Bolje ti je uditi jednu malu svijeu nego li da itavog ivota proklinje mrak.

Sve dok staje na svoje noge nemoj se alostiti ako posre. Mogue upita Nemogue: Gdje ivi !ee: " snovima nesposo#ni$. %ua #e& knjige je kua #e& due. Nije jak onaj koji stalno do#ija ratove ve je sla# onaj koji stalno gu#i mir. 'ko $oe da te svi mr&e( re)i svakome ko je ko. Nadim)i *elka#+( su o#iljeja glupi$, -elikim ljudima ne tre#a nita vie od svoga imena, %o voli neko drvo . voli i njene grane. Ne dola&i se ratom do mira ve spora&umom. %ada pravda nestane sa li)a &emlje ovjek postaje #e&vrijedan. Nije srea u tome da stalno radi ono to eli ve je srea u tome da eli ono to radi. Najgore to moe stre/iti nekog ovjeka jeste da je #esposlen i da ne voli nikoga, Stid je ljepota kod ene a vrijednost kod ovjeka. 'ko komijska kua gori( pa&i na svoju. 0rijatelj ti je onaj ko te upo&orava na greku( a ne onaj koji ti greku uljepava kako #i stekao tvoje &adovoljstvo. 0rijateljstvo je #unar . to vie i& njega &a$vata on sve du#lji. 1smije$ je lijepa rije #e& slova. Nemoj mnogo ra&miljati o onome to si i&gu#io kako ne #i i&gu#io ono to ima. %o #ude &adovoljan s malim dijelom dunjaluka sve potekoe e mu #iti la$ke. 2ijepa rije je paso kojim se stie do svakog sr)a. 3to je o#mana vea . to je manja srea. 'ko nee &lo od te#e( #je4 ti od &la. Mirna dua je naj#olja leajka &a odmor. %o posije do#ro ponjee $valu. 5 u lijepoj #ai se &na nai po neka &mija. 6ivot je jedina stvar koja to vie raste vie opada. Sr)a su prostorije( a usta #rave7 je&i)i su kljuevi stoga neka svaki ovjek uva klju svoje tajne. 5skustvo je ealj kojeg ti podari ivot onda kada ti opadne kosa. Nova) je do#ar kao sluga( al4 je lo kao gospodar. -eliina tvog uma ra8a &avidnike( dok veliina tvog sr)a ra8a prijatelje. 'ko slijepa) slijep)a vodi( o#adva e u jamu pasti. 9renutak #oli traje jedan sat( dok sat uivanja traje jedan trenutak. Nema potre#e plaiti se od pu)njave( jer metak koji e te u#iti . nee ga uti.

:adnik7 privue ga njena duga kosa( a ne vidje da joj je je&ik dui, 'ko $oe da spo&na ensku sutinu gledaj u enu &atvoreni$ oiju. %o pogrijei . to je ovjek( a ko na gre)i istrajava . to je ejtan. Snaga lan)a se mjeri sla#ou njegovi$ $alki. 'ko smo #raa nisu nam kese sestre. 2judi mogu ivjeti #e& va&du$a nekoliko minuta( #e& vode dvije nedjelje( #e& $rane i dva mjese)a . a #e& ideja ne#rojene godine, 0rva polovi)a ivota nam pro8e u traenju imetka( uspje$a i uvenosti( dok nam druga polovina ivota pro8e u potra&i &a doktorima. %o kupuje ono to mu ne tre#a prodaje ono to mu tre#a. %ada neko $vali nekoga . mali #roj ljudi u to vjeruje( a kada neko kudi nekoga . svi u to povjeruju, 2ijepo spava onaj koji ne posjeduje ono &a ta strepi da e ga i&gu#iti. Brak dola&i nenadno isto kao kada se ovjek nakapa mastilom po odjei. 'ko ti mogu kupiti kapu( pamet ne mogu. -einom se pare gu#e tragajui &a parama. %ada #i se ljudi ustegli od lijepog govora o se#i( i loeg govora o drugima . veina ovjeanstva #i postala nijema, ;ijete se igra sa ivotom dok je malo( a poslije se ivot igra sa njime kada poraste, 1da#eri rijei prije nego li pro&#ori( i daj oda#iru dovoljno vremena jer &#or mora da &rene &#og toga to su rijei poput voa( tre#a im malo vremena da #i &renule, <uvaj se plemenitog kada ga pot)ijeni( i loe oso#e kada je ugosti( i pametna ovjeka kada ga u ne&godnu situa)iju dovede i a$maka ako #ude milostiv prema njemu. Beg ja( #eg ti . ko e vodu nositi 2a$ko je da te ljudi )ijene( al4 je najtee da ti sam se#e )ijeni, Srean je onaj ko li)e svoje opere od #riga( glavu od &au&etosti i tijelo svoje od #oli. %ada do8e do vr$a osvrni se malo otpo&adi se#e kako #i vidio ko te je pomogao u tvom pentranju( i osvrni se malo k4 ne#u kako #i te 'lla$ na tom vr$u uvrstio, %o je ivio s dva li)a umro je #e&lian. 'ko neprijatelj od te#e &atrai savjet . daj mu ga( jer ti na taj nain moe postati prijateljem. Bjei kud ti je volja( od se#e ne utee. 'ko si #ogat . jee kad $oe( a ako si siroma$ . jee kad moe. %ada ti neko kae da te voli kao #rata prisjeti se prie o %a#ilu i =a#ilu. >#ori u srd#i . i&ustie neto &#og ega e se kajati )ijela ivota. Nemoj se raspravljati niti sa rjeitim( niti sa glupim7 rjeiti e te nadvladati u prii( dok e te glupi vrije8ati, 2ijepo vladanje prekriva mnoge negativnosti( isto kao to runo ponaanje prekriva mnoge po&itivnosti, Bogat je ko nije duan(

a mlad ko je &drav. Malo &nanja u& rad po njemu je #olje od puno &nanja u& mali rad po tom &nanju. Neke ene misle da je #rak prava prilika da se osvete nekom ovjeku, %ada se dvoje paadi pokolju oko plijena vuk uje nji$ovo reanje i odma$ do8e da im pro#lem rijei. >dravlje je to koje uini da misli da je dan u kojem si trenutno naj#olji u godini, 9ele/onski raun je naj#olji doka& tome da je #olje utati nego priati, Bogata je teko darovati( sita gosta jos tee astiti. Nije siroma$ onaj koji ima malo ve onaj koji trai puno. 0ree je da pati &#og istine nego li da uiva &#og lai. Nije dareljivost u tome da mi daje ono &a im sam u veoj potre#i od te#e( ve je dareljivost u tome da mi da ono &a im si u veoj potre#i od mene, %ada siroma$u da ri#u . na$ranio si ga &a taj dan( a ako siroma$a naui kako da pe)a . na$ranio si ga &a itav ivot, 0ae mae repom( a li)emjer je&ikom. Bolja je i najgora majka( nego naj#olja mae$a. %ada ovjek donese odluku da se eni to je &adnja odluka koju je donio u svom ivotu, "spjean ovjek je onaj koji &aepi svoja usta prije nego li ostali svijet &aepi svoje ui od njega( kao i onaj koji otvori svoje ui prije nego li ljudi otvore svoje usta, Nemoj da ti je&ik uestvuje sa oima u skeniranju ma$ana ljudi( i ne &a#oravi da i ostali ljudi imaju i oi i je&ik poput te#e. 'ko mi ne moe pomoi( nemoj mi odmoi, Bolje je pokli&nuti nogom nego je&ikom. %o istinu u&jae savladao je stvorenja. Neprodaju se neugotovljena drva( a niti ri#a u vodi. %ada se lijenost &aputi uli)om( odma$ mu se pridrui siromatvo. ;a umrem omiljen i drag( drae mi je nego li da ivim omraen. Nije #itno dal4 voli ve je #itno koga voli, Bolje je svata jesti nego svata govoriti. ;a #i sauvao prijatelja( mora prvo ti #iti prijatelj. ;a #i do#ro govorio( mora prvo do#ro sluati, !upe na arapama ne &na niko osim )ipele, Nema ta $ra#rije od slijepa konja. 0a&i se vrati sa mnogo kljueva. 'ko #udali da no . postao si u#i)a, 2a$ko je #iti pametan kada pro8e vrijeme. Sav mrak svijeta nije u stanju prekriti svijetlost jedne male$ne svijee,

Bolje ti je dva puta pitati( nego jedanput pogrijeiti. %o grijei smijui( goree plaui, "darenom psetu je dovoljno da pokae kamen. 2ijepo perje nije dovoljno da #i napravio lijepu pti)u. !ane pot)jenjuje svako onaj ko ne &na ta je #ol. Bolje je sirotu &a enu u&eti( nego se s #ogatom upati. 0ro8i se prekomjerne prie( stei e mudrost. Nemoj se kaiti s ljudima( jer ti jo ne &na kakvu ti &amku moe postaviti #laga oso#a( niti kako te moe i&nenaditi pokvarenjak. Najtei ljudi su onaj to mnogo pria i se#injak u na&ivanju selama. Neka ti smirenost prestie #r&inu, ;ri se onoga to ti je od koristi( a mani se prie svijeta. <uvaj glavu i ono to pamti( i stomak s onim to je unutra. 5&#a)i po$lepu i& svog sr)a odve&ao si svoje noge. 0ropao je ko je prodao vjeno &a prola&no. 'ko $oe da u#jedi mukar)a u neto . pri8i mu ra&umu( a ako $oe da u#jedi enu u neto . pri8i joj sr)u. %ada se lopovi posva8aju . prona8e se ukradeno. %ada se popravi ponaanje nekog ovjeka . mnogi se ele pitati s njim( a malo ima neprijatelja7 teke stvari mu postaju la$ke( a osora sr)a prema njemu postaju #laga. *Maverdi+ 'ko uje nekog ovjeka kako ti pripisuje do#ro koje nisi uinio( onda nemoj #iti siguran da ti nee pripisat i &lo koje nisi uinio. %ada te napadne pria pomogni se utnjom. Svoje potre#e namiruj utnjom. 0uno inite do#ra djela( &#og toga to puno grijeite, Naj#lii su vatri oni koji se la$ko pale, 0oprav4 prvo sam se#e( pa e ti se ljudi popraviti. 5sputanje prilike je neprilika. 5splati radnika prije neg4 mu se osui &noj na rukama. 0omogni svog #rata pa makar i glasom. Naj#olja spo&naja je kada ovjek spo&na samoga se#e7 naj#olje &nanje je kada ovjek ne prela&i ono to &na7 naj#olja ljudskost je kada ovjek ne mjenja vodu svoga li)a7 naj#olje djelo je pomoi unesreenog. Naj#olji ovjek je onaj koji je poni&an . a ugledan je( koji je skroman . a imuan je( koji je pravedan . a ima vlast u svojim rukama. *'#dul?Melik #. Mervan.+ 0rimite opravdanje onome ko se pravda. Najvea je ma$ana da drugome ma$anie ono to je tvoja ma$ana. Skrivajte vaa do#ra djela isto kao to skrivate i vaa loa djela.

;ijete je svjetiljka kue #e& svijetla. 2ijepe vijesti $ode( dok loe vijesti tre. 0ri&nati istinu je lijepo svojstvo. Sigurnost i #e&#jednost jednog mjesta potiu od te#e. ;ani su strani)e &ato pa&ite ta po njima piete. 5man?vjerovanje se dijeli na dvoje: na ono koje te uva od ulaska u vatru( i na ono koje te uva od vjenog #oravka u vatri. -edrost li)a je osnov me8uljudski$ odnosa. 1$olit se nad ro#ovima je niskost. 0otre#a &a do#rim prijateljem je kao potre#a &a vodom. >avist ne nestaje osim smru &avidnika ili propadanjem onoga na emu se &avidilo, 5stina je najotrija sa#lja. Blagost je sredina i&me8u srd#e i sla#osti. '$makluk je kad i&gu#i ono to jedan pametni ima. ;unjaluk je &atvor &a vjernika( a dennet &a nevjernika. 0retvaranje je o#iljeje li)emjera. Srean je onaj ko se poui drugim. Nesrean je onaj kojim se pouavaju drugi. >lo ja la$ko7 do#ro je &a$tijevno. 0rsa su ri&ni)e tajni( usne su #rava( dok je je&ik klju stoga neka svako od vas do#ro uva klju ri&ni)a tajni svoji$. *1mer #. '#dul?'&i&.+ 0rijatelj kojeg si stekao poklonima isto tako e ti ga neko drugi stei poklonima. !a&uman je onaj koji se udaljio od $arama. "ena oso#a je ona koja svijet po&iva do#ru svojim primjerom. 1pomena prije ka&ne. 0ravda je temelj vladavine. 0ravda je najjaa vojska. !a&um je ono to ti osvjetljava put. "govor je ono ega se mora drati ne #itno #io sklopljen s muslimanom ili nemuslimanom. 1i vide sve osim same se#e. Srd#a . poetak joj je ludilo( a kraj kajanje. %asapina ne moe &astraiti mnogo ova)a. %alem je am#asador &nanja( poslanik ideje i prevodio) ra&miljanja. >avidnik nema mira. 2ijepa rije je sadaka.

%o je umoran . legnue na kamen da se odmori( dok se ljenuga ne moe odmoriti ni na perjanom jastuku. <ovjek je onakav kakvim se dri. <ovjek je na vjeri svoga druga( stoga pa&ite s kim se druite. <ovjeka trai ispod njegova je&ika. <ojstvo je drugo ime &a lijepo ponaanje. 2judi su rudna #ogatstva. Nasi$at je poput lijeka . to goriji to #olji. 1#ave&a je laka od peruke( a tea od #rda. Samoa je #olja od pokvarena druga. ;vije stvari se ne odvajaju od lai: velika o#eanja i velika opravdavanja. 5 do#ar konj ponekada posrne. Grijesi utiu na to da ovjek( pored 'lla$a( &a#oravi sam se#e. 'ko se nasla8uje grije$om( &naj da slast prola&i( a da grije$ ostaje. ;a #i ruu u#rao( mora ruku &avui u trnje. 'lla$ ti je dao svjetlo( stoga ga ne gasi grije$om. 0rvi glas kojeg raspo&naje je majin glas. 5pak je i& male sjemenke i&niklo onoliko drvo, Najprei oprosta su oni koji su #ivali u stanju da kanjavaju pa su opratali. <uvaj se su&e jetima i dove ma&luma. -rata do#roinstva su svima otvorena. Spajaj rod#insku ve&u pa makar i selamom. :aje danas je #olje od kokoke sjutra. 0ro8i se onoga to te se ne tie #ie &adovoljan. S troji)om se ne smije priati otvoreno: s vladarom &ulumarom( s #olesnom oso#om i sa enom. 'ko ouva )vijet . imae plod. Ne kupi pela sa svakog mjesta med. %ontriraj strastima svojim . uspjee. ;ri se onoga to vidi( a #atali se onoga to uje. ;ri se od dunjaluka onoga to ti je dato( i okreni se od onoga to ti nije dato. Sredina je neto naj#olje. <uvanje je&ika je naj#olje svojstvo. Naj#olji govor je kratak( lijep( saet i &animljiv. Naj#olji ljudi su oni koji su do#roinitelji( kao i oni koji tano mjere.

Savladati svoju duu je naj#olja #or#a. Minuta sa#ra e ti donijeti godine mira. Stra$ od 'lla$a je glava mudrosti. 0ost oka je o#oriti pogled od $arama( i &atvorit ga pred injenjem ra&vrata i grije$a. !ana od je&ika je du#lja od rane koplja. 0rema ljudima se op$odi onako kako #i volio da se oni op$ode prema te#i. 0osrnue noge je &dravije od posrnua je&ika. >audit se je onome ko pere noge svoje( a ne pere sr)e svoje, !a&um ene je u ljepoti( dok je ljepota mukar)a u ra&umu. Ne&nali)a se po&naje po tome to je umiljen( to se raspravlja o onome to ga se nikako ne tie i to drugima &a#ranjuje neto a sam ga ini, Spominjanje 'lla$a je lijek( dok je spominjanje ljudi #olest, %ada prestane kia padati odma$ &a#oravimo na kio#ran. %ada pro8e srd#a nai8e tuga. %ada lija ostara i vrane joj dlake upaju. !a&um se po&naje po mudrosti dok se sr)e po&naje po $ra#rosti. " prirodi je svakog ovjeka da voli svoj vatan. 0otre#a &a sa#urom je vea od #ilo koje potre#e. Sadaka odvraa od &la( otklanja iskuenja( gui grije$( uva imetak i priskr#ljava opskr#u. 2judi dola&e do i&raaja onda kada se mijenjaju situa)ije. " ljepoti morala je prostranost opskr#e. Sve ima svoj je&ik . je&ik vremena je sti$. 6ur#a . govori prije nego sa&na( odgovara prije nego ra&umije i donosi odluke prije nego ra&misli. 9ijelo odmara onda kada se malo jede( dua odmara onda kada se malo grijei( sr)e odmara onda kada se malo #rii dok je&ik odmara onda kada se malo &#ori. ;aleko li je ono to je ve prolo( a #li&u li je ono to tek tre#a doi, "djeljujte me8uso#no poklone . voljeete se, Nije /eki$@pametna oso#a ona koja na #elaj@iskuenje ne gleda kao na ni4imet@#lagodat( i koja na uivanje ne gleda kao na musi#et@nesreu, <ovjek ostaje #e& opskr#e &#og grije$a kojeg ini, Sr)e a$maka@glupana( je u njegovim ustima( dok je je&ik ra&umnog u njegovom sr)u, Govori $ajr . o#ogatie se( ustegni se od era . spasie se. Malo istine odagnava mnogo neistine. Sveite ni4imete ve&om ukra@&a$vale. Sa#ur je na lijep nain se nositi s iskuenjima. 2judi su ranije #ili plodovi #e& trnja( a danas su ljudi trnje #e& plodova.

Sve ve&e propadaju osim one koja je uspostavljena u ime 'lla$a i &#og 'lla$a. Sve ljude moe kupiti osim #a#a i majke. Svega to ima vie )ijena mu sla#i( i&u&ev lijepog ponaanja . to ga ima vie )ijena mu vea. :edi ono to se svi8a te#i( a o#lai ono to se svi8a ljudima. Bolje ti je da ti prijatelj jednu mudru rije da nego li pare( &#og toga to te pare mogu o$olim uiniti( dok e te mudrost pravom putu uputiti. Svako misli da je njegov pti soko4. %oliko li je postaa pokvarilo svoj post svojim pokvarenim je&ikom ili loim mislima. Nije )ilj posta samo ogladniti i oedniti( ve je )ilj posta odgojiti se i po#oljati, 5strauj svoje ma$ane isto onako kako ti i$ tvoj neprijatelj istrauje. Budi i&drljiv onda kada neugodnosti nastupe, Nema #iranja onda kada se u nudi. Nemoj se druiti niti s a$makom niti s grijenikom7 a$mak e te poni&iti sa svake strane( dok e ti grijenik uljepavat svoj grije$( a eljee da postane poput njega, Nemoj prodavati $ej#et utnje &a je/tinu priu. Nemoj ostavljati prvog prijatelja( jer drugi nee imati u te#e povjerenja. Nemoj #a)ati kamen u #unar i& kojeg pije, Bogat si sve dok si prav. %onsultuj se samo s onima koji se 'lla$a #oje, Ne trai ono to ne &asluuje, Ne #uni se u pitanjima koji te se ne tiu. Ne radi ono to ti ne koristi, Ne daji vuku ov)e na uvanje, Ne #udi puno sladak . kako te ljudi ne #i odma$ pojeli( niti puno gorak . kako te ne #i odma$ ispljunuli, Nemoj se igrati s uglednim ovjekom . kako se ne #i on poigrao s to#om( a niti sa starijom oso#om . kako ti ne #i napakostio, Ne gledaj u to koliko je mali grije$ kojeg si poinio( ve gledaj u to kako je velik 1naj prema kome si se ogrijeio, Nema $ajra u slasti &a kojom dola&i muka i kajanje, 2aov se ne u&ima u o#&ir. Nema malog grije$a s ustrajavanjem a niti velikog grije$a s istig/arom. Nema ponosa onaj ko ga trai samo &a se#e Nema djela onaj ko nema do#rog nijjeta. 1naj koji jede a &a$valan je poput je onoga koji posti i sa#ura. Svaki mudte$id ima nagradu. Srea je kada si ist i #istar umom i sr)em( i ist i &drav tjelom i sr)em.

No i dan rade na te#i stoga radi i ti na njima, Nije veliina u tome da savlada jakog( ve je veliina u tome da ima insa/a i pravde prema sla#ijem od se#e, Nije pametno to da stie dunjaluk a da upropasti se#e, Nije $ra#rost u tome da pri$vata ona miljenja koja ti se svi8aju i koja ti odgovaraju( ve je $ra#rost u tome da podnese i drugaije miljenje. Be&o#ra&na oso#a se ne moe &asramiti, Blagost se po&naje tek pri srd#i. Ne plai se orao od pileeg vriska, Najskuplje to moe kupiti imetkom tvojim jeste tvoj o#ra&. Nagrada &a do#ro je do#ro. Nije propao onaj koji se konsultovao. "vjek sam pio ali se nisam napio( a kada sam spo&nao 'lla$a d..( napojen sam pa makar i ne pio, Nema vee ka&ne &a jednog ovjeka od tvrdoe sr)a. Ne ivi onaj ko ivi u stra$u, Nije umro onaj ko je umro $ra#ro, 1gledalo posljedi)a je u rukama pametni$. %o se uva 'lla$a . 'lla$ e ga sauvat, %o #ude po#oan u mladosti stei e mudrost u starosti, %ome je omoguena tev#a . nije mu uskraen ka#ul. %ome je omoguena &a$vala . nije mu uskraena povii)a. ;o#roinstvo prema roditeljima je /aktor sree. %o umisli da je put dugaak . osla#ie u $odu. Najvee do#roinstvo je oprostiti onda kada se u mogunosti ka&niti. 1naj kome su ne&nali)e drugovi i sam je ne&nali)a, 5& sjemenke raste drvo. 0otovanija je ona oso#a koja se manje smije. -ie je u i#adetu ona oso#a koja manje jede. Mudrija je ona oso#a koja manje &#ori. Skruenija je ona oso#a koja o#ara pogled. %o se podui %ur4anu poraste mu )ijena. %o djeli . vodi, <uvaj je&ik . spasie se i na dunjaluku i na a$iretu. %o se 'lla$a d..( #oji . 'lla$ d..( e sve ostale njim &aplaiti( a ko se 'lla$a d..( ne #oji . 'lla$ d..( e uiniti da se od svega #oji, Naj#olji oda#ir je druenje s do#rima *su$#etul?a$jar+. %o opriava i iri neki grije$ poput onoga je koji ga ini.

%o napada one koji su manji od njega pada mu ugled. %o spo&na 'lla$a d..( on ga i &avoli( a ko spo&na dunjaluk . od njega se od#ije, 0ropale oso#e su one koje postupaju u skladu sa sumnjama a ostavljaju u#je8enje, %o nas vara nije od nas. %o &#ori ono to ne tre#a . sluae ono to ne tre#a, %ome stid osla#i i drutvo mu osla#i. %o ne sa#ura na iskuenjima taj nije ra&i@&adovoljan kada i kadrom, 'ko ti rijei nisu mudrost onda su ti glupost. 'ko ve nisi poduio dijete nekom poslu . onda si ga nauio da krade, %o se#e pre)ijeni ljudi e ga preopteretiti, %o se srami od ljudi a ne srami se od se#e ? sam kod se#e nema nikakvu vrijednost,