2.izvješće Opservatorija Malog I Srednjeg Poduzetništva Za 2013.

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj
2013
Ovaj projekt nanciran je sredstvima Europske unije
Ministarstvo poduzetnitva i obrta
ACE International Consultants S.L. i partneri
2013
Ovo izvjee izraeno je u sklopu projekta tehnike pomoi Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini koji je nanciran u okviru programa Europske unije za Hrvatsku, IPA IIIC Regionalna konkurentnost 2007-2011 Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost konzorcija koji provodi projekt i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije.
Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201
Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

Sadraj Predgovor Saetak Kratice 1.0 2.0 2.1 2.2 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 5.0 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 5.7 6.0 6.1 6.2 6.3 7.0 7.1 7.2 7.3 Uvod Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine Globalni kontekst Makroekonomski rezultati ostvareni u Hrvatskoj Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj Osnovni podaci o malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj Prosjean broj zaposlenih i dodana vrijednost Vrste poduzea Struktura gospodarskih djelatnosti malog i srednjeg poduzetnitva Zaposlenost u malom i srednjem poduzetnitvu Prihodi od prodaje u malom i srednjem poduzetnitvu Izvoz malih i srednjih poduzea Dinamika sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj Stopa preivljavanja poduzea Otvaranje i zatvaranje poduzea Dinamika obrta Demograja malog gospodarstva: Hrvatska i EU Rezultati ostvareni u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva Financijski rezultati malih i srednjih poduzea Najvaniji nancijski omjeri Izvozni rezultati malih i srednjih poduzea Istraivanje i razvoj u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj Malo i srednje poduzetnitvo i inovacije u Hrvatskoj Mali i srednji poduzetnici u sektorima visoke tehnologije i znanjem intenzivnim djelatnostima Prostorna rasporeenost malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj Meunarodna istraivanja o poslovnom okruenju Poduzetniki problemi u Hrvatskoj Institucionalna potpora za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj Politika malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj Dananja politika Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. godine Izmjene i dopune Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva i Zakona o poticanju investicija i unaprjeenju investicijskog okruenja 1 3 3 3 7 7 8 9 10 11 13 15 16 16 18 19 20 23 23 24 29 30 32 35 37 41 41 43 49 51 51 52 52 Stranica
Izvjee MSP Opservatorija
Predgovor
Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti izlazak drugog izdanja godinjeg izvjea opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj. Poseban je uitak vidjeti da se dobar posao, koji je kulminirao izradom Izvjea opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, nastavio jo jednu godinu dovevi do objavljivanja ovogodinjeg izvjea, Izvjea opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu. I ovaj je put Ministarstvo poduzetnitva i obrta zahvalno projektu Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini u okviru programa Europske unije IPA IIIC Regionalna konkurentnost 2007.2011. godine za trud uloen u pripremanje ovog izvjea. Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj u jednom dokumentu sabire sve relevantne i dostupne informacije o sektoru malog i srednjeg poduzetnitva, a naa istraivanja protekle godine pokazuju da su dokument dobro prihvatili oni koji ele analizirati rezultate ostvarene u malom i srednjem poduzetnitvu. Primjeujem promjene u sadraju i prikazu ovogodinjeg izvjea i pohvaljujem spremnost autora da prihvate povratne informacije korisnika izvjea i da ovaj dokument uine jo pristupanijim te na taj nain poveaju njegov utjecaj. Kao to sam naveo u prologodinjem izvjeu, kvalitetne informacije preduvjet su za donoenje uinkovitih odluka i politika i moje je Ministarstvo potpuno predano traenju takvih informacija i njihovoj uporabi na najbolji mogui nain u svrhu pruanja pomoi malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj. Objavljivanje Izvjea opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu igra veliku ulogu u pruanju potpore razvoju i uvoenju uinkovitih i relevantnih politika i sretan sam to Vam je nae ministarstvo ovaj dokument stavilo na raspolaganje. I za kraj, siguran sam da e drugo Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj poluiti isti uspjeh koji je ostvarilo prvo izvjee prole godine te da e dodatno pridonijeti da se ova godinja publikacija uvede kao neophodan referentni dokument za sve one koji ele saznati vie o razvoju malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj.
Saetak
Uvod
Drugim izvjeem opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu slijedimo prethodno izvjee izraeno 2012. godine te nastojimo ovu vrstu izvjea utemeljiti kao referentni dokument za statistike podatke o rezultatima ostvarenim u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj. U ovom Izvjeu opervatorija bavimo se promjenama koje su se dogodile u strukturi sektora MSP na temelju podataka DZS-a za 2010.2011. godinu, dok se analiza nancijskih i ekonomskih rezultata ostvarenih u sektoru MSP temelji na podacima FINA-e za razdoblje 2011.2012. godine. Na taj nain u drugom Izvjeu opservatorija moemo razmotriti razliite rezultate ostvarene u MSP s obzirom na zaposlenost, izvoz, dodanu vrijednost, protabilnost i stopu povrata na kapital i imovinu, koje DZS jo uvijek nema na raspolaganju.
Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine

Gospodarski rast u EU-27 iznosio je -0,3% 2012. godine, dok je skupina 10 novih drava lanica EU (ND-10) iste godine ostvarila (prosjenu) stopu rasta od 1,1%. Makroekonomski rezultati ostvareni u Hrvatskoj bili su pod tekim utjecajem globalne nancijske krize od njezinog poetka. Gospodarstvo stagnira, s negativnom stopom rasta u tri od etiri godine koje smo promatrali. Hrvatska je 2012. godine imala stopu rasta BDP-a od -1,8%, dok je prosjena registrirana stopa nezaposlenosti dosegla 20,4%, porast od gotovo 3 postotna boda u odnosu na prolu godinu. Od svih makroekonomskih rezultata ostvarenih u Hrvatskoj najporazniji su oni koji se odnose na izvoz. Izvoz robe u Hrvatskoj, kao postotak BDP-a, 2011. godine iznosio je 21,8%, to je najnii udio u usporedbi sa svim zemljama ND10, za koje je prosjek iznosio 58,7%. Nadalje, Hrvatska ima najniu razinu izvoza po glavi stanovnika (2.220 EUR) u usporedbi sa ND-10. U konanici, u razdoblju od 2008. do 2011. godine u Hrvatskoj nije zabiljeen rast vrijednosti izvoza, dok je u istom razdoblju skupina ND-10 imala rast od 22,2%. U Hrvatskoj postoji znaajna potreba za obnovom gospodarskog rasta u svrhu stvaranja novih radnih mjesta, a posebice u svrhu otvaranja mogunosti za zapoljavanje mladih ljudi. Loi rezultati ostvareni u izvozu ozbiljna su prepreka potencijalu koji hrvatsko gospodarstvo moe ostvariti ulaskom u EU te u konanici odravanju i stvaranju radnih mjesta.
Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

MSP predstavljaju 99,7% svih poduzea, a dominiraju mikro-poduzea (90,7%). MSP zapoljavaju 64,2% ukupne radne snage te stvaraju 54,6% ukupne dodane vrijednosti. Openito uzevi, sektor MSP pogoen je tekom gospodarskom situacijom u kojoj se Hrvatska nala proteklih godina. Ukupan broj aktivnih MSP pao je sa 192.512 subjekata 2010. godine na 183.443 subjekta na kraju 2011. godine, to je pad od oko 4,7%. Sektor MSP u Hrvatskoj izgubio je 28.199 radnih mjesta 2011. godine u odnosu na 2010. godinu, to je pad od 2,9%, pa tako potkraj 2011. godine sektor MSP u Hrvatskoj zapoljava 941.825 osoba, 64,2% ukupnog broja zaposlenih u zemlji. U prosjeku MSP u Hrvatskoj ima 5 zaposlenika. Na manjem kraju spektra mikro-poduzea u Hrvatskoj u prosjeku zapoljavaju 2 osobe, dok mala poduzea u prosjeku zapoljavaju 20 osoba. Na drugom kraju spektra, meutim, srednja poduzea imaju u prosjeku 97 zaposlenika. Prosjena dodana vrijednost po zaposleniku u cijelom sektoru MSP iznosila je 11.861 EUR 2011. godine te je pala u odnosu na 13.118 EUR 2010. godine. Prosjena dodana vrijednost po zaposleniku bila je najvia u malim poduzeima (13.829 EUR), a najnia
u mikro-poduzeima (9.823 EUR). U protekle dvije godine prosjena dodana vrijednost po zaposleniku pala je u malim i srednjim MSP, ali je porasla u mikro-poduzeima! Prosjean broj zaposlenika i prosjena dodana vrijednost po zaposleniku su niski, to je djelomice posljedica nesposobnosti mikro-poduzea da iskoriste ekonomije razmjera u procesu proizvodnje. Ipak, uzevi u obzir ukupna mikro-poduzea, ona daju znatan doprinos zaposlenosti, bez obzira na nisku dodanu vrijednost. S obzirom na konkretnu gospodarsku djelatnost, sektor s najveim brojem MSP je sektor trgovine na veliko i na malo s 22,7% svih MSP, iza kojeg slijedi preraivaka industrija s 12,1%, graevinarstvo s 11,9%, strune, znanstvene i tehnike djelatnosti s 10,6% i djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane s 10%. Tih pet sektora ini 67,3% svih MSP u Hrvatskoj. Dok je u gospodarstvu, openito uzevi, preraivaka industrija ona gospodarska djelatnost koja stvara najveu zaposlenost (273.481 radno mjesto), to predstavlja 18,6% svih radnih mjesta, trgovina na veliko i na malo druga je najvanija djelatnost (240.180 radnih mjesta), to ini 16,4% ukupne zaposlenosti. Graevinarstvo daje trei najvei doprinos od 8,2% ukupne zaposlenosti (120.758 radnih mjesta). U sektoru MSP situacija je malo drukija. Trgovina na veliko i na malo dominira kao prva gospodarska djelatnost s obzirom na stvaranje radnih mjesta sa 171.976 radnih mjesta, to ini 18,26% ukupne zaposlenosti u MSP. Druga najvanija djelatnost je preraivaka industrija sa 170.975 radnih mjesta ili 18,15% ukupne zaposlenosti u MSP. Sljedei je sektor obrazovanja sa 99.892 radna mjesta ili 10,61% ukupne zaposlenosti u MSP, iza kojeg slijedi graevinarstvo sa 97.897 radnih mjesta, odnosno 10,39% ukupne zaposlenosti u MSP. Podaci o MSP, s obzirom na njihovu veliinu, pokazuju da 94,4% mikro-poduzea ima promet manji od 500.000 EUR, samo 3% ih ima promet izmeu 500.000 EUR i 1 milijun EUR, a 1,4% ima promet izmeu 1 i 2 milijuna EUR. Samo 0,57% svih mikro-poduzea zarauje izmeu 2 i 5 milijuna EUR, a jo ih je manje, 0,16%, koja zarauju vie od 5 milijuna EUR. Vano je primijetiti da mala poduzea pokazuju ravnomjerniju raspodjelu s obzirom na prihod od prodaje: 29,7% poduzea zarauje manje od 500.000 EUR, 23,35% zarauje izmeu 500.000 EUR i 1 milijun EUR, 22,2% 1 do 2 milijuna EUR, 18,9% izmeu 2 i 5 milijuna EUR, a 5,83% vie od 5 milijuna EUR. Srednja su poduzea naprotiv grupirana u viem rasponu prihoda: 20,27% poduzea ima promet od 2 do 5 milijuna EUR, a 74,13% vei od 5 milijuna EUR. Podaci FINE pokazuju da je sektor MSP postao vaniji za izvoz jer ini 44% ukupnog izvoza za 2012. godinu u usporedbi sa 40% 2010. godine. Podaci pokazuju i izvozne rezultate MSP na osnovi veliine poduzea. Mikro-poduzea ine 8% ukupnog izvoza u Hrvatskoj, a 17,7% ukupnog izvoza MSP u Hrvatskoj. Udio malih poduzea je 13% i 30,5%, a srednjih 23% i 51,8%.
Dinamika sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

31. prosinca 2012. godine DZS je zabiljeio ukupan broj aktivnih poduzea u iznosu od 139.630 subjekata, to predstavlja manje od polovice (47%) ukupnog broja registriranih poduzea, koji je iznosio 294.475. Od 2002. godine ukupan broj aktivnih poduzea porastao je sa 157.505 subjekata na 184.037 subjekata 2011. godine prema podacima DZS-a ili na 181.721 subjekt prema podacima FINE. Ti podaci ukazuju na porast ukupnog broja aktivnih MSP u tom razdoblju od 16% ili 15% te na godinju stopu rasta od 1,7%/1,6%. Dopunski podaci dobiveni od DZS-a pokazuju da je osnovano 9.064 novih poduzea te da je 6.451 subjekt bio u steajnom postupku 2010. godine. Trend zapaen u prologodinjem izvjeu za mala poduzea koja su imala bolje rezultate od poduzea ostalih veliina nastavlja
se i 2012. godine. Vaniji je trend zapaen u analizi zaposlenosti. Ukupan broj srednjih poduzea 2012. godine zapoljavao je manje nego 2002. godine. Ukupan broj malih poduzea znatno je poveao broj zaposlenih od 2005. do 2006. godine. Iako je kasnije dolo do gubitka nekih od tih radnih mjesta u razdoblju krize nakon 2008. godine, mala poduzea zavrila su razdoblje 2012. godine zaposlivi 16% vie osoba nego 2002. godine. Pala je i zaposlenost u ukupnom broju mikro-poduzea u tom razdoblju, unato znatnom porastu u razdoblju od 2005. do 2006. godine. U razdoblju visokog rasta, od 2005. do 2008. godine, ukupan broj malih poduzea uspio je stvoriti 81.200 novih radnih mjesta, to odgovara porastu od 76,6%. Srednja poduzea stvorila su 6.771 radno mjesto u istom razdoblju. Meutim, obje su skupine mikro-poduzea i velikih poduzea izgubile radna mjesta u tom razdoblju, 14.143 (13,3%) i 84.599 (23,1%). Mala poduzea uspjela su rasti u dobrim godinama i vie je tih radnih mjesta sauvano tijekom recesije nego to je to bio sluaj s MSP ostalih veliina. Nije jasno zato je malim poduzeima bilo bolje, ali ini se da ona mogu biti eksibilnija i istodobno iskoristiti ekonomije razmjera. Stopa preivljavanja za cijelu skupinu MSP bila je 60,7%. Meutim, stopa preivljavanja za srednja poduzea bila je samo 45,3%, a za mikro-poduzea 58,3%. U razdoblju od 2002. do 2012. godine stopa preivljavanja za mala poduzea bila je 87,8%. Ukupan broj obrta smanjio se sa 85.909 obrta 2011. godine na 83.485 obrta 2012. godine. To je pad od 2,8%. Broj novoosnovanih obrta porastao je za 1,9% (s 2011. na 2012. godinu). Meutim, broj njihova zatvaranja porastao je za 8,5%. Trend opadanja broja obrta poeo je 2005. godine i nastavio se do 2012. godine. Broj obrta doivio je vrhunac 2005. godine sa 99.663 obrta. U godinama nakon toga broj obrta je opao, a najvei pad zabiljeen je 2009. i 2010. godine, pa je nakon 2005. godine u broju obrta u Hrvatskoj dolo do pada od 15,5%. Jo su vanije brojke koje se odnose na gubitak radnih mjesta u obrtima. Zaposlenost u obrtima doivjela je vrhunac 2007. godine, sa 151.519 zaposlenih, a nakon toga pada iz godine u godinu do 103.099 2012. godine. U obrtnikom sektoru pad broja zaposlenih iznosio je 32%. Na osnovi podataka FINE, stopa otvaranja poduzea u Hrvatskoj bila je 7,9%, a zatvaranja 7,4%, ime se dobiva pozitivan rast populacije poduzea. U sluaju obrta, stopa otvaranja obrta u Hrvatskoj iznosi 8,6%, a zatvaranja obrta 13%, zbog ega Hrvatska ima manje obrta na kraju 2010. godine nego na poetku iste godine. Nema sumnje da je obrt lake osnovati, jer su uvjeti za poetni kapital znatno nii od drutva s ogranienom odgovornou (d.o.o.). Meutim, 2012. godine dolazi do izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutvima i uvodi se jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (jednostavno d.o.o. ili j.d.o.o.), s minimalnim kapitalom potrebnim za pokretanje poduzea i za sada su FINI prijavljena 382 j.d.o.o.-a. Na obje fronte (otvaranje i zatvaranje poduzea) Hrvatska mora poraditi na ukupnom broju MSP te iskoristiti povlastice za stvaranje novih radnih mjesta.
Rezultati ostvareni u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Analizu koju vrimo u ovom poglavlju temeljimo na nancijskim podacima dobivenim od FINE za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Najnoviji podaci FINE, za 2012. godinu, objavljeni su poetkom svibnja 2013. godine. Radi se o bogatom izvoru detaljnih podataka o nancijskim rezultatima tih poduzea, koja FINI moraju podnositi nancijska izvjea, a koji nam omoguuju podrobniju analizu za razliku od one koja se radi za ostale aspekte sektora MSP. Mala poduzea (10 do 49 zaposlenika) imala su bolje rezultate od mikro-poduzea i srednjih poduzea te su ostvarila najbolje brojke u proteklih pet godina. 2012. godine 78,5% malih poduzea bilo je protabilno, dok je samo 53,9% mikro-poduzea ostvarilo dobit 2012. godine. 2012. godine 69% srednjih poduzea bilo je protabilno.
Analiza razdoblja od 2008. do 2012. godine pokazuje da je udio protabilnih poduzea opao u sve tri skupine prema veliini poduzea (zbog svjetske recesije). Najistaknutija su srednja poduzea, koja su zabiljeila pad od 13,8%. Broj je protabilnih poduzea pao za 10,7%, dok sektor malih poduzea, koja su najbolje podnijela pritiske recesije, ima 7,6% manje protabilnih poduzea do 2012. Povrat na kapital jedan je od pokazatelja protabilnosti poduzea. Financijski podaci FINE pokazuju dobit koju poduzee ostvaruje na osnovi vlastitog kapitala i rezervi. Povrat na kapital bio je u rasponu od -0,11 do 0,08 za cijeli sektor MSP 2012. godine, to je prilino nisko. Samo mala poduzea i velika poduzea u Hrvatskoj imaju pozitivnu stopu povrata na kapital: malim poduzeima ide bolje nego velikim. Ona imaju 8% prosjenog povrata na kapital, a velika 4%. Mikro-poduzea su naelno imala negativan povrat od -11%, a srednja -1%. Povrat na kapital za protabilna poduzea bio je u rasponu od 12% do 26%, a mala protabilna poduzea imala su najviu stopu povrata od 26% 2011. godine i 20% 2012. godine. Protabilnost je 2012. godine opala u svim poduzeima bez obzira na njihovu veliinu. Financijski podaci FINE pokazuju vrlo tanku operativnu maru za sva poduzea koja su podnijela svoja izvjea. Mikro-poduzea imaju operativnu maru od 1,19%, srednja 2,02%, a mala 3,69%. Za sve MSP, bez obzira na veliinu, troak materijala kao postotak operativnih trokova u rasponu je od 68,6% do 72,6% 2012. godine. Mala poduzea imala su najnie zabiljeeni udio trokova materijala u ukupnim operativnim trokovima (68,6%), dok su srednja imala najvii (72,6%). Trokovi rada (plae i doprinosi) mogu se izraziti kao postotak ukupnih operativnih trokova u rasponu od najmanje 12,1% do najvie 18,7% 2012. godine. Mala poduzea su dosljedno imala vee trokove rada (izraeno prema ovoj mjeri) od svih ostalih poduzea. MSP 2012. godine imaju prosjenu kapitalizaciju od 21%, mikro-poduzea 11%, mala 29%, a srednja 30%. to je nia osnovica temeljnog kapitala, to je vie poduzee izloeno negativnim promjenama u ekonomskim uvjetima. Mali MSP ostvarili su najbolje brojke za protabilnost. U svim podrujima gospodarske djelatnosti, 78,5% svih malih poduzea bilo je protabilno. Prosjeci protabilnih i neprotabilnih srednjih i velikih poduzea bili su gotovo isti (69%/31% za srednja poduzea i 69,1%/30,9% za velika), dok je mikro-skupina imala najvei postotak neprotabilnih poduzea od 46,1%. MSP su poveali svoj udio u ukupnom izvozu s 40% na 44% u proteklih pet godina. Djelomice je to zbog porasta izvoza od 14,48% (ukupan izvoz u Hrvatsku porastao je 5,4% u ovom razdoblju). Najbolje rezultate imala su mala poduzea, koja su zabiljeila porast od 18,3%, dok su srednja poveala svoj izvoz za 14%, a mikro-poduzea za 9,5%.
Istraivanje i razvoj i inovacije u malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj

Javni sektor dominira ulaganjima u istraivanje i razvoj (R&D). Visokokolske ustanove i dravna tijela zajedno ine 55,8% ukupnog R&D-a za razliku od EU, gdje javno-istraivaki sektor ini u prosjeku 37,5% ukupnih ulaganja u R&D. Prema izdacima za istraivanje i razvoj Hrvatska zaostaje u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Ukupna ulaganja u R&D kao postotak BDP-a (GERD) u prosjeku iznose 2,03% u EU, ali u Hrvatskoj je ta brojka 0,75%, to Hrvatsku stavlja na 30. mjesto od 37 ocjenjivanih zemalja.
Hrvatska poduzea ine 44,2% svih ulaganja u R&D, dok je u EU-27 isti udio iznosio 61,5%. U Hrvatskoj su ulaganja u R&D koja nancira privatni poslovni sektor iznosila 0,34% BDP-a u usporedbi s 1,26% u EU-27. U Hrvatskoj mikro-poduzea predstavljaju samo 1,1% ukupnih ulaganja u R&D u poslovnom sektoru, a mala poduzea predstavljaju jo 6,6%. Te su brojke meu najniim brojkama zabiljeenim za europske zemlje. S druge strane, u Hrvatskoj je udio ukupnih poslovnih ulaganja u R&D u srednjim poduzeima vei nego u veini ostalih europskih zemalja. Dolo je do pada omjera izmeu nematerijalne i ukupne materijalne imovine u MSP tijekom ovog razdoblja, s prosjenih 4,41% 2008. godine na 3,18% 2012. godine. Nadalje, podaci pokazuju da se omjer poveava s veliinom poduzea. U mikro-poduzeima, nematerijalna imovina iznosi samo 1,8% 2012. godine, dok je ista brojka za srednja poduzea 5,2% 2012. godine. Najnovije izvjee o globalnoj konkurentnosti Hrvatsku stavlja na 74. mjesto od 144 zemlje koje su ocjenjivane prema inovacijama. Hrvatska je stoga ispred velikog broja drava lanica EU (Grka, Slovaka, Bugarska i Rumunjska) te se moe klasicirati kao gospodarstvo koje se temelji na uinkovitosti. Hrvatska se smatra umjerenim inovatorom prema rezultatima inovacija, a openito je na 25. mjestu od 34 europske zemlje prema rezultatima inovacija, s 44% svih poduzea u Hrvatskoj koja su klasicirana kao aktivna u pogledu inovacija, dok ista brojka za EU-27 iznosi 52%. Od 11.560 MSP u sektoru proizvoake industrije, 1.502 subjekta (13%) proizvode srednje-visoke tehonoloke proizvode, a 533 subjekta (4,6%) visokotehnoloke proizvode. U uslunom sektoru, od ukupno 69.575 poduzea, 23.040 poduzea (33,1%) je u znanjem intenzivnim djelatnostima. Od ukupnog broja od 469.059 osoba zaposlenih u MSP u sektoru preraivake industrije i uslunom sektoru u Hrvatskoj 2012. godine, 29,4 je zaposleno u visokotehnolokoj preraivakoj industriji i znanjem intenzivnim djelatnostima.
Regionalna rasporeenost malih i srednjih poduzea

Jadranska Hrvatska ima ukupno 37.883 MSP (bez malih obrta) ili 39% od ukupnog broja MSP, od kojih je 53% protabilno, dok Kontinentalna Hrvatska ima 59.214 MSP ili 61% od ukupnog broja, od kojih je 60,9% protabilno. 27% svih zaposlenika u MSP rade u Jadranskoj Hrvatskoj (225.737 osoba), 74% njih u protabilnim poduzeima. U Kontinentalnoj Hrvatskoj 604.073 zaposlenika radi u MSP (72,8% ukupno zaposlenih u MSP), 70% njih u protabilnim poduzeima. S obzirom na rezultate izvoza, MSP u Jadranskoj Hrvatskoj ine 25% ukupne prodaje od izvoza, a ista brojka za Kontinentalnu Hrvatsku iznosi 75%. to se tie obrtnikog sektora, u Obrtnom registru MINPO prijavljeno je ukupno 83.485 obrta, od kojih je 38.202 u Jadranskoj Hrvatskoj (46% ukupnog broja), a 45.283 ih je u Kontinentalnoj Hrvatskoj (54% ukupnog broja).
Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Protekle godine Hrvatska je pala na rang ljestvicama za 4 mjesta u izvjeu Svjetske banke i za 5 mjesta u indeksu Svjetskog gospodarskog foruma. U najnovijem izvjeu o globalnoj konkurentnosti Hrvatska je na 105. mjestu od 144 zemlje s obzirom na nanciranje kroz lokalno trite kapitala i 112. mjestu po dostupnosti rizinog kapitala.
Mikronanciranje u Hrvatskoj danas je vrlo ogranieno. Iako veina dostupnog mikronanciranja dolazi iz bankovnog sektora (82%), krediti se uglavnom daju srednjim poduzeima, a udio mikro i malih poduzea u ukupnom kreditnom portfelju iznosi oko 8% (manje od 3 milijarde EUR).
Poduzetnike potporne institucije

Najnovije dostupne brojke pokazuju da ima oko 88 poduzetnikih potpornih institucija u Hrvatskoj, meu kojima su 21 agencija za regionalni razvoj, 10 agencija za lokalni razvoj, 16 poslovnih inkubatora, 6 tehnolokih parkova i 35 poslovnih centara. Bez obzira na broj potpornih institucija diljem Hrvatske i potporu koju su one dobile iz dravnog prorauna, bit e potrebno osigurati dodatna sredstva kojima bi se unaprijedila njihova struktura i kvaliteta u pruanju potpore, kako poduzetnicima tako i upravama, kako bi se na taj nain poveala konkurentnost poduzea.
Politika malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Glavni politiki instrument MINPO-a je program dodjele bespovratnih sredstava Poduzetniki impuls. MINPO je 2011. godine zaprimio 5.400 molbi za potporu i dodijelio bespovratna sredstva za 2.460 kandidata u ukupnom iznosu od 167,8 milijuna HRK. 2012. godine ministarstvo je zaprimilo 11.079 molbi za dobivanje bespovratnih sredstava, to je porast od oko 40,6%. Prosjena vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava 2012. godine iznosila je 68.231 HRK u usporedbi s 36.824 HRK 2011. godine. Osim bespovratnih sredstava, ostali su politiki instrumenti: subvencije kamatne stope, kreditna jamstva i potpora fondovima rizinog kapitala. Glavni cilj izmjena Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva bio je usklaivanje tog Zakona s propisima EU. Izmjene se bave i pitanjem vremena potrebnog za osnivanje poduzea, pa se prema hrvatskom zakonu moe osnovati subjekt u obliku jednostavnog dionikog drutva. U listopadu 2012. HAMAG mijenja ime u HAMAG INVEST i preuzima nove odgovornosti za promicanje ulaganja za male strane investitore.
Kratice
Kratica BICRO BSO CBS/DZS CEE CEPOR d.d. d.o.o. DG EEA EIF EU EUROSTAT FGS FINA GCR GCS GDP/BDP GEM GERD HAMAG INVEST HBOR HNB HRK IAENL J.d.o.o. LFS MEC/MINPO MELE/MINGORP NKD NM-10 NN NUTS OECD R&D SBA SME/MSP TEA VA VAT/PDV WIIW Objanjenje Business Innovation Croatian Agency/Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske Business Support Organisation/poslovne potporne institucije Croatian Bureau of Statistics/Dravni zavod za statistiku Central and Eastern Europe/Sredinja i Istona Europa SMEs and Entrepreneurship Policy Center/Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea i poduzetnitva Joint Stock Companies/dioniko drutvo Limited Liability Company/drutvo s ogranienom odgovornou Directorate-General/Opa uprava European Economic Area/Europsko gospodarsko podruje European Investment Fund/Europski investicijski fond European Union/Europska unija European Commissions Statistical Oce/Statistiki ured Europske unije Government Sponsored Venture Capital Scheme Financial Agency/Financijska agencija Global Competitiveness Report/Izvjee globalne konkurentosti Global Competitiveness Survey/Istraivanje globalne konkurentnosti Gross Domestic Product/Bruto domai proizvod Global Entrepreneurship Monitor/Meunarodni projekt istraivanja i praenja poduzetnitva Gross Expenditure on Research and Development/%bruto domae potronje za istraivanje i razvoj Croatian Agency for SMEs and Investments/ Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Croatian Bank for Reconstruction and Development/Hrvatska banka za obnovu i razvitak Croatian National Bank/Hrvatska narodna banka Croatian Kuna/hrvatska kuna Improvement of Administrative Eciency on National Level/Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini Simple Limited Liability Company/jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou Labour Force Survey/Anketa o radnoj snazi Ministry for Entrepreneurship and Crafts/Ministarstvo poduzetnitva i obrta former Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship/Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Nomenclature Gnrale des Activits conomiques dans les Communauts Europennes (francuski, klasikacijski sustav EU)/Nacionalna klasikacija djelatnosti Dravnog zavoda za statistiku New EU Members States (Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia) Narodni Novine/Ocial Gazette Nomenclature des Units Territoriales Statistiques/Nomenklatura teritorijalnih statistikih jedinica Organisation of Economic Co-operation and Development/Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj Research and Development/Istraivanje i razvoj Small Business Act/(EU) Akt o malom gospodarstvu Small and medium sized enterprise/mala i srednja poduzea, malo i srednje poduzetnitvo Total Early Stage Entrepreneurial Activity/Indeks poduzetniki aktivnosti Value Added/dodana vrijednost Value Added Tax/porez na dodanu vrijednost The Vienna Institute for International Economic Studies
I Uvod
1.0 Uvod
Srdano vas pozdravljamo na poetku drugog Izvjea opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj. Ovogodinjim izvjeem slijedimo prethodno izvjee izraeno 2012. godine te nastojimo ovu vrstu izvjea utemeljiti kao referentni dokument za statistike podatke o rezultatima ostvarenim u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj. Ovogodinje izvjee sadri est glavnih poglavlja kako slijedi: nakon uvodnog poglavlja, slijedi drugo poglavlje: Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine; tree poglavlje: Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj; etvrto poglavlje: Dinamika sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj, peto poglavlje: Rezultati ostvareni u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva; esto poglavlje: Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj i sedmo poglavlje: Politika malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj. Tih est poglavlja sadre sve najvanije informacije o sektoru MSP u Hrvatskoj i stoga predstavljaju okosnicu izvjea opservatorija, na kojoj e se temeljiti sva budua godinja izvjea ove vrste. Prvo Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj (objavljeno u lipnju 2012. godine) sadri pregled makroekonomskih rezultata ostvarenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011. godine. U ovogodinjem Izvjeu opservatorija MSP u Republici Hrvatskoj bavimo se makroekonomskim zbivanjima u protekloj godini jer nema potrebe ponavljati longitudinalnu analizu. Stoga se ta makroekonomska zbivanja odnose na razdoblje od 2011. do 2012. godine. U odnosu na postupanje s osnovnim materijalima o MSP, u ovom se izvjeu otklanjamo od pristupa usvojenog u Izvjeu opservatorija MSP za 2012. godinu, kojim smo razvoj MSP prouavali u srednjoronom razdoblju, poevi od rasta kao norme iza kojeg je slijedio pad u osvit nancijske krize 2008. godine. U ovom Izvjeu opervatorija bavimo se promjenama koje su se dogodile u strukturi sektora MSP na temelju podataka DZS1 za 2010.2011. godinu, dok se analiza nancijskih i ekonomskih rezultata ostvarenih u sektoru MSP temelji na podacima FINE za razdoblje 2011.2012. godine. Na taj nain u drugom Izvjeu opservatorija MSP moemo razmotriti razliite rezultate ostvarene u MSP s obzirom na zaposlenost, izvoz, dodanu vrijednost, protabilnost i stopu povrata na kapital i imovinu, koje DZS jo uvijek nema na raspolaganju. U drugom Izvjeu opservatorija veu pozornost pridajemo izvjeu SBA Fact Sheets nego je to bio sluaj s prvim izvjeem. U izvjeu Fact Sheets koristi se pristup kojim se drave lanice usporeuju na osnovi mjerila pri emu se koriste standardizirane skupine podataka koje znatno olakavaju proces usporeivanja. Izvjee SBA Fact Sheets donosi informacije o sektoru nenancijskih poduzea koji pokriva poglavlja B do J, L, M i N prema drugoj redakciji NKD klasikacije gospodarskih djelatnosti. U ovogodinjem Izvjeu opservatorija MSP (koje pokriva sva poglavlja druge redakcije NKD klasikacije od A do T, ukljuujui i poduzea u nancijskom sektoru) otvoreno priznajemo tu razliku. Uveli smo jo jednu promjenu u izvjee i ukljuili novo poglavlje o okruenju u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj. U njemu prouavamo uvjete koji odreuju koliko je jednostavno zapoeti posao i poslovati u Hrvatskoj, ali i glavne prepreke i probleme koji koe razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj. S obzirom na dinamiku MSP, u drugom Izvjeu opservatorija MPS-a koristimo najnovije podatke od FINE o novozaprimljenim izvjeima i poduzeima koja nisu predala izvjea kao zamjenske varijable za otvaranje novih poduzea i zatvaranje postojeih poduzea u nedostatku pouzdanih podataka s trgovakih sudova.
DZS kasni godinu dana s obradom osnovnih informacija o strukturi MSP koje se temelje na podacima koje prikuplja FINA-e, a odnose se na ukupan broj poduzea razvrstanih u skupine prema veliini, stvaranje radnih mjesta, pravni oblik, gospodarske djelatnosti i stvaranje dodane vrijednosti.
U drugom Izvjeu opservatorija MSP i dalje donosimo cjelokupnu analizu sektora MSP u Hrvatskoj, ukljuujui obrte, poseban pravni oblik registriranja poduzea. Ovim pristupom stoga nastojimo opisati cjelokupan sektor MSP prema broju poduzea i broju zaposlenih. Meutim, u ovom je asu taj poduhvat problematian, a posebice je teko kvanticirati slobodna zanimanja. Unato nastojanju da u ovom izvjeu analizom sveobuhvatno pokrijemo sve MSP, to u ovom trenutku nije mogue. Nedostatak nancijskih izvjea malih obrta u podacima predanim FINI neminovno znai da se analiza podataka dobivenih od FINE odnosi samo na jednu podskupinu MSP. Iz tog razloga u ovom izvjeu analizu rezultata ostvarenih u obrtima, koja se temelji na podacima dobivenih od Porezne uprave Ministarstva nancija, vrimo neovisno o analizi rezultata ostvarenih u preostalom dijelu sektora MSP.
II Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine
2.0 Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine

2.1 Globalni kontekst
etiri godine nakon globalne nancijske krize koja nas je pogodila 2008. godine opa gospodarska situacija u Europi, SAD-u i Japanu i dalje je osjetljiva. Globalni gospodarski rast znatno se usporio 2012. godine. Velike ekonomije imale su slabe gospodarske rezultate, koji su se pokazali u vidu visoke stope nezaposlenosti, krize javnog duga i sve vee neravnotee izmeu trgovinskog i dravnog decita zbog nepovoljnih uinaka nestabilnosti nancijskog trita na poslovanje i povjerenje potroaa. Najvei je utjecaj globalne nancijske krize bio do kraja 2009. godine, kada su se sve velike ekonomije suoile sa znatnim padom BDP-a. Poevi od 2010. godine neke velike ekonomije pokazale su znakove oporavka, iako su ostale, uglavnom u junoj Europi, doivjele nove padove BDP-a. Gospodarski rast u EU-27 iznosio je -0,3% 2012. godine, dok je skupina 10 novih drava lanica EU (ND-10)2 iste godine ostvarila (prosjenu) stopu rasta od 1,1%. U sluaju SAD-a i Japana, njihove ekonomije rasle su oko 2% godinje 2012. godine. I Kina i Indija, dvije lanice BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), osjetile su utjecaj globalne krize jer je njihova stopa rasta BDP-a bila nia od oekivane u protekle dvije godine. Analiza podataka skupine zemalja ND-10 pokazuje da je veina zemalja s visokim omjerom izvoza i BDP-a uspjela bre obnoviti rast BDP-a i to dosljednije od ekonomija s niim razmjerima izvoza. To pokazuje tablica 2.1 u nastavku:
Tablica 2.1: Realna stopa rasta BDP-a i kljuni pokazatelji izvoza za ND-10 i Hrvatsku, 2011.2012. godine % BDP-a 2011. Bugarska Republika eka Estonija Maarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovaka Slovenija ND-10 Hrvatska
Izvor: EUROSTAT
% BDP-a 2012. 0,7 -1,2 2,1 -1,3 3,7 2,7 2,3 1,0 2,8 -2,0 1,1 -1,8
1,7 1,9 8,3 1,6 5,5 5,9 4,3 2,5 3,3 0,6 3,6 0,0
% ukupnog izvoza u BDP-u (2011.) 52,7 63,7 75,6 75,4 42,4 65,4 37,9 33,0 81,7 58,8 58,7 21,8
Stopa rasta izvoza (od 2008. do 2011. godine) (%) 33,3 17,4 42,0 4,4 31,3 25,3 15,9 33,8 13,9 4,8 22,2 0,0
2.2.
Makroekonomski rezultati ostvareni u Hrvatskoj
Makroekonomski rezultati ostvareni u Hrvatskoj bili su pod tekim utjecajem globalne nancijske krize od njezinog poetka. Gospodarstvo stagnira, s negativnom stopom rasta u tri od etiri godine koje smo promatrali. Hrvatska je 2012. godine imala stopu rasta BDP-a od -1,8%, dok je prosjena registrirana stopa nezaposlenosti dosegla 20,4%, porast od gotovo 3 postotna boda u odnosu na prolu godinu.
2 Nove drave lanice EU (10) od svibnja 2004. godine i sijenja 2007. godine postale su zemlje redom kako slijedi: Bugarska, Republika eka, Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovaka i Slovenija.
Tablica 2.2: Hrvatska: Osnovni makroekonomski pokazatelji % Realni rast BDP-a Stopa nezaposlenosti Stopa inacije Proraunski saldo u postotku BDP-a Dravni dug u % BDP-a
**** 4 ***
2007. 5,5 14,8 2,9 -0,70 -7,2 32,9 77,7
2008. 2,4 13,2 6,1 -0,73 -8,6 29,2 85,4
2009. -6,8 14,9 2,4 -2,87 -5,1 35,1 101,0
2010. -1,2 17,4 1,1 -4,19 -1,6 41,3 103,5
2011. 0,0 17,9 2,3 -5,0 -1,0

*
2012. -1,8 20,4 3,3 -5,3 -0,7** Nije dostupno Nije dostupno
Tekui raun platne bilance u % BDP-a Ukupan bruto vanjski dug u % BDP-a
*3, ** 4, *** 5, **** 6; Izvor: EUROSTAT
45,7 101,8
Slabi rezultati hrvatskog gospodarstva djelomice se mogu objasniti stupnjem nagomilavanja strukturne neravnotee tijekom proteklih godina nancijske krize, sve veim dravnim decitom, visokom razinom decita tekueg rauna na poetku krize te sve veim dugom dravnog i privatnog sektora, problemima koji su se jo vie pogorali zbog pojave globalne nancijske krize. Jaki gospodarski rezultati koje je Hrvatska ostvarila u razdoblju od 2002. do 2008. godine, kada je BDP rastao na godinjoj stopi od oko 5%, posljedica su utjecaja velikih investicija u infrastrukturu i graevinarstvo, to se odrazilo na domau potranju. To je uzrokovalo veliki poremeaj u dravnom proraunu i u bilanci vanjskog sektora, to je kulminiralo stopom rasta BDP-a od 2,4% 2008. godine, porastom uz koji je slijedio kumulativni decit tekueg rauna od 8,6% BDP-a te ukupan dravni decit od 0,73%, koji se poveao na 4,19% do kraja 2010. godine, prve godine negativnog rasta (-6,8%). U ovom razdoblju od 2002. do 2008. godine za nanciranje ekspanzije koristilo se vanjsko zaduivanje, zbog ega je dolo do porasta vanjskog duga Hrvatske te pogoranja prorauna i vanjskog decita. Ti vani poremeaji potaknuli su porast duga dravnog i privatnog sektora u godinama koje su slijedile, to je doseglo vrhunac u iznosu od 103,5 2010. godine.
Tablica 2.3: Promjena BDP-a i nezaposlenosti za ND-10 i Hrvatsku, 2008.2012. godine BDP 2008. Bugarska Republika eka Estonija Maarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovaka Slovenija ND-10 EU-27 Hrvatska 6,2 3,1 -4,2 0,9 -3,3 2,9 5,1 7,3 5,8 3,4 2,7 0,3 2,1 2009. -5,5 -4,5 -14,1 -6,8 -17,7 -14,8 1,6 -6,6 -4,9 -7,8 -8,1 -4,3 -6,9 2010. 0,4 2,5 3,3 1,3 -0,9 1,5 3,9 -1,6 4,2 1,2 1,6 2,1 -1,4 2011. 1,7 1,9 8,3 1,6 5,5 5,9 4,3 2,5 3,3 0,6 3,6 1,6 0,0 2012. 0,7 -1,2 2,1 -1,3 3,7 2,7 2,3 1,0 2,8 -2,0 1,1 -0,3 -1,8 8,4 9,1 2008. 5,6 4,4 5,5 7,8 7,5 5,8 7,1 5,8 9,5 4,4 6,3 Nezaposlenost (LFS) * 2009. 6,8 6,7 13,8 10,0 17,1 13,7 8,2 6,9 12,0 5,9 10,1 2010. 10,2 7,3 16,9 11,2 18,7 17,8 9,6 7,3 14,4 7,3 12,1 9,7 11,8 2011. 11,2 6,7 12,5 10,9 15,4 15,4 9,7 7,4 13,5 8,2 11,1 9,7 13,5 2012. 12,0 7,2 10,5 10,9 15,5 13,0 10,2 7,3 13,5 8,8 10,9 10,5 15,5
*7; Izvor: EUROSTAT i WIIW Handbook of Statistics, 2012. godine Skupina zemalja ND-10 obnovila je gospodarski rast 2010. godine (prosjeno uzevi). Meutim, hrvatska ekonomija doivjela
3 4 5 6 7 Godinje izvjee HNB-a za 2012. godinu. WIIW Handbook of Statistics za 2012. godinu. Godinje izvjee HNB-a za 2012. godinu. Podaci od HNB-a. Labour Force Survey (Anketa o radnoj snazi), procjena nezaposlenosti vri se na temelju anketa o radu, a ne brojanjem prijavljenih nezaposlenih.
je pad BDP-a u tri od etiri godine do 2012. godine. to se tie zapoljavanja radne snage, situacija u Hrvatskoj pokazuje znatno pogoranje u razdoblju koje pokriva ova analiza jer je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 2012. godine vea od svih zemalja ND10, osim jedne. Dananja Vlada ostvarila je velik napredak u smanjivanju decita tekueg rauna platne bilance, koji je 2008. godine iznosio -9%. Postigla je skroman viak 2012. godine, to je omoguilo stabilizaciju ukupnog iznosa vanjskog duga na oko 100% BDP-a. Do toga je prvenstveno dolo zbog dobrih rezultata ostvarenih u sektoru turizma i pada u uvozu potaknutom potranjom. Napredak i konsolidaciju na skalnoj fronti nije bilo lako ostvariti. Bilo je teko osigurati vei porezni prihod u vremenima opadanja potranje, to je izazvalo proraunski decit od 56% u protekle dvije godine. Nova zaduivanja gotovo u potpunosti su nancirala dravni decit, zbog ega je opi dravni dug i dalje rastao te dosegao 45,7% BDP-a potkraj prosinca 2011. godine. Ukupan dravni prihod u Hrvatskoj 2011. godine iznosio je 34,7% BDP-a, to je nisko u usporedbi s 38,6% ostvarenih u ND-10 i 44,5% u EU-27. Niska razina dravnog prihoda objanjava se slabim nancijskim rezultatima poduzea. S druge strane rauna, ukupan dravni rashod iznosio je 39,7% BDP-a, to je bilo nie od ostatka EU koji je imao 49,1%, kao i skupine ND-10, koja je imala 42,5%. Od svih makroekonomskih rezultata ostvarenih u Hrvatskoj najporazniji su oni koji se odnose na izvoz. Tablica 2.3 pokazuje glavne pokazatelje izvoza za Hrvatsku i usporeuje ih sa ND-10.
Tablica 2.4: Podaci o izvozu za Hrvatsku i ND-10, od 2008. do 2011. godine Zemlje Ukupna vrijednost izvoza po glavni stanovnika (2011.) 2.757,9 9.486,5 9.302,5 7.543,4 4.168,1 6.652,7 3.637,1 2.371,2 10.449,8 10.357,5 6.672,7 Hrvatska 2.219,9 Glavni pokazatelji izvoza % ukupnog izvoza u BDP-u ( 2011.) 52,7 63,7 75,6 75,4 42,4 65,4 37,9 33,0 81,7 58,8 58,7 21,8
Bugarska Republika eka Estonija Maarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovaka Slovenija ND-10
Stopa rasta izvoza (%) 33,3 17,4 42,0 4,4 31,3 25,3 15,9 33,8 13,9 4,8 22,2 0,0
Izvor: EUROSTAT Izvoz robe u Hrvatskoj, kao postotak BDP-a, 2011. godine iznosio je 21,8%, to je najnii udio u usporedbi sa svim zemljama ND10, za koje je prosjek iznosio 58,7%. Nadalje, Hrvatska ima najniu razinu izvoza po glavi stanovnika (2.220 EUR) u usporedbi sa ND-10. U konanici, u razdoblju od 2008. do 2011. godine u Hrvatskoj nije zabiljeen rast vrijednosti izvoza, dok je u istom razdoblju skupina ND-10 imala rast od 22,2%. Hrvatska je zadrala svoj omjer izvoza robe i BDP-a od 20%21% u 12 godina od 2000. do 2012. godine, dok su zemlje ND-10 znatno poveale svoj udio u izvozu u istom razdoblju. Tablica 2.5 prikazuje podatke o izvozu za odabrane zemlje EU-27. Najbolji rezultati zabiljeeni su u Austriji i Njemakoj. Obje su zemlje poveale svoj udio izvoza u BDP-u, dok su Grka, Portugal i panjolska uglavnom zadrale udio izvoza u BDP-u. Irska, koja je to razdoblje zapoela s najveim udjelom izvoza u BDP-u (od 75,6%), isto je razdoblje zavrila s gotovo 23 postotna boda manje.
Tablica 2.5: Izvoz robe za odabrane zemlje (kao % BDP-a), odabrane godine 2000. Bugarska Republika eka Estonija Maarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovaka Slovenija Hrvatska Austrija Njemaka Grka Irska Portugal panjolska
Izvor: EUROSTAT
2005. 40,7 55,2 56,8 56,0 33,4 45,3 31,7 27,9 66,7 50,8 20,0 39,3 36,5 7,4 50,7 20,2 17,4
2008. 42,9 55,0 52,3 68,3 28,5 49,6 33,3 24,1 76,9 54,5 20,5 43,0 41,2 8,5 45,3 22,8 17,7
2009. 33,5 49,9 46,9 62,8 28,4 44,3 32,7 24,6 63,3 46,2 17,1 35,1 35,3 6,6 48,1 19,0 15,7
2010. 43,2 57,3 61,2 71,4 37,8 56,7 35,2 30,1 73,4 52,7 20,2 38,9 39,7 7,7 52,8 21,4 18,5
2011. 52,7 63,7 75,6 75,4 42,4 65,4 37,9 33,0 81,7 58,8 21,8 41,4 42,9 9,7 53,4 24,9 20,9
37,4 49,4 58,2 62,1 26,8 35,3 21,0 27,7 58,4 44,5 21,3 33,7 28,9 8,0 75,6 21,4 19,9
U Hrvatskoj postoji iznimna potreba za obnovom gospodarskog rasta u svrhu stvaranja novih radnih mjesta, a posebice u svrhu otvaranja mogunosti za zapoljavanje mladih ljudi. Loi rezultati ostvareni u izvozu ozbiljna su prepreka potencijalu koji hrvatsko gospodarstvo moe ostvariti ulaskom u EU te u konanici odravanju i stvaranju radnih mjesta. Hrvatska se vie ne smatra jeftinim proizvoaem, a istodobno nema dokaza koji bi ukazivali na znaajan posvemanji porast industrijske produktivnosti ili dodane vrijednosti. Ako ih se ne ukloni, ti e uvjeti dovesti do gubitka trita i/ili smanjenja protabilnosti hrvatskih poduzea. Iako e poboljanje svjetske ekonomije zasigurno pomoi hrvatskim poduzeima zbog vee prodaje izvozne robe i usluga te veih stranih ulaganja, ono ne bi trebalo odvui pozornost kreatora politike od razvoja i pruanja podrke onim programima i politikama koji e utjecati na konkurentnost privatnog sektora u Hrvatskoj.
III Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj
3.0 Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Osnovni podaci za analizu i prikaz podataka u ovom poglavlju o strukturi sektora MSP dolaze iz statistikih podataka Dravnog zavoda za statistiku. Podaci DZS-a temelje se na osnovnim podacima iz Administrativnog registra poslovnih subjekata (koji se odnose na broj novoregistranih poduzea), godinjih nancijskih podataka dobivenih od FINE (o poduzeima koja su predala svoja nancijska izvjea u promatranom razdoblju) i Porezne uprave Ministarstva nancija (za podatke o obrtima). Podaci DZS-a postaju dostupni godinu dana nakon godine u kojoj se podnose izvjea (s kanjenjem od jedne godine) u publikaciji Osnovni strukturno-poslovni pokazatelji poduzea. U prvom Izvjeu opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj (2012. godine) prikazali smo strukturu sektora MSP s obzirom na broj poduzea, broj zaposlenih i stvorenu dodanu vrijednost i te smo podatke usporedili s podacima za 2008. i 2010. godinu. Uzeli smo 2008. godinu jer je te godine zavrilo razdoblje dosljednog rasta BDP-a u Hrvatskoj, dok smo za 2010. godinu imali najnovije raspoloive podatke, a to je ujedno bila i druga godina gospodarske recesije u Hrvatskoj. U svrhu analize u prvom Izvjeu opservatorija MSP koristili smo privremene brojke DZS-a za 2010. godinu. Od tada su slubenici DZS-a napravili reviziju brojki za 2010. godinu na osnovi podataka o PDV-u za aktivna poduzea, pa u ovom izvjeu moemo dati prikaz revidiranih podataka o broju MSP 2010. godine. U drugom izvjeu opservatorija MSP u Republici Hrvatskoj donosimo prikaz revidiranih podataka DZS-a za 2010. godinu i novih podataka za 2011. godinu i stoga raspolaemo tonijim podacima o ovom sektoru. DZS je svjestan potrebe za standardizacijom podataka o strukturi sektora MSP u Hrvatskoj prema broju i veliini poduzea, pravnom obliku poduzea, broju zaposlenih i stvorenoj dodanoj vrijednosti. Meutim, potreba za standardizacijom tih podataka u dogledno vrijeme u svrhu lake usporedbe i analize trendova kosi se s potrebom dobivanja tonih podataka s najkraim moguim odmakom. Autori ovog izvjea priznaju da se radi o kompromisnom rjeenju, ali ipak u potpunosti podupiru napore DZS-a za dobivanjem tonijih podataka putem revizija.
3.1
Osnovni podaci o malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj
U tablici 3.1 navodimo osnovnu strukturu sektora MSP u Hrvatskoj pomou prikaza najnovijih podataka o ukupnom broju poduzea, broju poduzea prema veliini, ukupnom broju zaposlenih u ovom sektoru te dodanoj vrijednosti stvorenoj u ovom sektoru 2010. i 2011. godine. MSP predstavljaju 99,7% svih poduzea, a dominiraju mikro-poduzea (90,7%). MSP zapoljavaju 64,2% ukupne radne snage te stvaraju 54,6% ukupne dodane vrijednosti. Struktura sektora MSP u Hrvatskoj prema veliini relativno je stabilna u protekle dvije godine. Udio mikro-poduzea u ukupnom broju poduzea pao je za 0,2%, dok se udio malih i srednjih poduzea poveao za 0,1%. Udio sektora mikro-poduzea s obzirom na ukupnu zaposlenost pao je za 1%, udio sektora srednjih poduzea porastao je za 0,4%, dok je udio malih poduzea marginalno opao (-0,1%). S obzirom na dodanu vrijednost, nije se mnogo promijenilo u doprinosu ove tri skupine podijeljene prema veliini, kako se vidi u tablici 3.1.
Tablica 3.1: Ukupan broj poduzea, ukupan broj zaposlenih i dodana vrijednost prema veliini poduzea Poduzea Veliina Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: DZS
Zaposlenost 2010. % 90,7 7,2 1,8 99,7 0,3 100 Broj 379.220 270.552 320.252 970.024 527.765 1.497.789 % 25,3 18,1 21,4 64,8 35,2 100 2011. Broj 356.807 264.650 320.368 941.825 525.011 1.466.836 % 24,3 18 21,8 64,2 35,8 100
Dodana vrijednost (000) u HRK 2010. Broj 27.007.270 28.062.519 30.611.249 85.681.038 70.846.453 156.527.491 % 17,3 17,9 19,6 54,7 45,3 100 2011. Broj 26.057.864 27.208.996 29.783.431 83.050.291 69.143.543 152.193.834 % 17,1 17,9 19,6 54,6 45,4 100
2010. Broj 175.556 13.645 3.311 192.512 589 193.101 % 90,9 7,1 1,7 99,7 0,3 100
2011. Broj 166.897 13.242 3.304 183.443 594 184.037
Openito uzevi, sektor MSP pogoen je tekom gospodarskom situacijom u kojoj se Hrvatska nala proteklih godina. Ukupan broj aktivnih MSP pao je s 192.512 subjekata 2010. godine na 183.443 subjekta na kraju 2011. godine, to je pad od oko 4,7%. Sektor MSP u Hrvatskoj izgubio je 28.199 radnih mjesta 2011. godine u odnosu na 2010. godinu, to je pad od 2,9%, pa tako potkraj 2011. godine sektor MSP u Hrvatskoj zapoljava 941.825 osoba, 64,2% ukupnog broja zaposlenih u zemlji.
3.2
Prosjean broj zaposlenih i dodana vrijednost prema veliini poduzea
Na osnovi podataka prikazanih u tablici 3.1, tablica 3.2 donosi saetak prosjenog broja zaposlenih i prosjene dodane vrijednosti po zaposleniku za MSP razliitih veliina.
Tablica 3.2: Prosjean broj zaposlenih i dodana vrijednost prema veliini poduzea, za 2010. i 2011. godinu Prosjean broj zaposlenih 2010. Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: DZS
Dodana vrijednost po zaposleniku (EUR) 2010. 9.774,3 14.235,5 13.118,6 12.122,7 18.423,61 14.342,9 2011. 9.823,7 13.829,5 12.505,21 11.861,41 17.715,31 13.956,64
2011. 2,1 19,9 96,9 5,1 883,8 8
2,1 19,8 96,7 5,0 896,0 7,7
Tablica 3.2 donosi korisne podatke o osnovnim obiljejima sektora MSP u Hrvatskoj. U prosjeku MSP u Hrvatskoj ima 5 zaposlenika. Na manjem kraju spektra mikro-poduzea u Hrvatskoj u prosjeku zapoljavaju 2 osobe, a mala poduzea 20 osoba. Na veem kraju spektra, meutim, srednja poduzea imaju u prosjeku 97 zaposlenika. Prosjena dodana vrijednost po zaposleniku u cijelom sektoru MSP iznosila je 11.861 EUR 2011. godine te je pala u odnosu na 13.118 EUR 2010. godine. Prosjena dodana vrijednost po zaposleniku bila je najvia u malim poduzeima (13.829 EUR), a najnia u mikro-poduzeima (9.823 EUR). U protekle dvije godine prosjena dodana vrijednost po zaposleniku pala je u malim i srednjim poduzeima, ali je porasla u mikro-poduzeima. Prosjean broj zaposlenika i prosjena dodana vrijednost po zaposleniku su niski, to je djelomice posljedica nesposobnosti mikro-poduzea da iskoriste ekonomije razmjera u procesu proizvodnje. Ipak, ukupno gledajui, mikro-poduzea daju znatan doprinos zaposlenosti, bez obzira na nisku dodanu vrijednost.
Podaci Porezne uprave Ministarstva nancija potvruju taj podatak o niskoj dodanoj vrijednosti koju stvara obrtniki podsektor. Neto dobit prije oporezivanja (mjera dodane vrijednosti) obrta i slobodnih zanimanja iznosi oko 1,24% BDP-a 2011. godine.8 U svrhu usporedbe, tablica 3.3 prikazuje procjenu dodane vrijednosti za sve zemlje EU na osnovi podataka prikazanih u izvjeu SBA Fact Sheet iz 2012. godine.9
Tablica 3.3: Prosjena dodana vrijednost MSP i doprinos ukupnoj dodanoj vrijednosti, Hrvatska i zemlje EU, izvjee SBA Fact Sheet iz 2012. godine Dodana vrijednost po % DV MSP u ukupnoj zaposleniku DV 7.842 61,89 19.569 19.235 14.248 13.121 11.325 15.696 9.416 21.807 27.216 15.947 56.218 66.481 37.374 61.889 55,68 71,8 53,77 66,08 63,38 51,64 52,41 51,98 62,78 59,141 60,74 61,46 76,09 64,16 Dodana vrijednost % DV MSP u ukupnoj po zaposleniku DV 58.894 56,87 59.786 49.290 23.001 59.981 34.831 94.103 34.040 58.428 21.773 36.801 62.135 51.259 50.958 16.363 58,94 53,87 69,72 51,44 68,26 72,78 64,96 63,17 67,64 65,55 58,44 49,67 62,6 58,91
Bugarska Rep. eka Estonija Maarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovaka Slovenija ND-10 Austrija Belgija Cipar Danska
Izvor: EUROSTAT
Finska Francuska Njemaka Grka Irska Italija Luxembourg Malta Nizozemska Portugal panjolska vedska VB EU-17 Hrvatska
Dodana vrijednost MSP u Hrvatskoj iznosi 16.363 EUR po osobi prema najnovijem izvjeu SBA Fact Sheet, to je malo iznad prosjeka podskupine novih lanica EU, ali je znatno ispod Slovenije (27.216 EUR). Hrvatska dosta zaostaje za starim zemljama EU s prosjekom od 50.958 EUR. Tablica 3.3 sadri i podatke o doprinosu sektora MSP ukupno stvorenoj dodanoj vrijednosti u tim zemljama. Sa 58,9% Hrvatska se nalazi ispod prosjeka novih drava lanica EU (59,14%), a jo je dalje od 62,6% zabiljeenih u skupini starih drava lanica EU.
3.3
Vrste poduzea
Tablica 3.4 prikazuje cijelu skupinu poduzea razvrstanih prema veliini i pravnom obliku za 2010. i 2011. godinu. Sektor mikro-poduzea sastoji se od raznih vrsta subjekata: drutava s ogranienom odgovornou, obrta, zadruga i slobodnih zanimanja. Obrti su vrlo vana sastavnica sektora mikro-poduzea jer ine gotovo 43% ukupnog sastava skupine (pogledati tablicu 3.4 dolje).
8 9
Podaci o bruto prihodima i neto dobiti prije oporezivanja dobiveni od Porezne uprave Ministarstva nancija, ukljuujui obrte i slobodna zanimanja. Ukupan broj poreznih prijava za cijelu skupinu iznosi 110.646 za 2011. godinu i 113.538 za 2010. godinu. Procjena dodane vrijednosti u izvjeu SBA Fact Sheet pokriva samo poslovnu ekonomiju, to obuhvaa industriju, graevinarstvo, trgovinu i usluge (NKD klasikacija 2. redakcija, poglavlja B do J, L, M i N) na osnovi jednakih udjela u NKD klasikaciji 1. redakcije. Podaci ne pokrivaju poduzea u poljoprivredi, umarstvu, ribarstvu ili uglavnom netrine usluge kao to su obrazovanje i zdravstvo. Velika prednost pri uporabi podataka Eurostata je usklaena statistika iz raznih zemalja i njezina uzajamna usporedivost.
Tablica 3.4: Razvrstavanje poduzea prema veliini i pravnom obliku, 2010. i 2011. godine Drutva s ogranienom Dionika drutva odgovornou (d.d.) (d.o.o.) 84.263 84.682 8.573 8.429 1.579 1.561 94.611 94.672 262 262 94.873 94.934 49,13% 51,58% 465 442 237 223 357 349 1.059 1.014 188 189 1.247 1.203 0,65% 0,65% 293 263 0,15% 0,14% 1 1.399 1.642 0,72% 0,89%
Veliina i godina Mikro 2010. Mikro 2011. Mala 2010. Mala 2011. Srednja 2010. Srednja 2011. MSP 2010. MSP 2011. Velika 2010. Velika 2011. Ukupno 2010. Ukupno 2011. 2010. % 2011.-%
Izvor: DZS
Javna dionika drutva 259 233 29 25 5 5 293 263
Zadruge 1.331 1.569 58 63 10 9 1.399 1.641
Obrti 79.246 71.748 2.310 2.085 65 52 81.621 73.885 2 2 81.623 73.887 42,27% 40,15%
Ostala poduzea 9.992 8.223 2.438 2.417 1.295 1.328 13.725 11.968 137 140 13.862 12.108 7,18% 6,58%
Ukupno 175.556 166.897 13.645 13.242 3.311 3.304 192.708 183.443 589 594 193.101 184.037 100,00% 100,00%
% 90,9 90,7 7,1 7,2 1,7 1,8 99,7 99,7 0,3 0,3 100,0 100,0
S obzirom na pravni oblik (priroda subjekta), 2011. godine 51,58% poduzea bila su drutva s ogranienom odgovornou (d.o.o.), 0,65% dionika drutva (d.d.), 0,14% javna dionika drutva, 0,89% zadruge, a 40,15% obrti. Udio obrta u ukupnom broju pao je s 42,27% 2010. godine na 40,15% 2011. godine.
3.4
Struktura gospodarskih djelatnosti malog i srednjeg poduzetnitva
Tablica 3.5 prikazuje podatke o ukupnom broju poduzea razvrstanih prema gospodarskoj djelatnosti i pravnom obliku za razdoblje 2011. godine. S obzirom na konkretnu gospodarsku djelatnost, sektor s najveim brojem MSP je sektor trgovine na veliko i na malo s 22,7% svih MSP, iza kojeg slijedi preraivaka industrija s 12,1%, graevinarstvo s 11,9%, strune, znanstvene i tehnike djelatnosti s 10,6% i djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane s 10%. Tih pet sektora ini 67,3% svih MSP u Hrvatskoj. Tablica 3.5: Ukupan broj MSP prema gospodarskoj djelatnosti i pravnom obliku, 2011. godine
Drutva s ogranienom Dionika Javna dionika odgovornou (d.o.o.) drutva (d.d.) drutva 1.900 34 218 11.568 319 611 12.403 26.793 3.532 17 373 6 10 100 147 56 23 8 3 10 111 184 32 4 Zadruge 710 4 252 Obrti 4.246 57 9.967 5 73 9.256 14.169 6.146 Ostala poduzea 20 1 52 1 8 94 533 46 Ukupno 6.910 297 22.216 331 712 21.987 41.834 9.815 % 3,8 0,2 12,1 0,2 0,4 11,9 22,7 5,3
A B C D E F G H
10
I J K L M N O P Q R S T Ukupno
Izvor: DZS
Drutva s ogranienom Dionika Javna dionika odgovornou (d.o.o.) drutva (d.d.) drutva 5.626 137 1 4.471 37 5 753 108 1 4.196 35 3 14.067 109 203 3.735 15 9 13 1 613 2 1 392 1 964 10 2.760 5 2 94.934 1.203 263
Zadruge 89 15 52 4 63 34 1 4 24 14 39 1.642
Obrti 12.416 1.245 211 530 4.279 2.191 9 267 51 511 8.257 1 73.887
Ostala poduzea 55 62 42 15 855 26 1.028 2.268 1.864 3.578 1.560 12.108
Ukupno 18.324 5.835 1.167 4.783 19.576 6.010 1.052 3.155 2.332 5.077 12.623 1 18.037
% 10 3,2 0,6 2,6 10,6 3,3 0,6 1,7 1,3 2,8 6,9 0 100
3.5
Zaposlenost u MSP
Tablice 3.6 i 3.7 donose prikaz stanja zaposlenosti u MSP prema veliini i gospodarskoj djelatnosti poduzea za 2011. godinu. U gospodarstvu je openito uzevi preraivaka industrija ona gospodarska djelatnost koja stvara najveu zaposlenost (273.481 radno mjesto), to predstavlja 18,6% svih radnih mjesta, trgovina na veliko i na malo druga je najvanija djelatnost (240.180 radnih mjesta), to ini 16,4% ukupne zaposlenosti. Graevinarstvo daje trei najvei doprinos od 8,2% ukupne zaposlenosti (120.758 radnih mjesta).
Tablica 3.6: MSP i ukupna zaposlenost prema veliini i gospodarskoj djelatnosti poduzea, 2011. godine Djelatnost A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T Ukupno
Izvor: DZS
Mikro 10380 530 44.824 388 1.174 44.099 85.042 18.662 47.478 10.157 2174 6.608 38.065 10.310 1944 3820 3606 4527 23.018 1 356.807
Mala 5970 1.094 53.267 775 4.436 29.126 49.405 8.571 17.202 7.945 2016 2.155 16.646 6.638 9997 28134 10542 5956 4.775 264.650
Srednja 4149 1.167 72.884 1.378 11.721 24.672 37.529 9.718 13.591 6.901 4755 683 9.428 8.508 18087 67938 21060 4249 1.950 320.368
MSP 20.499 2.791 170.975 2.541 17.331 97.897 171.976 36.951 78.271 25.003 8.945 9.446 64.139 25.456 30.028 99.892 35.208 14.732 29.743 1 941.825
Velika 13949 12.043 102.506 13.998 3.597 22.861 68.204 40.954 13.181 13.353 34470 253 16.833 19.849 78953 7398 53159 8818 632 525.011
Ukupno 34.448 14.834 273.481 16.539 20.928 120.758 240.180 77.905 91.452 38.356 43.415 9.699 80.972 45.305 108.981 107.290 88.367 23.550 30.375 1 1.466.836
% 2,3% 1,0% 18,6% 1,1% 1,4% 8,2% 16,4% 5,3% 6,2% 2,6% 3,0% 0,7% 5,5% 3,1% 7,4% 7,3% 6,0% 1,6% 2,1% 100,0%
11
U sektoru MSP situacija se malo razlikuje. Trgovina na veliko i na malo je prva gospodarska djelatnost s obzirom na stvaranje radnih mjesta sa 171.976 radnih mjesta, to ini 18,26% ukupne zaposlenosti MSP. Druga najvanija djelatnost je preraivaka industrija sa 170.975 radnih mjesta ili 18,15% ukupne zaposlenosti u MSP. Sljedei je sektor obrazovanja sa 99.892 radna mjesta ili 10,61% ukupne zaposlenosti u MSP, iza kojeg odmah slijedi graevinarstvo sa 97.897 radnih mjesta, odnosno 10,39% ukupne zaposlenosti u MSP.
Tablica 3.7: Zaposlenost u MSP prema veliini i gospodarskoj djelatnosti poduzea Djelatnost A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T Ukupno
Izvor: DZS
Mikro 10.380 530 44.824 388 1.174 44.099 85.042 18.662 47.478 10.157 2174 6.608 38.065 10.310 1.944 3.820 3.606 4.527 23.018 1 356.807
Mala 5.970 1.094 53.267 775 4.436 29.126 49.405 8.571 17.202 7.945 2.016 2.155 16.646 6.638 9.997 28.134 10.542 5.956 4.775 264.650
Srednja 4.149 1.167 72.884 1.378 11.721 24.672 37.529 9.718 13.591 6.901 4.755 683 9.428 8.508 18.087 67.938 21.060 4.249 1.950 320.368
MSP 20.499 2.791 170.975 2.541 17.331 97.897 171.976 36.951 78.271 25.003 8.945 9.446 64.139 25.456 30.028 99.892 35.208 14.732 29.743 1 941.825
% 2,18% 0,30% 18,15% 0,27% 1,84% 10,39% 18,26% 3,92% 8,31% 2,65% 0,95% 1,00% 6,81% 2,70% 3,19% 10,61% 3,74% 1,56% 3,16% 100,00%
Tablica 3.8 prikazuje podatke o zaposlenosti u obrtnikom sektoru za 2011. i 2012. godinu. 2011. godine obrtniki sektor zaposlio je ukupno 177.049 osoba, od kojih su 67.998 vlasnici obrta, a 109.051 zaposlenici u obrtnikim djelatnostima. 2012. godine u obrtima je bilo zaposleno 168.351 osoba: 65.252 kao vlasnici, a 103.099 kao zaposlenici.
Tablica 3.8: Zaposlenost u obrtima prema gospodarskoj djelatnosti, 2012. godine Vlasnici A B C D E F G H I J 3.276 84 9.173 12 82 9.119 11.677 6.386 9.886 918 Zaposlenici 5.246 151 22.715 2 128 13.067 16.370 6.617 19.515 442 Ukupno 8.522 235 31.888 14 210 22.186 28.047 13.003 29.401 1.360
12
Vlasnici K L M N O P Q R S T U Ostalo Ukupno

Izvor: podaci iz mirovinskih fondova10
Zaposlenici 607 190 4.410 1.700 55 286 2.025 169 5.755 3.223 2 424 103.099
Ukupno 969 546 8.469 3.291 59 444 2.084 418 13.286 3.282 2 635 168.351
362 356 4.059 1.591 4 158 59 249 7.531 59 0 211 65.252
3.6
Prihodi od prodaje u malom i srednjem poduzetnitvu
Veina hrvatskih MSP, 87,4%, ima manje od 500.000 EUR ukupnog godinjeg prihoda od prodaje. Od ukupnog broja MSP 4,94% poduzea ima ukupan prihod od prodaje izmeu 500.000 EUR i 1 milijun EUR, 3,3% ih ima ukupan prihod od prodaje izmeu 1 i 2 milijuna EUR. Povrh njih 2,6% poduzea imaju promet izmeu 2 i 5 milijuna EUR i konano 1,75% njih imaju promet vei od 5 milijuna EUR (FINA, Financijska izvjea poduzea, 2012. godine). Podaci o MSP, s obzirom na njihovu veliinu, pokazuju da 94,4% mikro-poduzea ima promet manji od 500.000 EUR, samo 3% ih ima promet izmeu 500.000 EUR i 1 milijun EUR, a 1,4% ima promet izmeu 1 i 2 milijuna EUR. Samo 0,57% svih mikro-poduzea zarauje izmeu 2 i 5 milijuna EUR, a jo ih je manje, 0,16%, koja zarauju vie od 5 milijuna EUR. Vano je primijetiti da mala poduzea pokazuju ravnomjerniju raspodjelu s obzirom na prihod od prodaje: 29,7% poduzea zarauje manje od 500.000 EUR, 23,35% zarauje izmeu 500.000 EUR i 1 milijun EUR, 22,2% 1 do 2 milijuna EUR, 18,9% izmeu 2 i 5 milijuna EUR, a 5,83% vie od 5 milijuna EUR. Srednja su poduzea naprotiv grupirana u viem rasponu prihoda: 20,27% poduzea ima promet od 2 do 5 milijuna EUR, a 74,13% vei od 5 milijuna EUR. Tablice 3.9 i 3.10 prikazuju podatke prema broju poduzea u svakoj skupini ovisno o veliini i postotku udjela poduzea raznih veliina u raznim skupinama prihoda od prodaje.
Tablica 3.9: Prihodi MSP od prodaje prema veliini poduzea, 2012. godine Ukupno Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
<500.000 EUR 74.727 2.441 11 77.179 2 77.181
500.0001 M EUR 2.447 1.920 14 4.381 4.381
12 M EUR 1.075 1.829 46 2.950 2.950
25 M EUR 447 1.554 257 2.258 6 2.264
>5 M EUR 123 479 940 1.542 332 1.874
78.819 8.223 1.268 88.310 340 88.650
10
Podaci dobiveni od MINPO-a.
13
Tablica 3.10: Prihod poduzea MSP od prodaje prema veliini poduzea (postotak), 2012. godine
Ukupno Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno

Izvor: FINA
<500.000EUR 94,8% 29,7% 0,9% 87,4% 0,6% 87,1%
500.0001 M EUR 3,10% 23,35% 1,10% 4,96% 4,94%
12 M EUR 1,4% 22,2% 3,6% 3,3% 3,3%
25 M EUR 0,57% 18,9% 20,27 2,56% 1,76% 2,55%
>5 M EUR 0,16% 5,83% 74,13% 1,75% 97,65% 2,11%
78.819 8.223 1.268 88.310 340 88.650
Slika 3.1 prikazuje iste podatke u formatu stupinog prikaza svake komponente.
Slika 3.1: Postotak poduzea raznih veliina prema grupiranim prihodima od prodaje
Izvor: FINA
14
3.7
Izvoz malih i srednjih poduzea
FINA ima podatke koji pokazuju izvoznu djelatnost poduzea koja FINI podnose svoja izvjea. Tablica 3.11 prikazuje podatke FINE o prihodima od prodaje u inozemstvu prema veliini poduzea koja se bave izvozom. Podaci FINE pokazuju da je sektor MSP postao vaniji za izvoz jer ini 44% ukupnog izvoza za 2012. godinu u usporedbi sa 40% 2010. godine. Podaci pokazuju i izvozne rezultate MSP na osnovi veliine poduzea. Mikro-poduzea ine 8% ukupnog izvoza u Hrvatskoj, a 17,7% ukupnog izvoza MSP u Hrvatskoj. Udio malih poduzea iznosi 13% i 30,5%, a srednjih 23% i 51,8%.
Tablica 3.11: Prihod od prodaje u inozemstvu 2010. M HRK Mikro Mala Srednja Ukupno MSP Velika Ukupno 6.407 10.711 18.867 35.985 53.085 89.070 % 7 12 21 40 60 100 2011. M HRK 7.835 12.802 19.697 40.334 55.748 96.082 % 8 13 21 42 58 100 2012. M HRK 7.502 12.918 21.961 42.381 54.701 97.082 % 8 13 23 44 56 100
Izvor: podaci FINE, 2012. godine
Slika 3.2: Prihodi od prodaje u inozemstvu prema veliini poduzea, 2010. i 2012. godine
Izvor: FINA
15
IV Dinamika sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj
4.0 Dinamika sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Ovo poglavlje donosi podatke o dinamici sektora MSP u Hrvatskoj. Openito uzevi, ova se tema obrauje prouavanjem podataka o osnivanju (otvaranju) novih poduzea i zatvaranju postojeih poduzea, bilo zbog i) dobrovoljne odluke o zatvaranju poduzea (prodaja, mirovina itd.) bilo zbog ii) prisilnog zatvaranja izazvanog steajnim postupkom ili sudskom odlukom. Dinamika sektora MSP daje korisne informacije o promjenama koje se dogaaju u sektoru MSP, a koje su vane jer sektor MSP ne ostaje statian cijelo vrijeme. Promjene e se zasigurno dogoditi i kreatori politike moraju pokazati zanimanje te pokuati razumjeti koje su to promjene i kuda e one odvesti sektor MSP. Promjene se lake mogu razumjeti ako se dinamika sektora MSP prouava ovisno o tijeku vremena da bi se uspostavili uzorci i trendovi koji e kreatorima politike pomoi da ve sada odaberu pravi smjer te sprijee probleme i potekoe u budunosti. Kreatorima politike te su informacije posebice vane da bi dobili pregled stanja u ovoj zajednici malog gospodarstva u tono odreenom vremenskom trenutku. Novootvorena su poduzea u sektoru MSP vana jer ona stvaraju nova radna mjesta. Nadalje, ona odraavaju sposobnost gospodarstva da reagira na nove poslovne mogunosti. S druge strane, i zatvaranje poduzea je vano jer moe ukazivati na nesposobnost poduzetnika i gospodarstvenika da izdre poslovne pritiske i suoe se s konkurencijom te e kreatori politike na taj nain dobiti realnu ocjenu kapaciteta malog gospodarstva. Nema suvislih, pouzdanih podataka o novootvorenim i zatvorenim poduzeima u Hrvatskoj. Podaci o novootvorenim poduzeima11 relativno su dobri zbog reguliranog procesa pokretanja poslovanja. S druge strane, nije lako dobiti podatke o zatvaranjima poduzea. Sa statistike toke stajalita, zatvaranje poduzea trebalo bi prijaviti kada poduzee prestane proizvoditi/obavljati gospodarsku djelatnost koja pridonosi BDP-u. Meutim, to nije lako zabiljeiti, posebice kada zatvaranje poduzea nije prisilno, kao to je primjerice sluaj u steajnom postupku. Podaci o otvaranju novih i zatvaranju postojeih poduzea u Hrvatskoj ne mogu se dobiti prouavanjem Registra poslovnih subjekata DZS-a. Da bi se danas dobili podaci o zatvaranju poduzea, potrebno je pristupiti podacima iz raznih izvora kao to su Trgovaki sud, Dravni zavod za statistiku, Porezna uprava Ministarstva nancija i FINA, to za sobom povlai sve one probleme koji nastaju zbog pokuaja uporabe razliitih brojki koje proizvode razliite organizacije s razliitim standardima da bi dobile lako razumljivu i jasnu statistiku. DZS daje podatke o novootvorenim poduzeima na osnovi podataka iz administrativnog Registra poslovnih subjekata. Meutim, problemi nastaju zbog ukupnog broja postojeih poduzea koji oteava analizu novih poduzea. To se odnosi na poduzea koja nisu aktivna. Problem lei u statusu poduzea koje je registrirano u odreenom vremenskom trenutku, ali ve neko vrijeme nije aktivno. Sve dok DZS ne bude u mogunosti provjeriti jesu li ta poduzea aktivna ili ne, statistiki podaci e pokazivati da postoje nova poduzea i da je samim tim broj poduzea porastao. 31. prosinca 2012. godine DZS je zabiljeio ukupan broj aktivnih poduzea u iznosu od 139.630 subjekata, to predstavlja manje od polovice (47%) ukupnog broja registriranih poduzea, koji je iznosio 294.475. Za steajne postupke nemamo tone podatke na raspolaganju. FINA priprema periodino izvjee o steajnim predmetima, ali to izvjee ne razlikuje nove predmete od starih, a u Hrvatskoj je za zatvaranje poduzea koja su u sudskom postupku u prosjeku potrebno od 3 do 5 godina. Da bismo rijeili ovaj problem, u ovom izvjeu koristimo neke zamjenske varijable za analizu otvaranja i zatvaranja MSP. Da bismo razumjeli oscilacije u sektoru MSP, u analizi ukupnog broja aktivnih poduzea koristimo se podacima dobivenim od FINE za razdoblje od 2002. do 2011. godine. U prologodinjem izvjeu analizirali smo razdoblje od 2002. do 2011. godine, a ovogodinje izvjee omoguuje nam da tu analizu proirimo jo jednom godinom, 2012.
11
Za gospodarstvo su novootvorena poduzea relevantna samo ako se radi o aktivnim poduzeima.
16
Od 2002. godine ukupan broj aktivnih poduzea porastao je sa 157.505 subjekata na 184.037 subjekata 2011. godine prema podacima DZS-a ili na 181.721 subjekt prema podacima FINE.12 Ti podaci ukazuju na porast ukupnog broja aktivnih MSP u tom razdoblju od 16% ili 15% te na godinju stopu rasta od 1,7%/1,6%. Dopunski podaci dobiveni od DZS-a pokazuju da je osnovano 9.064 novih poduzea te da je 6.451 subjekt bio u steajnom postupku 2010. godine.
4.1
Stopa preivljavanja poduzea
U Izvjeu opservatorija MSP u Republici Hrvatskoj iz 2012. godine pratili smo sva poduzea koja su podnijela nancijska izvjea FINI u razdoblju od 2002. do 2011. godine. Zakljuak te analize bio je da mala poduzea imaju znatno veu stopu preivljavanja u usporedbi s prosjenim MSP. Ove godine tu skupinu pratimo do 2012. godine.
Tablica 4.1: Promjena u broju poduzea (FINA 2002.2012. godine) 2002. MSP Mikro Mala Srednja Velika Ukupno d.o.o. Zadruge Obrti Ukupno* 60.714 52.671 5.822 2.221 717 61.431 598 1.535 63.564 2003. 56.058 47.789 5.897 2.372 826 56.884 552 1.357 58.793 2004. 52.050 43.900 5.744 2.406 875 52.925 501 1.169 54.595 2005. 48.716 40.818 5.341 2.557 965 49.681 472 1.055 51.208 2006. 46.772 38.515 6.989 1.268 390 47.162 438 1.006 48.606 2007. 44.325 36.191 6.811 1.323 409 44.734 404 912 46.050 2008. 42.907 34.812 6.928 1.167 382 43.289 374 870 44.533 2009. 40.927 33.520 6.231 1.176 367 41.294 322 806 42.422 2010. 40.697 33.791 5.819 1.087 322 41.019 318 788 42.125 2011. 39.089 32.601 5.461 1.027 305 39.394 312 736 40.442 2012. 36.843 30.725 5.112 1.006 287 37.130 286 686 38.102
*13; Izvor: FINA Trend koji smo primijetili u prologodinjem izvjeu za mala poduzea koja su imala bolje rezultate od poduzea ostalih veliina nastavlja se i u 2012. godini. Vaniji smo trend primijetili u analizi zaposlenosti. Ukupan broj srednjih poduzea 2012. godine zapoljavao je manje nego 2002. godine, kako prikazuje slika 4.1. Ukupan broj malih poduzea znatno je poveao broj zaposlenih od 2005. do 2006. godine. Iako je kasnije dolo do gubitka nekih od tih radnih mjesta u razdoblju krize nakon 2008. godine, mala poduzea zavrila su razdoblje 2012. godine zaposlivi 16% vie osoba nego 2002. godine. Pala je i zaposlenost u ukupnom broju mikro-poduzea u tom razdoblju, unato znatnom porastu u razdoblju od 2005. do 2006. godine.
Slika 4.1: Zaposlenost u poduzeima koja su preivjela, 2002.2012. godine
Izvor: FINA
12 13
Uvijek postoje neka aktivna poduzea koja iz ovog ili onog razloga ne podnose svoja izvjea FINA-i. FINA-ina je procjena da stopa nepodnoenja izvjea iznosi 5%. Podaci o slobodnim zanimanjima nisu se dosljedno prikupljali u ovom razdoblju, pa smo ih iz tog razloga iskljuili iz analize.
17
U razdoblju visokog rasta, od 2005. do 2008. godine, ukupan broj malih poduzea uspio je stvoriti 81.200 novih radnih mjesta, to odgovara porastu od 76,6%. Srednja poduzea stvorila su 6.771 radno mjesto u istom razdoblju. Meutim, obje su skupine mikro-poduzea i velikih poduzea izgubile radna mjesta u tom razdoblju, 14.143 (13,3%) i 84.599 (23,1%). Mala poduzea uspjela su rasti u dobrim godinama i vie je tih radnih mjesta sauvano tijekom recesije nego to je to sluaj s MSP-ovima ostalih veliina. Nije jasno zato je malim poduzeima bilo bolje, ali ini se da ona mogu biti eksibilnija i istodobno iskoristiti ekonomije razmjera.
Tablica 4.2: Zatvaranje i stopa preivljavanja poduzea, broj poduzea i zaposlenost, od 2002. do 2012. godine Broj poduzea Zatvorena Mikro Mala Srednja Velika Ukupno MSP Ukupno Zadruge Obrti Ukupno
Izvor: FINA
Zaposlenost % preivjelih 58,3% 87,8% 45,3% 40,0% 60,7% 60,4% 47,8% 44,7% 59,9% Zatvorena 50.111 -19.053 35.169 113.766 179.993 179.993 1.645 5.244 186.882 % zatvorenih 43,5% -16,0% 22,9% 32,5% 24,4% 24,4% 47,8% 42,2% 24,8% % preivjelih 56,5% 116,0% 77,1% 67,5% 75,6% 75,6% 52,2% 57,8% 75,2%
% zatvorenih 41,7% 12,2% 54,7% 60,0% 39,3% 39,6% 52,2% 55,3% 40,1%
21.946 710 1.215 430 23.871 24.301 312 849 25.462
Stopa preivljavanja za cijelu skupinu MSP bila je 60,7%. Meutim, stopa preivljavanja za srednja poduzea bila je samo 45,3%, a za mikro-poduzea 58,3%. U razdoblju od 2002. do 2012. godine stopa preivljavanja za mala poduzea bila je 87,8%.
4.2
Otvaranje i zatvaranje poduzea
Analiza otvaranja i zatvaranja poduzea zasniva se na podacima dobivenim od FINE. Poevi od ukupnog broja poduzea koja su FINI podnijela izvjea 2002. godine, moemo iz godine u godinu pratiti broj poduzea koja prvi put podnose nancijska izvjea i to uzeti kao zamjensku mjeru za novootvorena poduzea. Na slian nain, ona poduzea u ukupnom broju poduzea koja ne podnose nancijska izvjea mogu se uzeti kao zamjenska mjera za zatvaranje poduzea. Pomou tih zamjenskih mjera sastavili smo tablicu 4.2 u nastavku. Nepodnoenje nancijskog izvjea moe znaiti da je poduzee koje je trebalo podnijeti izvjee prestalo ostvarivati promet, ali to nije jedini razlog za nepodnoenje izvjea. Primjerice, do nepodnoenja izvjea moe doi zbog propusta rukovodstva poduzea koje se iz dana u dan bori za preivljavanje poduzea ili zbog ozbiljne bolesti odgovornih ljudi u poduzeu ili zbog strategije neotkrivanja podataka da bi se izbjegli porezi i tako dalje. FINA kontaktira takva poduzea i potie ih da podnesu izvjea, ali ne moe ih kazniti. Nakon odreenog vremena FINA e te informacije prenijeti Poreznoj upravi Ministarstva nancija koje e odluiti koju e kaznu izrei, ali sve to traje dosta vremena. Iz tog razloga u donju analizu nismo ukljuili podatke o nepodnoenju izvjea za 2011. i 2012. godinu. Vano je naglasiti da podaci FINE ne pokrivaju cijelu populaciju MSP i da stoga valja biti oprezan pri tumaenju rezultata na osnovi tih podataka.
18
Slika 4.2: Otvaranje i zatvaranje poduzea u Hrvatskoj, 2002.2012. godine
Izvor: FINA
Slika pokazuje da je stopa otvaranja poduzea opala u odnosu na vrhunac 2007. godine, a da je stopa zatvaranja poduzea porasla od 2006. do 2010. godine. Podaci za 2011. i 2012. godinu ukazuju na kontinuitet ovog trenda zatvaranja MSP i ini se da je to razuman zakljuak na osnovi makroekonomske klime. Meutim, dok ne budemo sigurniji da se nancijska izvjea ne podnose FINI zbog zatvaranja poduzea, neemo moi koristiti te brojke o nepodnoenju izvjea u ovoj analizi.
4.3
Dinamika obrta
Za Obrtni registar odgovoran je MINPO. Ukupan broj obrta smanjio se sa 85.909 obrta 2011. godine na 83.485 obrta 2012. godine. To je pad od 2,8%. Broj novoosnovanih obrta porastao je za 1,9% (s 2011. na 2012. godinu). Meutim, broj zatvaranja obrta porastao je za 8,5%.
Tablica 4.3: Novootvoreni i zatvoreni obrti, 2010.2012. godine 2010. Br. obrta, (31. prosinca) Br. novootvorenih obrta Broj zatvorenih obrta
Izvor: Obrtni registar MINPO-a
2011. 85.909 8.027 9.772
2012. 83.485 8.180 10.604
Promjena 2011.2012. -2,8% 1,9% 8,5%
87.654 7.538 11.434
Trend opadanja broja obrta poeo je 2005. godine i nastavio se do 2012. godine. Kako se vidi na stupinom prikazu dolje, broj obrta doivio je vrhunac 2005. godine sa 99.663 obrta. U godinama nakon toga broj obrta je opao, a najvei pad zabiljeen je 2009. i 2010. godine, pa je nakon 2005. godine u broju obrta u Hrvatskoj dolo do pada od 15,5%. Jo su vanije brojke koje se odnose na gubitak radnih mjesta u obrtima. Zaposlenost u obrtima doivjela je vrhunac 2007. godine, sa 151.519 zaposlenih, a nakon toga pada iz godine u godinu do 103.099 2012. godine. U obrtnikom sektoru pad broja zaposlenih iznosio je 32%.
19
Slika 4.3: Broj obrta i broj zaposlenih u obrtima, 2002.2012. godine
Izvor: Obrtni registar MINPO-a i Hrvatska obrtnika komora
Slika 4.4: Novootvoreni i zatvoreni obrti
Izvor: Obrtni registar MINPO-a
4.4 Demograja malog gospodarstva: Hrvatska i EU

EUROSTAT prikuplja podatke iz drava lanica EU o demograji poduzea, tj. dinamici strukture poduzea. Tablica 4.4 u nastavku pokazuje ukupan broj svih poduzea, broj novootvorenih poduzea i zatvorenih poduzea, kao i novootvorena poduzea i zatvorena poduzea kao postotak ukupnog broja poduzea. Za MSP podaci nisu dostupni, pa u ovom sluaju analiziramo podatke o ukupnom broju poduzea.
20
Tablica 4.4: Ukupan broj poduzea, broj novootvorenih i zatvorenih poduzea u EU, 2010. godine Neto broj novootvorenih poduzea 2.274 9.411 11.240 -2.162 25.693 -3.554 7.794 -2.711 174.357 258.076 -4.073 -20.203 -43.564 -3.817 -35.211 521 1.428 24.360 2.525 270.271 -70.639 -24.651 -61.263 3.032 -38.089 9.527 -27.245 -11.551 Neto broj Zatvorena novootvorenih poduzea % poduzea % 5,9 3,5 7,9 8,1 8,8 12,6 0,0 11,0 6,9 0,0 10,7 16,1 7,7 21,3 50,2 7,6 2,6 6,8 6,8 0,0 19,9 14,2 Nije dostupno 7,9 9,0 6,1 11,8 9,4 0,7 1,8 3,5 -4,2 2,6 -1,7 11,1 -0,9 5,9 8,7 -0,7 -10,3 -1,1 -4,6 -29,1 1,9 4,3 3,1 0,9 13,8 -8,1 -5,5 Nije dostupno 2,5 -1,2 1,4 -1,4 -0,1
Zemlja Austrija Belgija Bugarska Cipar Republika eka Danska Estonija Finska Francuska Njemaka Maarska Irska Italija Latvija Litva Luxembourg Malta Nizozemska Norveka Poljska Portugal Rumunjska Slovaka Slovenija panjolska vedska VB EU (izbor)*
Broj poduzea 337.141 534.783 323.872 51.464 969.801 212.593 70.302 286.599 2.947.623 2.958.720 563.368 195.431 3.985.434 82.650 120.830 27.611 33.039 787.170 268.949 1.957.113 876.907 450.168 Nije dostupno 123.467 3.102.016 667.421 2.013.225 18.961.562
Novootvorena poduzea 22.028 27.969 36.890 2.011 110.880 23.266 7.794 28.887 376.631 258.076 56.370 11.237 265.060 13.803 25.463 2.629 2.299 77.530 20.758 270.271 103.950 39.211 Nije dostupno 12.757 242.228 50.214 210.950 1.763.021
Zatvorena poduzea 19.754 18.558 25.650 4.173 85.187 26.820 Nije dostupno 31.598 202.274 Nije dostupno 60.443 31.440 308.624 17.620 60.674 2.108 871 53.170 18.233 0 174.589 63.862 61.263 9.725 280.317 40.687 238.195 1.774.572
Novootvorena poduzea % 6,5 5,2 11,4 3,9 11,4 10,9 11,1 10,1 12,8 8,7 10,0 5,7 6,7 16,7 21,1 9,5 7,0 9,8 7,7 13,8 11,9 8,7 Nije dostupno 10,3 7,8 7,5 10,5 9,3
*14; Izvor: EUROSTAT Tablica pokazuje znatnu varijaciju u stopi otvaranja i zatvaranja poduzea. Nema sumnje da su neke ekstremne brojke, kao to je 50,2% zatvorenih poduzea u Litvi, izazvane odreenim okolnostima i dogaajima kao to je administrativno ienje registra poslovnih subjekata. Prosjek za EU (ako se iskljue Estonija, Njemaka, Poljska i Slovaka) iznosi 9,3% za stopu otvaranja novih poduzea i 9,4% za stopu zatvaranja. Ukupno u EU 2010. godine dolo je do skromnog pada populacije poduzea od 0,1%. Trenutano od DZS-a ne moemo dobiti ekvivalentan skup podataka za Hrvatsku. Meutim, pomou podataka iz Obrtnog registra i podataka FINE moemo dati prikaz ekvivalentnih podataka za Hrvatsku, i sve dotle dok imamo na umu ogranienja pri uporabi podataka FINE, moemo dati neke brojke za Hrvatsku u svrhu usporedbe. Hrvatska ima problema s odreivanjem broja novootvorenih i zatvorenih poduzea. Ne suoava se samo Hrvatska s takvim potekoama. Njemaka, Estonija i Poljska ne mogu dati podatke o zatvorenim poduzeima, a u sluaju Slovake nema podataka o ukupnom broju poduzea ili novootvorenih poduzea.
14 EU (izbor) = cijela Europska unija osim Estonije, Njemake, Poljske i Slovake jer nisu dostupni svi podaci.
21
Tablica 4.5: Ukupan broj poduzea, broj novootvorenih i zatvorenih poduzea, Hrvatska, 2010. godine Neto broj Novootvorena novootvorenih poduzea poduzea % -3.896 474 -3.422 8,6% 7,9% 8,3% Neto broj Zatvorena novootvorenih poduzea% poduzea % 13,0% 7,4% 10,2% -4,4% 0,5% -4,5%
Broj poduzea Obrti Ostali MSP Ukupno MSP

Izvor: FINA
Novootvorena poduzea 7.538 7.008 14.546
Zatvorena poduzea 11.434 6.534 17.968
87.654 88.332 175.986
Na osnovi podataka FINE, stopa otvaranja poduzea u Hrvatskoj bila je 7,9%, a zatvaranja 7,4%, ime se dobiva pozitivan rast poduzea. U sluaju obrta, stopa otvaranja za obrte u Hrvatskoj iznosi 8,6%, a zatvaranja 13%, zbog ega Hrvatska ima manje obrta na kraju 2010. godine nego na poetku iste godine. Nema sumnje da je obrt lake osnovati jer su uvjeti za poetni kapital znatno nii nego za drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.). Meutim, 2012. godine dolazi do izmjena i dopuna Zakona o trgovakim drutvima i uvodi se jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (jednostavno d.o.o. ili j.d.o.o.), s minimalnim kapitalom potrebnim za pokretanje poduzea i za sada su FINI prijavljena 382 j.d.o.o.-a.15 U usporedbi sa zemljama lanicama EU, kako je prikazano u tablici 4.4, Hrvatska je na 16. mjestu (od 26) prema rezultatima otvaranja novih poduzea, a na 18. mjestu prema stopi preivljavanja poduzea. Hrvatska ne moe uspjeno otvarati nova poduzea kao europske zemlje (8,3% u odnosu na 9,4%), a tom problemu ne pomae injenica da se u Hrvatskoj poduzea vie zatvaraju nego u europskim zemljama (10,2% u odnosu na 9,4%). Na obje fronte (otvaranje i zatvaranje poduzea) Hrvatska mora poraditi na ukupnom broju MSP te iskoristiti povlastice za stvaranje novih radnih mjesta.
15
FINA-i se nancijska izvjea podnose do 31. oujka.
22
V Rezultati ostvareni u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva
5.0 Rezultati ostvareni u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva

Rezultati poduzea mogu se mjeriti na razliite naine, ali za trinu ekonomiju nuna je protabilnost jer ona uvjetuje odrivost poduzea. U ovom poglavlju izvjea analiziramo tematiku protabilnosti poduzea i postupke MSP u potrazi za dobiti. Analizu koju vrimo u ovom poglavlju temeljimo na nancijskim podacima dobivenim od FINE za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Najnovija skupina podataka od FINE, za 2012. godinu, objavljena je poetkom svibnja 2013. godine. Radi se o bogatom izvoru detaljnih podataka o nancijskim rezultatima tih poduzea, koji FINI moraju podnositi nancijska izvjea, a koji nam omoguuju podrobniju analizu za razliku od one koja se radi za ostale aspekte sektora MSP. Meutim, vano je primijetiti da podaci FINE pokrivaju samo 58% ukupnih MSP (iako u smislu dodane vrijednosti oni ine 98% ukupne dodane vrijednosti stvorene u ovom sektoru). Bez obzira na kvalitetu podataka dobivenih od FINE, ovo ogranienje uvijek moramo imati na umu.
5.1
Financijski rezultati malih i srednjih poduzea
Tablica 5.1 donosi opi pregled poduzea MSP prema veliini s obzirom na postotak poduzea koja su prijavila dobit ili gubitak 2008., 2010. i 2012. godine. Mala poduzea (10 do 49 zaposenika) imala su bolje rezultate od mikro-poduzea i srednjih poduzea te su ostvarila najbolje rezultate u proteklih pet godina. 2012. godine 78,5% malih poduzea bilo je protabilno, dok je samo 53,9% mikro-poduzea ostvarilo dobit 2012. godine. 2012. godine 69% srednjih poduzea bilo je protabilno.
Tablica 5.1: Protabilni MSP (% u ukupnim rezultatima), 2008.2012. godine 2008. Dobit Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor : FINA
2010. Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Dobit 53,3 77,3 68,1 55,9 64,3 55,9 Gubitak 46,7 22,7 31,9 44,1 35,7 44,1 Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Dobit 53,9 78,5 69,0 56,4 69,1 56,5
2012. Gubitak 46,1 21,5 31,0 43,6 30,9 43,5 Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Gubitak 39,6 15,0 19,9 36,4 23,3 36,3
60,4 85,0 80,1 63,6 76,7 63,7
Analiza razdoblja od 2008. do 2012. godine pokazuje da je udio protabilnih poduzea opao u sve tri skupine prema veliini poduzea (zbog svjetske recesije). Najistaknutija su srednja poduzea, koja su zabiljeila pad od 13,8%. Mikro-poduzea pretrpjela su sljedei ozbiljan pad sa smanjenjem broja protabilnih poduzea od 10,7%. Mala poduzea najbolje su pretrpjela pritiske recesije, ali broj protabilnih poduzea ipak je pao za 7,6%.
23
Slika 5.1: Protabilni MSP, 2008.2012. godine
Izvor: FINA
5.2
Najvaniji nancijski omjeri
Podaci dobiveni od FINE koriste se za procjenu razine protabilnosti MSP u razdoblju od 2008. do 2012. godine. 97.097 poduzea podnijelo je nancijska izvjea FINI 2012. godine, a veina tih poduzea imala je podrku temeljnog kapitala, a raspon tog kapitala pokazatelj je doprinosa vlasnika poduzea prema nanciranju poduzea. To nanciranje temeljnog kapitala dopunjeno je zaduivanjem, kratkoronim i dugoronim, to nazivamo tuim kapitalom koji je prikazan u ukupnom iznosu obveza poduzea. Poetni temeljni kapital, uz zakonske i ostale rezerve te nerasporeenu dobit steenu u prolosti, predstavlja ukupan temeljni kapital poduzea u tom trenutku. Stoga se ukupne obveze deniraju kao zbroj temeljnog i tueg kapitala. Tablica 5.2 predstavlja povrat na kapital kao kljuni nancijski pokazatelj, koji se moe koristiti kao jedna mjera protabilnosti poduzea koja su svoja izvjea podnijela FINI. Povrat na kapital mjeri dobit prije oporezivanja koju poduzee ostvaruje kao postotak ukupnog temeljnog kapitala i kao takav pokazuje godinji povrat na nancijska sredstva koja vlasnici poduzea daju poduzeu. Povrat na kapital jedan je od pokazatelja protabilnosti poduzea. Taj omjer pokazuje dobit koju poduzee ostvaruje na osnovi vlastitog kapitala i rezervi. Tablica 5.2 pokazuje da je povrat na kapital bio u rasponu od -0,11 do 0,08 za cijeli sektor MSP 2012. godine, to je prilino nisko.
24
Tablica 5.2: Povrat na kapital prema veliini poduzea (2008.2012. godine) Povrat na kapital (Dobit prije oporezivanja / ukupna nancijska sredstva vlasnika) Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: podaci FINE
2008. 0,07 0,15 0,05 0,08 0,05 0,06
2009. 0,00 0,06 0,02 0,03 0,02 0,02
2010. -0,08 0,06 -0,06 -0,03 0,03 0,01
2011. -0,12 0,14 0,01 0,01 0,04 0,03
2012. -0,11 0,08 -0,01 -0,01 0,04 0,02
Samo mala poduzea i velika poduzea u Hrvatskoj imaju pozitivnu stopu povrata na kapital u gornjem omjeru: malim poduzeima ide bolje nego velikim. Ona imaju 8% prosjenog povrata na kapital, a velika 4%. Mikro-poduzea su naelno imala negativan povrat od -11%, a srednja -1%. Tablica 5.3 prikazuje povrat na kapital poduzea u MSP prema veliini protabilnih poduzea.
Tablica 5.3 : Povrat na kapital MSP prema veliini protabilnih poduzea (2011.2012. godine) 2011. Poduzea s dobiti Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: podaci od FINE
2012. Ukupno poduzea 0,12 0,14 0,01 0,01 0,04 0,03 Poduzea s dobiti 0,22 0,20 0,12 0,17 0,13 0,15 Ukupno poduzea -0,11 0,08 -0,01 -0,01 0,04 0,02
0,22 0,26 0,11 0,19 0,12 0,15
Tablica 5.3 pokazuje da je povrat na kapital za protabilna poduzea bio u rasponu od 12% do 26%, to je vei povrat od prosjeka u ranijim izvjeima, a mala protabilna poduzea imala su najveu stopu povrata od 26% 2011. godine i 20% 2012. godine. Protabilnost, kako je gore denirana, opala je 2012. godine u svim poduzeima bez obzira na njihovu veliinu. Jo jedan pokazatelj protabilnosti poduzea je operativna mara poduzea. Kao mjera ona pokazuje iznos nakon zadovoljavanja operativnih trokova, koji je dostupan za nanciranje nancijskih obveza poduzea (plaanje kamata i otplaivanje kreditnih obveza). Operativna mara denira ona nancijska sredstva koja su dostupna od prihoda poduzea nakon odbitka svih operativnih trokova poduzea. Financijski podaci FINE pokazuju vrlo tanku operativnu maru za sva poduzea koja su podnijela svoja izvjea. Mikro-poduzea imaju operativnu maru od 1,19%, srednja 2,02%, a mala 3,69%.
25
Tablica 5.4 : Operativni trokovi MSP kao postotak prihoda prema veliini poduzea (2000.2012. godine) 2008. Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
2009. 99,36 98,23 98,17 98,50 97,47 97,99
2010. 99,62 97,21 97,74 98,05 95,71 96,86
2011. 99,37 94,48 97,44 96,88 95,10 95,99
2012. 98,81 96,31 97,98 97,62 95,81 96,70
97,33 97,25 97,34 97,30 96,78 97,05
Tablice 5.5 i 5.6, dopunjuju te podatke prikazom podataka o udjelu trokova materijala i rada u ukupnim operativnim trokovima. Za sve MSP bez obzira na veliinu, troak materijala kao postotak operativnih trokova u rasponu je od 68,6% do 72,6% 2012. godine. Mala poduzea imala su najmanji zabiljeeni udio trokova materijala u ukupnim operativnim trokovima (68,6%), dok su srednja imala najvei (72,6%). Ta je ljestvica zadrana u petogodinjem razdoblju koje smo promatrali, osim 2008. godine kada su mikro-poduzea zabiljeila istu brojku kao i srednja poduzea.
Tablica 5.5 : Ukupni materijalni trokovi i ukupni operativni trokovi MSP (2008.2012. godine) 2008. Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
2009. 71,7 68,2 71,9 70,5 71,2 70,5
2010. 69,7 67,9 71,0 69,5 72,0 69,5
2011. 70,9 68,9 73,1 71,0 73,9 71,0
2012. 71,0 68,6 72,6 70,8 73,3 70,8
74,9 71,6 74,9 73,6 75,2 73,6
Na slian nain, trokovi rada (plae i doprinosi) mogu se izraziti kao postotak ukupnih operativnih trokova, a podaci FINE za sektor MSP su u rasponu od najmanje 12,1% do najvie 18,7% 2012. godine. Mala poduzea su kontinuirano imala vie trokove rada (izraeno prema ovoj mjeri) od svih ostalih poduzea. Mikro-poduzea su imala najnie trokove rada 2008. godine i 2009. godine, ali su ih onda pretekla velika poduzea, iako su njihovi trokovi rada ostali najnii meu MSP.
Tablica 5.6: Trokovi rada i ukupni operativni trokovi MSP, postotak, (2008.2012. godine) 2008. Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
2009. 12,7 18,1 14,6 15,4 12,8 14,1
2010. 12,9 18,9 14,8 15,7 12,4 14,1
2011. 12,1 18,4 14,1 15,1 11,7 13,4
2012. 12,1 18,7 14,1 15,1 11,3 13,2
11,1 16,3 13,3 13,9 11,5 12,8
Podaci FINE mogu se koristiti i za dobivanje informacija o nancijskoj strukturi poduzea. Analizom temeljnog kapitala u odnosu na ukupne obveze dobivamo podatke o kapitalizaciji poduzea. Na toj osnovi, MSP 2012.
26
godine imaju prosjenu kapitalizaciju od 21%, mikro-poduzea 11%, mala 29%, a srednja 30%. to je nia osnovica temeljnog kapitala, to je poduzee vie izloeno negativnim promjenama u ekonomskim uvjetima. Podaci prikazani u tablici 5.7 pokazuju da mikro-poduzea imaju vrlo lou bazu temeljnog kapitala i stoga su uvjeti njihova prometa tei u doba recesije.
Tablica 5.7: Temeljni kapital MSP kao postotak ukupnih obveza, postoci (2011.2012. godine) 2011. Poduzea s dobiti Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
2012. Ukupan broj poduzea 13 27 34 23 45 44 Poduzea s dobiti 29 34 38 34 48 49 Poduzea s gubitkom 01 16 15 05 41 33 Ukupan broj poduzea 11 29 30 21 46 43
Poduzea s gubitkom 00 12 17 06 46 37
33 34 42 36 44 48
Slika 5.2: Temeljni kapital kao postotak ukupnih obveza (2011.2012. godine)
Izvor: FINA
Pomou podataka dobivenih od FINE moemo izraunati brojke koje se odnose na povrat na kapital i povrat na imovinu. Kada izraunamo te mjere, vidimo vie dokaza (u tablici 5.8 i slici 5.3) za niske razine povrata i protabilnosti u cijelom sektoru MSP.
Tablica 5.8: Ukupna protabilnost MSP, postoci, 2011. i 2012. godine Povrat na kapital 2011. Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
Povrat na imovinu 2012. -11 08 -01 -01 04 02 2011. 02 04 00 00 02 01 2012. -01 02 00 00 02 01
12 14 01 01 04 03
27
Slika 5.3 : Povrat na kapital i imovinu
Izvor: FINA
Tablica 5.9 daje konaan prikaz nancijskih rezultata MSP, i to prema konkretnoj gospodarskoj djelatnosti, koje su denirane u poglavljima NKD klasikacije iz 2007. godine. Mali poduzetnici ostvarili su najbolje brojke za protabilnost. U svim podrujima gospodarske djelatnosti, kako je prikazano u tablici 5.9, 78,5% svih malih poduzea bilo je protabilno, sa samo 21,5% malih poduzea koja su prijavila gubitke. U veini industrijskih sektora, rezultati protabilnosti malih poduzea nisu pokazivali vee odstupanje od gore spomenutih prosjeka. Prosjeci protabilnih i neprotabilnih srednjih i velikih poduzea bili su gotovo isti (69%/31% za srednja poduzea i 69,1%/30,9% za velika), dok su mikro-poduzea imala najvei postotak neprotabilnosti od 46,1%. Mikro-poduzea imala su osobitno loe rezultate u djelatnostima rudarstva i vaenja (62,7% neprotabilnih) te u opskrbi elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija (74,5% neprotabilnih), a i veina mikro-poduzea u graevinarstvu je imala gubitke (55%). U sektorima djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane veina je mikro-poduzea (56,2%) i srednjih poduzea (55,3%) bila neprotabilna.
Tablica 5.9: Sektor MSP prema gospodarskoj djelatnosti, protabilnosti i veliini, 2012. godine Mikro Dobit Gubitak % % 52,4 37,3 58,7 25,5 47,6 62,7 41,3 74,5 Mala Dobit Gubitak % % 79,9 71,4 79,5 72,2 20,1 28,6 20,5 27,8 Srednja Dobit Gubitak % % 72,7 78,6 67,8 90,9 27,3 21,4 32,2 9,1 Velika Gubitak % 22,2 32,5 16,7
Poglavlja prema NKD klasikaciji A: Poljoprivreda, ribarstvo i umarstvo B: Rudarstvo i vaenje C:Preraivaka industrija D: Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija E: Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okolia F: Graevinarstvo G: Trgovina na veliko i na malo H: Prijevoz i skladitenje I: Djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
Dobit % 77,8 100,0 67,5 83,3
53,2 45,0 55,5 59,7 43,8
46,8 55,0 44,5 40,3 56,2
77,8 77,9 78,7 82,7 63,8
22,2 22,1 21,3 17,3 36,2
86,1 71,8 72,1 67,8 44,7
13,9 28,2 27,9 32,2 55,3
90,0 46,9 74,7 54,2 88,9
10,0 53,1 25,3 45,8 11,1
28
Poglavlja prema NKD klasikaciji J: Informacije i komunikacije K: Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L: Poslovanje s nekretninama M: Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti N: Administrativne i pomone uslune djelatnosti O: Javna uprava i obrana P: Obrazovanje Q: Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi R: Umjetnost, zabava i rekreacija S: Ostale uslune djelatnosti T: Djelatnosti kuanstava kao poslodavaca Ukupno
Izvor: FINA
Mikro Dobit Gubitak % % 64,0 36,0 63,7 31,7 64,9 53,0 41,7 58,0 47,8 45,1 50,5 50,0 53,9 36,3 68,3 35,1 47,0 58,3 42,0 52,2 54,9 49,5 50,0 46,1
Mala Dobit Gubitak % % 81,9 18,1 72,7 65,6 84,5 82,9 75,0 90,3 83,3 66,3 76,7 78,5 27,3 34,4 15,5 17,1 25,0 9,7 16,7 33,8 23,3 21,5
Srednja Dobit Gubitak % % 68,6 31,4 71,4 16,7 66,7 62,5 53,8 60,0 69,0 28,6 83,3 33,3 37,5 100,0 46,2 40,0 31,0
Velika Dobit Gubitak % % 73,3 26,7 75,0 33,3 71,4 33,3 66,7 69,1 25,0 66,7 28,6 66,7 33,3 30,9
5.3
Izvozni rezultati malih i srednjih poduzea
Tablica 5.10 prikazuje podatke o prihodu od prodaje izvan Hrvatske. U nancijskim izvjeima koja poduzea podnose FINI postoji problem klasiciranja u biljeenju prodaje u inozemstvu, a taj je problem priznala i FINA. S obzirom na potrebu za posebnim podacima o sektoru MSP, odluili smo ukljuiti i te podatke.16 MSP su poveali svoj udio u ukupnom izvozu s 40% na 44% u proteklih pet godina. Djelomice je to zbog porasta izvoza od 14,48% (ukupan izvoz u Hrvatsku porastao je 5,4% u ovom razdoblju). Najbolje rezultate imala su mala poduzea, koja su zabiljeila porast od 18,3%, dok su srednja poveala svoj izvoz za 14%, a mikro-poduzea za 9,5%.
Tablica 5.10: Prihod od izvoza, M HRK, 2008.2012. godine 2008. Mikro Mala Srednja Ukupni MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
% 7 12 21 40 60 100
2009. 5.698 9.806 16.376 31.879 48.269 80.148
% 7 12 20 40 60 100
2010. 6.407 10.711 18.867 35.985 53.085 89.070
% 7 12 21 40 60 100
2011. 7.835 12.802 19.697 40.334 55.748 96.082
% 8 13 21 42 58 100
2012. 7.502 12.918 21.961 42.381 54.701 97.082
% 8 13 23 44 56 100
6.847 10.922 19.251 37.019 55.089 92.108
Tablica 5.11 donosi detaljnije podatke o udjelu MSP u Hrvatskoj u izvoznim rezultatima na osnovi njihove gospodarske djelatnosti. Iz tablice moemo vidjeti da je izvoz prema djelatnostima onih poduzea koja se bave preraivakom industrijom vaan u sluaju velikih poduzea u Hrvatskoj (39,3%), iako je openito uzevi izvoz poduzea u preraivakoj industriji iznosio 58,4% ukupnog izvoza (2012. godine). Druga najvea izvozna skupina je u djelatnostima trgovine na veliko i na malo (NKD poglavlje G, 12% ukupne vrijednosti), prijevoza i skladitenja (NKD poglavlje H, s udjelom od 8,2%), djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane (NKD poglavlje I, 4,7%) te strunim, znanstvenim i tehnikim djelatnostima (NKD poglavlje M, 4%). Tih pet
16 Alternativni izvori, DZS i Hrvatska narodna banka, ne daju konkretne podatke za MSP.
29
gospodarskih sektora predstavlja 87,3% ukupne vrijednosti izvoza. I u sektoru MSP dominira preraivaka industrija s 43,4% cijelog izvoza MSP. Ostali sektori vani za izvoz u MSP su: trgovina na veliko i na malo (20,6%); prijevoz i skladitenje (8,7%) te strune, znanstvene i tehnike djelatnosti (8,5%). Udio mikro-poduzea u ukupnom izvozu preraivake industrije u MSP bio je nizak i iznosio 5,8%, a visok u sektoru trgovine na veliko i na malo, gdje iznosi 34,4%.
Tablica 5.11: Izvoz MSP prema gospodarskoj djelatnosti i veliini (2012. godine) Mikro A: Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo B: Rudarstvo i vaenje C: Preraivaka industrija D: Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija E: Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okolia F: Graevinarstvo G: Trgovina na veliko i na malo H: Prijevoz i skladitenje I: Djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane J: Informacije i komunikacije K: Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L: Poslovanje s nekretninama M: Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti N: Administrativne i pomone uslune djelatnosti O: Javna uprava i obrana P: Obrazovanje Q: Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi R: Umjetnost, zabava i rekreacija S: Ostale uslune djelatnosti T: Djelatnosti kuanstava kao poslodavaca Ukupno
Izvor: FINA
Mala 0,2 0,0 5,9 0,0 0,4 0,4 2,0 1,4 0,3 0,6 0,0 0,0 1,3 0,7 0,0 0,0 0,0 13,3
Srednja 0,6 0,1 12,0 0,0 0,1 0,1 4,0 1,7 1,3 0,6 0,0 0,0 1,4 0,5 0,1 0,2 22,6
Ukupno MSP 0,9 0,1 19,0 0,1 0,6 0,7 9,0 3,8 1,8 1,7 0,0 0,0 3,7 1,8 0,0 0,0 0,0 0,1 0,3 43,7
Velika 0,7 1,3 39,4 1,1 0,9 0,8 3,0 4,4 3,0 1,0 0,1 0,1 0,3 0,1 0,1 56,3
Ukupno 1,6 1,5 58,4 1,3 1,5 1,4 12,0 8,2 4,7 2,7 0,1 0,2 4,0 1,9 0,0 0,0 0,0 0,2 0,3 100,0
0,2 0,0 1,1 0,1 0,1 0,2 3,1 0,8 0,1 0,5 0,0 0,0 0,9 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,7
5.4
Istraivanje i razvoj u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj
Javni sektor dominira ulaganjima u istraivanje i razvoj (R&D). Visokokolske ustanove i dravna tijela zajedno ine 55,8% ukupnog R&D-a17 za razliku od EU, gdje javno-istraivaki sektor ini u prosjeku 37,5% ukupnih ulaganja u R&D. Prema izdacima za istraivanje i razvoj Hrvatska zaostaje u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Ukupna ulaganja u R&D kao postotak BDP-a (GERD bruto domai izdaci za R&D) u prosjeku iznose 2,03%18 u EU, ali u Hrvatskoj je taj podatak 0,75%, to Hrvatsku stavlja na 30. mjesto od 37 ocjenjivanih zemalja. Vie od dvije treine alokacija iz dravnog prorauna ili izdataka za djelatnost R&D 2010. godine bilo je za sektor visokog obrazovanja (70,08%), slijedio je vladin sektor s 25,78% dok je poslovni sektor dobio samo 3,36%.
17 18
Background Report on the Innovation System of Croatia (Izvjee o sustavu inovacija u Hrvatskoj), nacrt izvjea OECD-a, 2012. godine.
Science, Technology and Innovation in Europe (Znanost, tehnologija i inovacije u Europi), Eurostat 2012. godine.
30
Slika 5.4: Ukupna ulaganja u R&D
Izvor: DZS Izdaci za istraivanje i razvoj dravni proraun 2010.2011. godine (2012.)
Hrvatska poduzea odgovorna su za 44,2% svih ulaganja u R&D, dok je u EU-27 isti udio iznosio 61,5%. U Hrvatskoj su ulaganja u R&D koja nancira privatni poslovni sektor iznosila 0,34% BDP-a u usporedbi s 1,26% u EU-27. Podaci o prirodi poslovnih investicija pokazuju da je 2010. godine najvei udio iao na znanstveni R&D (32,6%), nakon ega su slijedila ulaganja u telekomunikacije i farmaceutiku (oboje iznosi 17,8%). Ostali znaajni sektori prema ulaganjima u R&D bili su priprema i usluivanje hrane (5,1%), nancijske i ostale usluge (5,5%), motorna vozila (4,4%) i opskrba energijom (4,7%).19 Ustanove za R&D u javnom sektoru vanije su nego u privatnom sektoru s obzirom na zapoljavanje istraivakog osoblja i izdatke za R&D, dok privatni sektor zapoljava samo 19% svih istraivaa. U Hrvatskoj mikro-poduzea predstavljaju samo 1,1% ukupnih ulaganja u R&D u poslovnom sektoru, a mala poduzea predstavljaju jo 6,6%. Te su brojke meu najniim brojkama zabiljeenim za europske zemlje. S druge strane, u Hrvatskoj je udio ukupnih poslovnih ulaganja u R&D u srednjim poduzeima vei nego u veini ostalih europskih zemalja. Tablica 5.5 predstavlja projekcije intenziteta R&D-a, u obliku GERD-a kao postotka BDP-a u razdoblju od 2000. do 2020. godine. Intenzitet R&D-a pao je u Hrvatskoj od 2008. godine i oekuje se nastavak toga trenda, osim ako se ne uvedu znaajne promjene. To je u suprotnosti s projekcijama za EU, koje naglaavaju skroman porast intenziteta u R&D-u u ovom razdoblju.
Slika 5.5: Hrvatska: projekcije intenziteta R&D-a
Izvor: Izvjee Innovation Union Competitiveness, 2011. godine

19 Izvjee Erawatch Croatia.
31
Nematerijalna imovina denira se kao trokovi razvoja, koncesije, patenti, licence, brendovi roba i usluga, softverska i ostala prava, good will (dobro ime poduzea i sl). i ranija otplata nematerijalne imovine u postupku izgradnje. Nematerijalnu imovinu stoga moemo koristiti kao zamjensku varijablu za analizu vanosti izdataka poduzea za R&D. Tablica 5.9 i slika 5.6 prikazuju podatke o nematerijalnoj imovini kao postotak materijalne imovine prema podacima FINE za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Dolo je do pada omjera izmeu nematerijalne i ukupne materijalne imovine u MSP tijekom ovog razdoblja, s prosjenih 4,41% 2008. godine na 3,18% 2012. godine. Nadalje, podaci pokazuju da se omjer poveava s veliinom poduzea. U mikro-poduzeima, nematerijalna imovina iznosi samo 1,8% 2012. godine, dok je ista brojka za srednja poduzea 5,2% 2012. godine.
Tablica 5.12: Nematerijalna imovina kao % ukupne trajne imovine 2008. Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno
Izvor: FINA
2009. 2,8 3,6 4,5 3,52 5,1 4,46
2010. 3,2 2,5 4,9 3,69 3,7 3,69
2011. 2,4 2,8 5,6 3,54 3,7 3,61
2012. 1,8 3,1 5,2 3,20 3,2 3,18
3,6 3,4 4,5 3,86 4,8 4,41
Slika 5.6: Nematerijalna imovina kao udio u ukupnoj imovini
Izvor: FINA
5.5
Malo i srednje poduzetnitvo i inovacije u Hrvatskoj
Izvjee European Innovation Scoreboard20 za 2011. godinu donosi procjenu inovacija u Hrvatskoj. Hrvatska je razvrstana s indeksom od 0,31%, u usporedbi s prosjekom EU-27 od 0,539%. Zajedno s Norvekom i Srbijom, Hrvatska je u skupini umjerenih inovatora. U Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj rezultati za inovacije rastu izmeu 4,1% i 5,3%, to je dosta iznad prosjeka EU-27 u istom razdoblju.
20
Izvjee Innovation Union Scoreboard iz 2011. godine.
32
Slika 5.7: Indeks pod nazivom Summary Innovation Index
Izvor: Izvjee European Innovation Scoreboard
Detaljan prol Hrvatske (pogledati sliku 5.8) pokazuje relativne snage u podrujima ljudskih resursa, nancija i potpore, inovatora i ekonomskih uinaka. Relativne slabosti su u podruju otvorenih izvrsnih i privlanih istraivakih sustava i intelektualnoj imovini.
Slika 5.8: Hrvatska, prol R&D-a, 2009. godine
Izvor: Izvjee Innovation Union Scoreboard iz 2011. godine
Inovacije su iznimno vane za odreivanje konkurentnosti industrije, to posebice vrijedi za meunarodna trita i to priznaje Svjetski gospodarski forum, koji smatra da su inovacije jedan od 12 stupova za uspostavljanje konkurentnog gospodarstva. Najnovije izvjee o globalnoj konkurentnosti Hrvatsku stavlja na 81. mjesto od 144 zemlje koje su analizirane, iako se primjeuje njezin bolji poloaj s obzirom na inovacije, gdje je stavlja na 74. mjesto od 144 zemlje koje su ocjenjivane. Hrvatska je stoga ispred velikog broja drava lanica EU (Grka, Slovaka, Bugarska i Rumunjska) te se moe klasicirati kao gospodarstvo koje se temelji na uinkovitosti. U ovoj je analizi za veu konkurentnost i naziv gospodarstva koje se temelji na uinkovitosti potreban razvoj novih proizvoda i uporaba unaprijeenih procesa. Hrvatska se ocjenjuje slabom u podrujima inovacija i stvaranja znanja, kao i u podruju inovacija, poduzetnitva i provedbe
33
inovacija. Slika 5.9 dolje pokazuje veliki suodnos izmeu ukupnog indeksa konkurentnosti zemalja i njihovih rezultata u pogledu ocjene inovacija. 2011. godine Hrvatska je bila na 76. mjestu (od 142 zemlje) prema inovacijama.
Slika 5.9: Indeks globalne konkurentnosti (GCI) 2010./2011. godine
Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti, 2010.2011. godine
Hrvatska se smatra umjerenim inovatorom prema rezultatima inovacija21, a openito je na 25. mjestu od 34 europske zemlje prema rezultatima inovacija, s 44% svih poduzea u Hrvatskoj koja su klasicirana kao aktivna u pogledu inovacija22, dok ista brojka za EU-27 iznosi 52%. Analiza provedena za izvjee Scoreboard23 naglaava potekoe s kojima se Hrvatska suoava u pogledu broja prijavljenih patenata, prihoda od licenci i patenata iz inozemstva, broja registriranih igova Zajednice, broja projekata zatienih registriranjem iga Zajednice i udjela izvoza znanjem intenzivnih djelatnosti u ukupnom izvozu usluga. Rezultati hrvatskih MSP za inovacije potvreni su podacima Dravnog zavoda za statistiku.24 Za razliku od sektora velikih poduzea, u kojem 79% poduzea provodi inovacije, samo se jedna treina malih poduzea bavila inovacijama u istraivanom razdoblju. Dodatni podaci o inovacijskoj djelatnosti MSP mogu se nai u izvjeu SBA Fact Sheets. Brojke koje slijede temelje se na podacima prikupljenim za izvjee SBA Fact Sheets iz 2010./2011. godine, a koji pokazuju na kojem je mjestu Hrvatska s obzirom na: postotak svih MSP koji uvode inovacije u proizvodima ili procesima (13. mjesto od 24 europske zemlje) i postotak svih MSP koji uvode organizacijske ili marketinke inovacije (15. mjesto od 24 zemlje).
21 22 23 24
Izvjee GEM, Hrvatska, CEPOR, 2010. godine. Izvjee GEM, Hrvatska, CEPOR, 2010. godine. Izvjee Innovation Union Scoreboard, 2011. godine. Inovacijske djelatnosti u hrvatskim poduzeima u razdoblju od 2008. do 2010. godine, DZS, 2012. godine.
34
Slika 5.10 : Inovacije u proizvodima i procesima
Slika: 5.11 Organizacijske i marketinke inovacije
Hrvatska
EU 27
Izvor: DG Enterprise and Industrija (Opa uprava za poduzetnitvo i industriju)
Prema analizi meunarodnih podataka koje imamo na raspolaganju vidimo da poduzea u Hrvatskoj moraju poveati razinu kvalitete inovacija. Nedavno istraivanje zavreno u Hrvatskoj naglaava koliko je to vano za mala poduzea. Istraivanje25 pokazuje da u vie od jedne treine malih inovacijskih poduzea prihod od inovativnih proizvoda iznosi vie od 50% svih prihoda od prodaje. Inovacije su iznimno vane za prihode od izvoza i domae prodaje, veu dodanu vrijednost te odravanje i poveavanje zaposlenosti. Meutim, poduzea u Hrvatskoj tek moraju osjetiti korist od inovacija koju su osjetila gospodarstva koja se temelje na inovacijama. Manjim poduzeima e i dalje trebati potpora da bi unaprijedila rezultate u inovacijama.
5.6
Mala i srednja poduzea u sektorima visoke tehnologije i znanjem intenzivnim djelatnostima
Nedavna studija rezultata MSP u zemljama EU-2726 pokazala je da su zemlje s velikim udjelom MSP u sektorima visoke tehnologije i srednje-visoke tehnologije imale bolje rezultate u smislu rasta, dodane vrijednosti i stvaranja radnih mjesta u tekim gospodarskim uvjetima proteklih godina. Dolje su prikazani podaci za Hrvatsku sakupljeni za podsektore preraivake industrije na osnovi NKD klasikacije druge redakcije, koji se nalaze u novom izvjeu EU o MSP. Od 11.560 MSP u sektoru proizvoake industrije, 5.530 subjekata (47,8%) klasicirani su kao poduzea koja proizvode niskotehnoloke proizvode, 3.995 subjekata (ili 34,6%) proizvode srednje-niske tehnoloke proizvode, 1.502 subjekta (13%) proizvode srednje-visoke tehonoloke proizvode, a 533 subjekta (4,6%) proizvode visokotehnoloke proizvode. U uslunom sektoru, od ukupno 69.575 poduzea, 46.535 poduzea (66,9%) je u uslunim sektorima s manje znanjem intenzivnim djelatnostima, a 23.040 poduzea (33,1%) u znanjem intenzivnim djelatnostima.
25 26
Hrvatski kvocijent inovativnosti, 2011. godine EU SMEs in 2012: at the crossroads (godinje izvjee o MSP), ECORYS, rujan 2012. godine.
35
Tablica 5.13 : Ukupan broj poduzea prema tehnologiji i znanjem intenzivnim djelatnostima, 2012. godine NKD 2007. Poljoprivreda Rudarstvo Opskrba Graevinarstvo Ostalo Tradicionalni sektori, ukupno % Niskoteh. Srednje-nisko teh. Srednje-visoko teh. Visokoteh. Preraivaka industrija, ukupno % Manje znanjem intenzivne djelatnosti (MZID) Znanjem intenzivne djelatnosti (ZID) Usluge ukupno % Svi sektori %
Izvor: FINA
Mikro 1.461 161 803 9.854 12.279 76,9 3.660 2.836 1.050 425 7.971 69.0 39.527 19.042 58.569 84,2 78.819 81,2
Mala 179 42 225 1.118 1.564 9,8 974 627 283 55 1.939 16,8 3.300 1.420 4.720 6,8 8.223 8,5
Srednja 44 14 90 131 279 1,7 173 124 82 18 397 3,4 Usluge 478 114 592 0,9 1.268 1,3
Velika 9 3 22 32 66 0,4 54 27 26 7 114 1,0 127 33 160 0,2 340 0,4
Zadruge 507 4 7 79 597 3,7 150 30 8 2 190 1,6 269 142 411 0,6 1.198 1,2
Obrti 288 20 10 565 883 5,5 486 340 49 26 901 7,8 2,238 226 2.464 3,5 4.248 4,4
Ostalo 235 12 46 1 294 1,8 33 11 4 48 0,4 596 2.063 2.659 3,8 3.001 3,1
Ukupno 2.723 244 1.169 11.825 1 15.962 100,0 5.530 3.995 1.502 533 11.560 100,0 46.535 23.040 69.575 100,0 97.097 100,0
% 17,1 1,5 7,3 74,1 0,0 100
Tradicionalni sektori
Preraivaka industrija 47,8 34,6 13,0 4,6 100
47,9 23,7 71,7 0,1 100
Tablica 5.14 prikazuje stanje prema zaposlenosti na osnovi denicija koje se koriste u tablici 5.13. Od ukupnog broja od 469.059 osoba zaposlenih u MSP u sektoru preraivake industrije i uslunom sektoru u Hrvatskoj 2012. godine, 29,4 je zaposleno u visokotehnolokoj preraivakoj industriji i znanjem intenzivnim djelatnostima. Od ukupnog broja zaposlenih u MSP u preraivakoj industriji, 18,4% ih je zaposleno u visoko-tehnolokoj proizvodnji s jo 34,3% njih zaposlenih u uslunom sektoru u znanjem intenzivnim djelatnostima.
Tablica 5.14: Zaposlenost prema gospodarskoj djelatnosti 2012. godine NKD 2007. Poljoprivreda Rudarstvo Opskrba Graevinarstvo Ostalo Tradicionalni sektori, ukupan % Preraivaka industrija Niskoteh. Srednje-nisko teh. Srednje-visko teh. 7.456 6.162 2.221 33.197 17.791 9.085 25.250 14.400 10.070 35.208 20.832 19.844 508 74 4 8.364 3.299 369 276 7 2 110.259 62.565 41.595 49,1 27,9 18,5 Mikro 2.256 236 1.029 15.537 19.058 12,8 Mala 4.076 891 6.463 28.086 39.516 26,5 Srednja 4.301 1.141 10.808 14.388 30.638 20,6 Velika 14.760 2.659 16.690 16.921 51.030 34,2 Zadruge 1.320 1 3 117 1.441 1,0 Obrti 1.675 125 64 4.837 6.701 4,5 Ostali 563 59 39 661 0,4 Ukupno 28.951 5.053 35.116 79.925 149.045 100,0 % 19,4 3,4 23,6 53,6 100,0
Tradicionalni sektori
36
NKD 2007. Visokoteh. Preraivaka industrija, ukupan % Manje znanjem intenzivne djelatnosti (MZID) Znanjem intenzivne djelatnosti (ZID) Usluge ukupno % Svi sektori %
Izvor: FINA
Mikro 857 16.696 7,4 66.156 31.788 97.944 21,5 133.698 16,1
Mala 1.049 61.122 27,2 77.290 44.033 121.323 26,6 221.961 26,7
Srednja 2.568 52.288 23,3 Usluge 49.709 12.341 62.050 13,6 144.976 17,5
Velika 5.361 81.245 36,2 110.287 20.174 130.461 28,6 262.736 31,7
Zadruge 1 587 0,3 547 218 765 0,2 2.793 0,3
Obrti 170 12.202 5,4 14.706 823 3,4 4,1
Ostali 285 0,1 5.453 22.815 6,2 3,5
Ukupno 10.006 224.425 100,0 324.148 132.192 456.340 100,0 829.810 100,0
% 4,5 100,0
39,1 15,9 55,0 0,0 100,0
15.529 28.268 34.432 29.214
5.7
Prostorna rasporeenost malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj
Tablice 5.15 do 5.19 opisuju djelatnost MSP u Hrvatskoj prema lokaciji. Prvo analiziramo rasporeenost djelatnosti MSP u Hrvatskoj prema statistikoj klasikaciji prostornih jedinica druge razine, tj. regijama prema NUTS II.
Tablica 5.15: Poduzea MSP prema veliini, 2012. godine (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska) Jadranska Hrvatska Protabilna Mikro Mala Srednja Velika Zadruge Obrti Slobodna zanimanja Jednostavni d.o.o.-i Ostali Ukupno
Izvor: FINA
Kontinentalna Hrvatska Protabilna 26.952 4.353 636 182 451 1.891 704 116 777 36.062 Neprotabilna 20.290 1.159 276 80 335 613 76 133 190 23.152
Neprotabilna 16.031 608 117 25 197 492 53 73 113 17.709
Ukupan broj poduzea 78.819 8.223 1.268 340 1.198 4.248 1.210 382 1.409 97.097
15.546 2.103 239 53 215 1.252 377 60 329 20.174
Jadranska Hrvatska ima ukupno 37.883 MSP (bez malih obrta) ili 39% od ukupnog broja MSP, od kojih je 53% protabilno, dok Kontinentalna Hrvatska ima 59.214 MSP ili 61% od ukupnog broja, od kojih je 60,9% protabilno.
Tablica 5.16: Zaposlenost i protabilnost u MSP prema veliini, 2012. godine (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska) Jadranska Hrvatska Protabilna Mikro Mala Srednja 32.937 51.436 29.201 Neprotabilna 16.263 16.142 13.175 Kontinentalna Hrvatska Protabilna 59.210 122.032 71.797 Neprotabilna 25.288 32.351 30.803 Ukupan broj poduzea 133.698 221.961 144.976
37
Velika Zadruge Obrti Slobodna zanimanja Jednostavni d.o.o.-i Ostali Ukupno

Izvor: FINA
33.546 634 10.436 1.478 42 6.676 166.386
9.782 237 2.550 135 45 1.022 59.351
137.080 1.153 18.139 2.656 90 12.385 424.542
82.328 769 3.307 172 99 4.414 179.531
262.736 2.793 34.432 4.441 276 24.497 829.810
27% svih zaposlenika u MSP rade u Jadranskoj Hrvatskoj (225.737 osoba), 74% njih u protabilnim poduzeima. U Kontinentalnoj Hrvatskoj 604.073 zaposlenika radi u MSP (72,8% ukupno zaposlenih u MSP), 70% njih u protabilnim poduzeima.
Tablica 5.17: Izvoz MSP prema kategoriji veliine, M HRK 2012. godine (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska) Jadranska Hrvatska Protabilna Mikro Mala Srednja Velika Zadruge Obrti Slobodna zanimanja Jednostavni d.o.o.-i Ostali Ukupno
Izvor: FINA
Kontinentalna Hrvatska Protabilna 5.034,6 7.747,6 13.607,3 35.153,0 21,9 816,8 44,4 0,3 45,0 62.470,7 Neprotabilna 493,4 1.067,3 1.973,4 7.754,1 15,1 30,4 0,0 0,0 16,0 11.349,9 257,0
Neprotabilna 1.048,8 1.464.7 4.752,3 2,9 23,9 0,3 0,0 0,3 7.550,2
1.717,4 3.053,9 4.915,9 7.041,5 20,1 268,5 4,9 0,1 178,7 1.7201,0
S obzirom na rezultate izvoza, MSP u Jadranskoj Hrvatskoj ine 25% ukupne prodaje od izvoza, a ista brojka za Kontinentalnu Hrvatsku iznosi 75%. to se tie obrtnikog sektora, u Obrtnom registru MINPO-a prijavljeno je ukupno 83.485 obrta, od kojih je 38.202 u Jadranskoj Hrvatskoj (46% ukupnog broja), a 45.283 ih je u Kontinentalnoj Hrvatskoj (54% ukupnog broja). Tablice 5.18 i 5.19 omoguuju nam analizu rasporeenosti djelatnosti MSP u okviru dvije regije i upanija u Hrvatskoj (regije prema treoj razini klasikacije NUTS III). Kontinentalna Hrvatska ima 14 upanija, a Jadranska samo 7. Razlika u broju upanija u regiji djelomice objanjava razlike u broju malih i srednjih poduzea u tim dvama regijama. U obje regije MSP ine 97% svih poduzea. Kontinentalna Hrvatska ima u apolutnom i relativnom smislu vie malih i srednjih poduzea, malih (5,4% do 3,6%) i srednjih (0,9% do 0,5%) od Jadranske Hrvatske.
38
Tablica 5.18: Broj poduzea prema upanijama i regijama, 2012. godine MSP (FINA) ukupno 1.191 1.180 30.159 1.520 1.111 1.332 2.052 3.413 508 1.387 2.422 627 1.236 5.528 53.666 52,6 3.167 8.374 537 8.069 1.733 10.054 2.710 34.644 46,5 88.310 50,0
Mikro Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Grad Zagreb Karlovaka Koprivniko-krievaka Krapinsko-zagorska Meimurska Osijeko-baranjska Poeko-slavonska Sisako-moslavaka Varadinska Virovitiko-podravska Vukovarsko-srijemska Zagrebaka Kontinentalna Hrvatska % Dubrovako-neretvanska Istarska Liko-senjska Primorsko-goranska ibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Zadarska Jadranska Hrvatska % Ukupno % 1.006 984 27.221 1.319 922 1.106 1.712 2.921 427 1.202 2.056 518 1.006 4.842 47.242 46,3 2.868 7.831 462 7.286 1.573 9.136 2.421 31.577 42,4 78.819 44,6
Mala 155 166 2.492 182 170 193 297 426 67 158 314 95 198 599 5.512 5,4 257 476 67 699 137 822 253 2.711 3,6 8.223 4,7
Srednja 30 30 446 19 19 33 43 66 14 27 52 14 32 87 912 0,9 42 67 8 84 23 96 36 356 0,5 1.268 0,7
Velika 5 5 158 5 6 6 5 21 3 4 14 3 8 19 262 0,3 6 19 21 3 23 6 78 0,1 340 0,2
Obrti 1.277 2.532 14.082 2.081 1.372 2.596 1.496 4.212 986 2.278 2.793 1.338 2.633 5.735 45.411 44,5 3.142 7.818 1.192 8.319 3.085 10.044 4.703 38.303 51,5 83.714 47,4
Ostalo 156 90 989 97 190 67 108 325 50 121 167 87 154 181 2.782 2,7 138 229 28 282 124 460 156 1.417 1,9 4.199 2,4
Ukupno 2.629 3.807 45.388 3.703 2.679 4.001 3.661 7.971 1.547 3.790 5.396 2.055 4.031 11.463 102.121 100 6.453 16.440 1.757 16.691 4.945 20.581 7.575 74.442 100 176.563 100
Izvor: FINA i Hrvatska obrtnika komora
S obzirom na zaposlenost, Kontinentalna Hrvatska ima 71,9% ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj (Jadranska ima 28,1%). Kada posebno analiziramo zaposlenost u MSP, vidimo da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj 67,1% ukupne radne snage u MSP u Hrvatskoj, a u Jadranskoj 32,9%. U Jadranskoj Hrvatskoj zaposlenost u mikro-poduzeima i obrtima ini 44,6% ukupne zaposlenosti u MSP za razliku od brojke od 36,6% u Kontinentalnoj Hrvatskoj.
39
Tablica 5.19: Zaposlenost u poduzeima prema upanijama i regijama, 2012. godine MSP (FINA) ukupno 10.656 10.235 158.393 10.381 8.488 12.018 19.543 25.123 5.322 12.105 21.992 4.771 11.345 31.109 341.481 52,8 15.199 28.806 3.153 40.977 8.630 46.962 15.427 159.154 63,1 500.635 55,7
Mikro Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Grad Zagreb Karlovaka Koprivniko-krievaka Krapinsko-zagorska Meimurska Osijeko-baranjska Poeko-slavonska Sisako-moslavaka Varadinska Virovitiko-podravska Vukovarsko-srijemska Zagrebaka Kontinentalna Hrvatska % Dubrovako-neretvanska Istarska Liko-senjska Primorsko-goranska ibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Zadarska Jadranska Hrvatska % Ukupno %
Izvor : FINA i Obrtnika komora
Mala 4.765 4.722 68.467 5.625 4.602 5.505 8.815 11.927 2.143 5.229 11.237 2.303 5.416 13.627 154.383 23,9 5.755 11.638 1.613 17.685 3.550 20.347 6.990 67.578 26,8 221.961 24,7
Srednja 3.604 3.329 44.899 2.193 2.086 4.309 7.104 7.487 2.345 4.655 6.893 1.351 3.860 8.485 102.600 15,9 4.793 7.660 612 10.501 2.574 11.544 4.692 42.376 16,8 144.976 16,1
Velika 2.838 3.138 158.706 2.881 6.518 1.874 2.656 10.316 1.517 4.053 10.636 1.447 3.484 9.344 219.408 33,9 2.109 11.064 13.203 1.034 13.487 2.431 43.328 17,2 262.736 29,2
Obrti 2.351 3.722 15.592 3.346 2.160 4.118 2.562 6.038 1.630 3.161 4.952 2.072 4.248 7.696 63.648 9,8 3.126 8.052 1.416 7.370 2.644 12.414 4.429 39.451 15,6 103.099 11,5
Ostala 491 464 12.636 351 714 796 693 1.685 250 445 1.081 262 738 1.132 21.738 3,4 571 1.022 821 3.877 527 2.847 604 10.269 4,1 32.007 3,6
Ukupno 16.336 17.559 345.327 16.959 17.880 18.806 25.454 43.162 8.719 19.764 38.661 8.552 19.815 49.281 646.275 100,0 21.005 48.944 5.390 65.427 12.835 75.710 22.891 252.202 100,0 898.477 100,0
2.287 2.184 45.027 2.563 1.800 2.204 3.624 5.709 834 2.221 3.862 1.117 2.069 8.997 84.498 13,1 4.651 9.508 928 12.791 2.506 15.071 3.745 49.200 19,5 133.698 14,9
Kontinentalna Hrvatska ima prosjenu gustou malog gospodarstva (broj poduzea na 1.000 stanovnika) od 35,3 (18,7 za MSP i 15,8 za obrte). Meutim, postoje velike razlike izmeu pojedinih upanija. Grad Zagreb ima najveu gustou malog gospodarstva, 57,2 (38 za MSP i 17,8 za obrte). Poeko-slavonska upanija ima gustou malog gospodarstva od 19,8 (6,5 za MSP i 12,6 za obrte), to je najnia gustoa u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Jadranska Hrvatska ima prosjenu gustou malog gospodarstva od 52,7 (24,5 za MSP i 27,1 za obrte). Istarska upanija ima najveu gustou malog gospodarstva od 78,9 (40,2 za MSP i 37,5 za obrte), a Liko-senjska najniu u Jadranskoj Hrvatskoj od 34,4 (10,5 za MSP i 23,4 za obrte).
40
VI Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj
6.0 Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Ovo je poglavlje podijeljeno u tri dijela u kojima se daje pregled opeg poslovnog okruenja kako slijedi: i) godinja ocjena poslovnog okruenja na osnovi meunarodnih istraivanja, ii) pregled glavnih poduzetnikih problema u Hrvatskoj na osnovi rezultata raznih istraivanja, analiza ogranienja za razvoj malog gospodarstva i nancijska sredstva za malo gospodarstvo u Hrvatskoj, iii) pregled institucionalnih potpora za MSP u Hrvatskoj. Cijelo poglavlje ukratko prikazuje situaciju s kojom se susreu budui poduzetnici u Hrvatskoj, kao i oni koji imaju ve ustaljeno poslovanje. Sagledavaju se uvjeti koji proizlaze iz odluka i postupaka onih organizacija koje imaju ovlast i nadlenost za tematiku koja se odnosi na poduzetnike te vlasnike i rukovoditelje malih poduzea. Obino se vri analiza uvjeta koji olakavaju otvaranje novih poduzea te slabe pritisak na rukovoditelje i vlasnike malih poduzea te deniraju uvjeti koji predstavljaju prepreke i tekoe za te dvije ciljne skupine. Uglavnom se analiziraju rezultati istraivanja, iako te podatke esto dokumentiraju i tijela odgovorna za pruanje potpore MSP i njegov razvoj. Mnogo je meunarodnih istraivanja koja se provode na godinjoj osnovi i koja mjere rezultate zemalja na ljestvici od 1 do ...., gdje 1 predstavlja zemlju s najpovoljnijim uvjetima poslovanja.27 etiri su glavna meunarodna istraivanja koja vre ovu vrstu indeksiranja i vrednovanja rezultata prema ljestvicama, a to su: i. izvjee Svjetske banke Doing Business, ii. izvjee o globalnoj konkurentnosti WEF-a (Svjetski gospodarski forum); iii. izvjee projekta Global Entrepeneurship Monitor, koje izrauje GEM konzorcij i iv. izvjee EU SBA Fact Sheets uz potporu DG Enterprise and Industry (Opa uprava za poduzetnitvo i industriju). U tim se izvjeima koriste standardne denicije i mjerila koja njihovim autorima omoguuju rangiranje zemalja prema ljestvicama. Prva dva istraivanja uglavnom se bave opim uvjetima u svim zemljama koji se odnose na otvaranje, rezultate i zatvaranje poduzea. U njima se ocjenjuje koliko su lagani ili teki zakonski/administrativni uvjeti koje moraju ispuniti gospodarstvenici, a koji su nametnuti u svim zemljama (u onim podrujima koja su odreena metodologijom istraivanj). Istraivanje Global Entrepreneurship Monitor naglasak stavlja na stanje u poduzetnitvu i rezultate poduzetnika u zemljama pokrivenim istraivanjem. U istraivanju SBA Fact Sheets koristi se eklektian pristup te elementi koji se mogu nai u ostalim velikim meunarodnim istraivanjima. Postoje i ostali materijali korisni za analizu okruenja u kojemu se nalazi malo gopodarstvo, na meunarodnoj razini, ovisno o konkretnom problemu, primjerice istraivanja Flash Eurobarometer. Taj meunarodni materijal treba dopuniti odgovarajuim domaim istraivanjima i izvjeima kao to je izvjee Europskog investicijskog fonda: SME Financing Gap Assessment in Croatia (Procjena praznina u nanciranju za MSP u Hrvatskoj) kao i podacima koji su dostupni resornim ministarstvima i podacima koji proizlaze iz donatorskih projekata.
6.1
Meunarodna istraivanja o poslovnom okruenju
Prije svega, godinja meunarodna istraivanja, Izvjee Svjetske Banke Doing Business i Izvjee o globalnoj konkurentnosti, rangiraju zemlje s obzirom na posebne aspekte poslovanja. Sabiranjem rezultata u pojedinim podrujima dobiva se opa ocjena koja se pripisuje svakoj zemlji ukljuenoj u istraivanje. Najnovija izvjea o tim istraivanjima Hrvatsku su rangirala kao 84. zemlju od 185 zemalja u izvjeu Svjetske banke Doing Business (2012./2013.) te kao 81. zemlju od 144 zemlje u izvjeu o globalnoj konkurentnosti (2012.2013.). Protekle godine Hrvatska je pala na rang ljestvicama tih istraivanja: za 4 mjesta u izvjeu Svjetske banke i za 5 mjesta u indeksu
27 Ta istraivanja analiziraju uvjete poslovanja. Ona nisu ograniena samo na podruje malog gospodarstva.
41
Svjetskog gospodarskog foruma. Valja primijetiti da pad na rang ljestvici sam po sebi ne znai da se pogoralo poslovno okruenje jer bismo isti rezultat mogli dobiti i da je u Hrvatskoj dolo do poboljanja nego samo da su ta poboljanja bila mnogo manje vana od onih u drugim zemljama. U svakom sluaju, neto ishod, tj. pad na rang ljestvici, izaziva zabrinutost.
Tablica 6.1: Rangiranje Hrvatske prema posebnim kriterijima, izvjee Svjetske banke Doing Business, 2012.2013. godine Dobri rezultati Otvaranje poduzea Dobivanje elektrinog prikljuka Dobivanje kredita Prisilna provedba ugovora Plaanje poreza
Izvor: Izvjee Svjetske banka Doing Business 2012.-2013.
Mjesto 67. 56. 48. 48. 32.
Loi rezultati Ishoenje dozvola Zatita investitora Registriranje imovine Prekogranina trgovina Rjeavanje insolventnosti
Mjesto 143. 133. 102. 100. 94.
Trenutano su za hrvatske rezultate prema Izvjeu Doing Business najproblematinija dva kriterija: ishoenje dozvola i zatita investitora.
Tablica 6.2: Rangiranje Hrvatske prema posebnim kriterijima, Indeks globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, 2012.2013. godine Dobri rezultati Osnovni uvjeti Poveanje uinkovitosti Mjesto 60. 72. Loi rezultati Uinkovitost trita roba Uinkovitost trita rada Ustanove Modernizacija poslovanja Razvoj nancijskog trita Inovacije i modernizacija
Izvor: Izvjee Svjetske banke Doing Business 2012.-2013.
Mjesto 114. 106. 98. 96. 92. 83.
Indeks globalne konkurentnosti utvruje propuste na tritu rada i na tritu roba, kao i neke probleme u uinkovitosti ustanova kao podruja u kojima situacija u Hrvatskoj najmanje zadovoljava. Na osnovi izvjea SBA Fact Sheets za pojedinane zemlje, DG Enterprise and Industry (Opa uprava za poduzetnitvo i industriju) analizira rezultate pojedinanih zemalja (drave lanice, drave kandidatkinje, lanice EEA-a) prema prosjenim rezultatima u EU (EU-27), to pokazuju brojke u nastavku za 2012. godinu.
Slika 6.1: Rezultati prema 10 stupova Akta o malom gospodarstvu, Hrvatska i EU-27
Izvor: DG Enterprise and Industry (Opa uprava za poduzetnitvo i industriju)
42
Slika 6.2: Rezultati Hrvatske i EU prema 10 stupova Akta o malom gospodarstvu
Slike 6.1 i 6.2 pokazuju da su rezultati Hrvatske naelno u skladu s praksom EU s obzirom na vjetine i inovacije, okolinu, odgovornu upravu i pristup nanciranju, ali rezultati s obzirom na drugu priliku i internacionalizaciju nisu toliko zadovoljavajui.
6.2
Poduzetniki problemi u Hrvatskoj
Poduzetnitvo u Hrvatskoj: Izvjea SBA Fact Sheet i Global Entrepreneurship Monitor analiziraju obiljeja poduzetnitva. Najnovije izvjee SBA Fact Sheet za Hrvatsku naelno Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na poduzetnitvo, kako prikazuje slika 6.3 Poduzetnitvo u nastavku:
Slika 6.3: Rezultati prema stupu poduzetnivo u Aktu o malom gospodarstvu
Navedeni prosjeci za EU odraavaju stopu samozaposlenosti, poduzetniku namjeru i udio odraslih koji se slau da im je kolsko obrazovanje pomoglo u razvoju poduzetnikog stava i iznad su prosjeka EU. Hrvatska je, meutim, ispod prosjeka EU-27 prema svih ostalih est kriterija.
43
Moramo objasniti rezultate Hrvatske u pogledu kriterija poduzetnika namjera, poduzetnitvo pokrenuto prilikom i sklonost samozapoljavanju, a u tome nam smislu pomae najnovije izvjee Flash Eurobarometer br. 354. U toj se publikaciji navodi da 54% ispitanika u Hrvatskoj pokazuje veu sklonost prema samozapoljavanju nego prema statusu zaposlenika, dok je u EU-27 37% ispitanika izrazilo tu sklonost. Stav prema samozapoljavanju u Hrvatskoj porastao je za 11 postotnih bodova izmeu 2009. i 2012. godine. Slino je 58% ispitanika u Hrvatskoj samozapoljavanje smatralo poeljnim, dok je isti podatak za EU samo 32%. Meutim, te podatke ublaava broj ispitanika u Hrvatskoj koji vjeruju da samozapoljavanje nee biti izvedivo: 80% u odnosu na 67% u EU. Meu razlozima koje hrvatski ispitanici najee navode u pogledu samozapoljavanja kao mogunosti koja nije izvediva su manjak kapitala i trenutana gospodarska klima. Izvjee projekta Global Entrepreneurship Monitor (GEM) donosi dodatne podatke o motivaciji pojedinaca za poduzetnitvo, to prikazuje tablica 6.3 iz koje se vidi da je premalo onih koji imaju pozitivan stav prema poduzetnitvu (karijera/izbor naina ivota i/ili elja da unaprijede svoje okolnosti).
Tablica 6.3: Poduzetnika aktivnost u Hrvatskoj, EU i zemljama koje nisu lanice EU, izvjee GEM za 2012. godinu Ukupna Stopa Vlasnitvo poduzetnika vlasnitva novih djelatnost u ranoj utemeljenih poduzea fazi poduzea (TEA) 3 3 2 8 7 8 7 6 3
Stopa poduzetnitva u nastanku Europska unija Zemlje koje nisu lanice EU Hrvatska 5 4 6
Prekid poslovanja
Pokrenuto iz Prilika potaknuta nude unaprjeenjem (% TEA)/ (% TEA) 21 34 34 47 43 36
3 4 4
Izvor: Izvjee GEM, 2012. godine
Izvjee GEM sagledava dvije razliite skupine pokazatelja: i) o stavovima ljudi i drutva prema pokretanju novog poduzea i ii) stopi ukupne poduzetnike aktivnosti (TEA total entrepreneurial activity), koja se sastoji od mjerenja postotka pojedinaca u dobi od 18 do 64 godina starosti u gospodarstvu koji su u procesu pokretanja ili ve imaju nova poduzea. Stoga TEA indeks obuhvaa i poduzetnike u nastajanju i nove poduzetnike. Izvjee GEM mjeri i utemeljenu poslovnu djelatnost i njezin prekid. S obzirom na poduzetnike stavove i percepcije, Hrvatska kaska za ostalima posebice u uoenim prilikama koje gospodarstvo nudi gospodarstvenicima. Ta je percepcija nedvojbeno djelomice rezultat etiri uzastopne godine niskog i negativnog gospodarskog rasta. U pogledu poduzetnike aktivnosti, Hrvatska kaska i s obzirom na percepciju o prilikama koje postoje za pokretanje novog poduzea, to se vidi u tablicama 6.3 i 6.4. to se tie statusa koje drutvo daje uspjenim poduzetnicima, Hrvatska ima jedan od najniih rezultata od svih 69 istraenih zemalja, dok u pogledu ocjenjivanja prilika za poduzetnitvo, Hrvatska ima drugi najnii rezultat od svih 24 zemalja koje se temelje na uinkovitosti.
44
Tablica 6.4: Poduzetniki stavovi, percepcije i namjere u Hrvatskoj, EU i zemljama koje nisu lanice EU, izvjee GEM za 2012. godinu Poduzetnitvo Visoki status kao dobar izbor poduzetnika karijere 58 62 64 69 66 42
Uoene prilike Europska unija Zemlje koje nisu lanice EU Hrvatska 31 33 17
Uoeni kapaciteti 42 42 44
Strah od neuspjeha 39 36 36
Poduzetnike namjere 13 14 19
Pozornost koju mediji pridaju poduzetnicima 50 52 40
Izvor: izvjee GEM, 2012. godine
Tablica pokazuje da hrvatsko drutvo ne gleda pozitivno na poduzetnitvo. To ponavljaju rezultati izvjea Flash Eurobarometer koji potvruju negativan stav prema poduzetnicima koji prevladava u Hrvatskoj, sa 70% ispitanika koji se slau s tvrdnjama da poduzetnici iskoritavaju rad drugih ljudi i da poduzetnici misle samo na svoj vlastiti dep. Dokazi navedeni u izvjeima SBA Fact Sheet i GEM pokazuju da velik postotak pojedinaca u Hrvatskoj otvaranje poduzea smatra nainom izlaska iz nezaposlenosti, a ne nainom pokretanja poslovanja. Rezultati izvjea Flash Eurobarometer pokazuju da je postotak ljudi koji imaju iskustva s pokretanjem poslovanja vei nego u EU (30% u odnosu na 23%), a u sluaju Hrvatske ta je brojka porasla u protekle 3 godine. imbenik koji utjee na poslovni uspjeh je opseg pripremljenosti prije otvaranja poduzea i u tom smislu izvjee Flash Eurobarometer daje dokaze da je u Hrvatskoj manje ljudi iskoristilo potporu za pokretanje poduzea (osposobljavanje, savjeti i savjetodavna pomo) nego je to sluaj u EU (20% u Hrvatskoj i 23% u EU). Izvjee Global Entrepreneurship Monitor primjeuje da sudjelovanje odrasle enske populacije u poduzetnikoj djelatnosti iznosi od neto iznad 1,5% do 45,4%. U skupini zemalja koje se temelje na uinkovitosti (u kojoj je i Hrvatska) u prosjeku 9,7% svih ispitanih ena u dobi izmeu 18 i 64 godine starosti kae da otvaraju ili vode nova poduzea. Meutim, u Hrvatskoj broj ena ukljuenih u ukupnu poduzetniku djelatnost u ranoj fazi (TEA) iznosi 50% prosjeka svih zemalja koje se temelje na uinkovitosti. Donose se i podaci o dobi poduzetnika. Mladi poduzetnici (1824 godina starosti) ine neto vie od 12% svih poduzetnika u gospodarstvima koja se temelje na uinkovitosti u usporedbi s poduzetnicima u dobi od 2534 godina starosti (oko 18%) i onih u dobi od 35 do 44 godina (16%). U starosnoj skupini od 18 do 24 godina, Hrvatska mora dostii razinu slinih gospodarstava u kojima je mlado poduzetnitvo jae izraeno. Ogranienja za razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj: Deseto izvjee Svjetske banke Doing Business biljei rezultate 185 zemalja s obzirom na broj administrativnih ogranienja, a tablica u nastavku prikazuje mjesto Hrvatske na ljestvici s obzirom na svaki aspekt poslovanja obuhvaen istraivanjem te biljei napredak od 2010. godine.
45
Tablica 6.5: Rezultati Hrvatske, 2010.2013. godine, Istraivanja Svjetske banke Doing Business 2010. mjesto prema istraivanju 101. 144. 109. 61. 132. 39. 96. 45. 82. 103.
Aspekt poslovanja Otvaranje poduzea Ishoenje graevinskih dozvola Dobivanje elektrine struje Registriranje imovine Dobivanje kredita Zatita investitora Plaanje poreza Prekogranina trgovina Prisilna provedba ugovora Rjeavanje nesolventnosti* Opa ocjena
2013. mjesto prema 2012. mjesto prema 2011. mjesto prema istraivanju istraivanju istraivanju 80. 143. 56. 104. 40. 139. 42. 105. 52. 97. 84. 67. 143. 56. 102. 48. 133. 32. 100. 48. 94. 80. 110. 65. 132. 42. 98. 47. 89. 84. 56. 132.
*28; Izvor: Izvjee Doing Business, Svjetska banka, 2010.2013. godine Unato opem napretku, Hrvatska je posustala 2012. godine, uglavnom zbog padova na ljestvici zbog otvaranja poduzea, zatite investitora, plaanja poreza i prekogranine trgovine. Steaj predstavlja probleme i za poduzetnike i za njihove vjerovnike, od kojih e mnogi biti MSP, i njegovo je brzo rjeavanje u interesu obje strane. Tablica 6.6 pokazuje rezultate Hrvatske prema kljunim aspektima poslovne insolventnosti i oigledno je da je prioritetno ostvariti unaprjeenje. Manje ekstreman oblik zaduenosti odraava se u vidu zakanjelog plaanja za zaprimljenu robu ili obavljene usluge. Nema izravnih podataka o toj pojavi. Meutim, Svjetska banka Hrvatsku stavlja na 108. mjesto prema prisilnoj provedbi ugovora, a izvjee o globalnoj konkurentnosti na 137. mjesto s obzirom na uinkovitost pravnog okvira za rjeavanje sporova.
Tablica 6.6: Problemi s insolventnou, Istraivanje Svjetske banke Doing Business, 2012.2013. godine Kriterij Vrijeme (za naplatu kredita, godine) Troak (% imovine dunika) Stopa naplate (lipa po kuni) Opa ocjena
Izvor: Izvjee Doing Business, Svjetska banka, 2010.2013. godine
Hrvatska 3,1 15 30,1 25.
Najbolji rezultati 0,4 1 92,8
Uvoenje zakonskih propisa u skladu s Direktivom EU o zakanjelom plaanju29 u listopadu 2012. godine trebalo bi olakati probleme s plaanjem za hrvatske MSP. U izvjeima za Hrvatsku SBA Fact Sheet iz 2012. godine i GCR (izvjee o globalnoj konkurentnosti) iz 2011. godine naglaavaju se potekoe s kojima se suoavaju MSP koji se ele baviti vanjskom trgovinom. U tom se smislu analizira 6 pokazatelja: 1. troak uvoza, 2. troak izvoza, 3. vrijeme potrebno za uvoz, 4. vrijeme potrebno za izvoz, 5. broj dokumenata potrebnih za uvoz i 6. broj dokumenata potrebnih za izvoz. Izvjee SBA Fact Sheet pokazuje da je u pogledu ovih 6 pokazatelja situacija u Hrvatskoj sloenija nego u EU.
28 29 Istraivanje o zatvaranju poduzea iz 2011. godine. Zakon o rokovima plaanja (NN 125/11)
46
Kada se sve razmotri u cijelosti, Hrvatska se zakljuno stavlja na ljestvici ispod 26 drava lanica EU s obzirom na jednostavnost koja MSP omoguuje bavljenje meunarodnom trgovinom, a samo Bugarska pokazuje nesnosniji skup uvjeta koji se odnose na poslove izvoza i uvoza.
Izvoz: DG Enterprise and Industry (Opa uprava za poduzetnitvo i industriju)
Najnovije izvjee SBA Fact Sheet za Hrvatsku (2012. godine) kao problem denira vrijeme koje je potrebno za prijenos imovine, koje je u Hrvatskoj 3 puta dulje nego u EU (na osnovi prosjeka EU-27). Osim toga, u Hrvatskoj treba smanjiti vrijeme i trokove izvoza i uvoza. U tom smislu (prekogranina trgovina) oba izvjea, Doing Business i SBA Fact Sheets, naglaavaju potrebu za jednostavnijim izvoznim i uvoznim postupcima za MSP u Hrvatskoj. Financije za mala poduzea: Izvjee SBA Country Fact Sheets, izvjee Svjetske banke Doing Business i izvjee GCR analiziraju pristup nancijama. Izvjee Fact Sheet za Hrvatsku iz 2012. godine analizira etiri kriterija u odnosu na pristup nancijama i prema tri od etiri kriterija Hrvatsku stavlja iznad prosjeka EU (27). Izvjee Svjetske banke Doing Business bavi se pitanjem nancija za MSP u poglavlju Dobivanje kredita i Hrvatsku stavlja na 40. mjesto od 185 zemalja u tom smislu, biljeei napredak koji je u tom pogledu ostvaren u odnosu na proteklu godinu. To su djelomine ocjene koje ne daju sveobuhvatnu analizu situacije s kojom se suoavaju MSP u potrazi za razvojnim kapitalom. U tom je pogledu zapaeno da se u Hrvatskoj do danas koristilo relativno malo nancijskih sredstava za temeljni kapital te se smatra da razina te vrste nanciranja iznosi 1/3 one u Europi. U izvjeu GCR Hrvatska je na 105. mjestu od 144 zemlje s obzirom na nanciranje kroz lokalno trite kapitala i 112. mjestu po dostupnosti rizinog kapitala. Istraivanje nancijskih strunjaka30 donosi sljedee podatke o uestalost spominjanja problema koji se odnose na nanciranje
30 Konferencija o mikronanciranju u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i CEPOR-a, 2010. godine.
47
malog gospodarstva u Hrvatskoj: manjak kreditnih jamstava (60%) neodgovarajui raspon bankovnih proizvoda i usluga (53%) potrebna kreditna dokumentacija (46%) iznos kamatnih stopa (34%) nedovoljne informacije o dostupnim nancijskim proizvodima (26%).
Mikronancije u Hrvatskoj danas su vrlo ograniene. Iako veina dostupnih mikronancija dolazi iz bankovnog sektora (82%), krediti se uglavnom daju srednjim poduzeima, a udio mikro i malih poduzea u ukupnom kreditnom portfelju iznosi oko 8% (manje od 3 milijarde EUR).31 Dokazi iz istraivanja Europskoga investicijskog fonda (EIF) pokazuju da je mikro i malim poduzeima esto vrlo teko zadovoljiti postupke i uvjete potrebne za bankovna mikronanciranja te da poduzetnici esto imaju potekoa s pregovaranjem oko kredita i potrebnih iznosa. MSP je teko dobiti kredite u rasponu od 25.000100.000 EUR. Nadalje, ocjene Europskoga investicijskog fonda (EIF) pokazale su da se MSP, u naelu, a posebice novootvorena poduzea, suoavaju s izazovnim okoliem za nanciranje. Financijska i gospodarska kriza u Hrvatskoj pogorale su probleme s kojima se suoavaju MSP u pristupu nancijama, posebice s obzirom na bankovne kredite. Kao glavni izvor vanjskog nanciranja, mladim MSP je i dalje teko dobiti bankovne kredite i u svakom sluaju korist od programa bespovratnih sredstava smatraju samo dodatkom, a ne zamjenom za obvezu davanja kreditnih jamstava. Meutim, naelno se osjea da bi jaanje nacionalnog sustava jamstava, koji je povezan sa suradnjom s bankovnim ustanovama koje su aktivne u zemlji, moglo dovesti do boljega pristupa nancijskim sredstvima za MSP. Na drugom kraju kreditnog trita, velika potranja za mikrokreditima mogla bi se bolje zadovoljiti kombinacijom jamstvenih instrumenata i odabranog poetnog kapitala u posebnim mikronancijskim ustanovama. Nema slubene statistike za bankovne kredite za mala i srednja poduzea. Istraivanje koje je proveo EIF u najveim hrvatskim bankama pokazuje da (u svim bankama) procjena udjela kreditnog portfelja MSP u ukupnom portfelju iznosi 25%. Bez obzira na ovaj znatan udio, veina zajmova dodjeljuje se srednjim poduzeima, a udio mikro i malih poduzea u ukupnom kreditnom portfelju procjenjuje se na oko 8%. Analiza EIF-a predlae sljedee najvanije karakteristike trita rizinog kapitala u Hrvatskoj: i) opi manjak rizinog kapitala, koji se vidi u niskom omjeru rizinog kapitala i BDP-a (u usporedbi s ostalim zemljama u SIE i EU), ii) praznina u rizinom kapitalu, vei iznosi investicija rizinog kapitala zastupljeni su u veim i manje rizinim transakcijama otkupa, iii) volatilnost s velikim varijacijama u iznosima investiranim na godinjoj osnovi, i iv) vjerojatnost porasta ponude zbog programa rizinog kapitala koji sponzorira Vlada (FGS program eksibilnih jamstava (exi guarantee scheme). Analiza nanciranja duga pokazuje da postoje problemi oko bankovnih kredita i jamstava koje banke nude MSP: nanciranje duga gotovo nije dostupno novootvorenim poduzeima (osim programa HBOR-a za novootvorena poduzea) nanciranje duga uvelike je nedostupno MSP bez jamstava i ostalih mjera osiguranja (jamci) komercijalne banke sklone su sektoru velikih korporacija, a sektor MSP esto se zanemaruje zbog percepcije o slabom upravljanju te poslovnoj i pravnoj nesigurnosti komercijalne banke nisu toliko sklone apsorbirati komponentu ksnih trokova koja se vezuje uz potrebu ispitivanja boniteta poduzea i nadzora kredita koji se daju MSP.
31 SME Financing Gap Assessment in Croatia (Procjena praznina u nanciranju za MSP), EIF (srpanjrujan 2010. godine).
48
6.3
Institucionalna potpora za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj
Ministarstvo poduzetnitva i obrta odgovorno je za uspostavljanje odgovarajueg zakonodavnog okvira i razvoj politika u svrhu pruanja potpore sektoru MSP. Pored MINPO-a je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), koja je odgovorna za aspekte provedbe politike i investicije u MSP. Dok su MINPO i HAMAG INVEST dravne ustanove koje imaju zadau pruiti potporu sektoru MSP, velik je broj resornih ministarstava i paradravnih tijela iji postupci utjeu na rezultate MSP kao to je Ministarstvo gospodarstva (industrijska politika i sektorska potpora), Ministarstvo turizma (MSP u turizmu), Ministarstvo regionalnog razvoja i BICRO (potpore za inovacije). Mnoge vane nacionalne organizacije pruaju potporu privatnim poduzeima, ukljuujui MSP, kao dio svoje djelatnosti. Meu njima su Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski savez zadruga. Na lokalnoj i regionalnoj razini osnovane su poduzetnike potporne institucije. Mnoge institucije imaju podrku lokalnih vlasti (upanija i opina), Vlade (MINPO i njegov prethodnik MINGORP) i EU. Meu tim institucijama su regionalne razvojne agencije, poduzetniki centri, poduzetniki inkubatori i tehnoloki parkovi. Najnoviji dostupni podaci pokazuju da ima oko 88 organizacija zaduenih za pruanje potpore u poslovanju u Hrvatskoj, meu kojima su 21 agencija za regionalni razvoj, 10 agencija za lokalni razvoj, 16 poslovnih inkubatora, 6 tehnolokih parkova i 35 poslovnih centar. U tim je organizacijama zaposleno oko 700 ljudi (35% u agencijama za razvoj, 31% u poslovnim centrima, 22% u poslovnim inkubatorima i 12% u tehnolokim parkovima). S obzirom na njihovu potranju za prostorom, poslovnim inkubatorima i tehnolokim parkovima osigurano je 110.078 kvadratnih metara prostora, od ega 84% inkubatorima, a preostalih 16% tehnolokim parkovima. Na prostoru tehnolokih parkova smjeteno je 124 poduzea koja unajmljuju prostor, a koja imaju 609 zaposlenika (u prosjeku 4,9 zaposlenika po poduzeu), dok iste brojke za inkubatore iznose 372 poduzea i 1.296 zaposlenika (u prosjeku 3,5 zaposlenika po poduzeu). Te organizacije zaduene za pruanje potpore u poslovanju bave se pruanjem osnovnih oblika potpore poduzetnicima i gospodarstvenicima u vidu opih savjeta, osposobljavanja, potpore novim poduzeima koja se temelje na tehnologiji, pomo s prijavama projekata te osiguravanje servisiranih lokacija za industrijski razvoj. Ocjenjivanjem tih organizacija zaduenih za pruanje potpore u poslovanju u Hrvatskoj32 utvreno je sljedee: potrebno je da te organizacije razvijaju i osiguravaju odgovarajue proizvode i usluge poduzeima ovisno o njihovu poloaju u ciklusu rasta organizacijama zaduenim za pruanje potpore u poslovanju teko je zadovoljiti potranju poduzetnika i rukovoditelja za odreenim uslugama viega reda kao to su upravljanje kvalitetom, marketinki planovi, procjena investicija i projekata, potpora za prava na intelektualno vlasnitvo, potpora razvoju klastera i proizvoda potrebno je razviti njihove kapacitete za pruanje potpore poduzetnicima i poduzeima da bi oni unaprijedili svoje upravljake sposobnosti za strateko planiranje i inovacije OZPPP e morati razviti kapacitete svojih zaposlenika/zaposliti vie osoba da bi mogli zadovoljiti potrebe MSP u njihovu podruju djelovanja. Izvjee o globalnoj konkurentnosti ukazuje i na potrebu osiguravanja bolje potpore rukovodstvu i Hrvatsku stavlja na 111. mje-
32
Izgradnja kapaciteta strunjaka za podruje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduenih za pruanje potpore u poslovanju, projekt EU, 2012. godine.
49
sto od 144 zemlje u pogledu oslanjanja na struno rukovodstvo.33 Bez obzira na broj potpornih institucija diljem Hrvatske i potporu koju su one dobile iz dravnog prorauna, bit e potrebno osigurati dodatna sredstva kojima bi se unaprijedila njihova struktura i kvaliteta u pruanju potpore, kako poduzetnicima tako i upravama, kako bi se na taj nain poveala konkurentnost poduzea. Potrebno je osigurati dodatnu podrku poduzetnikim potpornim institucijama u Hrvatskoj, koju treba usmjeriti na: poboljanje kvalitete u pruanju usluga, razvoj novih usluga i ujednaavanje dostupnosti usluga poduzetnicima u svim upanijama.
33
Izvjee o globalnoj konkurentnosti, 2012.2013. godine, Svjetski gospodarski forum.
50
VII Politika za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj
7.0 Politika za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj

U ovom poglavlju predstavljamo glavne politike inicijative koje je poduzela Vlada Republike Hrvatske u svrhu pruanja potpore sektoru MSP i njegova razvoja. Donosimo pregled ciljane potpore koju Vlada prua sektoru MSP, pratei njezinu evoluciju tijekom godina.
7.1
Dananja politika
MINPO je resorno ministarstvo kojem je zadaa pruiti potporu sektoru MSP. Meutim, mnogo je ostalih ministarstava i javnih agencija ije djelovanje utjee na rezultate ostvarene u MSP. U ovom se poglavlju ograniavamo na intervencije MINPO-a. Glavni politiki instrument MINPO-a je program dodjele bespovratnih sredstava Poduzetniki impuls. MINPO je 2011. godine zaprimio 5.400 molbi za potporu i dodijelio bespovratna sredstva za 2.460 kandidata u ukupnom iznosu od 167,8 milijuna HRK. 2012. godine Ministarstvo je zaprimilo 11.079 molbi za dobivanje bespovratnih sredstava, to je porast od oko 40,6%. Prosjena vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava 2012. godine iznosila je 68.231 HRK u usporedbi s 36.824 HRK 2011. godine. Politika za MSP bila je odgovornost Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetnitva (od 2001. do 2003. godine), zatim Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva (od 2004. do 2012. godine), a u prosincu 2011. godine novoizabrana Vlada osnovala je MINPO. Prvi operativni program (2001.2004. godine) sadravao je tri glavna instrumenta: i. bespovratna pomo, ii. subvencije kamatne stope i iii. kreditne linije komercijalnih banaka za potporu, u kojima su sudjelovale i lokalne vlasti. Programi dodjele bespovratnih sredstava uvedeni su da bi se osigurala nancijska sredstva za MSP, lokalne vlasti (za pruanje potpore razvoju MSP) te za obrte i strukovne organizacije (za pruanje potpore obrtnicima). Subvencije kamatne stope nancirali su zajedniki Ministarstvo i lokalne upanije za zajmove poduzetnika i poduzea koji su se zaduivali kod komercijalnih banaka koje su sudjelovale u tom programu. U tom su razdoblju instrumentima politika dodana i kreditna jamstva (koja je davao HAMAG). Politika za MSP nastavila se na slian nain do 2011. godine, kada je osim ovih instrumenata prijanje MINGORP nancirao doprinose za osnivanje i rad malog broja fondova rizinog kapitala.
51
7.2
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. godine
MINPO je izradilo prvu Strategiju razvoja poduzetnitva za razdoblje od 2013. do 2020. Godine, koju je odobrila Vlada na sjednici odranoj 9. svibnja 2013. godine i ona e predstavljati smjerokaz za razvoj MSP u sljedeih sedam godina.
7.3
Izmjene i dopune Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva i Zakona o poticanju investicija i unaprjeenju investicijskog okruenja
Glavni cilj izmjena Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva bio je usklaivanje tog Zakona s propisima EU. Izmjene se bave i pitanjem vremena potrebnog za osnivanje poduzea, pa se prema hrvatskom zakonu moe osnovati subjekt u obliku jednostavnog dionikog drutva. U listopadu 2012. HAMAG mijenja ime u HAMAG INVEST i preuzima nove odgovornosti za promicanje ulaganja za male strane investitore.
52

2.izvješće Opservatorija Malog I Srednjeg Poduzetništva Za 2013.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2.izvješće Opservatorija Malog I Srednjeg Poduzetništva Za 2013.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Ovaj projekt nanciran je sredstvima Europske unije

Ministarstvo poduzetnitva i obrta

ACE International Consultants S.L. i partneri

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine

Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

Dinamika sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Rezultati ostvareni u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

Istraivanje i razvoj i inovacije u malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Regionalna rasporeenost malih i srednjih poduzea

Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

Poduzetnike potporne institucije

Politika malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

II Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

2.0 Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj 2011.2012. godine

Makroekonomski rezultati ostvareni u Hrvatskoj

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

2007. 5,5 14,8 2,9 -0,70 -7,2 32,9 77,7

2008. 2,4 13,2 6,1 -0,73 -8,6 29,2 85,4

2009. -6,8 14,9 2,4 -2,87 -5,1 35,1 101,0

2010. -1,2 17,4 1,1 -4,19 -1,6 41,3 103,5

2011. 0,0 17,9 2,3 -5,0 -1,0

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

III Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

3.0 Struktura, veliina i sastav sektora malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj

Osnovni podaci o malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija

2011. Broj 166.897 13.242 3.304 183.443 594 184.037

Prosjean broj zaposlenih i dodana vrijednost prema veliini poduzea

2011. 2,1 19,9 96,9 5,1 883,8 8

2,1 19,8 96,7 5,0 896,0 7,7

Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini IPA 2007/HR/16/IPO/001-020201

Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

Izvjee MSP Opservatorija