IZVORNI ZNANSTVENI LANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 233 + 913.

001

umarski list br.9-10, CXXI (1997), 463-472

PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA SUMA K A O TEMELJNI PREDUVJETI EKOLOKOG, DRUTVENOG I GOSPODARSKOG NAPRETKA MEDITERANA AFFORESTATION, TENDING AND REGENERATION AS THE BASIC PREREQUISITES FOR AN ECOLOGICAL, SOCIAL AND ECONOMIC DEVELOPMENT OF THE MEDITERRANEAN Slavko MATI, Igor ANI, Milan ORANI*

SAETAK - Summary: Mediteransko podruje Republike Hrvatske, sa stajalita umarstva odnosno proizvodnje drveta i opekorisnih funkcija, veliki je potencijal koji treba privesti umskoj proizvodnji. Svaki pomak u progresivnoj sukcesiji umske vegetacije prema nekom od viih uzgojnih oblika uspjeh je s ekolokog, drutvenog i gospodarskog stajalita. Za ostvarenje stabilnosti, proizvodnosti i za pokretanje progresivnih sukcesijskih procesa, u mediteranskim je umama potrebno istraivati i poznavati uzgojne postupke u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima. U radu se iznose naela provedbe uzgojnih postupaka u mediteranskim umama. Aktivnosti se svode na podizanje uma na golome kru (poumljavanje), njegu i pretvorbu sastojina u vii uzgojni oblik te prirodnu ili umjetnu obnovu zrelih sastojina. Planiranje poumljavanja obuhvaa sljedee kriterije: odabir najprikladnijih povrina za poumljavanje, odabir odgovarajuih vrsta drvea za poumljavanje, odreivanje naina poumljavanja, odreivanje razdoblja poumljavanja, pripremu tla za poumljavanje, odreivanje prostornog rasporeda i meusobnog razmaka biljaka, odnosno broja biljaka i koliine sjemena po jedinici povrine te odreivanje postupaka njege podignutih kultura. Postupci njege mediteranskih uma ovise o sastojinskim oblicima, uzgojnim oblicima, degradacijskim stadijima i osobinama stanita. Najpotrebniji zahvati su ienje, proreda i popunjavanje. Obnova sastojina provodi se uvijek s ciljem, postupnoga povratka autoktone mediteranske vegetacije. Provodi se oplodnim sjeama, prirodnim i/ili umjetnim nainom. Kljune rijei: mediteranske ume, degradacija uma, hrast crnika (Quercus ilex), hrast medunac (Quercus pubescens), alepski bor (Pinus halepensis), crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica), poumljavanje, njega uma, obnova uma. U V O D - Introduction Mediteranske ume Hrvatske prostiru se u eumediteranu, kojeg obiljeava hrast crnika {Quercus ilex), i submediteranu gdje glavnu ulogu ima hrast medunac (Quercuspubescens). Hrastovi crnika i medunac temeljne su vrste klimatogenih zajednica, koje predstavljaju cilj progresivne sukcesije svih umskih zajednica toga podruja. Uz navedene bjelogorine vrste drvea, na tim podrujima pridolaze dvije temeljne vrste crnogorice i to alepski bor (Pinus halepensis) u eumediteranu i cmi bor (Pinus nigra) u submediteranu. Borovi imaju pionirsku ulogu u progresivnoj sukcesiji umske vegetacije, pri
c e m u

_w

.,

, . , . ,

w ^ -

*Prof. dr. se. S. Mati, Mr. sc. I.Ani, Mr. sc. M. Oram Zavod za uzgajanje 10000 uma, Zagreb umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska25,

. . . J , , -, zanemariti ni gospodarsku ni o p c e k o n snu funkciju.

ne treba

463

S. Mati, I. Ani, M. Oranic: PODIZANJE. NJEGA I OBNOVA UMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI...

umarski list br.9-10. CXX1 (1997). 463-472

U umama toga podruja pridolazi i vei broj bjelogorinih vrsta drvea i poludrvea, pratitelja hrastova crnike i medunca. Spomenut emo najinteresantnije vrste s uzgojnog gledita: crni jasen (Fraxinus ornus), bjelograbi (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), koprivi (Celtis australis), raeljka {Prunus mahaleb), roga (Ceratonia siliqua). Osim alepskog i crnog bora u mediteranskim umama pridolaze crnogorine autoktone i aloktone vrste drvea kao to su brucijski bor (Pinus brutia), primorski bor (Pinus pinaster), pinj (Pinus pined), cedrovi (Ceclrus sp.), obini ili mediteranski empres (Cupressus sempervirens) i dr. Promatramo li ume na Mediteranu sa umsko-uzgojnog stajalita, moemo zakljuiti kako su temeljne

sastojine hrasta crnike i medunca gotovo nestale u procesima degradacije izazvanim sjeom, brstom i ispaom stoke te poarima. Konani rezultat tih procesa je goli kr, na kojem se prirodno (progresivnom sukcesijom) ili umjetno (poumljavanjem) obnavljaju borovi, i to alepski bor u eumediteranu i crni bor u submediteranu (Slike l i 2). Borovi su pionirske vrste drvea. iroke su ekoloke valencije (eurivalentne vrste) glede pedolokih prilika, posebice vlage tla. Pod borovim sastojinama tlo postupno poprima osobine koje su dostatne da se na njemu pojave elementi autoktone vegetacije u nekom od degradacijskih stadija ili uzgojnih oblika. Obino se kao podstojna etaa borovih sastojina formira makija ili ikara sastavljena od elemenata autoktone klimatogene vegetacije. Tijekom vremena bor postupno nestaje iz maki-

Slika 1. Prirodno pomlaivanje crnoga bora iji pomladak osvaja povrinu gologa kra Fig. 1. Natural regeneration of black pine with its young growth invading a bare karst area (Photo: I. Ani)

Slika 2. Kultura alepskoga bora podignuta poumljavanjem sadnicama na povrini gologa kra Fig. 2. A culture of Aleppo pine raised with afforested seedlings in a bare karst area (Photo: I. Ani)

je ili ikare, a one prelaze u neki od uzgojnih oblika (niski, srednji, visoki). Navedeni procesi najee se odvijaju u razdoblju od jedne (60 - 80 god.) do dvije ophodnje borovih sastojina to opet ovisi o staninim uvjetima. Ukoliko borova sastojina nije bila u stanju stvoriti prilike u tlu za povratak elemenata autoktone vegetacije, bor se moe nesmetano prirodno pomladiti oplodnim sjeama. Kod pojave elemenata autoktone vegetacije nuno je u odreenoj dobi borovih sastojina ii u obnovu, koristei se prirodnom sukcesijom uz unoenje sjemena ili biljaka autoktonih vrsta, najee hrastova, putem naela prirodne obnove (Slika 3). Zbog intenzivnog negativnog djelovanja biotskih i abiotskih imbenika (ovjeka, stoke, poara) opisani procesi stalno su nazoni u podrujima uma crnike i medunca. Neprestano se formira goli kr, a njega ponovno osvajaju borovi kao pionirske vrste. Oni u veini 464

sluajeva na svom razvojnom putu stradavaju od poara, a da prethodno nisu stvorili prilike za povratak elemenata autoktone vegetacije (Slika 4). To je dinamiki proces progresije i regresije umske vegetacije na Mediteranu. U razliitim stadijima nalazimo ga na podruju cijele eumediteranske i submediteranske zone. Tamo gdje borovi ne dolaze prirodno ili pak dolaze subspontano (sjeverozapadni dio eumediterana i vei dio submediterana), nuno je da ovjek poumljavanjem borovima ali i drugih vrsta crnogorice i bjelogorice, zaustavi proces degradacije stanita i omogui proces progresivne sukcesije uma hrastova crnike i medunca. Povrine umskih kultura borova koje su podignute na podruju Mediterana nedvosmisleno na to ukazuju. Iz opisanih procesa proizlaze tri skupine postupaka iz podruja uzgajanja uma koje treba izvoditi na podruju Mediterana:

S. Mali, I. Ani, M. Oranic: PODIZANJE, NJEGA 1 OBNOVA UMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI..

umarski list br.9 10, CXXI (1997), 463-472

DEGRADACIJA DEGRADATION

SASTOJINA HRASTA CRNIKE - MEDUNCA EVERGREEN - PUBESCENT OAK STAND MAKIJA - IKARA MAQUIS -SCRUB STAND PANJACE HRASTOVA OAK COPPICE

Z ^

GARIG - SIBLJAK GARR1GUES - THICKET

GOLI KRS BARE KARST

MAKIJA - IKARA S BOROVIMA MAQUIS -SCRUB WITH PINES

BOROVI S MAKIJOM - IKAROM PINES WITH MAQUIS - SCRUB UZGOJNI POSTUPCI SILVICULTURAL TREATMENTS

SASTOJINE BOROVA (poumljavanje ili prirodna sukcesija) PINE STANDS (afforestation or natural succession)

Slika 3. Regresija i utjecaj uzgojnih postupaka na progresiju uma mediteranskoga podruja Fig. 3. Regression and influence of silvicultural activities on the progression of forests in the Mediterranean region

1. Podizanje umskih kultura na golome kru (poumljavanje), 2. Njegovanje uma te njihova pretvorba u vii uzgojni oblik, 3. Obnavljanje uma prirodnim ili umjetnim nainom. U radu emo se osvrnuti na temeljna naela provedbe svake od tih skupina postupaka. Postupci se odnose ponajprije na one vrste drvea ije su sastojine najrairenije u mediteranskome podruju. To su umske kulture i prirodne sastojine borova, sastojine hrastova crnike i medunca niskoga uzgojnog oblika i degradacijski stadiji sastojina hrastova crnike i medunca.

Slika 4. Prirodno pomlaivanje alepskoga bora nakon poara Fig. 4. Natural regeneration of Aleppo pine after a fire (Photo: I. Ani)

PODIZANJE UMA NA GOLOME KRU (POUMLJAVANJE) Afforestation in the karst region Ovi postupci po obujmu, uloenom radu i materijalnim sredstvima zauzimaju prvo mjesto, ali su istovremeno nezaobilazni ako elimo krke povrine privesti bioproizvodnji. Da bi se ti radovi kvalitetno obavili, nuno ih je dobro planirati i sustavno izvoditi, pri emu treba uvaavati sljedee faze (Mati 1994, 1994a; M a t i , A n i & O r a n i 1996; Mati & P r p i 1983): - odabir najprikladnijih povrina za poumljavanje, - odabir odgovarajuih vrsta drvea za poumljavanje, - odreivanje naina poumljavanja, - odreivanje razdoblja poumljavanja, - priprema tla za poumljavanje, - odreivanje prostornog rasporeda i meusobnog razmaka biljaka, odnosno broja biljaka i koliine sjemena po jedinici povrine. 465

S. Mati, I. Ani, M. Orani: PODIZANJE. NJEGA I OBNOVA SUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI..

umarski list br.9-10. CXX1 (1997), 463-472

Odabir najprikladnijih povrina za poumljavanje Selecting the most suitable afforestation areas umske kulture podignute poumljavanjem na podruju Mediterana trebaju ponajprije ispunjavati opekorisnu funkciju usmjerenu prema turizmu, s tim da se ne zanemare ni ostale opekorisne funkcije te gospodarska funkcija uma. Glede injenice daje na podruju Mediterana opekorisna funkcija u prvom planu, nuno je istaknuti sve koristi koje inae moemo oekivati od novopodignutih uma na tom podruju. Opekorisne funkcije uma djelimo na drutvene (socijalne) funkcije i ekoloke (zatitne) funkcije (P rp i 1992). Drutvene (socijalne) funkcije ine turistika funkcija, estetska funkcija, ekoloka funkcija, rekreacijska funkcija i zdravstvena funkcija. Ekoloke (zatitne) funkcije ine hidroloka funkcija, protuerozijska funkcija, klimatska funkcija, protuimisijska funkcija, pogledna funkcija, vjetrobrana funkcija i funkcija zatite prometnica. Vano je da nam povrine odabrane za poumljavanje kao i ume podignute na njima, pruaju to vie od tih funkcija. Navedene opekorisne funkcije trebaju biti temeljni kriterij kod odabira povrina za poumljavanje. Poari koji pustoe ume Mediterana u veini sluajeva dogaaju se u blizini znaajnih turistikih sredita, pa e i povrine za poumljavanje biti odabrane na tim mjestima. Opoarene povrine brzo dou u kritino stanje zbog izloenosti eroziji, nestanku ili smanjenju bioloke aktivnosti u tlu te izloenosti ekstremnim ekolokim utjecajima. Brzi i kvalitetni radovi na rekultivaciji tla poumljavanjem jedini su nain ponovnog vraanja umskog ekosustava na prostore s kojih je naglo uklonjen. Glede injenice da je povrina unitenih poarom daleko vie od momentalnih mogunosti s kojima raspolaemo za obavljanje kvalitetnog poumljavanja, nuno je odrediti kriterije i prioritete koji e osigurati postizanje maksimalnih ekolokih, biolokih i gospodarskih uinaka uz racionalno ulaganje sredstava. to se tie kvalitete tla za poumljavanje, ako je izbor mogu, tada prednost dajemo tlima s boljim fizikalnim i kemijskim osobinama. Prostorno razdjeljivanje i omeivanje odabranih povrina, odreivanje povrina i oblika odjela - odsjeka, planiranje, projektiranje i izgradnja pristupnih cesta, prosjeka i protupoarnih prosjeka te utvrivanje smjera napredovanja poumljavanja pripadaju skupini radova pri odabiranju povrina za poumljavanje.

Odabir odgovarajuih vrsta drvea za poumljavanje Selecting adequate tree species for afforestation Odabir vrsta drvea s kojim osnivamo buduu umu pripada u najodgovornije poslove umarskoga strunjaka. Sudbina budue ume, njeno uspijevanje i koristi koje e dati u posrednom i neposrednom smislu, ovise o dobro obavljenom izboru vrsta drvea. Te vrste moraju imati iroku ekoloku valenciju, odnosno osobine pionirskih vrsta drvea, to znai da imaju takva svojstva koja im omoguavaju prilagodbu na ekstremno loa tla i da e tijekom jedne ili eventualno dvije ophodnje stvoriti uvjete za povratak elemenata autoktone klimatogene vegetacije na novoformirana kvalitetna umska tla. Kod definiranja ekolokih cjelina za izbor vrsta drvea u obzir se uzimaju glavne skupine ekolokih imbenika: klima, geoloka podloga i tlo, reljef te utjecaj ovjeka i ivog svijeta uope na prostor budue ume. Ovi imbenici djeluju posredno na umsko drvee. Posebno razmatramo neposredne ekoloke imbenike koji djeluju na umsko drvee (voda, toplina, svjetlo, kemijski sastav tla i atmosfere, mehaniki imbenici) od kojih je svaki ovisan o svim posrednim ekolokim imbenicima. Na temelju navedenih podataka o stanitu i odreenog cilja osnivanja budue ume pristupamo razma466 tranju ekolokih zahtjeva i biolokih svojstava umskog drvea koja su nam, s obzirom na postavljeni cilj, zanimljiva. Od crnogorice koja dolazi u obzir za poumljavanje Mediterana, na prvom je mjestu alepski bor (Pinus halepensis), potom isto tako pogodni brucijski bor (Pinus brutia), zatim crni bor (Pinus nigra), primorski bor (Pinus pinaster), pinj (Pinus pinea), atlaski, libanonski i himalajski cedar (Cedrus s p j , obini ili mediteranski empres (Cupressus sempervirens) i arizonski empres (Cupressus arizonica). Od bjelogorinog drvea na podruju Mediterana dolazi u obzir za poumljavanje ponajprije crni jasen (Fraxinus omits), zatim koprivi (Celtis australis), bjelograbi (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), raeljka (Prunus mahaleb), roga (Ceratonia siliqua) i vei broj drvea i poludrvea koji dolaze kao pratitelji u umama hrasta crnike i umama hrasta medunca. Hrast crnika (Qurcus ilex), hrast medunac (Quercus pubescens), cer (Quercus cerris) i suplutnjak (Quercus pseudosuber) vrste su koje ne moemo i ne smijemo saditi na neumska tla kao pionirske vrste drvea. One

S. Malic, 1. Ani, M. Orani: PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA UMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI..

umarski list br.9-10.CXXl (1997). 463-472

dolaze u obzir za unoenje nakon kultura etinjaa koje su nakon poumljavanja stvorile uvjete u tlu i na tlu za povratak elemenata autoktonih klimatogenih zajednica, koje na ovom podruju tvore navedeni hrastovi. Ovdje moramo istaknuti da su hrast crnika i hrast me-

dunac temeljne vrste koje tvore umske zajednice na podruju eumediterana i submediterana, dok su ostali navedeni hrastovi primjeani u te zajednice prirodno ili umjetno kao pratioci s relativno malim ueem u omjeru smjese.

Odreivanje naina poumljavanja - Choosing umske kulture osnivaju se na dva naina i to sjetvom sjemena i sadnjom sadnica. Za koji emo se nain poumljavanja odluiti ovisi o biolokim svojstvima i ekolokim zahtjevima vrste drvea koju planiramo saditi, klimatskim prilikama u podruju poumljavanja, fizikalnim i kemijskim osobinama tla, mogunostima nabave sjemena i sadnica, postavljenom cilju proizvodnje i namjeni osnovanih kultura. S obzirom da se povrine za poumljavanje nalaze iskljuivo na podruju Mediterana, preporua se pored sadnje i sjetva sjemena uz odgovarajuu pripremu stanita, posebno zbog padalina koje su najee ujesen i zimu, a djelomino i u proljee.

afforestation

methods

Sadnja biljaka obavlja se sa biljkama gologa i obloenoga korijena. Biljke s golim korijenjem moemo saditi iskljuivo za vrijeme mirovanja vegetacije, dok biljke s obloenim korijenjem moeno saditi i za vrijeme trajanja vegetacije. Sadei biljke na podruju Mediterana moramo se drati svih onih temeljnih postavki o poumljavanju na tom djelu Hrvatske, a odnose se na nain kopanja jama, maliranje, zatitu od vjetra, posolice, isparavanja i dr. Kod odluivanja o nainu poumljavanja moramo imati na umu i injenicu daje sjetva sjemena jeftinija, a sadnja biljaka uinkovitija.

Odreivanje razdoblja poumljavanja - Determining Biljke s golim korijenjem sadimo za mirovanja vegetacije, to je na podruju Mediterana tee odrediti nego na podruju kontinenta gdje temperaturne razlike lako odreuju trajanje i prestanak vegetacijskoga razdoblja. Takve biljke moemo saditi ujesen i proljee. Ope je pravilo da se sadnja na podruju Mediterana izvodi ujesen i zimi, kako bi se iskoristile pogodnosti obilnih padalina i povoljnih temperatura u tlu i iznad tla. Sadnja biljaka s obloenim korijenjem (kontejnerske biljke) moe se izvoditi tijekom cijele godine, a posebice

the afforestation

period

se preporua jesenska, zimska i proljetna sadnja, dok ljetnu sadnju moemo provoditi u iznimnim sluajevima ako za to imamo povoljne stanine prilike na terenu. Poumljavanje sjetvom sjemena treba obavljati ujesen, s obzirom da e se tijekom jeseni, zime i proljea na taj nain omoguiti klijanje i stabilizacija ponika glede dubljeg zakorijenjivanja i vee otpornosti na ljetnje sue.

Priprema tla za poumljavanje - Preparation Pripremom tla za poumljavanje mladoj se biljcii stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj. Na taj je nain i biljci olakana borba s postojeom korovskom vegetacijom, kako u podruju korijena, tako i iznad tla. Pripremom tla u tlu se stvaraju povoljni vodno-zrani od1 nosi, koji omoguuju optimalne biokemijske procese 1 nune za ivot biljke. Kako e se i kojim intezitetom prii pripremi tla, ovisi o stanju tla, metodi poumljavanja, upotrebi raspoloive mehanizacije itd. U uvjetima opoarenih povrina na Mediteranu priprema e se u veini sluajeva odnositi na sjeu i uklai njanje preostalih stabala i grmlja nakon poara i onih stabala i grmlja na koje ne raunamo da e se uklopiti u

of soil Jor

afforestation

novu sastojinu, unitavanje i ienje korova i drugih materijala, potpunu ili djelominu obradu tla, posebno riperanje na odreene razmake i dubine, neophodno ravnanje tla i podizanje ograda zbog zatite podignute kulture od divljai i stoke. Dobra je priprema tla esto puta od odluujueg utjecaja za uspjeh poumljavanja. Ti se radovi u veini sluajeva moraju obavljati uz odgovarajuu mehanizaciju kao to su rotacijski sjekai, grebai tla, istai za unitavanje travne i korovne vegetacije, motorne pile razliitih dimenzija, grederi, buldoeri, razliiti plugovi za potpunu i djelominu obradu tla i dr.

467

S. Mati, I. Ani, M. Orani: PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA SUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI...

umarski list br.9-10, CXX1 (1997), 463-472

Odreivanje prostornog rasporeda i meusobnog razmaka biljaka, odnosno broja biljaka i koliine sjemena po jedinici povrine Spatial distribution and the distance between plants; Determining plant and seed quantities per surface unit Prilikom poumljavanja biljke se sade u pravilnom i nepravilnom prostornom rasporedu. Pravilan raspored ima vie prednosti pred nepravilnim i primjenjuje se svugdje gdje to uvjeti na terenu doputaju (kamenje, panjevi i dr.). Oblici su raznoliki, na primjer pravokutni, etverokutni, trokutni, esterokutni, s tono odreenim razmacima izmeu biljaka i redova. Takva sadnja ima svoje prednosti jer omoguuje jednostavnije njegovanje i gospodarenje u budunosti. Tamo gdje zbog uvjeta koji vladaju na tlu ne moemo primijeniti pravilan raspored, primjenjuje se nepravilan. Nepravilan raspored biljaka je est na podruju kra, jer se sadnja obavlja samo na onim mjestima gdje ima dovoljno tla i gdje je mogue iskopati jamu zadovoljavajuih dimenzija. Broj biljaka po jedinici povrine ili gustoa sadnje odreuje meusobni razmak biljaka i redova, a isto tako numbers

i koliina sjemena po jedinici povrine. Taj broj i koliina ovise o umsko-uzgojnim svojstvima svake vrste drvea i o cilju gospodarenja. Za alepski, brucijski, primorski i crni bor sjetvom omake na cijeloj povrini utroit emo 3 - 5 kg, a sjetvom u brazde i krpe 2 - 3 kg sjemena po hektaru. Za sadnju alepskoga, brucijskoga, primorskoga bora, pinije i empresa trebat emo 1000 - 2000 sadnica po hektaru, za cedrove 700 - 1200 sadnica po hektaru, a za sadnju crnoga bora 2000 - 2500 sadnica po hektaru. to se tie broja sadnica po hektaru, vano je napomenuti da vei broj biljaka po jedinici povrine ubrzava procese stabilizacije stanita glede stvaranja povoljnih mikroklimatskih uvjeta, kvalitetnijega tla, smanjenja konkurentskog korova to uvjetuje bolji i kvalitetniji rast te uspijevanje novopodignute kulture. Zbog toga preporuamo gornje vrijednosti navedenih koliina.

UZGOJNI POSTUPCI U BOROVIM UMAMA MEDITERANSKOGA PODRUJA Silvicultural treatments in pine forests of the Mediterranean region Osnivanjem umskih kultura samo je djelomino obavljen rad na podizanju uma. Nuno je podignuti umu koja e biti stabilni, ali i sloeni ekosustav u skladu s njezinom definicijom. Da bismo u tome uspjeli, nuno je tijekom ophodnje obavljati postupke njege. Njega borovih uma mediteranskoga podruja obuhvaa postupke zatite od razliitih tetoina (biljaka, ivotinja) i drugih nepovoljnih ekolokih imbenika (jara, isuivanje), a posebice od poara; obradu tla; popunjavanje (ako je gubitak vei od 15%); ienje (negativna selekcija); prorjeivanje kultura (pozitivna selekcija) i primjenu drugih postupaka koji trebaju poveati kvalitetu, proizvodnju i stabilnost umske kulture (rezanje grana, formiranje kroanja i dr.). ienje i prorjeivanje najpotrebnije su faze njege. Njegu ienjem provodimo u mladim sastojinama koje jo nisu doivjele kulminaciju visinskoga prirasta i koje se nalaze u razvojnom stadiju mladika (Mati & S k e n d e r o v i 1992). ienjem uklanjamo defektna i prekobrojna stabalca borova, te ona stabla koja neposredno ugroavaju kvalitetna borova ili eventualna crnikova i meduneva stabalca koja se spontano poinju pojavljivati u borovoj sastojini. Njegu sastojina proredom poinjemo u trenutku maksimalnoga izluivanja stabala u visinske razrede, 468 uz odumiranje donjih grana i suenje pojedinih stabala zbog prirodnoga izluivanja koje nastaje zbog meusobne konkurencije i pomanjkanja ivotnoga prostora. Proredom, iji se intenzitet kree, ovisno o dobi sastojine, od 50% drvne mase, maksimalno u dvadesetogodinjoj sastojini, pa do 12,5% drvne mase, maksimalno u osamdesetogodinjoj sastojini (Mati 1986), forsiramo kvalitetna stabla borova, a istovremeno pomaemo i kvalitetna stabla autoktonih hrastova koja su se eventualno pojavila u sastojini. Ovisno o provedenim ienjima i proredama, stanju tla i mogunostima za umjetnu obnovu, budua sastojina nakon borova moe biti ista sastojina hrastova u stadiju makije, pseudomakije ili ikare ili u visokom uzgojnom obliku te mjeovita sastojina hrastova i borova u razliitim omjerima smjese. Za obnovu borovih uma mediteranskoga podruja znaajno je napomenuti da umske kulture i prirodne sastojine borova imaju pionirsku ulogu i svojom nazonou pomau da se na stanitu ponovno formira sastojina onih vrsta drvea koje tvore klimatogene zajednice. Na Mediteranu klimatogene zajednice tvore hrastovi crnika i medunac. Tamo gdje umska kultura ili prirodna sastojina borova nije uspjela stvoriti stanine prilike za povratak

S. Mati, I. Ani, M. Orani: PODIZANJE, NJEGA 1 OBNOVA UMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI...

umarski list br.9-10. CXXI (1997). 463-472

elemenata autoktone klimatogene zajednice, obnova se obavlja prirodnim pomlaivanjem borova oplodnim sjeama, najbolje na malim povrinama ili krugovima. Ukoliko su uvjeti ostvareni, u sastojinu sukcesivno ulaze elementi crnikovih ili medunevih uma, pa sukcesiju treba pomagati radovima na njezi. U tom je sluaju unoenje ira ili sadnica odgovarajuih hrastova uz provoenje oplodnih sjea najuinkovitiji nain obnove umskih kultura ili prirodnih sastojina borova na Mediteranu (Mati 1986).

Slika 5. Sastojina alepskoga bora s podstojnom makijom - drugi stadij progresije uma u eumediteranu Photo 5. An Aleppo pine stand with an understorey of maquis - the second stage of forest progression in the eu-Mediterranean (Photo: I. Ani)

UZGOJNI POSTUPCI U PANJAAMA MEDITERANSKOGA PODRUJA Silvicultural treatments in coppice forests of the Mediterranean region Uzgojni postupci u panjaama hrastova mediteranskoga podruja obuhvaaju dvije skupine postupaka, njegu i obnovu. Postupci njege provode se tijekom cijeloga ivota sastojine, od osnivanja do njene fizioloke ili gospodarske zrelosti. Njega obuhvaa sljedee faze radova: zatitu od razliitih tetoina (biljaka, ivotinja) i drugih nepovoljnih ekolokih imbenika (jara, isuivanje), a posebno od poara, obradu i gnojidbu tla, popunjavanje nedovoljno obnovljenih povrina i unoenje vrijednijih vrsta drvea (oplemenjivanje sastojina), njegu pomlatka nakon dovrnih sjea, ienje sastojina, prorjeivanje sastojina. ienje u panjaama, a posebice zakanjelo ienje, najea je i danas najpotrebnija mjera njege koju treba provoditi u Mediteranu. ienje je mjera njege kojom se obavlja negativna selekcija, jer se iz sastojine uklanjaju jedinke loe kvalitete. Prorede predstavljaju postupak njege koji traje najdue, a kojemu se naalost u podruju Mediterana do sada posveivalo malo pozornosti. One su znaajne kako zbog pridobivanja drvne mase, jer se od ukupne proizvodnje sastojine 50% drvne mase realizira proredama, tako i zbog formiranja kvalitetnih, stabilnih, produktivnih sastojina i sastojina koje e se moi lako prirodno obnoviti. Prorjeujui sastojine, uvaavajui njezinu dob, sjeemo prosjeni dobni prirast, a intezitet prorede vrlo lako odredimo po formuli I=l/n x 100, gdje nam je n dob sastojine izraena u desetljeima. Prorede je nuno izvoditi i u sastojinama visokog i srednjeg i u sastojinama niskog uzgojnog oblika ili panjaama. Uvjereni smo, da se u drvnom materijalu kojega je danas mogue dobiti ienjem i proredom u umama Mediterana krije ogromna vrijednost, posebno sa stajalita proizvodnje energije. Treba imati na umu podatak da 4 kg usitnjenoga drva energetski odgovara 1 kg nafte. ume niskoga uzgojnog oblika (panjae) obnavljaju se u zreloj dobi, kada su stvorene prilike u sastojini i na tlu za obnovu. Obnova se obavlja prirodnim nainom, uz oplodne sjee (pripremi, naplodni i dovrni sijek). U 469

S. Mati, 1. Ani. M. Orani: PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA UMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI...

umarski list br.9-10. CXX1 (1997). 463-472

sluaju nedovoljnoga uroda ira ili nedovoljnoga broja hrastovih stabala na pomladnoj povrini, obnova se obavlja umjetnim nainom, ali po naelima oplodnih sjea (Mati & R a u 1986; M a t i , A n i & Or a n i 1996). To znai da se takoer obavljaju oplodne sjee, a sjeme i sadnice unose se nakon naplodnoga sijeka. Za umjetnu obnovu mediteranskih hrastovih sastojina treba 10000 - 15000 sadnica po hektaru. U sluaju uporabe ira, za umjetnu obnovu crnike treba 400 600 kg/ha ako sijemo omake, odnosno 250 - 450 kg/ha ako se ir sadi pod motiku. Za umjetnu obnovu hrasta

medunca treba 500 - 700 kg ira po hektaru za sjetvu omake, odnosno 250 - 450 kg ira po hektaru ako ga sadimo pod motiku (Mati 1994). Velika je ekoloka i gospodarska pogreka obnavljati panjae istom sjeom, a pogotovo je pogreno nakon iste sjee unositi crnogoricu. Stanite panjaa formirano je dugogodinjom nazonou ume koja je u progresiji, a proces progresije ide od panjaa prema srednjoj, odnosno visokoj umi. istom se sjeom taj proces prekida, a stanite i sastojina se degradiraju ( M a t i , Ani & O r a n i 1996).

UZGOJNI POSTUPCI U DEGRADACIJSKIM STADIJIMA SUMA MEDITERANSKOGA PODRUJA Silvicultural treatments in degraded forest stages in the Mediterranean region Uzgojni postupci u umama mediteranskih hrastova esto mogu zapoeti u nekom od degradacijskih stadija bilo da se radi o makiji, pseudomakiji, garigu, pseudogarigu, ikari ili ibljaku. Ovisno o strukturi degradacijskog stadija, sastojine, provode se postupci njege ienjem ili popunjavanje crnogorinim i bjelogorinim pionirskim vrstama drvea. Posebnu pozornost treba posvetiti zatiti takvih povrina od stoke i poara. Provedbom navedenih postupaka zaustavljamo dalju degradaciju i zapoinjemo progresivne sukcesijske procese u tim vrijednim ekosustavima.

Uzgojni postupci u makijama, pseudomakijama i ganzima Silvicultural treatments in maquis, pseudomaquis and garrigues Glede uzgojnih postupaka u makiji i pseudomakiji ponajprije je nuno zabraniti iste sjee. Nakon toga dolazi do razdvajanja u vertikalnoj strukturi, gdje crnika nadraste pratilice koje postupno odumiru zbog pomanjkanja svjetla. Nakon dvadesete godine nuno je obaviti ienje, a nakon toga i prvu proredu. Na taj nain makija postupno prelazi iz degradacijskoga stadija u umsku sastojinu niskog uzgojnog oblika odnosno panjau (Slika 6). Revitalizaciju gariga najbolje emo obaviti zatitom od stoke i sadnjom crnogorinih pionirskih vrsta drvea (alepski, brucijski i primorski bor). Na taj emo nain u procesu revitalizacije gariga formirati mjeovitu sastojinu bora i pratilica iz ume hrasta crnike, to e znatno ubrzati daljnju progresivnu sukcesiju i stabilnost itavoga ekosustava (Slika 7).

Slika 6. Makija je degradacijski stadij crnikovih uma u kojem istu etau tvore drvee i grmlje. Neprohodna je jer je sastavljena od mnogobrojnih izbojaka drvea iz panja, poludrvea, grmlja i povijua Fig. 6. Maquis is a degraded stage of an evergreen oak forest in which trees and shrubs form the same storey. Since it consists of numerous shoots sprouting from tree stumps, and of shrub-like trees, bushes and climbers, it is virtually impenetrable (Photo: I. Ani)

Slika 7. Garig je degradacijski stadij crnikovih uma nastao daljom degradacijom makije. Tvore ga rijetko rasporeeni izbojci vrsta otpornih na brst stoke Fig. 7. Garriguc is a degraded stage of an evergreen oak forest formed by a further degradation of maquis. It consists of sparsely distributed shoots of species resistant to cattle grazing (Photo: I. Ani)

470

S. Mali, I. Ani, M. Organic: PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA UMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI.

umarski list br.9 -10. CXX1 (1997), 463-472

Uzgojni postupci u ikarama i ibljacima Kao prva mjera revitalizacije ikara mora biti izostanak istih sjea te ispae stoke (koza), jer su one i dovele do degradacije. ienjem ikara smanjuje se prije svega broj nekvalitetnoga drvea i grmlja, a isto se tako smanjuje broj meduevih izbojaka iz panja. Na taj nain ubrzavamo rast najkvalitetnijih izbojaka s ciljem

Silvicultural treatments in scrub and thickets postupnog pretvaranja ikare u sastojinu niskog uzgojnog oblika. Popunjavanje se moe obavljati u ikarama razbijene horizontalne strukture s golim povrinama (pljeinama, istinama) sadnicama pionirskih vrsta drvea (Slika 8).

Slika 8. ikara je degradacijski stadij medunevih uma u kojem istu etau tvore drvee i grmlje Fig. 8. Scrub is a degraded stage of a pubescent oak forest in which trees and bushes form the same storey (Photo: I. Ani)

Slika 9. ibi jak je degradacijski stadij medunevih uma nastao daljom degradacijom ikare. Tvore ga rijetki, iboliki izbojci najotpornijih vrsta Fig. 9. Thicket is a degraded stage of a pubescent oak forest formed by a further degradation of a scrub. It is formed of sparse, rod-like shoots of the most resistant species (Photo: I. Ani)

Kao i garige, ibljake revitaliziramo zabranom pae i popunjavanjem pionirskim vrstama drvea. Osim crnoga bora, kao temeljne pionirske vrste za submediteransko podruje, popunjavanje ibljaka preporua se i bjelogorinim vrstama drvea koje ubrajamo u skupinu pionirskih kao to su crni jasen, bijeli grab, crni grab, raeljka, mukinja, maklen i si. Sadnja pionirskih bjelogorinih i crnogorinih vrsta drvea povoljna je kombinacija koja e se odupirati nepovoljnim utjecajima biotskih i abiotskih imbenika, a posebno poarima koji su esti u submediteranu. Bjelogorine e vrste u kombi-

naciji s crnim borom stvarati stabilne, otporne i produktivne ume, koje e ubrzati progresivne sukcesijske procese. Uz popunjavanje obavlja se i sjea na "ep" (panj) svih vrsta drvea koje su izoblienog izgleda zbog brsta i ostalih nepovoljnih vanjskih utjecaja (Slika 9). Sibljak se njeguje i ienjem, pri emu se odstranjuju zakrljali i izoblieni izbojci te izaziva pojava novih izbojaka iz panja, tamo gdje oni zbog malog broja jedinki i slabe konkurencije mogu opstati. ienjem se ibljak nastoji postupno pretvoriti u ikaru koja je kvalitetniji degradacijski oblik od ibljaka.

ZAKLJUCI - Conclusions - I z sindinamskih procesa u mediteranskim umama proizilaze tri skupine postupaka iz podruja uzgajanja uma koje treba izvoditi: podizanje umskih kultura na golome kru (poumljavanje), njegovanje uma te njihova pretvorba u vii uzgojni oblik i obnavljanje uma prirodnim ili umjetnim nainom. - U radu se izlau temeljna naela provedbe svake od tih skupina postupaka. Postupci se odnose ponajprije na one vrste drvea ije su sastojine najrairenije u mediteranskome podruju. To su umske kulture i prirodne sastojine borova, sastojine hrastova crnike i medunca niskoga uzgojnog oblika i degradacijski stadiji sastojina hrastova crnike i medunca. -Poumljavanje u mediteranskome podruju treba provoditi uvaavajui sljedee faze radova: odabir najprikladnijih povrina za poumljavanje, odabir odgovarajuih vrsta drvea za poumljavanje, odreivanje naina poumljavanja, odreivanje razdoblja poumljavanja, priprema tla za poumljavanje, odreivanje prostornog rasporeda i meusobnog razmaka biljaka, odnosno broja biljaka i koliine sjemena po jedinici povrine. - Uzgojni postupci u borovim kultura mediteranskoga podruja mogu se razluiti u dvije skupine i to njegu i obnovu. Od svih faza njege u borovim sastojinama danas su najpotrebniji ienje i prorjeiva471

S. Mati, 1. Ani, M. Orani: PODIZANJE, NJEGA 1 OBNOVA SUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI.,

umarski list br.9-10, CXXI (1997), 463-472

nje. Obnova borovih sastojina obavlja se u ovisnosti o stanju sastojine i stanita. Tamo gdje umska kultura ili prirodna sastojina borova nije uspjela stvoriti stanine prilike za povratak elemenata autoktone klimatogene zajednice, obnova se obavlja prirodnim pomlaivanjem borova oplodnim sjeama, najbolje na malim povrinama ili krugovima. Ukoliko su uvjeti ostvareni, u sastojinu sukcesivno ulaze elementi crnikovih ili medunevih uma, pa sukcesiju treba pomagati radovima na njezi. U tom je sluaju unoenje ira ili sadnica odgovarajuih hrastova uz provoenje oplodnih sjea najuinkovitiji nain obnove umskih kultura ili prirodnih sastojina borova na Mediteranu. Revitalizacija panjaa zapoinje izostankom istih sjea, a nastavlja se ienjem ili proredom do tre-

nutka obnove. Obnova panjaa obavlja se prirodnim putem oplodnim sjeama, ili, ako za to nema uvjeta, umjetnim putem sjetvom, odnosno sadnjom sjemena i sadnica te njihovim unoenjem nakon naplodnog sjeka. -Glede uzgojnih postupaka u makiji i pseudomakiji, nuno je zabraniti iste sjee i pau. Nakon dvadesete godine nuno je obaviti ienje, a nakon toga i prvu proredu. Revitalizaciju gariga najbolje emo obaviti zatitom od stoke i sadnjom crnogorinih pionirskih vrsta drvea (alepski, brucijski i primorski bor). U ikarama je najei i najpotrebiji uzgojni zahvat ienje ili jo ee zakanjelo ienje. Uzgojni radovi u ibljacima su popunjavanje uz istovremenu sjeu loih jedinki na "ep" i ienje.

L I T E R A T U R A - References M a t i , S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i koliine sjemena za kvalitetno pomlaivanje i poumljavanje. um. list 118(3-4): 71 - 79. M a t i , S., 1994a: Kriteriji za izbor povrina namjenjenih za poumljavanje (rukopis). 6 s., Zagreb. M a t i , S., 1994: Ekoloke i gospodarske znaajke revitalizacije privatnih uma u Hrvatskoj. U: Zbornik radova "Privatne ume u Hrvatskoj u ozraju rezolucija helsinke konferencije o zatiti i ouvanju europskih uma", HAZU, 39 - 61, Zagreb. M a t i , S., 1986: umske kulture alepskoga bora i njihova uloga u umarstvu mediterana. Glas. um. pokuse, pos. izd., 2: 125 - 145. M a t i , S., A n i , I., O r a n i , M., 1996: Uzgojni zahvati u submediteranskim umama hrasta medunca {Quercus pubescens Willd.). U: Zbornik radova "Unapreenje proizvodnje biomase umskih ekosustava", umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i umarski institut, Jastrebarsko, 343 354, Zagreb. M a t i , S., S k e n d e r o v i , J., 1992: Uzgajanje uma. U: ume u Hrvatskoj, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i "Hrvatske ume", p.o. Zagreb,81-104. M a t i , S., R a u , ., 1986: Prevoenje makija i panjaa hrasta crnike u sastojine vieg uzgojnog oblika. Glas. um. pokuse, pos. izd., 2: 79 - 86. M a t i , S., P r p i , B., 1983: Poumljavanje. Odbor za provoenje drutvenog dogovora i realizaciju programa poumljavanja 1981 - 1985 godine i Savez inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije Hrvatske, 79 s., Zagreb. P r p i , B., 1992: Ekoloka i gospodarska vrijednost uma u Hrvatskoj. U: ume u Hrvatskoj, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i "Hrvatske ume", p.o. Zagreb, 237 - 256, Zagreb.

SUM MAR Y: Great economic and other potentials of the Mediterranean should encourage forest production. Any step forward toward progressive succession of forest vegetation, i.e. toward higher silvicultural forms, is a contribution to the environmental, social, and economic progress. To achieve stability and induce progressive successive processes in the Mediterranean forests, it is necessary to investigate the procedures in all silvicultural forms and degradation phases. The paper presents the principles of the silvicultural procedures in the Mediterranean forests. The activities consist of raising forests on naked karst (afforestation), care and conversion of stands into higher silvicultural forms, as well as the natural or artificial regeneration of mature stands. Afforestation planning encompasses the following criteria: choice of the most suitable surfaces for afforestation; choice of the suitable tree species for afforestation; determination of afforestation methods; timing; soil preparation; deciding on the distribution and distances among the plants and seed quantity per area unit; caring for the raised cultures. Mediterranean forests should be tended according to the stand forms, silvicultural forms, degradation phases, and habitat properties. The most useful operations to be done are cleaning, thinning and adding new plants. Aimed at gradual return of the autochthonous Mediterranean vegetation, stand regeneration should be done with regeneration felling, natural and/or artificial methods. All