UPRAVN0 PRAVO UPRAVNO PRAVO KAO GRANA JAVNOG PRAVA Sve pravne nauke se mogu podijeliti na teorijske I pozitivno

o pravne nauke. U teorijskim pravnim naukama prouava se pravo na teorijski I opti nain, a u po itivno pravnim naukama po!a i se o" va#e$i% pravni% akata i normi koje re&u!iu konkretnu pravnu o'!ast( Upravno pravo je pozitivno pravna nauka I prouava sve pravne norme koje se o"nose na upravu( Upravno pravo spada u javno pravo jer titi interese drave koja stvara I primjenjuje pravo preko svojih organa. Uprava je "io "r#avne v!asti I ima pravo "a primjenjuje prinu"ne mjere I nastupa sa po i)ije si!e prema &ra*anima( Upravno pravo je nasta!o sa stvaranjem pravne "r#ave ka"a je uprava re&u!isana pravom kako u po&!e"u or&ani a)ije tako I u po&!e"u +unk)ionisanja( Kasnije su "onijeta pravi!a o o"&ovornosti uprave( PR,-.,/ UPRAVNOG PRAVA Ko" nas je "anas optepri%va$en na iv Upravno pravo I sta!no se upotre'!java a!i se u potpunosti nije napustio ni raniji na iv A"ministrativno pravo( A"ministra)iji se "aje u#e naenje I njime se o'i!je#ava s!u#'eniki aparat I o'av!janje struni% pos!ova u "r#avnim or&anima( Upravno pravo je posebna grana prava koju ine opte pravne norme koje reguliu upravu. Postoje dve koncepcije pozitivnog odreivanja predmeta upravnog prava ua I ira. Prema uem shvatanju upravno pravo o'u%vata one pravne norme koje se o"nose na "r#avnu upravu( Prema irem shvatanju upravno pravo ne o'u%vata samo "r#avnu upravu ve$ I s!o#eni sistem ne"r#avne uprave u koja spa"aju javna pre"u e$a, javne ustanove i !oka!na uprava( PR,-.,/ UPRAVNOG PRAVA Predmet uprave ine etiri elementa organizacija uprave! djelatnost uprave! kontrola uprave i odgovornost uprave. "rganizacija uprave o'u%vata osnivanje, uki"anje, or&ani a)iju I rukovo*enje upravni% or&ana( Upravna djelatnost prestav!ja o'av!janje upravni% I struni% pos!ova 0rjeavanje, "onoenje akata opti% I poje"inani% it"(1( #ontrola uprave o'u%vata upravnu kontro!u, su"sku kontro!u I po!itiku kontro!u( "dgovornost uprave o'u%vata o'jektivnu I su'jektivnu o"&ovornost, krivinu , prekrajnu, "is)ip!insku I po!itiku o"&ovornost( Poto su predmet upravnog prava pravne norme osnovni metod njihovog prouavanja je pravni ili normativni metod. #oriste se I socijoloki! istorijski I komparativni metod. 2I2/,. UPRAVNOG PRAVA I O-NO2 2A -RUGI. -I23IP4INA.A

Upravno pravo je sistem pravnih normi to znai da te norme imaju oblik logiki sreene cjeline meusobno povezanih djelova koji su u odnosu relativne ravnotee. Upravno pravo se mo#e po"ije!iti na vie "ije!ova I )ije!ine( $azlikuju se opti I posebni dio upravnog prava. "pte upravno pravo ine pojmovi I instituti koji su aje"niki a sve o'!asti uprave kao to su( Pojam uprave, upravni akt, or&ani a)ija uprave( Posebno upravno pravo ine &rane uprave kao to su5 o"'rana, vojska, po!i)ija koje imaju o"re*ene spe)i+i)nosti I pre"stav!ja s!o#enu materiju( Postoji I podjela na materijalno I procesno pravo. %aterijalno pravo sa"r#i pojmove, institute I prin)ipe, "je!atnost I kontro!u uprave( Procesno pravo sa"r#i pravi!a postupka koja se primjenjuju u ra"u uprave(

O-NO2 UPRAVNOG PRAVA 2A -RUGI. NAU6NI. -I23IP4INA.A Upravno pravo je samostalna pravna disciplina koja se predmetom I sadrajem razlikuje od drugih disciplina! ali sa kojima istovremeno ima mnogo dodirnih taaka. Kao kriterijumi a ra !ikovanje upravno& prava o" "ru&i% &rana u imaju se prvenstveno pre"met I meto"( Upravno pravo ima bliske veze sa ustavnim pravom(Ustavno pravo je osnovna a upravno pravo i ve"ena pravna "is)ip!ina( /o nai "a ustavno pravo sa"r#i osnovne prin)ipe koji "e "a!je ratra*uju upravnim pravom sa"r#anim u akonima I po" akonskim aktima( Upravno pravo ima dodirnih taaka sa uvodom u pravo I teorijom drave I prava jer ova nauka prouava "r#avu I pravo kao opte +enomene I sa"r#i mno&e teorije o upravi naajne a njeno "a!jnje prouavanje kao "r#avnopravno& +enomena( Upravno pravo ima dodirnih taaka I sa radnim pravom( Naime, ra"no pravo normira ra"nopravne o"nose !i)a koja o'av!jaju pos!ove uprave, po" us!ovom "a "a s!u#'eniki o"nosi nisu i "vojeni i ra"no& prava I na!a e se u upravnom pravu kao pose'an "io 0s!u#'eniko pravo 1( &aka veza postoji I izmeu krivinog I upravnog prava( Naime, prekrajno pravo koje sa"r#i mno&o krivini% instituta spa"a u materiju upravno& prava( I inspek)ijski or&ani na!a e se '!isko u materiji krivino& prava a I s!u#'eni)i mo&u 'iti krivino o"&ovorni( Upravno pravo ima dodirnih taaka sa graanskim pravom jer se imovinski o"nosi rjeavaju u upravi npr( ,ksproprija)ija( Konp!ementarnost je esta pore na nepokretnosti, pravo pree kupnje( I7VORI UPRAVNOG PRAVA POJA. I7VORA UPRAVNOG PRAVA Izvori prava se mogu posmatrati u materijalnom I 'ormalnom smislu. U materija!nom smis!u i vori prava su e!ementi koji "ovo"e "o stvaranja I kreiranja sa"r#ine prava, e!ementi i koji% i vire pravo I koji "eterminiu nje&ovu o'ave nost( (ormalni izvori su oblici u kojima se izravaju materijalni izvori prava. )o su opti pravni akti zakoni! uredbe I drugi podzakonski akti u kojima je sadrano objektivno pravo. "pti pravni akt je izvor upravnog prava ukoliko sadri norme koje se odnose na upravu.

I "ru&i pravni akti kao to su su"ska praksa I o'iaji utiu na ra" uprave I prestav!jaju +aktike i vore a njenu "je!atnost( 8orma!ni i vori prava na!a e se u %ijerar%ijskom o"nosu I nji%ovo mjesto avisi o" nji%ove pravne sna&e(

O9,4J,:JA I7VORA UPRAVNOG PRAVA U o'e!je#ja o"nosno karakteristike i vora upravno& prava spa"aju5 %nogobrojnost! *ekodi'ikovanost! $asutost! Promjenjivost! Pravni akti I norme koji reguliu upravnu oblast su veoma brojni. Pored zakona kao vaan izvor upravnog prava pojavljuju se podzakonski akti. +akoni koji reguliu upravnu oblast su kra,i pa su zato brojni I nisu obuhva,eni kodi'ikacijom. Pravni akti koji reguliu upravnu oblast se esto mijenjaju zbog promjena javnog interesa u odreenim upravnim oblastima. Izvori upravnog prava su nesavreni jer sadre neprecizne I nejasne termine to dovodi do razliitih tumaenja I koncepata. VR2/, I7VORA UPRAVNOG PRAVA I vori upravno& prava su5 ustav! zakon! podzakonski akti dravnih organa! podzakonski akti jedinica lokalne samouprave! opti akti nedravnih subjekata! sudska praksa! upravna praksa I pravila struke. Ustav je najvii pravni akt je"ne em!je I i vor svi% &rana prava pa I upravno& prava( Ustav je u pravi!u posre"ni i vor upravno& prava jer se nje&ove norme ne primjenjuju "irektno, ne&o preko akona I "ru&i% propisa kojima se ustavni tekst ra ra*uje( Ustav sa"r#i mno&e o"re"'e o or&ani a)iji "r#avne v!asti, "r#avnim or&anima, me*u kojima se "aje I ustavnopravni po!o#aj uprave( Uprava mora imati I svoju or&ani a)iju I ra" sa&!asno ustavu jer je ustavnost osnovni prin)ip svake pravne "r#ave( +akon je najva#niji I neposre"ni i vor upravno& prava, jer se njime u pravi!u re&u!ie materija uprave( U odnosu na sve druge izvore zakon ima prioritetni znaaj! jer svi akti I radnje uprave moraju biti u skladu sa zakonom. Postoje akoni koji u )je!ini sa"r#e upravnu materiju 0npr( 7UP1, a!i I akoni koji re&u!iu samo je"nu &ranu oprave 0npr( o"'rana, unutranji pos!ovi1, kao I akoni koji re&u!iu "ru&u materiju a!i sa"r#i I neke o"re"'e koje se o"nose na upravu( Posebni zakoni imaju prednost u primjeni u odnosu na opte zakone! a opti zakon se primjenjuje kao supsidijarni izvor prava. 2a akonom se mo#e i je"naiti I autentino tumaenje akona ka"a tumaenje "aje sam akono"ava)( U irem smis!u kao pose'na vrsta akona smatraju se me*unaro"ni u&ovori( %eunarodni ugovori su u&ovori koje je"na "r#ava ak!juuje sa sa "eu&om "r#avom i!i me*unaro"nom or&ani a)ijom( Oni su i vor upravno& prava uko!iko sa"r#e upravnopravne norme( %eunarodni ugovori "o'ijaju opteo'ave uju$u sna&u I postaju i vor upravno& prava tek ka"a 'u"u rati+ikovani o" strane na"!e#no& or&ana I tako 'u"u uve"eni u unutranji pravni pore"ak(

Podzakonski akti su svi opti pravni akti koji su po svojoj pravnoj sna i ni#i o" akona a koje "onose i vrni, upravni I or&ani !oka!ne samouprave( -onose se ra"i "a!je ra ra"e akona, pa se ato I ovu po" akonski( Njima se akoni u o"re*enoj mjeri konkreti uju kako 'i se o!aka!o nji%ovo sprovo*enje I primjena( Prema "onosio)u ra !ikuju se po" akonski akti koje "onosi 2kuptina, pre"sje"nik Repu'!ike, V!a"a, or&ani uprave I !oka!ne samouprave( Podzakonski akti skuptine su statut! odluke I poslovnik o radu. "sim podzakonskih skuptina donosi I politike akte deklaracije! rezulucije I preporuke. -eklaracijom se i ra#ava opt stav skuptine o nekom naajnom, pitanju spo!jne I unutranje po!itike( $ezulucijom se uka uje na stanje u o"re*enoj o'!asti "rutveno& #ivota( Preporukom se uka uje na naaj o"re*eni% pitanja koja se o"nose na i vravanje akona( Po!itiki akti nemaju svojstvo propisa pa ato nemaju o'ave nu pravnu sna&u, a!i o'ave uju mora!no I po!itiki( Predsjednik $epublike u pravi!u "onosi poje"inane pravne akte koji nisu i vori upravno& prava( .e*utim, u nekim vanre"nim oko!nostima kao to su ratno stanje, pre"sje"nik mo#e "onositi akte i na"!e#nosti skuptine( Po" akonski akti koje "onosi V!a"a su veoma va#ni i vori upravno& prava( .lada donosi slijede,e opte akte uredbe! odluke! poslovnike! pravila I opta rjeenja. Uredbe su opti pravni akti nie pravne snage od zakona. Uredbe su podreene zakonima I slue za izvravanje zakona! tako to se uredbama razrauju I konkretizuju zakoni. "dluke su po" akonski akti koji su ni#e pravne sna&e o" ure"'i( O"!ukama se konkreti uju I ra ra*uju samo poje"ine o"re"'e akona ra"i !ake I pravi!nije primjene( Uputstva su po" akonski okti ni#e pravne sna&e o" ure"'i I o"!uka( Njima V!a"a propisuje nain ra"a or&ana uprave u primjeni poje"ini% o"re"a'a akona I "ru&i% propisa( V!a"a "onosi I rjeenja I zakljuke a!i oni imaju karakter poje"inani% pravni% akata I ne pre"stav!jaju i vore upravno& prava( Uprava "onosi s!ije"e$e po" akonske akte koji imaju karakter po" akonski% akata I pre"stav!jaju i vore upravno& prava5 pravilnike! naredbe I uputstva. Ovi akti se na ivaju upravni propisi I njima se ra ra*uju poje"ini "ije!ovi akona u )i!ju uje"naavanja upravne prakse( Ove propise "onosi +unk)ioner koji rukovo"i or&anom uprave( &edinice lokalne samouprave optine I gradovi donose odgovaraju,e podzakonske akte I to statute! poslovnike I odluke. Statut je najva#niji pravni akt je"ini)a !oka!ne samouprave( "biaj je je nasta!a "u&otrajnim ponav!janjem "a se u o"re*enoj situa)iji tre'a ponaati na o"re*eni nain( O'iaj je "rutvena norma koju nije "onije!a "r#ava I iju primjenu ne o'e 'je*uje monopo!om +i ike prinu"e( #ada se obiaj unese u zakon on postaje obiajno pravo I posredni izvor upravnog prava. Sudska praksa je 'itan i vor upravno& prava(

Sudska praksa je niz sudskih odluka kojima su na identian nain rjeeni identini sluajevi. *a sistem je kontinentalni pravni sistem I organi rjeavaju na osnovu zakona I drugih propisa I ranije odluke za njih nemaju obavezuju,i katakter. U praksi nii organi u pravilu potuju odluke viih organa I sudova iz razloga to su oni ovlateni da u suprotnom ponite njihove odluke.

O2NOVN, IN2/I/U3IJ, UPRAVNOG PRAVA Institu)ije upravno& prava su &rupe upravno;pravni% normi koje imaju u osnovi isti pre"met 0iste "rutvene o"nose1 i!i i% re&u!iu na isti nain( "snovni instituti upravnog prava su Upravnopravna norma! Upravnopravni odnos! Upravna stvar! Upravni postupak! Upravna radnja! Upravni nadzor Upravni spor. Upravna norma je osnovni normativni elemenat upravnog prava. Upravna norma 2trukturu upravne norme ine5 -ispozicija Sankcija. -ispozicija je pravi!o ponaanja koje ima inperativni karakter I mora se potovati u javnom interesu( Sankcija je ka na koja se mo#e i re$i prekrio)u "ispo i)ije( Upravno pravo je sistem upravno;pravni% normi koje re&u!iu upravnopravne o"nose o"nosno vrenje upravne v!asti( "beljeja upravno pravnih normi su brojnost! rasutost! promjenjivost I relativna nepreciznost. Upravno/pravni odnos Upravno;pravni o"nos je je"an o" najva#niji% instituta upravno& prava( Upravno/pravni odnos je vrsta drutvenog odnosa koji je regulisan upravno/ pravnim normama! kao obaveznim pravilima ponaanja koja su sankcionisana od strane drave. 0utoritativnost je nuno svojstvo upravno/pravnog odnosa I znai mogu,nost nosioca upravne vlasti da nastupa sa pozicija jae volje I da jednostrano odluuje o zasnivanju! sadrini I prestanku upravno/pravnog odnosa. Upravno;pravni o"nos svoj osnov na!a i u optoj pravnoj normia u pravi!u nastaje "onoenjem upravno& akta o" strane nosio)a upravne v!asti( &edna strana u ovom odnosu je uvijek ovlateni dravni organ a druga strana su 'izika I pravna lica. Sadrinu upravno/pravnih odnosa ine ov!atenja I o'ave e koje imaju su'jekti u tom o"nosu(

"vlatenje je su'jektivno pravo "a se a%tjeva o"re*eno ponaanje o" "ru&o& su'jekta I ono je ati$eno "r#avnom prinu"om( "baveza je "u#nost ponaanja na o"re*eni nain( .rste uoravno/pravih odnosa5 O"nosi sa upravom u s!uaju "avanja ra ni% in+orma)ija strankama I ona mora 'iti '!iska I us!u#na( O"nosi i me*u or&ana uprave I Ustavno& su"a pri!ikom o)jene ustavnosti opti% pravni% akata uprave( )re,u vrstu odnosa su upravno pravni odnosi koji nastaju putem upravnih akata. "vi odnosi se smatraju najvanijim jer se upravnim aktima rjeava o pravima I obavezama stranaka. O"nosi i me*u inspek)ijski% or&ana I su'jekata I prekrani o"nosi( 2porovi koji nastaju i upravno pravni% o"nosa rjeavaju se u upravno su"skom postupku 0upravni spor1 pre" su"ovima na"!e#nim a nji%ovo rjeavanje( Sadrina upravno pravnih odnosa podlona je kontroli +akonitosti 1jelishodnosti #ontrola zakonitosti ra"a uprave sastoji se u provjeri "a !i su akti I ra"nje uprave u sk!a"u sa akonom( #ontrola cjelishodnosti 0pravi!nosti1 tre'a "a poka#e "a !i akti I ra"nje uprave u konkretnom s!uaju najvie o"&ovaraju javnom interesu( Prestanak upravno pravnog odnosa Upravno pravni odnos moe prestati jednostranim raskidom! odricanjem stranke! donoenjem novog upravnog akta. Upravnopravni i graanskopravni odnos 7a ra !iku o" upravno pravno& o"nosa koji nastaje je"nostrano &ra*ansko pravni o"nos nastaje sa&!asnom i javom vo!ja su'jekata( U upravno pravnom o"nosu na je"noj strani je uvijek uprava koja se jav!ja kao o'ave ni su'jekt, "ok ko" &ra*ansko& o"nosa su'jekti nisu unaprije" o"re*eni( Upravni postupak Upravni postupak je postupak a "onoenje upravni% akata, kojim se na akonom re&u!isan nain rjeava neka upravna stvar( Re&u!isan je o"re"'ama 7akona o optem upravnom postupku( Upravna stvar Upravna stvar je situa)ija u kojoj se o"!uuje o pravima I o'ave ama +i iki% I pravni% !i)a u poje"inanom s!uaju( /o se mo#e s o"nositi na pri navanje prava I utvr*ivanja o'ave e( Upravni akt Upravni akt je poje"inani i!i konkretni pravni akt kojim "r#avni or&an rjeava o pravima I o'ave ama poje"ina)a i!i pravni% !i)a u konkretnoj upravnoj stvari( Osnovna o'e!je#ja upravno& akta su5 asnovanost na akonu, konkretnost, autoritativnost I i vrnost( Upravna radnja Upravna ra"nja je neposre"no ponaanje or&ana uprave koje pre"u ima na osnovu pravni% akata( Sve upravne radnje mogu se podijeliti na autoritativne I neautoritativne. 0utoritativne su one ra"nje koje se sastoje u primjenjivanju prinu"e na osnovu akona 0%apenje, privo*enje, !e&itimisanje I "r(1( *eautoritativne su one ra"nje koje ne sa"r#e prinu"u 0po ivanje1( Upravni nadzor

Na" or je o"nos "va su'jekta u kome je"an su'jekt vri trajno I sistematsko pra$anje I o)jenu tu*e& ra"a( Pravni nadzor je na" or koji je uspostav!jen, re&u!isan I sank)ionisan pravnim normama( 2misao pravno& na" ora je "a se o'e 'je"i akonitost ra"a( Upravni nadzor je spe)i+ian o'!ik pravno& na" ora koji vri uprava( 2utina upravno& na" ora je "a se vri na" or na" primjenom akona u o"&ovaraju$oj o'!asti( Ra !ikuju se5 nadzor nad zakonito,u rada! akata I inspekcijski nadzor. U upravnom nadzoru je"an or&an uprave kontro!ie "ru&i or&an uprave, 'o& e&a se "ovo"i u pitanje o'jektivnost koja se nastoji o'e 'je"iti su"skom kontro!om uprave putem upravno& spora( Upravni spor Upravni spor je pose'na vrsta upravno& spora( U upravnom sporu se vo"i spor protiv uprave a povo"om upravno& akta ija se akonitost osporava tu#'om( 3i!j spora je "a se ispita akonitost upravno& akta( Upravni spor je o'!ik su"ske kontro!e akonitosti upravni% akata( Upravni spor se pokre$e tu#'om( 2tranke u upravnom sporu tuilac 0ne a"ovo!jna stranka1 I tueni 0"r#avni or&an koji je "onio napa"nuti upravni akt1( Upravni spor je kasa)iono& o'!ika I u njemu se ne akoniti akt samo ponitava( 2amo i u etno u upravnom sporu su" mo#e meritirno o"!uivati(

UPRAVA POJA. UPRAV, Pojam uprave Pojam uprave se i vo"i i rijei uprav!janje, koja nai v!a"anje, vo*enje, usmjeravanje rukovo*enje, kor"iniranje i upu$ivanje( U o"re*ivanju pojma uprave ra !ikuju se "va osnovna pristupa5 *egativni Pozitivni( Prema negativnom pojmu u o'!ast uprave spa"a sve ono to nije akono"avstvo I su"stvo( Ne&ativni pojam je vr!o neo"re*en I ne nai mno&o( Pozitivni pojam uprave po!a i o" same "je!atnosti uprave, akata uprave, ra"nje uprave I s!( Ve$ina teoretiara astupa po itivni pojam o"re*ivanja pojma uprave tano o"re*uju$i ta uprava jeste( )eorijski pojam uprave U teorijskom o"re*ivanju pojma uprave ra !ikuju se "va osnovna pristupa5 Pravno/politiki Socio/tehnoloki Pravno/politiki koncept po!a i o" prin)ipa po"je!e v!asti I u tom kontekstu o"re*uje upravnu v!ast u o"nosu na i vrnu v!ast i koje potie I i koje je i ve"ena( I vrna v!ast po"ra umjeva vo*enje po!itike 0pose'no ov!atenje v!a"e "a par!amentu pre"!a#e akone(

-ok upravna +unk)ija o'u%vata "onoenje o"!uka 0rjeenja1 koja imaju a )i!j svako"nevno i vravanje konkretni% a"ataka( /o nai "a je i vrna +unk)ija s!o#ena +unk)ija koja u se'i sa"r#i I upravu( )eorijsko poimanje uprave mo#e 'iti uteme!jeno na or&ani a)iji uprave I to na sistemu upravni% or&ana I "je!atnosti o"nosno pos!ovima I a"at)ima koje upravao'av!ja( Prema tome postoji "vojako o"re*ivanje pojma uprave( "rganizacioni pojam uprave Po!a i o" or&ani a)ije o"nosno "r#avni% or&ana I or&ani a)ija koji kao svoju osnovnu I trajnu "je!atnost o'av!jaju upravne pos!ove I a"atke( Upravu u irem smislu ine I or&ani I or&ani a)ije van "r#avne uprave a!i u okviru "r#avne or&ani a)ione strukture 0npr( javna pre"u e$a, ustanove, teritorija!na I !oka!na uprava1( Koje konkretne "r#avne I ne"r#avne or&ani a)ije ine upravu o"re*uje po itivno pravo o"nosno ustav I akoni( 2vi ovi vrio)i upravne +unk)ije ine pojam javne uprave. (unkcionalni pojam uprave Uprava u +unk)iona!nom smis!u pre"stav!ja pre"stav!ja skup o"re*eni% aktivnosti kojima ona i vrava upravne pos!ove I a"atke( Upravne aktivnosti mo&u se o"re"iti pomo$u5 8orma!ni% o'e!je#ja 2a"r#inski% o'e!je#ja( (ormalna obeljeja upravne +unk)ije ine spo!jna o'e!je#ja a to su5 spe)i+ini or&ani koji o'av!jaju upravne pos!ove, inokosno o"!uivanje, %ijerar%ijska struktura( %aterijalna obeljeja uprave ini sa"r#ina upravne +unk)ije njena priro"a I karakter jer se tako mo#e sa&!e"ati upravna +unk)ija kao spe)i+ina "je!atnost "r#ave(

PO7I/IVNO PRAVNI POJA. UPRAV, Pozitivno pravni pojam uprave je pojam uprave koji je o"re*en va#e$im pravnim normama kojima je re&u!isana or&ani a)iona struktura uprave a!i I pos!ovi I a"at)i uprave( )ako dolazimo do pozitivno/pravnog pojma uprave u 'ormalnom smislu ali I do pozitivno/pravnog poma uprave u materijalnom smislu. (ormalni organizacioni pojam uprave o'janjava koji su or&ani I or&ani a)ije koji vre upravnu "je!atnost, ne o'janjavaju$i sutinu te "je!atnosti( (ormalne elemente uprave ine vrioci uprave! propisani postupak za vrenje uprave! kontrola zakonitosti I propisi o odgovornosti uprave. (unkcionalni materijalni pojam uprave 8unk)iona!ni pojam uprave u po itivnopravnom smis!u o"re*uje se na osnovu pos!ova koje uprava je"ne em!je o'av!ja( Po itivno pravo 0 ustav, akoni I "ru&i propisi1 o"re*uju kao pos!ove "r#avne uprave5 Izvravanje zakona I drugih optih pravnih akata. $jeavanje u upravnim stvarima I donoenje rjeenja I zakljuaka. .renje nadzora I kontrole. "bavljanje I drugih strunih poslova ORGANI7A3IJA UPRAV,

POJA. -R:AVNOG ORGANA Or&an uprave uvijek o naava"io neke ve$e )je!ine u kojoj or&an ima o"re*eno mjesto I putem ko&a se ostvaruje o"re*ena +unk)ija( U teoriji "r#ave rije or&an o naava "io "r#avne or&ani a)ije koji o'av!ja o"re*ene pos!ove u ime I a raun "r#ave( Pravni pore"ak svake "r#ave o"re*uje +unk)ije "r#avnim or&anima( -r#ava +unk)ionie isk!juivo preko svoji% "r#avni% or&ana Or&an uprave se mo#e posmatrati u5 Subjektivnom smislu "bjektivnom smislu *ormativnom smislu U su'jektivnom smis!u rije or&an se i je"naava sa "r#avnim s!u#'eni)ima( U o'jektivnom smis!u or&an se posmatra kao or&ani a)ija pa se pore" ka"rova u o' ir u imaju I sre"stva , )i!jevi, pos!ovi I a"a)i( U normativnom smis!u or&an je skup prava I o'ave a koji pravni pore"ak propisuje o"re*enom nosio)u( ORGAN UPRAV, Or&ani uprave su pose'na vrsta "r#avno& or&ana na osnovu akona o'av!jaju upravnu "je!atnost kao svoju osnovnu "je!anost( "beljeja organa uprave -jelokrug I nadlenost 0utoritativno istupanje *eposredna primjenea prinude Samostalnost +atita javnog interesa %onokratsko naelo #adrovi VR2/, I O94I3I ORGANA UPRAV, Or&ani uprave se mo&u po"ije!iti prema ra nim kriterijumima I to5 %eusobni odnosi *adlenost )eritorija -ravnopravno ureenje konkretne drave 2. 1entralni I podruni organi uprave 3entra!ni su oni or&ani koji vre v!ast na teritoriji )ije!e "r#ave( Po"runi su oni or&ani koji u ime )entra!ni% or&ana o'av!jaju pos!ove na "ije!u "r#avne teritorije( 3. "rgani dravne uprave i lokalni organi Or&ani "r#avne uprave o'ra uju se a vrenje pos!ova na teritoriji itave "r#ave pa su oni istovremeno I )entra!ni or&ani( 4oka!ni or&ani o'av!jaju pos!ove na "ije!u "r#avne teritorije optini i!i &ra"u( Ovi or&ani su samosta!ni u o'av!janju ovi% pos!ova( 4. Samostalni organi upravei I organi u njihovom sastavu. 2amosta!ni or&ani su potpuno samosta!ni u o'av!janju pos!ova "ok or&ani u nji%ovom sastavu su po"re*eni samosta!nom or&anu( 5. .ii I nii organi uprave

Vii su oni or&ani su na"re*eni u o"nosu na ni#e or&ane I oni mo&u kontro!isati nji%ov ra" I ponitavati nji%ove akte I ra"nje( 6. "pti I posebni organi uprave Opti or&ani uprave o'av!jaju sve upravne pos!ove "ok pose'ni samo o"re*ene upravne pos!ove( 7. "ruani I civilni Oru#ani su oni koji su ov!ateni "a koriste si!u "ok )ivi!ni nisu ov!ateni "a koriste s!i I nose oru#je(

O94I3I ORGANA UPRAV, U o'!ike or&ana uprave spa"aju5 %inistarstva Uprave Inspektorati. .inistarstva se o'ra uju a vrenje upravni% pos!ova u pravi!u a je"nu i!i vie upravni% o'!asti( Uprava se o'ra uje a vrenje o"re*eni% pos!ova I naje$e su "io o"re*eno& mimstarstva( Inspektorati vre pos!ove inspek)isko& na" ora I or&ani su u sastavu ministarstava( Postoje I upravne or&ani a)ije koje se osnivaju a o'av!janje struni% pos!ova 0 avo"i, "irek)ije, sekretarijati I a&en)ije(

JAVN, 24U:9, Javnom s!u#'om se smatra svaka "je!atnost koja je o" pose'no& "rutveno&, "rutveno& I ku!turno& naaja a "rutvenu aje"ni)u( 7a"atak javni s!u#'i je a"ovo!jenje opti% potre'a stanovnitva o"nosno opte& interesa( .e*utim, "a 'i je"na "je!atnost o" opte& naaja ima!a karakter javni% s!u#'i ona mora 'iti re&u!isana akonom( 7akon mora o'e 'je"iti pravi!no I nepreki"no +unk)ionisanje javni% s!u#'i kao I nji%ov nastanak I eventua!no uki"anje( 7akon koji je&u!ie ovu materiju na iva se 7akon o sistemu javni% s!u#'i( Prema o"re"'ama nave"eno& akona po" javnom s!u#'om se smatraju ustanove I pre"u e$a koji o'av!jaju pos!ove o" opte& interesa, kojima se o'e 'je*uje ostvarivanje prava I "u#nosti +i iki% I pravni% !i)a, kao I ostvarivanje "ru&o& akonom utvr*eno& interesa( Nave"eni akon je !e< &enera!is to nai "a postoje akoni koji "eta!jnije re&u!iu poje"ine "je!atnosti 0 akoni o e!ektroprivre"i, umarstvu1( Javna ov!atenja pre"stav!jaju pose'na akonom povjerena, ov!atenja ne"r#avni% su'jekata "a u o'av!janju svoje privre"ne "je!atnosti 0e!ektroprivre"a, komuna!ne "je!atnosti1 mo&u koristiti I o"re*ena upravna ov!a$enja( Ova pre"u e$a +orma!no nisu "io "r#avne strukture a!i u akonom propisanim s!uajevima mo&u autoritativno istupati I nametati vo!ju +i ikim I pravnim !i)ima( Javna ov!a$enja se povjeravaju onim pre"u e$ima o" pose'no& naaja a "r#avu( -r#ava pre"u e$a kojima je povjeri!a vrenje javni% ov!a$enja po"vo"i po" javnopravni re#im jer #e!i o'e 'je"iti nepreki"no, ure"no, kva!itetni I po" je"nakim us!ovima a"ovo!jenje potre'a +i iki% I pravni% !i)a( U upravna ov!a$enja spa"aju5

Rjeavanje u upravnim stvarima I "onoenjem upravni% akata( Vo*enje evi"en)ija( Inspek)iski na" or( Postoje s!ije"e$i o'!i)i javni% s!u#'i5 Javne ustanove, Ustanove opte koristi, Javna preu e$a, Kon)esije, Naje$i o'!i)i javni% s!u#'i su Javne ustanove I javna pre"u e$a( Javne s!u#'e mo&u osnivati Repu'!ika, optina I &ra"(

KA-ROVI UPRAV, Upravu ine !ju"i I o" nji%ove strunosti, sposo'nosti I etniki% kva!iteta avisi I kva!itet ra"a uprave( Upravni sistem ne mo#e 'iti 'o!ji o" !ju"i koji &a vo"e I koji ine nje&ov persona!ni sastav( Po" ka"rovima se po"ra umjevaju sva apos!ena !i)a koji o'av!jaju pos!ove I a"atke u or&anima uprave( Na osnovu po itivni% propisa sve ka"rove u "r#avnoj upravi mo#emo po"je!iti na5 -r#avne +unk)ionere, -r#avne s!u#'enike, 7apos!ene koji nemaju status "r#avni% s!u#'enika( U "r#avne +unk)ionere spa"aju ministri I "irektori( -r#avni s!u#'eni)i su !i)a koja o'av!jaju pos!ove u "r#avnoj upravi kao svoje sta!no I trajno animanje I a koje su p!a$eni( U "r#avne s!u#'enike spa"aju5 Pomo$ni)i ministra, 2ekretar ministarstva, 2truni savjetnik, 2avjetnik, G!avni inspektor I inspektor, 2truni sara"nik, U apos!ene koji nemaju status "r#avno& s!u#'enika spa"aju5 /e%niki sekretar, 9!a&ajnik, Po!i)aja), Prevo"i!a), 9i'!iotekar, -akti!o&ra+, VKV, KV I NK ra"ni)i( Postoji I po"je!a ka"rova uprave na5 7apos!ena !i)a, I a'rana !i)a, Postav!jena !i)a, 7apos!ena !i)a su pro+esiona!ni ka"ar or&ana uprave koji se ne mijenja sa promjenom po!itike v!asti, I koji je primj !jen na osnovu konkursa( I a'rana !i)a su ka"rovi uprave koje 'ira I ra rjeava naro"na 2kuptina a to su ministri(

Postav!jena !i)a su ka"rovi koje 'ira I ra rjeava V!a"a a to su pomo$n)i ministara, sekretari, "irektori( Ko"eks ponaanja "r#avni% s!u#'enika sa"r#an je u trinaest taaka5 Kva!itet pru#anja us!u&a, Antikorup)ija, 2uko' interesa I nepristrasnost, 8inansijska autonomnost, Je"nak tretman svi% &ra*ana, Autoritativnost, 4ini primjer i u&!e", Kva!itet komunika)ije sa javno$u, 8inan)ijska parti)ipa)ija, Neprikrivanje po"ataka