REAKCIONO VRIJEME Vrijeme koje proe od momenta javljanja drai do reakcije organizma na tu dra zove se reakciono vrijeme, npr.

drugi uesnik u saobraaju koji vozi iza, upozorava zvunim signalom sirenom, za potrebu prolaza. To vrijeme od javljanja zvuka do njegove ujnosti i pomjeranja je reakciono vrijeme. Reakciono vrijeme je mjerljiva osobina i veoma je znaajno u odreivanju sposobnosti vozaa automobila i drugih motornih vozila. Reakciono vrijeme je vrijeme koje proe od momenta kada voza uoi prepreku, opasnost i sl. do momenta reakcije organima da tu prepreku ili opasnost izbjegne (npr.: koenje, manevar upravljaem i dr.) Reakciono vrijeme nije jednako kod svih vozaa. Voza sa kraim reakcionim vremenom lake e izbjei opasnost na putu. Brzina reakcije organizma nekog vozaa zavisi od vie faktora: od mentalnih i drugih sposobnosti i osobina vozaa; broja iznenadnih prepreka na putu u isto vrijeme; od zdravstvenog stanja ulnog organa na kojeg je djelovala nova dra (vid, sluh, psihomotorne sposobnosti,...); od starosti vozaa; od zamorenosti i dekoncentracije vozaa; od oekivanosti i/ili neoekivanosti prepreke; od koliina alkohola ili drugog sredstva ovisnosti u organizmu; i dr. faktora. Razumljivo je da e starost vozaa, iscrpljenost organizma duim radom, dekoncentracija, kao i izvjesne doze alkohola, droga, nikotina i sl. u znatnoj mjeri djelovati na poveanje reakcionog vremena i slabljenje senzornih i psihomotornih sposobnosti i reakcija. Reakciono vrijeme raste sa poveanjem godina starosti, a naroito poslije ezdesete godine. Eksperimentima je ustanovljeno da se reakciono vrijeme smanjuje ukoliko je subjekt (voza) spreman na reakciju, tj. ako oekuje dra na koju treba reagovati (fenomen perceptivne udeenosti). Voza koji oekuje prepreku iza okuke znatno e smanjiti svoje reakciono vrijeme. Psihofiziki je pripremljen.

REFLEKSI
Refleksi su uroene i neposredne (brze) reakcije organizma i/ili pojedinih organa na dra koja postaje prijetea po organizam. Npr., trzaj ruke, noge, zatvaranje oka... Djelovanjem neke objektivne drai (svjetlosti, zvuka...) na nervne zavretke (receptore) koji se nalaze na ulima, stvara se podraaj koji se senzornim putem prenosi do mozga gdje nastaje osjet. Na podraaj se reaguje organima miine reakcije pokretima nogu, ruku, glave ... ili drugim organima. Te reakcije mogu biti pod kontrolom svijesti ili bez kontrole (automatski). U drugom sluaju su refleksne reakcije. Organizam vri reakciju da bi izbjegao tetno dejstvo drai izmeu okoline i organizma. Opisana reakcija organizma se naziva refleks, a put kojim pree nervno uzbuenje naziva se refleksni luk. Refleksi su najprostije, neposredne i uroene reakcije organizma (miia, lijezda i dr.) koje se javljaju na odreenu dra sa ciljem izbjegavanja tetnih posljedica drai i uspostavljanja ranije unutranje ravnotee organizma. Za vozaa su vani refleksi koji slue za odravanje poloaja tijela i usklaenosti pokreta. Svi ovi refleksi su uroeni i oni se nazivaju bezuslovnim. Meutim neki refleksi se mogu nakon vjebanja (uenja) izazvati po naoj volji. Tada se refleks povezao sa nekom drugom drai koja ga nije mogla izazvati prije poetka uenja. Takvi refleksi nazivaju se uslovnim refleksima. Oni su znaajni u procesu bilo kojeg uenja, a posebno u obuci vozaa i svakodnevnog upravljanja vozilom. U poetku obuke refleksne reakcije su ee ali manje funkcionalne i svrsishodne, a kasnije se automatizuju i prelaze u navike.