Professional Documents
Culture Documents
BH U Brojkama BH
BH U Brojkama BH
BH U Brojkama BH
2 Teritorija 3 Stanovnitvo 4 ivotni standard 12 Socijalna zatita 14 Obrazovanje 15 Kultura i umjetnost 22 Trite rada 24 Ekonomija 31 Investicije 36 Strukturne poslovne statistike 38 Statistiki poslovni registar 43 Cijene 44 Industrija 49 Vanjska trgovina 52 Statistika distributivne trgovine 54 Graevinarstvo 56 Saobraaj 58 Telekomunikacije 60 Energija 63 Okoli 65 Poljoprivreda 66 Stoarstvo 68 umarstvo 69 Turizam 71
Bosna i Hercegovina
1. Unsko - sanski kanton 2. Posavski kanton 3. Tuzlanski kanton 4. Zeniko - dobojski kanton 5. Bosansko - podrinjski kanton 6. Srednjobosanski kanton 7. Hercegovako - neretvanski kanton 8. Zapadno - hercegovaki kanton 9. Kanton Sarajevo 10 .Kanton 10
Geografske koordinate krajnjih taaka BiH Smjer Sjever Jug Istok Zapad Sjeverna geografska irina 45 1630 42 3300 44 0300 44 4930 Istona geografska duina (Po Griniu) 16 5556 18 3224 19 3741 15 4400
Teritorija
Opi podaci o Bosni i Hercegovini
Ureenje Drava Glavni grad Sarajevo 51.209,2 Povrina (km2) Obala (km) 21,2 Najvia planina Magli (m) 2.386 Najdua rijeka Drina (km) 346 Najvee jezero Buko (km2) 55,8 Granine zemlje Hrvatska, Srbija, Crna Gora
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine (BiH): Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), Republika Srpska (RS), Brko distrikt BiH (BD BiH). Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Federacija Bosne i Hercegovine je administrativno podijeljena na 10 kantona, a kantoni su podijeljeni na 79 opina. Republika Srpska je administrativno podijeljena na 62 opine. Grad Brko je posebna administrativna jedinica - Distrikt. U BiH postoje tri nacionalna parka i dva parka prirode. Nacionalni parkovi su: Sutjeska, Kozara i Una. Parkovi prirode su Hutovo Blato i Blidinje. Procjena stanovnitva (za 30.06.2011.) Gustina naseljenosti (stanovnika/km2) Slubeni jezici Slubena pisma Zvanina valuta Klima 3.839.737 75 bosanski, srpski, hrvatski latinica, irilica Konvertibilna marka (KM) Umjereno-kontinentalna i mediteranska
Stanovnitvo
Stanovnitvo u BiH prema popisima Popisi 1879-1991, u hiljadama
3.746 4.124 4.377
1.158 1.336
1.568
1.898 1.890
2.323
2.564
2.847
3.277
1885
1895
1921
1931
1953
1961
1981
1991
U dosadanjim popisima u naoj zemlji, slubeni rezultati popisa su se odnosili na tzv. stalno stanovnitvo, tj. stanovnitvo ije je prebivalite na podruju Bosne i Hercegovine, bez obzira na to jesu li osobe u kritinom trenutku popisa bile prisutne u mjestu prebivalita ili su iz nekih razloga bile iz njega privremeno odsutne, bilo u zemlji ili u inostranstvu. U Popisima iz 1961. i 1971. godine stalnim stanovnitvom mjesta popisa su smatrane i osobe koje su tu radile u trenutku popisa, dok su u Popisima 1981. i 1991. godine ove osobe popisivane u mjestu gdje su ivjele njihove porodice, tj. ubrajane su u stalno stanovnitvo ovog mjesta. U narednom popisu stanovnitva, domainstava i stanova primijenjene e biti nove definicije koje se odnose na jedinice popisa u skladu sa Preporukama za popise stanovnitva, domainstava i stanova 2010 (pripremljenim od strane Ekonomske komisije ujedinjenih naroda za Evropu i Konferencije evropskih statistiara), kao i Uredbom 763/2008 Evropskog parlamenta i vijea o popisima stanovnitva i domainstava.
Stanovnitvo
Procjene broja stanovnika za sredinu godine i prirodni prirataj u BiH 2005-2011, de facto stanovnitvo u hiljadama
Ukupno stanovnitvo 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 3.843 3.843 3.842 3.842 3.843 3.843 3.840 ivoroeni Ukupno 34.627 34.033 33.835 34.176 34.550 33.528 31.811 Mukarci 17.797 17.547 17.534 17.585 18.001 17.277 16.531 Ukupno 34.402 33.221 35.044 34.026 34.904 35.118 35.028 Umrli Mukarci 18.018 17.308 18.154 17.687 17.884 17.900 17.965 Prirodni prirataj 225 812 -1.209 150 -354 -1.590 -3.217
Prirodni prirataj je razlika (viak ili manjak) izmeu broja ivoroenih i broja umrlih u datom periodu. Roeni i umrli: prema zakonskim regulativama o evidenciji, roenje i smrt se obavezno evidentiraju u matinim knjigama u podruju u kojem je osoba roena ili umrla, bez obzira na mjesto prebivalita osobe koja je roena ili umrla. ivoroenim djetetom se smatra svako djete koje prilikom roenja die i pokazuje druge znakove ivota (kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce, kretanje voljnih miia).
Stanovnitvo
Roeni u nekim balkanskim zemljama i u EU27 2006-2010, na 1.000 stanovnika
2006. Bosna i Hercegovina Hrvatska Crna Gora Grka Srbija Bugarska EU27 8,9 9,3 12,1 10,1 9,6 9,6 10,4 2007. 8,8 9,4 12,5 10,0 9,2 9,8 10,6 2008. 8,9 9,9 13,1 10,5 9,4 10,2 10,9 2009. 9,0 10,1 13,7 10,5 9,6 10,7 10,7 2010. 8,7 9,8 12,0 10,2 9,4 10 10,7
12,0
10,5 10,2
9,6 9,4
10,7 10
10,7 10,7
BiH
Hrvatska
Crna Gora
Grka
Srbija
Bugarska
EU 27
1,300
1,176 1,200
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Stopa ukupnog fertiliteta je broj ivoroenih na jednu enu u njenom reproduktivnom ivotu, ako bude raala po istim specifinim stopama fertiliteta po starosti kao i u godini posmatranja. Mrtvoroenim se smatra dijete roeno, odnosno izvaeno iz majke bez ikakvih znakova ivota, tj. ako nije disalo niti pokazivalo neki drugi znak ivota, a noeno je due od 22 sedmice (priblino 6 mjeseci) i koje ima poroajnu teinu 500 gr. i vie. 6 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012
Stanovnitvo
Mrtvoroeni prema spolu i stope mrtvoroenih u BiH 2001 - 2011.
Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno 193 138 150 168 147 137 174 171 136 143 118 enski 95 61 59 74 62 54 76 69 56 60 61 muki 98 77 91 94 85 83 98 102 80 83 57 Mrtvoroeni na 1000 ivoroenih 5,1 3,9 4,3 4,8 4,2 4,0 5,1 5,0 3,9 4,3 3,7
83 80 102 98
enski Muki
100
150
Stanovnitvo
Umrli je svaka ivoroena osoba kod koje je nastupio trajni prekid svih ivotnih funkcija koje zapoinju roenjem bez mogunosti ponovnog oivljavanja. Ovdje nisu ukljueni mrtvoroeni. Mjesto i utvrivanje smrti: Prema ovom obiljeju razvrstane su umrle osobe po tome da li je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ili na drugom mjestu ( u stanu, polju itd.). Ako je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ujedno se smatra da je smrt utvrdio ljekar, a ako je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove onda se umrli razvrstavaju jo i po tome da li je smrt utvrdio ljekar ili neka druga osoba.
18.468
1.665 1.162 1.004 Povrede trovanja i druge posljedice vanjskih uzroka Simptomi, znaci i nenormalni kliniki nalazi i laboratorijski nalazi koji nisu drugdje klasifikovani Ostali uzroci Drugo mjesto 18.352 % lijeenih 651 91 2011. 75,0 69,4 72,1
Ukupno
Endokrina i metabolika oboljenja sa poremaajima u ishrani Mentalni poremeaji, poremeaji ponaanja, oboljenja nervnog sistema
35.028
Stanovnitvo
Nasilne smrti prema vrsti i spolu u BiH, 2006-2011.
Ukupno svega 2006. enski muki svega 2007. enski muki svega 2008. enski muki svega 2009. enski muki svega 2010. enski muki svega 2011. enski muki 1.206 292 914 1.233 302 931 1.198 262 936 1.169 287 882 1.111 238 873 1.154 229 925 nesretan sluaj 648 144 504 681 143 538 671 122 549 655 132 523 593 125 468 616 92 524 samoubistvo 489 128 361 472 133 339 453 120 333 451 134 317 443 96 347 459 113 346 ubistvo 61 18 43 73 24 49 69 19 50 61 20 41 50 14 36 48 17 31 nepoznato 8 2 6 7 2 5 5 1 4 2 1 1 25 3 22 31 7 24
Stanovnitvo
Slopljeni brakovi u BiH 2000-2011.
25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Sklopljeni i razvedeni brakovi: podaci o sklopljenim brakovima uzeti su iz matinih ureda, a podaci o razvedenim brakovima uzeti su iz opinskih sudova. Prema zakonskim regulativama o upisu, sklopljeni brakovi se obavezno evidentiraju u matinim knjigama vjenanih u mjestu u kojem su sklopljeni, bez obzira na mjesto prebivalita osoba koja stupaju u brak. Brakom se smatra zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca zakljuena u skladu sa odredbama porodinog zakona. Razvedenim brakom se smatra brak koji je sudski razveden.
10
Stanovnitvo
Sklopljeni brakovi prema starosti nevjeste u BiH, 2011.
Starost nevjeste Ukupno 2011. 19.156 30-34 2.214 ispod 15 1 35-39 872 15-19 2.122 40-49 806 20-24 6.559 50 i vie 471 25-29 6.098 nepoznato 13
Sklopljeni brakovi prema prethodnom branom statusu nevjeste i mladoenje u BiH, 2011.
Prethodno brano stanje mladoenje UKUPNO neoenjen razveden udovac nepoznato Prethodno brano stanje nevjeste UKUPNO 19.156 17.250 296 1.610 0 neudata 17.533 16.635 90 808 0 razvedena 211 61 80 70 0 udovica 1.406 548 126 732 0 nepoznato 6 6 0 0 0
11
ivotni standard
ivotni uslovi i potronja u BiH, 2007.
Izvor podataka: Anketa o potronji domainstava 2007 KARAKTERISTIKE GLAVNE STAMBENE JEDINICE U BiH, 2007. Prosjena povrina, m2 Prosjena povrina po osobi, m Broj soba 1-2 sobe 3-4 sobe 5 i vie soba Tip izgradnje Stambene zgrade Posebna kua Dio kue Ostalo Godina izgradnje Do 1940. 1941-1960. 1961-1980. 1981-2000. 2001- 2007.
2
73,0 28,1 % 19,1 65,1 15,8 % 19,6 71,0 7,4 2,0 % 2,7 10,2 43,6 35,1 8,4
Zakonski status koritenja Vlasnik ili suvlasnik Zakupac ili podstanar Ostalo Osnovna infrastruktura Elektrina energija Tekua voda Telefonska linija Opremljenost trajnim dobrima Elektrini ili plinski tednjak Friider ili zamrziva Televizor Maina za ve Maina za sue Klima ureaj Personalni raunar Automobil
% 91,2 3,6 5,2 % 99,9 94,1 77,3 % 91,0 97,6 96,8 86,1 9,7 5,1 25,2 51,9
12
ivotni standard
Struktura prosjene mjesene potronje po domainstvu u BiH, 2007.
Struktura prosjene mjesene potronje po domainstvu u BiH, 2007. Izvor podataka: APD 2007
Vrsta proizvoda i usluga Potronja, ukupno Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje, elektrina energija, plin, voda i ostali energenti Namjetaj, oprema za domainstvo i usluge u domainstvu Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Hoteli i restorani Ostalo 2004. KM 1.301,82 407,98 47,11 66,15 305,39 89,41 48,34 129,04 33,00 49,33 12,59 33,41 80,07 % 100,0 31,3 3,6 5,1 23,5 6,9 3,7 9,9 2,5 3,8 1,0 2,6 6,2 KM 1.541,43 491,96 50,30 81,45 341,50 83,79 62,08 173,35 50,53 56,16 8,09 43,82 98,40 2007. % 100,0 31,9 3,3 5,3 22,2 5,4 4,0 11,2 3,3 3,6 0,5 2,8 6,4
13
Socijalna zatita
Korisnici socijalne zatite u BiH, 2006-2011. Maloljetni korisnici
Kategorija korisnika svega UKUPNO muki enski 2006. 150.851 80.038 70.813 2007. 151.854 80.482 71.372 2008. 162.303 84.521 77.782 2009. 162.648 85.876 76.772 2010. 170.594 90.092 80.502 2011. 173.791 92.635 81.156
Punoljetni korisnici
Kategorija korisnika svega UKUPNO muki enski 2006. 469.012 225.587 243.425 2007. 473.357 224.955 248.402 2008. 489.169 240.085 249.084 2009. 483.590 228.684 254.906 2010. 498.828 234.661 264.167 2011. 482.228 230.326 251.902
Korisnikom socijalne zatite se smatra svaka osoba koja se nalazi u stanju socijalne potrebe i koja je u toku izvjetajne godine jednom ili vie puta koristila odreene oblike i mjere socijalne zatite i usluge socijalnog rada. Korisnici su razvrstani u dvije osnovne uzrasne grupe: maloljetni i punoljetni korisnici. Pod oblikom, mjerom ili uslugom podrazumijeva se svaki sluaj provedene zatite na osnovu zakona i propisa iz ove oblasti od strane centra za socijalni rad ili slube socijalne zatite.
14
Broj ustanova
Ukupno
svega
enski
17.293
8.211
Ukupno
223
Ukupno
svega
enski
2.513
2.324
Predkolski odgoj i obrazovanje je djelatnost koja obuhvata odgoj i obrazovanje, njegu i zatitu djece starosti od est mjeseci do polaska u osnovnu kolu i obavlja se u javnim i privatnim predkolskim ustanovama.
Obrazovanje
15
16 Uenici Svega Svega 154.061 153.685 376 545 484 104 36 166.075 149.553 32.921 16.000 649 4 166.620 150.037 33.025 16.036 653 Uenice Svega Uenice 149 148 1 Uenice I-IV i I-V razred V-VIII i VI-IX razred Ponovci Upisani u prvi razred 1.029
Ukupno odjeljenja
Obrazovanje
Svega
Nekombinovana
Kombinovana
15.757
13.868
1.889
316.657
15.566
13.757
1.809
315.628
191
111
80
kolom se u statistici obrazovanja smatra grupa uenika organizovanih u jednu kolsku jedinicu koji prate nastavu odreene vrste i nivoa po jedinstvenom planu i na odreenoj lokaciji.
Sa nepunim radnim vremenom na neodreeno vrijeme svega 2.713 1.462 2.604 1.478 ene svega ene 21.630,3 na odreeno vrijeme FTE-Ekvivalent pune zaposlenosti* na odreeno vrijeme svega 2.031 1.552 ene 2.001 1.529 2.692 1.452 2.592 1.473 21.368,4 30 23 21 10 12 5 261,9
Nastavnici
na neodreeno vrijeme
Ukupno
ene
svega
ene
24.605
17.146
17.257
12.654
24.322
16.929
17.037
12.475
283
217
220
179
* Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizikih osoba.
Obrazovanje
Odjeljenje je grupa uenika koju, istovremeno i u istoj prostoriji, obuava u toku kolske godine jedan nastavnik ili vie nastavnika sukcesivno.
17
18 Uenici Svega Svega 2.240 218 855 8 32 1.127 111 330 2 11 239 693 Uenice 80.539 25.752 42.080 857 1.006 10.692 152 Uenice Ponovci 1.514 2.095 411
Obrazovanje
Broj odjeljenja
Ukupno
6.515
163.284
Gimnazije
1.629
41.081
Tehnike kole
3.175
83.704
Umjetnike kole
112
Vjerske kole
76
Strune kole
1.447
34.479
76
Uenici srednjih kola po razredima u BiH, poetak kolske godine 2011 / 2012.
Uenici po razredima II uenice 22.468 7.005 11.361 221 286 3.553 42 104 9.774 464 236 3.095 35 347 199 20.009 10.038 9.883 6.147 8.149 16.804 294 386 0 28 40.581 19.750 25.661 ukupno uenice ukupno III IV uenice 13.756 5.106 8.289 173 169 0 19
Ukupno uenika
Uenice
ukupno
uenice
ukupno
Ukupno
163.284
80.539
51.209
24.565
45.833
Gimnazije
41.081
25.752
11.944
7.494
11.105
Tehnike kole
83.704
42.080
24.446
12.392
22.445
Umjetnike kole
1.514
857
480
264
393
Vjerske kole
2.095
1.006
656
315
589
Strune kole
34.479
10.692
13.528
4.044
11.177
411
152
155
56
124
Obrazovanje
Razred je stepen kolovanja u kojem uenici u odreenom intervalu vremena, ali najdue u jednoj kolskoj godini, stiu odreen obim znanja prema nastavnom planu i programu odreene vrste kole.
19
20 Sa nepunim radnim vremenom na neodreeno vrijeme svega 1.237 721 2.344 1.381 ene svega ene 10.726,5 na odreeno vrijeme FTE-Ekvivalent pune zaposlenosti*
Obrazovanje
Nastavnici
na neodreeno vrijeme
na odreeno vrijeme
Ukupno
ene
svega
ene
svega
ene
12.773
7.360
8.023
4.597
1.169
661
* Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizikih osoba.
Obrazovanje
Studenti u BiH kolska 2011/2012. godina
Naziv Visoka kola odnosi se na visokokolsku ustanovu, koja nudi najmanje jedan studijski program iz jedne oblasti obrazovanja. Naziv Univerzitet odnosi se na visokokolsku ustanovu koja nudi studij u najmanje pet studijskih programa iz najmanje tri oblasti obrazovanja. Ukupno* Visoke kole Univerziteti Vjerski fakulteti 107.083 6.101 99.797 1.185
*Nepotpun podatak Ukupan broj ukljuuje studente upisane na sve godine studija, bez apsolvenata. Nisu obuhvaeni studenti drugog i treeg ciklusa (Bolonjski program).
18.177
17.955
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
21
Kultura i umjetnost
Pozorita i kina u BiH 2008-2011.
Pozorita mogu biti djeija, profesionalna i amaterska. Djeije pozorite je kulturno-umjetnika ustanova koja daje predstave za djecu. Profesionalno pozorite je samostalna kulturno-umjetnika ustanova sa stalnim profesionalnim umjetnikim ansamblom. Amatersko pozorite je kulturno-umjetnika ustanova u ijem su ansamblu preteno glumci amateri. Kino je sala ili otvoreni prostor opremljen ureajima za javno prikazivanje filmova. Kina rade kao stalna kina, ljetne kino bate i pokretna (putujua) kina. Kino predstava je javno prikazivanje filmskog programa (projekcija dugometranog ili kratkometranog domaeg i stranog filma). Radio i televizijske stanice su preduzea ili jedinice u sastavu drugih preduzea koje preko svojih emisionih radio i televizijskih predajnika emituju program namijenjen javnosti.
2008. POZORITA Predstave Posjetitelji Projekcije Posjetitelji 1.756 313.525 KINA 7.409 236.517
22
Kultura i umjetnost
Emitovani program TV stanica u satima za BiH, 2008-2011.
2008. TV STANICE, broj stanica Informativni, dokumentarni, nauno-kulturni program Igrani program Zabavni program Muziki program Obrazovni program i program za djecu i omladinu Sportski program Propagandni program Ostali 370.890 39 60.886 37.100 15.079 26.238 14.705 10.149 14.364 6.175 2009. 42 63.247 41.134 17.585 32.399 17.472 10.353 11.251 5.741 2010. 40 60.888 48.341 18.764 34.381 18.766 9.055 11.507 9.328 2011. 42 59.052 53.469 17.715 39.378 21.506 14.029 16.278 7.125
193.132 123.606 32.728 Informativ- Kulturno-um- Zabavni program no doku- jetniki, mentarni nauni i program dramski program 59.052 53.469 Muziki program 41.639 Djeiji, omladinski i obrazovni program 68.437 28.970 Sportski Propagandni program program 17.483 Ostali
TV stanice (2011)
Informativ- Kulturno-um- Zabavni program no doku- jetniki, mentarni nauni i program dramski program
Muziki program
23
Trite rada
Radno sposobno stanovnitvo: ukljuuje sve osobe od 15 i vie godina. Dijeli se na dvije osnovne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivnu) i ekonomski neaktivno stanovnitvo. Radnu snagu ili aktivno stanovnitvo ine sve zaposlene i nezaposlene osobe. Neaktivno stanovnitvo ine sve osobe koje imaju 15 i vie godina i koje u referentnoj sedmici nisu radile, te koje tokom 4 sedmice (referentna i tri prethodne) nisu preduzimale nikakve radnje u cilju traenja posla, kao i osobe koje nisu spremne poeti raditi u naredne dvije sedmice, ako bi im posao bio ponuen. Metodoloke postavke Ankete o radnoj snazi zasnovane su na preporukama i definicijama Meunarodne organizacije rada-ILO i Statistikog ureda Evropske unije -EUROSTATA-a.
Radno sposobno stanovnitvo prema aktivnosti i spolu u BiH 2012, u hiljadama Izvor podataka: Anketa o radnoj snazi 2012
BiH ZAPOSLENICI Mukarci ene Ukupno Mukarci ene Ukupno Mukarci ene Ukupno 514 300 814 184 133 317 NEAKTIVNO 540 896 1.436 348 592 940 179 284 464 13 19 33 318 171 490 122 81 203 187 124 311 58 49 107 (8) (4) (13) (4) (2) (6) FBiH RS BDBiH
NEZAPOSLENICI
() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20%
*) grupe podruja djelatnosti (NACE Rev2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N), uslune (O,P,Q,R,S,T,U)
24
Trite rada
Stopa aktivnosti se izraunava kao odnos radne snage i radno sposobnog stanovnitva. Stopa zaposlenosti se izraunava kao odnos zaposlenih osoba i radno sposobnog stanovnitva. Stopa nezaposlenosti se izraunava kao odnos nezaposlenih osoba i radne snage. Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 15 i vie godina i koje: a) nisu bile ukljuene u aktivnosti u referentnom periodu za koje primaju plau ili naknadu; b) su provele 4 sedmice aktivno traei posao ili koje su nale posao i u skorijoj budunosti e poeti raditi; c) bi mogle poeti raditi u roku od dvije sedmice nakon referentne sedmice ukoliko im se ponudi zaposlenje.
Radno spsobno stanovnitvo prema najvioj zavrenoj kolskoj spremi i spolu u BiH 2012. struktura % Izvor podataka: ARS 2012
BiH MUKARCI Osnovna kola i manje Srednja kola Koled, univerzitet, zvanje magistra, doktora Ukupno (u hiljadama) ENE Osnovna kola i manje Srednja kola Koled, univerzitet, zvanje magistra, doktora Ukupno (u hiljadama) UKUPNO Osnovna kola i manje Srednja kola Koled, univerzitet, zvanje magistra, doktora Ukupno (u hiljadama) 20,3 65,2 14,5 1.130 18,0 66,4 15,6 693 23,7 63,6 12,7 418 (29,5) 57,5 (13,0) (19) 22,7 58,2 19,1 432 20,4 58,7 20,9 252 25,8 57,6 16,6 173 (28,4) 55,7 ((15,9)) (7) 18,8 69,5 11,7 698 16,6 70,8 12,6 440 22,2 67,8 10,0 245 (30,1) 58,5 (11,3) (12) FBiH RS BDBiH
() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%
25
Trite rada
Prosjek uobiajenih sati rada sedmino na glavnom poslu prema grupama podruja djelatnosti*) u BiH 2012, u %
48,0 46,0 44,0 42,0 40,0 38,0 36,0 34,0 Poljoprivreda 44,5 44,0 43,5 43,0 42,5 42,0 41,5 41,0 Industrija 43,2 43,0 42,8 42,6 42,4 42,2 42,0 41,8 Usluge 42,3 42,4 42,2 42,7 42,2 42,4 39,5 44,2
*) grupe podruja djelatnosti (NACE Rev 2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N), uslune (O,P,Q,R,S,T,U)
26
Trite rada
Zaposleni prema statusu u zaposlenosti i spolu u BiH
2012, struktura % BiH Mukarci Zaposleni Samozaposlenici Pomaui lanovi Ukupno (u hiljadama) ene Zaposleni Samozaposlenici Pomaui lanovi Ukupno (u hiljadama) UKUPNO 72,4 18,6 9,0 300 814 80,0 15,0 (5,0) 171 490 61,8 23,6 (14,6) 124 311 76,8 (20,2) (4) (13) 72,7 25,1 2,2 514 78,6 20,2 ((1,2)) 318 63,2 33,0 (3,8) 187 63,0 (36,1) (8) FBiH Izvor podataka: ARS 2012 RS BDBiH
() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% Podatak je ekstremno nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) jednak ili vei od 0,30 ili izraeno u procentima CV > 30% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%
128
686
BiH
800
Zaposlene osobe su osobe koje imaju od 15 i vie godina i koje su u referentnoj sedmici: a) radile bar 1 sat za plau ili naknadu, bez obzira na njihov formalni status ili b) nisu radile, a imale su posao na koji e se vratiti. Kontigent zaposlenih osoba ine: a) zaposleni (osobe u zaposlenju koje za svoj rad primaju plau ili naknadu); b) samozaposleni (poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapoljavaju jednog ili vie zaposlenog, te osobe koje rade za vlastiti raun i ne zapoljavaju zaposlenike); c) neplaeni pomaui lanovi domainstva (lanovi koji rade u porodinom biznisu). BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 27
Trite rada
Zaposleni prema ugovoru o zapoljavanju, u BiH
2012, u hiljadama Skraeno radno vrijeme Puno radno vrijeme 0 100 200 300
94
396
FBiH
400
500
() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%
28
Trite rada
Stope aktivnosti prema spolu u BiH*)
2012 u % 100,0 67,0 50,0 0,0 Mukarci ene Ukupno 41,0 53,9 BiH
100,0 65,8 50,0 0,0 Mukarci 100,0 69,9 50,0 0,0 Mukarci 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 Mukarci ene 0 Ukupno (33,8)
*) Stanovnitvo od 15 do 64 godine () Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili vei od 0,10 ili izraeno u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ili jednak ili vei od 0,20 ili izraeno u procentima 20% > CV < 30%
((51,3)) 37,0
FBiH
ene
Ukupno
49,3
(39,6)
RS
ene
Ukupno
58,1
BDBiH
29
Trite rada
Indikatori radne snage prema grupama starosti i spolu u BiH
2012, u % Stopa zaposlenosti BiH 15-24 15-64 Ukupno 15-24 15-64 Ukupno UKUPNO 14,1 49 41,5 ene 7,5 28,1 22,6 31,7 BiH 6,8 25 20,3 30 FBiH Stopa nezaposlenosti Mukarci 15-24 15-64 Ukupno 15-24 15-64 Ukupno 62,6 26,8 26,4 ene 64 31,4 30,7 67,8 32,6 32,2 54 29,4 28,2 (78,6) (36,7) (36,3) ((66,7)) 27,9 27,7 (54,5) 24,6 23,8 51,6 31,4 30,4 9,4 34,8 27,2 35,3 RS (21,4) (16,4) 24,8 BDBiH FBiH Mukarci ((12,3)) 4704 40,4 (18,5) 52,7 44,1 ((10,4)) 39,9 33,4 RS BDBiH
30
Ekonomija
Ekonomija
Bruto domai proizvod (BDP) po prizvodnom pristupu je konaan rezultat proizvodnih aktivnosti rezidentnih jedinica. BDP u tekuim cijenama je zbir bruto dodane vrijednosti svih rezidentnih jedinica u baznim cijenama, plus neto porezi na proizvode i usluge. Dodana vrijednost je razlika izmeu bruto vrijednosti proizvodnje i meufazne potronje. U baznim cijenama se iskljuuju porezi na proizvode, ali se ukljuuju subvencije na proizvode.
31
Ekonomija
Uee u BDP-u Bosne i Hercegovine, u % 2005-2011.
Regija Federacija BiH Republika Srpska Brko distrikt BiH Bosna i Hercegovina 2005. 63,79 33,59 2,62 100,00 2006. 63,62 33,95 2,42 100,00 2007. 63,73 33,75 2,52 100,00 2008. 63,30 34,35 2,35 100,00 2009. 63,45 34,26 2,29 100,00 2010. 64,18 33,54 2,28 100,00 2011. 63,90 33,78 2,32 100,00
2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 0 1000 2000 3000 4000 4.464 5000 6000 5.015 5.668
7000
BDP po glavi stanovnika: izraunava se tako to se BDP dijeli sa ukupnim brojem stanovnika. 32 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012
Ekonomija
Raun stvaranja dohotka u 2011 za BiH, u milionima KM
Bruto dodana vrijednost Poljoprivreda, lov, umarstvo, ribarstvo (A+B) Strogo industrijske djelatnosti (C+D+E) Graevinarstvo (F) Usluge (G do O) Dodana vrijednost 1.772 4.571 1.030 14.328 21.701 Sredstva zaposlenih 285 3.023 615 9.037 12.960 Neto ostali porezi na proizvodnju -35 48 9 76 98 Bruto poslovni viak / mjeoviti dohodak 1.522 1.500 407 5.214 8.643
Bruto domai proizvod (BDP) prema dohodovnom pristupu jednak je zbiru sredstava zaposlenih, neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog vika i mjeovitog dohotka.
33
Ekonomija
Bruto domai proizvod, rashodni pristup u BiH
u milionima KM, tekue cijene 2006-2010. 2006. Finalna potronja domainstava Finalna potronja neprofitnih institucija koje slue domainstvima Finalna potronja generalne vlade Bruto investicije Izvoz roba i usluga (Fob) Uvoz roba i usluga (Fob) Bruto domai proizvod 18.064 177 4.188 4.340 7.024 12.640 21.153 2007. 19.912 206 4.697 6.460 8.123 14.974 24.424 2008. 22.468 256 5.570 7.954 9.102 17.235 28.115 2009. 21.630 243 5.734 5.838 7.734 13.284 27.895 2010. 21.828 256 5.780 5.420 9.192 14.522 27.954
Bruto domai proizvod (BDP) prema rashodnom pristupu definie se kao ukupna domaa krajnja potronja korigovana vanjskim bilansom roba i usluga sa ostatkom svijeta.
Ekonomija
Godinji operatvini izvjetaj za BiH
2011, u milionima KM Izvor podataka je Centralna banka BiH. Konsolidovana BiH 11.357,0 10.908,7 771,0 -322,7 Budet BiH 968,6 983,5 40,4 -55,4 Konsolidovani BiH entiteti Federacija BiH 6.571,2 6.449,6 338,8 -217,2 Republika Srpska 3.685,6 3.372,0 372,6 -59,1 Brko distrikt BiH 237,3 209,1 19,1 9,0
Opis
Investicije
Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po djelatnosti investitora (EU NACE Rev.1.1) u BiH u hiljadama KM 2007-2011.
Tehnika struktura Graevinski objekti i prostori Strojevi, oprema i transportna sredstva Ostala opipljiva stalna sredstva Nematerijalna (neopipiljiva) stalna sredstva Trokovi prijenosa vlasnitva zemljita Ukupno 2007 2.265.888 2.165.366 21.717 152.531 2008 2.945.206 2.498.870 33.778 166.759 2009 2.272.275 1.763.654 39.637 177.555 2010 2.124.540 1.554.030 24.781 133.727
27.356 4.632.858
11.734 5.656.345
4.394 4.257.515
6.354 3.843.432
4.688 3.851.006
Obzirom da bruto investicije, u skladu sa Evropskim sistemom rauna, obuhvataju bruto investicije u stalna sredstva, promjenu zaliha i neto nabavku dragocjenosti, napominjemo da se ovim istraivanjem prikupljaju samo podaci o bruto investicijama u stalna sredstva i neto nabavkama dragocjenosti pravnih osoba. Ostvarene investicije u nova stalna sredstva odnose se na onaj dio stalnih sredstava koji je nabavljen neposredno od izvoaa graevinskih radova, odnosno proizvoaa opreme ili proizveden u vlastitoj reiji, odnosno ona investiciona dobra koja jo nisu bila predmet kupoprodaje izmeu neposrednih korisnika tih dobara.
36
Investicije
Ostvarene investicije u nova stalna sredstva, po djelatnosti investitora (EU NACE Rev.1.1) u BiH u hiljadama KM 2007-2011.
2007. Federacija BiH Republika Srpska Brko distrikt BiH Bosna i Hercegovina 3.255.648 1.262.982 114.228 4.632.858 2008. 3.919.288 1.659.310 77.747 5.656.345 2009. 2.749.133 1.444.775 63.607 4.257.515 2010. 2.512.426 1.291.420 39.586 3.843.432 2011. 2.589.063 1.214.664 47.279 3.851.006
Investicije u graevinske objekte obuhvataju vrijednost objekata i opreme koja je ugraena u graevinske objekte (elektro instalacije, instalacije centralnog grijanja, lifta i sl.) i projekte za njih. Investicije u opremu obuhvataju trokove montae, prijevoza, carine, osiguranja i druge trokove prijenosa vlasnitva.
31,54 %
FBiH RS DBBiH
67,23 %
37
38 Broj zaposlenih osoba hiljade KM 365.126 18.953 128.467 16.593 12.883 39.496 106.617 32.540 7.224 2.353 245.695 141.814 1.855.046 23.417.492 2.739.957 885.102 2.747.815 706.371 101.337 93.044 586.174 272.911 2.678.402 979.475 11.572.234 2.419.376 1.414.071 487.624 213.395 431.937 1.303.867 503.577 73.175 37.329 818.142 464.306 359.499 44.054.955 8.669.738 4.824.474 36.412.605 370.935 9.476.327 1.726.817 333.216 1.928.199 21.105.018 1.245.462 153.058 73.574 Promet Dodana vrijednost po faktorskim trokovima Trokovi zaposlenika Ukupne nabavke dobara i usluga
Osnovni strukturni poslovni indikatori prema podruju KD BiH 2010 (NACE Rev. 2) za BiH, 2010.
Broj preduzea
21.469
175
PRERADIVAKA INDUSTRIJA
4.634
72
SNABDIJEVANJE VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, UPRAVLJANJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIA
324
GRA\EVINARSTVO
2.256
11.111
PRIJEVOZ I SKLADITENJE
1.915
691
POSLOVANJE NEKRETNINAMA
292
Strukturna poslovna istraivanja imaju za cilj prikupljanje, obradu i publikovanje statistikih podataka o strukturi, konkurentnosti i karakteristikama rada poslovnih subjekata i njihovih poslovnih rezultata na razliitim nivoima grupisanja po djelatnostima. Broj preduzea obuhvata sva preduzea koja se bave trinom proizvodnjom i koja su registrovana u poslovnom registru u populaciju koja je predmet posmatranja. Broj zaposlenih osoba definie se kao ukupan broj osoba koje rade u jedinici posmatranja (ukljuujui vlasnike koji rade, partnere koji redovno rade u jedinici i neplaene lanove porodice koji redovno rade u jedinici), kao i osobe koje rade izvan jedinice kojoj pripadaju i koja ih plaa (npr. trgovaki predstavnici, dostavljai). Promet obuhvata obraunate prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga od strane izvjetajne jedinice treim stranama tokom referentnog perioda.
39
KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) Podruja djelatnosti UKUPNO OBUHVAENE DJELATNOSTI B C VA\ENJE RUDA I KAMENA PRERA\IVAKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA SNABDIJEVANJE VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, UPRAVLJANJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIA GRA\EVINARSTVO TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA PRIJEVOZ I SKLADITENJE DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA TE PRIPREME I USLUIVANJA HRANE (HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO) POSLOVANJE NEKRETNINAMA
161.417
59.029
43,9
29.387
18,4
45.498
21.183
49,9
16.568
10,2
69.373
22.410
35,1
10.955
16,5
219.641
25.773
56,0
12.254
6,2
57.008
21.708
46,3
15.508
10,9
34.012
14.028
47,1
10.137
11,5
60.263
39.539
59,4
16.055
39,3
40
Osnovni indikatori prema veliini preduzea u industrijskim djelatnostima (B,C,D i E) za BiH, 2010.
104.441 88.731 73.421
30.779
41
26.785
27.061
19.815
Promet po zaposlenoj osobi dobija se dijeljenjem ukupno ostvarenog prometa sa ukupnim brojem zaposlenih osoba. Ovaj indikator izraava prodajnu sposobnost poslovnog subjekta odreene djelatnosti. Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi dobija se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa ukupnim brojem zaposlenih osoba. Ovaj indikator se koristi za mjerenje produktivnosti rada. Uee dodane vrijednosti u vrijednosti proizvodnje dobija se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa ukupnom vrijednosti proizvodnje. Prosjeni trokovi rada po zaposleniku dobijaju se dijeljenjem ukupnih trokova rada sa ukupnim brojem zaposlenika. Ovaj indikator prikazuje prosjene trokove zaposlenika u nekoj djelatnosti. Bruto operativna stopa predstavlja procentualno uee bruto operativnog vika u prometu. 42 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012
) Ukljuena preduzea (bez obrtnika) za koja su raspoloivi podaci iz godinjih finansijskih izvjetaja.
93,3 %
98,6 %
) Ukljuena preduzea (bez obrtnika) za koja su raspoloivi podaci iz godinjih finansijskih izvjetaja.
Podaci o broju preduzea po klasama zaposlenih su razvrstani na: mala (0-49 zaposlenih), srednja (50-249 zaposlenih) i velika preduzea (250 i vie zaposlenih). Podaci o broju preduzea po klasama prihoda su razvrstani na: mala (0-19.999.999 KM), srednja (20.000.000-99.999.999 KM) i velika preduzea (100.000.000 i vie KM). BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 43
Cijene
Indeks potroakih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2011. GODINI
Indeks potroakih cijena u BiH po COICOP odjeljcima, 2011, baza (2010=100). COICOP ODJELJCI Ukupno Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti Namjetaj, oprema za domainstvo i rutinsko odravanje stana Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostale dobra i usluge 2010/ 2005 117,7 122,8 133,9 86,3 134,6 104,7 113,5 113,1 131,6 115,0 111,6 121,3 108,0 2011/ 2010 103,7 106,0 108,2 92,7 103,1 101,1 98,1 107,5 105,4 100,6 100,0 101,8 100,0
Indeks potroakih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domainstva kupuju radi zadovoljenja svojih linih potreba na ekonomskoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Indeks potroakih cijena predstavlja mjeru inflacije u dravi. On slui za usklaivanje plaa i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Takoer se koristi i za ouvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omoguuje uporeivanje stope inflacije s drugim zemljama, uporeivanje kretanja cijena unutar zemlje izmeu pojedinih regija, te slui kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih rauna i u druge svrhe. Indeks potroakih cijena u Bosni i Hercegovini izraunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2010. godini ini 620 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21 000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija (5 gradova u FBiH, 6 gradova u RS i u Brko distriktu BiH). Prosjean nivo cijena u Bosni i Hercegovini u 2011. godini u odnosu na prosjek 2010. godine, bio je vii za 3,7%, to je uzrokovano prosjenim kretanjem cijena u odjeljcima: Alkoholna pia i duhan (8,2%), Prijevoz (7,5%), Hrana i bezalkoholna pia (6,0%), Komunikacije (5,4%), Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti (3,1%),Restorani i hoteli (1,8%), Namjetaj, kuanski ureaji i redovno odravanje kue (1,1%), Rekreacija i kultura (0,6%), Obrazovanje (0,0%), Ostala dobra i usluge (0,0%), Zdravstvo (-1,9%), te Odjea i obua (-7,3%).
44
Cijene
Indeks potroakih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2011.
Ostala dobra i usluge Restorani i Hoteli Obrazovanje Rekreacija i kultura Komunikacije Prijevoz Zdravstvo
Namjetaj, oprema za domainstvo i rutinsko odravanje stana Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti
Odjea i obua Alkoholna pia i duhan Hrana i bezalkoholna pia Ukupno 80 90 2011/ 2010 2010/ 2005 100 110 120 130 140
Indeks potroakih cijena u BiH: stopa promjene cijena (%) po COICOP odjeljcima, 2011.
Promjene cijena (2010=100) COICOP ODJELJCI BiH % 3,7 6,0 8,0 -7,3 3,1 FBiH % 3,5 6,5 8,0 -9,5 3,3 RS % 3,9 5,6 8,0 -4,6 2,8 BDBiH % 2,2 3,3 5,1 -5,6 0,4 Promjene cijena (2005=100) BiH % 17,7 22,8 33,9 -13,7 34,6 45
Ukupan indeks Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i drugi energenti
Cijene
Promjene cijena (2010=100) COICOP ODJELJCI BiH % 1,1 1,9 7,5 5,4 0,6 0,0 1,8 0,0 FBiH % 1,2 2,8 7,2 1,5 0,9 0,3 2,5 0,3 RS % 1,1 -1,0 8,1 10,3 0,3 -0,2 0,7 -0,5 BDBiH % 0,2 -1,4 6,2 4,0 0,7 0,0 0,2 1,8 Promjene cijena (2005=100) BiH % 4,7 13,5 13,1 31,6 15,0 11,6 21,3 8,0
Namjetaj, oprema za domainstvo i rutinsko odravanje stana Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostale dobra i usluge
Poreenje nivoa cijena za odabrane grupe potronje u zemljama zapadnog Balkana i regije, EUROSTAT - OECD program pariteta kupovne moi, 2010. godina (EU27=100)
Izdaci za krajnju potronju domainstva Austrija Italija EU27 Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija Bosna i Hercegovina Srbija Bugarska Albanija Makedonija 46 107 104 100 96 84 74 73 65 59 59 57 52 51 50 44 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 Hrana i bezalkoholna pia 115 106 100 98 95 92 90 81 77 67 75 65 66 70 51 Alkoholna pia i duhan 92 104 100 90 80 82 106 68 50 64 58 49 64 51 41 Odjea 103 101 100 107 98 104 73 85 105 94 100 98 75 77 76
Cijene
Obua Austrija Italija EU27 Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija Bosna i Hercegovina Srbija Bugarska Albanija Makedonija 101 113 100 107 87 96 72 90 111 94 93 96 73 76 75 Elektrina energija, plin i ostala goriva 110 94 100 78 97 75 89 86 58 56 66 47 61 55 52 Namjetaj i opremanje stana 104 108 100 108 96 74 75 75 60 61 54 56 62 58 73 Aparati za domainstvo 96 107 100 97 103 96 100 83 83 80 90 86 87 99 79 Elektrini ureaji 102 106 100 100 102 104 110 99 92 96 100 94 89 101 92
Vlastita vozila Austrija Italija EU27 Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija Bosna i Hercegovina Srbija Bugarska Albanija Makedonija 106 100 100 96 94 97 115 95 85 88 86 85 88 98 90
Cijene
Poreenje nivoa cijene u zemljama zapadnog Balkana i regije
Ukupni izdaci za krajnju potronju domaninstava, 2010. (EU27=100)
Austrija Italija Grka Slovenija Hrvatska Turska Maarska Crna Gora Rumunija BiH Srbija Bugarska Albanija Makedonija EU 27 0 20 40 107 104 96 84 74 73 65 59 59 57 52 51 50 44 100 60 80 100 120
Komparativni nivoi cijena su izraeni u obliku indeksa nivoa cijena (PLIs). Indeksi nivoa cijena daju poreenje nivoa cijena odreene zemlje u odnosu na EU prosjek: ako je indeks cijena vii do 100, zemlja je relativno skuplja u odnosu na EU prosjek i obratno.
Indeks cijena proizvoaa industrijskih proizvoda je kratkoroni statistiki indikator koji predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda koje industrijska preduzea proizvode i prodaju na domaem tritu. Prvenstvena namjena Indeksa cijena proizvoaa industrijskih proizvoda je da slui kao inidikator ope inflacije. Zatim, slui i kao indikator makroekonomskih performansi, eskalator za prilagoavanje cijena u dugoronim ugovorima, deflator nominalnih vrijednosti outputa ili meufazne potronje u ostvarenom obimu proizvodnje i deflator za nominalne vrijednosti kapitalnih trokova u nacionalnim raunima, vaan alat pri kreiranju i voenju monetarnih i fiskalnih politika, kao i za donoenje informisanih ekonomskih odluka u privatnom sektoru. Indeks cijena proizvoaa u Bosni i Hercegovini se izraunava na osnovu reprezentativne liste proizvoda i njihovih proizvoaa koju ine oko 531 proizvodni subjekt i 918 proizvoda. Svakog mjeseca se prikuplja oko 1854 cijena direktno od samih proizvoaa putem jedinstvenog obrasca. 48 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012
Industrija
Godinje stope rasta obima industrijske proizvodnje u BiH po podrujima i potpodrujima djelatnosti*), 2011.
Podruje C D DA DB DC DD Opis Vaenje ruda i kamena Preraivaka industrija Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pia i duhana Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda Proizvodnja koe i proizvoda od koe Proizvodnja drveta i proizvoda od drveta Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; nakladnika i tiskarska djelatnost Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i vjetakih vlakana Proizvodnja proizvoda od gume i plastinih masa Proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda Proizvodnja strojeva i ureaja, d.n. Proizvodnja elektrinih i optikih ureaja Proizvodnja saobraajnih sredstava Ostala preraivaka industrija Proizvodnja i opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom UKUPNA INDUSTRIJA 30,5 20,0 29,2 36,1 2006/ 2005 8,5 17,4 4,7 -16,4 32,7 5,3 2007/ 2006 -1,2 9,3 5,8 1,7 -5,3 14,7 2008/ 2007 12,7 5,6 3,5 9,0 -3,9 -11,3 2009/ 2008 -2,4 2,7 7,7 -1,2 -2,5 -12,7 2010/ 2009 -3,6 5,1 0,3 11,0 4,0 7,2 2011/ 2010 15,8 6,2 -4,0 6,6 24,4 13,2
DE
13,2
12,9
6,9
-2,3
-2,1
5,7
DF
17,8
13,6
DG
-1,5
20,4
DH
15,2
16,6
-0,4
-16,0
19,1
9,6
DI
13,6
6,3
10,9
-16,6
-0,5
6,0
DJ DK DL DM DN
E Total
2,1 12,5
3,1 6,6
9,6 7,3
0,1 1,5
3,7 3,7
2,0 6,4
* Godinje stope rasta su izraunate na osnovu mjesenih indexa obima industrijske proizvodnje (indexi izraunati prema baznoj 2005. godini)
49
Industrija
Godinje stope rasta obima industrijske proizvodnje u BiH po podrujima i potpodrujima djelatnosti, 2011.
18,0 16,0 14,0 12,0 Stope rasta u % 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0 -2,0 -4,0 2006/2005 2007/2006 2008/2007
-1,2 -2,4 -3,6 2,1 3,1 8,5 9,3 6,6 9,6 7,3 5,6 2,7 1,5 0,1 6,2 5,1 3,7 3,7 2,0 6,4 12,5 12,7 17,4 15,8
2009/2008
2010/2009
2011/2010
Vrijednost prodaje/isporuke industrijskih proizvoda po vrsti proizvodnje, entitetima i godinama u BiH, 2011.
u milionima KM
Vrsta proizvodnje
Region BiH
Godine 2009 7.423,1 5.104,2 2.260,7 58,2 323,2 151,2 171,2 0,7 7.746,3 5.255,4 2.431,9 59,0 2010 8.627,1 5.883,0 2.667,8 76,3 350,9 144,6 206,3 0,0 8.978,0 6.027,6 2.874,1 76,3 2011 9.850,8 6.600,8 2.971,2 278,8 383,1 155,7 227,3 0,0 10.233,9 6.756,6 3.198,5 278,8
50
Industrija
12.000,0 10.000,0 8.000,0 U milionima KM BiH 6.000,0 4.000,0 2.000,0 0,0 2009 12.000,0 10.000,0 8.000,0 U milionima KM BiH 6.000,0 4.000,0 2.000,0 0,0 2009 450,0 400,0 350,0 U milionima KM 300,0 250,0 200,0 150,0 100,0 50,0 0,0 2009 2010 2011 Vlastita proizvodnja (0) predstavlja proizvodnju koju obavlja jedinica posmatranja (preduzee/lokalna jedinica) za vlastiti raun koristei kupljene ili vlastite sirovine. Vlasnik gotovog proizvoda je jedinica posmatranja i ona sama prodaje svoje proizvode na tritu. Proizvodnja po ugovoru (1) je ugovorni odnos izmeu naruioca i izvrioca i predstavlja proizvodnju koja se obavlja onda kada poslovni subjekat na osnovu ugovora, od sirovina iji je vlasnik naruilac, proizvodi ili prerauje odreeni proizvod definisan Nomenklaturom industrijskih proizvoda BiH 2010. Vrijednost prodaje i naknade predstavlja ukupnu vrijednost proizvoda koji su bilo kada proizvedeni, na osnovu vlastite proizvodnje (0) ili proizvodnje po ugovoru (1), a koji su prodati (fakturisani) u izvjetajnoj godini. BiH FBiH RS BDBiH 2010 2011 FBiH RS BDBiH 2010 2011 FBiH RS BDBiH
51
Vanjska trgovina
Izvoz i uvoz po granama za BiH
2009-2011. u hiljadama KM 2009. Izvoz Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo (A) Rudarstvo, kamenolom (B) Hrana, pie, duhan (C10+C11+C12) Tekstil i odjea (C13+C14) Koa i proizvodi od koe (C15) Drvo i proizvodi od drveta (osim namjetaja) (C16) Papir i proizvodi od papira, tampa i publikacije (C17+C18) Proizvodnja koksa, proizvodi od nafte (C19) Hemijski proizvodi (C20+C21) Guma i plastika (C22) Nemetalni mineralni proizvodi (C23) Metal i proizvodi od metala (C24+C25) Elektrini, optiki i elektrini proizvodi i oprema (C26+C27) Strojevi i ureaji (C28) 123.992 91.899 426.094 329.643 362.379 Uvoz 585.939 1.056.104 1.843.146 650.400 337.251 Izvoz 174.284 99.368 528.680 320.066 425.821 Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje 2010. Uvoz 661.493 1.574.912 1.937.538 690.650 382.514 Izvoz 170.755 143.443 628.542 361.185 523.059 2011. Uvoz 721.054 2.091.999 2.153.905 739.403 470.576
303.758
143.406
322.709
140.929
380.165
154.417
142.630
288.136
186.814
314.572
212.058
333.701
1.081.591
1.151.951
1.587.424
1.320.524
1.840.732
1.537.467
214.657
1.022.172
250.799
1.112.385
277.579
1.096.283
396.191
939.401
426.154
809.113
509.577
906.620
52
Vanjska trgovina
2009. Izvoz Sredstva transporta (C29+C30) Namjetaj (C31) Ostala preraivaka industrija (C32) Elektrina energija, plin i para (D) Otpad (E) Ostalo (J+M+R) Ukupno 153.661 494.863 22.131 Uvoz 779.037 145.971 174.822 Izvoz 172.745 629.688 24.412 2010. Uvoz 738.094 144.149 181.975 Izvoz 221.126 700.057 26.478 2011. Uvoz 1.027.475 131.658 173.532
Statistike robne razmjene sa inostranstvom pokriva sve transakcije koje ukljuuju fiziko kretanje robe preko carinske granice BiH. Izvor podataka za statistiku robne razmjene sa inostranstvom je Uprava za indirektno oporezivanje.
53
Distributivna trgovina ukljuuje sve oblike trgovakih aktivnosti, od nabavke robe, od proizvoaa do isporuke robe krajnjem potroau na domaem tritu. Ona obuhvata: trgovinu na veliko za vlastiti raun, posredovanje u trgovini na veliko, trgovinu na malo i popravke motornih vozila i motocikla, te predmeta za linu upotrebu i domainstvo.
Zaposleni u distributivnoj trgovini u 2011. prema pretenoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH
Broj zaposlenih, 31.12. Ukupno distributivna trgovina Ukupno trgovake djelatnosti Trgovina, odravanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za linu upotrebu i domainstvo Trgovina ostvarena u netrgovakim djelatnostima 77.996 71.503 8.578 37.502 25.423 6.493 11,0 48,1 32,6 8,3 struktura, u % 100,0
54
32,6%
Graevinarstvo
Struktura vrijednosti zavrenih radova* u BiH, 2010.
VRSTA GRADEVINSKOG OBJEKTA Objekti visokogradnje - stambene zgrade - nestambene zgrade Objekti niskogradnje - prometna infrastruktura - cjevovodi, komunikacijski i elektrini vodovi - sloene industrijske graevine - ostale nespomenute graevine UKUPNO Vrijednost u hiljadama KM 2009. 742.947 276.547 466.400 674.176 476.621 161.810 23.741 12.004 1.417.123 2010. 553.282 223.173 330.109 690.970 544.528 116.624 22.552 7.266 1.244.252 Struktura u % 2009. 52,4 19,5 32,9 47,6 33,6 11,4 1,7 0,8 100 2010. 44,4 17,9 26,5 55,6 43,8 9,4 1,8 0,6 100
* Podaci o vrstama graevinskih objekata i radova razvrstani su prema Klasifikaciji vrsta graevinskih objekata - KVGO BiH, zasnovana na vaeoj evropskoj klasifikaciji vrsta graevinskih objekata CC- Construction Classification
44,4 55,6
40,3
16,9
Cjevovodi, komunikacijski i elektrini vodovi Sloene industrijske graevine Ostale nespomenute graevine
78,8
56
Graevinarstvo
Godinji podaci o graevinskim radovima u BiH prikupljeni su godinjim istraivanjem za preduzea koja su po svojoj glavnoj djelatnosti razvrstana u podruje F- Graevinarstvo, saglasno Klasifikaciji djelatnosti BiH, kao i jedinice u sastavu negraevinskih preduzea koje se bave graevinskom djelatnou. Vrijednost izvrenih graevinskih radova ukljuuje: vrijednost rada, ugraenog materijala i gotovih proizvoda za ugradnju, vrijednost goriva i elektrine energije, vrijednost koritenja graevinskih strojeva. Vrijednost graevinskih radova ne ukljuuje: vrijednost podizvoaa (da bi se izbjeglo dvostruko prikazivanje), porez na dodanu vrijednost, trokove zemljita, nadzora, projektovanja.
Zgrade su stalne graevine koje imaju krov i vanjske zidove. Stambene zgrade su zgrade u kojima je 50% ili vie ukupne korisne podne povrine zgrade namijenjeno stanovanju.
Stan je svaka graevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje koja se sastoji od jedne ili vie soba sa odgovarajuim pomonim prostorijama (kuhinja, kupatilo, predsoblje, ostava, klozet i sl.) ili bez pomonih prostorija i ima jedan ili vie posebnih ulaza. Podatke o zavrenim zgradama i stanovima u izvjetajnoj godini prikazuju se samo za glavne izvoae radova.
57
Saobraaj
Registrovana cestovna motorna vozila u BiH, za 2011. godinu
Ukupno Mopedi Motocikli Putnika vozila 854.069 4.078 7.715 735.258 Autobusi Teretna vozila Prikljuna vozila Ostalo 3.992 74.956 21.683 6.387
Registrovana cestovna motorna vozila po tipu pogonske energije u BiH, za 2011. godinu
Ostalo 2,6% Dizel Benzin Ostalo Elektrini 470.101 361.941 21.896 131 Benzin 42,4% Dizel 55,0% Elektrini 0,02%
58
Saobraaj
Registrovana cestovna motorna vozila po godinama starosti u BiH, za 2011. godinu
20 %
40
60
80
Datum prve registracije motornog vozila je datum prve registracije novog vozila kada je upisan u jedinstvenu bazu registrovanih vozila, bez obzira na zemlju registrovanja. Cestovno motorno vozilo - Cestovno vozilo sa motorom koji ini njegovo jedino pogonsko sredstvo, koje obino slui za prijevoz putnika ili robe, odnosno za vuu cestom vozila koja se koriste za prijevoz putnika ili robe. Starost cestovnog vozila - Broj godina proteklih od prve registracije cestovnog vozila, bez obzira na zemlju registrovanja. Pogonska energija - Osnovna vrsta pogonske energije koju koriste motorna vozila odobrena od nadlenog organa zemlje registracije vozila. Alternativno gorivo - Vrsta pogonske energije motora koja nije konvencionalno gorivo.
59
60 Godine 2008. 1.031 998 990 945 2009. 2010. 2011. 890 845 784 811 140 153 206 134 1 2 2 1 3.485.986 3.470.995 4.386.670 2.952.592
2006-2011.
2006.
2007.
Telekomunikacije
989
1.064
od toga:
860
886
128
177
1.645.149
4.119.289
Godine 2008. 2.958 2.634 323 1.506.729 1.857.684 4.722 2.034.984 6.098 1.319.147*) 374 2.817 2.593 421 1.686.739 1.960.227 5.157 3.192 3.014 2009. 2010. 2011. 3.171 2.653 518 1.934.472 1.793.943 4.606
2006-2011.
2006.
2007.
od toga:
1.887
2.450
1.677
2.187
210
263
1.092.741
862.360
1.179.959
1.380.297
2.652
2.610
Telekomunikacije
61
Telekomunikacije
Telekomunikacijske usluge obuhvataju telekomunikacijski saobraaj (promet) ostvaren u fiksnoj i mobilnoj mrei. Unutranji promet u fiksnoj ili mobilnoj mrei obuhvata ukupno ostvaren promet unutar vlastite fiksne ili mobilne mree prema drugim fiksnim i mobilnim mreama. Meunarodni promet obuhvata ukupno ostvaren promet u fiksnim i mobilnim mreama koji poinje unutar Bosne i Hercegovine i zavrava izvan Bosne i Hercegovine. Fiksna mrea je telekomunikacijska mrea kod koje je meusobna povezanost svih elemenata ostvarena ino. Mobilna mrea je telekomunikacijska mrea kod koje je meusobna povezanost nekih elemenata ostvarena beino i time se omoguava uspostavljanje veza i u uslovima fizikoga kretanja korisnika usluga te mree.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika fizikih osoba Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika pravnih osoba 62 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012
Energija
Bruto proizvodnja elektrine energije u BiH, GWh 2008-2010.
2008. Hidroelektrane Termoelektrane Industrijske energane UKUPNO 4.867 9.753 203 14.823 2009. 6.239 9.109 320 15.668 2010. 8.026 8.696 402 17.124
Bruto proizvodnja elektrine energije predstavlja ukupno proizvedenu elektrinu energiju na generatoru.
Prirodni plin je mjeavina vie vrsta plinova, ali se uglavnom sastoji od metana. Nastaje prirodno u podzemnim nalazitima, bilo u plinovitom ili u tekuem agregatnom stanju. Sm3 je standardni kubni metar pri temperaturi od 15 C i pritisku od 760mmHg. BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 63
Energija
Ukupna potronja prirodnog plina u BiH, 2010
12% 36% 22% Industrija Energetski sektor Domainstva 30% Ostali potroai
Ugalj je fosilno gorivo. Kvalitet uglja odreuju njegova fizika i hemijska svojstva.
45%
64
Okoli
Koritene vode obuhvataju sve koliine vode koje je preduzee u toku izvjetajne godine koristilo za svoje potrebe. Snabdijevanje vodom podrazumjeva sve koliine vode kojom se preduzee u toku izvjetajne godine snabdjelo, bez obzira na to da li su te vode koritene za vlastite potrebe ili su prodate drugim korisnicima.
za proizvodnju 71%
Poljoprivreda
Ponjevene povrine prema glavnim usjevima u BiH 2011, u hiljadama hektara
000 ha BiH FBiH RS BDBiH Kukuruz za zrno 196 49 142 5 Penica 58 18 37 3 Djetelina 43 13 30 0 Krompir 37 22 15 0 Lucerka 34 13 20 1 Kukuruz za krmu 24 18 6 0 Jeam 21 8 12 1
* Sa 0 oznaen je podatak koji se odnosi na vrijednost manju od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere
66
Poljoprivreda
Koritena poljoprivredna povrina je ukupna povrina koju zauzimaju oranice, stalni travnjaci (livade i panjaci), stalni zasadi i bate, koritena od strane gazdinstva bez obzira da li je u vlasnitvu ili se koristi kao zajednika zemlja. etvena povrina je dio povrine za biljnu proizvodnju koji je ponjeven. Ova povrina moe biti manja ili jednaka proizvodnoj povrini. etvena proizvodnja je ukupna proizvodnja, ukljuujui gubitke na gazdinstvu i rasipanje, koliine proizvoda potroene direktno na gazdinstvu i prodate koliine proizvoda to je izraeno u osnovnim jedinicama teine proizvoda. Prinos podrazumjeva etvenu proizvodnju po jedinici obraene/kultivirane povrine.
Prinos/prirod voa i groa iskazan je kao hambarski prinos/prirod normalne vlanosti po odbitku svih gubitaka prilikom berbe i transporta. Rodna stabla voa i okoti/trsovi vinove loze su stabla, odnosno okoti/trsovi koje su prema svojoj fiziolokoj zrelosti sposobna da pri normalnim uslovima za vegetaciju zametnu plod, bez obzira da li su u odnosnoj godini rodila ili ne. Prinosi/prirodi po stablu/okotu obraunati su na rodna stabla, odnosno okote/trsove vinove loze. BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 67
Stoarstvo
Stoarstvo u BiH prema glavnim vrstama stoke 2011. u hiljadama
000 grla/komada Goveda Ovce Svinje Konji Koze Perad Konice pela BiH 455 1.021 577 19 65 18.703 382 FBiH 213 520 88 7 40 8.788 208 RS 237 499 483 12 24 9.653 165 BDBiH 5 2 6 0 1 262 9
Goveda
Ovce
Svinje
Konji
Koze
Perad
Konice pela
68
umarstvo
Proizvodnja i prodaja umskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini* 2011, u m3
Proizvodnja etinari Liari Ukupno 1.580.277 1.920.074 3.500.351 Proizvodnja Trupci Ogrijevno drvo Prostorno drvo Tehniko drvo 1.615.493 1.207.027 445.872 231.959 Prodaja 1.593.306 1.894.258 3.487.564 Prodaja 1.637.605 1.161.416 450.456 238.087
*Podaci se odnose na ume u dravnoj svojini Uvoz i izvoz trupaca u BiH i iz BiH u 2011. godini 1000 m
etinari Uvoz Izvoz 13 36 Liari 16 6
etinari: V rste drvea iz klase golosjemenica (Gymnospermae), te preteno iz porodice Pinaceae u koje spadaju komercijalne autohtone ili egzotine vrste drvea iz rodova Pinus (bor), Picea (smra), Abies (jela), Larix (ari), Pseudotsuga (duglazija) i dr. Liari: Komercijalne autohtone ili egzotine vrste drvea iz klase skrivenosjemenica (Angiospermae), te rodova Quercus (hrast), Fagus (bukva), plemenitih liara - rodovi Fraxinus (jasen), Acer (javor), Ulmus (brijest) i Prunus avium (divlja trenja) i ostalih tvrdih i mehkih liara - rodovi Populus (topola), Alnus (joha), Carpinus (grab), Tilia (lipa) i dr. Trupci: umski drvni sortimenti odgovarajuih fizikih i mehanikih svojstava, namijenjeni za dalju mehaniku p reradu (piljenje, rezanje ili ljutenje) Tehniko drvo: umski drvni sortimenti povoljnih fizikih i mehanikih svojstava iji se prirodni oblik, dimenzije i svojstva koriste za proizvodnju proizvoda od drveta, kao to su: jamsko drvo, TT stubovi, stubovi za skele, jarboli, ipovi i sl. te sitno tehniko drvo, kao to su: stubovi za hmelj ili lozu, motke, kolje, tapovi, ruke, obrui, pletarski tapovi i prue i sl. Prostorno drvo: Drvo loijih tehnikih karakteristika, oblo ili cijepano, koje se koristi u hemijskoj preradi za proizvodnju celuloze, drvenjae, drvene vune, tkanina i sl. Ogrijevno drvo: D rvo namijenjeno neposredno za ogrijev ili proizvodnju drvenog uglja.
69
umarstvo
Proizvodnja i prodaja umskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini 1000 m3 4.000 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 etinari Liari Ukupno Prodaja Proizvodnja
Proizvodnja i prodaja umskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini 1000 m3 1.800 1.600 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 0 Trupci Ogrjevno drvo Prostorno drvo Tehniko drvo Proizvodnja Prodaja
Uvoz i izvoz trupaca u BiH i iz BiH u 2011. godini 40 35 30 Zapremina u 1000 m3 25 20 15 10 5 0 70 etinari BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 Liari 13 16 6 Uvoz Izvoz 36
Turizam
Gosti prema smjetajnim kapacitetima u BiH 2008-2011. u hiljadama
2008. Dolasci Prisustvo Prosjean boravak (dani) Dolasci Prisustvo Prosjena duina boravka (dani) 289 678 2,3 322 719 2,2 2009. 262 597 2,3 Strani turisti 311 671 2,2 365 773 2,1 392 836 2,1 2010. 291 644 2,2 2011. 294 668 2,3 Domai turisti
Strukture smjetaja: ukljuuje hotele, motele i ostale smjetajne objekte. Dolasci: broj gostiju koji borave najmanje jednu no u strukturama smjetaja. Prisustvo: broj noi gostiju u strukturama smjetaja. Prosjena duina boravka: odnos boja noenja i broja gostiju.
BiH u brojevima 2012 je izbor auriranih informacija o demografskim, drutvenim i ekonomskim kretanjima u BiH uz kratka metodoloka objanjenja. Broura obuhvata 24 teme koje daju sliku BiH, sveobuhvatne i lako razumljive podatke, tabele i grafikone. 72 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012