Ugovor o djelu - kada, kako, koliko poreza i dr.

pitanja
Prema vaeim propisima moete angaovati nekoga da vam uradi neko djelo, neki zaokruen posao, odnosno rad koji e trajati neko odreeno vrijeme. Naime, ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje izikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. ! sluaju da vam vam se na vratima pojavi inspek"ija rada, inspektori nee pri#vaati ono to ste napisali u ugovoru nego e gledati iskljuivo stvarnu prirodu posla za koju je angaovano iziko li"e. !koliko pak utvrde da je to rad za koji je predvieno radno mjesti, odnosno, da je rad iz djelatnosti poslodav"a, a ne djelo$ %u smislu &akona o obliga"ionim odnosima, koji ga regulie' mogu vas kazniti za zapoljavanje na "rno. ! tom sluaju, morat e platiti sve poreze i doprinose koji se plaaju kada zaposlite radnika u radni odnos. Kod ugovora o djelu radi se o potpisivanju ugovora radi obavljanja konkretnog posla, npr. po ugovoru o djelu moete angaovati istaicu da vam neto oisti, majstora da vam neto popravi, moete angaovati nekoga da vam okrei poslovni prostor i sl. Na primjer, trebate znati da ukoliko se bavite ugostiteljskom ili trgovakom djelatnou i imate potrebu za radni"ima na krai vremenski period npr. zbog odravanja sajmova, potrebe za dodatnim konobarima za vikend itd., onda je u takvim sluajevima stav radne inspek"ije vrlo jasan ( radi se o poslovima za koje se ne moe potpisati ugovor o djelu, jer se oito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodav"a i sa resursima poslodav"a. Dakle, ako se pove a obim posla ili treba da se zamijeni odsutni radnik ne moe se potpisati ugovor o djelu za obavljanje ti! poslova i u tom sluaju jedino rijeenje je potpisati ugovor o radu na odre"eno vrijeme. Karakteristike ugovora o djelu# )egulisan je &akonom o obliga"ionim odnosima* Njime se angauje iziko li"e, van radnog odnosa %nema penzijskog staa$', da obavi odreen, konkretan posao, koji se moe okarakterisati kao ( djelo* Prilikom isplate ovi# primanja ne mogu se koristiti lini odbi"i niti ima ulogu Porezna karti"a* +snovi"a poreza na do#odak se paualno umanjuje za proznate trokove u visini ,-. pri#oda* )ezidenti nemaju mogunost umanjenja za trokove ,-.* +porezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvre na ime razni# dodatni# naknada %dnevni"e, prevoz, smjetaj i sl.', jer se i to smatra djelom naknade* /oprinosi koji se plaaju su0 1. za zdravstveno osiguranje i 2. za P3+453+* 6od isplate nerezidentim nema doprinosa %ni 1. ni 2.' 3splatitelj na svoj teret plaa -,7. Naknade za zatitu od prirodni# i drugi# nesrea i +ptu vodnu naknadu %obje na neto isplatu' pa i na isplatu nerezidentima* Porez na do#odak se plaa po stopi od 8-.* Kakva je $matematika% obrauna isplate po osnovu Ugovora o djelu& 5atematika$ u osnovi zavisi od toga kako je ugovorena naknada. 5oe biti u bruto ili u neto iznosu. 9ko je ugovorena u bruto iznosu, tada se na teret primao"a %angaovanog izikog li"a' plaaju

doprinos za zdravstvenoosiguranje 1. i porez na do#odak 8-., to znai da e to iziko li"e dobiti manji iznos od ugovorenog %bruto' iznosa. :a druge strane %to je ei, pa i loginiji nain ugovaranja', moe se regulisati naknada kao neto iznos, tj. ugovori se iznos koji e se isplatiti na tekui raun angaovanog izikog li"a. ;ada svi doprinosi, porez na do#odak i naknade praktino padaju$ na teret isplatio"a. Primjer 1. !govoren je bruto iznos naknade po !govoru o djelu ,.---,-- 65. 8. <ruto iznos ( ,.---,-- 65 ,. Priznati ras#odi %8= ,-.' ( 1--,-- 65 >. +snovi"a za obraun %8 ( ,' ( 8.2--,-- 65 1. /oprinosi P3+ %> = 2.' ( ?2,-- 65 7. /oprinosi zdravstveno osig. %> = 1.' ( 21,-- 65 2. +snovi"a za obraun poreza %> ( 7' ( 8.7>2,-- 65 @. Porez na do#odak %2 = 8-.' ( 87>,2- 65 '. (znos za uplatu )* + , + -. + *.-'/,01 K2 3z navedenog primjera moemo vidjeti da se bruto iznos naknade sastoji od iznosa za isplatu, poreza na do#odak i doprinosa za zdravstveno osiguranje %1.', bez doprinosa za P3+453+ %2.'. 3red!odni primjer se odnosi na ugovore o djelu u kojima je ugovoren bruto iznos naknade. 2e"utim ukoliko je ugovoreni iznos za isplatu neto onda se bruto iznos rauna mnoenjem neto sa koe4icijentom *,*//1'. Primjer 2. !govoren je neto iznos naknade po osnovu !govora o djelu 8.---,-- 65. <ruto iznos naknade je 8.8,,,-A65 %8.--- = 8,8,,-A'. 8. <ruto iznosB 8.8,,,-A 65 ,. Priznati rs#odi %8 = ,-.' ( ,,1,1, 65 >. +snovi"a za obraun %, ( 8' ( A?@,22 65 1. /oprinosi P3+ %> = 2.' ( 7>,A2 65 7. /orinosi zdravstveno osig. %> = 1.' ( >7,?8 65 2 .+snovi"a za obraun poreza %> ( 7' ( A28,@7 65 @. Porez na do#odak %2 = 8-.' ( A2,8@ 65 '. (znos za isplatu )* + , + -. + * .111,11 K2 Primjer 3. !govoren je neto iznos 8.---,-- 65 i isplaena je naknada za putne trokove 8--,-- 65. <ruto iznos naknade je 8,>1,,? C %8.---,-- 65 D 8--,-- 65' = 8,8,,-A 8. <ruto iznos ( 8.,>1,,? 65 ,. Priznati rs#odi %8 = ,-.' ( ,12,A2 65 >. +snovi"a za obraun %8 ( ,' ( ?A@,1> 65

1. /oprinosi P3+ %> = 2.' ( 7?,,1 65 7. /orinosi zdravstveno osig. %> = 1.' ( >?,7- 65 2. +snovi"a za obraun poreza %> ( 7' ( ?1@,?> 65 @. Porez na do#odak %2 = 8-.' ( ?1,@? 65 '. (znos za isplatu )* + , + -. + * *11,11 K2 5reba znati da ugovor o djelu nije radni odnos, ve posao koji se odra"uje za naruioca radova, a za koji on ispla uje novanu naknadu. U takvim sluajevima se nemaju ista prava kao u radnom odnosu )topli obrok, godinji odmor, regres, .. Dakle, ne radi se o radnom odnosu i ovdje naruitelj nije u ulozi poslodavca, a izvo"a rada nije u ulozi zaposlenika to bitno razdvaja ovu vrstu ugovora od ugovora o radu. Dakle, izvo"a djela potpuno je samostalan i ni u emu ne zavisi od naruitelja. 6edino naruilac moe nadzirati izvo"aa radova ukoliko to priroda posla za!tjeva, a izvo"a radova mora da mu to obezbijedi. Eo jedna bitna karakteristika ovog vida angamana jeste da je &akon o obliga"ionim odnosima predvidio da se poslovi ugovoreni na ovakav nain mogu obavljati bilo gdje0 na terenu, u mjestu prebivalita izvrio"a, na nekom treem mjestu i sl. 7 ta kada se angauje nerezident& ! pred#odnim primjerima smo naveli kako se obaraunava naknada ukoliko je potpisan ugovor sa rezidentima. )ezident je izika ili pravna osoba koju zakon odreene drave tretira kao domau osobu. 6riterij za odreivanje rezidenta je prostor, a ne dravljanstvo. )ezidenti su sve pravne i izike osobe sa stalnim boravkom u odreenoj zemlji, bez obzira na dravljanstvo. : druge strane nerezident je iziko li"e sa stalnim prebivalitem u inostanstvu odnosno pravno li"e tj. irma koja je registrovana u inostranstvu. Prema vaeim zakonskim propisima iziko li"e koje vie od godinu dana boravi van zemlje smatra se nerezidentom. Prema zakonu o porezu na do#odak rezidentom Federa"ije smatra se iziko li"e koje0 8' ima prebivalite na teritoriji Federa"ije, ,' na teritoriji Federa"ije neprekidno ili sa prekidima boravi 8A> ili vie dana u bilo kojem poreznom periodu, >' ima prebivalite u Federa"iji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van podruja Federa"ije ostvaruje pri#ode iz ederalnog budeta i4ili budeta <osne i Ger"egovine. Nerezidentom, u smislu ovog &akona, smatra se iziko li"e koje na teritoriji Federa"ije boravi manje od 8A> dana. Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana. 8nai, 4iziko lice koje ima prebivalite u 9anja :uci, 9rkom, 8agrebu ili 9eu, je u ;9i< nerezident, u sluaju da ga angauje naruilac koji ima sjedite, npr. u =arajevu. >azlog ovakvog $tretmana% lica koja imaju prebivalite u 9anja :uci i 9rkom )sluajan odabir gradova, bitno je da se radi o gradovima u >= i 9D, a ne u ;9i<. jeste to >= i 9D tako"e imaju $svoje% propise o oporezivanju do!otka, tj. ovakvi! primanja. :ada emo navesti primjer kao se obraunava naknada kada se potpie !govor o djelu sa nerezidentom. Primjer 4. !govoren je bruto iznos naknade nerezidentu ,.---,-- 65.

8. <ruto iznos nakanade ( ,.---,-- 65 ,. Porez na do#odak %8 = 8-.' ( ,--,--65 ?. (znos za isplatu )* + /. + * '11,11 65 6ao to smo i rekli, kada se angauje nerezident, nema mogunosti umanjenja osnovi"e za priznate ras#ode %,-.', niti se obraunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje %1.' i P3+453+ osiguranje %2.'. ! sljedeem nastavku emo pojasniti oporezivanje !govora o autorskom djelu.