li mu o dospije$u ispunjena namiri iz vrijednosti te stvari ma ija ona bila, a njezin sada"nji vlasnik ( zaloni dunik ) duan je trpjeti -alono pravo ne moe se odvojiti od zaloga koji optere$uje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je optere$enog zalonim pravom, ako zakonom nije drukije odreeno -alono pravo ne moe se prenijeti s jednog zaloga na drugi, ako nije "to drugo odreeno

#1. PRAV$ .+U9N$.(%lunosti su stvarna prava na tuoj stvari na temelju kojih se ovla"teniku dopu"ta kori"tenje tue stvari, bilo u interesu neke nekretnine bilo neke osobe %lunost moe biti stvarna i osobna %lunosti su se u sklopu stvarnih prava razvile kao poseban i jedinstven institut bez obzira na meusobne razliitosti ##.PRAV$ GRA:EN*A .granieno stvarno pravo, na ijem zemlji"tu koje ovla"$uje svoga nositelja da na povr"ini tog zemlji"ta ili ispod ima vlastitu zgradu, a svagda"nji vlasnik tog zemlji"ta duan je to trpjeti !ravo graenja u pravnom smislu je izjednaeno s nekretninom !ravo graenja ima sadraj s kojim je osnovano, ako nije kasnije zakonito zami"ljen, tko tvrdi da je izmijenjen treba to dokazati /ositelj prava graenja je osoba u iju je korist pravo osnovano ili je na nju pre"lo !ravo graenja je otuivo i nasljedivo, ako nije drugo odreeno !ravo graenja je mogu$e opteretiti stvarnim teretima i zalonim pravom !ravo graenja je osnovano kada su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom #&. NEKRE(N-NA (imobilija lat ) %tvar koja ne moe mijenjati poloaj u prostoru , pravu nekretnina je po kriteriju prirodne kvalitete u prvom redu zemlji"ta i sve ono "to je sa zemlji"tem trajno povezano, mehaniki ili organski, kao npr -grade koje su graene s namjerom da trajno ostanu na odreenom zemlji"tu , nekretnine spadaju i bunari, bazeni, podrumi i sl , kao i ono "to je trajno ugraeno u zgradu ( npr 3odovodne, elektrine i grija$e instalacije5) #'. (EME+*NA NA;E+A $0VE3N-7 $)N$.A # naelo slobode ugovaranja # naelo savjesnosti i po"tenja # naelo panje # naelo ravnopravnosti i jednake vrijednosti # naelo suradnje i solidarnosti

# naelo pravinosti # naelo zabrane zloupotrebe prava i zabrana uzrokovanja "tete # naelo mirnog rje"avanja sporova i primjena dobrih poslovnih obiaja #,. VR.(E $0VE3A .bveze se mogu podijeliti na vi"e naina, po raznim kriterijima "to omogu$ava sistematski pregled obveza koje su mnogobrojne i raznovrsne /eke od njih su: a) civilne ili pravne obveze b) prirodne c) djeljive d) nedjeljive e) osobne f) neosobne g) individualne h) generike i) glavne j) sporedne k) pozitivne l) negativne #/. UG$V$R- $P<EN-($ ,govor je sve samo ne pisani dokument, samo ne papiri, samo ne ne"to "to se ovjerava kod javnog biljenika .n je obvezno pravni posao ,govor je dvostrani pravni posao koji nastaje suglasno"$u volja najmanje dviju strana u meusobnoj inidbi ,vjeti za sklapanje ugovora: # ugovorne strane # suglasnost volja # dopustiv i mogu$ predmet # osnova (temelj ugovora) # oblik (forma) %tranke mogu biti fizika i pravna osoba

-a sklapanje ugovora potrebna je ponuda i prihvat !onuda obvezuje do ostavljenog roka, a prihvat ponude jeste oitovanje volje ponuene stranke u prihva$anju ponude osobno ili preko zastupnika !rema ponudi treba po"tivati rok kada je ugovor sklopljen i od kada teku prava i obveze #1. PRE)ME( UG$V$RA !redmet ugovora (obveznog odnosa) je inidba 6inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku .na je temelj obveznog odnosa i u obvezno pravnom smislu ima uvijek imovinski karakter i mora biti mogu$a, dopu"tena, odreena odnosno odrediva 6inidba mora biti : # objektivno mogu$a naime objektivno nemogu$e je ono "to nitko ne moe ispuniti, pa se o objektivnoj nemogu$nosti misli uvijek prilikom sklapanja ugovora # pravno dopu"tena da nije u suprotnosti s ,stavom 0' # odreena ili bar odrediva odreena je onda kad je u svim pojedinostima naznaena, a odrediva kad u samom poetku nije tono odreena, ali se moe naknadno odrediti po objektivnim kriterijima #2. =$RMA UG$V$RA .blik je vanjska manifestacija nekog sadraja %vaki ugovor mora imati odreen sadraj izraen u nekom obliku 0azlika formalnog i neformalnog ugovora jest to "to se za formalni ugovor unaprijed trai odreeni oblik kao uvjet za nastanak valjanog ugovora, dok se kod neformalnog ne trai #4. PRAVN- P$.+$V!ravni poslovi su stranako oitovanje volje koje je samo za sebe ili povezano drugim potrebnim pravnim injenicama usmjereno na postizanje dopu"tenih pravnih uinaka meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskog pravnog odnosa

7ednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane ( ponuda za sklapanje ugovora, oporuka) )vostrani pravni poslovi nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju stranaka ( svi ugovori) %adraj pravnih poslova: # bitni sastojci pravnih poslova su oni koji su nuni za odreeni tip pravnih poslova # prirodni sastojci su oni koji se upravnom poslu podrazumijevaju, jer proizlaze iz same prirode odreenog pravnog posla # nuzgredni sastojci pravnog posla vrijede samo ako budu uneseni u sadraj pravnog posla &5. PARN-;N- P$.(UPAK .vim se zakonom odreuju pravila postupaka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graana, o osobama i obitelji, odnosima graana, te o radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graansko pravnim sporovima, ako zakonom nije, za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rje"ava po pravilima kojeg drugog postupka , parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupak %ud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevima za koje je nadlean %tranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijek postupka .ne se mogu odre$i svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se %ud ne$e uvaiti raspolaganje stranaka koje su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala &1. RA)N- $)N$.0adni odnos pravni je odnos izmeu pravnih subjekata 8ez pravnih subjekata nema ni radnog odnosa %adraj radnog odnosa ine prava, obveze i odgovornosti njegovih subjekata: poslodavca i posloprimca 0adni odnos je pravom reguliran dru"tveni odnos !ravom se regulira zasnivanje, trajanje i prestanak radnog odnosa

0adni odnos ima propisanu formu svoga nastanka: odluku o zasnivanju radnog odnosa, rje"enje u prijemu, u slubu i ugovor o radu %ubjekti radnog odnosa su fizike i pravne osobe izmeu kojih se uspostavljaju prava, obveze i odgovornosti u radnom odnosu !osloprimac je uvijek fizika osoba, poslodavac moe biti i fizika i pravna osoba )a bi do"lo do zasnivanja radnog odnosa potrebno je da posloprimac pone obavljati radne operacije &#. P$.+$)AVA6 !oslodavac je fizika ili pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove !oslodavac je duan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti pla$u, pridravati se odredba -akona o radu, a i drugih zakona &&. RA)N-K 0adnik je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca &'. K$+EK(-VN- UG$V$R 9olektivni ugovori dio su pravnih pravila koja ureuju predmet radnog prava /jihovo je sklapanje obvezno tamo gdje to propisuje drava# zakonodavac, a uz ostalo, odreuje i naziv, sadraj, subjekte, nain sklapanja, nain rje"avanja sporova, nain objavljivanja i registracije i drugo 9olektivni ugovor stvaraju oni na koje $e se primjenjivati njegove odredbe, odnosno na :njihove lanove; 9olektivni ugovor mora biti :ustavan; i :zakonit; 9olektivni ugovor mora biti u skladu :sa zakonom; %ubjekti kolektivnog ugovora mogu dopunjavati i mijenjati kolektivni ugovor <to se tie vremenskog uinka kolektivnog ugovora, pravilo je da on mora biti napisan i potpisan, registriran i objavljen, te se moe poeti primjenjivati prije nego "to je objavljen !rostorni uinak kolektivnog ugovora vezan je doslovno za razinu na kojoj se sklapa i za subjekte njegova sklapanja 9olektivni ugovor je pismen, sklapa se na odreeno ili neodreeno vrijeme te se mora registrirati

9olektivnim ugovorom se ureuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor &,. 8(RA*K <trajk je organizirani kolektivni prekid rada od strane radnika, koji su organizirani od strane sindikata !rovodi se po zakonu o radu i pravilima o poslovima, koji se ne smiju prekidati za vrijeme "trajka <trajk najavljuje sindikat zbog neprimjenjiva propisa o radu i radnim odnosima, ili zbog zahtijevanja povoljnih uvjeta rada -a vrijeme "trajka (zakonitog) oni radnici koji sudjeluju u "trajku imaju prava na naknade pla$e =raje dok se ne ispune uvjeti ili dok se ne postigne dogovor s poslodavcem o prestanku "trajka na drugi nain &/. P+A<A !la$a je iznos koji je poslodavac duan isplatiti osobi u radnom odnosu, za rad koji je posloprimac odreeno vremensko razdoblje osobno obavljao za poslodavca 3isina pla$e ovisi o vremenu provedenom na poslu ili o rezultatima postignutim na radu, prema unaprijed postignutim kriterijima =emeljne kalkulacije pla$e su: # pla$anje o vremenu # pla$anje po uinku # radna norma # premija, odbici i sl # pla$a je odreena na temelju karakteristike posla, teine posla, uvjeta obavljanja posla i drugih kriterija unaprijed odreenih &1. UG$V$R $ RA)U %redi"nja je kategorija radnog zakonodavstva 0ezultat volje subjekta radnog odnosa, a bez volje tog pravnog odnosa nema 3oljom se individualizira radni odnos izmeu poslodavca i posloprimca , sklapanju ugovora o radu primjenjuje se naelo svjesnosti i po"tenja =o je dvostrani pravni posao ,govor o radu je sadraj normi (pravila) o pravima, obvezama i

odgovornostima subjekta radnog odnosa ,govor o radu je pravni posao koji nastaje izmeu odreenog posloprimac i poslodavca &2. $(KA3 UG$V$RA $ RA)U !olazi od pravne norme i karaktera ugovora o radu i radnog odnosa na osnovi tog ugovora ,govor o radu prestaje: # smr$u # istekom roka na koji je sklopljen ugovor (na odreeno vrijeme) # kada zaposlenik napuni >? g ivota i (@ godina staa osiguranja # dostavom pravomo$nog rje"enja o mirovini zbog nesposobnosti za rad # sporazum zaposlenika i poslodavca # otkazom # odlukom nadlenog suda +oe biti redovan i izvanredan # redovan ako poslodavac ima opravdani razlog, a to je poslovno uvjetovan, osobno uvjetovan i uvjetovan pona"anjem radnika # izvanredan otkazuje ga radnik kada poslodavac ne izvr"ava svoje obveze, npr ne ispla$uje pla$u ili s velikim zaka"njenjem &4. $(PREMN-NA .tpremnina je novani iznos na koji ima prava zaposlenik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, nakon "to je trajao najmanje dvije godine, a bio je sklopljen na neodreeno vrijeme .tkaz ne smije biti iz razloga uvjetovanih pona"anjem zaposlenika 2znos se odreuje s obzirom na duinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem -a svaku navr"enu godinu rada kod poslodavca, zaposlenika ima pravo na otpremninu, koja se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne polovice prosjene pla$e, ispla$ene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu

'5. PRAVNA $.$0A =o je dru"tvena teorija u kojoj se pojavljuje vi"e ljudi i vi"e imovna !ravna osoba se postaje: # koncesijom # ispunjenjem zakonskih uvjeta # slobodno osnivanje !ravna osoba ima pravnu djelatnost i slobodnu djelatnost 9arakteristike su joj: # svrha ili cilj # zasebna imovina # lanstvo # zaseban identitet # tijela ili organ '1. (RG$VA;K$ )RU8(V$ .no je definirano kao pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti .snivaju se javna poduze$a radi proizvodnje i prometa odreenih proizvoda i usluga, koji su nezamjenjivi za uvjete ivota i rada graana ili rada drugih poduze$a na odreenom podruju 2li ako je nuno za rad drave, npr Alektroprivreda, eljezniki promet, telefonski promet itd '#. )-$N-;K$ )RU8(V$ =o je trgovako dru"tvo u kojem svi lanovi (dioniari) sudjeluju u ulozima u temeljnome kapitalu, podjelom na dionice )ioniari ne odgovaraju za obveze dru"tva, oni su osnivai koji usvajaju statut )ioniko dru"tvo moe biti %2+,B=C/. osnivatelji usvajaju statut i preuzimaju sve dionice i cijeli temeljni kapital %,9DA%23/. u obliku javnobiljenikog akta, usvajaju statut, preuzimaju dio dionica i upu$uju javni poziv za upis dionica

'&. ).$.$. (dr >tvo s ogranieno? odgovorno>@ ) =o je dru"tvo u kojem jedna ili vi"e pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojim sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu ,lozi ne moraju biti jednaki =emeljni kapital mora biti izraen u valuti 0' =emeljni kapital mora na dan podno"enja prijave za upis dru"tva u sudski registar iznositi zakonom propisani iznos +ora sadravati nain sno"enja tro"kova, u protivnom dijeli se na jednake dijelove ili po visini udjela ''. (RG$VA;K- REG-.(AR , njega se upisuju trgovci i svi podaci odreeni zakonom, te promjene tih podataka 3ode ga trgovaki sudovi na temelju prijave upisa , registar se pohranjuje: # potpisi trgovaca pojedinaca, osoba ovla"tenih za zastupanje trgovakog dru"tva !opis svih prokurista i likvidatora %vaki upis se objavljuje u / / i jo" jednim novinama na tro"ak predlagatelja upisa 0egistar je javan, svaka osoba moe traiti na trgovakom sudu uvid u registar ili dobiti ovjeren prijepis ili fotokopiju podataka registra bez navoenja svrhe radi koje tri ',. N$VA6 PAP-R- $) VR-*E)N$.(/ovac je sredstvo razmjene, mjerilo vrijednosti i sredstvo za stjecanje bogatstva !apiri od vrijednosti su naje"$e isprave o isplati odreenog iznosa novac )ijele se na : # papire na ime (police osiguranja) glase na odreenu osobu, samo ta osoba moe naplatiti navedeni iznos, a moe ga prenijeti na drugu osobu, uglavnom se radi o ustupanju # papire na donosioca (listi$ lutrije) moe ga realizirati svatko tko ga ima # papire po naredbi (mjenica) glase na ime jedne osobe koja je ovla"tena da svoja prava prenosi na drugu, tako "to $e staviti na upravu klauzulu o prijenosu

'/. UG$V$R- (RG$VA;K$G PRAVA & ugovor o prodaji to je dvostrani teretni ugovor gdje davatelj prodaje kupcu odreenu stvar za utvreni iznos koji se naziva cijena 8itni elementi su cijena i predmet ( komision * ugovor o trgovinskom zastupaju E ugovor o "pediciji ? ugovor o skladi"tenju > ugovor o prijevozu F ugovor o osiguranju G ugovor o kontroli robe i usluga H ugovor o graenju &@ ugovori koji zakljuuju banke '1. .(E;A* =o je skup pravnih radnji koje preuzima sud nad dunikom koji je zapao u te"ko financijsko stanje zbog kojeg vi"e ne moe obnavljati sredstva kojim posluje niti moe osigurati ostvarenje ustavom zajamenih prava radnika %teaj u materijalnom smislu kada dunik nije u stanju obavljati svoje obveze prema vjerovnicima zbog zaduenosti %teaj u formalnom obliku postupak koji provodi sud, u skladu sa zakonom, radi skupljanja sredstava steajnog dunika, njihovo unovenje, utvrivanje potraivanja vjerovnika i izvr"enje obveza dunika u skladu zakona %teajni postupak se sastoji od E tijela: & steajno vije$e tri sudca i jedan predsjednik vije$a ( steajni sudac lan steajnog vije$a, ne predsjednik * steajni upravitelj stupa na mjesto upravitelja (direktora) E odbor vjerovnika pet lanova, pomau uvoenju steajnog postupka

'2. (RG$VA;K- .U)$V, 0' su dio sudbene vlasti =rgovaki sudovi provode steajne postupke, likvidacije, vode sudske registre, te obavljaju poslove odreene zakonom ( provode parnini postupak), te sporove u povodu osnivanja radnog odnosa '4. PR$KURA =o je trgovaka punomo$ iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni -akonom o trgovakim dru"tvima )aje se u pisanom obliku +oe biti pojedinana i skupna %kupna je pravovaljana ako su suglasni svi prokuruti zajedno ,5. U.(AVN- .U) =o je posebno dravno tijelo ija je glavna zada$a nadzor nad ustavno"$u zakona te za"tita ljudskih prava i slobode graana zajamenih ustavom , ve$ini zemalja djeluje kao nezavisno tijelo /ezavisno od vlade, parlamenta i sudbene vlasti

You might also like