SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET

FILIPPO BRUNELLESCHI

KOLEGIJ: Praktikum nastave 1 NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Ljiljana Rajkovi STUDENT: Nikola Ronevi

STUDENT: Nikola Ronevi

Grupa:

Razred:

Datum:

Mentor: Branko Kovaevi Prof. Ljiljana Rajkovi

filozofija-povijest umjetnosti

III 4

16.05.2013.

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA LIKOVNE KULTURE OBRAZOVNI ZADACI: Stjecanje znanja: - poznavati odnos umjetnosti renesanse prema umjetnosti koja joj je prethodila - poznavati osnovne karakteristike renesansne arhitekture - poznavati neke od umjetnika iz razdoblja renesanse i njihova djela - poznavati drutveno okruenje u renesansnom periodu b) Stjecanje sposobnosti: - stjecanje sposobnosti vizualnog opaanja - stjecanje sposobnosti povezivanja meusobnih utjecaja umjetnosti i drutvenog konteksta u kojem se umjetnost razvija Nastavna cjelina: Arhitektura renesanse Likovno podruje: Filippo Brunelleschi Likovni problem: Vremanski period, karakterisitike, inovacije u arhitekturi, analogija sa prethodnim razdobljima, utjecaj na budua razdoblja Motivi: a) vizualni b) prikazi umjetnikih postignua kao motiv i poticaj Nastavno sredstvo: - reprodukcija - power point prezentacija - video Plan ploe a)

Nain rada: 1. po promatranju 2. nakon promatranja 3. po sjeanju 4. po zamiljanju 5. po izmiljanju

Oblici rada: 1. 2. 3. 4. frontalni individualni rad u parovima grupni

Nastavne metode: 1. analitiko promatranje 2. demonstracija 3. razgovor 4. usmeno izlaganje 5. metoda sceniranja 6. rad s tekstom 7. kombiniranje 8. variranje 9. graenje 10. razlaganje Nastavna sredstva i pomagala: 1. reprodukcije 2. izravno umjetniko djelo 3. prirodni oblici 4. nainjeni oblici 5. dijapozitivi 6. fotografije 7. grafoskop 8. televizija 9. video 10. ploa, kreda 11. prezentacija Korelacija: Povijest filozofije, Opa povijest, Geografija

1. Osnovni podatci:

kola: Gimnazija Razred: III 4 Nastavni predmet: Likovna umjetnost Nastavna cjelina: Arhitektura renesanse Nastavna jedinica: Filippo Brunelleschi Vrijeme i mjesto izvoenja nastave: svibanj, 2013., Mostar Tip nastavne situacije: Obrada novog nastavnog materijala Nastavu pripremio i izveo: Nikola Ronevi

2. Zadatci nastavne jedinice:

Materijalni: definirati stil, objasniti to se dogodilo u arhitekturi u prijelazu iz 14. u 15. st., znati zakone koji su se javljali u renesansi, znati opisati najreprezentativnija djela Filippa Brunelleschija, , znati glavne karakteristike renesanse kao stila i doprinos Filippa Brunelleschija. Odgojni: razviti interes za temu koja se obrauje, kod uenika razviti osjeaj samostalnosti kod opisivanja arhitekture, razvijanje suradnje s drugima. Funkcionalni: opisati djela na temelju steenog znanja, uoavanje razlike naspram drugih stilova u umjetnosti koji su bili prije renesanse, openito potaknuti uenike na samo razumijevanje nastavne jedinice, potaknuti ih na razmiljanje o utjecajima renesanse (historicizam).

3. Struktura nastavne jedinice:

Didaktiko-metodike odluke

Etape nastavne situacije

Temeljni sadraji -ukratko se predstavim uenicima

Vrijeme

Prezentacija teme

10 minuta

Uvodna etapa

-iznosim svoja oekivanja -uvodim ih u temu koja je predviena za nastavnu jedinicu -definiram renesansu kao stil u arhitekturi -navodim glavne ivotopisne injenice iz ivota Brunelleschija -navodim najreprezentativnija djela i opisujem ih -

Predavanje, razgovor i pokazivanje reprodukcija

30 minuta

Sredinja etapa

Zavrna etapa

-ponovim ukratko najvanije .dijelim sinopsis i zahvaljujem na panji

Razgovor i evaluacija

5 minuta

4. Materijalno-tehnike i didaktiko-metodike komponente u izvoenju nastavne jedinice

Prostor i materijalni uvjeti rada: uionica Nastavna sredstva i pomagala: ploa, kreda, udbenik, biljenice, laptop, projektor Izvori znanja za uenike: Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Zagreb, 2001. i biljeke sa predavanja. Izvori za pripremanje nastavnika: Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Zagreb, 2001. i Enciklopedija likovnih umjetnosti 3. H.W. Janson, Povijest umjetnosti, Peto dopunjeno izdanje,Zagreb, 2005. Metode i metodike varijante: metoda objanjavanja u uvodnoj etapi, metoda predavanja i razgovora te Power point prezentacija u sredinjoj etapi i u zavrnoj etapi razgovor. Oblici rada: frontalni, ex cathedra.

5. Tijek izvoenja nastavne jedinice:

Uvod: 10 min Dobro jutro . Danas ete sluati o nastavnoj cjelini Arhitektura renesanse, odnosno o jednom veoma znaajnom arhitektu rane renesanse, Fillipu Brunelleschiju. Dananji sat u iskoristiti da vas uputim u najbitnije karakteristike renesanse kao stila koji se javlja u arhitekturi u 15. Ve smo govorili o antikoj arhitekturi pa znate da je ona utjecala na arhitekturu renesanse. Molio bih vas da otvorite svoje knjige na 130. str., da pratite reprodukcije koje u vam pokazivati i da zapiete one koje se ne nalaze u vaoj knjizi. Nakon toga im iznosim oekivanja sata: htio bih da nakon odrane lekcije usvojite najprije pojam renesanse kao stila, zatim da znate prepoznati renesansne elemente na graevinama, isto tako da znate za najznaajnija Brunelleschijeva ostvarenja u renesansi, te inovacije koje je unio u arhitekturu. Sredinji dio: 30 min Renesansa je stil u umjetnosti zapadne Europe koji traje otprilike od 14.-16.stoljea (diktiram uenicima u biljenicu) to se tie razdoblja na koje se poziva, antike, zajednike likovne karakteristike umjetnosti simetrija, harmonija, zakon zlatnog reza. Rana renesansa ili quattrocento je prvo umjetniko razdoblje renesanse koje traje kroz cijelo 15. stoljee, preteito na tlu Italije a kolijevka joj je Firenca. Renesansa je prvo razdoblje u povijesti umjetnosti koje je bilo svjesno svoga postojanja i koje je samo sebi iskovalo ime (franc. Renaissance = preporod). U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem ovjekovih stvaralakih snaga, pa su sve umjetnosti i znanosti koje su cvjetale u antici ponovno bile oivljene. Gotika je otkrila ovjeka i priznala svijet; renesansni ovjek nastavlja to poistovjeivanjem sa svijetom, ostvarujui harmoniju svijeta i ovjeka. Dakle, ovjek se stavlja u jedan racionalni, realni, prostor koji je zapravo humaniziran. Ideal renesanse je u skladnom odnosu dijelova kompozicije. Renesansna kompozicija je trodimenzionalni prostor, u kojem, za razliku od

magijskog i udima napuenog svijeta srednjeg vijeka, postoje samo mogue stvari i mogui odnosi. Tako nastaje jedna umjetnost ija je karakteristika realistinost. Filippo Brunelleschi (Firenca 1377. 16. travnja 1446.) je talijanski arhitekt i kipar, prvi renesansni arhitekt i umjetnik koji je znanstveno pojasnio i opisao linearnu perspektivu. Svoje kolovanje zapoeo je u Firenci kao zlatarski egrt, a majstorsku dozvolu dobiva 1404. Kroz svoj ivot bio je aktivan kao kipar. U mladosti se bavio iskljuivo skulpturom, oblikovao je dramatino pokrenute likove (Abraham rtvuje Izaka, za natjeaj za vratnice firentinske krstionice). U profanim i sakralnim graevinama koristi se rimskim arhitektonskim elementima koje prilagoava duhu svog vremena. Njegovo najvanije djelo na kojem je reinterpretirao najvie klasinih elementa (polukruni luk, bavasti svod, trijumfalni luk, arkade, kupola, narteks, centralni tip, grki kri, kasetiranje, grki stupovni redovi i zlatni rez Godine 1418. objavljen je natjeaj za izgradnju kupole Firentinske katedrale na kojemu je pobijedio Filippo Brunelleschi, koji je posvetio sljedeih etrnaest godina svog ivota. Golema kupola s promjerom od 42,21 metara je pravo remekdjelo oblikovanja i tehnike. Brunelleschi je iznad svakog stuba oktogonalnog tambura nastavio graditi vitka gotika rebra koja tvore otri luk prema vrhu. Izmeu svakog rebra stavio je dva unutarnja rebra koja se ne vide izvana, a tvore jo strmiji zid u obliku riblje kosti kako bi konstrukcija bila jaa i laka. Izmeu tih dvostrukih zidova nalazilo se i stubite koje je vodilo na visoku lanternu na vrhu. Vanjska obloga od crvenih ploica u kontrastu je sa zelenim i bijelim mramornim proeljem crkve.
"Bolnica nevinih takoer u talijanskom poznata i kao L'ospedale degli innocenti, bilo je

javno sirotite u Firenci koje je osmislio Filippo Brunelleschi a za koje je dobio narudbu 1419. godine. Smatra se istaknutim primjerom talijanske rano-ranorenesansne arhitekture. Proelje ini devet polukrunih lukova koji lee na stupovima kompozitnog reda. Polukruni a ne iljasti prozori u klasinom antikom stilu ine zgradu prizemljenijom. Na plohama izmeu lukova nalaze se glazirani medaljoni od terakote s reljefima dojenadi, koji sugeriraju funkciju zgrade. Naglasak je na horizontalnosti zbog toga to je graevina puno vee irine nego visine. Iznad svakog polukrunog luka nalazi se pravokutni prozor s trokutastim zabatom na vrhu.

Kapela Pazzi - Brunelleschi je na njoj uklopio sve ve poznate arhitektonske elemente (polukruni luk, bavasti svod, trijumfalni luk, arkade, kupola, narteks, centralni tip, grki kri, kasetiranje, grki stupovni redovi i zlatni rez) u nov i jedinstven sklop. Na proelju ima red korintskih stupova koje u sredini prekida polukruni luk ime se naglaavaju ulazna vrata u kapelu. Samo proelje je kao narteks ranokranske crkve . Graevina je proporcionalna i sastavljena od geometrijskih, pravilnih, jednostavnih likova i tijela[1]. Tlocrt je pravokutna mrea u kojoj je modul raspon izmeu dva stupa (travej). Unutranjost je jednostavna, pregledna i statina, a ukraena je kontrastom sive boje i bjeline zida. Tamnosivom bojom i plitkim reljefom su istaknute granice arhitektonskih dijelova koji su geometrijski i ukljuuju pod i kupolu. Svjetlost ulazi ravnomjerno kroz prozore pored vrata i na kupoli, te osvjetljava svaki dio i pogoduje preglednosti, jasnoi i statinosti prostora. Fasada takoer djeluje statino i mirno jer su vertikale i horizontale uravnoteene. Proporcionalnost (prozor arkada: itav prostor) je ostvarena po zakonu zlatnog reza.

Zavrni dio: 5 min To bi bilo sve za danas to se tie predavanja. Nadam se da ste shvatili i upili osnovna znanja o roamnici i najvanijim djelima koje sam spomenila. Pitam uenike ako im je ostalo jo to nejasno, zadajem im da proitaju lekciju za domai, dijelim sinopsis predavanja i zahvaljujem na panji.

6. Plan ploe:
Renesansa Arhitektura renesanse Fillipo Brunelleschi Firentinska kupola Ospedale degli innocenti Kapela Pazzi