Professional Documents
Culture Documents
Ekonomija 1.4. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4
Ekonomija 1.4. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4
DEFINISANJE PRIVREDNOG
SISTEMA
Sve sisteme je mogue grubo podeliti na tri velike grupe i to na: prirodne, tehnike i organizacione sisteme Veliki organizacioni sistem, po navedenoj podeli sistema, svakako je privreda, odnosno privredni sistem
Vojislav Raki definie privredni sistem kao sistem odnosa, koji odreuju poloaj i funkcije razliitih subjekata u privrednom ivotu
A.G. Aganbegjan privredu posmatra kao sloeni sistem sastavljen od vie podsistema (delova) izmeu kojih vladaju tehno-ekonomske i socijalnoekonomske veze R. Lang smatra da opta definicija "privrednog sistema obuhvata temeljne elemente ekonomskog procesa u okviru odreenog naina proizvodnje i odnosa meu tim elementima koji su karakteristini za oblike, institucije i nain organizacije, te funkcionisanje jedne privrede " Radmila Stojanovi privredu definie kao veliki ekonomski sistem koji je sastavljen od tri krupna podsisema i to: sistema privrednih oblasti, sistema privrednih regiona i sistema funkcionisanja privrede
Prema E. Neubergeru i W. Duffiju, privredni sistem je sastavljen od etiri, meusobno, povezane komponente: sistem donoenja odluka, informacioni sistem, sistem motivacija i koordinacioni mehanizam Oni smatraju da svaki privredni sistem raspolae posebnim koordinacionim mehanizmom. Odluke mnogih pojedinanih, ili, udruenih uesnika mogu se meusobno povezivati ili koordinisati na tri naina: snagom tradicije, tritem i planom Pod privrednim sistemom podrazumevamo skup institucionalnih reenja, mera, instrumenata i mehanizama kojima se reguliu meusobni odnosi privrednih subjekata u procesu proizvodnje, raspodele, razmene i potronje
Privredni sistem Postoje klasifikacije privrednih subjekata koje ne zavise od napred navedenih okolnosti, i to:
prema broju lica (pojedinani, grupni)
Postoji i drugi pristup definisanju privrednih subjekata gde se ubrajaju pojedinci ili organizovanje grupe pojedinaca koje samostalno donose privredne odluke, uivaju koristi od njih i snose rizik, imaju svoje ekonomske ciljeve i nalaze su u meusobnom nadreenom ili podreenom odnosu. Iz toga proistiu tri vrste subjekata, a to su:
drava preduzee porodica
U akcionarskim privrednim drutvima je potrebno shvatiti razliku izmedu vlasnikog i upravljakog odnosa
Privredne aktivnosti
Opte je shvatanje, da se ukupna privredna (ekonomska) aktivnost svake zemlje sastoji iz proizvodnje, raspodele, razmene i potronje. Prioritet se u svakoj zemlji daje proizvodnji robe jer se sve ostale ekonomske aktivnosti baziraju upravo na njoj
Aktivnost proizvodnje ostvaruju proizvodna preduzea, dok u fazi razmene mogu da uestvuju i trgovinska i druga preduzea, s tim da istovremeno uestvuju i u raspodeli i potronji Posebna vrsta delatnosti je investiciona aktivnost koja u sebi sadri procese raspodele i razmene u sadanjosti u cilju poveanja proizvodnje u narednom periodu. Ovim putem se povezuje realna i monetama privreda posredstvom finansijskih aktivnosti
Na osnovu navedena etiri kriterija koja su, istovremeno, i kljune komponente svakog privrednog sistema, izvrena je tipologija privrednih sistema koja je sve do kraja 80-ih godina XX veka bila osnova za komparativnu analizu tri osnovne grupe privrednih sistema: Kapitalistiki privredni sistemi Socijalistiki centralnoplanski privredni sistemi Socijalistiki trini privredni sistemi
Imajui u vidu navedena opredeljenja i argumente nova tipologija privrednih sistema obuhvatila bi etiri grupe:
Socijalno-trine i participativne privrede Ostale razvijene zemlje Zemlje u tranziciji
Kljune faze procesa tranzicije u skoro svim zemljama Centralne i Istone Evrope, mogu se svesti na sledee etiri:
Liberalizacija
Makroekonomska stabilizacija
Restrukturiranje i privatizacija
Promene u politikom i privrednom sistemu
Razmena predstavlja zamenu jednih proizvoda za druge proizvode. Razmena se moe vriti neposredno, kao trampa (jedan proizvod za drugi proizvod), ili posredno (kao robni promet), prodaja jednog proizvoda za novac i kupovina drugog proizvoda za taj novac
Potronja je proces troenja proizvodnih materijalnih dobara i usluga radi zadovoljenja ljudskih ili proizvodnih potreba Neproizvodna potronja deli se na: linu i javnu potronju
kod line potronje materijalna dobra i usluge troe se od strane uesnika u primamoj raspodeli-radnici u privredi, vlasnik kapitala i vlasnik zemljita kod javne potronje odreena dobra se troe od strane veeg broja ljudi, kao to je: korienje univerzitetskih usluga - studiranje, osnovno i srednje obrazovanje, zdravstvene usluge, komunalne usluge, usluge socijalne zatite i td.
Proizvodna potronja podrazumeva korienje jednih upotrebnih vrednosti za proizvodnju novih upotrebnih vrednosti koje e dalje sluiti za linu potronju ili dalju proizvodnju
Prosena produktivnost jednog faktora proizvodnje jeste odnos izmeu ukupnog obima proizvodnje i koliine upotrebljenog faktora proizvodnje
Marginalni proizvod pokazuje promenu u ukupnom obimu proizvodnje koja je nastala zbog toga to je zaposlenost porasla za jedan radni sat
U svetu kakav je na, gde su sva materijalna dobra relativno retka (zakon retkosti), zbog ega su i svrstana u tzv. ekonomska dobra, sasvim je prirodno to je stalno prisutan problem izbora i supstitucije Za jednu privredu se moe rei da je proizvodno efikasna kada se nalazi na granici svojih proizvodnih mogunosti Granina stopa (proizvodne) transformacije (MRPT) robe B u R:
Granina stopa transformacije pokazuje za koliko se mora smanjiti proizvodnja QB da bi se poveala proizvodnja QR, uz punu zaposlenost postojeih, datih proizvodnih faktora
PROIZVODNA FUNKCIJA
Odnos ukupne proizvodnje i inputa je proizvodna funkcija Proizvodna funkcija pokazuje maksimalnu koliinu proizvoda (outputa) koju odreeno preduzee moe da proizvede uz datu kombinaciju inputa U sluaju da su inputi rad L i kapital K, proizvodna funkcija je:
Doprinos rada u proizvodnom procesu moe se iskazati pomou prosenog i graninog doprinosa
Proseni proizvod rada (APL) se izraunava deljenjem ukupne proizvodnje Q sa ukupnim inputom rada L. Proseni proizvod rada, tj. koliina proizvodnje koju svaki radnik proizvede u proseku, meri produktivnost radne snage Granini proizvod rada (MPL) predstavlja dodatnu koliinu proizvodnje koja nastaje dodavanjem dodatne jedinice inputa rada
EKONOMSKI KRITERIJUMI
USPENOSTI PROIZVODNJE
Produktivnost
Prema teoriji, produktivnost rada je odnos izmedu ostvarene proizvodnje i rada uloenog u tu proizvodnju
Savremena definicija glasi da je produktivnost ekonomski princip koji izraava tenju ili zahtev da se ostvari odredeni obim proizvodnje, obim prometa ili obim izvrenih usluga sa to manjim utrokom radne snage
Prema definiciji produktivnost se moe izraziti na sledei nain:
Maksimalni nivo produktivnosti ostvaruje se onda kada je stvami utroak radne snage jednak potrebnom radu za datu proizvodnju
Ekonominost
Ekonominost, kao jedan od ekonomskih kriterijuma uspenosti proizvodnje izraava tenju da se odreeni, kvantitativno izraeni, zadaci proizvodnje roba ili usluga, obave sa to manjim utrocima: (1) materijala, (2) sredstava za rad i (3) radne snage
Ukoliko se, pak, pojednostavljivanja radi, sve tri vrste trokova iskau vrednosno, (koliinski izraz ekonominosti) formula za izraunavanje ekonominosti bi bila:
Rentabilnost
Rentabilnost se izraava kao zahtev da se ostvari maksimalni dohodak sa to manje angaovanih sredstava u procesu reprodukcije Kvantitativni izraz rentabilnosti je odnos izmeu ostvarenog dohotka i angaovanih sredstava. Za rentabilnost nije vano koliki je proizvod dobijen nego visina ostvarenog dohotka. Otuda se rentabilnost u robnoj proizvodnji meri ostvarenim profitom
EKSPLICITNI I IMPLICITNI
TROKOVI
Prinosi faktora proizvodnje, koji se moraju isplatiti njihovim nosiocima, smatraju se istovremeno i trokovima Svi trokovi, koje preduzee plaa treim licima (na primer, najamnine radnicima, kupljene sirovine, gorenje energije i si.), nazivaju se eksplicitnim kovima. Prema tome, eksplicitni trokovi obuhvataju sve novane izdatke preduzea u vezi nabavke (u datoj proizvodnji utroenih proizvodnih inilaca) zemlje, rada i kapitala Implicitni trokovi nazivaju se jo i trokovima oportuniteta
Varijabilnost jednog troka pojmovno se ne odreuje na bazi posmatranja prosenog, ve ukupnog troka
Proseni varijabini troak (praktian primer)
Najvei broj ekonomista u teoriji operie sa sledeom krivom prosenog varijabilnog troka:
Proseni varijabini troak (teorijski primer)
AVC
PROSENI I MARGINALNI
TROKOVI
Ukupni trokovi proizvodnje
Kada se podeli prirataj trokova sa priratajem obima proizvodnje dobijamo marginalne trokove
TRITA
Kao ureeni skup odnosa razmene, trite uvek podrazumeva postojanje odreenog mehanizma na osnovu koga se povezuju kupci i prodavci Sva trita mogu podeliti na:
trita roba i usluga trita faktora proizvodnje (rada, kapitala i zemljita) trita novca, hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata
Osnovna funkcija trita jeste da povezuje proizvodnju i potronju Osnovna trina funkcija moe se ralaniti na etiri konktretne trine funkcije. To su:
informativna funkcija,
selektivna funkcija,
alokativna funkcija i
distributivna funkcija.
KLASIFIKACIJA I MORFOLOGIJA
TRITA
Postoje sledee vrste trita:
S obzirom na prostomu komponentu, odnosno prostomu lokaciju zamene, trite moe biti lokalno, regionalno, nacionalno i meunarodno - svetsko trite S obzirom na vrstu proizvoda (robni aspekt trita), odnosno s obzirom na karakter upotrebnih vrednosti, tj. vrstu i namenu robe koja je predmet razmene, trite se deli na trite potronih dobara, trite proizvodnih dobara, trite usluga, trite novca, trite radne snage i sl S obzirom na uslove razmene moemo govoriti o slobodnom tritu i tzv. vezanom tritu. S obzirom na karakter dominirajuih odnosa proizvodnje odnosno prema razvojnim komponentama proizvodnih odnosa. u ekonomskoj literaturi esto susreemo podelu trista na monopolsko, oligopolsko i konkurentno S obzirom na pravne propise kojima se regulie kupovina i prodaja roba, trite moe biti otvoreno i zatvoreno Na kraju, trita mogu biti homogena i heterogena
Preduzea u uslovima potpune konkurencije konkurentska preduzea ne mogu obezbediti znaajniji prostor na tritu, jer im je udeo suvie mali na ukupnu koliinu ponude
NEPOTPUNA TRINA
KONKURENCIJA
Monopol je osnovni oblik nepotpune trine konkurencije. To je sluaj kada postoji jedan prodavac s potpunom kontrolom nad celim privrednim sektorom Naziv potie od grke rei "mono" - jedan i "polist" prodavac. Re je o preduzeu koje jedino proizvodi proizvod u privrednom sektoru, a niko drugi ne proizvodi ni supstitut Monopolska pozicija u praksi najee je rezultat ekskluzivne kontrole nad ulaznim sirovinama koje se ne mogu jednostavno duplirati, ukljuujui tu i preference i ukuse potroaa
Nepotpuna konkurencija preovladava u nekom sektoru kad god pojedini prozvoai ili prodavci imaju neku meru kontrole nad cenom prozvoda u tom sektoru, i uz to vre segmentaciju trita
Tranja preduzea u potpunoj i nepotpunoj konkurenciji
Oligopol
Oligopol je takvo stanje na tritu kada samo nekoliko prodavaca nudi proizvod koji je slian ili identian drugim proizvodima Karakteristika oligopola je da sva (ili skoro sva) proizvodnja otpada na samo nekoliko preduzea
Promene u obimu ponuene koliine utiu na nivo cene, kao to i promena cene utie na ponuenu koliinu. Osobenost tog funkcionalnog odnosa kretanja nivoa cene (p) i ponuene koliine (Q) nekog dobra izraava tzv. ZAKON PONUDE
Zavisnost izmeu kretanja trinih cena i ponuenih koliina izraava SKALA PONUDE
Skala ponude obuhvata numeriki niz koji pokazuje koje bi koliine neke robe preduzea na tritu ponudila pri razliitim nivoima cene
Skala individualne ponude
Kretanje cene i ponuene koliine u istom smeru (kad cena raste - raste ponuena koliina, kad cena pada pada ponuena koliina), naziva se zakon rastue ponude Glavni faktor koji odluuje o ponudi jesu trokovi proizvodnje
Kriva individualne ponude
ELASTINOST PONUDE
Elastinost ponude izraava relativne promene u ponuenim koliinama proizvoda koje su uzrokovane relativnim promenama cena tih proizvoda
Ekonomsko tumaenje koeficijenta elastinosti ponude jeste sledee: to je broj koji pokazuje za koliko se procenata menja ponuda na 1% promene cene Elastinost ponude zavisi: a) od kretanja graninog troka i meusobnog odnosa graninog troka i cene; i b) od duine vremenskog perioda
Bitna karakteristika tranje, da se kriva tranje kree iz gonjeg levog dela ka donjem desnom delu koordinatnog sistema, odnosno da ima negativan nagib, zove se ZAKON OPADAJUE TRANJE
Zakon opadajue tranje pokazuje sledee: kada se cena neke robe smanjuje, uz uslov da sve ostalo ostane nepromenjeno, potravana koliina e se poveavati. I obmuto, kada se cena neke robe poveava, kupci e kupovati manju koliinu te robe Kriva individualne tranje
Kretanja kod kojih se potraivana koliina smanjuje kada cena raste, izraavaju tzv. efekta supstitucije i efekat dohotka
Skala agregatne tranje
Agregatna tranja
Sa stanovita povezanosti kretanja cena pojedinih roba sa kretanjem tranje za njima, razlikuju se zavisna i nezavisna dobra Zavisna dobra su ona kod kojih se na tritu ispoljava zavisnost tranje jednih od kretanja cena drugih Zavisne robe su supstituti i komplementi Supstituti su robe slinih svojstava i na slian nain mogu zadovoljiti istu potrebu, te su zbog toga u meusobno konkurentskim odnosima Komplementi su robe koje se u zadovoljenju odreenih potreba ljudi meusobno dopunjuju, te se moraju istovremeno koristiti
Poveanje tranje
Smanjenje tranje
Gifenov paradoks govori o poveanju potraivane koliine jedne robe kada se cena poveava Spekulativni uticaji se zasnivaju na predvianju cena u budunosti Veblenov efekat pokazuje smanjivanje potraivane koliine neke robe kada joj se cena smanjuje
ELASTINOST TRANJE
Cenovna elastinost tranje izraava relativne promene u tranji u odnosu na relativne promene u ceni. Formula cenovne elastinosti tranje glasi
postojanje supstituta datom proizvodu ini tranju elastinijom, dok je manja elastinost kod komplementamih roba;
vee mogunosti korienja proizvoda za viestruke namene znai i veu elastinost tranje i obratno; elastinost tranje bitno zavisi od mesta proizvoda u strukturi tranje, kao i od toga koje potrebe zadovoljava
Proizvoaki viak bi se mogao shvatiti kao razlika izmeu trine cene proizvoda i oportunitetnih trokova faktora proizvodnje angaovanih u njegovoj proizvodnji Trina ravnotea predstavlja cenovni i koliinski odnos gde su sile ponude i tranje u ravnotei
Ravnotena cena se uspostavlja na onom nivou gde je dobrovoljno ponuena koliina jednaka dobrovoljno traenoj koliini
Trina ravnotea
Trina privreda reava osnovne ekonomske probleme pomou delovanja zakona ponude i tranje, ali uz odreene dravne regulative