Sandzak 172 Small

MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK | BR. 172-173 | 10.
APRIL 2013 CIJENA 100 RSD | CG 1 | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL
NOVO
iz izdavake kue EL-KELIMEH
DIREKTOR MITHAT EF. MUJOVI (mmidhat@gmail.com) GLAVNI I ODGOVoRNI UREDNIK hazbija kala (hazkal@live.com)
El-Kelimeh, izdavaka kua Meihata Islamske zajednice u Srbiji Tel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84 e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com
budi svoj na svome! preplati se na reviju sandak: BiH 60,00 KM, Crna Gora 30,00, Kosovo 30,00 Ostale drave 50,00
NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK IZDAVA: zajednica sandake dijaspore (zsd)
4 - smijenjen Elfi, jednoglasno izabran Fehratovi 13 - Muftija Muamer Zukorli: sandak je sjeme hilafeta 26 - Pie: mr. Jahja Fehratovi KO BI SE RADOVAO LIKVIDACIJI MUFTIJE ZUKORLIA
POMONIK GLAVNOG I ODGOVoRNOG UREDNIKA MUHAMED EMAN (muhamed.ceman@gmail.com) SEKRETAR Salahudin Feti (sfetic@gmail.com) TEHNIKI UREDNIK Senad redepovi (senko_x@hotmail.com) LEKTOR SAMIR KRIJELJ (samirs.np@hotmail.com) redakcija Jahja Fehratovi (korektor_sveznadar@hotmail.com) Admir Muratovi (muratovic.admir8@gmail.com) suad beirovi (s.becirovic@uninp.edu.rs) hajrudin bali (balic_hajrudin@yahoo.com) Zaim Redepovi (zaimredzepovic@yahoo.com) adnan auevi (adnan.causevic@gmail.com) Edin turkovi (edinetko.t@gmail.com) ALEN DURAKOVI (durakovicalen@gmail.com) Zehnija Buli (zehnija.bulic@gmail.com) FERID BULI (ferid.bulic@gmail.com) SARaDNICI hako duljevi, efket Krci, MARJAN HAJNAL, Sulejman Alikovi, Ferko anti, MIHAIL SPEVAK, MUGDIM GALIJAEVI, Adnan Hasanovi, atifa alji, Sanela Halkovi, JAKUB DURGUT, EDIN GRIEVI, USAME ZUKORLI, meka dekovi, armin aboti, EDIN EBIRI, IRMA HAIMBEGOVI
30 - CINS: gu np mimo zakona uloila milion i po eura ZA stadion 36 - intervju: midhat-ef. mujovi, predsjednik zsd 50 - SPC:Preevo, Sandak i Vojvodina e se odcijepiti od Srbije
58 - intervju: Nedad eman - predsjednik BKZ Belgije 62 - pie: kemal demi HASNINA LIRSKA sehara
Rukopisi i fotografije se ne vraaju
DIZAJN Ifet Alikovi
ADRESA Gradska 1, 36 300 Novi Pazar tel: 020/ 322-181, fax: 322-181 E-MAIL: revijasandzak@gmail.com
DISTRIBUTERI: sandak: Mersudin Mavri (+381 64 889 1674) BiH: Mithat eman (mithad.ceman@gmail.com)
RIJE UREDNIKA
Razgovor koji se vodio iza zatvorenih vrata izmeu dravnika i autentinih bonjakih politiara, ponaosob, niti smo uli niti smo snimili kakvim pijunskim sredstvima i tehnologijama, a do nas je stigao, nekako misteriozno, talasima ivota, uetao meu nas, postao naa stvarnost koju gledamo, udei se kao da nam se privia, i to to vidimo i to nam se ini kao privienje prenosimo u cijelosti.
PUSTO TURSKO
Sve je propalo. Mi nemamo rjeenja ni za jedno vano dravno pitanje. Drava je, kao to vidite, u opasnosti i ako se ovako nastavi nema nam spasa. Sve to je vrijedilo mi smo opljakali i ve proerdali. Dok je rat trajao pljakali smo tue, a danas, naviknuti na pljaku, kada tueg nema, pljakamo svoje. I to nas satrije. Jedini nam je spas da nas uzme ko od ovih Velikih. Normalno, mislili smo da je Rusija tu i da e nas podrati, ali oni su jo gori od nas. Evropa nas ucjenjuje, davi. Moramo joj se pokoravati, ali znamo da nam ona nee donijeti nikakvo dobro. Ona vie ni sebi ne moe pomoi. Izgleda da moramo priznati da nam danas samo Turska moe biti od pomoi i spas od potpunog nestanka. Ovo je neka ala? Neee! Sve nae politike i ekonomske analize idu u tom pravcu. Ovo je krajnje ozbiljna stvar. Drava je u pitanju. Vi Bonjaci ste, kako god bilo, a bilo je mnogo greaka sa nae strane, jer taj Miloevi je bio naa najvea zabluda, dakle naa braa i Vi nam morate pomoi. Zapravo, pomoi emo jedni drugima. Drava mora imati ozbiljnog i jakog politikog partnera na strani Bonjaka. Mi smo u vama prepoznali takvog partnera. Ali ta ako doe do promjene vlasti...? Ma dajte molim Vas!? Kako to mislite? Oprostite. U redu je. Dakle, naa i Vaa partija e napraviti jedan tajni dokumenat o saradnji. Vi ete u budunosti postati jedan od stubova opstanka nae drave. Vi se na taj nain ugraujete u same temelje drave i postajete njeni uvari. Vaa partija e biti najjaa, a ubrzo i jedina partija kao autentini predstavnik Bonjaka. I Vi lino e te biti najbogatiji... Znate, nije u redu da prvi ovjek najjae bonjake partije ne bude obezbijeen. Ba sam na tu temu htio... Ma znam za to, nita ne brinite, to je ve sreeno. Ali ovi novinari... Ne brinite, sve je to pod kontrolom. Da, ali ovaj Muftija... Imamo plan za njega. Bez brige. To emo zajednikim snagama odraditi. Iznenadit ete se kada saznate koga sve tamo imamo. Budite strpljivi i ekajte. Da, ali on je svakog dana jai... Znam sve. Vi morate imati kontrolu nad Islamskom zajednicom. Radimo na tome. Tu je Vae birako tijelo. Istina, taj Muftija je ba ilav i potroio nam je ve nekoliko planova, ali nita se Vi ne brinite. I nama odgovara da je Islamska zajednica pod Vaom kontrolom, jer narodu se usta ne mogu zatvoriti... Znate, nije to ba tako jednostavno ... Ma ta Vi uobraavate. To je nama lako. Pitanje je samo izbora najboljeg trenutka. Imamo mi kod tog Vaeg Muftije svoje spavae. Budilnik je navijen i oni ekaju zvono. I ne vidim ta je tu problem? Nego, da se mi vratimo vanim pitanjima. Kako da Vi dovedete turske investitore? To je glavno pitanje? To zavisi od nae pozicije u vlasti. Znate, Turci su vojniki narod i prvo to kod sagovornika gledaju jesu njegovi inovi. Da! Razumijem! Vi hoete da budete ministar? Pa...
revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 3
Da, da! OK. To treba tako. Mi emo Vama otvoriti vrata prema vrhu vlasti, a Vi treba da dovedete investitore. Naravno, razumijemo se. Mi mislimo da Vi treba da budete ministar bez portfelja. Tamo ima nekakvih fondova za vanredne situacije, a to je ono to Vama treba. Znate ono, podnesete zahtjev jer Vam je vjetar otkrio krov... i Vi postajete dobrotvor i tako stiete ugled meu biraima. A nemate nikakvih odgovornosti, niti Vam tu treba neka posebna strunost... Aha. Odlino. Da, da! Mislimo mi o Vama. Mi smo ozbiljna partija i neemo dozvoliti da nai partneri gube poziciju. Naprotiv, ima tu radnih mjesta koliko hoete. Ma Vi neete imati ljudi koliko emo Vam ponuditi radnih mjesta. A kod Vas je velika nezaposlenost, ujem. Ma ljudi e u kolonama pohrliti da se upisuju kod Vas, samo kad uju da se posao moe najbolje dobiti preko Vae partije. Ma vidjet e te Vi. Ih! Nama treba neko potpredsjedniko mjesto... ega, Vlade? Ma ne, mislio sam... Moda Parlamenta, ovih fondova... Ma sve to moe, kaem Vam... Vi nemate toliko pismenih koliko mi Vama moemo ponuditi radnih mjesta. Nego, vidjet emo to. Neka ide sada sa jednim ministrom, a to ste sigurno Vi, pa emo vidjeti kasnije. Znate, nama Turska moe mnogo pomoi. Mi emo Vas i Vau partiju ovlastiti da budete spona sa Turskom. Naravno, u tom paketu ide i Islamska zajednica. Turska je, kako ste i sami uli, ve najavila dolazak na Balkan. To je naa ansa, naa i Vaa, ustvari nae drave. Razumijemo se, naravno. Vidite, mi smo uspjeli da promijenimo retoriku i zahtjeve. To je nova politika realnost. Svijet se mijenja, dan na dan ne lii. I Vi morate mijenjati i retoriku i zahtjeve. No, naravno, morate drati politiki kurs koji Vam donosi poene kod Vaih biraa, ali nikada nemojte zaboraviti da je interes drave ispred svih nas. Mi oekujemo veliko interesovanje turskih investitora. Naa privreda je u tekom stanju, imamo veliki broj nezaposlenih... Ma znam to. Naravno, sve emo to mi da odradimo... Vidite, toliki resursi, ume, rude, vodno blago, stoarstvo, zdrava hrana. Ma, to je potencijal. Va kraj e da procvjeta... Naravno, sve to zavisi od Vas. Dobro, ja sada imam zakazan sastanak sa jo jednim mladim politiarem. Mi emo ostati na vezi. Vjerujem da ste razumjeli nae namjere i da e naa saradnja biti u slubi drave i naroda. Dovienja! Dovienja...! Nakon samo pet minuta u istoj kancelariji dravnik je zapoeo razgovor sa jo jednim, ovog puta, mladim politiarem. Sve je propalo. Mi nemamo rjeenja ni za jedno vano dravno pitanje. Drava je, kao to vidite u opasnosti i ako se ovako nastavi nema nam spasa. Sve to je vrijedilo mi smo opljakali i ve proerdali. Dok je rat trajao pljakali smo tue, a danas, naviknuti na pljaku... A nakon ovog skoro identinog razgovora dravnik, ostavi sam u svojoj kancelariji, onako za svoju duu, progovori: Da, lijepo. E ba su ovi Bonjaci nitarije. Sto puta smo ih prevarili i evo kako lako to ponovo inimo!
HRONIKA
U Novom Pazaru je 31.03.2013. god. odrana vanredna Skuptina Bonjake demokratske zajednice. Sjednici Skuptine prethodile su sjednica Glavnog odbora i sjednica Predsjednitva Bonjake demokratske zajednice.
smijenjen Elfi, JeDnoGlASno iZABRAn Fehratovi

Razmatrajui dosadanji rad predsjednika Bonjake demokratske zajednice Emira Elfia, Predsjednitvo stranke, na sjednici odranoj u srijedu 20.03.2013. godine, utvrdilo je da je predsjednik BDZ Emir Elfi, u periodu od osnivanja stranke, a posebno posljednjih mjeseci, rukovodio strankom suprotno Statutu i interesima BDZ. Ovo potvruju sljedee injenice: 1. Za skoro dvije i po godine od osnivanja stranke predsjednik nije sazvao zasjedanje Skuptine stranke. Od svog nastanka Stranka je imala samo Osnivaku skuptinu. Prema Statutu, predsjednik je duan zakazati najmanje jedno skuptinsko zasjedanje u godini. 2. Za period od osnivanja stranke odrana su samo dva zasjedanja Glavnog odbora. Prema Statutu, obaveza predsjednika je da sazove zasjedanje Glavnog odbora najmanje dva puta u godini. 3. Sjednice Predsjednitva nikada nisu odrane u punom sastavu. 4. Sa odranih sjednica stranke ne postoje zapisnici niti protokolisane odluke. 5. Suprotno Statutu, od osnivanja stranke nikada nije usvojen finansijski plan (budet) rada stranke. 6. Od osnivanja stranke predsjednik nikada nije podnio finansijski izvjetaj Skuptini, to je bila izriita statutarna obaveza. To znai da je protekli period obiljeen netransparentnim troenjem novca stranke. Istovremeno postoje jasni pokazatelji da je novac stranke troen neuravnoteeno i nesvrsishodno. 7. Proteklih mjeseci predsjednik stranke opstruirao je okonanje organizacione strukture mjesnih odbora. 8. I ono malo kontakata sa bazom stranke, uspostavljenih u predizbornoj kampanji i nakon izbora, predsjednik stranke je prekinuo distancirajui se od svih slojeva koji su dali podrku stranci. 9. Svojevoljno i mimo statutarne procedure vrio je izmjene odredaba Statuta stranke. 10. U proteklom periodu Predsjednik permanentno koketira sa otvorenim protivnicima stranke i nacionalnog kursa BDZ. 11. Vodi pregovore o moguim koalicijama sa predsjednicima SDA i SDP bez saglasnosti organa stranke. 12. Odstupa od osnovne programske orijentacije i pokuava da BDZ pretvori u interesnu zajednicu poput postojeih stranaka. 13. Komunikacija i saradnja predsjednika sa lanovima ueg rukovodstva nikada nije konkretno uspostavljena, osim sa njemu linim prijateljem. 14. Opstrukcijom od strane predsjednika stranke potpuno je uguena aktivnost Mladih BDZ. 15. Ulazak u prostorije stranke te odnoenje dijela dokumentacije kao i brisanje arhiviranih podataka sa raunara stranke. 16. Slanje saopenja za javnost u kojima se napada i udara na Islamsku zajednicu i IUNP. 17. Zloupotreba i pokuaj falsifikovanja subjektiviteta stranke uz iznoenje lanih informacija o navodnom odravanju Skuptine i Glavnog odbora stranke, te promovisanju nepoznatih lica u predsjednitvu stranke.
ZATO JE ELFI SMIJENJEN?
27.03.2013. godine na sjednici Glavnog odbora BDZ-a donijeti su sledei zakljuci: 1. Usvojen prijedlog Predsjednitva BDZ-a od strane Glavnog odbora za opoziv dosadanjeg predsjednika BDZ Emira Elfia; 2. Usvojen prijedlog predsjednitva BDZ od strane Glavnog odbora stranke za smjenu dosadanjeg potpredsjednika erifa Marukia; 3. Usvojene prijedlog za izbor dva potpredsjednika stranke i generalnog sekretara. Te funkcije u narednom periodu e obnaati gospodin Fahrudin Alagi, diplomirani inenjer iz Priboja i gospoa Atifa alji, profesorica Bosanskog jezika iz Tutina, kao potpredsjednici, a za generalnog sekretara dr. Amela Luka Zorani
4. Glavni odbor je usvojio prijedlog kvota za delegate koji dolaze iz gradskih i opinskih odbora stranke za vanrednu Skuptinu stranke koja e se odrati u nedjelju 31. 03. 2013. godine. 5. Glavni odbor je usvojio prijedlog predsjednitva stranke da jedini kandidat za predsjednika BDZ-a na Izbornoj skuptini u nedjelju, 31.03.2013., bude mr. Jahja Fehratovi. Na sjednici Skuptine, 31.03.2013. godine donijete su sljedee odluke: 1. Verifikovane su odluke Predsjednitva i Glavnog odbora stranke od 20.03.2013. i 27.03.2013. godine. 2. Donijeta je odluka, tajnim glasanjem, o opozivu dosadanjeg predsjednika BDZ-a Emira Elfia. 3. Za novog predsjednika Bonjake demokratske zajednice jednoglasno je izabran mr. Jahja Fehratovi. 4. Donijeta je odluka o dopuni Stalnog sastava Glavnog odbora. Sjednici vanredne Skuptine BDZ-a prisustvovali su brojni gosti: akademik BANU Muhamed Filipovi, rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi, predsjednik BNF Hako Duljevi, potpredsjednici ZSD Ahmed Ahmatovi i efadil Liina,
HRONIKA
Vanredna sjednica Glavnog odbora, 27.03.2013.
Vanredna sjednica Skuptine, 31.03.2013.
Prva rije: Boe nam pomozi! Evo druga: Hoe, ako Bog da. Samo da Ga pominjemo esto, Pa e nama dobro pomagati I od svake muke zaklanjati, Muke ljute i dumanske ruke, I svakoga hala i belaja! (Avdo Meedovi)
Obraanje predsjednika BDZ mr. Jahje Fehratovia na vanrednoj Skuptini BDZ
Potovani delegati Bonjake demokratske zajednice, dragi lanovi, aktivisti i simpatizeri Bonjake demokratske zajednice, uvaeni gosti, dame i gospodo, Bonjakinje i Bonjaci, brao i sestre, es-selamu alejkum ve rahmetulahi ve berekatuhu! Danas mi je pripala ast da preuzmem eravicu koja, kao ni jedan emanet, nimalo nije lahka. Za njeno dranje trebam posjedovati izgraenu svijest o pravdi, razboritosti, miljenju, strpljivosti, dobroinstvu,
HRONIKA
umijeu, znanju, predanosti, ljubavi, zahvalnosti i pokajanju. Moja malenkost ne moe odgovoriti na sve ove zahtjeve. Ukoliko mi Vi ne budete potpora, nisam siguran da taj emanet mogu dostojno i asno ponijeti! Bonjaka demokratska zajednica jeste obraz nacije, ogledalo nacije, snaga nacije. Ako joj ne ouvamo taj obraz i snagu, okaljat emo naciju i izgubiti njen ponos. Zato mi treba Va osjeaj za pravdu, Vaa razboritost, Vae miljenje, Vaa strpljivost, Vae dobroinstvo, Vae umijee i znanje, Vaa predanost, Vaa ljubav i zahvalnost i nae pokajanje! Bonjaka demokratska zajednica nastala je kao politiko krilo duhovno-nacionalnog pokreta Bonjaka i kao takva mora ostati! Taj pokret ima svog lidera muftiju Muameref. Zukorlia, ma koliko to bilo mrsko ili drago naim duebrinicima! Zato elim ovdje pred Vama i zajedno sa Vama dati prisegu naem duhovnom uitelju i prvaku muftiji Muamer-ef. Zukorliu da nikada neemo odustati od ideala, naela i programa na kojima je zasnovan duhovno-nacionalni pokret Bonjaka i Bonjaka demokratska zajednica kao njegov politiki eksponent! Svaki pokuaj napada na njega razumjet emo kao napad na nas i sukladno tome se ponaati! Svaki pozitivan iskorak naih blinjih i daljnjih, iskrenih i potencijalnih prijatelja i neprijatelja prema njegovim idejama, linosti i djelu, doekat emo kao satisfakciju za nae predano djelovanje! Duebrinici ovo mogu razumjeti na stotine naina, ali mi Bonjaci, mi muslimani, mi dostojanstveni i ponosni ljudi, znamo da je u tome naa veliina i snaga! Bonjaka demokratska zajednica jeste partija jednakih, jednakopravnih, jednako obaveznih i jednako odgovornih pojedinaca. Ne elim niti imam pravo ni po emu izlaziti iz tih okvira! Svoju poziciju u BDZ-u vidim iskljuivo kao poziciju koordinatora ciklino konstruiranog tima od Predsjednitva, preko Glavnog
i Izvrnog odbora, gradskih, opinskih i mjesnih odbora, do pojedinanih lanova, aktivista i simpatizera. Obaveza svih Vas jeste da me stalno podsjeate na to! I da nas sve skupa vraate na temeljni cilj, ideologiju i metodologiju s kojima je ova stranka zakoraila na politiku pozornicu! U duhu programa na kojem je nastala Bonjaka demokratska zajednica mi se zalaemo za dosljedno insistiranje na uvaavanju postojeih zakonskih i ustavnih prava Bonjaka i drugih naroda Republike Srbije u svim sferama i na svim nivoima, kako kolektiviteta tako i individualiteta, poboljanje i izmjenu onih ustavnih odredaba i zakona koji sadre selektivne i diskriminatorske stavove spram Bonjaka i drugih naroda Republike Srbije i njihovo ujednaavanje sa evropskim i meunarodnim pravnim normama, poboljanje kvaliteta i standarda ivota, sreivanje i rjeavanje lokalnih problema, uvoenje reda u ekonomski, zdravstveni i svaki drugi sektor od vitalnog znaaja za nau i druge zajednice, borbu protiv svih vidova kriminala i korupcije, vraanje dostojanstva linosti i porodice, raanje ambijenta kakav prilii ljudskoj kulturi i civilizaciji u dvadeset prvom vijeku! Nai dugoroni ciljevi jesu: ostvarenje prekogranine regije Sandak prema meunarodnim deklaracijama, konvencijama i drugim aktima i evropskim principima, po modelu Junog Tirola ili nekog drugog specifikuma; institucionalno povezivanje svih Bonjaka svijeta uz potivanje krilatice da je Svaki Bonjak odgovoran za drugog Bonjaka i izgradnja mehanizama odbrane naeg naroda od asimilacije i genocida; ulazak Republike Srbije, nae matine drave Bosne i Hercegovine i drugih drava regiona u Evropsku uniju; izgradnja suivota, mira, tolerancije i pomirenja balkanskih naroda uz potivanje posebnosti svakog od njih i ispunjenje odreenih preduvjeta tog pomirenja. Zahtijevamo hitno rjeavanje pet go-
ruih problema bonjakog naroda u Republici Srbiji: vraanje jedinstava Islamske zajednice, akreditacija Internacionalnog univerziteta, deblokada rada Bonjakog nacionalnog vijea, vraanje vakufske imovine i rjeavanje statusa Sandaka. Rjeavanje ovih problema ostat e osnovna platforma za razgovore i dogovore sa svim politikim faktorima u ovoj dravi koji u Bonjacima vide partnere, a u Bonjakoj demokratskoj zajednici partnerski potencijal zarad izgradnje zdravog ambijenta i osjeaja zajednikog dijeljenja ivotnog prostora. Na konani cilj jeste postizanje Boje milosti i izgradnja zajednice, drutva i drave kojima e se budua pokoljenja ponositi, a mi imati kome predati bajrak spasa, slobode, mira i domoljublja! Ideologija Bonjake demokratske zajednice sadrana je u Programskim naelima stranke u kojima se kae da je ovo partija centra sa uravnoteenim odnosom prema tradicionalnim vrijednostima, socijalnoj pravdi i slobodnom tritu koja eli uspostaviti ravnoteu razvoja drutva na personalnom, porodinom i kolektivnom nivou, to je jedini garant zatite pojedinca i zajednice od devijacija krajnosti, iskljuivosti i netrpeljivosti. Ideali koje zastupa BDZ jesu puna sloboda pojedinca i kolektiviteta, autohtonost Bonjaka u Srbiji, zasebnost regije Sandak, privredni razvoj u ambijentu zdrave konkurencije, investiranje u budunost kroz odgoj i obrazovanje mladih generacija, uspostava i afirmacija dobrih meunarodnih odnosa s posebnim akcentom na potencijal Bonjaka da budu spona Istoka i Zapada, Evrope i muslimanskog svijeta, razvoj i afirmacija meunacionalnih i meukonfesionalnih odnosa po principima jednakopravnosti i meusobnog potivanja, socijalna pravda, ouvanje porodice kao temelja drutva, zatita ene majke, sestre, kerke kao garanta opstanka ljudske zajednice, dopunjavanje
HRONIKA
mukarca i ene, investiranje u djecu i njihova zatita, sloboda i profesionalizam medija i vraanje izvornosti njihove uloge, afirmacija bosanskog jezika kao temeljne odrednice nacionalnog identiteta Bonjaka, ouvanje kulturne batine Bonjaka, ljubomorno uvanje vjere islama, zatita ivotne sredine i ouvanje i afirmacija jedinstva Bonjaka u matici i dijaspori! Metodologija rada Bonjake demokratske zajednice na ostvarenju ciljeva i ideolokih postulata sadrana je u Statutu stranke iji prvi lan glasi: Bonjaka demokratska zajednica je politika stranka, slobodno i dobrovoljno udruenih lanova, osnovana radi ostvarivanja politikih ciljeva, demokratskim oblikovanjem politike volje graana i ueem na izborima, vrenjem vlasti, kao i djelovanjem u opoziciji i kao takva predstavljat e i zastupati interese Bonjake nacionalne zajednice, tititi i unapreivati prava njenih pripadnika, u skladu sa Ustavom, zakonom, meunarodnim standardima i drugim opim aktima i ovim Statutom. Demokratsko oblikovanje politike volje graana zavisi od organa partije, zato period pred nama moramo posvetiti jaanju svih stranakih organa i predano raditi na uspostavi novih gradskih, opinskih i mjesnih odbora u svim dijelovima drave gdje postoji plodno tlo i potreba za politiku Bonjake demokratske zajednice. U gradskim i opinskim skuptinama gdje imamo predstavnike borit emo se da opravdamo povjerenje glasaa i budemo njihova rije, dostojanstvo i ponos! U narednom periodu poduzet emo opsene priprema za izbore koji mogu biti ove, sljedee ili za tri godine i spremati se da preuzmemo mehanizme lokalne i sudjelujemo u republikoj vlasti kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve i ideale! Iako nisam ekonomista, svjestan sam znaaja programa koji bi doprinio izlasku iz postojeeg socijalnoekonomskog stanja naroda. U tom
cilju, obavezujem se da u okupiti najbolje ekonomske strunjake u emu e nam sigurno pomoi Ekonomski fakultet IUNP kako bismo doli do najboljih i potpuno autentinih rjeenja. Ovi ciljevi nisu lahki i jednostavni, ali su predanim radom ostvarivi. Da bismo ih dostigli moramo biti spremni na svakodnevna odricanja i ulaganja maksimuma energije u narednom periodu. Mi smo, kao predsjednitvo stranke, spremni na takve rtve i sposobni da izaemo u susret svim predstojeim izazovima. Ali, bez Vas, kao jezgra, i svih ostalih lanova, aktivista i simpatizera, to ne moemo postii, zato od Vas u ovom trenutku traim nekoliko stvari! Prvo, da uzmemo pouku iz onoga to je prethodilo odravanju ove Skuptine i ne dozvolimo da nam se vie ikada dogodi ista ili slina situacija. U tu svrhu, elim da svi Vi budete dostojni funkcioneri i lanovi Bonjake demokratske zajednice i da dignete glas i poduzmete odlune akcije ukoliko ja, kao predsjednik, moji prijatelji i saborci iz Ppredsjednitva partije ili bilo koji drugi funkcioner BDZ pokaemo i najmanji znak odstupanja od osnovnih principa, naela, ciljeva i ideala radi kojih je osnovana Bonjaka demokratska zajednica i ije postojanje ima smisla samo dok se posljednjim atomom snage borimo za njihova ostvarenja! Od Vas takoer traim da budete svjesni da iza pokuaja skretanja Bonjake demokratske zajednice s pravog puta stoje faktori koji ne misle dobro Bonjacima i da su izvrioci tog pokuaja iz naih redova rtve svojih slabosti pred neprijateljskim nasrtajima. Zato Vas molim da u svakoj prilici i na svakom mjestu ostanete dostojanstveni, suzdrite se od upuivanja runih rijei njima i njihovim porodicama, da ih izolirate iz Vaeg okruenja i ostavite da poloe raun pred svojom savje-
u i Uzvienim Gospodarom! A, vjerujte, to im je najvea kazna na koju mogu biti osueni! Na i njihov sluaj je kao sluaj Marufa Karhija i nezahvalnog bolesnika o kom veliki perzijski pjesnik Sadi kae:Kad u sebi pronae zadovoljstvo i snagu sa zahvalnou ponesi teret slabih. Ako si samo oblik, kao talisman, kada umre sa tijelom ti nestaje i ime. Ali, ako njeguje drvo velikodunosti, sigurno e mu jesti plodove velikodunosti. Uzvienost su dostigli samo oni koji su odbacili krunu ponosa. Ohole se oni koji oboavaju veliinu, jer ne znaju da je veliina u strpljenju. Vidi li koliko je grobova u Karhu, ali je samo Marufov poznat. Na samom kraju, elim iskazati neizrecivu sreu i zahvalnost Stvoritelju to uz sebe imam tim koji mi daje dovoljno snage da vjerujem u budunost Bonjake demokratske zajednice! Ljudski kvalitet je najvee blago Bonjake demokratske zajednice. Zato odgovorno tvrdim da su na mjesto predsjednika Bonjake demokratske zajednice, prema svojim kvalitetima i dosljednou u svakom trenutku, mogli doi i prof. Sead airovi, i dr. Admir Muratovi, i dr. Amela Luka-Zorani i gospodin Samir Tandir, i ing. Fahrudin Alagi i prof. Atifa alji, kao i jo mnogi drugi istaknuti funkcioneri Bonjake demokratske zajednice i bonjakog duhovno-nacionalnog pokreta. Njih sam spomenuo zato to su, kao Predsjednitvo, Glavnom odboru jednoglasno predloili moju malenkost za predsjednika BDZ. elim da znate da emo mi u budunosti nastupati kao tim jednakih prava i obaveza, vrsto zbijeni u jedan saf i odluni da, zajedno sa svima Vama danas ovdje prisutnima, kao i svim naim lanovima, aktivistima, simpatizerima i buduim lanovima, ostvarimo principe, naela, ciljeve i ideale zbog kojih i postoji Bonjaka demokratska zajednica. Zato, budite ponosi na sebe i svoju Bonjaku demokratsku zajednicu! Es-selamu alejkum i neka nam je svima sretno i hairli!
HRONIKA
eST GoDinA BoRBe ZA JeDinSTvo iSlAmSke ZAJeDniCe

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net
Prolo je est godina od kako je u Velikoj sali Meihata na taj dan odran Objediniteljski Sabor Islamske zajednice u Srbiji. Te veeri, 27.03.2013. godine, u istoj sali uprilien je prijem u tu ast. Pored visokih zvaninika Islamske zajednice iz Preevske doline, Vojvodine, Beograda, Novog Pazara, te predstavnika sandakih medlisa, na prijemu se okupio veliki broj vjernika koji su doli prisustvovati jubileju. Na poetku skupa aere je prouio pomonik sandakog muftije za juni Sandak hfz. Abdurrahmanef. Kujevi, a potom se prisutnima obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli. Muftija je govorio o aktuelnoj situaciji u Sandaku. On je, vraajui se u povijest, povezao trenutnu situaciju sa najvanijim bitkama u povijesti islama, za vrijeme Poslanika s.a.v.s., a to su Bedr, Uhud i Hendek. On je bitku na Bedru, kada je malobrojna vojska pobijedila mnogobrojniju vojsku, usporedio sa uspostavom institucija Islamske zajednice. Mala grupa, malo ljudi. U rukama nisu imali ni dravu, ni dravne mehanizme, ni vojsku, ni pravosue, ni ostale mehanizme, ni lokalnu ni republiku vlast, ni ministre, niti bilo ta to se danas koristi kako bi se neto izgradilo. Nita od toga nismo imali, ali smo imali odlunost, jasan cilj, ali prije svega pomo Allaha, Jednog, Jedinog, Najjaeg. Trenutna situacija se preplie izmeu Uhuda i Hendeka, kazao je Muftija, i to Uhuda kada je dio muslimanske vojske zbog pohlepe za ratnim plijenom napustio poloaj i uvanje lea ostaloj muslimanskoj vojsci, zbog ega su dobili udarac s lea, te Hendeka kada je Poslanik iskopavanjem hendeka (kanala) povukao jasnu crtu izmeu prijateljske i neprijateljske vojske. To su bili dobri ljudi, ali se u jednom trenutku pokazala slabost. Pogledajte koliko je opasan izazov imetka, izazov nekih drugih dunjalukih motiva, koji se pojave kao mogunost, a ustvari su zamka. To je sutinska pouka Uhuda. Ali se na Uhudu deavalo ienje. Na Uhudu je postignut broj vojske, ali se desilo suprotno od Bedra i moralo se desiti ienje muslimanskih redova. Velika brojka nije dovoljna. A onda se desio Hendek. Desila se opsada Medine. I onda su muslimanski redovi unutar Medine poeli da se klimaju, postali su nestabilni. Tada dolazi naredba od Poslanika da se iskopaju kanali koji su morali biti jasna granica od neprijatelja, iako povrna tumaenja kau da je to uraeno iskljuivo radi odbrane Medine. Medina se mogla odbraniti i bitkom. Ali ovaj hendek, ogromni kanal koji je iskopan, ima simboliku. Zapravo, doe trenutak, koji slii naem sadanjem, kada se mora podvui jasna crta izmeu nas i neprijatelja. U tome je sutina problema, jer kada se pomijeaju prijatelji i neprijatelji onda slabe prijatelji, a ne neprijatelji. To je vana poruka sinovima i kerima ovog naroda, pogotovu onima koji se prihvate emaneta predstavljanja. Moraju podvui jasnu crtu izmeu prijatelja i neprijatelja. Dok se ova borba ne zavri nema prijateljevanja sa neprijateljem. Onaj ko prijateljuje sa neprijateljem izdat e nas kad-tad. U drugom dijelu obraanja Muftija je kazao da sva zla dolaze sa tri izvora: nemoralne politike, prljavog novca i neetikog novinarstva, posebno se osvrui na medijsku hajku koja se po ko zna koji put sprovodi nad Islamskom zajednicom i njenim rukovodstvom. Snajper u vedskoj nije interesantna vijest za srbijanske medije. To je, kau, nebitno. A ta je bitno? Bitno je da, kako kau, Muftija duguje pet miliona dinara za struju. Svakog mjeseca se objavljuje ista vijest, sva-
izmeu uhuda i hendeka
HRONIKA
Nakon to su Sabor i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pokrenuli inicijativu za promjenu Ustava Islamske zajednice u BiH i dostavili nacrt Platforme budueg temeljnog akta Islamske zajednice, Meihat Islamske zajednice u Srbiji, na sjednici odranoj 18.03.2013. godine, usvojio je zakljuke kojim podrava inicijativu za promjenu Ustava i potencira orijentaciju prema uvrivanju jedinstvene Islamske zajednice te ustavnih ureenja koja imaju za cilj efikasnije funkcionisanje svih organa Zajednice. Javnoj raspravi, odranoj dan kasnije, prisustvovali su pored delegacije Sabora i Rijaseta IZ-e u BiH i lanovi i predstavnici viih organa i ustanova Islamske zajednice u Srbiji. U toku rasprave izraena je podrka zakljucima Meihata u vezi sa ponuenom Platformom te konstatovano da se u toku rasprave dolo do vrlo kvalitetnih prijedloga koji e ozbiljano biti uzeti u obzir u utvrivanju konanog teksta Platforme i budueg Ustava Islamske zajednice. kako netana. Proita tekst, nigdje nema duga. Zamislite kada bi se izraunalo koliko dravni organi duguju za struju. Pa ja mislim da bi novinari potroili sve strane da ispiu nule. Ali to ne postoji nigdje. Imate velike medije koji objave: Muftijini ljudi naoruani upali u TV Jedinstvo, a onda u tekstu kau: U TV Jedinstvo, poznatu kao Muftijina televizija, upali Muftijini ljudi Pa zato bi u Muftijinu televiziju upali Muftijini ljudi? A onda se na dnu teksta kae: U policiji kau da je sve u redu. ta je tu bitno. Bitno je da su naslovi izbaeni na medije: Tanjug, Beta, Kurir, Blic, Veernje novosti, Radio 100 plus, Regionalna TV I onda se vri reciklaa. Brao i sestre, to je izvor trovanja. To je za svijest opasnije od raspada nuklearne elektrane. Na kraju je Muftija svima estitao estogodinjicu jedinstva Islamske zajednice, posebne selame uputivi delegacijama koje su dole iz daleka: Preeva, Beograda, Novog Sada, Plava, Gusinja, Petnjice, Roaja i ostalih mjesta
PROMJENA USTAVA IZ-e U BIH
Salahudin Feti (Mesihat.org)
HRONIKA
DimplomAnATA IUNP
Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru 30. marta 2013. god. odrana je Sveana akademija i dodjela diploma povodom Dana Univerziteta. Najprije je odrana sveana sjednica Senata. lanovima Senata obratio se predsjednik Senata rektor prof. dr. Mevlud Dudi, akademik Muhamed Filipovi, rektor Univerziteta u Tuzli prof. dr. Enver Halilovi i predsjednik Univerziteta muftija Muamer-ef. Zukorli. Uslijedilo je otvaranje izlobe slika studenata i profesora Internacionalnog univerziteta sa etvrte meunarodne likovne kolonije Hrid 2012. U 12 asova odrana je Sveana akademija sa bogatim kulturno-umjetnikim programom. Na samom poetku prisutnima se obratio rektor, prof. dr. Mevlud Dudi, i tom prilikom istakao: U prvoj dekadi uloili smo svu snagu i kapacitete ka zaokruivanju kvalitetne ponude odrivih studijskih programa, zaokruivanju vlastitog kadra, stvaranju uvjeta za normalan rad, u pogledu prostornih zahtjeva i najsavremenijih tehnikih pomagala, te svakodnevnom jaanju postojeih i stvaranju resursa koji imaju za cilj ne samo izgradnju vlastitog brenda, nego i liderstva u visokokolskom obrazovanju u regionu. Nastojei da na najbolji nain promovie talenat i mladost, Univerzitet je pruio ansu da Hamza Huseinovi nastupi na sveanosti. Hamza je uenik II rareda Muzike kole Stevan Mokranjac u Novom Pazaru, instrument violina u klasi profesorice Ksenije Puri. Osvojio je prvu nagradu na Meunarodnom muzikom takmienju u Aranelovcu. Predstavio se sa dvije numnere: Ridingov koncert u H-molu i Ramorigodon. Prisutnima se obratio rektor Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Enver Halilovi, i istakao da je Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru temelj postojanja budunosti Sandaka koji je za kratko vrijeme postigao respektabilne rezultate. Rektor Halilovi je naglasio: Osnivanje ovog Univerziteta predstavlja historijski dogaaj za ljude na ovom prostoru i ire. Zaustavljeni su procesi koji su do tada tekli u pogledu odliva mladih ljudi i strunjaka sa ovih prostora irom svijeta. Mnogo je injenica i stvari koje je ovaj Univerzitet ugradio u svoje standarde i sadraje rada, kako u nastavi tako i u nauno-istraivakoj djelatnosti. Pjesme z sehare, rahmetli Hasne Binjo, recitovale su uenice Gimnazije iz Tutina, Elma Kadri i Selma Pepi, uz muziku pratnju Besima Habibovia. U duhu naih velikih mislilaca i besjednika, finalistkinja takmienja u besjednitvu, Zuhra Kuevi, student Departmana za pedagoko-psiholoke nauke, govorila je besjedu akademika Ferida Muhia Zago-
660
Dodijeljene diplome za
10
HRONIKA
netka Hemingvej. Prisutne je pozdravio i bezbroj puta dokazani prijatelj Univerziteta i sandakih Bonjaka, akademik, filozof, teoretiar, esejist, jedan od najznaajnijih bosansko-hercegovakih historiara, jedan od osnivaa BANU, akademik Muhamed Filipovi, naglasivi: Ono to mene ini sretnim i to mi daje satisfakciju je to sam vidio da je ovdje bilo dalekovodih ljudi koji su shvatili da je obrazovanje, nauka, duh, razvoj onoga po emu i jeste svijet svijetom, jeste svijet kulturni, jeste svijet ljudski. IUNP je znaajno doprinio kvalitetnom obrazovanju dobro obuenih pojedinaca, razvoju najmodernijih obrazovnih tehnologija, stvaranju novih ideja i metoda, te otkriu novih znanja. Od samog poetka Univerzitet je podreen studentima, a u tu svrhu kroz razne vidove stipendija, podrke i pomoi uloeno je oko milion eura. Uruene su plakete i prigodni pokloni za najbolje stu-
dente na departmanima i studentu generacije 2008/2009. godina za postignuti uspjeh tokom kolovanja. Najbolji studenti po departmanima su:
Marija Laketi - Departman za

ekonomske nauke;
Azra Haki - Departman za pedaoko-psiholoke nauke; rodno-tehnike nauke; filoloke nauke; pravne nauke i
Edis Pajaziti - Departman za pri Adisa Halilovi - Departman za Igor Gavri - Departman za Lejla Slezovi - Departman
umjetnosti, student generacije 2008/2009. Na kraju, prisutnima se obratio i diplomantima uputio estitke predsjednik Univerziteta, muftija Muamer-ef. Zukorli, koji je, izmeu
ostalog, rekao: Jedanaest godina ni malo, ni mnogo. Kad pogledamo ta se uinilo izgleda nam mnogo, a opet kad pogledamo ta nas sve eka, toga je jo vie. Zato je istina, pa i srea, uvijek na toj sredini izmeu raznih, a i ove dvije krajnosti. Nastojimo odrati realnu sliku i o sebi i o svijetu oko nas jer vjerujemo da samo tako moemo ostati dosljedni misiji zbog koje smo podigli ovaj Univerzitet. Ako su nai diplomci zvijezde, ovaj Univerzitet jeste Sunce. Nakon Sveane akademije uslijedila je dodjela diploma za 660 diplomanata osnovnih i master studija Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i visokokolskih nastavnih jedinica u Niu, Beogradu, Panevu i Subotici. Sveanosti su prisustvovali eminentni strunjaci iz obrazovnog, kulturnog i javnog ivota iz regiona i ire, kao i diplomanti, lanovi njihovih porodica i brojni studenti.
HRONIKA
U Hali sportova u Novom Pazaru, 09.04.2013. godine, odrana je sveanost u povodu obiljeavanja jubileja tri godine postojanja kole Kurana asnog. Tom prilikom promovirana je druga generacija hafiza kole Kurana asnog u Novom Pazaru, njih estorica:
S ponoSom pReDSTAvlJAmo eST hafiza Kurana
Trogodinjica kole Kurana asnog:
1. Hafiz Irfan-ef. Beirovi iz Novog Pazara 2. Hafiz Nedad-ef. upovi iz Tutina 3. Haris-ef. Hadi iz Roaja 4. Hafiz Abdurahman Grahovac iz Tutina 5. Hafiz Sabahudin Jerebianin iz Novog Pazara 6. Hafiz Haris Zogi iz Novog Pazara.
Skup je otpoeo uenjem odlomka iz Kurna od strane hafiza Aziza Alilija, koji je za ovu priliku specijalno doputovao u Sandak. Sveanosti su prisustvovali slubenici Islamske zajednice, rukovodioci ustanova, imami, vjerouitelji, profesori Gazi Isa-beg medrese i Fakulteta za islamske studije; delegacija Islamske zajednice na elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorliem; Delegacija Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru predvoena rektorom dr. Mevludom Dudiem; delegacija Narodnog vijea Sandaka predvoena Seadom airoviem; delegacija Bonjakog nacionalnog vijea i Bonjake kulturne zajednice; delegacija Bonjake demokratske
zajednice predvoena predsjednikom mr. Jahjom Fehratoviem; delegacija iz R. Turske na elu sa dr. Mustafom Yelekom; glavni imam Sultan Fatih damije hafiz Osman ahin; delegacija Islamskog univerziteta Fatih iz Istanbula koju je predvodio dr. Hamdi Arslan; mnogobrojni gosti iz Bosne i Hercegovine: hafiz Halil Mehti, kurra hafiz Fadil Bekte, hafiz Mustafa Efendi, mr. Sulejman elikovi; hafiz Bajram Ajeti iz Makedonije, te direktor Islamsko-naunog instituta iz Beograda dr. Seid Halilovi i njegov zamjenik dr. Tehran Halilovi. Prisutnima se obratio direktor kole Kurana asnog Nedad-ef. Hasanovi, koji je uruio zahvalnice najzaslunijim pomagaima i donatorima kol, a to su:
1. Dr. Israfil Kisla, Turska 2. Mersad Dragolovanin, Luksemburg 3. Hajro Gusinac, Tutin 4. Omer Sara, Turska 5. Almir Aljkovi, vicarska 6. Ridvan Sandakli, Turska
Uee u bogatom programu uzeli su najmlai polaznici kole Kurana asnog, te glumaka sekcija Medrese. Na kraju, prisutnima se obratio glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorli.
12
HRONIKA
Potovani hafizi, uenici, uenice, roditelji, ulemo, predstavnici vjerskih, obrazovnih, nacionalnih, kulturnih i drugih institucija. Dragi musafiri iz Bosne, Hrvatske, Makedonije, Turske. Dragi gosti esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu. Allahu nurus-semavative-l-erd / Allah je Svjetlo nebesa i Zemlje. Njegovo svjetlo, Njegova milost, Njegov bereket sija u Sandaku, nakon duge mrkle noi, nakon cijelog stoljea neznanja i guenja Allahove d.. rijei. Evo, Allahovo svjetlo, svjetlo Njegove Uzviene rijei - Kurani Kerima - sija sve jae i jae ovdje u Sandaku. Allah d.. je Benu Israilu poslao Musaa a.s. da im ukae na Pravi put i da ih povede putem slobode. A nama je posredstvom Poslanika Muhammeda a.s. poslao Kuran - Njegovu rije i Sunnet - put Vjerovjesnika, koji emo hodati do potpune sree i pobjede ovoga i buduega svijeta i put koji nas izvodi iz tame, neznanja i ropstva. Kao to znate, vie decenija Sandak je bio bez hafiza. U Sandaku je svjetlo Kurana bilo na ivici da se potpuno ugasi. Ali, Allahovom d.. milou i trudom ljudi koji su se posvetili Allahovoj rijei i putu Istine, evo konano vidite ta imamo i koje institucije imamo. Veeras prisustvujemo promociji jedne od najsvjetlijih, a to je ba ona koja nosi asno ime Plemenite Knjige, Allahove rijei i Objave - Kurani Kerima. Zato danas Sandak, Bonjaci u Sandaku, svi Bonjaci, svi muslimani na Balkanu i sav muslimanski ummet, imaju pravo na veliku radost. Svjetlo Kurana sija svakom onom kome je potrebno. A nama je potrebno sada i to najvie. Mi ga osjeamo i zato se Svevinjem Stvoritelju zahvaljujemo. Kuran je uputa svakome, kako nam to Allah poruuje. I ona je uvijek potrebna svakome. A nama ovdje na ovom paretu zemlje, u ovom naem Sandaku nad kojim se nadvilo puno neprijatnosti i koji pokuava da izae iz stogodinjeg mraka neslobode, mraka raznih oblika ugroavanja Allahovih d.. rijei i njenih sljedbenika, Njegova Uputa posebno je potrebna. I ovo to sada radimo uenjem Kurana i ono to smo duni kroz obavljanje ibadeta, a posebno uenjem Kurani Kerima napamet, posebna je uputa i bereket ovoga kraja. Kau, kada je u Drugom svjetskom ratu mnogo putra napadan Novi Pazar i pripreman pokolj od strane etnika, da je, pored ozbiljne odbrane koja je bila organizirana, vie hafiza stalno uilo Kuran oko ovoga grada i Allah d.. je sauvao ovaj grad. Zahvaljujui njima, braniteljima i hafizima, te svim drugim borcima, moemo ovdje da budemo slobodni, moemo da Kuran uimo, moemo da Kuran sluamo, moemo da o Kuranu govorimo, moemo da dostojanstveno hodamo, moemo da seddu samo Stvoritelju inimo i moemo da prkosimo svim firaunima koji pokuavaju da nas pokore. I zato smo duni uvati njihove emanete, kao i emanete onih prije njih, kao i emanete onih koji su u Bosni krv dali za na opstanak, kao i emanete onih koji su vjeru kroz stoljea drali na dlanu kao eravicu koja ih je prila, a oni je nisu isputali. Sada smo mi u prilici nositi eravicu tog emaneta. Ali ne samo drati je da se ne ugasi. Prolo je vrijeme kada je trebalo sauvati je da se ne ugasi. Ona se sada rasplamsava. Znate ta smo imali prije 20 godina. Ba tada kada su nam proricali nestanak Allah nam je propisao opstanak. Opstanak, ali i nastanak mnogo onog ega nije bilo, od Djejeg vrtia, do Univerziteta, sa ovim draguljom koji se zove kola Kurana asnog. Ba u ovom trenutku, u ovom vremenu i na ovom
SANDAK JE SJEME HILAFETA
OBRAANJE MUFTIJE MUAMER-ef. ZUKORLIA NA TROGODINJICI KOLE KURANA ASNOG, 09.04.2013.
mjestu. Kuran, El-Furkan, rastavlja istine od neistine, nama je potreban, jer stotine godina ropstva i tlaenja pomijeali su nam dobro i zlo. Pomijeali su iskrenost i neiskrenost. Pomijeali su odanost i izdaju. Pomijeali su razne pozitivne i negativne stvari. Svjetlo Kurana i furkanska uloga Kurana tu je da to rastavi. Da se zna ta je med, a ta je otrov; ta je med, a ta je krv na ovome Balkanu. To je uloga Kurani Kerima. Uenjem i izuavanjem Kurana, vaim zalaganjem da Kuran bude osnovni sistem ivljenja od jutra do sutra, a najznaajnija dimenzija Furkana jeste uenje Kurana i uenje Kurana napamet, tj. uzdizanje i podizanje hafiza, Sandak je ponovo poaen. Sada vam je jasno zato se ovoliko kandi nadvilo ba nad ovim Sandakom, ba nad ovim Bonjacima, ba nad ovim gradovima i selima, nad ovim malim paretom zemlje, geostrateki beznaajnim. Nemamo ni naftu, ni rude, ni zlato, ni zemni gas. emu onda ovolika panja i pritisak? Ali vidite ta imamo. Imamo ono to ne moe da se kupi ni naftom, ni gasom, ni srebrom. Imamo plodno tlo, plodnu atmosferu za Allahovu rije. To je tako bilo, to je tako sada i to e tako biti. Vi znate da je postojalo mnogo sandaka, ali je samo jedan Sandak opstao. A znate kada je to ime dobio i ta su tada muslimani svijeta imali. Imali su hilafet. Sada ga vie nemaju, ali je ostao Sandak kao sjeme hilafeta. Mi smo ovdje ostali za sjeme. To je veliki emanet i mi taj emanet moramo ponijeti i to sjeme ovdje uvamo. I ma ta se deavalo mi emo ga sauvati. ta znai rije Sandak? Sandak je, izmeu ostalog, i bajrak zastava. A Sandaku, tj. bajraku, nije mjesto dolje, nego gore. Sandak mora biti visoko, on mora visoko vihoriti i mora postojati vrsta ruka koja dri Sandak gore. Onaj koji ne moe da dri Sandak neka preda emanet drugome ko to moe. Tako je uvijek bilo i tako e uvijek biti. Emanet Sandaka i emanet zastave ne smije da padne, ma koliko palo onih koji dre taj emanet. Ovo vae prisustvo, ova vaa smotra istine i iskrenosti, ova vaa strpljivost i sabur od tri sahata, za ovo moe samo Allah da vas nagradi. Nigdje nema da jedan as traje ovoliko dugo, a da imate ovako divan demat koji ovako disciplinirano sjedi i uiva u Allahovoj d.. rijei i Allahovim porukama. Mogue je biti ovako discipliniran samo kada uiva, kad ti je lijepo, samo kada prisustvuje neemu to je tvoje. Nama je nametano stotinu godina ono to nije nae. Sve smo to izdrali, ali smo sada u prilici da uivamo u onome to je nae. Ovo je nae, Kuran je na, ehadet je na, islam je na, istina je naa, sloboda je naa i pobjeda je naa, ako Bog da inaAllah. A beareti pobjede su upravo ovi dragulji ovdje, ovi hafizi. Neka su vam mubarek olsun, vama ovdje, roditeljima njihovim, mubarek olsun Sandaku, mubarek olsun Bonjacima, mubarek olsun muslimanima Balkana, mubarek olsun ummetu islamskom. Evo nas Allah asti sa jo est dragulja. A narednih godina est puta est i puta Bog zna koliko i tako beskrajno. A svjetiljki nikada ne moe biti puno, a bit e ih puno, vie nego to i mislimo. I ovo to imamo danas izgledalo je nezamislivim, a ovo je samo dokaz da Allah d.. daje neogranieno. Ima onih koji trae. Allah im obeava da e im sigurno dati i daje im. Ovo je bearet za jo mnogo mnogo blagodati. Mubarek olsun i koli Kurana asnog. Mubarek olsun i hafizima. Oni su i najvei dobitnici. Imaju najveu poast, ali i najvei emanet, jer su uvari Allahove d.. istine. Mubarek olsun svima. Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.
HRONIKA
ZA DAMIJU U PARIZU 156 HILJADA EURA
Donatorsko vee u Parizu
U Parizu je, u organizaciji Bonjakog vjersko-kulturnog centra, 9. marta 2013. godine odrano dugo najavljivano Donatorsko sijelo za damiju u Parizu. Sijelu je u okviru viednevne posjete Bonjacima Pariza prisustovao glavni muftija Muamer-ef. Zukorli. Te veeri u ovoj hairli akciji prikupljeno je 156.000 eura. Sijelo, odrano u velikoj sali Galile, uz prisustvo velikog broja vjernika, odisalo je akcijom prikupljanja sredstava za kupovinu damije u Parizu, koju su predstavnici ovog demata pokrenuli poetkom 2013. godine. Inae, Bonjako sijelo se kontinuirano odrava u ovom dematu, na kojem se okupljaju Bonjaci Bosne i Hercegovine, Sandaka, Gore, Kosova, Albanije i drugih mjesta, ali i Albanci, Makedonci i dr. radi meusobnog upoznavanja i odravanja prijateljskih odnosa. Uenjem odlomka iz Kurana asnog otpoeo je program, nakon kojeg se obratio imam bonjakog demata u Parizu Abduselam-ef. Feti. On je izrazio dobrodolicu svima, a posebnu hogeldiju
i zahvalnost uputio je Glavnom muftiji. Ukratko je predstavio demat i pokrenutu akciju prikupljanja sredstava za kupovinu damije u Parizu. Potom se obratio predsjednik demata, efadil Liina, inae potpredsjednik Zajednice sandake dijaspore i potpredsjednik Bonjake kulturne zajednice, koji je podsjetio prisutne na vrijeme i okolnosti u kojima su davnih godina morali napustiti svoj rodni kraj, kao i na teak period kroz koji su proli kako bi opstali u tuoj dravi, istiui u prvom planu znaaj damije u ouvanju vjerskog i nacionalnog identiteta u tim okolnostima. Takoer se obratio i predsjednik BKZ u Belgiji, Nedad eman, koji je mahsus doao iz Belgije sijeliti sa braom iz Pariza. On je poselamio skup i dao novanu i moralnu podrku akciji kupovine damijskih prostorija u centru svjetske kulture Parizu. Potom je efendija Feti najavio obraanje Glavnog muftije, prethodno proitavi njegovu krau biografiju i dvadesetogodinji angaman na institucionalnom uvrivanju Bonjaka.
HRONIKA
DA DAMIJE BUDU LJEPE OD VAIH KUA

Glavni muftija svoj govor posvetio vanosti Bonjakog demata u Parizu, kao i znaaju akcije koju je pokrenulo rukovodstvo demata za kupovinu damije u Parizu. Kada sam prvi put boravio u Parizu vidio sam vrlo skuen damijski prostor u kojem se ljudi okupljaju, obavljaju namaz, u kojem se djeca poduavaju svojoj vjeri, svojoj kulturi, svom identitetu. Nije mi se svidio taj prostor i mislio sam da je to samo privremeno stanje. To privremeno stanje je malo due potrajalo. Sada kada sam uo da su predvodnici ovog demata pokrenuli akciju za kupovinu damijskih prostorija, jako sam se obradovao kazao je Glavni muftija na poetku svog obraanja i citirao hadis u kojem Poslanik s.a.v.s. kae: Neete biti pravi vjernici dok vae damije ne budu ljepe od vaih kua. Muftija je govorio o fenomenu sree, kazavi da na ovom svijetu postoji relativna srea, a da apsolutna srea stanuje kod Uzvienog Gospodara na Vjenom svijetu, a na dunjaluku ona stanuje u dui, jer je dua najkvalitetniji dio ovjeka. Zato je ovjek koji se obogati novcem nesretan? Zato to je najkvalitetniji dio tijela u kojem stanuje srea ostavio i gladnim i ednim. Zato onda on ne nahrani svoju duu? Uglavnom je pokuava nahraniti pogrenom hranom. Nee dua razna jela i pia, nee ona eure i automobile. U zabludi je taj koji tako misli. I zato je dua gladna. A ta je hrana za duu. To su ibadeti koje je Uzvieni Allah propisao. To je namaz, to je zekat, to je post, to je had. To su dobra djela. Udijeli siromahu, desnom da lijeva ne zna. Muftija je govorio o emanetu odgoja djece kojim nas je Allah d.. obavezao onoga trenutka kada nam ih je podario, te stalnim grekama koje ljudi prave pri odgoju. Misli ako ti dijete bude najljepe obueno, ako bude imalo najljepe patike, ako mu kupi najljepi auto i ako mu ostavi najbolji duan da je to dovoljno i da si ispunio emanet. Niste, babo i majko, ispunili emanet prema svom djetetu ako ga nahranite materijom. Nisi, ukoliko to dijete ne podigne da bude ovjek, od obraza, istine, da bude ovjek od karaktera. Nisi ispunio emante prema djeci ako ih ne vaspita u svojoj vjeri. Ako to ne ispuni imat e pahaluk na ovom i muku na buduem svijetu. Postoji li ansa da bez ozbiljnog pristupa rijeite odgoj svoje djece. Vjerujte ne, ni u Sandaku ni u Parizu. Vi znate kakve su ponude ovdje vaoj djeci. Jedni nain da ga sauvate jeste da ga veete za damiju. Da bar petkom ili vikendom doe u damiju i probude mu se osjeaji koji e nestati ukoliko ga prepustite diskotekama i drugim ponudama ovdje. Zar moete biti neprijatelj svoje djece? Na kraju obraanja Muftija je poruio Bonjacima u Parizu da ne propuste priliku rjeavanja pitanja damijskih prostorija koja im se ukazala, jer se takva pitanja ne rjeavaju svaki dan ve jednom u ivotu. Ovu akciju nemojte shvatiti kao bilo koju drugu akciju. Ovo stavite u rang rjeavanja vaeg stambenog pitanja. Sada ste prilici rijeiti stambeno pitanje vaega drutva. Znajte da na ovome moete da zaradite Dennet i Dehennem. Investicija koja se od vas sada trai nije za vas, nego za vau djecu. Ovo je zalog za budunost vae djece. Onaj koji voli svoje dijete nee propustiti ovu ansu zakljuio je Muftija.
156.000 EURA ZA DAMIJU U PARIZU

Nakon svih poruka koje je Muftija uputio, te poziva da podre ovu akciju, ljudi su se pojedinano javljali sa sumama koje su izdvojili za kupovinu damije u Parizu. Za damiju u Parizu te veeri prikupljeno je 156.000 eura. Nakon zvaninog programa, uz sevdalinke i veeru, nastavljeno je sijelo.
ZAJEDNIKA SIJELA
Tokom viednevnog boravka u Parizu Muftija se sastao u vie navrata sa uglednim Bonjacima porijeklom iz Bosne, Sandaka, Gore i drugih mjesta, razgovaravi o mnogobrojnim temama koje se tiu Bonjaka ma gdje se nalazili. Tako je dan uoi zajednikog sijela 8. marta u porodinoj kui efadila Liine upriliena zajednika veera kojoj je prisustvovalo tridesetak ljudi, predstavnika demata i drugih uglednih Bonjaka iz Pariza. Sutradan je, obilazei damijske prostorije BVKC Demat Pariz, imao dvoasovno druenje sa predstavnicima demata i dematlijama. Muftija je odgovarao na postavljena pitanja o znaaju osnivanja Svjetskog bonjakog kongresa, Bonjake biznis mree koja e djelovati u okviru SBK, Bonjake nacionalne fondacije koja ima za cilj finansiranje institucija i projekata od nacionalnog znaaja, te prethodno osnovanih institucija od Bonjake kulturne zajednice do Bonjake akademije nauka i umjetnosti. U svojim govorima posebno je isticao vanost institucionalnog uvezivanja Bonjaka kroz pomenute institucije, te pozvao sve Bonjake da daju svoj doprinos opstanku ovih institucija koje znae opstanak Bonjaka kao nacije. Posljednji susret uprilien je 10. marta u jednom parikom restoranu, gdje je na zajednikoj veeri prisustvovalo preko 50 Bonjaka, kada je Muftija ponovio apel da se aktivno ukljue u rad nacionalnih institucija.
Salahudin Feti
HRONIKA
BonJACi SkAnDinAviJe u nacionalnom safu
Glavni muftija u posjeti Skandinaviji
U toku svoje posjete bonjakoj dijaspori u Evropi, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muameref. Zukorli u petak 15.03.2013. godine posjetio je Skandinaviju i grad Malme na jugu vedske. Muftija je predvodio dumu u prepunoj damiji Islamske zajednice Bonjaka u vedskoj gdje je odrao hutbu na temu Uloga i znaaj damije u ouvanju, vaspitanju i obrazovanju djece. Glavni Muftija je naglasio znaaj damije i demata u ivotu muslimana i odgoju djece u duhu islama. Nakon dume organizovano je druenje i ruak sa 50-ak najaktivnijih lanova bonjakih udruenja u vedskoj kada se Muftija upoznao sa stanjem u ovoj evropskoj zemlji gdje su uesnici imali priliku da razgovaraju sa njim o nainima kako da pomognu u popravljanju stanja bonjakog naroda. Tokom razgovora razmijenjene su razne ideje i ovaj dio programa odran je u prelijepoj bratskoj atmosferi. Istoga dana nakon akam namaza odrana je tribina u pomenutoj damiji na temu Nacionalni saf - temelj opstanka Bonjaka i ouvanja identiteta. Tribinu je pratilo vie od hiljadu prisutnih koji su paljivo sluali izlaganje Glavnog muftije u kojem je napomenuo koliko je vano, u ime Allaha, odravati ovakve susrete gdje e Bonjaci imati priliku da se
sretnu i upoznaju, podsjeajui na ajet iz asnog Kurana koji je uklesan u zgradu Ujedinjenih Nacija u Njujorku i kojeg su ak nemuslimani prepoznali, a koji glasi: O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji. Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. Ovaj ajet ima viedimenzionalni znaaj, ali to to je potaklo Muftiju da ga citira jeste srednji dio ajeta gdje se pominju nacije i potvruje regularnost nacionalne pripadnosti, pogotovo kada su Bonjaci u pitanju,
jer mi u proteklom stoljeu imamo intenzivna programska osporavanja bonjake nacije i bosanskog jezika. Tako ete nai da je 1906. godine bosanski jezik jedini jezik u historiji ovjeanstva koji je zabranjen nekim zakonskim aktom, a to nije samo potvrda postojanja bosanskog jezika, ve i znaaja ovog jezika, jer ne moete zabraniti neto to ne postoji ili neto to nije vano. Neprijateljstvo prema Bonjacima ima svoju znaajniju pozadinu jer Bonjaci su sa svojom hiljadugodinjom tradicijom dravnosti i kulture zapravo jedni od domaina Balkana. Svakako da oni koji trenutno domi-
16
HRONIKA
niraju na Balkanu u pogledu politike moi imaju problem da poredaju sve kockice u pogledu sopstvene kulture i tradicije, identiteta, historijskih dokaza i ostalog. Glavni muftija je spomenuo razne primjere otimanja bonjake kulture i tradicije, te mnoge genocide koji su poinjeni na prostoru Bosne i Sandaka sa ciljem da se otme ivotni prostor Bonjaka putem etnikog ienja, da bi se nakon toga on proglasio kao ivotni prostor nekog drugog. U periodu mira od raznih Jugoslavija pokuavano je nametanje razliitih identiteta Bonjacima da bi se odrekli svog identiteta i taj se proces nastavlja do dananjeg vremena. Ako smo opstali nakon svega to nam se deava proteklih stotinu godina znai da Svevinji Stvoritelj planira neto sa nama, tj. nije nas uzalud tu sauvao. Mogao nas je pustiti da propadnemo, kao to su propali mnogi narodi. Znai, Stvoritelj neto hoe sa nama, rekao je Muftija i nastavio da on duboko vjeruje da mi imamo vanu misiju i da nam se otvora ansa da vratimo dostojanstvo cijelom islamskom ummetu, ali moramo poeti prvo sebe da mijenjamo. Sada smo u prilici da iskoristimo veliki resurs jer nikada nismo bili na strani zloina, ali moramo da iskorijenimo pesimizam koji se proirio u naem narodu. Genocidna agresija na BiH uinila je da je Bosna postala invalid u kolicima i zadatak svih Bonjaka svijeta je da rade na tome da podignu Bosnu iz kolica. Poto drava BiH nema institucije koje e zatiti Bonjake, onda moramo raditi na tome da osnujemo i podrimo institucije koje e brinuti o nama. Ove institucije su investicije u nau budunost. Zato je Glavni muftija pozvao sve Bonjake da podre Bonjaku akademiju nauka i umjetnosti, Svjetski bonjaki kongres i Bonjaku nacionalnu fondaciju. Posebno je vano odvojiti vrijeme i sredstva za Bonjaku nacionalnu fondaciju i ukrcati se u spasonosnu lau. Nakon Muftijinog izlaganja bilo je prilike za postavljanje pitanja i susret je okonan vrlo uspjeno sa nagovjetajem buduih aktivnosti koje e podrati Islamska zajednica Bonjaka u vedskoj, a koja e imati za cilj jaanje bonjakog identiteta.
Prva godinjica osnivanja Bonjake kulturne zajednice Luksemburga upriliena je pred oko 600 gostiju sa bogatim kulturno-edukativnim sadrajem. Skup je otpoeo, kako i prilii bonjakoj tradiciji, uz uenje kratkog odlomka iz Kurana. Aere je prouio mlaahni mekteblija lokalnog demata Edis Koan. Prisutne je prvi pozdravio Franco Barilozzi, direktor CLAE organizator Festivala migracija, kultura i graanstva koji se ve 30 godina zaredom organizira u mjesecu martu, a u ijem sklopu se odvijao skup BKZ Luksemburga. Zatim se gostima obratio predsjednik BKZ Luksemburga, gospodin Faruk Liina, koji je tom prilikom posebno istakao da ukoliko Bonjaci ele bolje sutra moraju se prvenstveno osloniti na svoje line potencijale.
77.000 ZA BKC U PETNJICI
GODINJICA BKZ LUKSEMBURGA
a i koautora gospoe efke Begovi Liina, te uz odlino izlaganje promotora gospoe Hanke Hamzagi i gospodina Faiza Softia.
Predpopisni propagandni spot

Bonjaka kulturna zajednica Luksemburga je aktivno ukljuena u predpopisnu kampanju, te je od nedavno lan koalicije nevladinih bonjakih udruenja Bitno je biti Bonjak. U tom kontekstu, medijska sekcija BKZ Luksemburga osmislila je i proizvela propagandni video klip, koji je tom prilikom jubilarno prikazan.
Obraanje akademika Muhia predsjednika BANU

Zatim se prisutnima obratio akademik Ferid Muhi - predsjednik Bonjake akademije nauka i umjetnosti. U svom izlaganju akademik Muhi govorio je o nepostojanju razloga za dilemu oko historijskog nacionalno-etnikog imena Bonjak, ukazujui da je otvaranje rasprave na ovu temu meu intelektualcima i u sarajevskim medijima veoma opasna pojava koja prijeti da ugrozi nacionalni identitet i op-
Promocija Sandakog rjenika

Uslijedila je promocija Sandakog rjenika, uz prisustvo i obraanje autora gospodina Davida Begovi-
Priredio: Sead Busuladi 17
HRONIKA
stanak Bonjaka.
Dodjela priznanja Mula Osman Hrastoder

U nastavku programa uslijedilo je proglaenje laureata i dodjela priznanja koje nosi naziv po velikom sandakom gaziji Mula Osman Hrastoder, ustanovljeno od strane Bonjake kulturne zajednice u Luksemburgu povodom obiljeavanja prve godinjice uspjenog rada i postojanja. Prvi dobitnik ovog, nadati se je, prestinog priznanja je gospoa Suada Durakovi Agovi. Plaketu i zlatni dukat, koji je specijalno izraen za tu priliku, uruio je predsjednik BKZ Luksemburga gospodin Liina, koji je tom prilikom obrazloio izbor ovogodinjeg laureata naglasivi da je dobitnica priznanja prva uiteljica bosanskog jezika u Luksemburgu, supruga nosioca najveeg ratnog priznanja Armije BIH Zlatni ljiljan; odgovorna majka, koja je svoju djecu odgojila u duhu bonjake kulture i naih duhovnih vrijednosti, a kroz sve nabrojano paradigma posveene Bonjakinje.
Obraanje muftije Zukorlia predsjednika Skuptine SBK

Po uruenju priznanja, prisutnima se obratio predsjednik Skuptine Svjetskog bonjakog kongresa, muftija Muamer-ef. Zukorli. U svom izlaganju Muftija je govorio o nunosti uspostave nacionalnog safa od Novog Pazara do Sarajeva, od Struge do Kladue, od Anadolije do Skandinavije i od Novog Zelanda do Kanade. Nacionalne institucije: Bonjaka akademija nauka i umjetnosti, Bonjaka nacionalna fondacija, Bonjaka kulturna zajednica i Svjetski bonjaki kongres zapravo predstavljaju nacionalne safove bonjakog naroda.
KUPLJEN PLAC ZA IZGRADNJU BKC U PETNJICI

Bonjaka kulturna zajednica u Crnoj Gori / OO Berane i Petnjica obavjetava javnost da je postigla dogovor o kupovini zemljita povrine 400 metara kvadratnih u strogom centru Petnjice na Bihoru, na kome e ubrzo poeti izgradnja Bonjakog kulturnog centra.
Posvjedoeno jedinstvo bonjakog safa

Pri kraju veeri Muftija je predvodio donatorsku akciju za izgradnju Bonjakog kulturnog centra na Bihoru u Petnjici, gdje je za samo 20ak minuta prikupljeno nevjerovatnih 77.000 eura. Posebno raduje da je dobar dio donacija, ako ne i glavnina, dola od Bonjaka s prostora sjevernog Sandaka, a takoer i od Bonjaka iz Bosne, to samo dokazuje da je Sandak jedno, da su Bonjaci jedno i da nema vjetake granice koja nas moe podijeliti. Izvjetava: Muhamed EMAN
18
HRONIKA
BITNO JE BITI BONJAK i u belgiji

Poslije Pariza, Malmea i Luksemburga svoju velianstvenu turneju Muftija je zavrio je kod onih koji su zasigurno i najodluniji na putu ujedinjenja Bonjaka. Kako to samo Bonjaka kulturna zajednica u Belgiji zna prirediti, na kvalitetan i vrhunski nain, u nedjelju 17. marta 2013. u popodnevnim satima u belgijskom gradu Antverpenu, nedaleko od Brisela, pod geslom Bitno je biti Bonjak, doekan je glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli. Tribinu, koja je ujedno bila i promotivna skuptina BKZ Belgije, takoe su svojim prisustvom uveliali predstavnici Ambasade BiH, organizacija, demata, kao i knjievnici i ostale istaknute linosti. Bonjaka tradicija i kultura bile su kao i uvijek u prvom planu izvoenjem ilahija, folklorom i naravno sevdalinkom. Prisutni su oduevljeno doekali obraanje predsjednika BKZ Belgije, Nedada emana, koji im je zahvalio rijeima: elio bih da vam od sveg srca zahvalim na odazivu u ovolikom broju, to je najbolji pokazatelj vae visoke svijesti o pripadnosti vjeri islamu i ponositom herojskom i neunitivom bonjakom narodu. Svojim opsenim izlaganjem na temu Bitno je biti Bonjak skupu se obratio i zamjenik bh. ambasadorke Bisere Turkovi, g-din Mustafa Halilovi, koji je zahvalio Muftiji na dolasku, kao i organizatoru skupa na prireenom doeku. Predsjednik demata Ensarija iz Genta, Izet Karali, istakao je da je BKZ neto to se Bonjacima u Belgiji davno trebalo dogoditi i pozvao demate i organizacije da se prikljue i sarauju na ovom hairli nijetu. On je takoe pozvao prisutne da pomognu u kupovini prostorija za demat u Gentu. Knjievnik Muhamed Mahmutovi i etnolog Sulejman Alikovi dali su od sebe ono to najbolje znaju i umiju, ukazujui Bonjacima da oni nisu ni Turci ni arplaninci, nego Bonjaci. Muftija Zukorli je pohvalio organizatore uz veliko divljenje i izuzetno jak utisak na njega, dodavi da je zadovoljstvo posebno to se takve organizacije osnivaju same po sebi i da se iz matice nijednom nije ni od koga trailo da pokrene osnivanje BKZ ni u kojoj dravi. Muftija je poruio Bonjacima regiona da uzmu uee u radu BKZ Belgije i da potvrde to svojim lanstvom. Na temu Bitno je biti Bonjak Muftija je rekao: Bosna i Hercegovina je na dobrom putu da prohoda svojim nogama ako na popisu bude preko 50% Bonjaka. Trenutno se ne treba pitati ta domovina moe da uradi za mene, ve ta mogu ja da uradim za domovinu. Oni koji ne ele dobro naoj domovini osjetili su trenutak da se popisom bonjako tijelo moe jo vie raslojiti i onda su ukljuene razne nevladine organizacije, uloeni ogromni fondovi u taj neasni posao. Dodue, ope stanje u Bosni nije alarmantno, iako je apsurdno. Bonjaci su dobro i dobro stoje. Ova dilema je uspjela da proizvede negativne rezultate u Sarajevu i Tuzli. U zavrnom djelu tribine, BKZ Belgije predstavila je svoje lanove Upravnog odbora i uz uenje Kurana asnog zavren je ovaj divni skup. Druenje je nastavljeno uz prigodnu veeru za poasne zvanice i ekipu koja je priredila ovu manifestaciju. Bonjaka kulturna zajednica Belgije nas je zamolila da prenesemo iskreno izvinjenje zbog nedostatka pristupnica za ulanjenje u BKZ Belgije, jer predvieni broj od 100 primjeraka oigledno je bio nedovoljan.
muftija u belgiji
HRONIKA
MIRSAD FIJULJANIN DIREKTOR TV JEDINSTVO
Obavjetavamo javnost da je za direktora TV Jedinstvo imenovan Mirsad Fijuljanin. Gospodin Fijuljanin je stupio na novu dunost 26.03.2013. god. Odluci je prethodila smjena dosadanjeg v.d. direktora erifa Marukia. Razrjeenje Marukia se obrazlae injenicom da zaposleni u ovoj televiziji vie mjeseci nisu primili platu, te da je svojim neodgovornim ponaanjem doprinio da ova televizija izgubi frekvenciju.
SAOPENJE MEIHATA IZ-e U SRBIJI
Meihat Islamske zajednice u Srbiji izraava ogorenje zbog tendencioznog i neprofesionalnog izvjetavanja beogradskih medija predvoenih agencijom Tanjug u vezi sa promjenom direktora Televizije Jedinstvo. Tvrdnja da su naoruani ljudi muftije Zukorlia upali u Televiziju Jedinstvo je najobinija la izreena sa ciljem blaenja poglavara Islamske zajednice. Namjerno irenje neistina sa ciljem obmane javnosti nije sprijeila ni informacija od strane Policije da prilikom promjene direktora u Televiziji Jedinstvo nije bilo remeenja javnog reda i mira. Ovo je oito samo nastavak viemjesene medijske hajke protiv Glavnog muftije iza koje stoje oni koji godinama rade o glavi Islamskoj zajednici i njenim ustanovama. Posljednja tri mjeseca javnosti je putem Blica, Kurira i drugih medija tri puta lansirana dezinformacija kako Muftija duguje pet miliona dinara za elektrinu energiju. To su uvijek bili samo naslovi, a iz samog teksta se vidjelo da Muftija nema nikakve veze sa tim dugom. Uprkos loem iskustvu sa organima pravosua, Meihat Islamske zajednice u Srbiji e podnijeti tubu protiv direktorice agencije Tanjug i drugih odgovornih u medijima zbog irenja lai protiv glavnog muftije Muamer-ef. Zukorlia.
NEPROFESIONALIZAM PREDVOEN TANJUGOM
20
Sa ovakvim medijima nee biti bolje budunosti za narod.
Panika protivnika glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji i muftije sandakog Muamer-ef. Zukorlia ponovo je na sceni. Slaana Novosel, novinarka iz Novog Pazara, i u tekstu pod naslovom Pobuna imama protiv muftije Zukorlia ponovo razotkriva ulogu i namjeru druine okupljene oko dnevnog lista Danas, novinske agencije Beta iz Beograda i Radija 100 plus iz Novog Pazara. Dopisnica lista Danas Slaana Novosel u Novom Pazaru poznata je kao jedan osnivaa propale tajne organizacije Otpor Sandaka koja je prije dvije godine pokuala doprinijeti napadima na Islamsku zajednicu. I naslov i tekst odiu neprofesionalizmom, tendencioznou i u njemu nema nita osim lai. To se najbolje vidi iz poznate novinarsko-udbake formulacije izvor koji eli ostati anoniman zbog bezbjednosnih razloga. To znai da je informacija izmiljena, a da jo onoga o kome se pie treba predstavljati kao opasnost po bezbjedenost ljudi. U tekstu se u procentima iznosi koliko imama je za, koliko protiv Muftije, a koliko ih uti, to bi nekog navelo da pomisli da je tim podacima prethodilo ozbiljno istraivanje, a i sama autorica i njen anonimni izvor znaju da to nije. Tekstom se pokuava senzacionalno najaviti pobuna imama u Islamskoj zajednici, to je notorna la. Zapravo, stvarna namjera autorke i njenih pomagaa jeste poziv na pobunu. Propaloj sandakoj otporaici uinilo se da je ovo pogodan ili posljednji trenutak za takav pokuaj. Poto su pokuaj otimanja Bonjake demokratske zajednice, blaenje Internacionalnog univerziteta i uzurpiranja Televizije Jedinstvo u svega dva dana propali, protivnici institucija, ustanova i organizacija koje predvodi Muftija, vidno uspanieni, ne potujui ni minimum moralnih, zakonskih i drugih principa, ishitrenim potezima pokuavaju, ako nita drugo, barem na koji dan izazvati pometnju u javnosti, irei neistine i dezinformacije. Iako je svojim neprofesionalizmom, nepotivanjem novinarske etike i krenjem zakona Slaana Novosel zasluila podnoenje tube protiv nje pred nadlenim sudom, ovaj put to neemo uiniti jer je ona sama sebi dovoljna kazna. Podsjeamo: Slaana Novosel je prije vie od mjesec dana, piui o obiljeavanju stogodinjice od roenja Rifata Burdovia Tra, dezinformisala javnost pokuavi da zanemari velianstven skup BKZ-a. Na reagiranje BKZ-a list Danas je ispravio greku objavljivanjem demantija na tekst imenovane.
SLAA OPET NA SCENI
Panika protivnika muftije Zukorlia
HRONIKA
Bonjaka kulturna zajednica obavjetava javnost da je postigla dogovor o kupovini zemljita povrine 400 metara kvadratnih u strogom centru Petnjice na Bihoru, na kome e ubrzo poeti izgradnja Bonjakog kulturnog centra. U toku je izrada idejnog projekta i druge potrebne dokumentacije za izgradnju ovog izuzetno vanog objekta neophodnog za djelovanje BKZ, jednog od kljunih oslonaca ouvanja bonjakog nacionalnog identiteta na tom prostoru. Kupovina zemljita i izgradnja bit e finansirani sredstvima prikupljenim u donatorskoj akciji koju je nedavno sproveo u Luksemburgu muftija Muamer-ef. Zukorli. Pokuaj beogradskih i drugih medija da omalovae i negativno predstave ovu donatorsku akciju i njenog nosioca shvatamo kao nedostojan i neadekvatan udarac kojim se eli Sandakom muftiji uzvratiti na izjavu kojom tendenciozne i neprofesionalne medije oznaava kao jedan od tri izvora zla kojim se nastavlja razaranje drutva. BKZ je ponosna na svoje akcije, a posebno na svoga Muftiju, jer je definitivno jedini ovjek meu Bonjacima, a i ire, koji moe u humanitarne svrhe prikupiti za tako kratko vrijeme toliki novac. U akciji Muftije za manje od sat vremena u Luksemburgu je prikupljeno 77.000 eura, a samo nedjelju dana prije u Parizu za izgradnju damije, potrebne Bonjacima i drugim balkanskim muslimanima Pariza, za oko sat vremena prikupio je 156.000 eura. Svugdje u svijetu, pa i na Balkanu, veliaju se ljudi koji ne ale svoj autoritet za prikupljanje sredstava u ope humane svrhe, samo u sluaju Muftije i samo beogradski i njima slini mediji kristalno dobro nastoje predstaviti kao zlo. Potovani Muftija, BKZ Vam zahvaljuje i uvijek e potovati Vau spremnost da povjerenje koje uivate od strane naroda stavite na raspolaganje na dobrobit svih ljudi. Predsjednitvo BKZ
BKZ SE PONOSI DONATORSKIM AKCIJAMA MUFTIJE ZUKORLIA
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli primio je zamjenika generalnog sekretara Vakufske direkcije u Kuvajtu Muhameda Al Delahima koji boravi u viednevnoj posjeti Islamskoj zajednici. U razgovoru su analizirana dosadanja ostvarenja, te konstatovano da je zbog ratova u Bosni i Hercegovini i na Kosovu Sandak bio zapostavljen od islamskih zemalja i organizacija. Sagovornici su se saglasili da je neophodno uloiti vie truda kako bi se potrebna pomo i podrka izuzetno vrijednim projektima u Sandaku ostvarili od strane zainteresiranih faktora muslimanskih zemalja. Gost je izrazio odlunost za uspostavom najvieg stepena saradnje izmeu Vakufske direkcije Kuvajta i drugih kuvajtskih organizacija sa Meihatom Islamske zajednice u Srbiji. Gost iz Kuvajta je prethodnih dana obiao sve ustanove, organizacije i projekte pri Meihatu.
SARADNJA SA KUVAJTSKIM VAKUFOM
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli uruio je, u utorak 02.04.2013. godine, humanitarnu pomo u lijekovima i drugom medikamentima predstavnicima humanitarne organizacije Sabr za pomo narodu Sirije sa centralom u Beogradu. Tom prilikom Muftija je izjavio da su se sandaki muslimani po drugi put posredstvom damija solidarisali sa narodom Sirije, iako se i sami nalaze u nezavidnoj situaciji. Donacija u lijekovima u vrijednosti od 9.000 eura simbolina je pomo bratskom sirijskom narodu, ali ujedno i dokaz njihovog osjeaja brige za ugroene i uvjerenja da e im Uzvieni Gospodar uzvratiti dobrom. Predstavnik organizacije Sabr, Ibrahim Mhanaja, u ime naroda Sirije i Sirijaca koji ive u ovoj zemlji, zahvalio se Meihatu i svim muslimanima Sandaka koji su donirali novac za nabavku lijekova, prijeko potrebnih prvenstveno sirijskim izbjeglicama koji ive u tekim uslovima.
POMO SANDAKLIJA NARODU SIRIJE
HRONIKA
22
Be: Meureligijski susret o etici u bankarstvu. Predstavnici judaizma, kranstva i islama na panel diskusiji. Profit je mogu i onda kada se vodi etikim principima! Be, 19.03.2013. godine. Profit je u bankarstvu tek dugorono mogu onda kada se vodi etikim kodeksima, kako u bankarskom tako i u svakom drugom poslovanju. To je bila svrha diskusije na bekom Institutu za afro-azijske studije, uz predstavnike judaizma, kranstva i islama. Gunter Bergauer iz beke bankarske kue Schellhammer&Schattera, koja je u veinskom vlasnitvu katolikih institucija u Austriji, govorio je o strogim etikim propisima koji se nameu kao osnova za ekonomske investicije ove bankarske kue, to je bio i osnovni cilj njenog osnivanja 1929. godine. Iskljuivo etiko poslovanje ove kue koja znai nedopu- velika dobit, dozvoljeno je kreditirati stivost investiranja npr. u duhansku uz kamatu. i vojnu industriju, kao i dugorono Kod svih poslovanja postoji izvjesni promoviranje svjetskih etikih vrijed- rizik kojeg obje strane moraju snosinosti uzrokovalo je izuzetno rijetku ti, objanjava prof. teologije i vjerske situaciju da ova bankarska institucija pedagogije Adem Hasanovi, koji nije uope bila pogoena svjetskom je u svom izlaganju stavio akcenat ekonomskom krizom kako 2008. tako na islamsko bankarstvo. Teorija o ni 2012 godine. Kao dugogodinji islamskom bankarstvu se definie bankar, Bergbauer je kritikovao opi kroz uporedbu sa islamskim sistepristup ekonomiji, kao i ekonomskoj mom vrijednosti poznatim kao eripolitici konvencionalnih banaka, u jat. Po erijatskoj proklamaciji svako kome se sve manje investira u ra- je duan da svoj imetak zarauje na zvojne projekte, a sve vie u speku- erijatski dozvoljen nain, kao i da lativne poslove koji se, usput reeno, siromani sloj drutva ima prava u ne oporezuju, to stvara utisak dvo- imetku bogatijih kako bi se stvorio struke prevare, jer se u dravama EU balans ili ravnotea u drutvu u kome kamatna dobit ulagaa (koji su uvijek svako ima iste anse, prava i odavebogatiji sloj drutva) ne oporezuje. ze, to je polazna osnovica univerTaj se kapital niti investira, oploava zalne Boje pravde zagarantovana (osim vrlo mali dio), niti se oporezu- svakom bez izuzetka, a to je priorije, to dovodi do situacije da bogati tet svakog drutva. Islam zabranjuje uvijek bivaju bogatiji, a siromani po svaki vid kamate u bilo kojoj formi automatizmu moraju biti siromaniji ili opciji. Zabrana se takoer odnoDoc. dr Safet Kala, prodekan na dovodei postepeno neminovno do si i na spekulativne poslove, igre na Fakultetu za menadment u saoekonomske krize, naglaava kritiku- sreu, kao i na ulaganje, po erijatu, braaju i komunikacijama u Bejui Bergauer, ija se bankarska kua u nedopustive investicije, kao to je ranama, i profesor na Fakuletu upravo zalae za reforme ovakve alkohol, duhanska i porno industrija, prakse u svojim programskim ciljevi- te finansijske institucije koji se bave za administriranje i biznis u Pei, ma i naelima. spekulativnim i kamatnim investirakoji je 2009. godine doktorirao na Internacionalnom univerzitetu Takoer, dr. Willy Weitz, potpred- njem i profitiranjem. u Novom Pazaru, akademskoj, sjednik Koordinacijskog tijela za je- Nakon izlaganja prisutni su imali stunoj i naunoj javnosti priredio vrejsko-kransko razumijevanje, priliku da uz skromnu zakusku poje novu knjigu iz oblasti ekonomiistie znaaj etikih dimenzija u ban- razgovaraju sa izlagaima. Interesankarskom poslovanju. Etiki pristup tno je bilo zapaziti da je izlaganje o je pod nazivom MARKENTIG novcu je jo prije vie hiljada godina islamskom bankarstvu izazvalo najKONCEPT BRENDIRANJA PROnaznaen u Tori. Predstavnik juda- vie pitanja i interesovanja upravo IZVODA I USLUGA. izma naglasio je zabranu uzimanja zbog jasno naznaenog principa praKnjiga (monografija) MARKENkamate za kredite iz prinude ili hitne vednosti i etinosti koja je i zakonski TIG KONCEPT BRENDIRANJA sluajeve, ali u normalnom ekonom- - erijatski regulisana i nije ostavljena PROIZVODA I USLUGA novi je skom poslovanju, u kome se krediti samo kao puki osjeaj etike i etinodoprinos u sinhronizaciji markeuzimaju isto radi stvaranje profita, sti. tinkih aktivnosti u procesu brenta zabrana ne vai. To znai da je sa Panel diskusiju Etika u bankarstvu diranja usluga. Radi se o naunoj jevrejskog stanovita nedopustivo utopija ili realnost organizirao uzimati kamatu i zaraivati na muci je Institut za afro-azijske studije u oblasti na kojoj je autor doktoriljudi, ali kada je rije o krupnim po- saradnji i podrku bankarske kue rao i koju je samostalno razvio i slovnim projektima gdje se oekuje Schellhammer&Schattera. postavio kao naunu disciplinu.
SANDAK U SRCU BEA
MARKETING BRENDIRANJE
HRONIKA
Odran tradicionalni mevlud i prvi as bosanskog jezika i historije Bonjaka u Bonjakom kulturnom centru Selam u Bilefeldu
U subotu, 06.04.2013. godine, u prostorijama Bonjakog kulturnog centra Selam odran je tradicionalni godinji mevlud u ast otvaranja i odravanja prvog asa bosankog jezika i bonjake historije.
ASOVI JEZIKA I HISTORIJE
U subotu, 16.03.2013. godine, odrana je redovna skuptina Zajednice sandake dijaspore vicarske. U izvanrednoj atmosferi u prostorijama BKZ Vecikon okupilo se pedesetak aktivista ZSD koji su diskutovali o aktivnostima u prolom i planovima za budui period. Na poetku je predsjednik ZSD Faik Gegi podnio izvjetaj o radu u proteklom periodu i zahvalio se svima to su doli i to ulau nesebian trud za ZSD. Zatim je otvorena diskusija o znaajnim pitanjima sa kojima se susree ZSD u vicarskoj. Uz bratske i dobronamjerne prijedloge te konstruktivne kritike dolo se do zakljuka da je dosta toga uraeno i da je potrebno nastaviti sa aktivnostima u narednom periodu, kao i raditi na umreavanju potencijala naih ljudi diljem vicarske.
ZSD SKUPTINA U VICARSKOJ
U subotu, 16.03.2013. godine, u prostorijama demata El-Iman u Drugom bekom okrugu odrano je jo jedno mektebsko vee, a povod je bio dvogodinjica osnivanja Islamskog kulturnog centra Bonjaka u Beu.
Odran je prvi as bosanskog jezika i historije Bonjaka, koji e se od sada, u saradnji sa KSC BiH Bilefeld, u prostorijama BKC Selam, odravati redovno uz asove vjerske nastave.
MEKTEBSKO VEE U BEU
Muhamed-ef. Feti imam demata Bilefeld, Kemalef. Salihovi imam demata Osnabrck, Osmanef. Halilovi imam demata Lhne, Haris-ef. Kala i Ahmed-ef. Feti imami demata Kassel prouili su mevludi-erif nakon kojeg se obratio izaslanik muftije Islamske zajednice Bonjaka u Njemakoj, Paa-ef. Fetia, glavni imam regije Nord, Aldin-ef. Kusur.
HRONIKA
Ko e predsjedavati CRnom GoRom

Dana 7. aprila 2013. godine u Crnoj Gori su odrani predsjedniki izbori na kojima su graani Crne Gore birali izmeu dva kandidata i to: Filipa Vujanovia iz Demokratske partije socijalista (DPS) Mila ukanovia i Miodraga Lekia, nezavisnog kandidata. U veernjim satima nakon izbornog dana, izborni tabovi i jednog i drugog predsjednikog kandidata graanima su saoptavali oprene informacije, tvrdei pobjedu i jedni i drugi. Do kraja izborne veeri pobjedu su proglasili i Filip Vujanovi i Miodrag Leki, to nije prvina kada su predsjedniki izbori u Crnoj Gori u pitanju. Roaje je jedini grad iz kojeg rezultati nisu pristigli na vrijeme, zbog brojnih nepravilnosti koje su se u tom gradu desile. Oigledno da je prilikom izbora dolo do velikih mahinacija, o emu mediji neprestano izvjetavaju. Do zakljuenja broja dobili smo preliminarne rezultate Dravne izborne komisije. Objavljujemo osnovne podatke. 315.113 biraa, a van birakih mjesta, odnosno putem pisma, 11.680 biraa. Ukupno je bilo 10.563 nevaeih i 316.230 vaeih glasakih listia. FILIP VUJANOVI dobio je 161.940 glasova dok je MIODRAG LEKI osvojio 154.290 glasova.
juni sandak glasao vujanovia
Grad Berane Bijelo Polje Plav Pljevlja Roaje UKUPNO
LEKI OSPORAVA IZBORNI REZULTAT

Izborni tabovi Miodraga Lekia predali su veliki broj prigovora opinskim izbornim komisijama (OIK) na rad birakih odbora koji se odnose na bitne povrede birakog prava, povrede izbornog postupka, utvrivanja rezultata glasanja, netanih podataka o broju izalih glasaa i broju upotrijebljenih listia, te glasanje putem pisma. ef Lekievog taba Goran Danilovi je saopio da ne trae ponavljanje izbora na birakim mjestima gdje postoje drastina krenja birakih prava, ve da ta mjesta budu izuzeta iz ukupnog birakog postupka, po primjeru izbora u Srbiji: Kada su se u Srbiji deavale sline stvari, meunarodna zajednica je traila da ti listii pakovani u korist vlasti ne ulaze u ukupnu sadrinu. Govorei o konkretnim nepravilnostima, Danilovi je naveo primjer birakog mjesta u Savinom boru
Filip Miodrag Vujanovi Leki 8.902 8.098 14.527 9.791 3.944 1.340 9.067 10.156 7.717 1.411 30.796 44.157
(Berane), gdje je glasalo 155 biraa, a u kutiji je pronaeno 170 listia. Na istom mjestu je est listia sa kontrolnim kuponom ubaeno u kutiju, dok je est zahtjeva za glasanje putem pisma nepotpisano. esto se deava da su oba kandidata zaokruena i to razliitim olovkama, pa je lako zakljuiti da se to naknadno radi kako bi listi bio nevaei - tvrdi Danilovi. Prema podacima DF, najdrastiniji primjer nepravilnosti u toj opini uoen je na birakom mjestu u Gubavu, gdje je bez ijednog zahtjeva pismom glasala 31 osoba. Isti sluaj je sa birakim mjestom Centar 5, gdje su putem pisma glasale 23 osobe, a u Rastovu 19. DF je u Beranama predala 29 prigovora za najdrastinije sluajeve krenja izbornih pravila.
Privremeni rezultati DRI

Birako pravo imalo je 511.405 graana upisanih u biraki spisak Crne Gore. Ukupno je glasalo 326.793 biraa, od ega na birakim mjestima
Bonjaka demokratska zajednica obavjetava graane Novog Pazara, svoje glasae i simpatizere da se ona nee odazivati na neuredne i sa zakanjenjem upuene pozive od strane predsjednice Skuptine grada Sadije Plojovi. Nakon telefonskog poziva gospoe Plojovi zahtijevao sam da se BDZ poalje pisani poziv radi prisustva sastanku u vezi konsultacija sa radom Skuptine Novog Pazara. Pisani poziv je stigao u utorak 9. marta sa zakanjenjem od nekoliko asova, a sastanak je zakazan u 10 sati istoga dana u zgradi lokalne samouprave. BDZ je najjaa opoziciona partija, ona ima svoje sjedi-
PoDneSiTe oSTAvke i SpASiTe GRAD oD nAZADovAnJA i pRopADAnJA
te, ija je adresa poznata i gradskim vlastima, pa je reda radi, ozbiljnosti i potovanja nae partije potrebno uredno i na vrijeme dostaviti svaki vid pisane korespondencije na nau adresu, to gradske vlasti mjesecima ne ine. Pozivam predstavnike SDP, njihove efove Rasima Ljajia i Meha Mahmutovia, da prije nego to se odlue bilo kome dijeliti lekcije o neozbiljnosti pogledaju svoj profesionalni rad i sjete se da radnici u Novom Pazaru, ukljuujui i uposlene u Gradskoj upravi, mjesecima ne primaju plate. Pojedina preduzea u vlasnitvu Grada trajkuju zahtijevajui isplate linih dohodaka koje ste im Vi potroili pronevjerom milion i po eura pri izgradnji fudbalskog stadiona, te nenamjenskim troenjem mimo zakonskih regulativa milione dinara budetskih sredstava, to predstavlja svojevrstan presedan, da oni koji su pronevjerili pare graana obnaaju vlast i primaju plate, a radnici koji su pokradeni i oteeni mjesecima ekaju na isplatu svojih zarada. Umjesto to ste pronevjerili milion i po eura, mogli ste da ste htjeli po-
Ljaji i Mahmutovi da se brinu za radnike
24
HRONIKA
Zbog teke situacije u kojoj se nalazi petolana porodica Agovi iz Gornje Vrbice, ekipa Centra za humanitarni rad Hajrat osjetila je potrebu da se, i pored vremenskih nepogoda i ogromnog snjenog prekrivaa koji je ove godine prekrio okolna brda, uputi u zijaret ovoj porodici koja je ostala bez osnovnih ivotnih namirnica. Ekipa Hajrata bila je svjedok teke situacije u porodici Agovi i veoma dirljive slike troje djece, od kojih je dvoje jako bolesno, a koja su bila suoena i sa glau. Otac Ramiz je ve due vrijeme obolio na nervnoj bazi, majka ima sranih problema, a od troje djece jedno ima problem sa bubrezima, a drugo bolest srca. Hajrat je tom prilikom ovoj porodici darovao najosnovnije ivotne namirnice i meso, koji e im bar odre-
HAJRAT pomoGAo porodicu Agovi
eno vrijeme uiniti ivot boljim. Porodica Agovi se nije ustruavala pustiti suzu radosnicu primajui pomo, a prema njihovim rijeima razlog sree je taj to su ih se sjetila braa iz Novog Pazara, koja nisu alila truda da preu toliku daljinu i ostatak puta, kojeg nisu mogli prei autom zbog snijega, prepjeae kako bi im izali u susret u za njih najteim trenucima.
Edib alji
prof. dr. Admir Muratovi koji je podsjetio na vanost pisanja ovakvih i slinih djela i hrabrost u pisanju pria koje je Mugdim originalno i krajnje iskreno ispriao u ove dvije knjige. Edib alji nog inventara za normalno izvoenje nastave. Pozivam Vas da se okanite mita i korupcije koja je visoko izraena u Vaem nainu poslovanja. Podsjeam Vas da je bojkot vlasti, posebno one koja je formirana na nezakonit nain, ucjenama, pritiscima i kupovinom odbornika, legitiman i potpuno legalan politiki vid borbe. BDZ e sve uiniti da graanima ukae koliko je pogubna i tetna vladavina onih koji na vlast dolaze na nezakonit nain, kriminalnim radnjama, ucjenama i pritiscima, te kupovinom mandata odbornika. Poto od drugih zahtijevate ozbiljnost, onda, ukoliko je imate, pozivam Vas da podnesete ostavke i spasite grad i graane od daljeg nazadovanja i propadanja. Onoga trenutka kada Vi odete sa vlasti smanjit e se stopa kriminala, ukinuti mito i korupcija, to je osnovni preduslov za napredak i ekonomski razvoj Novoga Pazara. Predsjednik IO BDZ i ef odbornike grupe Sead airovi
dijeliti prosjene plate za 7000 radnika. Takoe Vas pozivam da umjesto dranja govora obezbijedite uredno snabdijevanje vodom graane naega grada, poevi od Lune zgrade u samome centru, pa sve do prigradskih naselja koja danima nemaju vode. Ugrijte stanove graana daljinskim grijanjem koje ne funkcionie samo zbog Vaeg nemara i nerada. Otvorite fabrike, zaposlite nove radnike, dovedite strane investitore koje ste silno i pompezno najavljivali. Evo ve godina od izbora Vi niste niti jedno radno mjesto u proizvodnji obezbijedili. Gradite i radite. Zar je ozbiljno i zar nije sramota da najvea graevinska investicija bude vila gradonaelnika Mahmutovia koju pravi u blizini Novog Pazara? Asfaltirajte ulice i novonastale rupe na putevima, uredite korita rijeka kako ne bi graani i njihova domainstva stradali iznova od svake kie koja padne. Obezbijedite naoj djeci adekvatne uslove kretanja na putu ka koli i od kole do kue, te adekvatne uslove prilikom boravka u kolama u kojima nema vode, vrata na uionicama i drugog potreb-
Da se brinu i za ugroene graane
Sve emo uiniti da ukaemo na tetnost ove vlasti
Dana 06.03.2013. u Velikoj sali Meihata u Novom Pazaru odrana je promocija knjiga Kapija ivota u izdanju izdavake kue El-Kelimeh iz Novog Pazara i Suza na mezaru u izdanju portala Bosnjaci.net autora Mugdima Galijaevia. Promociji je prisustvovalo stotinjak osoba od kojih je veina bila omladina. Prisutni su uivali u rijeima autora Mugdima Galijaevia koji je svojim izlaganjem zadivio sluaoce. Prisutnima se takoe u svojstvu promotera obratio i
Kapija ivota i Suza na mezaru
Odrana promocija knjiga
TABIRENJA
hja FEH RATOVI
KO BI SE RADOVAO LIKVIDACIJI
. Ja mr
MUFTIJE ZUKORLIA
SRPSKE OBAVJETAJNE SLUBE Na prvom mjestu zainteresiranih nalaze se srpske obavjetajne slube koje godinama sprovode plan SPC i SANU za sprjeavanje daljeg djelovanja muftije Zukorlia. Kao argument za ovu tvrdnju dovoljno je prisjetiti se medijski iznova aktueliziranog Memoranduma II SANU-a u kome se posebno poglavlje odnosi na Sandak, a Islamska zajednica u Srbiji i muftija Zukorli oznaavaju kao prirodni neprijatelji velikosrpskih ideja. U tom dokumentu, koji predstavlja kontinuitet od Naertanija preko Instrukcija Drae Mihajlovia do Memoranduma SANU iz 1986. godine, naglaava se tenja za, kada ve nije uspjelo etniko ienje nesrpskog stanovnitva, stvaranjem podanikog odnosa Sandaka naspram zvaninog Beograda i izbjegavanje partnerskih relacija za koje se zalae muftija Zukorli kroz sve institucije koje su pod njegovom ingerencijom ili na koje ima utjecaja. Poto je pravovremenim reakcijama osujeen prologodinji pokuaj realizacije tog stranog ina na teritoriji BiH, kao i nekoliko gore spomenutih pokuaja u samome Sandaku, mogue je da su raunali da je najbezbolnije isti prirediti u Zapadnoj Evropi. Naroito je Skandinavija pogodna za takve poduhvate, jer u njoj djeluje vie ekstremnih nacionalistikih organizacija i postoji kontinuitet teroristikih akcija direktno ili indirektno povezanih sa velikosrpskom idejom. Jo uvijek su svjea sjeanja na likvidaciju vedske ministrice vanjskih poslova Anne Marie Lindh od strane Srbina Mijaila Mijailovia 2003. godine, te priznanje Andersa Breyvika da su mu inspiraciju za ubistvo 77 norvekih civila 2011. godine dali srpski ekstremisti i
26
rajem prole nedjelje stigla je okantna vijest o pronalasku snajpera u blizini damije u Malmeu prilikom posjete muftije Zukorlia Bonjacima vedske. Da nije rije o bezazlenim saznanjima obznanili su Ambasada vedske u Beogradu i Meihat Islamske zajednice u Srbiji u ijim se izjavama agencijama Tanjug i Anadolija potvruju navodi o pronaenom snajperu u kutiji za gitaru u zgradi nedaleko od damije u kojoj je boravio muftija Zukorli i da nadleni vedski organi predano rade na rasvjetljavanju cijelog sluaja. Meutim, zabrinjava injenica da srbijanski mediji skoro i nisu prenijeli ovu informaciju, a znamo koliko bdiju na svaki Muftijin mig i prenose raznorazne neistine i poluistine o njemu i njegovom djelovanju koje im donose itanost. Imajui u vidu prologodinje nagovjetaje atentata na muftiju Zukorlia u Sarajevu i postojanje slubene zabiljeke u Ministarstvu unutranjih poslova Republike Srbije o tom sluaju, kao i sudski potvrene nakane odreenih faktora od prije nekog vremena da u vie navrata naude muftiji Zukorliu (to je potvreno na suenju grupi ekstremista iz Novog Pazara), ne moemo a da se ne zapitamo kome smeta muftija Zukorli i ko bi se sve radovao njegovoj likvidaciji. Najkrae, obveselili bi se svi kojima ne odgovara Muftijina predanost misiji islama, nacionalnog pokreta Bonjaka, vjerskog, nacionalnog i obrazovnog uzdizanja Bonjaka, njihovog institucionalnog uvezivanja na svim ivotnim prostorima i vraanja nacionalnog dostojanstva. Kada ovako poredamo stvari, onda se spisak zainteresiranih za fiziko eliminiranje muftije Zukorlia nuno iri, to iziskuje potrebu da racionalnije sagledamo sve pojedinosti ovog sluaja i pokuamo proniknuti u motive onih kojima bi odgovaralo Muftijino uklanjanje.
velikosrpski nacionalizam u kojima je prepoznao novi krstaki mentalitet. Breyvik je na suenju izjavio da se 2001. godine u Liberiji sastao sa militantnim srpskim ekstremistom, ne elei otkriti njegov identitet jer je krivino gonjen zbog ratnih zloina zato to je branio svoju zemlju od muslimana., koji mu je dao osnovu za dalje teroristiko sazrijevanje i usavravanje. VLADAJUE CRNOGORSKE STRUKTURE Visoko kotirani na listi onih kojima bi odgovaralo uklanjanje muftije Zukorlia nedvojbeno su i vladajue crnogorske strukture kojima Muftijino slobodarsko djelovanje i sandaka ideja u
posljednje vrijeme zadaju teku glavobolju. Njegovo nedavno gostovanje na crnogorskoj TV Atlas u emisiji iva istina vratilo je u iu javnosti predreferendumski Sporazum izmeu DPS-a Mila ukanovia i BS-a Rafeta Husovia o uspostavi prekogranine evropske regije Sandak nakon osamostaljenja Crne Gore od Srbije, to je, uz izjave da su Bo-
TABIRENJA
njaci suvlasnici Crne Gore i da se vlasti prema tome moraju odnositi s malo vie potovanja, kao i raskrinkavanje projekta crnogorskih vlasti o rastakanju Bonjaka na nekoliko kolona na skoranjem popisu stanovnitva, izazvalo lavinu u crnogorskom politikom ivotu i openito drutvu, te isprovociralo neuspjele pokuaje crnogorskog premijera da negira potpisivanje bilo kakvog sporazuma i uputi niz neprilinih uvreda na raun muftije Zukorlia kojima je pokuavao skrenuti pozornost sa sebe. Obznanom Sporazuma i svjedoenjima aktera dogaaja o intencijama njegovog nastanka, toku izrade i potpisivanja, postale su jasne neistine i panika u izjavama crnogorskog premijera i vladajue partije u ovoj dravi, te njihova realna bojazan da vie nikada nee dobiti blanko podrku Bonjaka za svoju politiku jer su iznevjerili njihovo povjerenje. Zahvaljujui tom intervjuu koji je doao kao posljedica viegodinjeg
e servisirati sopstveno unitenje i dovesti do nestanka njihove identitetske posebnosti, naroito zbog sve jae nacionalne i vjerske svijesti Bonjaka i muslimana junog Sandaka i Crne Gore u dijaspori na koje su vlasti raunale i sljedstveno tome pokuavale implementirati vie projekata njihovog utapanja u Crnogorce ili graane Crne Gore muslimanske vjeroispovijesti, s posebnim akcentima na Makedoniju, Luksemburg, vicarsku, Njemaku i Sjedinjene Amerike Drave. SANDAKI POLITIARI Trei na listi onih kojima bi ilo na ruku uklanjanje muftije Zukorlia jesu sandaki politiari koji godinama u njemu vide prepreku da od Sandaka naprave ostrvo kriminala i korupcije i trajno njime zavladaju. Podsjetimo da su prvi nesporazumi izmeu Islamske zajednice i politiara krenuli onog trenutka kada je svima stavljeno do znanja da je Islamska zajednica nadpolitika organizacija i zabranjeno koritenje damija i ostalih vjerskih objekata za propagiranje i favoriziranje politikih ideja bilo koje partije, te se vrsto stalo u odbranu vakufske imovine. Nakon toga je objavljen rat Islamskoj zajednici od strane tadanje najjae sandake politike partije, Stranke demokratske akcije, koji je dostigao vrhunac izjavom njenog predsjednika 2006. godine da Meihat Islamske zajednice vie ne postoji i brutalnom agresijom na Islamsku zajednicu 2007. godine koja jo uvijek traje. U Wikiliksovim diplomatskim depeama vie puta se naglaava da su agresiju na Islamsku zajednicu izvrili tadanji premijer Srbije i predsjednik Stranke demokratske akcije u nadi da e, izmeu ostalog, preuzeti vlasnitvo nad postojeom i onom vakufskom imovinom koja se treba vratiti Islamskoj zajednici donoenjem i implementacijom Zakona o restituciji eksproprijacijom oduzete imovine crkvama, vjerskim zajednicama i graanima Republike Srbije. Nakon sloma SDA-ovske ap-
Muftijinog interesiranja za poboljanje statusnog poloaja i kvaliteta ivota Bonjaka u junom Sandaku, crnogorskoj vladajuoj garnituri se polahko otima iz ruku projekt pretvaranja Bonjaka i muslimana u glasaku mainu koja
solutistike vladavine Sandakom i stvaranja neke prijelazne vrste pluralistikog politikog drutva, dolazi do podjele lokalne vlasti izmeu SDP i SDA, dok lideri obje partije dobivaju ministarske pozicije u Vladi Republike Srbije. SDP i njezin predsjednik ubrzo po dolasku na vlast u Novom Pazaru i drugim sandakim gradovima otvoreno nastavljaju kriminalne, korupcijske i druge protuzakonite radnje i zloupotrebe narodnog povjerenja koje su stekli u najveoj mjeri zahvaljujui indirektnoj pomoi muftije Zukorlia, to dovodi do toga da se on ogradi od takve vlasti i pokuava ukazati na svaki vid njihovog kriminalnog djelovanja. Spregom politike, kriminala, policije (u jednom trenutku), sudstva i tuilatva, pokuavaju napraviti direktni obraun s muftijom Zukorliem, Islamskom zajednicom i aktivistima duhovno-nacionalnog pokreta koji kulminira direktnim sudarom andarmerije sa muslimanima na vakufskom dobru Mearif na Hadetu 4. septembra 2010. godine, gdje su lokalne vlasti pokuale na ehidskom mezarju izgraditi djeje obdanite. Uzrok takvog odnosa lokalnih vlasti bili su izbori za Bonjako nacionalno vijee na kojima je apsolutnu pobjedu odnijela lista Bonjake kulturne zajednice iji je nosilac bio muftija Zukorli. Uz sve nepravilnosti i direktne odgovornosti i krenja zakonskih i ustavnih odredaba od strane nadlenih republikih organa i samog ministra za ljudska i manjinska prava, muftija Zukorli je na tim izborima, pored duhovnog, stekao i direktni predstavniki legitimitet Bonjaka u Srbiji. Poslije formiranja Bonjake demokratske zajednice i uea na predsjednikim izborima samoga muftije Zukorlia nanijet je direktan udarac tim politikama, kao i njihovim malicioznim satelitskim strankama, te jasno postavljena diferencijacija izmeu snishodljive i autentine sandake politike. Rezultati opih izbora iz 2012. godine i Muftijinog neposrednog angamana na njima doveli su do pada Borisa Tadia i DS-ovske vlasti i drastinih promjena politikih prilika u Srbiji, a Bonjaka demokratska zajednica, ije je osnivanje on prejudicirao, postala je realna nada za bolju politiku budunost Bonjaka i Sandaka, ime su direk-
TABIRENJA
tno ugroeni interesi kriminalnih udruga i kriminogenih elemenata u sandakim politikim partijama koje su prihvatile podaniki odnos naspram Beograda. POJEDINI BOSANSKI POLITIARI NA POZICIJAMA Uspostavom nacionalnih institucija Bonjake kulturne zajednice, Bonjake akademije nauka i umjetnosti, Bonjake nacionalne fondacije i Svjetskog bonjakog kongresa proirile su se ideje pokreta nacionalnog buenja Bonjaka koje predvodi muftija Zukorli na cjelokupan ivotni prostor ovog naroda, to ugroava pojedine bosanske politiare koji u takvom nacionalnom djelovanju vide opasnost za svoje nezasluene politike pozicije s kojih crpe line koristi nautrb naroda BiH, a ostaju indolentni po pitanju sudbonosnih procesa svog naroda koji ih je doveo na te poloaje. Indiferentan odnos spram goruih nacionalnih problema, pa ak i same egzistencije Bonjaka u svojoj matinoj dravi, te utisak nemoi kojeg bonjaki politiari na pozicijama ostavljaju u odnosu na politiku Milorada Dodika, glasaima postaje prepoznatljiv Muftijinim dominantnim nastupima na televizijskim gostovanjima i javnim tribinama, naroito nakon formiranja Svjetskog bonjakog kongresa i izglasavanja muftije Zukorlia za predsjednika Skuptine ove svebonjake organizacije. Netrpeljivost koju pojedini bosanski politiari gaje prema muftiji Zukorliu oigledna je i po tendencioznom djelovanju njihovih inovnika i dunika iz medijskog i pseudointelektualnog sektora koji orkestrirano nastoje diskreditirati Svjetski bonjaki kongres, njegovog predsjednika dr. Mustafu Ceria i predsjednika Skuptine muftiju Zukorlia, imputirajui im bonjaki fanatizam, islamski nacionalizam i niz drugih neodrivih kvalifikacija koje imaju za cilj umanjivanje popularnosti i utjecaja ove organizacije i njenih elnika. RUKOVODSTVO TURSKOG DIJANETA Eliminaciji muftije Zukorlia radovalo bi se i rukovodstvo turskog Dijaneta koje u njemu vidi prepreku za pretvaranje Sandaka u
pokusni teren za njihov briljivo pripremljen koncept turcizacije islamskih zajednica Balkana. Ve je sasvim jasno da su iza agresije na Islamsku zajednicu 2007. godine dijelom stajali i pojedinci iz Dijaneta. Kada se taj koncept uruio, pojavila se turska inicijativa rjeavanja problema Islamske zajednice u Srbiji iz 2011/2012. godine koja takoer nije urodila plodom. Nakon svih pregovora, dolo se do zakljuka da je jedino rjeenje uklanjanje muftije Zukorlia. Prisjetimo se: najprije su mu nudili rezidenciju u Istanbulu, a onda u Dedi u Saudijskoj Arabiji. Nakon vrstog stava muftije Zukorlia da ni po koju cijenu nee naputati Sandak, pa makar morao otii u rodno selo i uvati ovce ili biti muezin u novopazarskoj Arap damiji, te podrke njegovom stavu tadanjeg reisu-l-uleme dr. Mustafe-ef. Ceria, koji je rukovodstvu Dijaneta predoio ta se dogaalo bonjakim vjerskim i nacionalnim prvacima nakon dolaska u Istanbul, privremeno se odustalo od takvih ideja. Krajem 2012. i poetkom 2013. godine rukovodstvo Dijaneta je iznova, posredstvom sitnih interesom ponukanih pojedinaca (novcem i obeanim poloajima), pokualo napraviti udar na Islamsku zajednicu u Srbiji i prikljuiti je svom sistemu, kao to je ve uradilo u nekolicini balkanskih drava, ali je i taj neasni poduhvat na vrijeme osujeen od strane predvodnika Islamske zajednice i vjernika i sveo se na nekolicinu poloajem nezadovoljnih inovnika. Nedavno je predsjednik Dijaneta Mehmet Gormez, u susretu sa tih nekoliko imama iz Sandaka, nosioca inicijative tzv. tree islamske zajednice, govorei o muftiji Zukorliu kazao: Ako on nastavi sa ovom arogancijom, moemo mi i drugaije. Ne moe se s preciznou odrediti bukvalno znaenje tog drugaijeg, ali da je u pitanju neto nasilno nemamo dilemu, obzirom da su svi pokuaji elnika Dijaneta da uspostavi dominaciju nad Islamskom zajednicom u Srbiji propali i da im to predstavlja ogroman problem turcizacije islamskih zajednica Balkana, to bi trebalo prethoditi ovladavanju muslimanskim narodima ovog prostora u svakom smislu i koritenju istih za ostvarenje vlastitih potreba.
DRUGI RELIGIJSKI I IDEOLOKI FAKTORI Takoer, Muftijinom odstranjenju radovali bi se i drugi religijski i ideoloki faktori koji ne mogu podnijeti ovako uvjerljivo i dostojanstveno predstavljanje islama i irenje islamske misli kao to to ini muftija Zukorli. U individualnim javnim nastupima, obraanjima na islamskim vjerskim obredima i skupovima u organizaciji nacionalnih institucija, dominantnost muftije Zukorlia u odnosu na sve ostale uesnike toliko je izraena da ne postoji nijedan iskreni muslimanski velikodostojnik na Balkanu koji bi mu osporio prednost u tom domenu. Pored toga, u medijskim nastupima u balkanskim dravama u svakoj prilici dominira nad sagovornicima, da se nemalo puta ulo kako oponenti imaju problem odreenog eksperta ili novinara suoiti sa muftijom Zukorliem po bilo kojoj temi. Takvi nastupi vraaju ponos bonjakom i svim drugim muslimanskim narodima koji u muftiji Zukorliu prepoznaju islamsko dostojanstvo i snagu vjere koja im ulijeva samopouzdanje i ojaava iman. S druge strane, u Muftijinom superiornom predstavljanju islama mnogi nemuslimani razbijaju predrasude prema ovoj religiji, to ne ide na ruku onima koji bi da islam i muslimane predstave kao fundamentaliste i ekstremiste, ili primitivce zaostale za vrijednostima savremene kulture i civilizacije. LICEMJERI IZ NEPOSREDNOG MUFTIJINOG OKRUENJA Muftijin nestanak iao bi na ruku i licemjerima iz njegovog neposrednog okruenja kojima je zavist i sopstvena nesposobnost izazvala potpuno sljepilo na realnost i koji u Muftiji vide prepreku da dou na poziciju na kojoj se on nalazi. Iako jeste bolno, naalost, i ovo je dio nae stvarnosti. Neki od njih ukljueni su u svaki retrogradni pokuaj slabljenja ili unitenja institucija koje ve dvadeset godina izgrauje muftija Zukorli. Svjeiji primjer jesu pojedinci koji su pokuali osnovati tzv. treu islamsku zajednicu, ali istih, manje ili vie izloenih, ima u svim dijelovima pokreta kojeg predvodi muftija Zukorli, od obrazovnog, preko akadem-
TABIRENJA
NOSIOCI ORGANIZIRANOG KRIMINALA U SANDAKU I OKRUENJU Na koncu, Muftijino uklanjanje bilo bi po volji i nosiocima organiziranog kriminala u Sandaku i okruenju koji u njegovom djelovanju vide opasnost za svoje kriminalne organizacije i poslove. Muftija se kriminalnim udrugama konstantno zamjerao tokom cijele svoje dvadesetogodinje karijere, ali je u posljednjoj deceniji intenzivirao aktivnosti u tom pravcu jer su isti bili vane poluge nasrtaja na vakufsku imovinu i pokuaja agresije na Islamsku zajednicu. Kulminacija njegove borbe protiv kriminala bio je serijal tribina Izolacija kriminala - temelj opstanka zajednice koji je prerastao u knjigu, a u kojoj se u potpunosti raskrinkavaju svi glavni vidovi organiziranja kriminalnih udruga i djelovanja takvih sistema, te nudi mehanizam zatite drutva
FENOMEN LIKVIDACIJE Na kraju ovog analitikog pokuaja notificiranja svih koji su zainteresirani za sprjeavanje daljeg djelovanja muftije Zukorlia, ne elimo ulaziti u posljedice onoga to bi realizacija tih nakana proizvela prema naruiocima i izvriocima tog ina i do ega bi to dovelo ne samo u Sandaku, ve na cijelom ivotnom prostoru Bonjaka, jer bi nas to uvelo u temu koja zahtijeva jako dugu elaboraciju. Ali moemo samo spomenuti da bi taj in izazvao potpunu destabilizaciju regiona ne iskljuujui ni najrigidnije vidove osvete.
TRGOKEMO
t r a d e t r a n s p o r t
a n d
m o r e
Kua za Vau Kuu

www.trgokemo.com Dubrovaka bb phone/fax: + 381 20.360.181 email: office@trgokemo.com
Trg Isa-bega Ishakovia Novi Pazar 020/337-870
skog, do nacionalnog i politikog. Njihovo postojanje ne treba uditi, osobito ukoliko se ima u vidu injenica da ni Muhammed a.s. nije bio lien takvog iskuenja. Najvea opasnost lei u tome kada se, za raun ostvarenja svojih nakana, udrue s nekim od spoljnih faktora koji posjeduju mehanizme grubog obrauna sa linou muftije Zukorlia jer nemaju naina legalnim i legitimnim putem osporiti njegovu lidersku poziciji, kako u Islamskoj zajednici tako i nacionalnom pokretu Bonjaka.
od njih izolacijom i sprovoenjem kuranskih i univerzalnih naela moralnosti i ozdravljenja zajednice. Ovi Muftijini nastupi natetili su nosiocima organiziranog kriminala u Sandaku i okruenju koji su svoj prljavi novac stavili na raspolaganje odreenim politikim faktorima koji su pokuali spregom sa sudstvom i tuilatvom, te republikim inspekcijama zastraiti i ucijeniti aktiviste i simpatizere nacionalnog pokreta i konano kupovinom volje glasaa na prolim opim izborima u Srbiji poraziti politiko krilo nacionalnog pokreta Bonjaka, ali u tome nisu uspjeli, to predstavlja realnu opasnost za njih na sljedeim izborima. Ovakvo djelovanje muftije Zukorlia ne ide im na ruku, jer ih sprjeava da od Sandaka naprave balkanski i evropski centar narko i svakog drugog kriminala.
Meutim, ono to jo zasluuje da se spomene jeste fenomen same likvidacije. Zato se uope neko uputa u takav vid eliminacije svog oponenta? Svjedoci smo da se i u naoj dravi i regionu u proteklih dvadeset godina dogodilo vie ubistava znaajnijih linosti, od politikih oponenata, kao u sluaju Ibarske magistrale, preko nezavisnih novinara - uruvije i drugih, do samoga premijera inia. Zajedniko svim ideoloki drukije motiviranim naruiocima i izvriocima atentata na spomenute jeste nemo da se legalnim i legitimnim putem zaustavi djelovanje neistomiljenika koji su se za borili za, prema njima, asne i dostojanstvene ciljeve i pokuavali srbijansko drutvo izbaviti iz eljusti genocidne politike, dominacije kriminalnih klanova i gangova, monopolizma tajkunskih udruga, krae i razgradnje dravne imovine i pokuavali napraviti korjenite reforme u srbijanskom drutvu to bi uzrokovalo ozdravljenje ovog prostora. Svi pobrojani razlozi, uz jo muslimansku i bonjaku posebnost, mogu biti motivi za pokuaj zaustavljanja muftije Zukorlia koji je svojim dosadanjim angamanom pokazao dosljednost u borbi za naela vraanja opeljudskog dostojanstva i samoj dravi ponudio program spasa i preporoda drutva.
ISTRAIVANJA
CINS potvrdio pisanja revije Sandak iz 2012. o graevinskoj i narko-mafiji u Novom Pazaru
ga Dra
mimo ZAkonA milion i po eura ZA stadion

ipak bio nastavljen.
na PE O
Grad Novi Pazar je prekrio Zakon o javnim nabavkama da bi lokalni fudbalski klub uao u Super ligu Srbije. U urbi da se posao rekonstrukcije stadiona FK Novi Pazar vrijedan 160 miliona dinara obavi prije poetka fudbalske sezone, Grad je isti dodijelio firmi koja nije ispunjavala uslove. Republika komisija za zatitu prava u postupcima javnih nabavki je u cjelini ponitila ovu nabavku, to je potvrdio i Vrhovni kasacioni sud.
Sve ponude neispravne, a postupak hitno nastavljen

Novinari CINS-a su kontaktirali sve graevinske firme koje su u prvom krugu dostavile ponudu i prisustvovale otvaranju istih. Meutim, od tri firme koje su uestvovale u posljednjem krugu izbora ponuaa, samo su predstavnici Ikan company eljeli da daju izjave. CINS je pomou Zakona o pristupu informacijama od javnog znaaja od nadlenih organa prikupio dokumentaciju u vezi sa javnom nabavkom rekonstrukcije novopazarskog stadiona.
Da bi hitno izgradio stadion, Grad je krei Zakon o javnim nabavkama posao dodelio firmi koja nije ispunjavala uslove (foto: novipazar.rs)
Nabavku za stadion raspisao1 je Grad Novi Pazar u februaru 2011. i sprovedena je po Zakonu o javnim nabavkama (ZJN) i Zakonu o podsticanju graevinske industrije Republike Srbije u uslovima ekonomske krize, kojim su ureeni uslovi i nain realizacije svih graevinskih projekata koje finansira drava. Ovim zakonom unaprijed je eleminisana i smanjena konkurencija jer se nabavke ne objavljuju javno, u otvorenom postupku, gdje svi zainteresovani mogu da se prijave, ve se primjenjuje pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja, u kojem naruilac sam bira kome e poslati poziv za prijavu na tender. Ponude graevinskih firmi pristigle nakon poziva Grada otvorene su 18. marta 2011. Kako je navedeno u zapisniku2, sve ponude su bile neispravne ili nepotpune. Iako ZJN propisuje da se u tom sluaju postupak ponitava i raspisuje nova nabavka, Grad je to zanemario i traio da se postojee ponude dopune kako bi postupak
okom 2011. godine Vlada Republike Srbije je odobrila sredstva za modernizovanje nekoliko fudbalskih stadiona u Srbiji kako bi zadovoljili standarde meunarodnih takmienja. Meu njima je bio i Gradski stadion u Novom Pazaru. Radovi, koji su prema ugovoru vrijedni 165 miliona dinara, finansirani su sa po deset odsto iz lokalnog i republikog budeta, a ostatak kreditima poslovnih banaka koji bi podjednako isplaivale drava i lokalna samouprava. U vrijeme kada je Vlada odobravala sredstva za stadion u Novom Pazaru i tokom same modernizacije, predsjednik Fudbalskog kluba bio je tadanji ministar rada i socijalne politike Rasim Ljaji, danas potpredsjednik Vlade i ministar spoljne i unutranje trgovine i telekomunikacija. Grad je vodio Meho Mahmutovi iz Sandake demokratske partije (SDP) koji je na posljednjim izborima, kao Ljajiev koalicioni partner, ponovo izabran za gradonaelnika.
Analizirajui dokumenta, Rade uri, pravnik iz organizacije Transparentnost Srbija, zakljuuje da su postavljeni uslovi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, ali da je vrednovanje ponuda nejasno. Dosta tih dopuna (ponuda) bilo je neosnovano i automatski su morale biti odbijene - rekao je uri za CINS. Predsjednik Toplikog centra za demokratiju i ljudska prava, Dragan Dobrainovi, takoe smatra da je postupak trebalo obustaviti. Ako nijedna ponuda ne ispunjava uslove koji su propisani konkursnom dokumentacijom3, ponitava se tender i otvara se novi. Ponude se otvaraju, tu sjedi Komisija, kae neispravna, neispravna Nema sad dopune donesi jo ovo. Meutim, ne. Oni su traili dopunu i po svaku cijenu su gurali (postupak) - objanjava Dobrainovi za CINS. lan gradske Komisije koja je sprovela predmetnu nabavku, Radivoje Jelesi, kae da su traili dopune umjesto da ponovo raspiu nabavku jer su hitno htjeli da zavre sta-
30
ISTRAIVANJA
dion. Moglo je to da se zaustavi, ali da je poniteno prolo bi jo godinu dana. Graevinska sezona bi prola i zato smo traili dopune, zbog hitnosti. Sem drugih uslova, da bi klub mogao da ue u Super ligu, stadion je morao da bude zavren do jula 2011. godine - rekao je Jelesi za CINS. Meutim, nigdje u dokumentaciji se ne navodi da je neophodno ovu nabavku sprovesti po hitnom postupku prouzrokovanom vanrednim okolnostima ili nepredvienim dogaajima, kako je propisano u ZJN4.
bila ispravna i potpuna, to potvruje dokumentacija koju posjedujemo. Vlasnici Ikan company12 su Asim Zejnelovi i emala Delimeac, dok je vlasnik SM.net13 Dragoslav Ili iz Beograda. Zanimljivo je da je prethodni suvlasnik SM.neta bio kontroverzni biznismen Milorad Joksimovi, zvani Mia Omega, za koga je CINS prolog ljeta otkrio da je poslovao sa Rodoljubom Raduloviem14, optuenim za uee u meunarodnom vercu kokaina. Vie detalja o vlasnicima u antrfileu.
Protuzakonito iskljuen jedan od ponuaa

Prilikom drugog otvaranja ponuda5, nakon to su sve firme morale da dostave dopune istih jer su bile nepotpune, komisija Grada je uoila neuobiajeno nisku cijenu na poziciji betonskih radova u ponudi firme Amiga d.o.o. iz Kraljeva. Osim zbog ove nejasnoe, Grad im je dao i negativne poene za ranije izvoene radove (izgradnja gradskog projekta Jaz u Novom Pazaru 2008.), nakon ega ih je Komisija obavijestila da nee biti pozvani u dalji tok pregovaranja. Zbog ovakve odluke Amiga se obratila Republikoj komisiji za zatitu prava u postupcima javnih nabavki i poslala joj zahtev za zatitu prava6 u kojem su zahtijevali da budu ukljueni u postupak. Sem ukazivanja na neispravnost ostalih ponuda, Amiga je u pomenutom zahtjevu navela da cijenu koju su ponudili vide kao najniu realno obraunatu, da su radove zbog kojih su dobili negativne bodove zavrili kvalitetno i u roku, nakon ega je to potpisano i ovjereno od strane nadlenih organa, kao i da su za taj posao kompletno isplaeni. Predstavnici Amige su odbili da daju izjave novinarima CINS-a.
Rjeenje Republike komisije kojim je nabavka rekonstrukcije stadiona u cjelini ponitena

da je jedini nain da se utvrene povrede ZJN otkloneponitenje predmetnog postupka u cjelini. Protiv ovog rjeenja Republike komisije Novi Pazar je podnio tubu Vrhovnom kasacionom sudu, koji ju je odbacio8. Sagovornik CINS-a Dragan Dobrainovi kae: Samim tim to jednom licu nisu dozvolili da se takmii u postupku, oni su mu nanijeli tetu. To je utvrdila Republika komisija, to je utvrdio sud i tu je napravljena klasina zloupotreba. Element krivinog djela jeste ne samo pribavljanje protupravne imovinske koristi, nego i nanoenje tete nekome. Hem su pribavili korist firmi koja je dobila posao, hem su napravili tetu ovima koji nisu dobili posao - smatra Dobrainovi i dodaje: Moda su nanijeli tetu samom Gradu. Moda je to plaeno skuplje nego to je trebalo, a velika je ansa da jeste. to bi oni stopirali konkurenciju osim ako posao nee da daju nekom svom? Morali su da obustave izvrenje ugovora. Samim tim to nisu, stekli su se uslovi za nitavost tog ugovora, kao da se nita nije desilo. Sve stvari moraju da se vrate u prvobitno stanje - objanjava Dobrainovi.
Rade uri iz organizacije Transparentnost Srbija napominje da ak i da ZJN doputa da sve ponude budu neispravne, pa da se kasnije uine ispravnim tako to e se dopuniti, Ikan company to nije uinio do kraja, dok je, sa druge strane, Amiga zbog mnogo manje vanih nedostataka eleminisana iz postupka.
Meho Mahmutovi, gradonaelnik Novog Pazara i koalicioni partner ministra Rasima Ljajia (foto: novipazar.rs)
U zapisniku sa treeg kruga otvaranja ponuda15 navodi se da je poiljka za Ikan company vraena poiljaocu SM.net jer dostavlja nije uspeo da pronae primaoca na navedenoj adresi. Oigledno da im je naruilac to prihvatio, to je potpuno neosnovano. Tako da je Ikan company, odnosno njegov partner iz zajednike ponude, nastavio da uestvuje u daljem pregovaranju iako nije ispunjavao traene uslove - objanjava uri. Uprkos svemu, Grad Novi Pazar,
Republika komisija u cjelini ponitila postupak

Kao odgovor na zahtjev podnijet od strane Amige, Republika komisija 13.09.2011. donosi rjeenje kojim ponitava kompletan postupak i nalae njegovo ponovno sprovoenje7. Analizirajui kompletan postupak, komisija, kako je pojanjeno u rjeenju, smatra da je ZJN ovakvim postupcima naruioca obesmiljen i
Izabrali firmu koja ne ispunjava uslove

Grad je dva puta traio da se ponude dopune i u treem krugu9, a od sedam firmi preostale su tri. Nakon treeg kruga otvaranja ponuda i pregovaranja10, izabrana je zajednika ponuda dvije firme novopazarske Ikan company i beogradske SM.net11, iako ni ta nije
ISTRAIVANJA
Rodoljub Radulovi uvek je lako sticao prijatelje, partnere i novac. Poslovnu reputaciju izgradio je kroz kompanije koje je osnovao u Rusiji, Austriji, Sjedinjenim Amerikim Dravama i drugde, a na Balkan se vratio 2002. godine spreman da se baci na posao.
kojeg je zastupao gradonaelnik Meho Mahmutovi, sklopio je poetkom aprila 2011. ugovor sa izabranim ponuaem16 Ikan company i SM.Net na osnovu odluke o izboru najpovoljnije ponude17. Direktor Ikan company Asim Zejnelovi tvrdi da je njegova firma regularno izabrana da obavlja predmetne radove. To je sigurno regularno, ne moe biti regularnije. Tamo stoji da sam ja zakonski dobio tender i potpisao ugovor. Ja sam radio u Crnoj Gori velike poslove, 36 hiljada kvadrata, Madonin koncert, radim Ameriku ambasadu, dosta poslova radim u Njemakoj, u Rusiji, svugdje me ima - navodi Zejnelovi za CINS. Aneksom ugovora18 od 14. maja iste godine, za nosioca poslova izabrana je Ikan company. uri napominje da je udno to je u jednom momentu cio posao prebaen na novopazarsku firmu i dodaje: Kao da su ih iskoristili da sa svojim referencama uestvuju u postupku, pa su poslije odustali. Zejnelovi priznaje da njegova firma nije mogla sama da uestvuje, ali nije rekao zato je zajedniku ponudu podnio ba sa firmom SM.Net. Nisam mogao. Da sam mogao, ja bih uestvovao sam. Pa eto, imao sam neke male nedostatke - kae Zejnelovi za CINS.
Prilikom polaganja kamena temeljca, ministar Rasim Ljaji, tadanji predsednik FK Novi Pazar izjavio da je rekonstrukcija stadiona jedna od najveih investicija u gradu u 2011. godini (izvor: novipazar.rs)
nu i neutralisao njen uticaj. Ovdje se ak ilo i korak dalje. Ne samo to je podnijet zahtev za zatitu prava i na osnovu tog zahtjeva nije obustavljen ugovor, ve ak i kad je Republika komisija donijela odluku, oni to nisu uvaili. I sud kada je donio odluku, kao najvea instanca u tom postupku, to nije sprovedeno. Topliki centar za demokratiju i ljudska prava jedna je od nekoliko organizacija koje su podnijele inicijativu za ocjenu ustavnosti20 Zakona o podsticanju graevinske industrije koji, u nekim svojim odredbama, stavlja van snage ZJN. Krajem prole godine, 24.12.2012., Narodna skuptina usvaja izmjenu ovog Zakona u dijelu u kojem se rok njegovog vaenja produava. Umjesto do 31.12.2012., zakon e vaiti do 31.12.2014. godine21. Dobrainovi kae da je sluaj ove nabavke samo primjer koji pokazuje probleme u vezi sa Zakonom o podsticanju graevinske industrije i upozorava da Ustavni sud ve tri godine ne reaguje na njihovu inicijativu. U meuvremenu, vlast je produavala vaenje tog zakona. Oigledno je da je u pozadini namjera da se
Zakon kao izvor korupcije

Obzirom na to da se postupak odabira izvoaa radova na stadionu, osim prema ZJN, odreuje i prema odredbama Zakona o podsticanju graevinske industrije, to to se Amiga zahtjevom obratila Republikoj komisiji nije sprjeavalo dalji tok postupka, to inae ZJN i propisuje. U suprotnom, postupak bi morao da se zaustavi dok Komisija ne donese rjeenje o usvajanju ili odbijanju zahtjeva. To je ilo na ruku Gradu Novom Pazaru koji je urio sa zavretkom radova na stadionu dok traje graevinska sezona, kako bi posao bio zavren do jula 2011., prije nego to pone nova fudbalska sezona 2011/2012. u kojoj je FK Novi Pazar imao ansu da postane superliga. Ovakve zakonske odredbe kritikuje Dragan Dobrainovi napominjui da je Zakon o podsticanju graevinske industrije19 i donijet da bi se Republika komisija unula u stra-
32
ISTRAIVANJA
dine kao jedini vlasnik22. Tri godine kasnije, u firmi se kao suvlasnik pojavljuje Milomir Joksimovi23, u javnosti poznatiji kao Mia Omega, koji je uestvovao u brojnim privatizacijama. Omega je u intervjuu datom NIN-u rekao da je vlasnik preko 100 firmi u Srbiji24, kao i da je prijatelj sa Sretenom Jociem, zvanim Joca Amsterdam, koji je u Srbiji osuen za ubistvo. CINS je, u projektu Misteriozni ef narko kartela25, takoe otkrio da je Mia Omega poslovao i sa Rodoljubom Raduloviem (Mia Banana), koji je prole godine optuen za uee u vercu 1.8 tone kokaina26. Njih dvojica su 2002. godine zajedno osnovali kompaniju za uvoz banana27. odreenim firmama koje su bliske vlastima dodijele poslovi koje inae ne bi dobile u regularnom postupku. To je zakon koji je isto to i korupcija. To je dravni projekat, namjerno, svjesno. Skuptinska veina je stala iza njega - upozorava Dobrainovi. Iz SM.Net Mia Omega izlazi 2010., a Ili ponovo postaje jedini vlasnik28 firme sa blizu 40 zaposlenih, pokazuju podaci Agencije za privredne registre29. Na zvaninom sajtu ove firme specijalizovane za projektovanje i izvoenje armiranobetonskih montanih konstrukcija, navedeno je vie referenci iz njihovog poslovanja30. Novopazarsku firmu Ikan company osnovali su 2003.31 Enes Spahovi i Hilmija Kahrovi. Naredne godine kompaniju preuzima32 Asim Zejnelovi, a 2012. godine suvlasnik kompanije postaje33 emala Delimeac. Firma je u godini prije nego to je dobila posao rekonstrukcije stadiona imala est zaposlenih34, a taj broj se u 2011. poveao na 68. Poslovni prihod je sa dva miliona u 2010. skoio na 150 miliona dinara35 u narednoj godini.
Nakon odustajanja BASK-a i sjednice koju je odrao FSS, donijeta je odluka da upranjeno mjesto popuni klub iz Novog Pazara. Ve isplaniranu rekonstrukciju stadiona novopazarskog kluba, koji takoe nije ispunjavao uslove za superligako takmienje, Grad je ubrzao kako bi klub bio spreman prije poetka sezone. U Gradskoj upravi su za CINS potvrdili da je postupak javne nabavke zbog hitnosti morao brzo da se sprovede. Meutim, sprovodei te procedure, Grad je prekrio ZJN, to je potvrdila Republika komisija. Pomenuti elnik BASK-a, Bojan Radovanovi, u novoj sezoni je preao na elo FK Novi Pazar i tako zamijenio tadanjeg predsjednika kluba, ministra Rasima Ljajia. Iako se u domaim medijima pekulisalo da je BASK svoje mjesto prodao klubu iz Novog Pazara, zvaninici BASK-a su to demantovali. U decembru 2011. Radovanovi je uhapen37 zbog zloupotreba u privredi u prethodne tri godine, zbog pribavljanja falsifikovanih dokumenata o hipoteci na osnovu kojih mu je odobren kredit od oko 4,5 miliona eura.
Firma koja je dobila posao povezana sa Miom Omegom

U postupku uea u nabavci SM. net iz Beograda je posluila kao pomo Ikan company iz Novog Pazara da zadovolji uslove konkursa. SM.net sa sjeditem u Beogradu osnovao je Dragoslav Ili 2001. go-
FK Novi Pazar novi superliga

Sezonu 2010/2011. FK Novi Pazar okonao je kao treeplasirani na tabeli Prve lige Srbije. Prema propozicijama36, samo prva dva najbolje rangirana kluba prelaze u viu - Super ligu Srbije. Te godine su na vrhu tabele bili FK BASK i FK Radniki 1923.
Protiv gradonaelnika Novog Pazara Meha Mahmutovia, naelnika Gradske uprave za izvorne i povjerene poslove Sulejmana Nicovia, te Seljahudina Muratovia i Mersuda Suljia, odgovornih u JP Direkcija za izgradnju grada Novog Pazara, Dravna revizorska institucija (DRI) podnijela je krajem februara ove godine zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka pred Prekrajnim sudom u Novom Pazaru. Dio tih zahtjeva odnosi se i na nepravilnosti prilikom sprovoenja javnih nabavki. Nepravilnosti koje je DRI utvrdila38 u poslovima gradonaelnika Novog Pazara Meha Mahmutovia tokom 2011. godine: 180 miliona ukupno potroeno na poslove javnih nabavki koje nisu bile predviene planom javnih nabavki za tu godinu, 109 miliona direktno isplatio dobavljaima umjesto da ih isplate pojedina javna preduzea iji su rauni bili u blokadi,
Bojan Radovanovi, bivi elnik BASK-a koji je u novoj sezoni preao da vodi novopazarskog superligaa. Hapen decembra 2011. zbog malvezacija sa kreditima
Meutim, BASK je odustao od ulaska u Super ligu jer nije ispunjavao neophodne uslove, a tadanji direktor BASK-a Bojan Radovanovi izjavio je da je klub obavijestio Fudbalski savez Srbije (FSS) da nema uslova za odigravanje utakmica u Super ligi.
DRI podnio zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka
ISTRAIVANJA
56 miliona dinara vie isplaeno za plate obraunavane koeficijentima veim od propisanih, 51,7 miliona odobrio za isplatu sredstava za finansiranje potreba i interesa graana u oblasti sporta, suprotno Zakonu o sportu, 7,8 miliona potroeno na usluge reprezentacije za koje nisu raspisane javne nabavke, 2,5 milona za finansiranje udruenja graana bez sprovoenja javnog konkursa, 1,9 miliona za materijal za Narodnu kuhinju bez sprovoenja javnih nabavki, 1,4 miliona plaene usluge javnog informisanja za koje nisu raspisane javne nabavke, 1,4 miliona za ostali materijal za posebne potrebe za koji takoe nije bila raspisana javna nabavka, 780.000 vie nego to je bilo predvieno sredstava za Predkolsku ustanovu Mladost, 700.000 vie od predvienog platio za cvijee i zelenilo, 594.000 odobreno manje sredstava za finansiranje politikih partija i neredovne isplate,
1 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2011.02.23-odlukao-pokretanju-pregovarackog-postupka.pdf 2 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2011.03.18-zapisnik-o-otvaranju-ponuda1.pdf 3 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2011.02-konkursnadokumentacija.pdf 4 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/Zakon-o-javnimnabavkama1.pdf 5 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2011.03.28-zapisnik-o-otvaranju-ponuda.pdf 6 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2011.04.08-zahtevza-zastitu-prava-ponudjaca.pdf 7 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.09.13Re%C5%A1enje-Komisije-UJN.pdf 8 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2012.11.16-Vrhovni-sud-resenje-odbijanje-zalbe-NoviPazar.pdf 9 http://www.cins.org.rs/wp-content/ uploads/2013/04/2011.04.05-zapisnik-o-otvaranju-ponuda.pdf 10 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.04.05-zapisnik-o-pregovaranju.pdf 11 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.04.06-odluka-o-izboru-najpovoljnije-ponude. pdf 12 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2012.07.24IKAN-COMPANY-re%C5%A1enje-opromeni-%C4%8Dlanova_redacted. pdf 13 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/sm-net_redacted.pdf 14 http://www.cins.org.rs/?p=9331 15 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.04.05-zapisnik-o-otvaranju-ponuda1.pdf 16 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.04.06ugovor.pdf 17 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.04.06-odluka-o-izboru-najpovoljnije-ponude1. pdf 18 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011.05.14anex-ugovora.pdf 19 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/Zakon-o-podsticanju-gradjevinske-industrije1.pdf 20 http://www.cins.org.rs/wpcontent/uploads/2013/04/ Topli%C4%8Dki-centar-inicijativa.pdf 21 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/produzenjezakona-do-2014.pdf 22 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2001-osnivanje-SMnet-Dragoslav-Ilic_redacted1. pdf 23 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/Milomir-Joksimovic-suvlasnik-SM-net-2004_redacted1.pdf 24 http://liduss.blogspot. com/2009/12/intervju-milomir-joksimovic-misa-omega.html 25 http://www.cins.org.rs/?cat=1849 26 http://www.cins.org.rs/?p=12053 27 http://www.cins.org.rs/?p=9331 28 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/SMnet-aprclan-drustva_redacted1.pdf 29 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/SMnet-finansijski-izvestaj1.pdf 30 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/SM.NET-Reference1.pdf 31 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2003-ikancompany-osnivanje_redacted1.pdf 32 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2004-ikancompany-promena-osnivaca_redacted1.pdf 33 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2012.07.24IKAN-COMPANY-re%C5%A1enje-opromeni-%C4%8Dlanova_redacted2. pdf 34 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2010-ikancompany-finansijski-izve%C5%A1taj1. pdf 35 http://www.cins.org.rs/wpcontent/uploads/2013/04/2011ikan-company-finansijskiizve%C5%A1taj-13.pdf 36 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/PropozicijeSuper-lige1.pdf 37 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/2011-12-14-saopstenje-zloupotreba-u-privredi1.pdf 38 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/Meho-Mahmutovic-Gradonacelnik.pdf 39 http://www.cins.org.rs/wp-content/uploads/2013/04/odluka_o_ budzetu_2011.pdf 40 http://www.dri.rs/images/pdf/revizija2012/2_novi_pazar2011.pdf
160.000 za 160 poklon estitki za 8. mart od dobavljaa Lilly Drogerie suprotno Zakonu o budetu. Budet Grada za 2011. godinu pogledajte na internet stranici CINS.39 U revizorskom izvjetaju koji je DRI objavila40 o pravilnostima poslovanja Grada Novog Pazara tokom 2011. godine, osim ostalih nezakonitih radnji pominju se nepravilnosti u vezi sa postupkom javnih nabavki, nabavki koje su bile nepredviene godinjim planom ili za koje postupak nije ni bio sproveden. Meutim, javna nabavka velike vrijednosti rekonstrukcije Gradskog stadiona nije uvrtena u izvjetaj DRI. Od ove institucije nismo uspeli da dobijemo odgovor da li je ova nabavka ukljuena u revizorski izvjetaj Grada Novog Pazara za 2011. godinu ili ne, jer zbog loeg iskustva sa novinarima nisu eljeli da daju izjave.
LINK: http://www.cins.org.rs/?p=12891 (CINS Centar za istraivako novinarstvo NUNS-a)
ISTRAIVANJA
Pripremila: Meka Dekovi
SDA: I MI SMO GOVORILI O KRIMINALNIM RADNJAMA GRADONAELNIKA MAHMUTOVIA

Tvrdnje predstavnika SDA Sandaka o nezakonitom i rasipnikom troenju novca graana Novog Pazara od strane gradonaelnika ponovo su potvrene, sada od strane Centra za istra-
ivako novinarstvo Nezavisnog udruenja novinara Srbije, a ranije od strane dravnog revizora pokretanjem postupaka protiv gradonaelnika i njegovih saradnika, istaknuto je na pres konferenciji Stranke demokratske akcije Sandaka, ogranak Novi Pazar Afera Stadion koju su otvorili nezavisni mediji, a gdje je ukazano da je gradonaelnik, tajno i mimo zakona, potroio milion i pet stotina hiljada eura, predstavlja teak oblik zloupotrebe slubenog poloaja jer je novac troen tajno i nezakonito u proceduri koju je ponitila nadlena Republika agencija za javne nabavke, to je potvrdio i Vrhovni kasacioni sud. Gradonaelnik se drznuo da posao vrijedan milion i petsto hiljada eura bukvalno pokloni onome kome on hoe. Postavlja se logino pitanje: kakav je interes gradonaelnik imao da radi tajno i nezakonito istakao je Amir Hasurdi, portparol i lan Izvrnog odbora SDA Sandaka za Novi Pazar.
U petak 05.04.2013. god. u prostorijama Bonjake demokratske zajednice odrana je konferencija za novinare na kojoj je govorio predsjednik IO BDZ Sead airovi. On je, izmeu ostalog, naglasio da je u toku izgradnje stadiona u Novom Pazaru, za koji je grad Novi Pazar mimo zakona uloio milion i po eura, tada na mjesto predsjednika fudbalskog kluba bio tadanji ministar rada i socijalne politike Rasim Ljaji, danas potpredsjednik Vlade i ministar spoljne i unutranje trgovine i telekomunikacija. Saoptavamo javnosti da se obistinilo ono nata smo ukazivali posredstvom revije Sandak i putem naih konferencija za medije ovdje u Bonjakoj demokratskoj zajednici, da je gradska vlast u Novom Pazaru, na elu sa gradonaelnikom Mehom Mahmutoviem i Rasimom Ljajiem - liderom Sandake demokratske partije, mimo zakona za izgradnju gradskog stadiona u Novom Pazaru, potroila milion i po eura. Grad Novi Pazar je ovom prilikom prekrio zakon o javnim nabavkama da bi lokalni fudbalski klub uao u Superligu Srbije. U urbi da se ovaj posao rekonstrukcije stadiona FK Novi Pazar, vrijedan 160 miliona dinara, obavi prije poetka fudbalske sezone, grad je isti dodijelio firmi koja nije ispunjavala uslove za izvoenje tih radova. Republika komisija za zatitu prava u konstrukciji javnih nabavki u cjelini je ponitila ovu nabavku, to je potvrdio i Vrhovni kasacioni sud - istakao je airovi. On je dodao da nije mogue vjerovati u iskrenost prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vuia koji se bori protiv korupcije i kriminala sve dok uz njegove skute sjedi nosilac i vrh tog kriminala Rasim
AIROVI: NE VJERUJEM U BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA DOK U VLADI SJEDI RASIM LJAJI
Ljaji. Pozivamo policiju, pravosue i tuilatvo da i u ovom sluaju reaguju. Treba ispitati sve ove navode koje je Centar za istraivako novinarstvo objavio, a o kojem je revija Sandak pisala i Bonjaka demokratska zajednica ukazivala - kazao je airovi. Na pitanje novinara Sandak televizije da li smatra da je ovo samo jedna u nizu nezakonitih radnji od strane onih koji vode ovaj grad, airovi je naglasio da pored ove postoji jo mnogo nezakonitih radnji koje su sproveli oni koji ine vlast u Novom Pazaru, nata je Bonjaka demokratska zajednica i ranije ukazivala. Da li je vren pritisak na Emira Elfia u pravcu legalizacije i kakav je stav BDZ-a po tom pitanju, bilo je pitanje novinara radija Sto plus za predsjednika IO BDZ Seada airovia. to se tie ovog pitanja apsolutno ne elim da komentariem i da ulazim u dubinu onoga to je Emir Elfi jue govorio. Samo u rei da se on nikada ni sa kime u stranci nije konsultirao ta e i o emu e da govo-
ri - naglasio je airovi, podvlaei to da na Elfia niko nikada u stranci nije vrio pritisak. Da li muftija Zukorli na isti nain prikuplja pare za Bonjaku demokratsku zajednicu kao i za islamske institucije, airovi je odgovorio na pitanje novinara radija Sto plus. Ne! Za Bonjaku demokratsku zajednicu muftija Zukorli nema potrebe da sakuplja novac jer mi imamo onu zakonsku regulativu koju nama pristie, ali i dovoljno savjesnih ljudi koji su spremni da poklanjaju za Bonjake, za dobrobit svih ljudi i graana. Mene zaista udi to se toliko veete za gospodina Zukorlia i to se ne udite zbog ega su Rasim Ljaji i Meho Mahmutovi pokrali ovoliko para. Gospodin Zukorli je pokupio toliko para da se napravi jedna humana institucija, kao to je kulturni centar u Petnjici - istakao je on. airovi je pozvao vie nadlene organe da reaguju na bezakonje i zaustave kriminalne grupe.
INTERVJU
miThat ef. mujovi - predsjednik zajednice sandake dijaspore
na opstanak u realizaciji kuranskog imperativa
Ikre - ui
Razgovaramo sa Mithat-ef. Mujoviem, predsjednikom Zajednice sanake dijaspore o ZSD-u i dijaspori, dematima El-Iman i El-Ihsan u Beu iji je predsjednik, Reviji Sandak iji je direktor, koli roditeljstva, brojnima seminarima, predavanjima, sesijama i drugim brojnim aktivnostima.
ada je i zbog ega osnovana Zajednica sandake dijaspore? Koji su bili njeni ciljevi i da li je odgovorila prvim potrebama?
U aprilu 2003. godine osnovana jeZajednica sandake dijaspore kao krovna organizacija sandakih Bonjaka koji ive u dijaspori s ciljem da se kroz razne aktivnosti ouva vjerski, kulturni i nacionalni identitet sandakih Bonjaka kojiive u Zapadnoj Evropi. Ve punih deset godina ZSD putem kulturnih i vjerskih manifestacija, tribina, seminara, ekskurzija i ostalih aktivnosti radi na buenju svijesti o vjeri, jeziku i nacionalnoj pripadnosti.ZSD kao i ostale organizacije ima svoje faze kroz koje prolazi. Prva faza, koja je trajala nekoliko godina, svakako je bila faza udaranja temelja, kao i formiranje mree aktivista u mnogim gradovima i mislim da se na tom polju uspjelo. elim istai da sandaki Bonjaci imaju vjeru duboko urezanu u
36
INTERVJU
srcu. Oni nekada iz nemara napuste odreene principe, nekada im se vrate, ali kada se pokrene bilo koja akcija izgradnje damija ili vjerskih obrazovnih ustanova onda primijetite kako vrijedno i sa posebnim entuzijazmom ulaze u akcije i podravaju takve projekte. Ljubav prema vjeri je itekako vidljiva u dijaspori gdje niu mesdidi i islamski centri diljem Zapadne Evrope i gdje moete vidjeti sve vei broj mladih ljudi koji pune damije. Kada govorimo o nacionalnom i kulturnom identitetu tu je stvar drugaija. Viedecenijsko ugnjetavanje Bonjaka, njihovo zbunjivanje kroz ignorisanje nacionalne odrednice i bosanskog jezika, te instaliranje poltrona na znaajnim pozicijama, rezultiralo je nemarom u nacionalnom pogledu. Buenje se, hvala Bogu, deava, meutim, to je proces koji traje.
nam je na najveem udaru. S jedne strane suoeni su sa sjajem Zapada, njegovom prividnom ljepotom i izazovima, a sa druge strane sa nedovoljnom brigom naeg dijela drutva, to esto rezultira udaljavanjem omladine, njihovim utapanjem u postojee sisteme drava u kojima ive. Zatim, smatramo jako vanim izgradnju mree aktivista u svim gradovima Zapadne Evrope gdje ive sandaki Bonjaci. Mrea aktivista u mnogim gradovima naravno postoji. Tri dimenzije su od sutinskog znaaja za ZSD i to: jaanje ljudskih resursa, umreavanje intelektualnog i ekonomskog potencijala naih ljudi i pruanje pomoi Sandaku i svim patriotskim dokazanim snagama u naem vatanu.
Od januara ste preuzeli emanet revije Sandak, kako je Muftija jednom kazao, koja je nacionalni farz Bonjacima. Kakve su Vae prve impresije? Kakav je znaaj Revije za Bonjake u dijaspori?
Preuzimanje emaneta revije Sandak jo jedan je u nizu ozbiljnih iskoraka ZSD ka novim uspjesima. Revija je zaista, kao to je uvaeni Muftija istakao, nacionalni farz.Mi diljem Zapadne Evrope meu sandakim Bonjacima promoviramo ideju da svaka kua treba biti mesdid i obrazovni centar.Unaim kuama moramo imati biblioteke u kojoj se neminovno mora nai i revija Sandak koja nas vraa nama i budi sjeanje o tome ko smo, kojoj vjeri i naciji pripadamo, te kojim jezikom govorimo. Revija Sandak je glas istine i smatramo je izuzetno vanim, posebno za Sandaklije koji ive daleko od vatana i koji su na snanom udaru talasa asimilacije. Nije rijedak sluaj da naa djeca koja ive na Zapadu ne znaju puno o Sandaku i svojim korijenima.
Pobrojte nam neke znaajne aktivnosti i poduhvate ZSD.

Nae aktivnosti bismo mogli podijeliti na one koje su usmjerene prema sandakim Bonjacima koji ive u dijaspori poput: organiziranja raznih tribina, seminara za mlade, manifestacija, kulturnih veeri, sportskih turnira, sponzorisanja naih sportista itd., te na one koje su usmjerene prema Bonjacima koji ive u Sandaku, to ukljuuje pokroviteljstvo odreenih manifestacija,humanitarne pomoi siromanima, stipendije studentima, oglaavanje saopenjima za javnost i dr. ZSD je u prolom periodu imala zaista veliki broj aktivnosti. Neke od njih u proloj godini bile su: ukljuivanje ZSD u osnivanje demata u Lajpcigu; manifestacije odrane u Frankfurtu, Ofenbahu i Hanoveru, koje su bile izuzetno posjeene; obiljeavanje Dana Sandaka u vicarskoj; serijal tribina o nacionalnom identitetu Bonjaka u nekoliko gradova u Danskoj; nekoliko humanitarnih pomoi Sandaku itd. U februaru ove godine imali smo obiljeavanje Dana Bonjaka u Austriji na kojoj su meu ostalima bili i akademik Ferid Muhi kao i na poznati publicista i autor Muhamed Mahmutovi. U toku je realizacija projekta Podrka medijskom sektoru ZSD gdje planiramo, pored prezentacije revije Sandak, pokrenuti nekoliko obrazovnih emisija iz oblasti vjere, kulture, i historije Sandaka u saradnji sa TV Sandak koju prate nai ljudi u dijaspori putem interneta.
Kada ste Vi preuzeli Zajednicu i u kakvom stanju ste zatekli organizaciju?

Preuzeo sam Zajednicu koja se kretala solidno na putu ka realizaciji zacrtanih ciljeva. U nekoliko drava su bili osnovani ogranci. Problemi sa kojima se Zajednica tada suoavala isti su koji nam se i dalje nameu: prostorna distanca, nedovoljna komunikacija izmeu centrale i regionalnih odbora, nedovoljan broj aktivista itd. Ljudi koji su tada bili ukljueni u ZSD ulagali su ogroman trud da se udare temelji Zajednici, da se izgradi struktura, kao i da se unese to vie motivacije u redove aktivista. Brojne manifestacije diljem Zapadne Evrope osvjeavale su Zajednicu okupljajui veliki broj aktivista i posjetilaca. Zahvalan sam tim ljudima koji su udarali prve temelje Zajednici. Zadovoljan sam tempom kojim se kree Zajednica, mada naravno uvijek moe biti bolje.
Kako je Revija prihvaena meu Bonjacima dijaspore?

Revija je solidno prihvaena. Otprilike se oko 400 brojeva distribuira u Zapadnoj Evropi. Lino nisam zadovoljan tim brojem. Na cilj je da revija Sandak ue u najmanje hiljadu domova u dijaspori i nadam se da emo uspjeti u tome. Takoer, elja nam je da se u manjim kruocima uz bratsku atmosferu diskutuje o znaajnim kulturnim i historijskim temama koje tretira Revija. Edukacija zaista treba biti naa najvea investicija.
Pored aktivnosti u ZSD aktivni ste i na drugim poljima. Radite u dematu u Beu. Kakvi su Vai utisci obzirom da ste imamili i u drugim dravama Evrope?
Pored funkcije predsjednika ZSD imam puno drugih obaveza. Uvijek mi je bila zanimljiva kuranska poruka: Ako vas bude. U vremenima uspona jednog naroda mora se nositi ogromni teret i biti spreman raditi za desetoricu kako bi se dolo do cilja. Predsjednik sam Islamskog kulturnog centra Bonjaka u Beu koji ima dva demata (El-Iman i ElIhsan) i jo etiri udruenja. Zatim, direktor sam novoosnovanog Centra za lini razvoj TAGYIR, nekoliko sati sedmino radim kao savjetnik u Centralnom zatvoru u Beu i, kao to ste spomenuli, radim kao imam u dematu El-Ihsan, to mi je najomiljenija funkcija. Kada nakon du-
Koji je dananji kurs Zajednice? Koji su zadaci kojima ona mora odgovoriti?
Glavni kurs Zajednice jeste briga prema sandakim Bonjacima u dijaspori. Mudrim potezima i osvjeavajuim idejama kroz lepezu zanimljivih programa radimo na izgradnji pozitivnog ambijenta u kojem e se nai ljudi osjeati sigurno, svjesni da ima neko ko brine o njima, njihovoj djeci i ko im eli sretniju budunost. Prioritetni zadaci u narednom periodu su sljedei. U suradnji sa dematima raditi na izradi zanimljivih programa koje treba promovirati meu omladinom. Omladina
intervju
njaluke brzine i ivotnih stresova svratite do mihraba u mesdidu i spustite elo na tlo veliajui Tvorca univerzuma, onda se zaista osvjee i rekonstruiu vae misli i emocije, a srce nae smiraj. esto zijaretim nae demate po Zapadnoj Evropi i moram kazati da nije nimalo lahko biti imam u dijaspori. Kao imam morate razumjeti vrijeme u kojem ive vai dematlije, kao i probleme sa kojim se suoavaju. Trebate biti izvor motivacije, kao i izvor informacija, te lijenik koji postepeno i bezbolno operie i uklanja sve nedostatke svojih dematlija. Zatim, morate iriti ljubav meu svojim narodom i jaati jedinstvo safa. Sve to zahtijeva ogromnu energiju i izuzetno naporan rad.
Zavrili ste fakultet u Libanu, a sada pohaate postdiplomske studije u Beu i Beogradu. Zato ba ta dva odsjeka?
Zavrio sam Fakultet islamskih nauka u Libanu. Znati arapski jezik i imati temeljna znanja iz islamskih nauka je zaista velika blagodat. No, kada zavrite fakultet i doete na teren, suoavajui se sa brojnim izazovima drutva u kojem ivite, shvatite da vam nedostaje puno toga. Shvatite da je potrebno ui u dubinu teorija koje ste izuavali. Raskorak izmeu isprianih i nauenih lekcija u naem narodu je ogroman. Jaz izmeu prie i prakse je jo vei. Glavni razlozi lee u neznanju, nepoznavanju i neiskoritavanju sopstvenih potencijala, kao i u davanju prednosti forme nad sutinom, te povrnosti nad dubinom shvatanja. Tragajui za odgovorima zavrio sam dvogodinji studij racionalnoemotivne psihoterapije u Beogradu, privodim kraju master studije iz psiho-socijalnog savjetovanja na Institutu ARGE u Beu, kao i master na religijskoj pedagogiji na Bekom univerzitetu. Mislim da svi moramo raditi na sebi, na produbljivanju znanja o naim emocijama, nainu razmiljanja, strahovima, odgojnim konceptima i openito o filozofiji ivota.
nae djece sa naom historijom, obiajima i kulturom. Revija Sandak zaista kreira novu mreu svjesnih aktivista u dijaspori. Preporuio bih itaocima da ire poruku o panbonjakom buenju, da aktueliziraju meu svojim prijateljima i poznanicima znaajne teme iz Revije koje, bez sumnje, tretiraju najvanija pitanja naeg opstanka. Nadam se da emo ubrzo nastaviti sa tampanjem znaajnih broura uz reviju Sandak koja e dodatno obogatiti naa znanja iz raznih naunih oblasti.
ta elite poruiti onima koji ne itaju Reviju?

A onima koji je ne itaju poruio bih da je na opstanak u realizaciji kuranskog imperativa Ikre - ui. Put ka svim ivotnim uspjesima vodi preko uenja. Doba u kojem ivimo zahtijeva brzinu razmiljanja, svakodnevno osvjeavanje novim informacijama, praenje situacije na lokalnom i globalnom nivou, te intenzivno jaanje sopstvenih intelektualnih i emocionalnih potencijala. Moramo proiriti krug naih svakodnevnih tema, unijeti vie informacija u nae domove, poveati broj knjiga u naim kunim bibliotekama, jaati interesovanje za plodne diskusije i razmjenu miljenja i svi zajedno uestvovati vie na terenu, a manje na tribinama. Apelujem na sve koji do sada nisu itaoci revije Sandak: itajte Reviju, jer ona e sigurno obogatiti vaa znanja i ukloniti maglu sa vaeg ivotnog puta!
Redovno drite predavanja u drugim bonjakim udruenjima. Recite nam neto o tome.
U Beu imamo nekoliko udruenja koja imaju korisne programe za omladinu i studente. Jednom mjeseno drim predavanje u Institutu za dijalog Friede. Zatim, dva puta u mjesecu odravam seminare iz oblasti psihologije studentima u organizaciji Bonjake omladine Austrije. Jednom mjeseno organizujem seminare za odrasle u okviru projekta kola roditeljstva, kao i sedmine seminare za grupu od dvadesetak tinejdera u ime tek novoosnovanog Centra za lini razvoj TAGYIR. esto govorim da su naa bonjaka udruenja u Beu poput velikog broja aviona na nebu, ali nema sudaranja zato to je nebo prostrano, a putanje precizne i isplanirane.
ta elite da poruite itaocima revije Sandak?

Dragim i vrijednim itaocima bih prvenstveno zahvalio to kupuju reviju Sandak i time uestvuju u projektu buenja vjerske, kulturne i nacionalne svijesti kod Bonjaka. Smatram jako vanim itanje Revije u krugu naih familija, upoznavanje
Razgovarao: Salahudin FETI
38
TABIRENJA
zbor argentinskog pape Franje, 266. biskupa Rima i poglavara Rimokatolike crkve, zasluuje i nae estitke i na osvrt o budunosti muslimansko-kranskog suivota i dijaloga.
Poruka bosanskog Vrhovnog muftije pApi FRAnJi

nas i vas kranima diljem svijeta, pozivajui ih da potrae zajedniku osnovu s muslimanima na temelju ljubavi Jednog Boga i svog blinjeg. Svaka drava sa veinskim muslimanskim stanovnitvom u svijetu bila je predstavljena i kranske voe diljem svijeta su pozitivno reagovale na ovu inicijativu.
Kao neko ko je preivio genocid na kraju 20. stoljea u Bosni, ja sam jako zainteresiran za politiku Vatikana i poruku Svete Stolice, koja govori ispred Katolike crkve. Dok politiki utjecaj Vatikana moe biti ogranien na javnu diplomatiju, duhovni utjecaj ima veliki znaaj za milione krana diljem svijeta. Dakle, Papa je oduvijek imao veliki utjecaj po globalni mir i sigurnost. Papa Franjo moe nai kod dva svoja prethodnika neposredno vane lekcije koje bi mogle voditi njegove budue odnose s muslimanima. Papa Ivan Pavao II je bio dobar komunikator i pristaa meuvjerskog dijaloga. Njegov odnos s muslimanskim svijetom je bio pun obeanja i potivanja. Na primjer, on je govorio protiv etvorogodinje opsade Sarajeva svake nedjelje iz bazilike Svetog Petra u Rimu. Poruka pape Ivana Pavla: Nikad vie rat, nikad vie mrnja i netrpeljivost, dobro je bila prihvaena od strane svih ljudi. Kada je posjetio Sarajevo u aprilu 1997., tadanji bosanski predsjednik rahmetli Alija Izetbegovi nazvao je papu Ivana Pavla II jednim od najutjecajnijih ljudi u 20. stoljeu. Iako su odnosi s muslimanima bili zategnuti na jedan nesretan nain primjedbom pape Benedikta XVI o islamu i Poslaniku Muhamedu na Univerzitetu u Regensburgu 2005. godine, njegova naknadna isprika podstakla je dijalog. Dijalog koji je uslijedio poeo je Inicijativom Zajednika rije (A Common Word Initiative), koju su pokrenula 138 muslimanska uenjaka i akademika. Dana 13. oktobra 2007. ovi muslimanski uenjaci objavili su otvoreno pismo pod nazivom Zajednika rije izmeu
To je dovelo do osnivanja Katoliko-muslimanskog foruma. Dva sastanka su odrana do sada. Prvi se odrao u Vatikanu 2008., gdje se papa Benedikt XVI susreo se svim sudionicima, a drugi u Jordanu 2011. godine. Odnosi su takoer uvreni hodoaem koje je papa Benedikt XVI poduzeo na mjestu Isusova krtenja u Jordanu i njegovom posjetom damiji Kralja Huseina tokom tog istog putovanja 2010. godine. Izjava pape Franje o dijalogu, objavljena u njegovoj knjizi iz 2011. godine Na nebu i zemlji kae: Dijalog se raa iz stava potovanja prema drugoj osobi, iz uvjerenja da druga osoba ima neto dobro za rei. To pretpostavlja da ima mjesta u srcu za stajalite i miljenje svakog pojedinca. Dijalog podrazumijeva srdaan prijem, a ne osudu. Kako bi se vodio dijalog potrebno je znati kako spustiti odbranu, otvoriti vrata doma i ponuditi ljudsku toplinu. Imajui to na umu, nadam se da je papa Franjo naslijedio najbolje od oba svoja prethodnika: otvorenost i dobru volju pape Ivana Pavla II prema muslimanima i spremnost pape Benedikta XVI da nastavi dijalog i jaanje odnosa s muslimanima u svijetu. Doista, nadam se da e papa Franjo obnoviti katoliko-muslimanski forum s novom energijom i predanou duhu Inicijative Zajednika rije koju je papa Benedikt XVI pomogao zapoeti. Tim obnavljanjem mogao bih da se nadam da moje dvoje unuadi mogu ivjeti u miru u Bosni bez straha od vjerski motiviranog nasilja.
Uz snane meuvjerske odnose postoje tri podruja od zajednikog ljudskog interesa koja bi papa Franjo mogao uiniti vanim u svom pontifikatu. Prvo je pitanje siromatva, koje bi trebalo privui nau ljudsku i vjersku savjest. Drugo je pitanje klimatskih promjena zbog globalnog zagaenja prouzrokovanog ljudskim nemarom i pohlepom. I tree je pitanje nuklearne prijetnje koja bi mogla dovesti do ljudskog samounitenja. Ovi problemi su globalni po prirodi, a lokalni po akciji. Bez obzira na nae vjere, kulture, rase, nacionalnosti i ideologije, mi smo u istom brodu globalnog kolapsa ili spasenja. Stoga, moramo graditi na brod pomou mira, dijaloga i meusobnog potovanja. Nadam se da e papa Franjo uiniti ono to moe da bi radio s muslimanima i drugima kako bi izgradili arku koja e spasiti ovo nae zajedniko ovjeanstvo. Neka nas Bog sve blagoslovi da budemo prijatelji jedni drugima. Mi svi imamo razliite staze u ivotu, ali bez obzira gdje idemo svi uzimamo pomalo jedni od drugih posvuda. Prijatelji su Boji nain brige o nama. * ejh Mustafa Ceri je emeritus Vrhovni muftija Bosne i Hercegovine i trenutno je na funkciji predsjednika Svjetskog bonjakog kongresa. On je 2003. godine koprimatelj nagrade za mir Felix Houphout-Boigny koju dodjeljuje UNESCO. Ovaj lanak je napisan za Common Ground News Service (CGNews).
Izvor: Common Ground News servis (CGNews), 26. marta 2013. www.commongroundnews.org Prijevod: Adnan Hasanovi
f. C fa-e dr. Musta
ER I
tabirenja
. Ja mr
hja FEH RATOVI
turski hijanet
d vremena Osmanlija na ovamo jo nikad Bonjaci u ovolikoj mjeri nisu imali odbojnije stavove prema turskim vlastima. Pet stotina godina zajednikog ivljenja, preklapanja historije, kulture, tradicije i vjerskih osjeanja inili su koheziju i, bez obzira na otvorene zulume pojedinih namjesnika, koje su radili bez znanja i iza lea sultana, zbliile su ova dva bratska naroda do te mjere da su Bonjake susjedi esto u oslovljavanju mijeali sa Turcima. A oni su svojski shvatili bratske veze ne alei ni ivota za odbranu turskog naroda i drave. Od Bea, Budima, Mohaa preko svih balkanskih gudura do anakalla ostavljali su svoje kosti i, uz ljiljane, ponosno uzdizali bajrak Osman Gazi-pae. Osim, miliona ehidske krvi, dali su Bonjaci Osmanlijama i vie hiljada umnih glava, dravnika, alima, mislilaca, uenjaka, umjetnika i strunjaka svih fela bez kojih bi osmanlijska kultura i civilizacija bila upljikavija od vicarskog sira. I mi Bonjaci smo se ponosili time, pa ak kad nas je Turska, kao kakva gorda maeha, ostavila bez tita i maa na nemilost bjelosvjetskim krvoderima, nismo se mnogo srdili ve smo je u naim pitomim duama i dalje voljeli kao majku koja je morala rodu u natrage, nadajui se da e doi vrijeme i eznui da nas ponovo pomiluje po otroj kosi, a da joj pritom ne prepukne materinsko srce kao u Hasanaginice od boli za mlaahnim sinom u beici. I ivjeli smo kao neja skoro cijeli dvadeseti vijek, cijepalo nam se jato i lomila krila sve do kritine take uginua devedesetih godina kada se vratila nada da nas mati nije skroz zaboravila, da nas se jo sjea i nosi u njedrima nekadra da uzme u naruje, ali ipak dovoljna jaka da poalje selame i uzdahe saosjeanja s naom tugom i srebrenikom suzom. E, onda nam je mati stala na noge i krenula u zagrljaj. A mi mi se rastrali k njoj da to prije osjetimo toplinu i onu dra materinskog osjeaja to nam toliko fali da ga haman i ne poznamo. Toliko smo
se zalijepili uz nju, da se skoro istopismo ne videi da rukavice na materinim rukama imaju neke naim zaneenim oima nevidljive namaze to hoe da nas satru. I sada se udimo dok gledamo u toplinu njenih oiju i eemo se zbog svraba kojim nas zarazie te otrovne rukavice. Kako vrijeme prolazi, svrab je sve ei pa pomalo poinjemo zazirati od majke, ne usuujui se da joj prilazimo i prepustimo se njenim toplim i otrovnim dodirima. A u ustima gorak okus bonjakog prkosa i misao na sve to pretrpjesmo zbog toga to nas je napustila i jedanaest genocida, i stotinama poruenih damija, i hiljadama silovanih ena, i stotinama hiljada nevino pobijene djece, ena i staraca, i preko milion rasutih po svijetu i sve nas to ne pokoleba da sanjamo o majci, iako traimo opravdanje tom neugodnom osjeaju zbog svraba to s njenih rukavica pree na naa tijela. Ne moemo da se ne sjetimo ejh Muhameda iz Uica i njegove poslanice iz 1768. godine i pitamo se da li su turska vlast i premijer Erdoan ikada nauili ili su moda samo zaboravili ovu lekciju, da li se uope sjeaju Uica i
uikih vitkih minara, pa makar kad spomenu svog najveeg divanskog pjesnika Sabita Uianina? Mi u Sandaku uvamo sjeanje na ejh Muhameda Uianina pred ijim je turbetom u Balotiima kod Roaja iznikla prekasna rua kakva vie nikad i nigdje nije procvjetala. ejh uhmd je bi pravian ovjek koji je poloio ivot radi borbe protiv nasilja vlasti, tlaenja raj i samovolje osmanlijskih namjesnika. Njegov otpor nije se ograniio na Uice ve je zahvatio butum Bosnu, o emu piu ovdanji hroniari. A ugledni turski historiari, meu kojima je i emsudin Sami, o Muhamed-pai, njegovom krvniku, kau da je s mjesta pekirage i okadara za vrijeme sultana Mustafe II doao na mjesto velikog vezira, a onda i beogradskog valije, te da je bio obrazovan i blag ovjek, ali da u vanim dravnim poslovima nije imao sposobnosti. Dvije su pouke u poslanici ejh Muhameda zbog kojih i mi danas osjeamo svrab to nas kopa s rukavica nae majke. Prva glasi: Kako ovaj siromah razumio, u Beogradu i Carigradu se falsifikuju fermani,
Hoe li turski lideri pomoi ili odmoi Bonjacima i Sandaku: Premijer Erdogan i Reis Gomez Znate li ta su aban-Nikola i Redep-Jovan kazali muslimanima kada su im pomagali da se isele iz Uica? Komije, nita ne brinite gdje god da odete i tamo emo doi da Vam pomognemo da se odselite. I izgleda da su se nameraili da nam doista pomognu, samo to Sandak nisu Uice, i to, vjerujemo, turski premijer Redep Tajip Erdoan nije lahkovjeran kao sultan Mahmut II te e na vrijeme svoje aban-Nikole i Redep-Jovane onemoguiti da mu priiju tako veliki grijeh i prizovu prokletstvo silnog Mehmeda Fatiha koji ove nae sandake i bosanske krajeve uini svojim vakufima i zatiti plemenitim dovama.
40
tabirenja
Znate li ta su aban-Nikola i Redep-Jovan kazali muslimanima kada su im pomagali da se isele iz Uica? Komije, nita ne brinite gdje god da odete i tamo emo doi da Vam pomognemo da se odselite. I izgleda da su se nameraili da nam doista pomognu, samo to Sandak nisu Uice, i to, vjerujemo, turski premijer Redep Tajip Erdoan nije lahkovjeran kao sultan Mahmut II te e na vrijeme svoje aban-Nikole i Redep-Jovane onemoguiti da mu priiju tako veliki grijeh i prizovu prokletstvo silnog Mehmeda Fatiha koji ove nae sandake i bosanske krajeve uini svojim vakufima i zatiti plemenitim dovama. A premijer Erodan oko sebe dakako ima tih lanih beogradskih fermana i aban-Nikola i Redep-Jovana koji mu danas, preko Dijaneta (Direkcije za vjerska pitanja pri Vladi Republike Turske), te niza drugih vladinih i nevladinih organizacija i pojedinaca, ele svojim hravim djelima ba to prokletstvo nanijeti, i zauvijek napraviti omrazu izmeu Bonjaka i Turaka, Albanaca i Turaka, ostalih muslimanskih naroda Balkana i Turaka, to e u konanici dovesti da se bolest iznova ugnijezdi na Bosforu, samo to vie nee imati ni Bonjaka ni Albanaca niti drugih balkanskih muslimana da vidaju rane i stoje na anakallama branei ast i ponos svoga dina. Valja otvoreno kazati da su Dijanet i njegov sadanji rukovodilac Mehmed Gormez (nastavljajui posao svog prethodnika) bili partneri Beogradu u projektu razbijanja
Islamske zajednice 2007. godine. Nakon to im se grupa koju su zajedno sa Beogradom proizveli otela kontroli i postala srpska zajednica, oni uspanieno pokuavaju praviti novu Islamsku zajednicu koja bi im bila posluna. Dijanet je, u ime turskih vlasti i premijera Erdoana, uinio ovaj najvei grijeh cijepanja Islamske zajednice Bonjaka Sandaka koji nisu imali hrabrosti napraviti ni najvei diktatori i delati Balkana. Zbog takvih neasnih radnji, u Sandaku se sve ee ova dravna turska institucija oslovljava kao Hijanet. Na alost, i vodei muslimanski politiar u svijetu Redep Taip Erdoan i veliki turski narod trenutno su taoci takvog Dijaneta, vladinih i nevladinih udruga i pojedinaca abana, Nikola, Redepa i Jovana to falsifikuju fermane i pronose neistine punei depove lirama i dolarima iz turskog dravnog budeta i velikih vakufa na ime pomoi brai na Balkanu. Ti silni novci, umjesto za pomo potrebnima, koriste se za potkupljivanje i pribavljanje kurira i
sluga koji e bez pogovora i radi zadovoljenja linih interesa izvravati sve zadatke koji vode ka razbijanju jedinstvene Islamske zajednice Bonjaka. Njihova je tenja da u konanici od ovdanjih muslimanskih sredina naprave novo Uice usputno irei kod Bonjaka omrazu i jed prema svom bratskom turskom narodu. Zato i piem ovu poslanicu iz Sandaka, ne to imam bojazan da e se ovdje dogoditi uiki scenarij ve kako bih ukazao premijeru Erdoanu na neasnike i kako bi on u oima bonjakog i ostalih muslimanskih naroda Balkana sauvao svoj i ugled cijelog turskog naroda koji nekada nije bio tako mali, ali hijanetlucima koji se rade, vjerujem njemu iza lea, postaje sve bljei i polahko sahne. Uvaeni Premijeru, na vrijeme promijenite otrovne rukavice kojim, umjesto bratske ljubavi i dobrote, s Vaih ruku na nas Bonjake i druge muslimanske balkanske narode prenosite svrab to nam zadaje neugodne osjeaje i primorava da izbjegavamo Va iskreni stisak.
da tom car ni pojma nema. A druga je jo eksplicitnije upuena Muhamed-pai beogradskom: Bez visokog fermana hoe da skuplja vojsku protiv mene. Ne znam kakvu e vojsku skupiti i nas opljakati, Austrijance ili carigradske hamzevije, kojima jo kau podrumai. Kada ulaze u podrum stave eir na glavu i jedan drugog nazivaju Nikola-aban, Jovan-Redep, danju neki imaju na glavi kadijski saruk, neki areni saruk, neki u slubi pred vratima vezira, neki defterdar i tada se oslovljavaju aban-efendi i Redep-efendi. Zbog takvih abana i Redepa u Uicama danas nema ni jedne od stotina vitkih minara, niti muslimanskih grobalja, niti bilo kakvog biljega da je nekada tu, na toj zemlji podignut Osman-gazijev bajrak na ast i ponos cijelog ummeta. A zbog takvih namjesnika na duu sultana ostala je neizbrisiva mrlja do Kijametskog dana.
NACIJA
AD dr.
CRnA GoRA Se moRA iZJASniTi

korlia, te prenio nae iskrene namjere da uinimo sve to je u naoj moi kako bi doprinijeli uspjehu ovog, za Bonjake Sandaka, veoma vanog projekta. Obradovalo me je saznanje da su autori projekta odluili da mi uine ast da i ja budem lan tima koji e se baviti istraivanjem na ovu temu. Kako bi dali svoj doprinos rasvjetljavanju, naunom metodom, historijskih injenica u vezi sa genocidom nad Bonjacima tokom balkanskih ratova, na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru prijavljena je doktorska disertacija na naznaenu temu. Puno je onih koji su doprinijeli da se krene u ovaj astan posao, ali svakako treba istai da je najzaslunije rukovodstvo i lanovi Zaviajnog udruenja Plav-Gusinje iz razloga to su imali svijesti i hrabrosti da zaponu ovako humano djelo. Za radovanje je injenica da je podrka za uspjeh stigla sa svih strana. To je od izuzetne vanosti. Velika je odgovornost na sve da ovo uspije. Stoga, moramo zajedniki istrajati do kraja. Ovoga puta jednom za svagda mora da pobijedi istina. Takoer, od sutinske vanosti je to to e se ovaj posao raditi pod budnim okom uvaenog akademika ekia. Izborom uvaenog profesora postavljeni su sutinski temelji koji garantuju uspjeh u mjeri u kojoj je uspjeno njegovo uee u Komisiji za utvrivanje injenica vezanih za genocid u Srebrenici. Utvrivati istinu o genocidu u Plavu i Gusinju naunom metodom je jedino mogue i ispravno. Bez obzira to je to teko, emocije moraju biti kontrolisane kada su ovakve studije u pitanju, jer smo svjedoci da nas i danas nastoje ubijediti da nije istina ono to smo svojim oima gledali i ono to smo preivjeli. Zar treba vei dokaz za ovu moju tvrdnju od skandalozne odluke Hakog tribunala o oslobaajuoj presudi ratnom zloincu Momilu Periiu. Nema nikakve sumnje da se Plavu i Gusinju desio planirani genocid. To nije bio izolovani incident. Slini zloini prije i nakon ovog genocidnog poduhvata svjedoe o namjeri u kontinuitetu da se politikom teritorijalne ekspanzije i genocidom doe do konanog rjeenja muslimanskog pitanja. Pred nosiocima ovog projekta je put koji nee biti lahak kako bi utvrdili ono to je jasno, kao to je jasno da je nad Bonjacima izvreno 11 genocida, da su u plavsko-gusinjskoj oblasti, u izrazito sloenim drutvenim, politikim, socijalnim, kulturnim i drugim uslovima, u periodu 1912-1913. godine, od strane drave Crne Gore, na ideolokoj, politikoj i etnikovjerskoj osnovi nad muslimanima (Bonjacima i Albancima), civilima i civilnim stanovnitvom, izvreni brojni zloini protiv ovjenosti i meunarodnog prava u brojnim i raznovrsnim akcijama, primjenom raznih metoda i sredstava, raznih obiljeja, sa najteim posljedicama, ukljuujui i genocid. Drava Crna Gora i njeni organi vlasti su nosioci - ideolozi, planeri, organizatori i izvrioci zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava nad muslimanima (Bonjacima i Albancima) u plavsko-gusinjskoj oblasti 19121913. nad domicilnim, civilnim, autohtonim stanovnitvom, prvenstveno i iskljuivo zbog njihove etnike i vjerske pripadnosti. Na kraju u poeljeti svima nama uspjeha u ovoj mubarek nakani. Ovim barem donekle vraamo dug onima koji su, ni krivi ni duni, ubijeni. Znamo da nee biti lahko. Suoit emo se sa brojnim izazovima i pokuajima ometanja i osporavanja. Smijem dati sebi za pravo i da prognoziram da e se javiti dvije grupe onih koji e pokuati osujetiti ovaj in. Jedni e to initi iz razloga to je u njihovo ime ovo sve i poinjeno i drugi koji e svojim naruenim stavovima svjedoiti vlastitu dijagnozu stokholmskog sindroma.
u vezi sa genocidom u Plavu i Gusinju 1912. i 1913. godine
MI RM URATO VI
subotu, 2. marta 2013. godine, u hotelu Holivud, u Sarajevu, BiH, sa poetkom u 11 sati, odrano je javno prezentovanje nauno-istraivakog projekta Zloini protiv ovjenosti i meunarodnog prava nad muslimanima (Bonjacima i Albancima) u plavsko-gusinjskoj oblasti 1912-1913. autora akademika prof. dr. Smaila ekia, a u povodu 100 godina od genocida i pokrtavanja plavsko-gusinjskih muslimana. Moja malenkost je imala zadovoljstvo da prisustvuje ovom velianstvenom i historijskom skupu i ovdje sa cijenjenim itaocima elim da podijelim nekoliko svojih utisaka. Ovom naunom skupu prisutvovao je veliki broj ljudi, strunjaka iz ove oblasti, predstavnika raznih udruenja koja okupljaju Bonjake i Albance, od Sjedinjenih Amerikih Drava preko Evrope do Sarajeva, Novog Pazara, Plava, Gusinja itd., predstavnici ambasada Albanije, Makedonije, Crne Gore i Turske, kao i potomci rtava genocida. Ono to je mene posebno dojmilo je to da se kod svih uesnika naune rasprave vidjela velika odlunost da se konano utvrdi istina o onome to se je desilo kada je Crna Gora oslobodila Sandak, a po svim moguim parametrima se ponaala kao okupatorska sila. U tom smislu elim posebno izdvojiti govor efa ureda Narodnog vijea Sandaka za Njujork, gospodina Smaila Srdanovia, koji je podvukao da se tokom izvrenja ovog stranog zloina jasno vidjela namjera zloinaca da zauvijek uklone Bonjake sa prostora Sandaka. Zar o tome ne svjedoi i injenica da vie Plavljana i Gusinjana ivi u Njujorku nego u rodnom zaviaju - podvukao je gospodin Srdanovi.. U svom izlaganju na pomenutom skupu pozdravio sam prisutne u svojstvu direktora Instituta za istraivanje genocida i zloina i kao izaslanik predsjednika Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, muftije Muamer-ef. Zu-
NACIJA
Ovim prvim poruujemo da e od njihovog odnosa prema pitanju genocida u Plavu i Gusinju, u najmanju ruku, ovisiti njihov put prema EU, ali ono to je mnogo vanije naa spremnost da im povjerujemo da vie nee ni pomisliti, a kamoli iskazati namjeru da neto slino pokuaju. Prvi korak e biti javno distanciranje od Gorskog vijenca. Ove druge sam namjerno ostavio za
kraj. Od njih me najvie i sramota. Naalost, ovog puta bih jako volio da nisam u pravu, ali oni e biti najglasniji. No, bez obzira na pozadinu njihovih namjera oni moraju biti svjesni. Mmi emo im pomoi da postanu svjesni, da svojim stavom relativiziranja onog to se dogodilo i pokuajem amnestiranja odgovornih za zlo pripremaju teren za neki naredni genocid. Ako ni zbog ega
drugog ono zbog njih samih trebaju znati da su oni u najveoj opasnosti upravo zbog svoje bliskosti sa onima koji, ukoliko ne potvrde svoju namjeru da se odriu zla, spremaju novi genocid. Autor teksta je direktor Instituta za istraivanje genocida i zloina, IUNP Novi Pazar
FOTOREPORTAA
Prezentacija nauno-istraivakog rada akademika prof. dr. Smaila ekia u Sarajevu, 2. 3. 2013.
Komemorativna akademija, 5. 3. 2013.
Denazetu-l-gaib - Denaza u odsustvu u Plavu 5. 3. 2013.
Ibrahim Rekovi: 5. mart - strijeljanje plavskih prvaka, 1913.
Denazetu-l-gaib - Denaza u odsustvu u Poslanikovoj damiji u Medini, 29. 3. 2013.
ISTRAIVANJA
rsa Mi
CRKVA SVETOG PETRA DAMIJA FETHIJA
dM irza KURGA
rkva Sv. Petra nalazi se u centru Bijelog Polja, na platou koji dominira gradom. Prema sauvanom natpisu u luneti portala, crkvu je podigao humski knez Miroslav, brat Stefana Nemanje. Tokom svoje historije nekoliko puta je stradala i nekoliko puta prepravljana... Krajem 17. vijeka Turci su crkvu pretvorili u damiju... Kao damija sluila sve do 1912. godine... U unutranjosti se djelimino sauvao ivopis nastao u vrijeme velike obnove crkve u 14. vijeku koji pripada zavrnoj, zreloj fazi monumentalnog slikarstva njegovanog od strane majstora slikara Kralja Milutina. Od ivopisa se na zapadnom zidu razaznaje kompozicija Uspenja Bogorodice, na sjevernom Duhovi, u oltaru Bogorodica na prijestolu, a na istonom zidu Vaznesenje. Pored ovoga sauvale su se i scene Roenje Hristovo, Sretenje, Preobraenje, Lazarevo vaskrsenje i Silazak u Ad. U kupoli je islikana predstava Hrista, a na lukovima etiri proroka... Dr. edomir Markovi i Dr. Rajko Vujii, autori djela Spomenici kulture Crne Gore, nigdje ne pominju da se u crkvi jo uvijek nalazi mihrab (nia, udubljenje u unutranjem zidu damije okrenuto u pravcu Kabe - Meka, u kojoj klanja imam kada predvodi zajedniku molitvu), iz perioda kada je crkva sluila kao damija. Poetkom 2011. godine poeli su radovi na obnovi crkve Sv. apostola Petra, iji zavretak je planiran za 2016. godinu. Projekat obnove, koji podrazumijeva obimne i kompleksne radove, prema nacrtima svog oca, pokojnog prof. dr. Jovana Nekovia, uradila je mr. Marina Nekovi, u saradnji sa arh. Boidarom uriem. Saglasnost na projekat dao je Zavod za zatitu spomenika kulture na Cetinju. Visina novog zvonika je 28 metara, a radovi na obnovi podrazumi-
jevaju i skraenje sjeverne kule za oko dva i po do tri metra, koliko je kula nadzidana prilikom pretvaranja crkve u damiju. Crkva sv. Petra je krajem 17. vijeka pretvorena u damiju zvanu Fethija. U tu svrhu sluila je do 1912. godine. Vraena je u crkvu 1923. Dr. Mustafa Memi navodi da je Fethija izgraena nakon paljenja ove crkve tokom posljednje decenije 17. vijeka. Dakle, ni Bajro Agovi u knjizi Damije u Crnoj Gori ne pominje kamenom ozidani mihrab! Interesantno da ni najstariji slubenici bjelopoljske Islamske zajednice nisu upoznati sa tim podatkom. Inae, meu Bjelopoljcima se prenosi legenda da je Petrova crkva povezana sa crkvom Sv. Nikole u naselju Nikoljac tajnim tunelom ispod rijeke Lim. Na molbu da fotografiemo unu-
tranjost Petrove crkve - nije nam udovoljeno, uz obrazloenje da nam to moe odobriti jedino vladika ili glavni svetenik. Protojerej paroh bjelopoljski Darko Peji, rodom iz BiH, rekao nam je da se u B. Polju nalazi ve est godina. Bogosloviju je zavrio u Krki, najstarijem pravoslavnom sveuilitu na Balkanu, kako kae. Osim rekonstrukcije koja je u toku, planirana je izgradnja Riznice i duhovnog centra u neposrednoj blizini, u saradnji sa Upravom za zatitu kulturnih dobara. Potom e traiti i povraaj svih relikvija koje im pripadaju. Prilikom raiavanja kupljenog zemljita, naili su na tri grobnice. Pozvani su arheolozi iz Berana i, nakon to ustanove o ijim posmrtnim ostacima se radi, izvrit e ekshumaciju. Paroh nam je takoe rekao da je kua, koja je vlasnitvo crkvene optine i u kojoj trenutno stanuje, sagraena na prostoru gdje se nalazilo groblje. Jedan grob se jo uvijek nalazi u dijelu dvorita do crkvenog zida, gdje je postavljen
44
ISTRAIVANJA
Zbog zabranjenog fotografisanja unutranosti, na fotografijama preuzetim sa interneta moe se vidjeti mihrab u kojem je sada smjetena stolica za svetenika
batenski sto i klupa pored kojih raste vinova loza. Koliko mu je poznato, to zemljite je bilo u posjedu kerke hode koji je radio u damiji prije nego to je ponovo pretvorena u crkvu. Kasnije je taj posjed prodat izvjesnim Konjeviima koji su tu napravili kuu, a potom sve prodali crkvenoj optini. Na kraju, paroh Peji nam je naglasio da fotografisanje unutranjosti crkve nije dozvoljeno bez saglasnosti vladike. Ta zabrana je na snazi ve desetak godina, navodno zbog sukoba sa Crnogorskom crkvom!? Mevluda Ajdinovi nam je potvrdila da je pomenuto zemljite bilo u posjedu njenog rahm. oca Jusufa i njegovog brata, muftije Haruna Lameevia. Njena majka Vasvija taj posjed je, pod pritiskom i prijetnjama, prodala izvjesnom Konjeviu, policajcu iz Bijelog Polja, koji je sredinom 60-tih godina prolog vijeka tu sagradio kuu. Prilikom iskopavanja naen je vei broj grobnica izgraenih od masivnih kamenih ploa. Naeni posmrtni ostaci su, zajedno sa ostalim iskopanim materijalom, deponovani na nepoznatoj lokaciji. Sudei prema pronaenim skeletima, u pitanju su bile izuzetno visoke osobe! Obzirom na navedeno, zvanino smo se obratili Mitropoliji crnogorsko-primorskoj sa molbom da nam dostave informaciju ta je planirano sa mihrabom u okviru rekonstrukcije unutranjosti Crkve sv. Petra, kao i da nam se odobri fotografisanje istog. Vrlo brzo smo dobili odgovor da crkva Svetih apostola Petra i Pavla nije u nadlenosti ove Mitropolije, ve Eparhije budimljansko-nikike..., kao i da je zabrana snimanja unutranjosti pojedinih crkvi i manastira uobiajena kod objekata naroitog kulturno-historijskog znaaja, kao to je crkva Svetih apostola u Bijelom Polju. Zahtjevom iste sadrine smo se obratili i Upravi za zatitu spomenika kulture na Cetinju. Odgovor jo nismo dobili. U meuvremenu, zahvaljujui internetu, uspjeli smo doi do fotografija na kojima se moe vidjeti i pomenuti mihrab u kom je smjetena stolica za svetenika. Nadamo se da e Uprava za zatitu spomenika kulture, kao i Mitropolija crnogorsko-primorska, tj. Eparhija budimljansko-nikika, uvidjeti znaaj i ovog artefakta i s tim u vezi poduzeti adekvatne mjere u sklopu aktuelne rekonstrukcije crkve Sv. Petra u Bijelom Polju.
KNJIGA AROVITA
F id Fer
VUKOSAVE, SRAM TE BILO
erk o A NTI
vih ovih dvadeset godina Bonjaci Sandaka obiljeavaju 27. februar kao dan tuge, bola, alosti, sjeanja, nezaborava, neoprosta..., kao dan potrage za pravdom, kao dan kosmike srpske sramote. Tog dana, ope je poznato, iz voza u stanici trpci srpski faisti su izveli 19 Bonjaka i jednog Hrvata i zvjerski ih ubili. Devetnaest Bonjaka je ubijeno samo zbog toga to su bili Bonjaci, to su bili muslimani. Zloin je planiran i organiziran od strane srpske vlasti pod direktnim patronatom oca zla Dobrice osia. Do danas, svih ovih dvadeset godina, niti planeri, niti izvrioci ovog strahotnog zloina nad nedunim Bonjacima nisu kanjeni. I ovog 27. februara prijepoljske srpske vlasti priredile su jo jednu munu, bosanskim jezikom kazano, hinjsku predstavu koju samo oni nazivaju komemoracija. Toga dana kod prijepoljskog spomen obiljeja Bonjacima, koje su srpski faisti ubili u trpcima, okupila se grupica bonjakog naroda i predstavnici lokalne srpske vlasti. Meu njima i predsjednik prijepoljske Skuptine optine Vukosav Tomaevi koji do sada nijednom nije naao za shodno da prisustvuje nekoj od ranijih komemoracija organiziranih pomenutim povodom. Umjesto da makar i zehricu pogne glavu pred sjenima nevino ubijenih Bonjaka i tako im oda dunu potu, Vukosav se, sav nadmen, visoko podignute glave, namrtena ela, osorne ehre..., obratio prisutnima rijeima: ...Dosta je manipulacija ovim naim sugraanima zarad dnevnopolitikih, nacionalistikih, velikodravnih ili bilo kojih drugih ciljeva i interesa. Osim ovih devet rtava, Prijepolje niti bilo koji njegov graanin nema nikakvu drugu vezu niti ulogu sa dogaajem u trpcima, mjestu koje je i tada, a i danas na teritoriji druge suverene drave... Umjesto da, bar na ovom mjestu, iskae pijetet prema bonjakim
Kako SandakPress navodi, u Prijepolju je osvanulo vie plakata na kojima je predsjednik Skuptine u Prijepolju Vukosav Tomaevi na kojem je ispisano Stop faizmu i gdje je na rukavu Tomaevia okaen kukasti krst. Osim toga je ispisano i On je vrijeao ubijene, njihove porodice i sve Bonjake na 20 godina utnje drave u sluaju trpci
rtvama, umjesto da, makar i reda radi, zatrai konano kanjavanje nalogodavaca, planera i izvrilaca ovog zvjerskog zloina, Vukosav je naao za shodno da ak i ovdje, nad bonjakim mezarovima koji su (ne)djelo njegovih velikosrpskih faistikih sunarodnika, dri pridiku, ustvari da uvrijedi i familije bonjakih rtava, kao i sve Bonjake. On se, bez imalo stida i srama, svim svojim biem predao obrani srpskih faista i njihovih nalogodavaca, nastavljajui sa ve uobiajenim falsificiranjem i relativiziranjem injenica. Pravo je udo da na sve ovo nije reagirao niko od prisutnih Bonjaka, pa da bar uputi zviduk, da tu na licu mjesta pljune i sikterie Vukosava.
46
KNJIGA AROVITA
Posebna je drskost i neljudskost to to Vukosav istie kako je, navodno, samo devet ubijenih Bonjaka. Iako se zna, to Bonjaci do Sudnjega dana nee zaboraviti, da je u trpcima ubijeno 19 Bonjaka, Vukosav i ostali predstavnici, ko bajagi, lokalne vlasti uporno su ovog dana ponavljali cifru o devet ubijenih Bonjaka. Na ovaj nain nastoji se relativizirati, umanjiti, maskirati... ovaj zloin srpskog faizma. Zbog toga, neka i Vukosav i svi njegovi velikosrpski istomiljenici upamte da je spomen obiljeje u Prijepolju, spomen obiljeje za svih DEVETNEST, U TRPCIMA, OD STRANE SRPSKIH FAISTA, UBIJENIH BONJAKA. Kad-tad svih tih 19 bonjakih imena, imena svih tih 19 bonjakih ehida, srpskom rukom umorenih u trpcima, bit e ispisana na ovom spomen obiljeju. Bonjaci
Hoe li zbog toga Bonjaci i u Prijepolju i u Sandaku dozvoliti da ih i slijedeeg 27. februara vrijea i poniava neki od Vukosava Tomaevia?
Jer Vukosav je, umjesto da osudi srpske faistike zloince i njihove nalogodavce, nastojao da osudi Bonjake koji svake godine u prijepoljskom Domu kulture odre komemoraciju Bonjacima ubijenim u trpcima, a potom masovnom, mirnom i najciviliziranijom protestnom etnjom prou kroz cijeli grad, zastanu pred Opinom i Sudom i minutom utnje na tim mjestima upitaju vlasti kada e ve jednom ta pravda, a potom kod spomen obiljeja proue hiljade Fatiha ubijenim Bonjacima. Ovo je, po Vukosavu Tomaeviu manipulacija. Znai, Vukosav bi htio da Bonjaci ute, da ne organiziraju ni komemorativnu akademiju, ni protestnu mirnu etnju. On i svi njegovi velikospski istomiljenici bili bi zadovoljni jedino kada bi Bonjaci utjeli i kad bi ovako mirno podnosili da ih se, ak i na mezaristanu, najdrskije vrijea i poniava.
u Sandaku nikad od toga odustati nee. To to svih tih 19 bonjakih imena, kao i imena jednog Hrvata, ve danas tamo nema, upravo je sramotno djelo Vukosava Tomaevia, kao i djelo njegovih prijepoljskih velikosrpskih istomiljenika. Ovdje nad ovim bonjakim mezarovima Vukosav Tomaevi je posebno instistirao na tome kako je svaka krivica individualna i kako srpski narod u cjelini, kao ni Srbi iz Prijepolja, ne snose nikakvu odgovornost za zloin u selu trpce. Ove njegove rijei, ustvari, otkrivaju ta je to to pritie, to mori, to boli, to titi, to mui Vukosava Tomaevia i sve njegove velikosrpske istomiljenike. Oni bi da srpsku kolektivnu odgovornost za sve faistike zloine koje su uinili nad Bonjacima (i ne samo Bonjacima) na sve mogue naine svedu na individualnu, haman privatnu odgovornost. Da li Vukosav odista misli da su Bonjaci zaboravili to da je zloin u trpcima, kao i svi srpski zloini nad Bonjacima u cjelini, planiran u Beogradu i to pod direktnim nadzorom srpske dravne vlasti? Zbog toga Vukosav mora znati da dok postoji ovaj dunjaluk uvijek e se znati da su Srbi kao narod odgovorni za zloine nad Bonjacima, pa i za ovaj u trpcima. Dok postoji ovaj dunjaluk znat e se za srpsku kolektivnu sramotu, kolektivnu odgovornost, kolektivno uee u zloinima nad Bonjacima. Tu kolektivnu odgovornost srpskog naroda za zloine nad Bonjacima mogu neutralizirati jedino Srbi svojim iskrenim, javnim pokajanjem i izvinjenjem, odnosno svojom iskrenom, javnom i djelima dokazanom srpskom katarzom, ako je ona, u sluaju Srba, uope mogua.
Na kraju, mene kao osobu koja poznaje Vukosava Tomaevia jo od njegovog djetinjstva, neto zanima. Naime, poznajem Vukosava Tomaevia kao gradsko dijete koje je odraslo, druilo se sa Bonjacima. Poznajem ga posebno kao gimnazijalca, novinara. Poznajem ga kao bliskog roaka jednog od prijepoljskih partizanskih narodnih heroja. Sad odjedanput taj meni poznati Vukosav Tomaevi je neki drugi Vukosav Tomaevi. Neki Vukosav Tomaevi koji je promotor i gorljivi zastupinik najcrnje velikosrpske ovinistike ideologije Slobodana Miloevia, SANU, etnikog pokreta... U onome, meni poznatom, Vukosavu Tomaeviu ubijen je, znai, i partizanski bratstvo-jedinstveni i gradski i multi-kulti background, osnova. Njegovom svijeu sad vlada bolesni duh velikosrpskog mraka? Vidjeh na vidio snimku i to kako Vukosav Tomaevi 4. decembra polae vijenac na partizanskom spomeniku u Prijepolju, a evo sad, samo tri mjeseca kasnije, isti taj Vukosav Tomaevi vrijea svoje sugraane Bonjake, kod bonjakog spomen obiljeja, rijeima iz vokabulara ovinistikog srpskog etnitva. Znai, u ovom Vukosavu imaju dva Vukosava, zar ne? I onaj partizanski i ovaj etniki. Ili je to, kad su Bonjaci u pitanju, sve jedno te isto, hepsi bir, kako bi se jezikom bosanskim kazalo.
KNJIGA AROVITA
K fa Eli
AGRESIVNI ATEISTIKI FUNDAMENTALIZAM NOVA OPASNOST ZA BONJAKE

Da li je Jevrej Darko Tanaskovi, listajui evropsku historiju, negdje nabasao na sadraj one uvene depee odaslate iz Srbije svojim nacistikim saveznicima, u vrijeme Drugog svjetskog rata, a koja je glasila: Serbien ist Jdenfrei (Srbija je osloboena od Jevreja), a to je itekako moglo uticati na svijest Darka Tanaskovia da zauvijek zabauri svoje jevrejsko porijeklo, to niko ne zna osim njega samog. Jer to se njegovog porijekla tie, poznato je samo da se mnogi bivi beogradski studenti jo uvijek sjeaju tog vremena kada se po cijenu ivota nije smjelo glasno diskutovati o vjerskoj pripadnosti njihovog profesora Tanaskovia. Jedan takav student, danas ivi u Njemakoj i jo uvijek se sjea tih munih i opasnih studenskih dana. Da li Tanaskoviu samo smeta Kongres ili iz nedostatka linog identiteta ozbiljno pati zbog respektablne linosti predsjednika Svjetskog bonjakog kongresa akademika dr. Mustafe Ceria, a koji s ponosom istie svoje porijeklo i identitet, to opet moe samo Tanskovi objasniti. Ali ono to je oigledno - Tanaskovi je dobro naotrio svoje onjake pa, iako samo verbalno, prijeti Ceriu napominjui usput godine srpskog genocida nad Bonjacima, a to nijednom bonjakom politiaru nije do sada zasmetalo. Naprotiv. Prijetiti Bonjacima nestankom i nije neto novo, a niti je po miljenju bonjake elite to nekakav skandal koji se treba osuditi, jer za njih su Bonjaci samo teret koji ionako smeta, osim ako nije u pitanju izborna kampanja tj. gladijatorsko otimanje za fotelju. Istina, Tanaskovi je izostavio ovaj zadnji genocid 1990-1995., ali sudei po koliini mrnje koju je super Srbin Tanaskovi verbalno ispoljio prema dr. Ceriu, nazivajui ga u svom politikom pamfletu u vidu kolumne mujakom koji mijenja dlaku, a nas Bonjake kao enke, koje on, Ceri, eli politiki oploditi, onda nije na odmet napomenuti kako za Darka Tanaskovia ovaj genocid poinjen 1990-1995. jo nije okonan do kraja, te da slijedi nastavak. Nisam nikada ula da je neko bilo koji narod ili vou tog naroda usporeivao sa ivotinjama, osim to se zna da je Hitler Jevreje nazivao pacovima i bubavabama, pa usmjeravajui lini fokus na jednog potomka Hitlerovih rtava, kao to je to Tanaskovi, nekako poinjem da vjerujem u ove gore navedene studije, ali mi se opet konstantno namee jedno drugo pitanje. Ako je prof. Darku Tanaskoviu uspjelo da neopaeno kao Jevrej i jugoslovenski diplomata u Vatikanu proe bez ijedne ogrebotine, otkud onda toliki strah od muslimana, ako se zna, a o tome i starija historija svjedoi, da su muslimani uvijek spaavali Jevreje od krstakog maa i kukastog krsta? No, ta mrnja Darka Tanaskovia se moe, sa malo zdravog bonjakog razuma, nekako i oprostiti, to opet ne znai da se e se i zaboraviti, ali na stranu Tanaskovi. Pitanje koje mui mnoge Bonjake u dijaspori je kako razumjeti nasrtaje pojedinih bonjakih ateistikih fundamentalista, koji su u bonjakoj dijaspori i potenim Bonjacima u domovini, gotovo preko noi, otkrili svoje nove vehabije koje treba izolirati i rastjerati, milom ili silom. Zar je ovih proteklih dvadeset godina bilo malo pljuvanja po bonjakim rtvama i rasutoj dijaspori koja je jedva preivjela etniku kamu? Zar je malo to zlatni ljiljani, koji su branili dravu i narod, sada prose po Sarajevu koru hljeba? Zar je malo to nam se pamet rasula po svijetu, pa nam politiku vode sumnjivi biznismeni, predratne lopine i ratni profiteri? Zar je malo to nam starci i ehidska djeca kopaju po kontejnerima? A da ne nabrajamo sve uvrede i ver-
RI JE TORA C
onjaka dijaspora jo nije ni uspjela da se obraduje osnivanju Svjetskog bonjakog kongresa, a ateistika armada i demobilisano etnitvo ve je doivjelo svoje prve psihike stresove, ime su oba ova bratska tabora poprilino zapala u konfuzno stanje.
Prosto da ovjek ne povjeruje svojim oima i uima kako se zapjenuana ateistiko-mediokritetska masa okomila na Svjetski bonjaki kongres, a da se u izljevima mrnje i prezira ni za jotu ne razlikuju od onih mitomansko etnikih, koje svakodnevno pristiu iz Srbije od srpskih kvazi perjanica tipa Darka Tanaskovia, ovjeka koji pod odorom super Srbina krije svoje judejsko porijeklo kao zmija noge. Ali koji Bonjak ima volje gubiti vrijeme i objanjavati mrnju jednog ne identificiranog super Srbina bez pedigrea kao to je to prof. Darko Tanaskovi, kada je bolje to prepustiti strunjacima za traume ili ak patolozima. No, nije na odmet poruiti Tanaskoviu da on moda i ne zna razlog svojoj muci, te da na Zapadu postoji jedna manje poznata studija kojom su se bavili jevrejski psiholozi ispitujui jedan medicinski fenomen koji se pojavio tokom Drugog svjetskog rata. Razlog tim studijama, naime, bile su pojedine osobe jevrejskog porijekla kod kojih je bila izraena jedna vrsta traume, a koja do tada nije bila registrirana u medicinskom leksikonu. Strunjaci su utvrdili da je uzrok te traume imao svoje porijeklo u stranim poniavanjima i bestijalnim muenjima Jevreja od strane nacista u Varavskom getu, tako da su neki jevrejski pojedinci, zbog stida i iz totalnog osjeaja nemoi da se odupru izvrgavanjima ruglu i brutalnom muenju svojih sunarodnika, poeli da mrze sve Jevreje, pa iako su i sami bili pripadnici istih.
KNJIGA AROVITA
balnu agresiju koja se ispoljila ovih dana spram bonjakih autoriteta kojima je rasuta dijaspora povjerila kormilo svoje budunosti, kako bi im se makar djeca mogla vratiti na svoju babovinu, ako se nije njima dozvolilo da se vrate na svoja stara ognjita. Ako neko misli da Bonjaci nisu u pravu, te da su se prevarili u svojoj procjeni i odluci da ih trebaju voditi Ceri i Zukorli, onda neka ta ateistiko-fundamentalistika gospoda istupi iz etnikih redova, pa neka nam sami objasne zato Bonjaku ne treba nacija i na koncu Svjetski bonjaki kongres? Pogleda li se na Wikipediji kako glasi povelja Svjetskog hrvatskog kongresa odmah se u naslovu moe proitati:Bog, Hrvatska i hravatstvo! Dakle, nigdje hrvatskih graana drugaijeg nacionalnog opredjeljenja i vjere, pa zato onda smeta Svjetski bonjaki kongres kada su u toj instituciji jednako zastupljeni Bonjak, katolik i pravoslavac? ta je loe u svemu tome? I kako to da se nijedan Hrvat ne zgrozi na hrvatski nacionalizam ili makar iskritikuje povelju Svjetskog hrvatskog kongresa, bilo da je on ateista ili vjernik? Zato nijedna bonjaka institucija, a ni koji bonjaki ateistiki fundamentalista u tome ne nae neto sporno. Ali hej, to je hrvatsko pravo, kao to je i srpsko pravo, da Bonjacima iz Sandaka ispiu kraljevsku etniku himnu preko ela na slici u pasou. Je li neko iz reda bonjakih politiara iz Sandaka, osim muftije Zukorlia, uloio protest zbog toga? Nije!
itajui u novinama najnoviju propagandu pojedinih bonjakih intelektualaca uperenu protiv svog naroda, a kojoj, ruku na srce, ni nacista Gebels ne bi imao nita ni dodati, a ni oduzeti, normalnom Bonjaku to doe kao ruan udarac pesnicom u lice. Jer teko je shvatljivo da se njegova bonjaka elita, u koju se ubrajaju profesori i akademici, javno odrie od njih na slian nain kako su se Karadi i Koljevi svojevremeno odricali svojih dojueranjih aka Bonjaka samo zbog toga to se nisu sloili sa njihovom velikosrpskom politikom. Takvi profesori su kasnije s brda ubijali topovskim granatama svoje ake, a ovi sadanji ih ubijaju psihiki i verbalno, ne potujui minimum njihovog prava da egzistiraju kao nacija. Kao da su se samo Bonjaci definirali kao nacija i niko vie? Pa nam jo postavljaju pitanje: ija je Bosna i Hercegovina? Kakva arogantnost! Kakav bezobrazluk! Da li je to zaista mogue, kada je dolo do krvavog razgranienja i kada su Srbi i Hrvati dobili svoju nacionalnu dravu nautrb bonjake teritorije, sada umjesto njih, zbratimljeni bonjaki ateistiki fundamentalisti postanu najvea opasnost za opstanak bonjake nacije? ta da kau nesretni Bonjaci na sve to? Da trpe ateistiki jaram i demobilisano etnitvo koje ih dvadeset godina gazi i negira, ili da pozovu svoje nacionalne voe i kau: Ne treba nam Svjetski bonjaki kongres, dolo je vrijeme za bonjako proljee, pa da od Baarije napravimo drugi trg Tahrir?
Mrzitelj Bonjaka i islama: Darko Tanaskovi
Da li Tanaskoviu samo smeta Kongres ili iz nedostatka linog identiteta ozbiljno pati zbog respektablne linosti predsjednika Svjetskog bonjakog kongresa akademika dr. Mustafe Ceria, a koji s ponosom istie svoje porijeklo i identitet, to opet moe samo Tanskovi objasniti. Ali ono to je oigledno - Tanaskovi je dobro naotrio svoje onjake pa, iako samo verbalno, prijeti Ceriu napominjui usput godine srpskog genocida nad Bonjacima, a to nijednom bonjakom politiaru nije do sada zasmetalo. Naprotiv. Prijetiti Bonjacima nestankom i nije neto novo, a niti je po miljenju bonjake elite to nekakav skandal koji se treba osuditi, jer za njih su Bonjaci samo teret koji ionako smeta, osim ako nije u pitanju izborna kampanja tj. gladijatorsko otimanje za fotelju.
TABIRENJA
Preevo, Sandak i Vojvodina e se odcijepiti oD SRBiJe

Novi Standard objavjjuje faksimil memoranduma SPC o Kosovu, upuen 30. novembra prole godine. Memorandum o Kosovu i Metohiji, koji su Sinod SPC i patrijarh Irinej posljednjeg dana novembra prole godine, uputili predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliu, u javnosti je izazvao brojne nedoumice. kveni analitiari, tvrdili da je rije o manipulaciji dokumentom, koji je nastao jo 2003. godine. Drei da je veoma vano objaviti zvanini stav Crkve o Kosovu u trenutku kada se oekuje da srpsko vostvo donese historijsku odluku o Kosovu i Metohiji, Novi Standard, autentinosti radi, objavljuje faksimil tog veoma vanog dokumenta. U dokumentu se spominje i Aif-efendija kao iptar i Sandak kao okupatorski naziv za Staru Raku, pod takom 7: Memorandum, u kome se Crkva suprotstavlja uspostavljanju granice izmeu Srbije i njene june pokrajine, za neke meu episkopima proglaen je za falsifikat, dok su neki autori, koji se u javnosti predstavljaju kao cr-
Srpska pravoslavna crkva:
50
TABIRENJA
, , , , ( , , , ), , - , , . , , , , . , , ... ( !) , - , ; : , - ; , - ! , , ( ), , , .
51
TABIRENJA
UR AKO VI
SloBoDno milJenJe
Mjesec mart bi, sudei po skorijoj prolosti Republike Srbije, predstavljao mjesec kontraverznih historijskih deavanja, ali znaajnih za drutvo u Srbiji. Tabela 1: Prikaz strukture stanovnitva u opinama Sandaka OPINA/GRAD
STANOVNITVA
nD Ale
ana 11.03.2013. bilo je sedam godina od smrti balkanskog kasapina Slobodna Miloevia, a dan nakon toga, znai 12.03.2013. godine, navrila se decenija od ubistva premijera Zorana inia, svijetle nade i uzdanice posrnulog srpskog drutva. Da je Srbija zemlja kontraverzi to se vidi u dva dana kada 11. marta ljudi idu u Poarevac na spomen obiljeje balkanskom kasapinu Slobodanu Miloeviu, a samo dan kasnije, 12. marta, ulicama Beograda, nadamo se svjesni, graani drave Srbije odaju poasti ivotu i djelu pokojnom Zoranu iniu. Kontraverznost srpskog drutva nije tema rada, ve je pominjemo samo iz razloga to je cijelo drutvo takvo na ovim podrujima, ali nemamo dovoljno prostora da govorimo i nabrajamo sve primjere i dogaaje. Tema rada je vie komparativne prirode sa namjerom predoavanja injenica o drutvu u Sandaku sa osvrtom na popis iz 2011. i izbore za nacionalne savjete 2010. godine. Republiki zavod za statistiku je u prvoj polovini 2012. godine objavio preliminarne rezultate popisa stanovnitva u Srbiji i tabelarnim prikazom to prezentirao javnosti. Izbori za nacionalne savjete manjina i dalje je za Bonjake nerijeeno pitanje jer sluaj dualnosti savjeta za Srbiju predstavlja potencijalno problemsko pitanje, ali i tempiran problem za ije eksplodiranje u velikoj mjeri moe biti odgovoran reim. Zbog jasnoe rada koristit emo samo prikaz stanovnitva u odnosu Srbi, Bonjaci i Muslimani (kao nacionalnost) i napravit usporedbu sa upisanim Bonjacima u poseban biraki spisak za izbore 2010. godine. (Tabela 1) Nije zanemariva stavka od 12.351 nacionalno opredijeljenog stanovnitva kao Musliman iz razloga to se ukupnim zbirom procentulane zastupljenost poloaj zakonski poboljava, a drava dodatno obavezuje. Ovo je posebno vano spomenuti kada je u pitanju stanje nacionalne svijesti u opinama Priboj i Nova Varo. Zato je ovo zanimljivo za nas, pogle-
BONJAKA
SRBA 16.234 1.090 5.264 14.899 20.582 19.496
Muslimani 4.012 1.092 1.234 526 1.944 3.543
NOVI PAZAR 100.410 77.443 TUTIN 31.155 28.041 SJENICA 26.392 19.498 NOVA VARO 16.638 788 PRIBOJ 27.133 3.811 PRIJEPOLJE 37.059 12.792 142.373 12.351 + Ukupan zbir Bonjaka i Muslimana: 154.724
Razlika stanovnitva u zbiru ponuenih otpada na ostale nacionalne zajednice koje ive na podruju Sandaka. Prema zadnjem popisu 2001. godine Bonjaka ima 136.097 u cijeloj Srbiji Tabela 2: Broj upisanih Bonjaka u poseban biraki spisak za izbore za dajmo tabelu 2. Nacionalni savjet manjina 2010. BROJ BROJ OPINA/GRAD Komparirajui podatke iz zadnja dva
popisa, broj Bonjaka u Sandaku, bez ostalog dijela Srbije, vei je od prethodnog koji je obuhvatao cijelu Srbiju za 6.276 Bonjaka. UPISANIH BONJAKA U POSEBAN BIRAKI SPISAK 2010. BONJAKA PREMA POPISU IZ 2011.
Podaci iz tabela mogu pokazati da je bojkot popisa na koji je pozvao glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli imao svoje rezultate, ali isto tako razlozi zbog kojih su Bonjaci pozvani na bojkot su vrlo evidentni. Uporeujui popis 2011. i izbore za nacionalne savjete 2010. nalazimo da je razlika u dva podatka 774 Bonjaka kao porast u Prijepolju. Opravdana je procjena da u Prijepolju broj Bonjaka prelazi 16.000 i to je sredinja brojka stvarnog stanja broja Bonjaka u Prijepolju. Govorei o ukupnom bilansu popisa ne optuujem nikog, ali imam pravo na opravdanu sumnju da je dolo do planskog kreiranja rezultata popisa ne samo u Prijepolju, ve i u cijelom Sandaku, a mogui izgovor je suprotan od tvrdnje koju su nadlena ministarstva izgovarala da je bojkot popisa u Sandaku meu Bonjacima sporadian i neuspio. Evidentno je da postoji prostor za manevrisanje u broju i to e zasigurno (ako ve nije) biti iskoriteno radi kreiranja ukupne brojnosti Bonjaka u Sandaku i Srbiji. Pogledajmo rezultate u opini Nova Varo, gdje je izjanjenih Bonjaka 788, a izjanjenih Muslimana 526, prema broju pisanih u poseban
NOVI PAZAR TUTIN SJENICA NOVA VARO PRIBOJ PRIJEPOLJE UKUPNO
48.105 16.820 11.341 909 4.655 12.018 93.848
77.443 28.041 19.498 788 3.811 12.792 154.724
biraki spisak 909. Moemo izvui zakljuak da ukupan broj Bonjaka u Novoj Varoi ne moe biti manji od 1.300 punoljetnih Bonjaka. Identian sluaj je sa Pribojem gdje je upisanih u poseban biraki spisak 4.655, a na popisu 3.811, dok broj izjanjenih nacionalno kao Musliman je 1.944. Na osnovu navedenog moemo tvrditi da u opini Priboj ima preko 6.500 Bonjaka. Ovo je samo jedna usporedba podataka koji su dostupno javnosti i oni se mogu razliito tumaiti jer su dostupni veini stanovnitva, ali ono to je vano napomenuti jeste da je brojana zastupljenost kada je u pitanju poloaj nacionalnih manjina u jednom sistemu kljuna za dobijanje prava i obaveznosti reima i sistema za potivanje tih prava. Zato Bonjaci, glavu gore iI odlunim korakom naprijed, obznanite svoje SLOBODNO MILJENJE!
52
TABIRENJA
uvanje asti u tekim vremenima
aA din Mersada Nurud
GO VI
vih dana, kao i bezbroj puta do sada, propali su pokuaji destabiliziranja Islamske zajednice i dezorijentiranja bonjakog naroda od strane njihovih dugogodinjih neprijatelja, podanika nehumanoj politici koju vodi srbijanski reim. Metode kojima je ovaj napad izvren su iste, ve napamet nauene: tragati i pronai labilnog lana zajednice, preko njega izvriti napad na jedinstvo zajednice nakon to uvari jedinstva ustanu da ga brane, svim sredstvima medijski udarati na ast i lik tih uvara i ne osvrtati se na novinarsku etiku. Sad se i mala djeca ude viegodinjoj upotrebi sve jednog te istog scenarija kojeg izvodi srbijanski reim da bi postigao svoje nehumane ciljeve, zaboravljajui da se svoj napredak nikad nije mogao izgraditi na temeljima krenja prava drugoga. Posljedica svakog takvog napada bilo je jo snanije zbijanje redova branitelja slobode tih prava. ovjekova narav se najbolje otkrije preko njegovog ponaanja u specifinim situacijama i nema napretka onom ko ne preza da pogazi osnovne principe morala i etike. Kako se pri ovakvim situacijama ponaaju neki licemjeri iz diskriminiranog naroda? Odglume zauzetost usmjeravanjem stranih investicija u gradove sa veinskim srpskim stanovnitvom, resocijalizacijom srpskih zloinaca koji su haki optuenici i slinim angamanima. Spomenuti ljudi su bez asti, ali postoje opasniji po drutvo od njih. To su manipulatori ljudima bez asti. Kada se u svojim nedjelima udrue jedni i drugi, ne preostane nam nita drugo nego da zbijemo redove i sjetimo se hadisa Poslanika s.a.v.s.: Drite se demata, jer vuk pojede ovcu koja se izdvoji iz stada! Iz dosadanjeg iskustva zakljuujemo da je svakom takvom izdajniku naloeno da ne ode u srpski tor sam, ve da nastoji na svoju duu natovariti i odvesti jo neke ovice. I po hiljaditi put se treba sjetiti bitke
Kao to u svakom itu ima kukolja, tako i u svakom narodu ima izroda. Izrodi su ljudi bez asti, koji su omalovaeni kako od naroda iz kojeg su potekli, tako i od naroda ijim su se interesima priklonili. Narod ijim su se interesima priklonili takoe nema u njih povjerenja, niti potovanja prema njima zato to oni nisu imali potovanja prema samima sebi. Svi se od njih ograuju kao od kuge, obzirom da njihova lakomislenost i pohlepa donose tegobu cijelom narodu. Kad se skloni mulj sa iste vode, kad se borci sa Uhuda vrate i iskopa hendek oko Medine, onda se postave uvari slobode koji, kada se jednom obaveu, do kraja temeljito i odgovorno dunost ispotuju. Portvovani, odani, hrabri i odvani Bonjaci su srbijanskom reimu nona mora, obzirom da on trai saradnju samo kroz slijepo poda-
Moemo, naalost, konstatovati da koliko se god vlasti u Srbiji mijenjalo, njihov odnos prema Bonjacima je ostajao uvijek isti: diskriminacija prava u skoro svim oblastima ivota, insistiranje na podanitvu i proganjanje boraca za slobodu prava. Na nama je da istrajemo do vremena kada svoj emanet, baklju slobode, trebamo predati narednoj generaciji, a hvala Bogu izrastaju generacije koje su sve vie svjesne potrebe uvanja svoje asti i slobode svih svojih prava.
na Bedru i kako je mala grupa iskrenih vjernika pobijedila veliku grupu nevjernika. I sjetiti se treba rijei muftije Zukorlia kada kae: Istina se mora uvijek iznositi! Istinu treba govoriti ak i onda kad nema dovoljno odvanih koji bi je podrali!
nitvo. Predvodnici i nosioci baklje slobode moraju biti oni koji e i u najteim vremenima biti uz narod, koji e braniti njegovo pravo na vjeru, naciju, kulturu i ostale vrijednosti do posljednjeg atoma energije, koji e biti sposobni da se nose sa medijskim i politikim udarima na njihovu linost i koji e uvijek imati na umu Poslanikov s.a.v.s. odgovor muricima, kad su mu vlast obeavali: Kad biste mi dali Sunce u desnu ruku, a Mjesec u lijevu, ja ne bih odustao od svog Puta!
TABIRENJA
Mu ri
HISTORIJSKO RASKRE
Crna Gora je ostavila niz mrlja koje niti eli niti ima namjeru da oisti, a koje je po prirodi stvari sputavaju u graenju stvarnog antifaistikog imida.
lija Ve
orak po korak, moralno posrnue i hipokrizija postali su utemeljene vrijednosti crnogorskog drutva. Crna Gora voli da se predstavlja kao drava u kojoj su svi jednaki, naravno dok ne doe momenat da to pokae u praksi. Bez trunke ironije, predstavlja se i kao drava u kojoj nije dolo do ratnih deavanja tokom devedesetih. Postavlja se pitanje, posebno bitno za Bonjake u Crnoj Gori, zato uope dirati stvari iz prolosti. Zato ne zatvoriti oi i dopustiti Crnoj Gori da formira revizionistiki narativ kojim se alijenira od velikosrpskog faizma, slino kao to je Austrija ubrzo nakon Drugog svjetskog rata sebe modelirala kao prvu rtvu nacizma, to joj je kasnije pomoglo da izgradi snaan antifaistiki temelj? Zato ne dozvoljavamo da i Crna Gora odglumi isto, a sve u cilju eventualnog stvarnog identifikovanja sa antifaistikim vrijednostima, slino kao to se jedan glumac poistovjeuje sa ulogom koja prije toga nije imala nikakve veze sa njim? To bi bio razuman plan da nema nekoliko jakih prepreka koje ga rue, a posebno su vidljive iz bonjake perspektive. Za razliku od Austrije, Crna Gora je ostavila niz mrlja koje niti eli niti ima namjeru da oisti, a koje je po prirodi stvari sputavaju u graenju stvarnog antifaistikog imida. Razlozi su brojni: u takozvanoj neratnoj Crnoj Gori desila se pljevaljska Bukovica. Pod patronatom vladajue DPS i visokih policijskih struktura tadanjeg vremena, u klasinom smislu te rijei, etniki je oieno itavo jedno podruje na kome su od vajkada bivstvovali i njihovi preci i dananji Bonjaci. Pravi akteri zloina nikada nisu izvedeni pred lice pravde, a sueno je samo onima koji su bili neposredni uesnici. Crnogorsko, a zapravo DPS pravosue, izvravajui naloge dobijene od osoba sa najvieg dravnog i politikog nivoa, od osoba koje su prije trebale da se nau na optuenikoj klupi od bilo koga drugoga, ni trepnulo nije kada je obznanilo oslobaajue
Glavni odbor Bonjake stranke odluio je da na predsjednikim izborima podri kandidata Demokratske partije socijalista Filipa Vujanovia. Na taj nain Glavni odbor je usvojio preporuku Predsjednitva BS da podri Vujanovia na izborima koji e se odrati 7. aprila. Glavni odbor je ovlastio Predsjednitvo da usvoji strategiju i nain djelovanja u kampanji na nastupajuim predsjednikim izborima saopeno je iz BS. Glavni odbor je usvojio i izvjetaj o radu predsjednika Bonjake stranke i zavrni raun BS za 2012. godinu, kao i izvjetaj o radu Kluba poslanika te partije za prolu i preporukama o prioritetima za ovu godinu. Pobjeda, 4. mart 2013.
presude. Dakle, i ako je zloina bez svake sumnje bilo, osuenih zloinaca u Crnoj Gori nee biti sve dok crnogorsko pravosue ne izae iz okrilja nekoliko SDP-DPS ikona, koje vladaju zarobljenom svijeu osiromaenog stanovnitva ove zemlje. Desila se i otmica putnika iz voza sa stanice trpci. U zlodjelu je uestvovalo tridesetak zloinaca, no samo se jednom, i to treerazrednom, akteru sudilo. Od strane crnogorskog pravosua stavljena je taka na taj sluaj kao da je time razrijeen, odnosno kao da se nije ni desio. Umjesto traganja za ostalim poiniocima, aktuelna vlast je Pobreje, nekada staro muslimansko groblje, zbrisala sa lica zemlje, ostavljajui ga bez i jednog originalnog obiljeja koje bi ukazalo da su tu bile kosti Bonjaka stare i nove Podgorice. Ponesen manijom grandioznosti, aktuelni premijer je, bez trunke osjeaja za ironiju i sram, stao ispred tzv. spomen obiljeja svim rtvama. I kako bi uvreda bila to vea, obiljeje je namjerno sagraeno od lako lomljivog materijala, kao stvoreno za ostraene vandale, kojima se tim inom poruuje: Mi ovo radimo samo da bismo dobili njihove glasove. Slobodno doite i ruite. I dalje smo na vaoj strani. Rijei ispisane na spomen-obiljeju aludiraju na tzv. sve rtve, oigledno kako se izvrioci zloina ne bi uvrijedili. Pa i oni su rtve, treba da pomislimo. Time se stavlja znak jednakosti izmeu srpsko-crnogorskog osvajakog rata u Bosni i Hrvatskoj i otpora koji je jednoj takvoj smrtonosnoj stihiji pruan. Na istoj je ravni, dakle, Neboja Ranisavljevi kao i jedan od onih naih Bjelopoljaca koji se bezuspjeno vukao po blatu pokuavajui da se iupa i pobjegne od Nebojine kame? Sve ovo ruglo izvedeno je uz politikantsku ikonografiju i unajmljene znaajne Bonjake, kojima ne smeta to im narod postaje sve vie zatucan, getoiziran i odsjeen od svih tokova drutva, samo ukoliko oni mogu da neto od toga profitiraju. Sve ovo ostavilo je poguban utisak na pravdoljubive ljude Crne Gore, jer onaj ko unitava groblja kako bi umjesto njih postavio simbole ruganja narodu ije je groblje unitio, zapravo poploava i gradi stazu srama i arogancije koja se nikada ne moe zaboraviti. Deportacija nedunih bonjakih civila u logore smrti ostala je sramna
54
TABIRENJA
mrlja DPS vladavine, organizovana sa najvieg partijskog i dravnog vrha, sa ciljem da se na podmukli nain, tajno i neujno, ispune zahtjevi iz naloga ratnog zloinca Radovana Karadia. Jedini ovjek koji je o nedjelu progovorio danas se optuuje da je glavni i odgovorni. Ne moe se graditi imid antifaizma ako se na taj nain tretira jedan od rijetkih crnogorskih indlera. Ukoliko je neko u stanju da pomogne ovom drutvu da izradi takav imid, to su upravo ljudi poput njega. Umjesto da se nazove ulica po njemu, dravni vrh bi da ga poalje u zatvor. A kako trend nalae, stvarni poinioci i dalje e biti putani na slobodu. Jo jedan dravni zloin o kome se vie ne govori je hapenje, tortura i osuivanje, po osnovu montiranog procesa, lidera tadanje vodee bonjake politike partije, SDA. Ovo pominjem jer dananja Bonjaka stranka, kao politiki eksponent bonjakih interesa, u svjetlu kontinuirane izdaje od strane vladajue garniture, u svjetlu lanih obeanja protkanih strahom, tu prolost nikada ne smije da zaboravi. Samo kroz hrabrost, politiku mudrost i historijsku spoznaju Bonjaka stranka moe nakon ovih izbora rijeiti enigmu nad enigmama. Naime, partija se nalazi na historijskom raskru, dijelom jer je duna svim graanima Crne Gore, koji znaju da bez bonjakog glasa ova zemlja jo ne bi bila drava. Dijelom jer graani Bonjaci, koji su joj dali glas i legitimitet, budno motre da li e partija donijeti historijsku odluku. Da li jo dvadeset godina ovako ili e na red doi i narodni interesi? Da li e svoje glasae vezati za brod koji neminovno tone ili e postati svjesna odgovornosti prema demokratskim snagama koje trae istinske promjene i smjenu reima? elim da vjerujem da e se Bonjaka stranka ovoga puta oduprijeti ucjenama, lanim obeanjima, strahovima i ponajvie linim interesima, te da e upotrijebiti blanko ek koji je ovim izborima dobila od strane crnogorskih Bonjaka. Ovoga puta odluka Bonjake stranke nije obina ili tekua. Rije je o historijskoj odluci koja e najvie uticaja imati upravo na narod bez kog ne bi bila tu gdje se trenutno nalazi.
MeDiJSkA hAJkA i pokuaj DiSkReDiTovAnJA linosti Muftije
L r SA Esmi
KO VI
osljednjih mjesec dana evidentna je pojaana medijska hajka uperena protiv glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorlia i institucija kojima je on osniva ili pak idejni autor, a koje se hrabro odupiru svim pritiscima potpadanja pod uticaj beogradskih, kako bivih tako i sadanjih reimai njihovih poslunika. Na taj nain se u javnosti, kako Sandaka tako i cijele Srbije, od strane pojedinih reimskih medija, a po nalogu beogradskih, pokuava satanizirati linost Muftije uz pomo marginalizovanih linosti objavljui razne neistine i kontradiktorne tekstove. Svjedoci smo stvaranja atmosfere kao i prije ubistva premijera Zorana inia, a sve u cilju da se sveu ruke i ne upozorava, obrazuje i osvjeuje sandaki narod. Izuzetno je zanimljivo kako se ba u jednom tako kratkom vremenskom periodu deavaju stvari poput onih kada se proteklih nedjelja Muftija, boravei u dijaspori, naao na meti snajperista u vedskoj. Ovakva medijska hajka po mnogo emu podsjea na 2007. godinu i pokuaj otimanja Islamske zajednice od strane beogradskog reima, a uz pomo nekoliko ljudi iskoritenih za te svrhe, pa je oigledno da je opet dolo vrijeme da pokuaju nastaviti tamo gdje su tada stali! Treba napomenuti i aktuelno pitanje Bonjake demokratke zajednice koje je i jedno od glavnih tema i povoda nasrtaja na linost ovjeka i dokazanog borca za prava Bonjaka koji je uspio stvoriti i organizirati institucije poev od predkolskih ustanova, medresa, islamskog fakulteta, Univerziteta, pa do krovnih institucija Bonjaka cijelog svijeta - Bonjake akademije nauka i umjetnosti, Bonjake nacionalne fondacije i Svjetskog bonjakog kongresa. udno je kako je mogue da pojedini mediji svoje stranice pune naslovima tipa: Sukob ure i zeta, Zukorli kao Asad, Muftija nam je prijetio fiziki, gubitkom posla i uzurpacijom kunog praga, Naoruani Zukorlievi ljudi upali u TV Jedinstvo te odjednom tolika doza zabrinutosti za rukovodstvo i uposlenike Univerziteta No, naalost, ovakve izjave dolaze od ljudi koji su do jue bili jedna od mnogih karika u lancu, a koje nisu mogle izdrati tempo koji se namee borcima za oslobaanje i osvjeivanje Bonjaka,pa umjesto da asno odustanu ukoliko ne mogu izdrati i ne mogu ostvariti pozitivne rezultate, oni pokazuju pravo lice i otkrivaju da su ba u tom lancu bili voeni drugom idejom koja je ista kao i ona kojom se vode dva predstavnika beogradskog reima u Sandaku. Tim povodom odgovorna i kritiki usmjerenajavnost treba da se to prije suprotstavi ovakvim nasrtajima na dostojanstvo duhovnog i nacionalnog lidera Bonjaka, a novinarska udruenja da utiu na svoje lanove da se dre novinarske etike.
Autor je advokat i predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zatitu ljudskih prava
REFLEKSIJE
ha Mu
HAZReTihiDRovSkA uloga nezaboravnih GAZiJA BoSne i Sandaka
me d EMAN
Interesantno da sam ba u tom trenutku razmiljao koliko li jo vremena mogu podnositi iskuenje koje mi je dato, gdje sam, pored svih maltretiranja, od ukupno 23 mjeseca zatvora, punih 17 mjeseci proveo u zatvorskoj samici. Kad je policajac pozvao, pomislio sam: Boe dragi, ako ovo bude doao vakat da izaem, da li to znai da nisam poloio ispit, da nisam vie u stanju da izdrim iskuenje koje me zadesilo? Jer, otkud ta koincidencija da me poziv policajca prekine ba na tom dijelu ajeta? Pogotovo to ja, ontoloki posmatrano i vjerujui u kada i kader, zatvor nisam ni doivljavao kao kaznu vlasti, nego kao Boje odreenje i Boju volju. Evo zato. Dana 27. januara 1994. godine navrio sam tano 40 godina ivota, a sljedeeg dana, 28. januara, uhapen sam (odnosno, kidnapovan, kako su mi sami policajci rekli). Ovdje vidim to neto metafiziko. Prema islamskom uenju ovjek sa 40 navrenih godina tek postaje potpuno zrela linost, koja moe da primi jaa ivotna (duhovna) iskuenja.
priloga. Isplati li se biti patriota, pitanje je koje mui mnoge Bonjake? Zbog navedenog pitanja elio bih podijeliti moje lino ivotno iskustvo koje se usko vee i za dogaaje iji je akter bio dr. Hadi, a koji e posvjedoiti da vrlo esto nismo ni svjesni svih pozitivnih impakta naeg zalaganja i eventualnog portvovanja u kontekstu prevencije i promocije bonjakih interesa.
je, ponajvie u Bosni, ali istovremeno i vrijeme vjerskog i nacionalnog osvjeivanja, tj. povratka izvoru u duhovnom smislu i korijenima u nacionalnom. U tom vremenu dva su momenta moda i ponajvie uticala na formiranje mog identiteta, tj. moje linosti. Akteri prvog su nebonjaci, dok su akteri drugog Bonjaci, meu kojima je upravo i dr. Harun Hadi.
Dvije skupine ljudi zbog kojih sam osjeao ponos

Naime, svjee se sjeam tadanjih posjedaka na kojima se govorilo o hrabrim mudahidima, najee Arapima, koji nisu mogli mirno posmatrati klanje njihove brae Bonjaka i silovanje sestri Bonjakinja, a ni druge zloine koji su se deavali pred oima cjelokupne svjetske javnosti. Na bonjakim sijelima na Kosovu, i ne samo na Kosovu, prialo se o hrabrosti mudahida, o ulaganju njihovog imetka i njihovih ivota za interese islama, a time direktno i za bonjaku stvar, dok je istovremeno nemali broj Bonjaka tada preferirao podrum nad hrabrom odbranom od agresije. A takoer se prialo o Bonjacima u Sandaku, ponajvie o onima iz junog dijela valjda zbog injenice da smo i sami rodom sa tog prostora. Govorilo se o ljudima, najee intelektualcima, koji su svoje sposobnosti stavili u slubu svog naroda. Govorilo se o tome kako su hapeni i premlaivani, ali i o njihovom hrabrom dranju tokom svih tih nedaa, kao i tokom namjetenih suenja. Sve te prie sam sluao kao 10-ogodinjak i osjeao ogroman ponos to pripadam ummetu zbog onih prvih, i bonjakom nacionalnom korpusu zbog ovih drugih. Znam da nisam bio jedini koji se tako osjeao, ve su slina iskustva svjedoili i drugi lanovi moje ue porodice i
olovinom mjeseca februara, na respektabilnom bonjakom web magazinu Bonjaci.net, osvanuo je tekst uvaenog profesora dr. Haruna Hadia sa naslovom Esej o hazreti Hidru. U navedenom tekstu profesor Hadi prenosi odreena sjeanja koja se veu za njegovo nepravedno hapenje i druge nemile dogaaje koji su uslijedili sa brutalnim terorom od strane tadanjih crnogorskih vlasti. Profesor Hadi sagledava zatvorski i post-zatvorski period iz perspektive dananjeg vremena, sumira utiske i propituje rezultate, te na jednom mjestu konstatira da danas o robijaima iz SDA vie nema ni pomena. Ve su odavno zaboravljeni. Iako se iz priloga jasno da zakljuiti da dr. Hadi ne ali zbog svog tadanjeg jasno iskazanog i dokazanog patriotizma, portvovanja i ispatanja zarad interesa svog naroda, osjeti se odreeni nivo razoarenja zbog svega onoga to se nakon toga izdeavalo na prostoru Sandaka. Kod autora, dr. Hadia, nema mjesta za dilemu, ali siguran sam da je prisutna kod itaoca njegovog
Nesueni Titov pionir

Poetak raspada Jugoslavije doekao sam u klupi aka prvaka. Sjeam se da mi je tada bilo ao to pripadam prvoj generaciji uenika koja nee biti ukljuena u Titove pionire, kao to je to dotadanja tradicija nalagala da se proces ulanjenja provodi u prvom razredu osnovne kole, tokom sveanosti za Dan Republike, kada bi uenici poloili pionirsku prisegu. S protokom vremena moj se al za proputenim pionirstvom transformirao u pravo zadovoljstvo. Bilo je to vrijeme koje je obiljeilo veliko stradanje Bonjaka, gotovo u svim dijelovima bive Jugoslavi-
56
REFLEKSIJE
O pretrpljenim patnjama je smijeno govoriti. Ko vam je kriv? Da, da. Nije nam niko kriv. Naravno, mi se ne kajemo za poinjena krivina djela, za ruenje SRJ, za stvaranje drave Sandak silom, za pretrpljene patnje. Ali, ipak, nije nam pravo. Ne zbog spomenika koji nam nisu podignuti, nego zbog nedostatka svijesti kod novih legitimnih predstavnika Bonjaka koji su se vinuli visoko. Kod toliko bonjakih institucija, stranaka, ustanova, udruenja - nijedan nauni skup na temu naih hapenja i montiranih politikih suenja. Zaborav je pokrio 17 hiljada pretuenih i maltretiranih Bonjaka
druge osobe iz okruenja. Iz tog razloga smatram vanim ovo moje svjedoenje, jer znam da nisam sam koji duguje zahvalu akterima tih dogaaja koji su inspirisali itavu novu generaciju mladih ljudi, koji e u granicama svojih mogunosti nastaviti ulagati trud kako se Bonjaci nikada vie ne bi nali pod tu no.
Sandaka i tri puta toliko onih koji su ivjeli u strahu, koji su bili pod potjernicama. Toliko porodica, roaka i prijatelja. Faktiki, apstrahovan je najei dravni teror protiv jednog naroda u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Nijedan poziv nijednog organizatora na neke ceremonije novopeenih bonjakih lidera. Nijedno podsjeanje na kontinuitet bonjake politike na naim prostorima, na temelje, koje smo ipak mi, SAD-ovci, udarili. Internacionalizovali pitanje Bonjaka i Sandaka. Sproveli referendum o autonomiji.
njihovih porodica i sl., i to najee protuzakonito. Kao primjer, dovoljno je pomenuti Alirku grupu, ili pak sluaj Ebu Hamze, koji se bez ijednog prekraja ve godinama bespravno nalazi u pritvoru unutar Imigracionog centra u ulici Drae Mihajlovia, u Istonom Sarajevu, jer je nekom naem poltronu palo na pamet da ga proglasi prijetnjom za nacionalnu sigurnost. Nepravda koja je njima priinjena je reciprona doprinosu kojeg su ti ljudi dali u odbrani Bosne i Bonjaka. Takvo postupanje nam ne slui na ast i nije u skladu s bonjakom tradicijom. Slina vrsta nepravde se sprovodi(la) i nad bonjakim gazijama iz Sandaka, koji su se drznuli tih godina dignuti glavu i staviti se ispred svog naroda, to srpskom i crnogorskom reimu svakako nije bilo drago, a moda jo manje njihovim poslunicima iz bonjakog naroda, koje dr. Hadi nakratko pominje u svom tekstu.
prosipali svoj krv i rasturali svoje kosti po bosanskim brdima, svi su ih hvalili i uzdizali, dodjeljivali im najvea ratna priznanja, da bi nakon svega doekali period u kojem su se isti ti ljudi, od kojih su mnogi i bonjaki zetovi, hapsili, proganjali, deportovali, nasilno rastavljali od
Nepravda srazmjerna zasluzi

Naalost, oni koji su najvie zaduili bonjaki narod, u zadnjih deceniju i po, trpe i najveu nepravdu. to su mudahida nebonjaka tie, dok su
Nakon izlaska iz zatvora ljudi su u nas gledali kao u udovita. Dodue, bilo je i onih naih iskrenih prijatelja, pogotovo meu obinim svijetom, ali meu politiarima i novopeenim bonjakim liderima koji su izrasli u naem odsustvu ne. Oni su patili od straha da se mi, moda, ponovo ne vratimo na politiku scenu i ugrozimo njihovu poziciju. Ipak, i pored svega, na izborima 1996. godine uspjeli smo da sa tri mandata uemo u Parlament Crne Gore i plus osvojimo jo dva mjesta u tadanjoj skuptini SRJ. Bio je to iznenaujui uspjeh. Pokazalo se da nae hapenje nije potpuno unitilo duh i identitet naroda kome smo pripadali. Istina, to je bilo daleko od onog uspjeha iz 90-te kada je SDA CG ostvarila devet poslanikih mandata u Parlamentu. Prolazili su dani i noi. Nakon izvjesnog vremena razbi se SDA. Nas, koji smo robijali za stvar Bonjaka i autonomiju Sandaka, istjerae iz stranke. Promijenie politiku. Odoe uz vlast. Postadoe poltroni. Ministri. Pomonici. Konformisti. Mi ostadosmo bez posla. Proglasie nas saradnicima velikosrpskih projekata, jer ko se bori za Sandak taj je protiv Crne Gore, taj radi za Srbiju. Na referendumu 2006. Crna Gora dobi samostalnost i nezavisnost. Sandak, ba glasovima Bonjaka, bi podijeljen na dva dijela meunarodno priznatom granicom, prvi put u svojoj 428 godina dugoj historiji. (Fragmenti iz teksta Esej o hazreti Hidru autora dr. Haruna Hadia)
Hazretihidrovska uloga
Meutim, znaaj i snaga njihovog uloenog truda krije se tamo gdje se oni moda i najmanje nadaju. Mislim da je njihova uloga, gledajui s dananje take gledita, upravo u potpunosti Hazretihidrovska. Poduili su nas, i to vrlo praktino, kako se treba boriti za interese islama, za interese muslimana, za interese Bonjaka i vrijednosti koje batinimo vjekovima. Ponudili su nam model i inspiraciju zahvaljujui kojima su naa ula osjetljivija i efikasnija u prepoznavanju i razlikovanju poltrona i oportunista od iskrenih radnika. Obiljeili su jednu epohu i nadahnuli druge da pou njihovim stopama. Pojasnili su nam da se ne smije oekivati puno od ljudi, ve ponajprije od Gospodara ljudi. Zbog toga to je prava i pravina i na posljetku jedina sigurna nagrada kod Uzvienog.
INTERVJU
Nedad eman - predsjednik Bonjake kulturne zajednice Belgije
SLOGA I MUDROST SU SNAGA BONJAKA

U posljednje vrijeme uinjeni su ogromni koraci na stoljetnom ostvarivanju prava Bonjaka. Bonjaka kulturna zajednica Belgije primjer je u dijaspori kako se mogu postii rezultati na ouvanju tradicije, identiteta, vjere i kulturnih vrijednosti. Na sagovornik je Nedad eman. Predsjednik je Bonjake kulturne zajednice Belgije. Nedavno je uinio nekoliko izuzetnih poteza na okupljanju i postizanju vie sloge meu Bonjacima Zapadne Evrope. To to je uradio imalo je velikog odjeka, a rezultati se ve sada mogu primijetiti. On je ve dugo u ovim vodama i vodama uspjenog biznisa. Ljudi ga veoma cijene kao potenog vrijednog Bonjaka koji ne ali ni vremena, ni truda, pa ni vlastitih sredstava da Bonjacima napokon svane.
revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net Vi ste dugo izvan granica svoje domovine. Obili ste mnoge zemlje i skrasili se u Belgiji? Za Vas kau da ste veoma agilni i da ste uinili dosta na organiziranju naih ljudi?
Nezgodno ja da ovjek sam za sebe govori. Ja sam uradio to sam najvie mogao, a to inim i danas. Jedan sam od osnivaa demata u Lieu, a uspjeno je privedeno kraju i osnivanje i konstituisanje Bonjake kulturne zajednice u Belgiji. Uz mene je, naravno, jedna jako aktivna i zasluna ekipa mladih ljudi. imalo je za cilj poboljanje postojee saradnje i uspostavljanje novih mostova za nae asocijacije. Ideje BKZ su sloga, meusobno uvaavanje i pomaganje, saradnja i svekoliko duhovno i kulturno promoviranje lanova naih udruenja, ali i pojedinaca, te unapreenje saradnje s nevladinim i vladinim organizacijama i institucijama na svim nivoima. Uee prof. dr. Bisere Turkovi i diplomatskog i konzularnog osoblja Ambasade Bosne i Hercegovine u Briselu na ovom naem druenju bila je odlina prilika da se meusobno bolje upoznamo, te pokuamo dogovoriti nae budue zajednike ciljeve.
Nedavno ste organizirali veliki skup na koji ste pozvali brojna udruenja i demate iz Zapadne Evrope. Koji je bio osnovni razlog tako organiziranog okupljanja?
Da, to je bilo u februaru. Osjetio sam da je nama, kojima je stalo do naeg identiteta, vjere, tradicije, domovine, jednostavno do onoga to jesmo, vrijeme da se okupimo i sagledamo na dosadanji rad, te da se dogovorimo kako da sve to bude korisnije za Bonjake. Da vidimo ta nam je raditi, jer svako radi iz svog oka, a na kraju su rezultati mravi. Zato sam u Lieu u organizaciji BKZ Belgije organizovao druenje brojnih udruenja i demata, ljudi koji su spremni da rade i pomognu. Jedan hadis kae: Dvojica su bolji od jednog, trojica od dvojice, a etvorica od trojice. Zato se udruite uzajednicu.
emu e sluiti ovakva vrsta okupljanja?

Za one koji ele dobrobit naoj zajednici nee nimalo biti teko da se s nama sloe da je klju pobjede sloga, a vie sloge i meusobnog potovanja i uvaavanja upravo je ono to nama trenutno nedostaje. Ako bi traili uzroke nae nesloge, sigurno bi u veini sluajeva bio upravo taj manjak informacija, tj. poznavanja druge osobe ili institucije, potom bi slijedile predrasude na nama ve dobro poznat nain. Nae meusobno upoznavanje i uvrivanje saradnje donijet e eljene rezultate. Kao prvi zadatak koji bi svi mi trebali sebi postaviti jesu naa djeca, oni koji e nas naslijediti na ovom svijetu; zatim naa domovina iz koje dolazimo i iz koje smo donijeli u bijeli svijet svoju vjeru, svoju kulturu i svoju tradiciju - vrijednosti koje emo upranjavati i ponositi se njima, naravno, uz
Jeste li postigli ono to ste eljeli? 58

Zaista sam zadovoljan. Ljudi su iznosili tako dobre prijedloge, pa ako ih i djelimino realizujemo priat emo sasvim drugu priu u Zapadnoj Evropi. Ovo druenje
INTERVJU
potovanje zakona zemlje domaina. Zajedniki smo se sloili da dijaspori fali jo vie sloge i da dijaspora treba imati svoj zajedniki stav u vezi vanih deavanja, kako u domovini tako i u dijaspori. Kao jedan od prioriteta u budunosti bit e uspostava jedne vrste savjeta dijaspore koji bi nas predstavljao u javnosti.
treba dobro potruditi da bi se dokazalo radi ega je vano biti Bonjak. I zato na popisu treba upisati: nacionalnost Bonjak, jezik bosanski, vjer islam. Sve ostalo to bismo napisali samo bi nas odvelo meu ostale, a to i jeste cilj onih koji nam ne misle dobro. Zabrinjavaju me takoe i Bonjaci na Sandaku kojima drave na kojima se Sandak prostire ne tede sredstva da doguraju bonjaku zajednicu na rub propasti. Takoe me brinu Bonjaci na Kosovu kojima novonastala drava nije do sada dozvolila formiranje bonjakih opina, iako to nije sluaj kod drugih zajednica na Kosovu, tako da se raseljavanje Bonjaka sa Kosova i dalje nastavlja. U svemu tome utjeno je da se dijaspora budi i da su osnovane bonjake institucije sa Svjetskim bonjakim kongresom na elu, koje predstavljaju njen prvi saf. Mi emo zajednikim radom i slogom uspjeti da ostvarimo svoj cilj. Imamo mudre ljude, imamo resurse, a i pravda je na naoj strani. Ako sagledamo nau slobodu i nau finansijsku neovisnost; ljubav, elju i nostalgiju koju nosimo prema domovini; svoj patriotizam, identitet i osjeaj pripadnosti, neemo posrnuti ni kada smo hiljadama kilometara daleko od domovine.
Po Vama, gospodine eman, kako se treba boriti za ouvanje identiteta?

Ako se vratimo na nau nacionalnu i vjersku prolost samo u zadnjih sto godina vidjet emo da smo mi Bonjaci bili i u jednom duhovnom konc-logoru gdje nam je puno ega bilo zabranjeno, gdje se nismo smjeli izjasniti ko smo i ta smo i da smo bili svedeni na marginalnu skupinu. Mnogi su u to doba traili sebe u drugima, pa su se i odricali vjere i nacije mislei da e im biti bolje, ali naalost ni tamo nije bilo spasa. Jedini spas u tom trenutku nam je bila vjera i porodica. Tu su bile jo nae majke i nene koje su, apuui tiho ehadet, uile nas naim pravim vrijednostima. Taj tihi apat naih majki ostao je duboko u naoj svijesti i ba kada smo bili na granici da ga potpuno zaboravimo dolazei ovdje, daleko od svega svog i s neizmjernom enjom i nostalgijom u grudima, taj glas je poeo da se ponovo budi. Dobar dio nas je uspio da shvati svoje duhovno stanje i uspjeli smo razumjeti da ma koliko se odricali sebe, neemo postati oni drugi i ma koliko nam zamjerali ono to jesmo, oni nikada nee prihvatiti da budemo neki drugi. Sada kada je sve vie mladih i kolovanih i ljudi i kada imamo svoje kole, medrese, univerzitete, akademije nauka i umjetnosti, uprkos svemu to smo doivjeli, spremni smo da napravimo zaokret i evo ovo to mi ovdje radimo kroz nae aktivnosti zapravo potvruje da imamo snage i da najkvalitetniji meu nama imaju priliku da daju sve od sebe za nau bolju budunost.
Imali ste prije nekoliko dana veoma uspjenu promotivnu tribinu BKZ Belgije. Jeste li zadovoljni njenim rezultatima?
Potpuno sam zadovoljan tribinom, koja je ujedno bila i promotivna Skuptina BKZ Belgije, koju su takoer svojim prisustvom uveliali predstavnici Ambasade BiH, organizacija, demata, kao i knjievnici i istaknute bonjake linosti. Posebna ast tog dana bila nam je ugostiti predsjednika Skuptine Svjetskog bonjakog kongresa, uvaenog muftiju Zukorlia.
Danas je upravo dolo vrijeme da otvorimo novu stranicu. Do sada smo vjerom i porodicom uvali naciju i domovinu, a sada je vrijeme da nacijom i domovinom uvamo vjeru i porodicu. Da bi imali domovinu kakvu zasluujemo i da bi bila na zatitnik ona mora biti jaka i vrsta, koja nas titi i uva i u kojoj se moramo osjeati lijepo i toplo kao u svojoj kui. To emo ostvariti kroz obrazovanje, kulturno uzdizanje i ouvanje tradicije, ma gdje bili.
Ipak, na kraju Vas elim pitati je li i za Vas vai ona narodna: Daleko od oiju, daleko od srca, svakako mislei na domovinu?
Ni govora. Za svoju Bosnu i Sandak bih sve uinio da pomognem mom narodu. Ja sam zaljubljen u njih kao i svako drugi u ono to mu je najdrae. Za mene ne vrijedi daleko od oiju, daleko do srca. Da je preko svijeta meni nije daleko. Domovina i porodica uvijek su mi na pameti. Vrijeme je da se svi, koliko nas ima, ujedinimo i omoguimo ljudima sa ovog malehnog dijela Balkana da ive kao i svi drugi, da ne razmiljaju o tome kako nekome smetaju zato to su Bonjaci, jer ih i u vlastitoj domovini nerijetko pokuavaju svrstati u neku posebnu, niu kategoriju ljudi.
Gdje vidite budunost Bonjaka rasutih po cijelom svijetu?

Trenutno me zabrinjava popis Bonjaka u BiH i vrijeme je napokon da Bonjaci iskoriste historijsku ansu i budu ono to jesu - Bonjaci. I gdje god da su, oni su svoji na svome i nikome vie nikada ne trebaju dokazivati ko su i ta su. Vrjedniji su od drugih. Mi smo narod koji je stotinama godina bio pod neijom izmom. Vrijeme je da se to promijeni. Uz Boju pomo cilj e biti ostvaren. Samo se
Ko je Nedad eman
Nedad eman je roen u Gornjoj Vrbici, u unog Sandaku. U Pei na Kosovu, gdje se kolovao, i danas ima roditeljsku kuu. On je pravi sin Sandaka. Sa svojih 16 godina otplovio je laom spasa iz svog porodinog gnijezda. Otiao je trbuhom za kruhom. Proao je mnoge zemlje Evrope i zadrao se u Belgiji, u gradu Lijeu. Nije nikoga poznavao, nije znao jezik, a ipak uenjem i marljivim radom je uspio. estitost i potenje ponio je iz svoje kue. Uspijeva da zavri jednu od najboljih biznis kola u poslovnom menadmentu i kao takav osniva vlastitibiznis sa nekretninama i postaje jedan od najcjenjenijih preduzimaa u regionu.
Gospodine eman, koji je osnovni cilj Bonjake kulturne zajednice Belgije?
Bonjaka tradicija i kultura bile su kao i uvijek u prvom redu izvoenjem ilahija, folklorom i naravno sevdalinkom. Posebno sam se zahvalio na ovolikom odazivu u Antverpenu, to je najbolji pokazatelj visoke svijesti o pripadnosti vjeri islamu i ponositom, herojskom i neunitivom bonjakom narodu.
FINESA
n na Ad
HA SAN OVI
AneGDoTA
Etimologija pojma
Collegiate Dictionary) obavjetava, obino je kratka pria o zanimljivom, zabavnom ili biografskom incidentu. Priznajemo, meutim, da se u par prilika i pojam incidenta malo rastegao kako bi se u ovom korpusu smjestio razuman broj pripovjedaka, narodnih pria, ili ak ala. Takve duhovite primjedbe dobijaju na interesovanju kada su postavljene u okruenju ili kontekstu, ali nije uvijek bilo mogue pruiti taj kontekst. Nekontekstualni primjer se uspio kvalifikovati kao anegdota samo ako bi se neasno prokrijumario u ovoj stavci tako da ne bi mogao zauvijek biti izgubljen. Vebster kae: Obino kratka pria. U klasifikovanju anegdota u cjelini se usliilo tom zahtijevu, ali se u nekim sluajevima ovaj opis prekrio kako bi se ilustrovalo ta je to to je zabavljalo mukarce i ene generacijama prije nas. Nai prethodnici i preci, barem do sredine devetnaestog stoljea, cijenili su opirnost kao to mi cijenimo saetost. Oni su imali vie vremena. I ono je bilo vrijedno manje novca. Nadalje, Vebsterovi epiteti zanimljivo i zabavno oito se ne mogu primjenjivati na mnoge anegdote.
no to danas nazivamo anegdotom najvjerojatnije je otpoelo u klasinoj Grkoj. Joseph Epstein citira italijanskog naunika Arnaldoa Momiglianija, koji u svom Razvoju grke biografije pretpostavlja da je utemeljitelj anegdote najvjerojatnije bio muziki teoretiar Aristoxen iz Tarenta (roen oko 370 p.n.e.): Moda je [Aristoxen] bio prvi koji je uinio anegdotu bitnim dijelom biografije.... Pretpostavljam da dugujemo Aristoxenu ideju da je dobra biografija puna dobrih anegdota. Iako smo posudili termin iz francuskog jezika, anegdota u konanici potie iz gotovo identine grke rijei i znai stvari koje se ne daju, ili, kako bismo rekli, ono to je neobjavljeno. Upravo u tom smislu je Ciceron koristio ovaj termin za opisivanje nekih od svojih vlastitih rukopisa, upotreba koju su kasnije slijedili renesansni uenjaci da bi oznaili rukopise pronaene u knjinicama i potom objavljene. Od samog poetka se ini i da je rijei prikaena konotacija tajnovitosti ili moda pukog traa. Kao biografska naprava bila je i ostala neslubena i anti-slavopojna. Ona iznenadi ljude o kojima je rije en pantoufles.
Sjenoviti i tajnoviti ugled anegdote vjerojatno potie od vizantijskog povjesniara Prokopija iz estog stoljea, koji je nazvao svoju posthumno objavljenu skandaloznu povijest cara Justinijana Anekdota ili Historiaarcana (Tajna povijest). Tek u doba renesanse, s razvojem gradova, kraljevskih dvorova, slobodne klase i kulta pojedinca, anegdota, oblik zgusnutog ogovaranja, poinje jasno pokazivati svoje lice. Ona se poinje otresati svoje povezanosti sa skandaloznim. U svojoj Disertaciji o anegdotama (Dissertation on Anecdotes) britanski pisac Isaac DIsraeli (1766-1848) govori nam da je francuski jezik proirio pojam tako da bi se on sada mogao primijeniti na bilo koju zanimljivu okolnost. U osamnaestom stoljeu Samuel Johnson ju je definisao kao biografski incident; siuni promicaj privatnog ivota. Tada se poinje raati njena konotacija zabavne trivijalnosti, tako da je dva stoljea kasnije Winston Churchill mogao nazvati anegdotu svjetlucavom igrakom povijesti. U transakcijama biografa, anegdote funkcioniu kao sitni novac. Osamnaesto stoljee je takoer oznailo poetak povezivanja anegdota s dosjetljivou, dovitljivou i duhom starih ljudi. Moemo nagaati da je poetkom osamnaestog stoljea oblik sazreo u zapadnoj Evropi. Nastavljajui se razvijati, ona postaje sve bujnija kako se pribliavamo naem modernom dobu.
***
Nije uvijek lahko razlikovati anegdotu i epizodu/crticu. U sedmom stoljeu prije nove ere, grki pjesnik Archilochus sastavljao je satire protiv svog nesuenog tasta, Lycambera, tako snane da su se siroti ovjek i njegova ki objesili. Ovo je izvan svake sumnje kratka crtica/epizoda, ne treba joj vei kontekst, jer ipak je ona daleko od prozainosti. Meutim, najee se ovakvi sluajevi mogu smatrati epizodom/crticom, a ne anegdotom. Ako bismo prihvatili sve neobine epizode koje mogu biti otkrivene u bilo kom znamenitom ivotu (recimo Napoleonovom), dobili bismo jednu posve drugaiju biografiju. Tako pria o Van Goghovom uhu ini fascinantno poglavlje u njegovoj biografiji, ali je previe sloena, u smislu previe vana, kako bi se kvalifikovala kao anegdota. Mnoge nezaboravne epizode u historiji spadaju u ovu kategoriju ne-anegdota.
***
Ono to ini pravila zanimljivim su, meutim, iznimke. Neija karijera moe biti krcata, ona moe biti model visokog dostignua, a ipak u naem smislu proizvoditi malo pravih anegdota. Goethe, titan u svjetskoj knjievnosti, nije generiraotitanegdote. Njegovi zemljaci kao anegdote uvaju njegove rijei, koje se kreu od velianstvenih do velianstveno banalnih. Unutar tog raspona prema vaem linom ukusu moete postaviti ovaj tipian primjer: Prijatelju koji je izrazio aljenje to nikada nije vidio Italiju, Goethe je rekao: Dobro, jer da si imao (tu priliku), nae vlastito nebo ti se nikada ne bi inilo dovoljno plavim.
Anatomija anegdote
60
Anegdota, kako nas Vebsterov rjenik (Websters Ninth
FINESA
Ba kao to bi prvorazredna anegdota trebala biti vie od puke dobre izreke, isto tako ona bi trebalo biti vie od puke neobine biografske injenice. Poznato je, na primjer, da je Schiller radio bolje kada je udisao miris prezrele jabuke koje je uvao u svojoj ladici. Takve ekscentrine pojedinosti se ine zanimljivim za itanje, ali u uem smislu nisu anegdota. Neobinost sama po sebi, dakle, nije razlog dovoljan za svrstavanje meu anegdote. Anegdote, openito, ignoriu ale, osim kada one nemaju samo zabavnu komponentu, ve i nekakav narativni oblik i kada su povezane sa nekim poznatim likom. DIsraeli je smatrao da postoje anegdote o umjetnosti, kao i o umjetniku; o ratu, kao i o generalu, o naciji, kao i o vladaru. Takve anegdote bismo drae ostavili povijesnim knjigama. Istina je, meutim, da biografska anegdota moe baciti svjetlo na vaan aspekt cijele nacije. Prethodni komentari naglaavaju oito: da se definicija anegdote pomie sa stoljeima. Za potrebe naeg razmatranja anegdote ostaju ono kako ih DIsraeli naziva trone obavijesti o ljudskoj prirodi i ljudskom uenju, ak i ako smo danas manje zainteresovani za potonje nego to smo za ovo prvo. Duhovite, smijene, one koje pucketaju i peckaju u trzaju, one koje imaju tendenciju da se priaju najee, da se poblie usklade s modernim senzibilitetom. Ali, tu je dosta prostora i za tihu anegdotu ija vrijednost lei u osvjetljavanju karaktera ili usaivanju moralnih lekcija. Danas radije elimo da nae anegdote budu kratke, da su neovisne i da slobodno stoje same, no i dalje nas zanimaju izjave poznatih osoba o kritinom dogaaju u njihovim ivotima. Neke anegdote su zbilja mini-drame privlane naim najnjenijim emocijama, dok mnoge druge oduzimaju dostojanstvo. Neke ovise samo o igri rijei i ne zavreuju drugo itanje, dok druge pak potiu um na razmiljanje. Neke ak i uope ne moraju ovisiti o rijeima.
Svim zbirkama anegdota naalost nedostaju anegdote o enama. Razlog je oit: hroniku ovjeanstva je pisao pobjednik - barem do naih dana. Sigurno je da e kompilacije anegdota, objavljenih u ovom stoljeu, sadrati imena ogromnog broja ena. Jer ak i njihova rijetka pomaljanja sugeriraju da kada su ene zabavne ili intelektualno provokativne, one su to esto daleko vie nego to su mukarci. Otkrivaju suptilniji duh od mnogih istaknutih imena mukaraca. Konano, u pokuaju da identifikujemo locus anegdote, moramo imati na umu da njihovi sakupljai mogu raditi samo s onim to je zabiljeeno. Budui da je bio veliki monarh, dobar dio onoga to je Louis XIV rekao i uinio javno, bilo to dosadno ili zanimljivo, moralo se pojaviti u memoarima tog razdoblja. Sasvim je mogue, meutim, da su hiljade izvanrednih ili smijenih pria od ili o opskurnim likovima prenesene u zaboravljenim razgovorima. Takve usmene anegdote su zauvijek izgubljene. U prostorno-vremenskom kontinuumu, moemo zamisliti, postoji cijela biblioteka takvih anegdota. Ali, one su nezapisane.
ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I ...UDOBNO Putujte sa turistikom agencijom
Odakle anegdote potiu

Uz mnoge izuzetke, anegdote su, ini se, dominantno urbanog karaktera. Nai brani, nai gortaci proizvode vunu i preu, a ne anegdote; ruralne kulture su rijetko kad vrelo i izvorite anegdota. Atmosfera sudova, velikih kua i bulevara, konaka i hanova, gradova, ehera i kasaba..., pogoduju anegdoti ba kao i mnoge institucije i zvanja povezana s gradom. Anegdota je drutveni proizvod, ona ne cvjeta u izolaciji. Anegdota se prepoznaje odmah: odreene linosti i dogaaji, bez obzira na njihovu okolinu ili poziv, mogu biti anegdotske prirode. Ipak, visoko pozicionirani drutveni slojevi su openito vie istaknuti. Oni imaju tendenciju da se u prilinom dijelu povezuju s umjetnou i kao posljedica toga iskazuju relativno nekonvencionalne naravi. S druge strane, dravnici takoer mogu biti locus anegdote: Churchill, Lincoln... Ljudi od novca su daleko manje predmet i uesnici anegdota, dok je estrada prepuna ivih i ivopisnih umova. Istinski dobre sportske anegdote je teko nai, a djeca, kao to morate znati iz vlastitog djetinjstva, prirodno su bistrija od odraslih i u teoriji bi trebala osigurati rudnik anegdota. Meutim, pravila igre zahtije-
POLAZAK NEDJELJOM U 9h POVRATAK UTORKOM U 10h

REDO V NOV I NE LINIJE PA Z AR - ISTAN BUL NOV I PA Z AR
SRBIJA: 063/609-160
telefoni:
TURSKA: +90.535.893.3234 FAX: 020/386-555
063/661-662
Neka vrhunska velika imena mogu biti najmanje zastupljena u tom mikrokosmosu anegdota, ili prokrijumarena u par anegdota koje mogu biti samo umjereno upeatljive. Ali, nisu ni svi velikani povezani s trivijalnou.
vaju da znaajna imena budu vezana za anegdote, to ozbiljno ograniava ovo polje. Sluaj politiara je zanimljiv. Mnogi politiari su, naravno, bili ive ili duhovite linosti, ali je njihov udio u anegdotama openito mali jer su po prirodi posla nezanimljivi ili su se bojali i zazirali od izloenosti javnosti da se ne bi pomislilo da su smijeni. To nije istina, naravno, za prave velikane poput ve pomenutih Lincolna, Churchilla itd. No, potreba da se obezbijedi prihvatljiva slika nastoji sprijeiti vrstu ponaanja koje tvori anegdote.
KULTURA
HASNINA LIRS KA
l ma Ke
Hasna Binjo roena je 10.03.1976. godine u Tutinu. U rodnom mjestu zavrila je osnovnu kolu i gimnaziju. Zavrila je viu pedagoku kolu u Gnjilanu. Uspjeno je dilomirala na Univerzitetu u Novom Pazaru, gdje je zavrila i master studije. U Sarajevu je 2010. godine odbranila doktorat iz oblasti pedagogije. Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru drala je vjebe i predavanja iz predmeta vezanih za pedagogiju i metodologiju naunih istraivanja. Nakon krae bolesti, preselila je na Ahiret 07.12.2011. godine. Kolege, uenici i studenti e se sjeati Hasne kao izuzetno plemenitog ovjeka i dobrog pedagoga.
sehara
D EM I
S
avremana sandako-bonjaka knjievnost, na sreu, uporno, mudro i znalaki gradi jedan osoben i originalan knjievni izraz, koji ljubomorno i nostalgino uva svijet tradicionalnog, patrijarhalnog, folkloristikog kulturnog miljea. Ta mlada i poletna knjievnost hrabro ulazi u tokove modernistikih knjievno-umjetnikih tokova bonjake i evropske literature. Kulturni i slobodni evropski narodi su jo poodavno, poev od renesanse, pa preko prosvjetiteljstva i romantizma, svoj jezik i kulturu, reklo bi se, skoro pobono uzimali kao osnovni credo i fundament svog naciona. Taj sveopi kulturni, prosvjetiteljski i nacionalni preporod sandakih Bonjaka, evo, deava se sa zakanjenjem od nekoliko stoljea, te naa mudra knjievna rije u izuzetno kratkom vremenskom periodu proivljava evoluciju pisane rijei od renesanse do moderne. Nacionalni i kulturni pokret koncem prologa stoljea za sandakog Bonjaka su renesansa i romantizam. Lijepa posljedica tog naeg nacionalnog i duhovnog uzdignua su, evo, nai moderni knjievni pregaoci: Enes Halilovi, Zehnija Buli, Bisera Sulji-Bokailo, Hazir Derdemez, Hodo Katal, Jahja Fehratovi, Kemal Musi, Nadija Rebronja, Enes Dazdarevi, Samir Hanua, Refik Liina, Sinan Gudevi, Redep Nurovi, Hanka Hamzagi, Hasna Binjo, aban arenkapi, Mevluda Melajac, erif abovi i mnogi drugi. Ovi batinici sandako-bonjake knievne rijei dostojno nastavljaju knjievno-prosvjetiteljsku misiju naih literarnih bardova: amila Sijaria, Avda Meedovia, Huseina Baia, Muhameda Abdagia, Ismeta Rebronje i drugih. Zarobljena sandaka misao napokon izlazi iz krutih ideolokih okova i zabluda i daruje nam autentinu naku rije, koju najbolje razumijemo i najvie volimo. Naa Hasna nam, evo, daruje zbirku pjesama Iz sehare, koju je dovrila svega nekoliko mjeseci prije preseljenja na drugi svijet. Ovim stihovima ona sebi
obezbjeuje mjesto u savremenoj bonjakoj knjievnosti, a nama itaocima daruje iz due tople i njene pjesme, emancipovane, ponosne sandake djevojke, koju je Bog fizikom pojavom i duhovnim postignuima izdvojio iz poretka prosjenosti i vinuo do opasnih visina, koje su predodreene samo za izabrane, ali, po nepisanom pravilu, to je i boravite neshvaenih i nesretnih duhova za koje prozaina i siva prosjenost ne mari. Vrhovni princip Hasninog ivota i djelanja jeste moralnost prije svega, potovanje tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosti, islamske duhovnosti, ovjekoljublja, pravde. Njena lirska sehara je posveena njenim roditeljima Zuku i Hediji. U njihovom toplom roditeljskom gnijezdu stasavalo je radoznalo crnomanjasto djevoje sa kujrukom do pasa, koje se jo iz djetinjstva izdvajalo ljupkou i blistavim razborom. Stasavalo djevoje i sanjarilo iz starinske djedove avlije o ivotnim radostima, ljepoti, nauci, humanijem svijetu. Iz djedove avlije taj svijet bijae tako dalek i nedokuiv, ali izazovan za malu, lijepu i radoznalu Hasnu. Stasala u pravu sandaku vilu, te i kolo zaigrala: Sva ponosna kat obue, Ali kolan velik joj je, Vrti joj se oko pasa, Te ga mae, ta e bona. Skoro u svim pjesmama ove zbirke predstavljen je sandaki folkloristiki kolorit: narodna nonja, narodna izvorna igra, pjesma, vjerovanja, sujevjerja, ljepota sela, izvori, veseli djevojaki kikot, teferii, svadbe, stare kue, babine, sijela, epski poj uz gusle, nanina sehara. Pjesnikinja Hasna Binjo je veliki zaljubljenik u ljepotu patrijarhalnog ivota, u kome se znao red i imalo se potovanja za prave vrijednosti. Ona rado zaigra kolo na sandakim teferiima, odjene nacionalnu nonju i
62
KULTURA
Hasnin lirski izraz je jednostavan, tik uz granicu usmenog narodnog stvaralatva, pa otuda i lakoa pjevanja, nama razumljiva leksika, simbolika, metaforika. Njeni stihovi imaju i didaktiko-pounu dimenziju. Ona istie vrijednosti obrazovanja, knjige, duhovnih i svjetovnih instituta. Sa ljubavlju pjeva o Dobrom Dubu, Tutinu, Novom Pazaru, Sarajevu, Beogradu. U tim je mjestima sanjarila, bezbrino djetinje se zabavljala, drugovala sa dragim osobama, uila kole. esti motivi Hasninog pjesnitva jesu i nesretna ljubav, prolaznost ivota, neshvaenost, tabut, denaza, preseljenje na Ahiret. Naa Hasna je u pjesmi predosjetila skoro preseljenje na drugi svijet: Vijek ovaj kratko traje - opominje Hasna ovim stihom. Njeno pjesnitvo je sjetna ispovijest neshvaene osjeajne prirode u svijetu ljudske prizemne zavidnosti, zlobe i bezgraninog malograanskog spletkarenja. Golub crni mi slijee, Na kanate od pendera. Ovo mudro predosjeanje smrti Hasna inkorporira u pjesniku sliku u kojoj dominira motiv mrtve ljepotice Hajre: Obukli joj efin bijeli mjesto kata. Udes mlade, plahe i lijepe Hajre u pjesmi zapravo je umjetnika projekcija sudbinske kobi nae Hasne, ija se sudbina i nadanja asne, iskrene, mudre djevojke, vile sandake, kreu izmeu dvije sasvim suprotne datosti: ivotna ljepota i prerana smrt, koja esto uzima u svoja njedra najmudrije, najljepe, najovjenije ovozemaljske darove. Nevjestaki kat simbolizira istotu djevojakog sna, a tabut ugasnue snova i zlu kob sandake vile, Hajre u pjesmi, Hasne u stvarnom sandakom ivotnom bezizlazu. Hasna se preseljenjem izbavila iz zemaljskih nepravdi, jada i zala, ba kao to je i legendarna ljepotica Fata u romanu Na Drini uprija skoila sa mosta i spas za svoje dostojanstvo nala u talasima nabujale rijeke Drine. Ovakve izdvojene ljepotice i moralne bonjake heroine svojom veliinom uu u narodno pamenje i pjesmu koja ovjekovjeuje njihovo trajanje. Naa Hasna je ovom lijepom knjigom stihova sebi obezbijedila trajno mjesto u naem sandakom kulturno-povijesnom krugu, a nas itaoce svojim usudom opominje i podsjea da su oni nai izdanci to se vinue do opasnih visina, na ponos i ljepota, za koju sandaka njedra bijahu hladna i tjeskobna, a ona svu toplinu, ljepotu, iskrenost i duhovna postignua nesebino ostavi u emanet rodu svome sandakome.
ode init ibadeta, radoznalo zaviri u naninu seharu koja pobuuje nostalgina osjeanja i djevojaka enjiva nadanja prebirajui po djevojakoj spremi, kojoj se nije dalo da ukrasi dvore uveglije. Svojom umjetnikom ljepotom, leksikom i folkloristikom potkom istie se pjesma Iz sehare. Pjesnikinja prikazuje motiv nanine sehare u koju je stala itava historija djevojake radinosti, enje, nade. Nana, a i pjesnikinja, uzdiu seharu sandake djevojke do visine kulta. Mentalitet, duhovnost, ast i moralnost nae djevojke nemjerljivo su blago, koje se brino uva u sandako-bonjakom kulturno-povijesnom miljeu. Nema blaga, keri moja, Koje moe to kupiti. Djevojaka sprema to je, Djevojaluk kotala je.
Hajra krna opruena na tabutu od dasaka,
NACIJA
il K Fad
mula jakup-efendija kardovi

teroru. Tada se i mula Jakup-efendija odselio u Barane kod Pei, gdje je ostao i radio kao imam i predsjednik te nahije osam godina. Kao predsjednik Peke nahije postao je lan Peke lige zvana Besa Besa. Puno je putovao, pa je bio u toku tadanjih zbivanja. Poznavali su ga svi vieniji ljudi tog vremena u Sandaku i na Kosovu. Upoznao je sve ugledne kosovske Albance, a izmeu ostalog Isa Boljetimca, Hasana Pritinu, Bajrama Curija i mnoge druge. Kod njih je ostavio dobar utisak tako da su mu oni i pjesme ispjevali koje se mogu sluati na njihovim veseljima (u akovici i Pei posebno). Nakon formiranja vjetake tvorevine Kraljevine Jugoslavije, mula Jakup-efendija 1920. godine dolazi u selo Vua na imanje svog oca i poinje da radi kao dravni imam u Bievu koje je tada imalo status opine. Mula-Jakup-efendija enio se tri puta. Prva ena mu je bila Balotka, koja je na prvom poroaju preselila na Ahiret. Druga ena mu je bila iz sela Godova, Malia, rodom od Dizdarevia, sa kojom je imao kerku Rabiju i sina Sulja. Nakon prerane smrti druge supruge Malie, Jakup je zaprosio njenu prvu bratuedu, lijepu Rukiju (18971971) sa kojom je imao osmoro djece - pet kerki i tri sina. Kerke su mu se zvale: Fatima, ulaha, Taha, Aja i Esma, a sinovi Jusuf, Medo i Bahrija-Beljo. Sandaki Bonjaci 19. avgusta 1919. godine upuuju uveni Memorandum tadanjem predsjedniku vlade Ljubi Davidoviu u kojem ga obavjetavaju da su etnici Koste Peanca u Sandaku opljakali 194 sela i ubili oko 1.300 muslimana. U toku 1924. godine Crnogorci izvravaju dva velika pokolja u Sandaku. Prvi u ahoviima (dananje Tomaevo) i Pavinom Polju u novembru 1924. godine, a drugi u roajskom kraju 12. decembra iste godine. Sarajevski list Pravda u broju 13. od 17. januara 1925. godine ovaj drugi dogaaj naziva Roajsko klanje. Nakon to je bila sprijeena u svojoj namjeri da pobije beranske Bonjake, razjarena crnogorska masa predvoena Simom Cukiem, Krkotom Pantoviem, Vukom Bojiem, Lazom Dimiem i Tomom Joksimoviem, krenula je u pravcu Roaja. Kako navodi historiar Hakija Avdi u svojoj knjizi, Crnogorci su najprije u roajskom selu Baletiu ubili muslimana koji je bio kurir roajskog komesara. Zatim su naili na velikog domaina Galja Kujevia, kojeg su takoer ubili. Dolaskom u selo Negu ubijaju vjerouitelja mula Sadriju i jednog njegovog prijatelja. U selu Besnik na zvjerski nain ubijaju osmoricu ljudi, tri sina Kadrije Dacia i etiri sina Adema Bajrovia, zatim Bulja, sina Rekova iz istog sela. Svoj krvavi pir nastavljaju u selima: Bau, Pripeu i Bukoviku. Tom prilikom su ukupno ubili 21 ovjeka. Zbog poinjenih crnogorskih zloina mula Jakup-efendija upuuje albe nadlenim vlastima, ali bez ikakvog uspjeha. Kod Roajaca je ubrzo stekao veliki autoritet tako da su oni nakon izbijanja Drugog svjetskog rata masovno prilazili njegovoj muslimanskoj miliciji (nazivali su se i vulnetarima, civilna vojska) koju je formirao u avgustu 1941. godine. Nagodbom izmeu Nijemaca i Italijana Roaje ve od maja 1941. godine pripada italijanskoj okupacionoj zoni u sastavu tzv. Velike Albanije i peke prefekture. Kako navodi dr. Mustafa Memi, treba napomenuti da je mula Jakup-efendija zajedno sa Mujkom Mukoviem ostao na liniji odbrane i da je do danas upamen kao veliki junak i spasitelj roajskog kraja. Drugi svjetski rat ga je zatekao u Tutinu gdje je vrio dunost predsjednika Opine u dva saziva, gdje je stekao veliko prijateljstvo sa tromee sandakog kraja. Kada je Novom Pazaru, prije toga i Sjenici, zaprijetila smrtna opasnost od srbijanskih etnika, mula Jakup-efendija je odmah organizovao Roajce i Bievce i istovremeno obavijestio svog prijatelja sa Kosova abana Poluu da odmah priskoi Pazaru u pomo jer mu prijeti velika opasnost. Ova dva ovjeka su, pored Aifefendije, Demaila Konianina i brae Dreevi, odigrala kljunu ulogu u odbrani Novog Pazara od srbijanskih etnika. Opis ovog dogaaja dao je rahmetli Ejup Muovi. U toku oktobra i novembra 1941. godine Novi Pazar i srez deevski (novopazarski) pretvorili su se u velike antagonistike vojne logore.
sandaki gazija
AR DOV I
ula Ahmet-aga, drugi hadi Suljagin sin, bio je hoda i muslihun. Govorio je i pisao arapski, turski i albanski. ivio je sa ocem hadi Suljagom u Roajama, u neposrednoj blizini Kuanske damije, a potom na Zavre, da bi kasnije preao na Vuu, gdje dobija sina Jakupa i kerke Zumu, udatu na Kosovu, i Emiru, udatu u Zejnelagia (sada se prezivaju Roajci i ive u Novom Pazaru). Mula Ahmet-aga je imao veliko imanje na Zavre i u selu Vuoj, a ivio je u Roajama i radio kao imam u Sultan Muratovoj damiji. Zemlja na kojoj je izgraena Kuanska damija bila je njegova i on je dao milj (plac) u vakuf za izgradnju ove damije koja i danas postoji. Pretpostavlja se da je mula Ahmet-aga mlad umro jer ga niko od unuka nije zapamtio. Jakup Kardovi roen je 1869. godine u Roajama, od oca mula Ahmetage i majke Nurke (roene Hubani, iz Bijelog Polja). Bio je srednjeg rasta, izuzetno irokih ramena, tamnih oiju, okruglog lica sa izbaenim rumenim jagodicama. Jakup Kardovi potie iz porodice ulema - otac i djed su mu bili imami i muslihuni. Prema saznanju, Jakup je, zahvaljujui njegovom ocu mula Ahmet-agi, upisao i zavrio Medresu (Rudiju) u Skoplju i jedan je od trojice u cijelom roajskom kraju koji je tada zavrio medresu. Kao jedan od najobrazovanih ljudi tada u roajskom kraju govorio je i pisao: albanski, makedonski, turski, persijski, arapski, italijanski i njemaki. Mula Jakup-efendija je po zavretku medrese sluio turski asker u Beranama, sve do odlaska Turaka iz Sandaka krajem 1912. godine. Nakon balkanskih ratova Srbija i Crna Gora okupiraju Sandak, a roajski kraj potpada pod crnogorsku upravu. Nova vlast je sebi postavila kao sveti cilj istrebljenje Bonjaka iz Sandaka na to vei broj naina srbijanskog terora i zuluma koji sprovodi nova vlast, a sandaki Bonjaci se poinju odmetati u komite radi ouvanja gole egzistencije. Masovnim iseljavanjem u Tursku, muslimansko stanovnitvo u Sandaku je skoro prepolovljeno, a ono to je ostalo izloeno je nevienom
NACIJA
U Novi Pazar stiglo je preko 3.200 naoruanih Albanaca iz raznih krajeva Kosova i oko 2.000 naoruanih Bonjaka iz Bieva i Peteri iz popaljenih muslimanskih sela, Sreza deevskog i Novog Pazara. itav grad je opkoljen straama i zasjedama, koje su se danonono smjenjivale i uvale grad od upada etnika. Drugi antagonistiki logor (etnici) opkolio je grad u vidu polukruga od Rogozne do titara preko Cokovia, Piloreta i Deeve. Nakon prvog etnikog napada na Pazar (4. novembra 1941.), na poziv Aif-efendije, Poluini i mula Jakupovi borci, njih oko 2.600, izvrili su kontranapad na grad Raku - jaku etniku bazu udaljenu 21 km od Novog Pazara. Napad je izvren 16. novembra 1941. godine u 10 asova, a zavrio se 17. novembra oko 16 asova. Postignut je veliki uspjeh i zauzeta su sva srpska sela postijenjske, vraevske, nikoljake i poloke optine. Zdruene albanske i bonjako-muslimanske snage bile su pred samim ulazom u grad Raku. Meutim, pad ovog grada sprijeili su Nijemci upozorivi ih da ne smiju ui u grad. Danas, 72 godine nakon ovih dogaaja,
borci mula Jakup-efendijine milicije, koji su do skoro bili ivi, priali su da je mula Jakup-efendija, nakon dojave da su etnici napali Pazar, odmah zakazao sastanak u jednoj kuli u selu Vuoj sa prvacima svih roajskih sela i saoptio im da je Pazar napadnut i da im je dunost da u to veem broju pou i pomognu Pazarcima. O mula Jakup-efendiji postoji mnogo pria, pa neke prenosim onako kako sam ih uo: - Mula Jakup-efendija je, sa tada ve svojih 68 godina, uestvovao u odbrani Novog Pazara. Saznajui da je velika etnika vojska krenula na Novi Pazar, mula Jakup-efendija odrao je sastanak sa svim seoskim starjeinama roajske okoline u velikoj kuli u Vuoj gdje ih je informisao o trenutnoj situaciji u Novom Pazaru i okolini, rekavi: Ljudi, Novi Pazar je pred padom. Veliki broj etnika navaljuje na Pazar i okolinu. Ako Pazar padne mi smo sljedei, a to znai da u Sandaku nee ostat muslimanskog uha . Zato ja sutra, ako Bog da, polazim sa svojim ljudima da pomognem Pazarcima, a obavijestio sam i svoje prijatelje sa Kosova koji su mi obeali da e doi u
pomo, pa molim i vas ko ta ima od oruja da nam se prikljui. Tako je i bilo. Mula Jakup-efendija je sa svojih 500 slabo naoruanih boraca krenuo, a do Pazara se uetvorostruio broj ljudi na oko 2.000 (boraca). Prva prepreka im je bila etniko mitraljesko gnijezdo koje je branilo prelazak preko mosta rijeke Rake na Pazaritu nadomak Pazara. Da bi omoguili dalje kretanje ka Novom Pazaru morali su unititi jako etniko mitraljesko gnijezdo. Prema prii uesnika iz gnijezda je pucao mitraljez tako da nam nije dao oi da otvorimo. Da bi gubici bili manji, mula Jakup-efendija je traio dobrovoljca da ga uniti. Poto se nije niko javio, rekao je svom sinu Sulju i roaku Kardovi amilu (Plavovom unuku iz Crnokrpa) da oni odu. Krenuli su bez rijei, a prikljuio im se Suljov pobratim Albanac rekavi mu: ekaj Suljo i ja u sa tobom. Govorei o tome, Suljo Kardovi nam je ispriao ovako: Otpuzali smo do mosta. Rijeka Raka bila je nadola i mutna, tako da smo morali prei preko mosta. Ttu sam izuio tespih i hajir dovu i na znak naizmjenino pretravali preko mosta. Mitraljez je neprestano pucao. Kad sam preao preko mosta pao sam, dok su na mostu ostali mrtvi roak amil i pobratim Albanac. Nastavio sam puzei do gnijezda, bacio sam bombu i unitio ga. Kada mi je priao babo, mula Jakup-efendija sa Ibrahimovi Jusufom, Azemovi Rekom i ostalim saborcima, zaueno su me gledali. Ttada sam i ja vidio da su mi koni mantil i odjea izreetani od mitraljeskih metaka dok mi je krv tekla iz malog prsta ruke gdje sam bio samo ranjen, pokazivi mali prst koji mu je ostao malo kriv. - Mula Jakup-efendija Kardovi stigao je prvi u pomo Pazarcima na elu civilne vojske i Muslimanske milicije. Na bijelom konju, zauivi ezan, uao je u grad na iznenaenje etnika koji nisu oekivali da mogu probiti jako mitraljesko gnijezdo postavljeno na ulazu grada. Kasnije su etnici, koji su preivjeli najvei poraz u Pazaru, govorili ovako: Mi smo Pazarce ve dotukli da ne stie jedan oda uei ezan na bijelom konju sa jednom vilicom na zemlji, a drugom na nebu. Mislili smo da e nas progutati, pa smo se bacili u bijeg prema Raki, ostavljajui za sobom oruje i sprave za muenje: eksere, ice i okove. Bili smo prepolovljeni i za nama je ostao krvav trag sve do Rake. S druge strane, preko Mokre gore, pristigli su Albanci i udarili etnicima s lea koji su se kretali od Deeve, nanijevi im velike gubitke od kojih se etnici nisu oporavili nikada do kraja rata. Nastavak u sljedeem broju
HIAJA
sim Be
66
tie valija u nahiju Trgovite, sa pratnjom od dvanaest nefera. Prihvati ga i doeka u svojoj kui kajmekam Trgovita Nedibeg Hankui sa ajanima varoi. Agalari varoi, iako su zazirali od sultanovih izaslanika, jer su oni uvijek neto traili, prijetili ili hapsili, a sa nekim dobrom slabo su kad doli, dooe na muhabet kod Nadibega i da uju kakav haber valija donosi iz Stambola. Glave bratstava Trgovita, mudri i ueni ljudi, sluali su muhabet valije koji je govorio bosanskim jezikom, jer porijeklo mu bijae bosansko. Poslije uvodnog razgovora, valija, pored ostalog, ree: Osmanska carevina je zapala u veliku krizu. itav kranski svijet udruio se protiv nje da bi je slomio i unitio. Reforme koje sultan sprovodi nailaze na veliki otpor. Veliki je broj aga, begova, paa, vezira i ajanskih porodica po itavom carstvu protiv sultana i reformi, a samim tim i protiv svog vatana. Tako se i nahija Trgovite podijelila na one koji su za sultana na elu sa Ganiima i pekim paom i one to su i dalje protiv sultana, iako su poraeni. tete su velike uinjene, milet se i ovdje podijelio. Umjesto jedne varoi, jedne arije i jednog demata, kasaba Trgovite se podijelila na Klimente i Kue, dvije arije i dvije damije. U carsku haznu nita ne dolazi, a sa velikom mukom je i ranije dolazilo do Trgovita. To porta nee tolerisati. Samo to valija svoju uvodnu besjedu zavri, rije uze komandant mjesta Trgovita uur-aga Agi: Vidimo, velikodostojnie, da ste dobro upoznati sa deavanjima u ovoj naoj maloj kasabi, koja jedva tavori i nemona je sebe prehraniti, a kamoli sultansku haznu napuniti. I mi, trgujui, poneto vidimo i saznamo. Bolesnika na postelji Bosfora nijedan heim ne moe izvidati, naroito ako se zna da je sav kranski svijet ljuto kidisao na njega da ga dopravi. to se tie kasabe, tano je da smo podijeljeni kako to rekoste, ali nas vrlo esto dumani ujedine tako da se ta podjela ne vidi. Davala je Porta olakice Bonjacima i kaurima na svojem ogromnom carstvu, a nama nikako da pomogne, da nam bar malo olaka namete. Naa jedina blagodat je ta stoka, od nje i sa njom ivimo u ovim planinskim visinama i na ovoj divljoj i kiseloj zemlji, koju moramo stalno hraniti ubrivom da bi je pitomijom uinili. Sijemo krompir, a beremo danarike, divlje kruke i ipurak, moj valijo. Divlje podneblje, otre, duge i hladne zime, divlja zemlja divalj narod raa. Ko je bio pametan on je odavno otiao traei bolje mjesto, pitomiju i ljepu klimu i veu sigurnost za svoje potomstvo. Ovdje na ovoj vjetrometini samo mahnit ostaje i on straha ne poznaje. Zalud dolazite da nas plaite. Mnogima u mejdan odaji nije se dopala ovako otvorena pria uur-age, iako su mu davali pravo sve to je kazao. Sa strepnjom su ispod oiju merkali musafira, oekujui njegovu reakciju. Nedibeg Hankui, prvak Trgovita i domain, pokuao je ublaiti otricu uur-agina muhabeta govorei kako je ovdje narod plahovit, bistar i promuuran, kao i da je iskrenost njihova vrlina i mahana, te da ne znaju niti umiju da kriju svoja osjeanja i da je sve reeno, ustvari, istina. Najtunije je - nastavi Hadibeg priu od svega to su nas muhaderi pritisnuli, kako oni iz Bosne i Hercegovine, tako i ovi iz Crne Gore. Sa nimetom, dertom i muhabetom smo dosta otanjili, a sa ivcima popustili sluajui grozne prie i deavanja naih musafira. Osmanlije nas ostavljaju na neare - ponovo se javi Suur-aga sa jo veom gorinom - poklanjaju zemlju, kue i narod din-dumanima, a kod njih merhameta dae Bog. Ubijaju, pljakaju, pale, krste i unitavaju sve ivo. Ni mr-
UUR-AGA I VALIJA
tve rahat ne ostavljaju unitavaju niane i mezaristane. Ne znamo ta e sutra sa nama biti, ta emo i kuda emo. Mnogo otar jezik ima, aga. Mora da te je puno kotao, dobro si i glavu sauvao do sada. Hvala ti na ovakvom iramu. uur-aga Agiu, ime u ti dobro zapamtiti. Jemin ti Bogu inim, dok budem iv gledat u ti da pomognem da ostane bez onoga to ima. Kada ti je izun putovati, potovani valijo, htio bi udariti muhur na ovu tvoju zakletvu, da Trgovite i Suur-agu do mezara ne zaboravi odgovori mu uur-aga i die se sa mindera. Ej dovale pozdravi prisutne i ode. uur-aga saznade da sutra oko podne valija naputa Trgovite. Saeka ga neto nie od kue kajmakama sa svojom pratnjom, uhvati valijinog konja za dizgine i viknu mu: Silazi s konja, carski hizmearu! Na to uzviknu valija: ta radi, jazuk ti bilo? Radim ono to sam sino obeao odgovori uur-aga i svali ga s konja. Pratnja valije se uskomea, konji se uznemirie pod njima, a narod koji se tu stvori die devu, dobacujui razne komentare. Mir viknu uur-aga askeru na turskom i kaza da ne pokuavaju nita jer su opkoljeni njegovim ljudima i mjetanima i da valiji nee faliti dlaka sa glave, samo su ostali nenamireni rauni od sinonog muhabeta, pa naredi valiji: Penji se na konja, ali nasatice! Valija uplaen i zbunjen poslua, a uur-aga dade dizgine jednom od momaka i nastavi da ide pored valije sve do mosta na Zelenima, a sve uz smijeh i dobacivanje mase naroda, koja se uz put uveavala. Valija prestravljen, ponien, obrukan i blijed, ni rije nije progovarao, samo je pognute glave gledao u rep svoga konja. Pratnja njegova je, takoer, bila mirna. Poneki iz pratnje bi se kriom nasmijali ovom cirkusu. Kod Zelenskog mosta uur-aga dade znak da stanu, die obije ruke da se narod umiri pa ree: uj me sad, carski hizmearu, ovo je obeani muhur na onu tvoju prijetnju od sino, da me ne bi zaboravio. Poselami sve po Stambolu, naroito one koji misle da mogu nekoga uplaiti. Znajte dobro da Roaje straha ne poznaje. Ovaj dogaaj se desio krajem 1911. godine. Veliki broj familija iz Roaja odselio se u Tursku 1933. godine. Sa njima je bilo i nekoliko familija iz bratstva Agia. Dok su ekali gdje e ih turske vlasti smjestiti i nastaniti, boravili su u izbjeglikom logoru. Jednog jutra stie na konju mlad i vien turski oficir i ljutito upita prisutne na bosanskom jeziku: Ima li ko iz Trgovita da je doao? Ima dosta porodica iz Trgovita odgovori mu neko sa strepnjom. A on e opet: Ima li od Agia da je neko doao? Ima nekoliko porodica odgovori isti ovjek to mu je prije odgovorio. Da li je uur-aga doao sa njima? obrati se oficir istom ovjeku. Nije, efendija - ree mu upitani Suur-aga je umro 1924. godine. Doli su mu samo sinovci. Oni mi nisu babu duni ostali ree bijesno, okrenu konja i ode. Jedan od oevidaca ovog dogaaja bio je Sabro Kurtagi. Kad se vratio iz Turske esto je o tome priao.
AG I
HIAJA
nAGRADA STRplJivimA
komiluka. Htjela sam da uem u kuu i vidim ta mi AL je sa djecom, ali se sjeam samo da mi je komija MenJI sur rekao da je kasno i da je vatra ve prela u hodnik, da je cio dnevni boravak ve izgorio, te da ako neko ue nee moi da izae. Samo se sjeam da sam tada viknula: Djeco moja, kako u ja bez vas! Bolje da sam vas svojom rukom ubila nego to sam vas ovako ostavila da mi gorite! Kau da sam se tu snemogla. Poslije su mi rekli da je odmah dola vatrogasna i policija i da su ustanovili da su mi se djeca bila prvo uguila od dima prije nego to su izgorjela, te da nisu mogli da vjeruju da je kua mogla tako brzo da izgori cijela sve dok im neki komije nisu posvjedoile da su me vidjeli kad sam otila kod kominice i da odmah nakon toga, nije prolo ni pet minuta, da su me vidjeli kako trim prema kui i da je tad ve bilo kasno da se ue u nju i da se djeca spasu. Nakon toga tri mjeseca sam ja bila bolesna na nervnoj bazi i ivjela samo na lijekovima. A priali su mi kasnije ovi iz komiluka, kada je doao moj Ramiz i kada je ugledao zadnje ostatke kue kako gori i vatrogasnu, da je zaplakao, ali da se odmah poslije toga povratio i zahvalio Allahu na svemu to ga snalo, te da niko nije mogao svojim oima da povjeruje saburu kojeg je on tada imao. I danas priaju da je tada rekao: Moja djeca e, inallah, biti u Dennetu i tamo e zamoliti Alalha d.. da nas ne odvaja na buduem svijetu, tako da u, inallah, i ja ui u Dennet sa njima. Mnogi jo uvijek govore kako je tada bio smiren. Moj mu se puno sekirao i naglo je smrao jedanaest kilograma, ali tu svoju tugu nije javno iskazivao. Kada je doao u bolnicu mene je tuno pogledao. To nikada zaboraviti neu, kao ni onaj trenutak kada sam vidjela da nam kua gori. Rekao mi je: Azra, i da sam ja bio u kui isto bi se desilo. Nisi ti kriva, Allah je htio da izae iz kue i da i ti ne izgori, a Allah najbolje zna, moda budemo imali opet jo djece i tu je zaplakao moj Ramiz. Tog ljeta smo ivjeli kod Ramizovog amide u kui, a komiluk je odmah skoio da nam pomogne, te smo napravili ovu kuu ovdje na brdu. Ramiz je htio da je pravimo u dolini gdje nam je bila ona stara, ali ja nisam mogla da ivim dolje gdje sam bila delat svojoj djeci. Stalno sam plakala te godine, a Ramiz bi me tjeio i onda izlazio iz kue. Mislim da je izlazio da se i on isplae vani da ga ja ne bih vidjela. etrnaest dana nakon to nam se to desilo, sjeam se bila je subota i Ramiz toga dana nije radio, veerali smo i na pola jela meni se smuilo i istrala sam vani. Ramiz je istrao za mnom. Poela sam povraati i krenulo je da mi se manta u glavi. Odmah sam legla i preko noi sam par puta ustajala i izlazila zbog istog problema. Ramiz me je u nedjelju rano probudio i rekao mi da se spremim, te da e da me vodi na hitnu da se pregledam. Odmah sam ga posluala i ustala. Kad smo otili na hitnu, doktorica, im me je pregledala, zatraila je da i moj mu ue u ordinaciju. Uplaila sam se da nije neto opasno dok meni ne moe rei ve mom muu. Meutim, im je Ramiz uao u ordinaciju odmah se doktorica nasmijala i rekla mu: Mutuluk, bit e te otac. Ramiz se jako nasmijao i odmah se zahvalio Allahu. Cijelu tu no nismo mogli da spavamo od radosti, a Ramiz je samo ponavljao: Hvala Allahu, hvala Allahu. Evo, opet nam se rodio sin, a ja sam mu opet dala ime Edin. Hvala Allahu to nas je obradovao njime, jer zaista mislim da ne bih mogla da izdrim da ivim sa onim bolom da me Allah nije obradovao i umanjio nau tugu ovim drugim evladom.
b Edi
as dvoje smo se poznavali i prije braka. Prve etiri godine smo ivjeli dolje u onoj dolini, eno jo se vidi temelj gdje nam je bila kua, a evo ima ve pet godina kako smo ovdje u ovoj kui. Odmah nakon godinu dana poto smo se uzeli Allah d.. nas je obradovao evladom, i to bliznacima. Dali smo im imena Edin i Edina. Eh, kako smo se samo bili obradovali tada. Za ovih devet godina kako smo u braku tad sam mog Ramiza vidjela najsretnijeg. Sjeam se da se u poetku teko snalazio u ulozi oca. esto sam ga viala kako stavlja glavu djeci na grudi i sluao kako im srce kuca. Edina nam je odmah u jedanaestom mjesecu prohodala, a Edin je imao vie od godinu dana kada je poeo sam da hoda. Radovali smo se svakom njihovom pokretu i osmjehu. Nakon godinu dana sam se razboljela i ljekar mi je bio rekao da ne mogu imati vie djece. Tto je samo jo vie uvealo moju ljubav prema Edini i Edinu. Sjeam se da se tad Ramiz bio jako rastuio, jer je on volio pod starinski da se ima po petoro ili estoro djece. I meni je bilo ao, ali moram priznati da nije ni pola koliko njemu. Ramiz je iao na posao i vraao se kui uvijek u isto vrijeme, a ja bih ga kao svaka ena ekala kui. Dok nismo imali djecu on bi esto volio da zakasni, ali poto smo ih dobili jedva je akao da se vrati kui da ih vidi. Tog jutra je Ramiz, kao i svakog drugog, izljubio djecu, mene pitao da li treba ta da donese iz grada za kuu i otiao na posao. Ja sam namirivala kuu dok su mi se djeca razbudila i onda ih nahranila i pustila da se igraju po sobi. Kada je bilo vrijeme ruka vidjela sam da u kui nemam zaina, uspavala sam djecu i otila do komiluka da uzajmim zain raunajui da e sutra Ramiz kupiti u gradu kako bih vratila. Djeci sam ukljuila grijalicu da im nije hladno dok se vratim. Kominica me je zamolila da uem na kafu pet minuta. Nikada djecu nisam ostavljala samu u kuu, ali tog dana ne znam ta mi je bilo da sam ula kod nje. Mislila sam da mi se djeca nee tako brzo probuditi jer sam ih bila tek uspavala. Ula sam kod nje i popila kahvu, ali kada sam se okrenula da pogledam kroz prozor prema mojoj kui umalo se nisam tad logirala. Samo sam vidjela da kroz tavan kue izlazi dim. Odmah sam istrala i ini mi se kao da sam imala krila, tako sam brzo stigla do kue. Kada sam otvorila vrata tada je kua ve bila puna dima i gorjela je vatra u sobi gdje su mi spavala djeca. Ubrzo se oko mene stvorilo vie od pola

Sandzak 172 Small

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sandzak 172 Small

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK | BR. 172-173 | 10.

Rukopisi i fotografije se ne vraaju

DIZAJN Ifet Alikovi

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 3

smijenjen Elfi, JeDnoGlASno iZABRAn Fehratovi

ZATO JE ELFI SMIJENJEN?

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 4

Vanredna sjednica Glavnog odbora, 27.03.2013.

Vanredna sjednica Skuptine, 31.03.2013.

Obraanje predsjednika BDZ mr. Jahje Fehratovia na vanrednoj Skuptini BDZ

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 5

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 6

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 7

eST GoDinA BoRBe ZA JeDinSTvo iSlAmSke ZAJeDniCe

izmeu uhuda i hendeka

PROMJENA USTAVA IZ-e U BIH

Salahudin Feti (Mesihat.org)

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 9

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

Marija Laketi - Departman za

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 11

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

S ponoSom pReDSTAvlJAmo eST hafiza Kurana

Trogodinjica kole Kurana asnog:

SANDAK JE SJEME HILAFETA

OBRAANJE MUFTIJE MUAMER-ef. ZUKORLIA NA TROGODINJICI KOLE KURANA ASNOG, 09.04.2013.

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 13

ZA DAMIJU U PARIZU 156 HILJADA EURA

Donatorsko vee u Parizu

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 14

DA DAMIJE BUDU LJEPE OD VAIH KUA

156.000 EURA ZA DAMIJU U PARIZU

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 15

BonJACi SkAnDinAviJe u nacionalnom safu

Glavni muftija u posjeti Skandinaviji

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

77.000 ZA BKC U PETNJICI

GODINJICA BKZ LUKSEMBURGA

Predpopisni propagandni spot

Obraanje akademika Muhia predsjednika BANU

Promocija Sandakog rjenika

Priredio: Sead Busuladi 17

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

Dodjela priznanja Mula Osman Hrastoder

Obraanje muftije Zukorlia predsjednika Skuptine SBK

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

KUPLJEN PLAC ZA IZGRADNJU BKC U PETNJICI

Posvjedoeno jedinstvo bonjakog safa

BITNO JE BITI BONJAK i u belgiji

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 19

MIRSAD FIJULJANIN DIREKTOR TV JEDINSTVO

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

NEPROFESIONALIZAM PREDVOEN TANJUGOM

Sa ovakvim medijima nee biti bolje budunosti za narod.

SLAA OPET NA SCENI

Panika protivnika muftije Zukorlia

BKZ SE PONOSI DONATORSKIM AKCIJAMA MUFTIJE ZUKORLIA

SARADNJA SA KUVAJTSKIM VAKUFOM

POMO SANDAKLIJA NARODU SIRIJE

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net 21

SANDAK U SRCU BEA

revija SANDAK | 10. april 2013. | br. 172-173 | SandzakPRESS.net

ASOVI JEZIKA I HISTORIJE