STATIKA KRUTIN ®ITELA uvon 1. Ondo definicije Statika je nauka o ravnote#i sila, koje djeluju na mehanitki sistem. Pojam sile je primarni pojam u statici. Silom nazivamo svaki uzrok, koji mo%e (i14 nestoji) aa promijeni stanje mirovanja odnosno stanje gibanja materijal~ ne totke ili tijela na koje djeluje. Sila je odredjena: 1) svo~ jim intenzitetom, 2) praveem, 3) smjerom i 4) hvatiStem. Sila je vektoreka velivina. Yektor je grafitki prikaz vektorske velitine u odre- djonon mjerilu. Remltat grafivkog zhrajenja vektora zove se ye~ ko. sume. Hvatifte sila na krutom tijelu mo%e se pomicati u bir Lo koju toBku na pravou njenog djelovenja bez promjene djelova~ nja drugih yanjskih sila na tijelo (2. aksiom statike, pravilo o pomicanju hvatista sile). Komplanarne sile le%e sve u istoj vavaini; limije dje~ la prolaze sve kroz zajednitku to8ku. Sile, lovanja Konkurentnin koje ne odgovaraju tim uvjetima zovu se nekomplanarne odnosno ne~ Konkurentne. Svi sisteni sila su koubinacije tin tipova sila. Ako sve sile sistema imaju zajednidka liniju djelovenja zovu se koli~ nearne sile. Komponente sile, koje djeluju u njenom hyatistu, mogu je zamijeniti bez promjene djelovanja na tijelo odnosno totku. Regultantna sila (requltanta) proizvodi isti vanjski efekt kao njene komponente. Ravnote%na sila je jednaka i suprotno usmjerena rezultantno) sili.-2- Stai 6 izra%ava te%nju sile da izazove ju tijela na koje ona djeluje i jednak je umno&ku ix sile i njenog kraka, tj. okomice spuitene iz osi rotacije na pravac moms 8: rotac ajelovanja sile. U elutaju komplanarnog sistema sila, os rotaci~ je zove se momentni pol. Varignonov teorem (momento pravilo): Algebarska suna momenata komponenate neke sile @ obzirom na toi jedneka je mo- mentu te sile » obziron na istu to&ku. Spregom sila nazivamo dvije jednake, suprotno usmjere~ ne i paralelne eile, koje ne le%e na istoj liniji ajelovenja. Ra~ vnina u kojoj djeluju te sile zove se ravnina sprega sila. Moment sprega sila s obsiron na bilo koju totiku te ravnine jednak je um- noBku jedne sile i rameka izmedju linije djelovanja tih dviju sila, Udaljenost igmedju tih linije zove ee krak sprega sila. Za sve sisteme sila u stanju ravnotete algebarska su- ma aktivnih i reaktivnin oila jeanaka je nuli ili simbolivici: XP =O, Analogao, algebarska suma aktivnih i reaktivnih monenata M = 0, Jednaka je mli, ili simbolitici: Ako su dvije sile u ravnote%i, moraju one biti jedna- ke, kolinearne i suprotno uamjerene. Ako su tri neparaletne sile u ravnote%i, njihovi se pravei djelovanja moraju sjeéi u jednoj todki i le%ati u istoj ravnini. Ako su Zetiri sile u ravnote%i, regultanta dviju sila mors biti jednake, kolinearaa i euprotuo usmjerena regaltanti ostalin aviju eile. Roakeija u pomitnom osioncu grede ili Stapa, koji se oslanja na glatiu podlogu, upravijena je uvijek okomito na ravni- mu podloge. Pravac reakeije u nepomignom osloncu grede ili u zglo- bu Stapa obitno je nepoznat.ayo 2. Newbonovi aksiomi mehanike (osnovni zakoni gibanja) 1) Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili u sta~ nju jednolikog pravocrimog gibanja eve dok neki vanjski uzrok (sila), koji na nj djeluje, ne promijeni to stanje (prvi Newtonov aksion, zekon tromosti, princip inercije). 2) Ubrzanje (akceleracija) @ ili promjena brzine pro- poreionalna je sili P koja djeluje na tijelo mase m, a zbiva se u pravou i smjeru djelovanje sile, tj. Pema gije sa Pi @ vektori istog pravea 1 smjera, am je masa tijela (arugi Newtonov aksion, zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja). 3) Dva tijela djeluju uvijek uzajamno, jedno na drugo, silama koje su po veliini jednake, ali suprotna smjera; kraéet akeiji je uvijek jednaka i suprotno usujerena reakcija ili “actio = reactio" (treéi Newtonov aksiom, princip jednakesti akeije i reakeije). 3. Aksiomi statike Prvi_aksiom: Dvije sile Es 12 koje ajetuju na jedau totim mogu se nadomjestiti jednom silom R = P, + Pj, koja je nji~ hova remultanta. Ona je jednaka dijegonali peralelograma tije su stranice zadane sile (sl.1). To je tzv. pravilo paralelograma sila. faj akeion zapravo proizlazi iz drugog Newtonovog aksioma mehanike, a izra%ava i princip nezavisnosti djelovanja sila. Obratno, sveka se aila R moZe u svon hvatistu rastaviti u dvije komponente PL 4 ¥, 0d kojih jedma mo%eno izabrati po volji, kako u pogledu prav- ca tako i u pogledu njecine velivine. Veliéina regultante odredjena je kosi- nusovim poutkom? 2 ao PP cua g Af2 8 4 2 22, cone )