BH U Brojkama BH

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 72

SADRAJ Bosna i Hercegovina

2 Teritorija 3 Stanovnitvo 4 ivotni standard 12 Socijalna zatita 14 Obrazovanje 15 Kultura i umjetnost 22 Trite rada 24 Ekonomija 31 Investicije 36 Strukturne poslovne statistike 38 Statistiki poslovni registar 43 Cijene 44 Industrija 49 Vanjska trgovina 52 Statistika distributivne trgovine 54 Graevinarstvo 56 Saobraaj 58 Telekomunikacije 60 Energija 63 Okoli 65 Poljoprivreda 66 Stoarstvo 68 umarstvo 69 Turizam 71

Bosna i Hercegovina

1. Unsko - sanski kanton 2. Posavski kanton 3. Tuzlanski kanton 4. Zeniko - dobojski kanton 5. Bosansko - podrinjski kanton 6. Srednjobosanski kanton 7. Hercegovako - neretvanski kanton 8. Zapadno - hercegovaki kanton 9. Kanton Sarajevo 10 .Kanton 10

Geografske koordinate krajnjih taaka BiH Smjer Sjever Jug Istok Zapad Sjeverna geografska irina 45 1630 42 3300 44 0300 44 4930 Istona geografska duina (Po Griniu) 16 5556 18 3224 19 3741 15 4400

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Teritorija
Opi podaci o Bosni i Hercegovini
Ureenje Drava Glavni grad Sarajevo 51.209,2 Povrina (km2) Obala (km) 21,2 Najvia planina Magli (m) 2.386 Najdua rijeka Drina (km) 346 Najvee jezero Buko (km2) 55,8 Granine zemlje Hrvatska, Srbija, Crna Gora

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine (BiH): Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), Republika Srpska (RS), Brko distrikt BiH (BD BiH). Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Federacija Bosne i Hercegovine je administrativno podijeljena na 10 kantona, a kantoni su podijeljeni na 79 opina. Republika Srpska je administrativno podijeljena na 62 opine. Grad Brko je posebna administrativna jedinica - Distrikt. U BiH postoje tri nacionalna parka i dva parka prirode. Nacionalni parkovi su: Sutjeska, Kozara i Una. Parkovi prirode su Hutovo Blato i Blidinje. Procjena stanovnitva (za 30.06.2011.) Gustina naseljenosti (stanovnika/km2) Slubeni jezici Slubena pisma Zvanina valuta Klima 3.839.737 75 bosanski, srpski, hrvatski latinica, irilica Konvertibilna marka (KM) Umjereno-kontinentalna i mediteranska

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Stanovnitvo u BiH prema popisima Popisi 1879-1991, u hiljadama
3.746 4.124 4.377

1.158 1.336

1.568

1.898 1.890

2.323

2.564

2.847

3.277

1879 1879. 1885. 1895. 1910. 1921. 1931.

1885

1895

1910 1.158 1.336 1.568 1.898 1.890 2.323

1921

1931

1948 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

1953

1961

1971 2.564 2.847 3.277 3.746 4.124 4.377

1981

1991

U dosadanjim popisima u naoj zemlji, slubeni rezultati popisa su se odnosili na tzv. stalno stanovnitvo, tj. stanovnitvo ije je prebivalite na podruju Bosne i Hercegovine, bez obzira na to jesu li osobe u kritinom trenutku popisa bile prisutne u mjestu prebivalita ili su iz nekih razloga bile iz njega privremeno odsutne, bilo u zemlji ili u inostranstvu. U Popisima iz 1961. i 1971. godine stalnim stanovnitvom mjesta popisa su smatrane i osobe koje su tu radile u trenutku popisa, dok su u Popisima 1981. i 1991. godine ove osobe popisivane u mjestu gdje su ivjele njihove porodice, tj. ubrajane su u stalno stanovnitvo ovog mjesta. U narednom popisu stanovnitva, domainstava i stanova primijenjene e biti nove definicije koje se odnose na jedinice popisa u skladu sa Preporukama za popise stanovnitva, domainstava i stanova 2010 (pripremljenim od strane Ekonomske komisije ujedinjenih naroda za Evropu i Konferencije evropskih statistiara), kao i Uredbom 763/2008 Evropskog parlamenta i vijea o popisima stanovnitva i domainstava.

Prosjeno oekivani ivotni vijek i prosjena starost stanovnitva u BiH


ene Oekivani ivotni vijek 1981-1982. 1988-1989. Prosjena starost stanovnitva 1981. 1991. 2007. 30,5 35,0 40,0 28,7 33,0 37,0 73,5 74,6 68,2 69,2 Mukarci

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Procjene broja stanovnika za sredinu godine i prirodni prirataj u BiH 2005-2011, de facto stanovnitvo u hiljadama
Ukupno stanovnitvo 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 3.843 3.843 3.842 3.842 3.843 3.843 3.840 ivoroeni Ukupno 34.627 34.033 33.835 34.176 34.550 33.528 31.811 Mukarci 17.797 17.547 17.534 17.585 18.001 17.277 16.531 Ukupno 34.402 33.221 35.044 34.026 34.904 35.118 35.028 Umrli Mukarci 18.018 17.308 18.154 17.687 17.884 17.900 17.965 Prirodni prirataj 225 812 -1.209 150 -354 -1.590 -3.217

Prirodni prirataj je razlika (viak ili manjak) izmeu broja ivoroenih i broja umrlih u datom periodu. Roeni i umrli: prema zakonskim regulativama o evidenciji, roenje i smrt se obavezno evidentiraju u matinim knjigama u podruju u kojem je osoba roena ili umrla, bez obzira na mjesto prebivalita osobe koja je roena ili umrla. ivoroenim djetetom se smatra svako djete koje prilikom roenja die i pokazuje druge znakove ivota (kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce, kretanje voljnih miia).

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Roeni u nekim balkanskim zemljama i u EU27 2006-2010, na 1.000 stanovnika
2006. Bosna i Hercegovina Hrvatska Crna Gora Grka Srbija Bugarska EU27 8,9 9,3 12,1 10,1 9,6 9,6 10,4 2007. 8,8 9,4 12,5 10,0 9,2 9,8 10,6 2008. 8,9 9,9 13,1 10,5 9,4 10,2 10,9 2009. 9,0 10,1 13,7 10,5 9,6 10,7 10,7 2010. 8,7 9,8 12,0 10,2 9,4 10 10,7

2009 2010 9,0 8,7

13,7 10,1 9,8

12,0

10,5 10,2

9,6 9,4

10,7 10

10,7 10,7

BiH

Hrvatska

Crna Gora

Grka

Srbija

Bugarska

EU 27

Ukupne stope fertiliteta u BiH 1996-2011.


1,684 1,647 1,558 1,362 1,400 1,200 1,217 1,215 1,303 1,266 1,2581,285 1,205

1,300

1,176 1,200

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Stopa ukupnog fertiliteta je broj ivoroenih na jednu enu u njenom reproduktivnom ivotu, ako bude raala po istim specifinim stopama fertiliteta po starosti kao i u godini posmatranja. Mrtvoroenim se smatra dijete roeno, odnosno izvaeno iz majke bez ikakvih znakova ivota, tj. ako nije disalo niti pokazivalo neki drugi znak ivota, a noeno je due od 22 sedmice (priblino 6 mjeseci) i koje ima poroajnu teinu 500 gr. i vie. 6 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Mrtvoroeni prema spolu i stope mrtvoroenih u BiH 2001 - 2011.
Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno 193 138 150 168 147 137 174 171 136 143 118 enski 95 61 59 74 62 54 76 69 56 60 61 muki 98 77 91 94 85 83 98 102 80 83 57 Mrtvoroeni na 1000 ivoroenih 5,1 3,9 4,3 4,8 4,2 4,0 5,1 5,0 3,9 4,3 3,7

Mrtvoroena djeca prema spolu u BiH 2001 - 2011.


2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 0 50
59 61 77 95 98 54 62 74 61 57 60 56 69 76 83 85 94 91

83 80 102 98

enski Muki

100

150

Umrli u BiH, 2000-2011.


2000. 30.482 2006. 33.221 2001. 30.325 2007. 35.044 2002. 30.155 2008. 34.026 2003. 31.757 2009. 34.904 2004. 32.616 2010. 35.118 2005. 34.402 2011. 35.028 7

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Umrli je svaka ivoroena osoba kod koje je nastupio trajni prekid svih ivotnih funkcija koje zapoinju roenjem bez mogunosti ponovnog oivljavanja. Ovdje nisu ukljueni mrtvoroeni. Mjesto i utvrivanje smrti: Prema ovom obiljeju razvrstane su umrle osobe po tome da li je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ili na drugom mjestu ( u stanu, polju itd.). Ako je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ujedno se smatra da je smrt utvrdio ljekar, a ako je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove onda se umrli razvrstavaju jo i po tome da li je smrt utvrdio ljekar ili neka druga osoba.

Umrli po uzroku smrti u BiH, 2011.


7.214 298 Odreene infektivne i parazitne bolesti Neoplazme 1.940 161 410 Oboljenja nervnog sistema

18.468

1.281 Oboljenja respiratornog sistema Oboljenja cirkulacijskog sistema

874 Oboljenja digestivnog trakta

551 Oboljenje genitourinarnog sistema

1.665 1.162 1.004 Povrede trovanja i druge posljedice vanjskih uzroka Simptomi, znaci i nenormalni kliniki nalazi i laboratorijski nalazi koji nisu drugdje klasifikovani Ostali uzroci Drugo mjesto 18.352 % lijeenih 651 91 2011. 75,0 69,4 72,1

Ukupno

Endokrina i metabolika oboljenja sa poremaajima u ishrani Mentalni poremeaji, poremeaji ponaanja, oboljenja nervnog sistema

35.028

Umrli prema spolu, mjestu smrti i lijeenju u BiH, 2011.


Ukupno 35.028 2011. % umrlih u zdravstvenoj ustanovi 48 enski 17.063 Muki 17.965 Lijeenje Lijeeni 31.905 Nisu lijeeni 2.472 Nepoznato Mjesto smrti Zdravstvena ustanova 16.676

Prosjena starost umrlih u BiH 1999-2011.


1999. ene Mukarci Ukupno 8 69,5 64,0 66,6 2001. 70,2 64,6 67,2 2003. 71,2 65,8 68,4 2005. 72,2 66,8 69,3 2007. 72,5 66,9 69,6 2009. 73,6 68,1 70,8

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Nasilne smrti prema vrsti i spolu u BiH, 2006-2011.
Ukupno svega 2006. enski muki svega 2007. enski muki svega 2008. enski muki svega 2009. enski muki svega 2010. enski muki svega 2011. enski muki 1.206 292 914 1.233 302 931 1.198 262 936 1.169 287 882 1.111 238 873 1.154 229 925 nesretan sluaj 648 144 504 681 143 538 671 122 549 655 132 523 593 125 468 616 92 524 samoubistvo 489 128 361 472 133 339 453 120 333 451 134 317 443 96 347 459 113 346 ubistvo 61 18 43 73 24 49 69 19 50 61 20 41 50 14 36 48 17 31 nepoznato 8 2 6 7 2 5 5 1 4 2 1 1 25 3 22 31 7 24

Nasilne smrti prema vrsti u BiH, 2006-2011.

2011 2010 2009 2008 2007 2006 0% 20%

616 593 655 671 616 648 40% 60%

459 443 451 453 472 489 80%

48 50 61 69 73 61 100% 9 Nesretan sluaj Samoubistvo Ubistvo

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Slopljeni brakovi u BiH 2000-2011.
25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Sklopljeni i razvedeni brakovi: podaci o sklopljenim brakovima uzeti su iz matinih ureda, a podaci o razvedenim brakovima uzeti su iz opinskih sudova. Prema zakonskim regulativama o upisu, sklopljeni brakovi se obavezno evidentiraju u matinim knjigama vjenanih u mjestu u kojem su sklopljeni, bez obzira na mjesto prebivalita osoba koja stupaju u brak. Brakom se smatra zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca zakljuena u skladu sa odredbama porodinog zakona. Razvedenim brakom se smatra brak koji je sudski razveden.

Razvedeni brakovi u BiH 2000-2011.


2500 2000 1500 1000 500 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

10

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Stanovnitvo
Sklopljeni brakovi prema starosti nevjeste u BiH, 2011.
Starost nevjeste Ukupno 2011. 19.156 30-34 2.214 ispod 15 1 35-39 872 15-19 2.122 40-49 806 20-24 6.559 50 i vie 471 25-29 6.098 nepoznato 13

Sklopljeni brakovi prema starosti mladoenje u BiH, 2011.


Ukupno 2011. 19.156 30-34 4110 ispod 15 1 35-39 1570 Starost mladoenje 15-19 207 40-49 1149 20-24 4029 50 i vie 856 25-29 7234 nepoznato 0

Sklopljeni brakovi prema prethodnom branom statusu nevjeste i mladoenje u BiH, 2011.
Prethodno brano stanje mladoenje UKUPNO neoenjen razveden udovac nepoznato Prethodno brano stanje nevjeste UKUPNO 19.156 17.250 296 1.610 0 neudata 17.533 16.635 90 808 0 razvedena 211 61 80 70 0 udovica 1.406 548 126 732 0 nepoznato 6 6 0 0 0

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

11

ivotni standard
ivotni uslovi i potronja u BiH, 2007.
Izvor podataka: Anketa o potronji domainstava 2007 KARAKTERISTIKE GLAVNE STAMBENE JEDINICE U BiH, 2007. Prosjena povrina, m2 Prosjena povrina po osobi, m Broj soba 1-2 sobe 3-4 sobe 5 i vie soba Tip izgradnje Stambene zgrade Posebna kua Dio kue Ostalo Godina izgradnje Do 1940. 1941-1960. 1961-1980. 1981-2000. 2001- 2007.
2

73,0 28,1 % 19,1 65,1 15,8 % 19,6 71,0 7,4 2,0 % 2,7 10,2 43,6 35,1 8,4

Zakonski status koritenja Vlasnik ili suvlasnik Zakupac ili podstanar Ostalo Osnovna infrastruktura Elektrina energija Tekua voda Telefonska linija Opremljenost trajnim dobrima Elektrini ili plinski tednjak Friider ili zamrziva Televizor Maina za ve Maina za sue Klima ureaj Personalni raunar Automobil

% 91,2 3,6 5,2 % 99,9 94,1 77,3 % 91,0 97,6 96,8 86,1 9,7 5,1 25,2 51,9

12

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

ivotni standard
Struktura prosjene mjesene potronje po domainstvu u BiH, 2007.

Struktura prosjene mjesene potronje po domainstvu u BiH, 2007. Izvor podataka: APD 2007
Vrsta proizvoda i usluga Potronja, ukupno Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje, elektrina energija, plin, voda i ostali energenti Namjetaj, oprema za domainstvo i usluge u domainstvu Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Hoteli i restorani Ostalo 2004. KM 1.301,82 407,98 47,11 66,15 305,39 89,41 48,34 129,04 33,00 49,33 12,59 33,41 80,07 % 100,0 31,3 3,6 5,1 23,5 6,9 3,7 9,9 2,5 3,8 1,0 2,6 6,2 KM 1.541,43 491,96 50,30 81,45 341,50 83,79 62,08 173,35 50,53 56,16 8,09 43,82 98,40 2007. % 100,0 31,9 3,3 5,3 22,2 5,4 4,0 11,2 3,3 3,6 0,5 2,8 6,4

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

13

Socijalna zatita
Korisnici socijalne zatite u BiH, 2006-2011. Maloljetni korisnici
Kategorija korisnika svega UKUPNO muki enski 2006. 150.851 80.038 70.813 2007. 151.854 80.482 71.372 2008. 162.303 84.521 77.782 2009. 162.648 85.876 76.772 2010. 170.594 90.092 80.502 2011. 173.791 92.635 81.156

Punoljetni korisnici
Kategorija korisnika svega UKUPNO muki enski 2006. 469.012 225.587 243.425 2007. 473.357 224.955 248.402 2008. 489.169 240.085 249.084 2009. 483.590 228.684 254.906 2010. 498.828 234.661 264.167 2011. 482.228 230.326 251.902

Zaposleni u centrima za socijalni rad u BiH 2006-2011.


2006. UKUPNO muki enski Socijalni radnici Pedagozi Psiholozi Defektolozi Zdravstveno osoblje Pravnici Administrativno osoblje Ostali 1.087 277 810 402 43 26 25 7 114 330 140 2007. 1.183 305 878 437 56 41 19 8 131 338 153 2008. 1.248 326 922 456 48 55 21 6 146 350 166 2009. 1.250 298 952 468 52 48 21 6 145 339 171 2010. 1.286 316 970 474 51 55 20 16 152 348 170 2011. 1.265 332 933 472 54 52 19 13 154 325 176

Korisnikom socijalne zatite se smatra svaka osoba koja se nalazi u stanju socijalne potrebe i koja je u toku izvjetajne godine jednom ili vie puta koristila odreene oblike i mjere socijalne zatite i usluge socijalnog rada. Korisnici su razvrstani u dvije osnovne uzrasne grupe: maloljetni i punoljetni korisnici. Pod oblikom, mjerom ili uslugom podrazumijeva se svaki sluaj provedene zatite na osnovu zakona i propisa iz ove oblasti od strane centra za socijalni rad ili slube socijalne zatite.

14

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Predkolsko obrazovanje u kolskoj 2011 / 2012. godini za BiH


Broj djece od toga, djeca sa posebnim potrebama svega 463 Zaposleni Odgajatelji svega 1.238 1.216 enski 1.753 168 enski Djeca koja nisu primljena zbog popunjenog kapaciteta

Broj ustanova

Ukupno

svega

enski

17.293

8.211

Ukupno

223

Ukupno

svega

enski

2.513

2.324

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Predkolski odgoj i obrazovanje je djelatnost koja obuhvata odgoj i obrazovanje, njegu i zatitu djece starosti od est mjeseci do polaska u osnovnu kolu i obavlja se u javnim i privatnim predkolskim ustanovama.

Obrazovanje

15

16 Uenici Svega Svega 154.061 153.685 376 545 484 104 36 166.075 149.553 32.921 16.000 649 4 166.620 150.037 33.025 16.036 653 Uenice Svega Uenice 149 148 1 Uenice I-IV i I-V razred V-VIII i VI-IX razred Ponovci Upisani u prvi razred 1.029

Osnovne kole na poetku kolske 2011 / 2012. godine za BiH

Ukupno odjeljenja

Obrazovanje

Svega

Nekombinovana

Kombinovana

Osnovne kole - ukupno

15.757

13.868

1.889

316.657

Redovne osnovne kole

15.566

13.757

1.809

315.628

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Osnovne kole za djecu sa posebnim potrebama

191

111

80

kolom se u statistici obrazovanja smatra grupa uenika organizovanih u jednu kolsku jedinicu koji prate nastavu odreene vrste i nivoa po jedinstvenom planu i na odreenoj lokaciji.

Nastavno osoblje osnovnih kola na poetku kolske 2011/2012.godine u BiH

Sa nepunim radnim vremenom na neodreeno vrijeme svega 2.713 1.462 2.604 1.478 ene svega ene 21.630,3 na odreeno vrijeme FTE-Ekvivalent pune zaposlenosti* na odreeno vrijeme svega 2.031 1.552 ene 2.001 1.529 2.692 1.452 2.592 1.473 21.368,4 30 23 21 10 12 5 261,9

Nastavnici

Sa punim radnim vremenom

na neodreeno vrijeme

Ukupno

ene

svega

ene

Osnovne kole - ukupno

24.605

17.146

17.257

12.654

Redovne osnovne kole

24.322

16.929

17.037

12.475

kole za djecu sa posebnim potrebama

283

217

220

179

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

* Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizikih osoba.

Obrazovanje

Odjeljenje je grupa uenika koju, istovremeno i u istoj prostoriji, obuava u toku kolske godine jedan nastavnik ili vie nastavnika sukcesivno.

17

18 Uenici Svega Svega 2.240 218 855 8 32 1.127 111 330 2 11 239 693 Uenice 80.539 25.752 42.080 857 1.006 10.692 152 Uenice Ponovci 1.514 2.095 411

Srednje obrazovanje na poetku kolske 2011 / 2012. godine za BiH

Obrazovanje

Broj odjeljenja

Ukupno

6.515

163.284

Gimnazije

1.629

41.081

Tehnike kole

3.175

83.704

Umjetnike kole

112

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Vjerske kole

76

Strune kole

1.447

34.479

Srednje kole za djecu sa posebnim potrebama

76

Uenici srednjih kola po razredima u BiH, poetak kolske godine 2011 / 2012.
Uenici po razredima II uenice 22.468 7.005 11.361 221 286 3.553 42 104 9.774 464 236 3.095 35 347 199 20.009 10.038 9.883 6.147 8.149 16.804 294 386 0 28 40.581 19.750 25.661 ukupno uenice ukupno III IV uenice 13.756 5.106 8.289 173 169 0 19

Ukupno uenika

Uenice

ukupno

uenice

ukupno

Ukupno

163.284

80.539

51.209

24.565

45.833

Gimnazije

41.081

25.752

11.944

7.494

11.105

Tehnike kole

83.704

42.080

24.446

12.392

22.445

Umjetnike kole

1.514

857

480

264

393

Vjerske kole

2.095

1.006

656

315

589

Strune kole

34.479

10.692

13.528

4.044

11.177

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Srednje kole za djecu sa posebnim potrebama

411

152

155

56

124

Obrazovanje

Razred je stepen kolovanja u kojem uenici u odreenom intervalu vremena, ali najdue u jednoj kolskoj godini, stiu odreen obim znanja prema nastavnom planu i programu odreene vrste kole.

19

20 Sa nepunim radnim vremenom na neodreeno vrijeme svega 1.237 721 2.344 1.381 ene svega ene 10.726,5 na odreeno vrijeme FTE-Ekvivalent pune zaposlenosti*

Nastavnici u srednjim kolama na poetku kolske 2011/2012. godine u BiH

Obrazovanje

Nastavnici

Sa punim radnim vremenom

na neodreeno vrijeme

na odreeno vrijeme

Ukupno

ene

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

svega

ene

svega

ene

12.773

7.360

8.023

4.597

1.169

661

* Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizikih osoba.

Obrazovanje
Studenti u BiH kolska 2011/2012. godina
Naziv Visoka kola odnosi se na visokokolsku ustanovu, koja nudi najmanje jedan studijski program iz jedne oblasti obrazovanja. Naziv Univerzitet odnosi se na visokokolsku ustanovu koja nudi studij u najmanje pet studijskih programa iz najmanje tri oblasti obrazovanja. Ukupno* Visoke kole Univerziteti Vjerski fakulteti 107.083 6.101 99.797 1.185

*Nepotpun podatak Ukupan broj ukljuuje studente upisane na sve godine studija, bez apsolvenata. Nisu obuhvaeni studenti drugog i treeg ciklusa (Bolonjski program).

Diplomirani studenti u BiH 2003-2011.

16.981 15.246 12.199 10.003 6.039 6.848 8.127

18.177

17.955

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

21

Kultura i umjetnost
Pozorita i kina u BiH 2008-2011.
Pozorita mogu biti djeija, profesionalna i amaterska. Djeije pozorite je kulturno-umjetnika ustanova koja daje predstave za djecu. Profesionalno pozorite je samostalna kulturno-umjetnika ustanova sa stalnim profesionalnim umjetnikim ansamblom. Amatersko pozorite je kulturno-umjetnika ustanova u ijem su ansamblu preteno glumci amateri. Kino je sala ili otvoreni prostor opremljen ureajima za javno prikazivanje filmova. Kina rade kao stalna kina, ljetne kino bate i pokretna (putujua) kina. Kino predstava je javno prikazivanje filmskog programa (projekcija dugometranog ili kratkometranog domaeg i stranog filma). Radio i televizijske stanice su preduzea ili jedinice u sastavu drugih preduzea koje preko svojih emisionih radio i televizijskih predajnika emituju program namijenjen javnosti.

2008. POZORITA Predstave Posjetitelji Projekcije Posjetitelji 1.756 313.525 KINA 7.409 236.517

2009. 1.525 286.038 11.496 455.607

2010. 1.540 292.485 15.811 586.875

2011. 1.541 298.525 16.254 575.496

Emitovani program radio stanica u satima za BiH, 2008-2011.


2008. RADIO STANICE, broj stanica Informativno-dokumentarni program Kulturno-umjetniki, nauni i dramski program Zabavni program Muziki program Djeiji, omladinski i obrazovni program Sportski program Propagandni program Ostali 126 164.787 38.225 97.604 337.497 40.271 28.637 65.877 12.295 2009. 125 167.715 34.278 105.497 330.170 45.217 32.457 65.771 13.651 2010. 123 176.716 33.685 110.264 336.936 39.122 26.626 64.567 17.784 2011. 133 193.132 32.728 123.606 370.890 41.639 28.970 68.437 17.483

22

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Kultura i umjetnost
Emitovani program TV stanica u satima za BiH, 2008-2011.
2008. TV STANICE, broj stanica Informativni, dokumentarni, nauno-kulturni program Igrani program Zabavni program Muziki program Obrazovni program i program za djecu i omladinu Sportski program Propagandni program Ostali 370.890 39 60.886 37.100 15.079 26.238 14.705 10.149 14.364 6.175 2009. 42 63.247 41.134 17.585 32.399 17.472 10.353 11.251 5.741 2010. 40 60.888 48.341 18.764 34.381 18.766 9.055 11.507 9.328 2011. 42 59.052 53.469 17.715 39.378 21.506 14.029 16.278 7.125

Radio stanice (2011)

193.132 123.606 32.728 Informativ- Kulturno-um- Zabavni program no doku- jetniki, mentarni nauni i program dramski program 59.052 53.469 Muziki program 41.639 Djeiji, omladinski i obrazovni program 68.437 28.970 Sportski Propagandni program program 17.483 Ostali

39.378 17.715 21.506 14.029

TV stanice (2011)

16.278 7.125 Ostali

Informativ- Kulturno-um- Zabavni program no doku- jetniki, mentarni nauni i program dramski program

Muziki program

Djeiji, omladinski i obrazovni program

Sportski Propagandni program program

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

23

Trite rada
Radno sposobno stanovnitvo: ukljuuje sve osobe od 15 i vie godina. Dijeli se na dvije osnovne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivnu) i ekonomski neaktivno stanovnitvo. Radnu snagu ili aktivno stanovnitvo ine sve zaposlene i nezaposlene osobe. Neaktivno stanovnitvo ine sve osobe koje imaju 15 i vie godina i koje u referentnoj sedmici nisu radile, te koje tokom 4 sedmice (referentna i tri prethodne) nisu preduzimale nikakve radnje u cilju traenja posla, kao i osobe koje nisu spremne poeti raditi u naredne dvije sedmice, ako bi im posao bio ponuen. Metodoloke postavke Ankete o radnoj snazi zasnovane su na preporukama i definicijama Meunarodne organizacije rada-ILO i Statistikog ureda Evropske unije -EUROSTATA-a.

Radno sposobno stanovnitvo prema aktivnosti i spolu u BiH 2012, u hiljadama Izvor podataka: Anketa o radnoj snazi 2012
BiH ZAPOSLENICI Mukarci ene Ukupno Mukarci ene Ukupno Mukarci ene Ukupno 514 300 814 184 133 317 NEAKTIVNO 540 896 1.436 348 592 940 179 284 464 13 19 33 318 171 490 122 81 203 187 124 311 58 49 107 (8) (4) (13) (4) (2) (6) FBiH RS BDBiH

NEZAPOSLENICI

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20%

Zaposleni prema grupama podruja djelatnosti*) u BiH 2012. struktura u %


21% BiH 49% 30%

Poljoprivredne Nepoljoprivredne Uslune

*) grupe podruja djelatnosti (NACE Rev2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N), uslune (O,P,Q,R,S,T,U)

24

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Trite rada
Stopa aktivnosti se izraunava kao odnos radne snage i radno sposobnog stanovnitva. Stopa zaposlenosti se izraunava kao odnos zaposlenih osoba i radno sposobnog stanovnitva. Stopa nezaposlenosti se izraunava kao odnos nezaposlenih osoba i radne snage. Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 15 i vie godina i koje: a) nisu bile ukljuene u aktivnosti u referentnom periodu za koje primaju plau ili naknadu; b) su provele 4 sedmice aktivno traei posao ili koje su nale posao i u skorijoj budunosti e poeti raditi; c) bi mogle poeti raditi u roku od dvije sedmice nakon referentne sedmice ukoliko im se ponudi zaposlenje.

Radno spsobno stanovnitvo prema najvioj zavrenoj kolskoj spremi i spolu u BiH 2012. struktura % Izvor podataka: ARS 2012
BiH MUKARCI Osnovna kola i manje Srednja kola Koled, univerzitet, zvanje magistra, doktora Ukupno (u hiljadama) ENE Osnovna kola i manje Srednja kola Koled, univerzitet, zvanje magistra, doktora Ukupno (u hiljadama) UKUPNO Osnovna kola i manje Srednja kola Koled, univerzitet, zvanje magistra, doktora Ukupno (u hiljadama) 20,3 65,2 14,5 1.130 18,0 66,4 15,6 693 23,7 63,6 12,7 418 (29,5) 57,5 (13,0) (19) 22,7 58,2 19,1 432 20,4 58,7 20,9 252 25,8 57,6 16,6 173 (28,4) 55,7 ((15,9)) (7) 18,8 69,5 11,7 698 16,6 70,8 12,6 440 22,2 67,8 10,0 245 (30,1) 58,5 (11,3) (12) FBiH RS BDBiH

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

25

Trite rada
Prosjek uobiajenih sati rada sedmino na glavnom poslu prema grupama podruja djelatnosti*) u BiH 2012, u %

48,0 46,0 44,0 42,0 40,0 38,0 36,0 34,0 Poljoprivreda 44,5 44,0 43,5 43,0 42,5 42,0 41,5 41,0 Industrija 43,2 43,0 42,8 42,6 42,4 42,2 42,0 41,8 Usluge 42,3 42,4 42,2 42,7 42,2 42,4 39,5 44,2

47,0 BiH FBiH RS BDBiH

44,0 43,6 BiH FBiH RS BDBiH

43,1 BiH FBiH RS BDBiH

*) grupe podruja djelatnosti (NACE Rev 2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N), uslune (O,P,Q,R,S,T,U)

26

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Trite rada
Zaposleni prema statusu u zaposlenosti i spolu u BiH
2012, struktura % BiH Mukarci Zaposleni Samozaposlenici Pomaui lanovi Ukupno (u hiljadama) ene Zaposleni Samozaposlenici Pomaui lanovi Ukupno (u hiljadama) UKUPNO 72,4 18,6 9,0 300 814 80,0 15,0 (5,0) 171 490 61,8 23,6 (14,6) 124 311 76,8 (20,2) (4) (13) 72,7 25,1 2,2 514 78,6 20,2 ((1,2)) 318 63,2 33,0 (3,8) 187 63,0 (36,1) (8) FBiH Izvor podataka: ARS 2012 RS BDBiH

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% Podatak je ekstremno nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) jednak ili vei od 0,30 ili izraeno u procentima CV > 30% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%

Zaposleni prema ugovoru o zapoljavanju, u BiH


2012, u hiljadama Skraeno radno vrijeme Puno radno vrijeme 0 200 400 600

128

686

BiH

800

Zaposlene osobe su osobe koje imaju od 15 i vie godina i koje su u referentnoj sedmici: a) radile bar 1 sat za plau ili naknadu, bez obzira na njihov formalni status ili b) nisu radile, a imale su posao na koji e se vratiti. Kontigent zaposlenih osoba ine: a) zaposleni (osobe u zaposlenju koje za svoj rad primaju plau ili naknadu); b) samozaposleni (poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapoljavaju jednog ili vie zaposlenog, te osobe koje rade za vlastiti raun i ne zapoljavaju zaposlenike); c) neplaeni pomaui lanovi domainstva (lanovi koji rade u porodinom biznisu). BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 27

Trite rada
Zaposleni prema ugovoru o zapoljavanju, u BiH
2012, u hiljadama Skraeno radno vrijeme Puno radno vrijeme 0 100 200 300

94

396

FBiH

400

500

Skraeno radno vrijeme Puno radno vrijeme 0

(33) RS 278 50 100 150 200 250 300

Skraeno radno vrijeme Puno radno vrijeme (0)

((1)) BDBiH (12) (5) (10) (15)

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%

28

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Trite rada
Stope aktivnosti prema spolu u BiH*)
2012 u % 100,0 67,0 50,0 0,0 Mukarci ene Ukupno 41,0 53,9 BiH

100,0 65,8 50,0 0,0 Mukarci 100,0 69,9 50,0 0,0 Mukarci 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 Mukarci ene 0 Ukupno (33,8)
*) Stanovnitvo od 15 do 64 godine () Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ili jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%

((51,3)) 37,0

FBiH

ene

Ukupno

49,3

(39,6)

RS

ene

Ukupno

58,1

BDBiH

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

29

Trite rada
Indikatori radne snage prema grupama starosti i spolu u BiH
2012, u % Stopa zaposlenosti BiH 15-24 15-64 Ukupno 15-24 15-64 Ukupno UKUPNO 14,1 49 41,5 ene 7,5 28,1 22,6 31,7 BiH 6,8 25 20,3 30 FBiH Stopa nezaposlenosti Mukarci 15-24 15-64 Ukupno 15-24 15-64 Ukupno 62,6 26,8 26,4 ene 64 31,4 30,7 67,8 32,6 32,2 54 29,4 28,2 (78,6) (36,7) (36,3) ((66,7)) 27,9 27,7 (54,5) 24,6 23,8 51,6 31,4 30,4 9,4 34,8 27,2 35,3 RS (21,4) (16,4) 24,8 BDBiH FBiH Mukarci ((12,3)) 4704 40,4 (18,5) 52,7 44,1 ((10,4)) 39,9 33,4 RS BDBiH

UKUPNO 28 29,4 25,6 32,5


() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ili jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%. Podatak je ekstremno nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) jednak ili vei od 0,30 ili izraeno u procentima CV > 30%

30

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Ekonomija
Ekonomija
Bruto domai proizvod (BDP) po prizvodnom pristupu je konaan rezultat proizvodnih aktivnosti rezidentnih jedinica. BDP u tekuim cijenama je zbir bruto dodane vrijednosti svih rezidentnih jedinica u baznim cijenama, plus neto porezi na proizvode i usluge. Dodana vrijednost je razlika izmeu bruto vrijednosti proizvodnje i meufazne potronje. U baznim cijenama se iskljuuju porezi na proizvode, ali se ukljuuju subvencije na proizvode.

Dodana vrijednost u baznim cijenama po ograncima za BiH, u %


2005-2011. 2005. Poljoprivreda, lov, umarstvo, ribarstvo (A+B) Strogo industrijske djelatnosti (C+D+E) Graevinarstvo (F) Usluge (G do O) 10,12 20,41 5,23 64,24 2006. 10,26 20,12 5,26 64,35 2007. 9,75 20,40 5,92 63,92 2008. 8,90 20,98 6,44 63,68 2009. 8,59 20,16 6,16 65,09 2010. 8,33 20,97 5,15 65,55 2011. 8,16 21,06 4,75 66,03

Dodana vrijednost 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

BDP za BiH, entitete i Brko distrikt BiH


u milionima KM, u tekuim cijenama 2005-2011. 2005. Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Brko distrikt BiH Bosna i Hercegovina 11.006 5.763 449 17.218 2006. 12.322 6.544 467 19.333 2007. 13.937 7.351 548 21.836 2008. 15.688 8.489 581 24.758 2009. 15.278 8.223 550 24.051 2010. 15.901 8.308 564 24.773 2011. 16.402 8.669 596 25.666

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

31

Ekonomija
Uee u BDP-u Bosne i Hercegovine, u % 2005-2011.
Regija Federacija BiH Republika Srpska Brko distrikt BiH Bosna i Hercegovina 2005. 63,79 33,59 2,62 100,00 2006. 63,62 33,95 2,42 100,00 2007. 63,73 33,75 2,52 100,00 2008. 63,30 34,35 2,35 100,00 2009. 63,45 34,26 2,29 100,00 2010. 64,18 33,54 2,28 100,00 2011. 63,90 33,78 2,32 100,00

Uee u BDP-u Bosne i Hercegovine, u % 2011.


2,32

Federacija Bosne i Hercegovine


33,78 63,90

Brko Distrikt BiH Republika Srpska

BDP po stanovniku u BiH


2005-2011. 2005. Bruto domai proizvod za BiH, mil. KM Stanovnitvo, procjena sredinom godine, hilj. Bruto domai proizvod po stanovniku, KM 17.157 3.843 4.464 2006. 19.272 3.843 5.015 2007. 21.778 3.842 5.668 2008. 24.717 3.842 6.433 2009. 24.004 3.843 6.246 2010. 24.773 3.843 6.446 2011. 25.666 3.840 6.684

2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 0 1000 2000 3000 4000 4.464 5000 6000 5.015 5.668

6.684 6.446 6.246 6.433

7000

BDP po glavi stanovnika: izraunava se tako to se BDP dijeli sa ukupnim brojem stanovnika. 32 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Ekonomija
Raun stvaranja dohotka u 2011 za BiH, u milionima KM
Bruto dodana vrijednost Poljoprivreda, lov, umarstvo, ribarstvo (A+B) Strogo industrijske djelatnosti (C+D+E) Graevinarstvo (F) Usluge (G do O) Dodana vrijednost 1.772 4.571 1.030 14.328 21.701 Sredstva zaposlenih 285 3.023 615 9.037 12.960 Neto ostali porezi na proizvodnju -35 48 9 76 98 Bruto poslovni viak / mjeoviti dohodak 1.522 1.500 407 5.214 8.643

Raun stvaranja dohotka u 2011 za BiH, u %


Bruto dodana vrijednost Poljoprivreda, lov, umarstvo, ribarstvo (A+B) Strogo industrijske djelatnosti (C+D+E) Graevinarstvo (F) Usluge (G do O) Dodana vrijednost 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Sredstva zaposlenih 16,08 66,13 59,71 63,07 59,72 1,05 0,87 0,53 0,45 Neto ostali porezi na proizvodnju Bruto poslovni viak / mjeoviti dohodak 85,89 32,82 39,51 36,39 39,83

Bruto domai proizvod (BDP) prema dohodovnom pristupu jednak je zbiru sredstava zaposlenih, neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog vika i mjeovitog dohotka.

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

33

Ekonomija
Bruto domai proizvod, rashodni pristup u BiH
u milionima KM, tekue cijene 2006-2010. 2006. Finalna potronja domainstava Finalna potronja neprofitnih institucija koje slue domainstvima Finalna potronja generalne vlade Bruto investicije Izvoz roba i usluga (Fob) Uvoz roba i usluga (Fob) Bruto domai proizvod 18.064 177 4.188 4.340 7.024 12.640 21.153 2007. 19.912 206 4.697 6.460 8.123 14.974 24.424 2008. 22.468 256 5.570 7.954 9.102 17.235 28.115 2009. 21.630 243 5.734 5.838 7.734 13.284 27.895 2010. 21.828 256 5.780 5.420 9.192 14.522 27.954

Bruto domai proizvod (BDP) prema rashodnom pristupu definie se kao ukupna domaa krajnja potronja korigovana vanjskim bilansom roba i usluga sa ostatkom svijeta.

Bruto domai proizvod (BDP) u standardu kupovne moi za 2011.


Stvarna individualna potronja (EU27=100) Pariteti Kupovne Moi (PKM) su stope za konverziju valuta koje se primijenjuju da bi se izvrila konverzija ekonomskih indikatora izraenih u nacionalnoj valuti u vjetaku zajedniku valutu zvanu Standard kupovne moi (SKM), koja izjednaava kupovnu mo razliitih nacionalnih valuta i omoguava smisleno poreenje obima meu zemljama. BiH Albanija Srbija Makedonija Crna Gora Bugarska Rumunija Turska Hrvatska Maarska Grka Slovenija EU27 Italija Austrija 34 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 29 31 35 36 43 45 49 52 61 66 82 84 100 101 129

Ekonomija
Godinji operatvini izvjetaj za BiH
2011, u milionima KM Izvor podataka je Centralna banka BiH. Konsolidovana BiH 11.357,0 10.908,7 771,0 -322,7 Budet BiH 968,6 983,5 40,4 -55,4 Konsolidovani BiH entiteti Federacija BiH 6.571,2 6.449,6 338,8 -217,2 Republika Srpska 3.685,6 3.372,0 372,6 -59,1 Brko distrikt BiH 237,3 209,1 19,1 9,0

Opis

Prihodi Rashodi Transakcije u nefinansijskim sredstvima Transakcije u finansijskim sredstvima (32-33)

Stanje vanjskog duga sektora vlade BiH


na kraju perioda, u milionima KM Izvor podataka je Centralna banka BiH. 2009Q4 Evropska investicijska banka Evropska banka za obnovu i razvoj Svjetska banka - IDA Svjetska banka - IBRD Meunarodne i regionalne organizacije Javni kreditor Evropska razvojna banka Meunarodni fond za razvoj poljoprivrede Meunarodni monetarni fond EUROFIMA Evropska komisija Ostalo Saudijski razvojni fond Pariki klub Vlada i vladine agencije Japan Kuvajt Ostalo Privatni kreditor UKUPNO Londonski klub Ostalo 368,2 357,8 1.497,4 569,2 31,8 56,1 388,7 13,1 78,2 10,2 24,4 828,4 57,6 29,3 198,1 651,3 73,7 5.234,1 2010Q4 537,8 427,8 1.738,5 654,8 35,8 64,1 767,0 7,8 74,3 14,1 24,4 834,9 69,8 30,8 316,3 599,2 90,6 6.288,8 2011Q4 704,5 481,5 1.803,0 692,0 37,1 68,2 784,8 0,0 70,4 14,0 33,0 825,0 73,2 29,0 395,3 541,8 106,6 6.660,2 35

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Investicije
Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po djelatnosti investitora (EU NACE Rev.1.1) u BiH u hiljadama KM 2007-2011.
Tehnika struktura Graevinski objekti i prostori Strojevi, oprema i transportna sredstva Ostala opipljiva stalna sredstva Nematerijalna (neopipiljiva) stalna sredstva Trokovi prijenosa vlasnitva zemljita Ukupno 2007 2.265.888 2.165.366 21.717 152.531 2008 2.945.206 2.498.870 33.778 166.759 2009 2.272.275 1.763.654 39.637 177.555 2010 2.124.540 1.554.030 24.781 133.727

Prethodni podaci 2011 1.886.903 1.799.868 26.444 133.103

27.356 4.632.858

11.734 5.656.345

4.394 4.257.515

6.354 3.843.432

4.688 3.851.006

Obzirom da bruto investicije, u skladu sa Evropskim sistemom rauna, obuhvataju bruto investicije u stalna sredstva, promjenu zaliha i neto nabavku dragocjenosti, napominjemo da se ovim istraivanjem prikupljaju samo podaci o bruto investicijama u stalna sredstva i neto nabavkama dragocjenosti pravnih osoba. Ostvarene investicije u nova stalna sredstva odnose se na onaj dio stalnih sredstava koji je nabavljen neposredno od izvoaa graevinskih radova, odnosno proizvoaa opreme ili proizveden u vlastitoj reiji, odnosno ona investiciona dobra koja jo nisu bila predmet kupoprodaje izmeu neposrednih korisnika tih dobara.

Investicije u nova stalna sredstva za BiH, 2007-2011.


2011 2010 2009 2008 2007 0 2.000.000 4.000.000 6.000.000 2007 2008 2009 2010 2011

36

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Investicije
Ostvarene investicije u nova stalna sredstva, po djelatnosti investitora (EU NACE Rev.1.1) u BiH u hiljadama KM 2007-2011.
2007. Federacija BiH Republika Srpska Brko distrikt BiH Bosna i Hercegovina 3.255.648 1.262.982 114.228 4.632.858 2008. 3.919.288 1.659.310 77.747 5.656.345 2009. 2.749.133 1.444.775 63.607 4.257.515 2010. 2.512.426 1.291.420 39.586 3.843.432 2011. 2.589.063 1.214.664 47.279 3.851.006

Investicije u graevinske objekte obuhvataju vrijednost objekata i opreme koja je ugraena u graevinske objekte (elektro instalacije, instalacije centralnog grijanja, lifta i sl.) i projekte za njih. Investicije u opremu obuhvataju trokove montae, prijevoza, carine, osiguranja i druge trokove prijenosa vlasnitva.

Investicije u nova stalna sredstva u BiH, 2011. godina, %


1,23 %

31,54 %

FBiH RS DBBiH

67,23 %

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

37

38 Broj zaposlenih osoba hiljade KM 365.126 18.953 128.467 16.593 12.883 39.496 106.617 32.540 7.224 2.353 245.695 141.814 1.855.046 23.417.492 2.739.957 885.102 2.747.815 706.371 101.337 93.044 586.174 272.911 2.678.402 979.475 11.572.234 2.419.376 1.414.071 487.624 213.395 431.937 1.303.867 503.577 73.175 37.329 818.142 464.306 359.499 44.054.955 8.669.738 4.824.474 36.412.605 370.935 9.476.327 1.726.817 333.216 1.928.199 21.105.018 1.245.462 153.058 73.574 Promet Dodana vrijednost po faktorskim trokovima Trokovi zaposlenika Ukupne nabavke dobara i usluga

Osnovni strukturni poslovni indikatori prema podruju KD BiH 2010 (NACE Rev. 2) za BiH, 2010.

KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) Podruja djelatnosti

Broj preduzea

UKUPNO OBUHVAENE DJELATNOSTI

21.469

VA\ENJE RUDA I KAMENA

175

PRERADIVAKA INDUSTRIJA

4.634

Strukturne poslovne statistike

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

72

SNABDIJEVANJE VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, UPRAVLJANJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIA

324

GRA\EVINARSTVO

2.256

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

11.111

PRIJEVOZ I SKLADITENJE

1.915

DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA TE PRIPREME I USLUIVANJA HRANE (HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO)

691

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

292

Strukturne poslovne statistike


Struktura broja zaposlenih u ukupno posmatranim djelatnostima, za BiH 2010.
Usluge (H, l i L) 11,5 % Trgovina na veliko i Industrijska djelatnost malo; popravak (B, C, D i E) motornih vozila i 48,4 % motocikala (G) 29,2 % Graevinarstvo (F) 10,8 %

Struktura dodane vrijednosti po faktorskim trokovima u ukupno posmatranim djelatnostima 2010.


Usluge (H, l i L) 10,4 % Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (G) 31,7%

Industrijska djelatnost (B, C, D i E) 47,7 %

Graevinarstvo (F) 10,2 %

Strukturna poslovna istraivanja imaju za cilj prikupljanje, obradu i publikovanje statistikih podataka o strukturi, konkurentnosti i karakteristikama rada poslovnih subjekata i njihovih poslovnih rezultata na razliitim nivoima grupisanja po djelatnostima. Broj preduzea obuhvata sva preduzea koja se bave trinom proizvodnjom i koja su registrovana u poslovnom registru u populaciju koja je predmet posmatranja. Broj zaposlenih osoba definie se kao ukupan broj osoba koje rade u jedinici posmatranja (ukljuujui vlasnike koji rade, partnere koji redovno rade u jedinici i neplaene lanove porodice koji redovno rade u jedinici), kao i osobe koje rade izvan jedinice kojoj pripadaju i koja ih plaa (npr. trgovaki predstavnici, dostavljai). Promet obuhvata obraunate prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga od strane izvjetajne jedinice treim stranama tokom referentnog perioda.

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

39

Strukturne poslovne statistike


Osnovni strukturno poslovni indikatori prema podruju KD BiH 2010 (NACE Rev. 2) za BiH, 2010.
Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi (KM) 23.744 24.498 18.833 Uee dodane vrijednosti u vrijednosti proizvodnje (%) 37,0 56,5 23,0 Prosjeni trokovi rada po zaposleniku (KM) 13.235 18.974 11.025 Bruto operativna stopa (u %)

KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) Podruja djelatnosti UKUPNO OBUHVAENE DJELATNOSTI B C VA\ENJE RUDA I KAMENA PRERA\IVAKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA SNABDIJEVANJE VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, UPRAVLJANJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIA GRA\EVINARSTVO TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA PRIJEVOZ I SKLADITENJE DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA TE PRIPREME I USLUIVANJA HRANE (HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO) POSLOVANJE NEKRETNINAMA

Promet po zaposlenoj osobi (KM)

120.657 43.167 90.079

8,7 12,8 8,7

161.417

59.029

43,9

29.387

18,4

45.498

21.183

49,9

16.568

10,2

69.373

22.410

35,1

10.955

16,5

219.641

25.773

56,0

12.254

6,2

57.008

21.708

46,3

15.508

10,9

34.012

14.028

47,1

10.137

11,5

60.263

39.539

59,4

16.055

39,3

40

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Strukturne poslovne statistike


Dodana vrijednost po faktorskim trokovima je bruto dohodak iz poslovnih aktivnosti nakon njegovog prilagoavanja za operativne subvencije i indirektne poreze. Trokovi zaposlenika su ukupne nadoknade, u keu ili naturi, plaene od strane poslodavca zaposleniku (redovnim ili privremenim zaposlenicima, kao i radnicima koji rade kod kue) u zamjenu za izvreni rad od strane zaposlenika tokom referentnog perioda. Ukupne nabavke dobara i usluga ukljuuju vrijednost svih dobara i usluga nabavljenih tokom obraunskog perioda za preprodaju ili potronju u proizvodnom procesu, iskljuujui potronju kapitalnih dobara koja se registruje kao potronja fiksnog kapitala. Indikatori Ovi indikatori se raunaju na osnovu izraunatih vrijednosti varijabli.

Osnovni indikatori prema veliini preduzea u industrijskim djelatnostima (B,C,D i E) za BiH, 2010.
104.441 88.731 73.421

17.661 Mala preduzea (0-49) Promet po zaposlenoj osobi (KM)

18.146 Srednja preduzea (50-249)

30.779

Velika preduzea (250 i vie)

Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi (KM)

Osnovni indikatori prema veliini preduzea u Graevinarstvu (F) za BiH, 2010.


75.113 66.373 24.201 21.362 64.569

19.487 Velika preduzea (250 i vie)

Mala preduzea (0-49) Promet po zaposlenoj osobi (KM)

Srednja preduzea (50-249)

Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi (KM)

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

41

Strukturne poslovne statistike


Osnovni indikatori prema veliini preduzea u Trgovini (G) za BiH, 2010.
220.284 237.805 196.228

26.785

27.061

20.991 Velika preduzea (250 i vie)

Mala preduzea (0-49) Promet po zaposlenoj osobi (KM)

Srednja preduzea (50-249)

Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi (KM)

Osnovni indikatori prema veliini preduzea u Uslugama (H, l i L) za BiH, 2010.


82.630 48.00 24.262 17.655 Mala preduzea (0-49) Promet po zaposlenoj osobi (KM) Srednja preduzea (50-249) 22.807

19.815

Velika preduzea (250 i vie)

Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi (KM)

Promet po zaposlenoj osobi dobija se dijeljenjem ukupno ostvarenog prometa sa ukupnim brojem zaposlenih osoba. Ovaj indikator izraava prodajnu sposobnost poslovnog subjekta odreene djelatnosti. Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi dobija se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa ukupnim brojem zaposlenih osoba. Ovaj indikator se koristi za mjerenje produktivnosti rada. Uee dodane vrijednosti u vrijednosti proizvodnje dobija se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa ukupnom vrijednosti proizvodnje. Prosjeni trokovi rada po zaposleniku dobijaju se dijeljenjem ukupnih trokova rada sa ukupnim brojem zaposlenika. Ovaj indikator prikazuje prosjene trokove zaposlenika u nekoj djelatnosti. Bruto operativna stopa predstavlja procentualno uee bruto operativnog vika u prometu. 42 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Statistiki poslovni registar


Preduzea u SPR po klasama zaposlenih i klasama prihoda Broj preduzea ) po klasama zaposlenih, u BiH 2009-2011.
Godina 2009. 2010. 2011. Ukupno 32.430 33.114 33.507 Mala broj 30.295 31.071 31.271 % 93,4 93,8 93,3 broj 1.873 1.756 1.935 Srednja % 5,8 5,3 5,8 broj 262 287 301 Velika % 0,8 0,9 0,9

) Ukljuena preduzea (bez obrtnika) za koja su raspoloivi podaci iz godinjih finansijskih izvjetaja.

Broj preduzea ) po klasama prihoda, u BiH 2009-2011.


Godina 2009. 2010. 2011. Ukupno 32.698 33.083 33.077 Mala broj 32.294 32.657 32.606 % 98,8 98,7 98,6 broj 342 355 393 Srednja % 1,0 1,1 1,2 broj 62 71 78 Velika % 0,2 0,2 0,2

Broj preduzea ) po klasama zaposlenih, u BiH, 2011.


5,8 % 0,9 %

Broj preduzea ) po klasama prihoda, u BiH, 2011.


1,2 % 0,2 %

Mala Srednja Velika

93,3 %

98,6 %

) Ukljuena preduzea (bez obrtnika) za koja su raspoloivi podaci iz godinjih finansijskih izvjetaja.

Podaci o broju preduzea po klasama zaposlenih su razvrstani na: mala (0-49 zaposlenih), srednja (50-249 zaposlenih) i velika preduzea (250 i vie zaposlenih). Podaci o broju preduzea po klasama prihoda su razvrstani na: mala (0-19.999.999 KM), srednja (20.000.000-99.999.999 KM) i velika preduzea (100.000.000 i vie KM). BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 43

Cijene
Indeks potroakih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2011. GODINI
Indeks potroakih cijena u BiH po COICOP odjeljcima, 2011, baza (2010=100). COICOP ODJELJCI Ukupno Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti Namjetaj, oprema za domainstvo i rutinsko odravanje stana Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostale dobra i usluge 2010/ 2005 117,7 122,8 133,9 86,3 134,6 104,7 113,5 113,1 131,6 115,0 111,6 121,3 108,0 2011/ 2010 103,7 106,0 108,2 92,7 103,1 101,1 98,1 107,5 105,4 100,6 100,0 101,8 100,0

Indeks potroakih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domainstva kupuju radi zadovoljenja svojih linih potreba na ekonomskoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Indeks potroakih cijena predstavlja mjeru inflacije u dravi. On slui za usklaivanje plaa i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Takoer se koristi i za ouvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omoguuje uporeivanje stope inflacije s drugim zemljama, uporeivanje kretanja cijena unutar zemlje izmeu pojedinih regija, te slui kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih rauna i u druge svrhe. Indeks potroakih cijena u Bosni i Hercegovini izraunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2010. godini ini 620 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21 000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija (5 gradova u FBiH, 6 gradova u RS i u Brko distriktu BiH). Prosjean nivo cijena u Bosni i Hercegovini u 2011. godini u odnosu na prosjek 2010. godine, bio je vii za 3,7%, to je uzrokovano prosjenim kretanjem cijena u odjeljcima: Alkoholna pia i duhan (8,2%), Prijevoz (7,5%), Hrana i bezalkoholna pia (6,0%), Komunikacije (5,4%), Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti (3,1%),Restorani i hoteli (1,8%), Namjetaj, kuanski ureaji i redovno odravanje kue (1,1%), Rekreacija i kultura (0,6%), Obrazovanje (0,0%), Ostala dobra i usluge (0,0%), Zdravstvo (-1,9%), te Odjea i obua (-7,3%).

44

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Cijene
Indeks potroakih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2011.
Ostala dobra i usluge Restorani i Hoteli Obrazovanje Rekreacija i kultura Komunikacije Prijevoz Zdravstvo
Namjetaj, oprema za domainstvo i rutinsko odravanje stana Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti

Odjea i obua Alkoholna pia i duhan Hrana i bezalkoholna pia Ukupno 80 90 2011/ 2010 2010/ 2005 100 110 120 130 140

Indeks potroakih cijena u BiH: stopa promjene cijena (%) po COICOP odjeljcima, 2011.
Promjene cijena (2010=100) COICOP ODJELJCI BiH % 3,7 6,0 8,0 -7,3 3,1 FBiH % 3,5 6,5 8,0 -9,5 3,3 RS % 3,9 5,6 8,0 -4,6 2,8 BDBiH % 2,2 3,3 5,1 -5,6 0,4 Promjene cijena (2005=100) BiH % 17,7 22,8 33,9 -13,7 34,6 45

Ukupan indeks Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Cijene
Promjene cijena (2010=100) COICOP ODJELJCI BiH % 1,1 1,9 7,5 5,4 0,6 0,0 1,8 0,0 FBiH % 1,2 2,8 7,2 1,5 0,9 0,3 2,5 0,3 RS % 1,1 -1,0 8,1 10,3 0,3 -0,2 0,7 -0,5 BDBiH % 0,2 -1,4 6,2 4,0 0,7 0,0 0,2 1,8 Promjene cijena (2005=100) BiH % 4,7 13,5 13,1 31,6 15,0 11,6 21,3 8,0

Namjetaj, oprema za domainstvo i rutinsko odravanje stana Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostale dobra i usluge

Poreenje nivoa cijena za odabrane grupe potronje u zemljama zapadnog Balkana i regije, EUROSTAT - OECD program pariteta kupovne moi, 2010. godina (EU27=100)
Izdaci za krajnju potronju domainstva Austrija Italija EU27 Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija Bosna i Hercegovina Srbija Bugarska Albanija Makedonija 46 107 104 100 96 84 74 73 65 59 59 57 52 51 50 44 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 Hrana i bezalkoholna pia 115 106 100 98 95 92 90 81 77 67 75 65 66 70 51 Alkoholna pia i duhan 92 104 100 90 80 82 106 68 50 64 58 49 64 51 41 Odjea 103 101 100 107 98 104 73 85 105 94 100 98 75 77 76

Cijene
Obua Austrija Italija EU27 Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija Bosna i Hercegovina Srbija Bugarska Albanija Makedonija 101 113 100 107 87 96 72 90 111 94 93 96 73 76 75 Elektrina energija, plin i ostala goriva 110 94 100 78 97 75 89 86 58 56 66 47 61 55 52 Namjetaj i opremanje stana 104 108 100 108 96 74 75 75 60 61 54 56 62 58 73 Aparati za domainstvo 96 107 100 97 103 96 100 83 83 80 90 86 87 99 79 Elektrini ureaji 102 106 100 100 102 104 110 99 92 96 100 94 89 101 92

Vlastita vozila Austrija Italija EU27 Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija Bosna i Hercegovina Srbija Bugarska Albanija Makedonija 106 100 100 96 94 97 115 95 85 88 86 85 88 98 90

Transportne usluge 100 80 100 88 88 90 81 80 65 49 75 53 45 50 40

Komunikacije 96 108 100 115 84 87 104 99 64 76 88 39 73 72 74

Hoteli i restorani 104 107 100 96 87 91 79 54 62 50 59 54 45 42 42 47

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Cijene
Poreenje nivoa cijene u zemljama zapadnog Balkana i regije
Ukupni izdaci za krajnju potronju domaninstava, 2010. (EU27=100)
Austrija Italija Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija BiH Srbija Bugarska Albanija Makedonija EU 27 0 20 40 107 104 96 84 74 73 65 59 59 57 52 51 50 44 100 60 80 100 120

Komparativni nivoi cijena su izraeni u obliku indeksa nivoa cijena (PLIs). Indeksi nivoa cijena daju poreenje nivoa cijena odreene zemlje u odnosu na EU prosjek: ako je indeks cijena vii do 100, zemlja je relativno skuplja u odnosu na EU prosjek i obratno.

Indeksi cijena proizvoaa industrijskih proizvoda u BIH,


2011. (dec. 2006=100) 2011/dec. 2006 UKUPAN INDEKS Energija Intermedijarni proizvodi Kapitalni proizvodi Trajni proizvodi za iroku upotrebu Netrajni proizvodi za iroku upotrebu C.Vaenje ruda i kamena D.Preraivaka industrija E. Proizvodnja i opskrba elektrinom energijom, plinom i toplom vodom 111,1 114,1 114,1 107,2 100,6 107,0 122,2 110,7 107,2 2011/2010 103,7 105,1 106,3 104,0 99,5 100,3 105,8 103,6 102,7

Indeks cijena proizvoaa industrijskih proizvoda je kratkoroni statistiki indikator koji predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda koje industrijska preduzea proizvode i prodaju na domaem tritu. Prvenstvena namjena Indeksa cijena proizvoaa industrijskih proizvoda je da slui kao inidikator ope inflacije. Zatim, slui i kao indikator makroekonomskih performansi, eskalator za prilagoavanje cijena u dugoronim ugovorima, deflator nominalnih vrijednosti outputa ili meufazne potronje u ostvarenom obimu proizvodnje i deflator za nominalne vrijednosti kapitalnih trokova u nacionalnim raunima, vaan alat pri kreiranju i voenju monetarnih i fiskalnih politika, kao i za donoenje informisanih ekonomskih odluka u privatnom sektoru. Indeks cijena proizvoaa u Bosni i Hercegovini se izraunava na osnovu reprezentativne liste proizvoda i njihovih proizvoaa koju ine oko 531 proizvodni subjekt i 918 proizvoda. Svakog mjeseca se prikuplja oko 1854 cijena direktno od samih proizvoaa putem jedinstvenog obrasca. 48 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Industrija
Godinje stope rasta obima industrijske proizvodnje u BiH po podrujima i potpodrujima djelatnosti*), 2011.
Podruje C D DA DB DC DD Opis Vaenje ruda i kamena Preraivaka industrija Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pia i duhana Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda Proizvodnja koe i proizvoda od koe Proizvodnja drveta i proizvoda od drveta Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; nakladnika i tiskarska djelatnost Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i vjetakih vlakana Proizvodnja proizvoda od gume i plastinih masa Proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda Proizvodnja strojeva i ureaja, d.n. Proizvodnja elektrinih i optikih ureaja Proizvodnja saobraajnih sredstava Ostala preraivaka industrija Proizvodnja i opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom UKUPNA INDUSTRIJA 30,5 20,0 29,2 36,1 2006/ 2005 8,5 17,4 4,7 -16,4 32,7 5,3 2007/ 2006 -1,2 9,3 5,8 1,7 -5,3 14,7 2008/ 2007 12,7 5,6 3,5 9,0 -3,9 -11,3 2009/ 2008 -2,4 2,7 7,7 -1,2 -2,5 -12,7 2010/ 2009 -3,6 5,1 0,3 11,0 4,0 7,2 2011/ 2010 15,8 6,2 -4,0 6,6 24,4 13,2

DE

13,2

12,9

6,9

-2,3

-2,1

5,7

DF

17,8

13,6

DG

-1,5

20,4

DH

15,2

16,6

-0,4

-16,0

19,1

9,6

DI

13,6

6,3

10,9

-16,6

-0,5

6,0

DJ DK DL DM DN

43,9 0,6 -14,5 -6,5 23,7

7,9 26,5 21,2 -20,3 26,5

1,6 12,2 -6,7 -7,2 23,4

1,1 -22,3 -10,8 2,9 -5,7

1,3 104,3 -5,0 20,8 22,0

8,9 3,0 1,8 -11,5 -1,9

E Total

2,1 12,5

3,1 6,6

9,6 7,3

0,1 1,5

3,7 3,7

2,0 6,4

* Godinje stope rasta su izraunate na osnovu mjesenih indexa obima industrijske proizvodnje (indexi izraunati prema baznoj 2005. godini)

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

49

Industrija
Godinje stope rasta obima industrijske proizvodnje u BiH po podrujima i potpodrujima djelatnosti, 2011.
18,0 16,0 14,0 12,0 Stope rasta u % 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0 -2,0 -4,0 2006/2005 2007/2006 2008/2007
-1,2 -2,4 -3,6 2,1 3,1 8,5 9,3 6,6 9,6 7,3 5,6 2,7 1,5 0,1 6,2 5,1 3,7 3,7 2,0 6,4 12,5 12,7 17,4 15,8

2009/2008

2010/2009

2011/2010

C Vaenje ruda i kamena D Preraivaka industrija

E Proizvodnja i snadbijevanje elektrinom energijom, plinom i vodom UKUPNA INDUSTRIJA

Vrijednost prodaje/isporuke industrijskih proizvoda po vrsti proizvodnje, entitetima i godinama u BiH, 2011.
u milionima KM

Vrsta proizvodnje

Region BiH

Godine 2009 7.423,1 5.104,2 2.260,7 58,2 323,2 151,2 171,2 0,7 7.746,3 5.255,4 2.431,9 59,0 2010 8.627,1 5.883,0 2.667,8 76,3 350,9 144,6 206,3 0,0 8.978,0 6.027,6 2.874,1 76,3 2011 9.850,8 6.600,8 2.971,2 278,8 383,1 155,7 227,3 0,0 10.233,9 6.756,6 3.198,5 278,8

Vlastita proizvodnja (0) Vrijednost prodaje

FBiH RS BDBiH BiH FBiH RS BDBiH BiH FBiH RS BDBiH

Proizvodnja po ugovoru (1) Vrijednost naknade

Ukupna proizvodnja (0+1) Vrijednost prodaje i vrijednost naknade

50

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Industrija
12.000,0 10.000,0 8.000,0 U milionima KM BiH 6.000,0 4.000,0 2.000,0 0,0 2009 12.000,0 10.000,0 8.000,0 U milionima KM BiH 6.000,0 4.000,0 2.000,0 0,0 2009 450,0 400,0 350,0 U milionima KM 300,0 250,0 200,0 150,0 100,0 50,0 0,0 2009 2010 2011 Vlastita proizvodnja (0) predstavlja proizvodnju koju obavlja jedinica posmatranja (preduzee/lokalna jedinica) za vlastiti raun koristei kupljene ili vlastite sirovine. Vlasnik gotovog proizvoda je jedinica posmatranja i ona sama prodaje svoje proizvode na tritu. Proizvodnja po ugovoru (1) je ugovorni odnos izmeu naruioca i izvrioca i predstavlja proizvodnju koja se obavlja onda kada poslovni subjekat na osnovu ugovora, od sirovina iji je vlasnik naruilac, proizvodi ili prerauje odreeni proizvod definisan Nomenklaturom industrijskih proizvoda BiH 2010. Vrijednost prodaje i naknade predstavlja ukupnu vrijednost proizvoda koji su bilo kada proizvedeni, na osnovu vlastite proizvodnje (0) ili proizvodnje po ugovoru (1), a koji su prodati (fakturisani) u izvjetajnoj godini. BiH FBiH RS BDBiH 2010 2011 FBiH RS BDBiH 2010 2011 FBiH RS BDBiH

Ukupna proizvodnja (0+1), Vrijednost prodaje i vrijednost naknade, po regionima i godinama

Vlastita proizvodnja (0) Vrijednost prodaje, po regionima i godinama

Proizvodnja po ugovoru (1) Vrijednost naknade, po regionima i godinama

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

51

Vanjska trgovina
Izvoz i uvoz po granama za BiH
2009-2011. u hiljadama KM 2009. Izvoz Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo (A) Rudarstvo, kamenolom (B) Hrana, pie, duhan (C10+C11+C12) Tekstil i odjea (C13+C14) Koa i proizvodi od koe (C15) Drvo i proizvodi od drveta (osim namjetaja) (C16) Papir i proizvodi od papira, tampa i publikacije (C17+C18) Proizvodnja koksa, proizvodi od nafte (C19) Hemijski proizvodi (C20+C21) Guma i plastika (C22) Nemetalni mineralni proizvodi (C23) Metal i proizvodi od metala (C24+C25) Elektrini, optiki i elektrini proizvodi i oprema (C26+C27) Strojevi i ureaji (C28) 123.992 91.899 426.094 329.643 362.379 Uvoz 585.939 1.056.104 1.843.146 650.400 337.251 Izvoz 174.284 99.368 528.680 320.066 425.821 Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje 2010. Uvoz 661.493 1.574.912 1.937.538 690.650 382.514 Izvoz 170.755 143.443 628.542 361.185 523.059 2011. Uvoz 721.054 2.091.999 2.153.905 739.403 470.576

303.758

143.406

322.709

140.929

380.165

154.417

142.630

288.136

186.814

314.572

212.058

333.701

265.939 282.695 118.878 104.571

758.360 1.352.126 523.528 379.710

578.704 356.435 136.375 84.676

902.862 1.439.164 579.551 358.978

754.123 438.040 170.412 83.498

1.170.464 1.574.305 624.753 380.930

1.081.591

1.151.951

1.587.424

1.320.524

1.840.732

1.537.467

214.657

1.022.172

250.799

1.112.385

277.579

1.096.283

396.191

939.401

426.154

809.113

509.577

906.620

52

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Vanjska trgovina
2009. Izvoz Sredstva transporta (C29+C30) Namjetaj (C31) Ostala preraivaka industrija (C32) Elektrina energija, plin i para (D) Otpad (E) Ostalo (J+M+R) Ukupno 153.661 494.863 22.131 Uvoz 779.037 145.971 174.822 Izvoz 172.745 629.688 24.412 2010. Uvoz 738.094 144.149 181.975 Izvoz 221.126 700.057 26.478 2011. Uvoz 1.027.475 131.658 173.532

456.367 145.511 13.750 5.531.199

97.313 16.131 110.274 12.355.179

485.088 291.769 13.492 7.095.503

196.727 26.346 103.761 13.616.238

368.297 398.472 14.562 8.222.163

116.921 22.236 98.434 15.526.133

Statistike robne razmjene sa inostranstvom pokriva sve transakcije koje ukljuuju fiziko kretanje robe preko carinske granice BiH. Izvor podataka za statistiku robne razmjene sa inostranstvom je Uprava za indirektno oporezivanje.

Uvoz/izvoz top pet proizvoda za BiH, 2011. godina


Tok Izvoz Izvoz Izvoz Izvoz Izvoz Opis Primarne legure aluminija Dijelovi za sjedala Elektrina energija Koks i polukoks od kamenog uglja ipke od eljeza ili nelegiranog elika Vrijednost KM 461.472.966 373.355.072 368.296.676 263.289.050 159.927.131 Tok Uvoz Uvoz Uvoz Uvoz Uvoz Opis Sirova nafta Dizel gorivo Kameni ugalj za proizvodnju koksa Lijekovi za pojedinanu prodaju Benzin 95-98 oktana Vrijednost KM 1.285.994.125 648.237.208 528.153.783 272.733.300 219.685.013

Glavni izvozni i uvozni partneri BiH, 2011, u milionima KM


Izvoz Njemaka Hrvatska Srbija Italija Slovenija
707 1.002 964 1.216 1.204

Uvoz Hrvatska Njemaka Rusija Srbija Italija


1.648 1.635 1.466 1.382 2.227

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

53

Statistika distributivne trgovine


Promet u distributivnoj trgovini u 2011. prema pretenoj djelatnosti poslovnog subjekta za BiH
Promet sa PDV-om (u hiljadama KM) Ukupno distributivna trgovina Ukupno trgovake djelatnosti Trgovina, odravanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za linu upotrebu i domainstvo Trgovina ostvarena u netrgovakim djelatnostima 25.810.261 24.440.636 3.287.381 16.430.364 4.722.890 1.369.625 12,7 63,7 18,3 5,3 struktura, u % 100,0

Distributivna trgovina ukljuuje sve oblike trgovakih aktivnosti, od nabavke robe, od proizvoaa do isporuke robe krajnjem potroau na domaem tritu. Ona obuhvata: trgovinu na veliko za vlastiti raun, posredovanje u trgovini na veliko, trgovinu na malo i popravke motornih vozila i motocikla, te predmeta za linu upotrebu i domainstvo.

Zaposleni u distributivnoj trgovini u 2011. prema pretenoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH
Broj zaposlenih, 31.12. Ukupno distributivna trgovina Ukupno trgovake djelatnosti Trgovina, odravanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za linu upotrebu i domainstvo Trgovina ostvarena u netrgovakim djelatnostima 77.996 71.503 8.578 37.502 25.423 6.493 11,0 48,1 32,6 8,3 struktura, u % 100,0

54

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Statistika distributivne trgovine


Promet u distributivnoj trgovini prema pretenoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH
2011, struktura u % 5,3 % 18,3% 12,7% Trgovina, odravanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za linu upotrebu i domainstvo 63,7% Trgovina ostvarena u netrgovakim djelatnostima

Zaposleni u distributivnoj trgovini u prema pretenoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH


2011, struktura u % 8,3% 11,0% Trgovina, odravanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za linu upotrebu i domainstvo 48,1% Trgovina ostvarena u netrgovakim djelatnostima 55

32,6%

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Graevinarstvo
Struktura vrijednosti zavrenih radova* u BiH, 2010.
VRSTA GRADEVINSKOG OBJEKTA Objekti visokogradnje - stambene zgrade - nestambene zgrade Objekti niskogradnje - prometna infrastruktura - cjevovodi, komunikacijski i elektrini vodovi - sloene industrijske graevine - ostale nespomenute graevine UKUPNO Vrijednost u hiljadama KM 2009. 742.947 276.547 466.400 674.176 476.621 161.810 23.741 12.004 1.417.123 2010. 553.282 223.173 330.109 690.970 544.528 116.624 22.552 7.266 1.244.252 Struktura u % 2009. 52,4 19,5 32,9 47,6 33,6 11,4 1,7 0,8 100 2010. 44,4 17,9 26,5 55,6 43,8 9,4 1,8 0,6 100

* Podaci o vrstama graevinskih objekata i radova razvrstani su prema Klasifikaciji vrsta graevinskih objekata - KVGO BiH, zasnovana na vaeoj evropskoj klasifikaciji vrsta graevinskih objekata CC- Construction Classification

Vrsta graevinskog objekta u BiH u 2010, % uee

Objekti visokogradnje u BiH u 2010, % uee

44,4 55,6

Objekti visokogradnje 59,7 Objekti niskogradnje

40,3

Stambene zgrade Nestambene zgrade

Objekti niskogradnje u BiH u 2010, % uee 3,2 1,1 Prometna infrastruktura

16,9

Cjevovodi, komunikacijski i elektrini vodovi Sloene industrijske graevine Ostale nespomenute graevine

78,8

56

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Graevinarstvo
Godinji podaci o graevinskim radovima u BiH prikupljeni su godinjim istraivanjem za preduzea koja su po svojoj glavnoj djelatnosti razvrstana u podruje F- Graevinarstvo, saglasno Klasifikaciji djelatnosti BiH, kao i jedinice u sastavu negraevinskih preduzea koje se bave graevinskom djelatnou. Vrijednost izvrenih graevinskih radova ukljuuje: vrijednost rada, ugraenog materijala i gotovih proizvoda za ugradnju, vrijednost goriva i elektrine energije, vrijednost koritenja graevinskih strojeva. Vrijednost graevinskih radova ne ukljuuje: vrijednost podizvoaa (da bi se izbjeglo dvostruko prikazivanje), porez na dodanu vrijednost, trokove zemljita, nadzora, projektovanja.

Zavrene zgrade u BiH u 2010. godini


OBJEKTI VISOKOGRADNJE Stambene zgrade Nestambene zgrade UKUPNO Broj 280 237 517 Struktura u % 54,2 45,8 100 Povrina, m2 310.202 257.631 567.833 Struktura u % 54,6 45,4 100

Zgrade su stalne graevine koje imaju krov i vanjske zidove. Stambene zgrade su zgrade u kojima je 50% ili vie ukupne korisne podne povrine zgrade namijenjeno stanovanju.

Zavreni stanovi u BiH u 2010. godini


BROJ SOBA Jednosobni stanovi Dvosobni stanovi Trosobni stanovi etverosobni i viesobni stanovi UKUPNO Broj 1.454 1.873 720 164 4.211 Struktura u % 34,5 44,5 17,1 3,9 100 Povrina, m2 53.587 99.535 51.984 15.699 220.805 Struktura u % 24,3 45,1 23,5 7,1 100

Stan je svaka graevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje koja se sastoji od jedne ili vie soba sa odgovarajuim pomonim prostorijama (kuhinja, kupatilo, predsoblje, ostava, klozet i sl.) ili bez pomonih prostorija i ima jedan ili vie posebnih ulaza. Podatke o zavrenim zgradama i stanovima u izvjetajnoj godini prikazuju se samo za glavne izvoae radova.

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

57

Saobraaj
Registrovana cestovna motorna vozila u BiH, za 2011. godinu
Ukupno Mopedi Motocikli Putnika vozila 854.069 4.078 7.715 735.258 Autobusi Teretna vozila Prikljuna vozila Ostalo 3.992 74.956 21.683 6.387

Registrovana cestovna motorna vozila u BiH, za 2011. godinu


Teretna vozila 9% Ostalo 1%

Putnika vozila Teretna vozila Ostalo

735.258 74.956 6.387 Putnika vozila 90%

Registrovana cestovna motorna vozila po tipu pogonske energije u BiH, za 2011. godinu
Ostalo 2,6% Dizel Benzin Ostalo Elektrini 470.101 361.941 21.896 131 Benzin 42,4% Dizel 55,0% Elektrini 0,02%

Registrovana cestovna motorna vozila po godinama starosti u BiH, za 2011. godinu


>10 godina 5-10 godina 2-5 godina <2 godina 842.276 620.572 152.545 48.526 20.633 100 73,7 18,1 5,8 2,4

58

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Saobraaj
Registrovana cestovna motorna vozila po godinama starosti u BiH, za 2011. godinu

<2 godina 2-5 godina 5-10 godina >10 godina 0


q

20 %

40

60

80

Datum prve registracije motornog vozila je datum prve registracije novog vozila kada je upisan u jedinstvenu bazu registrovanih vozila, bez obzira na zemlju registrovanja. Cestovno motorno vozilo - Cestovno vozilo sa motorom koji ini njegovo jedino pogonsko sredstvo, koje obino slui za prijevoz putnika ili robe, odnosno za vuu cestom vozila koja se koriste za prijevoz putnika ili robe. Starost cestovnog vozila - Broj godina proteklih od prve registracije cestovnog vozila, bez obzira na zemlju registrovanja. Pogonska energija - Osnovna vrsta pogonske energije koju koriste motorna vozila odobrena od nadlenog organa zemlje registracije vozila. Alternativno gorivo - Vrsta pogonske energije motora koja nije konvencionalno gorivo.

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

59

60 Godine 2008. 1.031 998 990 945 2009. 2010. 2011. 890 845 784 811 140 153 206 134 1 2 2 1 3.485.986 3.470.995 4.386.670 2.952.592

Fiksna telefonska mrea u BiH,

2006-2011.

2006.

2007.

Telekomunikacije

Broj direktnih telefonskih linija u radu (u hiljadama)

989

1.064

od toga:

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

fizike osobe (u hiljadama)

860

886

pravne osobe (u hiljadama)

128

177

Ukupan broj javnih telefonskih govornica (u hiljadama)

Ukupan saobraaj (u hiljadama minuta)

1.645.149

4.119.289

Mobilna telefonska mrea u BiH,

Godine 2008. 2.958 2.634 323 1.506.729 1.857.684 4.722 2.034.984 6.098 1.319.147*) 374 2.817 2.593 421 1.686.739 1.960.227 5.157 3.192 3.014 2009. 2010. 2011. 3.171 2.653 518 1.934.472 1.793.943 4.606

2006-2011.

2006.

2007.

Ukupan broj pretplatnika mobilne mree (u hiljadama)

od toga:

1.887

2.450

Broj prepaid pretplatnika (u hiljadama)

Broj postpaid pretplatnika (u hiljadama)

1.677

2.187

210

263

Odlazni saobraaj mobilne mree (u hiljadama minuta)

1.092.741

862.360

Broj poslanih SMS poruka (u hiljadama)

1.179.959

1.380.297

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Broj poslanih MMS poruka (u hiljadama)

2.652

2.610

Telekomunikacije

*) BH Telecom je za 2009. godinu dostavio podatke samo za prepaid pretplatnike.

61

Telekomunikacije
Telekomunikacijske usluge obuhvataju telekomunikacijski saobraaj (promet) ostvaren u fiksnoj i mobilnoj mrei. Unutranji promet u fiksnoj ili mobilnoj mrei obuhvata ukupno ostvaren promet unutar vlastite fiksne ili mobilne mree prema drugim fiksnim i mobilnim mreama. Meunarodni promet obuhvata ukupno ostvaren promet u fiksnim i mobilnim mreama koji poinje unutar Bosne i Hercegovine i zavrava izvan Bosne i Hercegovine. Fiksna mrea je telekomunikacijska mrea kod koje je meusobna povezanost svih elemenata ostvarena ino. Mobilna mrea je telekomunikacijska mrea kod koje je meusobna povezanost nekih elemenata ostvarena beino i time se omoguava uspostavljanje veza i u uslovima fizikoga kretanja korisnika usluga te mree.

Broj pretplatnika u BiH, 2006-2011. godina


3.000.000 2.500.000 2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000 0 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Broj prepaid pretplatnika

Broj postpaid pretplatnika

Broj direktnih telefonskih linija u BiH, 2006-2011. godina


1.000.000 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika fizikih osoba Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika pravnih osoba 62 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Energija
Bruto proizvodnja elektrine energije u BiH, GWh 2008-2010.
2008. Hidroelektrane Termoelektrane Industrijske energane UKUPNO 4.867 9.753 203 14.823 2009. 6.239 9.109 320 15.668 2010. 8.026 8.696 402 17.124

Bruto proizvodnja elektrine energije predstavlja ukupno proizvedenu elektrinu energiju na generatoru.

Bruto proizvodnja elektrine energije u BiH, 2008-2010.


12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0 2008 Hidroelektrane 2009 Termoelektrane 2010 Industrijske energane

Ukupna potronja prirodnog plina u BiH, 2010


000 Sm3 Industrija Energetski sektor Domainstva Ostali potroai UKUPNO 88.403 72.503 53.030 30.344 244.280 % 36 30 22 12 100

Prirodni plin je mjeavina vie vrsta plinova, ali se uglavnom sastoji od metana. Nastaje prirodno u podzemnim nalazitima, bilo u plinovitom ili u tekuem agregatnom stanju. Sm3 je standardni kubni metar pri temperaturi od 15 C i pritisku od 760mmHg. BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 63

Energija
Ukupna potronja prirodnog plina u BiH, 2010

12% 36% 22% Industrija Energetski sektor Domainstva 30% Ostali potroai

Potronja uglja i koksa u industriji u BiH, 2010


000 t Kameni ugalj Lignit Mrki ugalj Koks UKUPNO 38.513 60.713 92.150 14.419 205.795 % 19 29 45 7 100

Ugalj je fosilno gorivo. Kvalitet uglja odreuju njegova fizika i hemijska svojstva.

Potronja uglja i koksa u industriji u BiH, 2010

7% 19% Kameni ugalj Lignit Mrki ugalj 29% Koks

45%

64

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Okoli
Koritene vode obuhvataju sve koliine vode koje je preduzee u toku izvjetajne godine koristilo za svoje potrebe. Snabdijevanje vodom podrazumjeva sve koliine vode kojom se preduzee u toku izvjetajne godine snabdjelo, bez obzira na to da li su te vode koritene za vlastite potrebe ili su prodate drugim korisnicima.

Koritenje vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2009 - 2011. 000 m3


Za tehnoloki proces Ukupno 2009. 2010. 2011. 74.746 79.996 75.397 Za proizvodnju koriteno 46.267 49.161 53.451 utroeno 5.162 6.553 8.568 Za hlaenje koriteno 24.240 25.102 16.941 utroeno 4.020 6.712 2.421 Za sanitarne potrebe 3.129 3.122 2.969 Za ostale namjene 1.110 2.611 2.036

Koritenje vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2011.


za sanitarne potrebe 4% za ostale namjene 3%

za hlaenje u tehnolokom procesu 22%

za proizvodnju 71%

Snadbjevanje vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2009 - 2011. 000 m3


Iskoritene koliine vode Ukupno 2009. 2010. 2011. 75.246 80.103 79.553 Iz javnog vodovoda 24.137 22.533 5.394 Iz drugih sistema 621 320 206 Iz vlastitog vodozahvata podzemne vode 9.222 9.102 7.948 zvori 2.038 1.311 1.192 vodotoci 30.600 36.877 58.546 akumulacije 8.628 9.960 6.267 65

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Poljoprivreda
Ponjevene povrine prema glavnim usjevima u BiH 2011, u hiljadama hektara
000 ha BiH FBiH RS BDBiH Kukuruz za zrno 196 49 142 5 Penica 58 18 37 3 Djetelina 43 13 30 0 Krompir 37 22 15 0 Lucerka 34 13 20 1 Kukuruz za krmu 24 18 6 0 Jeam 21 8 12 1

Ponjeveni usjevi u BiH 2011, u hiljadama tona i tona po hektaru


000 t Kukuruz za zrno Kukuruz za krmu Krompir Penica Djetelina Lucerka Kupus i kelj tona po hektaru Kukuruz za zrno Kukuruz za krmu Krompir Penica Djetelina Lucerka Kupus i kelj BiH 764 439 413 210 112 107 72 BiH 3,9 18,0 11,1 3,6 2,6 3,2 12,9 FBiH 203 339 235 68 46 51 45 FBiH 4,2 18,4 10,6 3,8 3,6 3,9 13,5 RS 538 98 175 131 65 54 27 RS 3,8 16,9 11,9 3,6 2,2 2,7 12,1 BDBiH 23 2 3 11 1 2 0 BDBiH 4,4 10,8 10,0 2,9 4,0 4,3 7,0

* Sa 0 oznaen je podatak koji se odnosi na vrijednost manju od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere

66

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Poljoprivreda
Koritena poljoprivredna povrina je ukupna povrina koju zauzimaju oranice, stalni travnjaci (livade i panjaci), stalni zasadi i bate, koritena od strane gazdinstva bez obzira da li je u vlasnitvu ili se koristi kao zajednika zemlja. etvena povrina je dio povrine za biljnu proizvodnju koji je ponjeven. Ova povrina moe biti manja ili jednaka proizvodnoj povrini. etvena proizvodnja je ukupna proizvodnja, ukljuujui gubitke na gazdinstvu i rasipanje, koliine proizvoda potroene direktno na gazdinstvu i prodate koliine proizvoda to je izraeno u osnovnim jedinicama teine proizvoda. Prinos podrazumjeva etvenu proizvodnju po jedinici obraene/kultivirane povrine.

Proizvodnja voa i groa u BiH ukupan prinos u hiljadama tona u 2011.


000 t ljive Jabuke Kruke Trenje Groe Jagode Maline kg po stablu ljive Jabuke Kruke Trenje kg po okotu/trsu Groe tona po hektaru Jagode Maline BiH 158 75 28 11 22 9 9 BiH 13,6 14,3 12,3 14,8 BiH 1,9 BiH 7,5 7,8 FBiH 57 29 10 6 19 7 3 FBiH 10,6 10,9 8,5 14,4 FBiH 1,8 FBiH 10,0 8,2 RS 90 46 17 5 3 2 6 RS 15,3 17,9 16,3 15,8 RS 2,0 RS 4,6 7,6 BDBiH 11 0 1 0 0 0 BDBiH 28,0 7,8 16,1 9,6 BDBiH BDBiH 4,2 1,7

prinos po stablu/okotu/hektaru u 2011.

( - ) nema pojave ( 0 ) podatak je manji od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere

Prinos/prirod voa i groa iskazan je kao hambarski prinos/prirod normalne vlanosti po odbitku svih gubitaka prilikom berbe i transporta. Rodna stabla voa i okoti/trsovi vinove loze su stabla, odnosno okoti/trsovi koje su prema svojoj fiziolokoj zrelosti sposobna da pri normalnim uslovima za vegetaciju zametnu plod, bez obzira da li su u odnosnoj godini rodila ili ne. Prinosi/prirodi po stablu/okotu obraunati su na rodna stabla, odnosno okote/trsove vinove loze. BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 67

Stoarstvo
Stoarstvo u BiH prema glavnim vrstama stoke 2011. u hiljadama
000 grla/komada Goveda Ovce Svinje Konji Koze Perad Konice pela BiH 455 1.021 577 19 65 18.703 382 FBiH 213 520 88 7 40 8.788 208 RS 237 499 483 12 24 9.653 165 BDBiH 5 2 6 0 1 262 9

( - ) nema pojave ( 0 ) podatak je manji od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere

Stoarstvo u BiH prema glavnim vrstama stoke 2011. u hiljadama


10.000 1.000 100 10 1 0 10.000 1.000 100 10 1 0 BiH FBiH RS BDBiH

Goveda

Ovce

Svinje

Konji

Koze

Perad

Konice pela

68

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

umarstvo
Proizvodnja i prodaja umskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini* 2011, u m3
Proizvodnja etinari Liari Ukupno 1.580.277 1.920.074 3.500.351 Proizvodnja Trupci Ogrijevno drvo Prostorno drvo Tehniko drvo 1.615.493 1.207.027 445.872 231.959 Prodaja 1.593.306 1.894.258 3.487.564 Prodaja 1.637.605 1.161.416 450.456 238.087

*Podaci se odnose na ume u dravnoj svojini Uvoz i izvoz trupaca u BiH i iz BiH u 2011. godini 1000 m
etinari Uvoz Izvoz 13 36 Liari 16 6

etinari: V rste drvea iz klase golosjemenica (Gymnospermae), te preteno iz porodice Pinaceae u koje spadaju komercijalne autohtone ili egzotine vrste drvea iz rodova Pinus (bor), Picea (smra), Abies (jela), Larix (ari), Pseudotsuga (duglazija) i dr. Liari: Komercijalne autohtone ili egzotine vrste drvea iz klase skrivenosjemenica (Angiospermae), te rodova Quercus (hrast), Fagus (bukva), plemenitih liara - rodovi Fraxinus (jasen), Acer (javor), Ulmus (brijest) i Prunus avium (divlja trenja) i ostalih tvrdih i mehkih liara - rodovi Populus (topola), Alnus (joha), Carpinus (grab), Tilia (lipa) i dr. Trupci: umski drvni sortimenti odgovarajuih fizikih i mehanikih svojstava, namijenjeni za dalju mehaniku p reradu (piljenje, rezanje ili ljutenje) Tehniko drvo: umski drvni sortimenti povoljnih fizikih i mehanikih svojstava iji se prirodni oblik, dimenzije i svojstva koriste za proizvodnju proizvoda od drveta, kao to su: jamsko drvo, TT stubovi, stubovi za skele, jarboli, ipovi i sl. te sitno tehniko drvo, kao to su: stubovi za hmelj ili lozu, motke, kolje, tapovi, ruke, obrui, pletarski tapovi i prue i sl. Prostorno drvo: Drvo loijih tehnikih karakteristika, oblo ili cijepano, koje se koristi u hemijskoj preradi za proizvodnju celuloze, drvenjae, drvene vune, tkanina i sl. Ogrijevno drvo: D rvo namijenjeno neposredno za ogrijev ili proizvodnju drvenog uglja.

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

69

umarstvo
Proizvodnja i prodaja umskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini 1000 m3 4.000 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 etinari Liari Ukupno Prodaja Proizvodnja

Proizvodnja i prodaja umskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini 1000 m3 1.800 1.600 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 0 Trupci Ogrjevno drvo Prostorno drvo Tehniko drvo Proizvodnja Prodaja

Uvoz i izvoz trupaca u BiH i iz BiH u 2011. godini 40 35 30 Zapremina u 1000 m3 25 20 15 10 5 0 70 etinari BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 Liari 13 16 6 Uvoz Izvoz 36

Turizam
Gosti prema smjetajnim kapacitetima u BiH 2008-2011. u hiljadama
2008. Dolasci Prisustvo Prosjean boravak (dani) Dolasci Prisustvo Prosjena duina boravka (dani) 289 678 2,3 322 719 2,2 2009. 262 597 2,3 Strani turisti 311 671 2,2 365 773 2,1 392 836 2,1 2010. 291 644 2,2 2011. 294 668 2,3 Domai turisti

Noenja u BiH prema vrstama objekata, 2011.


DOMAI TURISTI Hoteli Moteli Pansioni i prenoita Privatne sobe Ostalo % 63,8 8,6 3,7 0,5 23,3 100,0 Apsol. vrijednosti 426.179 57.786 24.855 3.430 155.950 668.200 STRANI TURISTI Hoteli Moteli Pansioni i prenoita Privatne sobe Ostalo % 88,7 4,4 3,4 0,2 3,3 100,0 Apsol. vrijednosti 741.556 36.749 28.542 1.866 27.292 836.005

Strukture smjetaja: ukljuuje hotele, motele i ostale smjetajne objekte. Dolasci: broj gostiju koji borave najmanje jednu no u strukturama smjetaja. Prisustvo: broj noi gostiju u strukturama smjetaja. Prosjena duina boravka: odnos boja noenja i broja gostiju.

Noenje u BiH po zemljama prebivalita, 2011.


Hrvatska Srbija Slovenija Poljska Italija Turska 130.326 114.424 69.960 65.853 54.485 50.410 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 71

BiH u brojevima 2012 je izbor auriranih informacija o demografskim, drutvenim i ekonomskim kretanjima u BiH uz kratka metodoloka objanjenja. Broura obuhvata 24 teme koje daju sliku BiH, sveobuhvatne i lako razumljive podatke, tabele i grafikone. 72 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

You might also like