TALMUD http://bs.wikipedia.

org/wiki/Talmud Drugi izvor idovstva, koji e se odvojiti od Starog zavjeta i bez kojeg se ne moe primjenjivati Tora, naziva se Talmud ( "znanje steeno uenjem" ).To je zbirka komentara Tore koja je nastajala nekoliko stoljea, poev od perioda Drugog hrama pa sve do 500. godine n.e. U prvom stoljeu, svaki Jevrej se mogao baviti tumaenjem Tore. Ipak glavni njeni komentator i su bili soferi. Tora se tumaila usmeno, prenosei se s koljena na koljeno. Tako je vremenom nastala Usmena Tora ( Tora ebeal pe ), koja e prerasti u Pisanu Toru ( Tora ebihtav ). Vano je istai da ova tumaenja nisu ulazila u Stari zavjet. Zbirku usmenih komentara Tore u 2. stoljeu sastavio je Juda ( Jehuda ) Hanasi u Palestini. Ta zbirka zvala se Mina ( ponavljanje ). Potom su soferi i rabini tumaili Minu, a zbirka tih tumaenja nazvana je Gemara ( upotpunjavanje ). Gemara ima dva dijela : Hagadu ( pria, predanje ), koja, kako joj i naziv kae, sadri literarni i vjerskofilozofski dio, i Halahu (propis), koja sadri propise. Mina i Gemara zajedno ine Talmud. Historijske nedae tjerale su Jevreje da mijenjaju neke propise Mojsijeva petoknjija i da ih prilagoavaju novim situacijama i uvjetima. Talmud im je omoguavao da ostanu jedna zatvorena cjelina, da se snano povezuju unutar lokalnih zajednica i da se te zajednice povezuju diljem svijeta.Jednoobraznost i snagu tim zajednicama davala je demokratska organizacija jevrejskih opina ustanovljenih na "Nauku" , tj. na uenjima Talmuda. Nakon razorenja Hrama, mjesto sveenika preuzeo je rabin ("uen ovjek"). Svaki lan opine mogao je postati rabin ukoliko je uen, "uveden u N auk". Ponegdje se - kao u Bosni - rabin naziva haham("pametan") ili gaon ("dostojanstvenik" ). Druga vrsta ustanova koju je formirao i svojim duhovnim sponama uvao Talmud je jevrejska porodica. Naime, Talumd je do u detalje propisao odnose izmeu mukarca i ene, roditelja i djeca, enidbu, razvod braka, ukljuenje u jevrejsku porodicu, pravila i metode odgoja djece i punoljetnih mladia i djevojaka, itd.

Stranica srednjovjekovnog Jerusalemskog Talmuda iz Kaira.

Najcijenjeniji je Jerusalemski Talmud jo poznat i kao Palestinski Talmud.

TORA http://bs.wikipedia.org/wiki/Tora

Sveta knjiga idova (Jevreja) naziva se Tora. Ona predstavlja Boije zavjetanje idovskom (jevrejskom) narodu i sadri Boije zakone po kojim se pravovjerni idovi moraju ravnati u svom religioznom i etikom

ponaanju. Po idovskom uenju Bog, ije ime je zapisano etvoroslovicom yud-hej-vav-hej (J-H-V-H) i smatra se toliko svetim da na mjestu toga imena uvijek se ita ili Elohim ili Adonai (moj gospodin). Naslov Tora osim tog irokog znaenja Boijeg zavjetanja ima i ue znaenje i oznaava prvih pet knjiga koje ine Stari zavjet. Prva od tih pet knjiga je Knjiga postojanja, druga Knjiga izlaska, a ostale tri knjige oituju Zakone koje je idovima od Boga prenio Mojsije. U islamu, originalna Tora se zove Tevrat i to je kitab, tj. knjiga koja sadri Allahovu objavu poslaniku Musau, tj. Moeu ili Mojsiju. Muslimani vjeruju da su ljudi vremenom izmijenili Tevrat, dodavanjem novih ili mijenjanjem originalnih sadraja.

ZOHAR

http://www.babun.net/istocnjacka-ucenja/zohar-knjiga-sjaja-gersom-solem.html

Od vremena nastanka, krajem trinaestog veka u paniji, Zohar je, uz Bibliju i Talmud, presudno uticao na razvoj jevrejske misli i tradicije. Kao sredinje delo jevrejskog mistikog uenja, kabale, Zohar otvara dveri koje vode do nove vrste religijskog iskustva, do neposredne spoznaje boanskog. Fragmenti iz Zohara u ovom izboru, skromnom po obimu u odnosu na celinu dela, dobro ilustruju nain na koji Zohar preispituje kanonske stavove jevrejskih svetih knjiga, postavljajui temelje za otkrivanje novog, skrivenog znaenja teksta i sveta. Gerom olem, koji je ceo ivot posvetio obnovi prouavanja jevrejskog misticizma, odabrao je kljuna mesta iz ovog dela, obrativi posebnu panju tumaenjima postanja, boanske i ljudske ljubavi, vere i smrti. Znaajno mesto dobila su i tumaenja glavnih kabalistikih simbola, kao to su sefiroti, Drvo ivota, abat, i odnos mukih i enskih aspekata ovekovog bia. Zohar je jedna od onih knjiga kojima se moemo stalno vraati, i koja e nam uvek darivati nova znaenja.

Gerhard olem (Gerhard Scholem, 5. decembar 1897-21.februar 1982), koji je, nakon to je iz Nemake emigrirao za Palestinu, promenio svoje ime u Gerom olem, je Palestinac roen u Nemakoj (a od 1948. godine Izraelac) jevreski filozof i istoriar, roen i

SARAJEVSKA HAGADA

http://www.slobodnaevropa.org/content/sarajevska_hagada_knjiga_koja_je_prezivjela_inkviziciju_i_rat ove/2117609.html
Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na podruju sjeverne panije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Smatra se

jednom od najljepih knjiga ove vrste, a uva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zbog osjetljivosti materijala, originalna Hagada javno se izlae

Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) je pria. Sadraj Sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom i ukraen minijaturnim slikama na preraenoj i istananoj koi, koja ima 142 pergamentska lista, po emu je jedinstvena u svijetu. Iako autor Hagade nije poznat, gotovo je sigurno da je nastala kao vjenani poklon, kae kustosica Zemaljskog muzeja BiH Ana Mari. Jedna od najpoznatijih minijatura koja je prikazana u Hagadi ima dva grba. Na jednom grbu je prikazana rua, a na drugom krila, dok je na vrhu prikazan vrh Barcelone. Prema postojeim arhivskim dokumentima, u to vrijeme, znai u drugoj polovini 14. stoljea, u Barceloni su zbilja ivjele dvije obitelji sa takvim preizimenima. Za pretpostaviti je da se u jednom trenutku dva lana tih obitelji stupili u brak i da su dobili na poklon jedno ovakvo djelo, rekla je Mari. Mnoge se zanimljive prie veu uz ovu, vie od 500 godina staru Hagadu. Knjiga koja je preivjela inkviziciju, Prvi i Drugi svjetski rat, te protekli rat u BiH - svjedoi o vremenima u kojima se itekako brinulo o kulturnom bogatstvu, istie kustosica Mari. Dosta poznata je pria koja se vezuje za Drugi svjetski rat: 1941. godine, kada je njemaka vojska ula u Sarajevo, jedan njemaki oficir doao direktno u Zemaljski muzej i zahtijevao da mu se preda Hagada. Tadanji direktor mu je rekao kako je drugi njemaki bvojnik bio neposredno prije njega i odnio je sa sobom. To je uasno hrabro i sumnjam da bi svatko to i napravio, kae ona. Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada uvana je u elinoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najvie jednom u godini pokazivana je javnosti. U Madridu je 1992. godine prireena svjetska izloba. Obiljeavalo se 500 godina od progona Jevreja iz panije. Organizatori izlobe traili su Hagadu, meutim, zbog rata u BiH knjiga nije napustila Sarajevo. U tom periodu pojavili su se natpisi u svjetskoj tampi da je Hagada unitena, odnosno da ju je tadanja Vlada Republike BiH prodala i za iste novce kupila oruje. Nemjerljivo bogatstvo Ameriki senator Joe Lieberman imao je drugu zamisao, pripovijeda naa sagovornica Ana Mari. Godine 1995. ameriki senator Lieberman je javno izjavio kako bi doao u opkoljeno Sarajevo proslaviti Pesah samo ako moe uivo vidjeti Hagadu. Vlada RBiH vidjela je to, ustvari, kao dobru priliku da se jo jednom skrene panja ne samo na Hagadu nego uope na Sarajevo i na BiH, te su odluili to napraviti. Naalost, taj senator nije doao, ali su zato doli novinari iz svih krajeva svijeta, pria Mari.

Sarajevska Hagada uvana je u trezoru Narodne banke sve do kraja rata. Potaknute zahtjevima Jevrejske zajednice u svijetu, Ujedinjene nacije pokrenule su inicijativu za ouvanje ove vrijedne knjige. Tim austrijskih strunjaka radio je na njenoj restauracij i, dok je UN donirao 50.000 dolara za opremanje specijalne, sef-sobe u kojoj bi Hagada, prvi put u svojoj historiji, bila trajno uvana i izloena, pojanjava direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladi. Veliku ulogu je imao, moram rei, u koordinaciji i u lobiranju Jacques Klein, prvi saradnik visokog predstavnika - i uraena je jedna prostorija po posebnim mjerama, klimatiziranim, bezbjedonosnim, i u noj je izloena Hagada, ali ne samo Hagada nego jo i povelje, dokumenti bosanskih kraljeva, originali, kae Busuladi. injenica je da je uopte bosanskohercegovako bogatstvo nemjerljivo. No, pitanje je da li su sadanje generacije obuene da odlaze u muzeje i njeguju blago koje su im ostavili preci. Svijest je slabo razvijena, ukratko odgovara Busuladi. Naalost, svijesti te nije nikad previe ni bilo. Nakon rata je, naravno, jo mnogo manje. Organizirani, kolski dolasci u Zemaljski muzej su vie preputeni inicijativi i svijesti pojedinano nastavnika i profesora, kae on. etiri puta godinje javno izlaganje Sarajevske Hagade je prilika koja se svakako ne proputa, barem kada govorimo o stranim posjetiocima. Nedavno sam proitala knjigu koja je govorila o Hagadi i onda da se uvjerim u stvarnost originala eljela sam pogledati taj original. Kompletno mjesto je veoma interesantno. Istonoevropsko izdanje turistikog magazina Lonely Planet je preporuilo da se pogleda Hagada - i veoma smo impresionirani. Veoma smo iznenaeni ovom knjigom i muzejom. Knjiga je sjajna i veoma interesantna. Sarajevska Hagada je majstorski izvedeno djelo. Stoga predstavlja vaan dio cjelokupne, multikulturalne bh. tradicije. I u tome lei njena vrijednost.

Kada je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine poetkom oktobra 2012. godine kapitulirao pred loom finansijskom situacijom i nemarom nadlenih organa vlasti, iza vrata ove najstarije i najznaajnije kulturne institucije u dravi ostao je dobar dio nae bogate historije, i veliki broj podsjetnika na bliu i dalju prolost ovih prostora. Jedan od takvih podsjetnika je i nesumnjivo najznaajniji eksponat Zemaljskog muzeja BiH, uvena Sarajevska hagada, jevrejski iluminirani kodeks koji potie iz srednjovjekovne panjolske. Ovaj sefardski rukopis ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine i neprocjenjiv h istorijski znaaj, a to se tie materijalne vrijednosti ove jedinstvene knjige, iako zvaninih procjena i vjerodostojnih brojki u stvari nema, nerijetko se spominje cifra od vrtoglavih milijardu i dvjesto miliona amerikih dolara. A jo ee ujemo da je njena vrijednost zapravo neprocjenjiva. Bilo kako bilo, neosporno se radi o najvrjednijem pokretnom kulturnom blagu u Bosni i Hercegovini.