Zabiljeio Fadil M.

Kardovi, prof

NEKAD NAS JE PUNA GANIA KULA BILA Sve roajske stare kue su lijepe, jo ako su sa ardakom i sa odakom. Lijepe su bile i one obine, male i velike kule sa visokim i otrim krovovima od indre, na etiri vode, to su sa ra!ene na sredini avlije. " Kuanskoj ma#ali sve su avlije bile sline, prostrana avlija je $vijetna i svijetla od arenila $vijea, !ulova, %ambaka, jor ovana, jasmina, kadifa i karanfila. &na je i #ladovina od #lada rodni# danarika, i od rodni# rana najljepi# ljiva, kruaka, divljaka i jabuka. Stare kue su krasile nae ma#ale, dosta %bijene jedna u% dru e. Spajao i# je uski sokak i vie putia ka 'bru koji su spajali a ne ra%dvajali ljude u ma#ali. (oajske avlije su predvorje denetske. Lijepe su nae avlije pa makar u njima i nemalo mno o $vijea, kaldrmisani# sta%i$a i okreeni# %idina ibarski# kamenja pore!ani# u ro%du da tite njene stabljike bosioka, kadifa, karanfila i lala. )aa nekadanja roajska avlija je imala jedno najvee bo atstvo. " avliji se skupljalo nae najvee bla o, to su bili domaini i nji#ova dje$a. )ajvie je mirisala ka#va koja se pila pod lipom u #ladu. Za ka#vom je sjedio djedo i nana *majka+stara,, babo i majka, amide i strine, a oko nji# su se i rala dje$a, unu$i i unuke dobijajui po etvrtinu ko$ke eera koju bi im davali i% ruke djedo ili stara majka. -einom smo potekli i% kua od kamena i atmara to su i# nae majke kreile po vanjskim %idovima i uljepavale uoi .ajrama. /o su bile stilske kue u kojima nije bilo stilsko namjetaja. 0ivjelo se %adovoljno i u stilu sretni# ljudi, ak toliko lijepo da su tada nastajale najljepe prie, pjesme, sevdalinke i ne%aboravni doivljaji. )a du im %imskim posijelima su se u% sku#ane krompire, sir i turiju, prepriavale ra%ne prie o prolosti. Sluajui ra% ovore stari#, %abiljeio sam priu strine Karenfile+Filjke. 1Zveale su nanule avlijom i stepeni$ama 2ania kule, nekad nas je puna kula bila. 2ania kula je jedna od najstariji# ra!evina na podruju roajske optine, koja je sa ra!ena 3454. odine. 2ania kula je objekat o kojem se najvie ovorilo i pisalo kada je rije o prolosti kuanske ma#ale i nae rada. &va ra!evina, smjetena pri samom dnu kuanske ma#ale, sa ra!ena je prije 636 odina na 7tri boja7. Krasio je drveni ardak neto iri od kameni# %idova to joj je davalo posebnu ljepotu. Kamen je bio lijepo obra!en a pro%ori ukraeni drvenim reetkama.

2ania kula 3545. od.

Stara je preko trista odina. 8anas ruevina, a nekada je puno eljadi ivjelo u njoj. 9rvobitno je sluila %a vojno utvr!enje, a kasnije je u njoj stanovala porodi$a 2ani. Sa ra!ena je pored 2ania kra na sjeveroistoku (oaja, a bila je opasana sa dvije strane debelim kamenim %idovima visine oko dva metra i irine :,;: metara a sa dvije strane tarabama. .ila je sainjena od dva dijela. 9rvi dio sa ra!en od kamena i dru i dio od drveta. Sa svi# strana je imala otvore koji su sluili kao pukarni$e. )a vr#u krova 2ania kule nala%io se drveni iljak duine 3,; metara, a na samom vr#u je bio proireni dio, iji vr# je krasio ornament u obliku jabuke, to je, prema prianju stariji#, bio %nak da u toj kui musafir moe da svrati ako mu je potrebno prenoite. <=a sam ro!ena 3565. odine u -ranju, jer mi je ota$ slubovao kao komandir andarmerije u tom radu. .ilo nas je troje dje$e i ota$ i majka.

2ani >ljo sa supru om ?mom 356@. od. od.

Karenfila+Filjka, (eko, i -eska35;4.

9oslije %avretka rata 35AB. odine o$a su mi strijeljali parti%ani be% ikakvo su!enja. 8o tada smo lijepo ivjeli, imali smo lijep namjetaj, odjeu, #rane je bilo na pretek ali se u jednom momentu na ivot preokrenuo po ibijom ra#metli mo o$a, 2ani >lja. 8a nesrea bude vea tadanja vlast nam je odu%ela jedan dio %emlje, ume i namjetaja i% 2ania kule i pratei# objekata, pokupili su nam dosta neop#odni# stvari, tako da je moja majka ra#metli ?ma sa CA odine ostala udovi$a sa tri djeteta od koji# je najstarije imalo 4. odina a to je moj brat ra#metli (ead. Moja ra#meti majka ?ma bila je vrlo predusretljiva, i u% pomo njene rodbine koja je tako!e bila uti$ajna u radu, dobila je posao kao tr ova$ . >mide, strine i majka ?ma su tada preu%eli bri u o 2ania kuli, bratu i sestri. Zavrila sam njajderski kurs, a majka ?ma mi je kupila ivau mainu i tako sam poela da ijem i po malo da %ara!ujem da bi pomo la maj$i. 0ivjeli smo u 2ania kuli i to je posljednja enera$ija koja je ostala tu da ivi. " sklopu nae kule bila je vodeni$a i% koje smo koristili brano. D=a sam od rano djetinjstva ivjela u 2ania kuli, teak je bio prijanji ivot, teak1, prisjeala se

stara strina Filjka. Spustila ruke na krilo, a starim prstima kao da prelistava neku nevidljivu knji u. <Zveale su nanule kada bismo se spustile ni% drvene stepeni$e i prela%ile veliku kaldrmisanu avliju da donesemo vode sa 'bra. 8osta nas je djevojaka bilo u kuli. Mi smo ivjeli u naj ornjem spratu. .rvna su bila ore. 8onja dva sprata su bila moji# amida. " pri%emlju smo drali oveda. /ako je to tada bilo. -odu smo donosili sa 'bra. ' %a pie i %a pranje. (anije nije bilo vodovoda i ovi# esama. 9o saba#u bismo ustale nas desetinu djevojaka i ile na 'bar da donesemo vodu %a pie, a u popodnevnim satima da peremo rublje. 'mali smo veliko bo atstvoE %emlju, umu i vodeni$u. 'manja podosta. (adilo se1. 9risjeala se stara strina Filjka kako su muku imale da oribaju drvene stepeni$e u kuli. <Sa etkom i noem smo to morale ribati. 8ru aije nije mo lo, jer to drvo je moralo da se uti kao dukat1. &d starina u kuanskoj ma#ali bilo je kua musafirski#. /o je poka%ivao i %nak na krovu u obliku munari$e, s visokim drvenim stubom na vr#u, na kojem su bila i%re%barena tri i%boenja kao jabuke. Svako je %nao prepo%nati roajske strme i od indre pokrivene krovove %nao je i ko u njima ivi. Svi .onja$i su rado doekivali oste. Fuveni 2anii imali su dosta %emlje, dobar komad ume, pa im je kula bila puna sve a. " ariju se ilo kada se kupovala ka#va, eer, a%, so, i dru a roba. 8obro se sjea strina Filjka kada je 2ania kula bila puna musafira na konak. <)ije bilo u lednim 2aniima stalo samo da troe G no su bili nesretni kada nije bilo ko a sa strane koji bi sjedio s njima pili ka#ve, priali o svemu i svaemu ta ima i ta se deava u nji#ovom mjestu. ' onda kada je na putu prola%io, doekali bi osta 2anii raireni# ruku i vedra li$a, ponudili bi musafira da sjedne i da oda#ne, a onda bi mu najprije donijeli eer i vodu a potom poka%ali dje se nala%i mokri vor. )eka ovjek %na ako mu %atreba. 9oka%ali bi mu %atim dje je kibla, ako #oe musafir da klanja, a nijesu nikom dosa!ivali napominjui da je, vakat akamski na i%maku, pa, ako mu treba, da u%me abdest. Kada bi se sjelo %a sofru, 2anii bi ponudili musafira, bujrum posluite se, postavljajui preda njim i #ljeb i no, da ovjek sam sebi odree koliko misli da moe pojesti1. Filjka je %apamtila i pria to, kad su njeni amide jednom %abrinuto ovorili strinamaH <>lla# se dra i neto na nas rasrdio. ?to danas jedna #efta pro!e kako nemamo musafira. Strinama nije bilo mno o mrsko, da se malo odmore od vjeito doekivanja ostijuH pripremanja #rane, pranja prljava su!a, mijenjanja arafa na posteljini. " mesari bi uvijek kupili mesa i vie ne o to treba kunoj eljadi. "vijek su raunali da moe i%nenada i%biti musafir, pa neka se ima ta posluiti. (ekli bi da je u nji#ovoj kupovini uvijek prisutna namjera da se doeka i poasti musafir, a ako a sluajno ne bude, sevab je kad to, to je kupljeno %a musafira, pojedu nji#ova dje$a, kao da su pojeli i osti1. Filjka je ra%umjela njene amideE ?t#ema u, 'bra#ima u i >rslana u to bi se obradovali ostu. 'nteresovali su se ta ima novo u svijetu, pa i# je morao neko i o tome obavjetavati. Majka ?ma bila je pismena i sve domae novine bi proitala, jer ie radila u trafi$i dje je prodavala novine i $i arete. 2osti su priali vi!eno i doivljeno, ali i uveno, a ovo je uvijek bilo interesantnije jer se tu!a mata nije mo la obu%dati, a prenosila$, makar i najistinoljubiviji ovjek, i ne#oti$e bi dodavao ili odu%imao po volji, farbajui svojim bojama tu!a prianja i %bivanja.

" 2ania kuli se dola%ilo, posjetkovalo i be% musafira. .ratstveni$i i% kuanske ma#ale bi dola%ili skoro svako vee, priale se i sluale tu!a prianja, a ako je bio jo koji musafir sa strane, onda se paljivo slualo, po otovo ako je to bio #oda ili neki uslar. )a posjedak musafirima bi se prinijeli i vareni krompiri i aku soli, u sa#ane masno a i tvrdo a sira, masni# paprika, turije, rasola, a bilo je i kokavi$a, puni sa#ani pekme%a i po ae. 9osjeari su uivali kao na biranoj svadbi. Sa oduevljenjem Filjka nam je priala o rama%anskim iftarima kako su se spremali u 2ania kuli, kad se najprije na sofru serviralo jelo. <Svi punoljetni koji smo postili, iftarili bi se malo u%imajui po jednu #urmu i sok od rui$e tako%vani <urup1 onda bi ustali da klanjamo dematile akam, pa onda naten#ane na sofri poeli jesti bo ato jelo, kad je i%a orbe dola%ilo peenje s birijanom, pa kadajif ili baklava, a bo me po nekad bi bila i pita %eljani$a ili burek, a ponekad sarma, raak ili evab, ako je rama%an pao u ljetu, a ako je %ima, a onda neka %elen i% turije, pasulj sa su#im mesom, au rasola, pa borovni$e, pilav, #oaf i kiselo mlijeko. )a kraju bi amida ?t#ema a ili >rslana a prouili dovu, i%a koje bi se u%eo jo jedan %alo aj, a po neko od mla!i# bi u ali rekao da i%a dove treba u%eti etrdeset %alo aja1. Zametnula se pria o spremanju %a .ajram tako%vani %ijafeti. 2anii su esto po%ivali bratstvenike i% kuanske ma#ale, %etove i odive da %a bajramskom sofrom bajramuju. (uak je i%u%etno bo at jer se spremaju najomiljenija jela svako lana porodi$e. .ajramski ruak najee poinje supom ili orbom, nakon e a slijedi neko varivo sarma, *peeno meso sa povrem, telei paprika, tradi$ionalno ku#an u %emljanoj posudi,, musaka *od fairano mesa i krompira,, punjene paprike mesom i pirinom, %atim ra%liite pite. Slatkii su vrlo bitan element bajramske sofre a najee su to baklava, dudovi i #alva. .ajramski %ijafeti su se obino sastojali od 3C do C: ra%liiti# slatki# i slani# jela. Iljeb se pekao u $repuljama pod saom u ekmedini$i, tj. maloj pekari u ra!enoj u %idu mutvaka, posebnom stanu %a mijeenje i peenje, jer su porodi$e 2ania imale brojne lanove i %a nji# se dnevno peklo po vie #ljebova veliki# dimen%ija, teine od tri i vie kilo rama. -oda se ku#ala u velikom ka%anu. " ka%anu se ku#alo i mlijeko, jer a je bilo u velikim koliinama, a imalo je veliku ulo u u is#rani. Koriene su posude i od line koje su se %vale lona$ i sluile %a ku#anje variva. Ku#ano mlijeko se sluilo u sa#anu ili asi %a vie lanova porodi$e. Kaasta #rana jela se drvenim i metalnim kaikama, a tvrda #rana jednostavno rukama. Meso se ku#alo sa varivom, pasuljom, pirinom ili krompirom ili se peklo . 9ita se pekla pod sa i jela rukama. Ka#va se prila u dolapu, a mljela u posebnim vodeni$ama %a ka#vu koje su pravljene od metala. Ku#ala se u de%vi ili !u umu, u veim koliinama. " porodi$i 2ania se koristilo ra%no posu!e, kao to su karli$a, debe, burilo, ka$a, tas, saplak, sepe, sa#an. Sluili su %a ra%ne potrebe+vodu, is#ranu i dru o. 's#rana lanova porodi$e je or ani%ovana tako to svi lanovi sijedaju %a jednu ili vie sofri. &bino %a jednom sofrom ne sjede odrasli i dje$a, pa i ene. 9rije postavljanja sofre svi peru ruke. "mivanje, odnosno pranje ruku, vri se odlaenjem kod le!ena+lavora ili tako to nevjesta ili djevojka nosi le!en i !u um, odnosno ibrik sa vodom i pekir preko svoje ruke i prila%i svakom lanu porodi$e. /ako se radi i poslije jela. Za sofru sijeda prvo domain i onda ostali prema nekom uobiajenom redu. =edenje, poinje tako to prvo u%me jelo domain pa ostali. 'slam nam nalae da se prije poetka jela i%ui bismile, a poslije jela kae el#amdulila#. /ako se jelo tri puta

dnevno, doruak, ruak i veera a u du im ljetnjim danima %a vrijeme radova na njivi ili livadi spremala se i uina. 's#rana u ranijim periodima, svodila se u lavnom na mlijeko i mlijene proi%vode. 9roi%vodi od mlijeka su bili punomasni sir i kajmak+skorup. &d ova$a se u jesen pravio jardum+ ruevina, kao veoma ukusno mlijeko, varenika. &biaji is#rane u porodi$i 2ani su bili i sada su karakteristini u po ledu %abrane kon%umiranja svinjetine, svinjski# proi%voda, masti itd. & odravanju #i ijene Filjka priaE <9o%nato je da se su!e, ne tako rijetko, pralo i upotrebom vode, sitno pijeska i pepela od sa orjeli# drva u peima i na o njitima. (ublje i posteljina su se prali $ije!em, jer je sapun %a pranje rublja kasnije proi%veden i morao se uvo%iti. Jije! se spravljao od pepela. )ajbolji je bio od bukovo , #rastovo i rabovo drveta1. Muka nonja se sastojala od kape+ulafa bijele boje, napravljeno od bijele stupane vune, $rveni fes sa kiankom, koulju od pamuka ili svile, preko koulje fermen ukraen $rnim ili ka#venim ajtanima i na rudima tokama. 9ojas je svilen i dosta irok, preteno $rvene boje, noene su alvare be% tura, preteno $rvene boje, sa ka#venim ajtanima. Kalvare su bile preteno bordo boje *tamno $rvena,. )osile su se nanule, papue, $rne plitke $ipele be% peta, a kasnije sa petama koje smo %vale kondre. )akit mukara$a se sastojao od depno sa#ata sa velikim lan$em, ustekom, ukrasni# du madi i prstenja, a kasnije i %latni# o rli$a, kao i narukvi$a. Kasnije se pantalone od sukna %amjenjuju pantalonama od tofova, odnosno fabriki# tkanina, miltan sa sakoom od vune ili dru i# materijala, a opanak sa kondrom, odnosno $ipelom. Lulaf je %amijenjen kapom <fran$u%i$om1 i oko nje kratkom maramom, odnosno kasnije be% marame. 0ene su imale kosu sa ra%deljkom i dvije pleteni$e , a bujnija kosa se plela u vie pleteni$a *kujruka,. )onja se dijelila na %imsku i ljetnju. 0ene su na lavi nosile amiju podve%au, a preko nje veliku maramu+nama%be%. Koulja je svilena, iroka, a kasnije uski# rukava. 9reko koulje nosio se jelek *jelee, %latom ili srmom ve%eno i opiveno ka#venim ajtanima. )oen je i miltan du i# rukava %a sveane prilike. )osila se ranije i fereda sa arafom, dimije sa paalu$ima, a preko struka svilen pojas. " posebnim prilikama noen je i kolan, kujundijski rad, srebren ili od dru o metala, a na no ama ene su nosile papue ili nanule. )akit ena je najee podra%umijevao ra%nolike nauni$e+min!ue, ukrase i i le %a amije, fesove i tepeluke, o rli$e od dukata i ma#mudije, medaljone, narukvi$e, prstenje, %latno i rijetko srebrno. /u su i ra%ne ukosni$e od %lata. 9rela%ak sa stare enske nonje neto je usporeniji i datira od vremena skidanja %ara i ferede ne dje od 35A;. odine. &d tada ene nose dimije, koulju, sako, a kasnije umjesto dimija neku vrstu suknje od materijala u $rnoj boji+araf i enske $ipele.. Kao oru!e %a rad koristili su se drveno ralo sa vo%denim raonikom, motika, lopata, pasifka, kramp, uskija, malj, kosijer, sjekira, kosa, srp, vile, rabulje. " 2ani kuli postojale suH velike dnevne sobe, sandu$i, se#are, u kojima se drala odjea, preteno enska %a sveane prilike itd. " domainstvu 2ania se nala%io dolap %a prenje ka#ve, de%ve %a ku#anje ka#ve, !u umi, sapla$i, ibri$i, fildani, olje %a ka#vu, vodeni$a %a mljevenje ka#ve. .ilo je noeva, britvi, lona$a, tepsija, kasnije i pe li. Kod sam stasala priu nastavla stara, Karenfila+FiljkaE <Za i%bor brano dru a lavnu rije imala je majka ?ma, brat (ead i sestra -eska, a bo me i

amide.. -odili su bri u da im bude %et od dobra roda i prijatelja, da je uven i ponosit, poten, radan, stasit i naoit1. 9oto su 2anii o$ijenili da postoji dobra prilika, i svideo im se budui %et i prijatelji. 2lavni pros$iE Selmana i i Safi Kardovi isprosili su Karenfilu+Filjku %a Iusniju Kardovia. Kad su se pros$i poastili i ispili ka#vu, postavlja se sofra i rua se, a poslije ruka obiaj je da se trai od djevojke da pros$ima u% <rije1 da i neki bilje , ve%enu ma#ramu ili evre. Selmana a i ostali pros$i, stavljaju po #iljadu dinara na <tablju1 starjeini djevojine kue majki ?mi, taj nova$ je dar %a djevojku. Ma#rama je obiaj da prijatelji ra%mjenjuju darove, i on je veoma karakteristian %a bonjake svadbene obiaje u ovom bratstvu i uopte u roajskom kraju. &d <rijei1 do <ma#rame1 prolo je vie od pola odine, jer %a to vrijeme mladoenja Iusnija priprema, kupuje poklone %a djevojku Karenfilu+FiljkuH prsten, min!ue, belen%uke, dobre #aljine, *dimije od #areta, ve%en miltan, koulju svileni$u, papue i sl., pripremaju se i darovi i %a djevojinu rodbinu *koulje, amije, ma#rame, ja lu$i, arape,. Majka ?ma po%vala je komije, prijatelje, %etove i bratstvo da doekaju Selmana u i Iadi Mustafa u koji su odredjena %a <ma#ramu1, da mu poele <#ol!ediju+dobrodoli$u1, uvode a u kuu, aste i# du#anom i ka#vom, pitaju se %a %dravlje. 9oslije to a slijedi ruak. 9red pola%ak, donose se Filjkini darovi *ma#rama, koje djevojka alje mladoenji Iusniji i nje ovim ukuanima. Mladoenji, Iusniji alje boaluk *koulja, ae, arape, na lav$i, al, demper, itd.,, pros$ima po koulja, svekru i svekrvi boaluk, a poneto od <pekea1 mladoenjenim amidama, daidama, strinama, tetkama, djeverima, %aovama. <Ma#ramdija1 Selmana a stavlja dar na <tablju1 #iljadu dinara, a i lavni prijatelj Iadi Mustafa a, deset #iljada dinara. Kada su na <ma#ramu1 doli, tada su u ovorili svadbu, termin svadbe, koliko svatova, jen!i i td. Svatovi su se u etvrtak okupili prije podne ispred kue mladoenje Iusnije, popili erbet i ka#vu i poeli su se raspore!ivati pri polasku. )a elu svatova ide lavni prijatelj Iadi Mustafa a, %atim onoliko ljudi koliko je desetina svatova, ide bajraktar >lija, nosi okien bajrak, %a njim ostali svatovi po starini. Kada su svatovi sti li bli%u 2ania kule+Filjkine kue, otrali su Keo i Iasan kao <mutulukdije1 da jave koliki broj svatova ide i koliko ima jen!i. Mutulukdije Keo i Iaso od nevjeste dobijaju <peke1. 9red velika avlijska vrata 2ania kule i%la%e sretio$i, pore!ani u vrstu po starini, i doekuju svatove. Svatovi se uvode u prostranu avliju, posijedaju na klupe, na%iva im se #ol eldija, pitaju se %a %dravlje i kako su u putu proli, aste se du#anom, erbetom i ka#vom. ' ako svatovi nijesu doli i% daleka, postavlja im se ruak. Kada pro!e dumbus, do!e vrijeme da se krene, po%ivaju se djeveri, Iadi Ia%bo i Mufit, da obave svoje obave%e, lavni djever Iadi Ia%bo prstenjuje Karenfilu+Filjku po adetu okretanja, i samo ina prstenovanja potom daruju lijepu nevjestu Karenfilu+FiljkuH tada se svatovima saoptava da je nevjesta spremna i da svatovi mo u da krenu. Svatovi i%la%e istim redom kako su i doli. )evjestu i%vode braa (ead i Smajo, polako, korak po korak, djever Iadi Ia%bo stoji sa desne strane, #vata nevjestu %a desnu ruku, a brat (ead %a lijevu, pomaui joj da sa desnom no om u!e u fijaker. Kad nevjesta Karenfila+Filjka u!e u fijaker, brat (ead djeveru Iadi Ia%bu predaje sestru ovoreiH <8jevere, neka ti je na amanet, u boije i tvoje ruke, i srean vam put a sestri Karenfili+Filjki, budi dobra tamo kao to si bila ovamo M <.

" novom domu dumbus je nastavljen, #armonika je svirala, pjevalo se, i rala se <Kota1. <Moja sprema bila je i%loena, u lavnom su to bili runi radovi koji su se sastojali od ve%ova i runo tkani# ilima. Sada sreno ivim sa Iusnijom, troje dje$e i devetoro unuadi.

Skoplje G Fair G Kardovi Iusnija i Karenfila+Filjka 35B:. od. G Karenfila+Filjka u staroj kui 35@6. od.

<9olako se svi iselie i% 2ania kule, neko ode u )ovi 9a%ar, neko u Skoplje. Sestre mi se poudavaeN. 8rava mojoj majki ?mi dade %a 2ania kulu i imanje tadanji# dvadeset milona dinara, pa je to sad nji#ovo1, ispria stara strina Karenfila+Filjka i popritee krajeve sa oi$om bijele amije. 9o led bi joj esto odlutao u prav$u 2ania kra. > dolje, u podnoju, preko rijeke 'bar, i dan danas %jape ruevine 2ania kule.

(uevina 2ania kule C::36. od.