OBRADA MATERIJALA II

2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

1.0

UVOD

Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjer strojarski tehniar, za lake praenje predmeta Obrada materijala 2. Raena je u dva dijela, po jedan za svako polugodite. Obrada materijala 2 se nastavlja na predmet Obrad materijala 1. Skripta obuhvaa strojnu obradu odvajanjem estica, toplinsku obradu, zatitu povrine metala, odravanje strojeva te postizanje kvalitete. Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programu predmeta Obrada materijala za 2. razred strojarskih tehnikih kola. Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematske cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja. Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za predavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kako slika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama i ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji udbenik, ve je pomo mojim uenicima u savladavanju gradiva. Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta izradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetima kako poboljati i osuvremeniti skriptu. Slade Ivo

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

SADRAJ
1. Uvod
2. Sadraj 3. Strojne obrade odvajanjem materijala 4. Ostali postupci 5. Nekonvencionalni postupci obrade 6. Obrada postizanjem strukture .................................................................. 6.1 Osnove toplinske obrade metala ............................................. 6.2 Postupci toplinske obrade metala ............................................ 6.2.1 Kaljenje .................................................................................. 6.2.1.1 TTT dijagram .............................................................. 6.2.1.2 FeC dijagram .............................................................. 6.2.1.3 Povrinsko kaljenje .................................................... 6.2.1.4 Pitanja ......................................................................... 6.2.2 arenje ................................................................................... 6.2.2.1 Rekristalizacijsko arenje ............................................ 6.2.2.2 arenje zbog uklanjanja zaostalih naprezanja ........... 6.2.2.3 Normalizacijsko arenje .............................................. 6.2.2.4 Meko arenje (sferoidizacija) ...................................... 6.2.2.5 Nadarivanje (visoko arenje) ..................................... 6.2.2.6 Homogenizacija difuzijsko arenje ........................... 6.2.2.7 Proarivanje ............................................................... 6.2.3 Poputanje ............................................................................. 6.2.4 Poboljavanje ......................................................................... 6.2.5 Promjena veliine austenitnog zrna ....................................... 6.2.6 Pitanja ..................................................................................... 6.2.7 Cementiranje 6.3 Oprema za toplinsku obradu 6.3.1 Pei 7. Zatita povrine ........................................................................................ 7.1 Troenje materijala ................................................................. 7.2 Korozija ................................................................................... 7.3 Zatita od korozije ................................................................... 7.3.1 Zatitne prevlake i premazi .................................................... 7.3.1.1 Metalne prevlake ........................................................ 7.3.1.2 Anorganske nemetalne prevlake ................................ 7.3.1.3 Organske nemetalne prevlake ................................... 7.3.2 Izrada sustava zatite ............................................................. 7.3.3 Zatita od korozije primjenom inhibitora ................................. 7.3.4 Elektrokemijska zatita od korozije ......................................... 7.4 Pitanja 7 ................................................................................... 5 5 6 7 9 10 11 12 13 14 14 14 15 15 15 15 16 17 18 20

2
3

55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55 55

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

8. Kvaliteta 9. Odravanje strojeva i opreme 9.1 Pregled organizacije 9.2 Odravanje alata i strojeva

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

6. Obrada postizanjem strukture Obrada materijala je promjena dimenzija, oblika i svojstava materijala zbog daljnje upotrebe. Najvee promjene svojstava materijala mogu se postii termikim (toplinskim) obradama u kojima se m mijenja struktura materijala. Rezultat termike obrade je promjena strukture materijala smanjenje zrnatosti, smanjenje napetosti, preraspodjela kristala,...
Dijagram postupka toplinske obrade

6.1 Osnove toplinske oplinske obrade metala Termikim obradama krutog matala ili slitine, m mijenjaju se svojstva materijala bez promjene agregatnog stanja. Postoji vie vrsta toplinskih obrada, ali se u osnovi sastoje od zagrijavanja materijala, zatim se materijal zadri neko vrijeme na odreenoj temperaturi te hlaenja do normalne temperature.
Manji obradak zagrijan u pei

Osnovni parametri toplinske obrade: temperatura ( t ) vrijeme ( ) Izvedeni parametri iz osnovnih su: brzina zagrijavanja, vrijeme progrijavanja, dranje na odreenoj temperaturi, brzina hlaenja

Pe za zagrijavanje velikih obradaka

Progrijani obradak velikih dimenzija

Vrijeme progrijavanja ovisi o volumenu i dimenzijama obratka. to su dimenzije vee, dulje je vrijeme potrebno za progrijavanje od povrine predmeta do same jezgre.

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

Toplinska obrada je postupak u kojem se obradak podvrgava slijedu temperaturno vremenskih ciklusa, kako bi se postigla eljena mikrostruktura, a time i eljena svojstva materijala - mehanika, fizika i kemijska. Toplinska obrada se moe kombinirati s kemijskom obradom u svrhu postizanja boljih karakteristika materijala. Ovim se postupkom osim strukture materijala mijenja i kemijski sastav povrine ili itavog obratka te postupak ima naziv termokemijska obrada materijala.
Indukcijsko zagrijavanje

U ovu skupinu spadaju cementiranje, nitriranje, cijaniranje, alitiranje, kromiranje, siliciranje,...

Termika obrada zavarenih boca za plin poputanjem

6.2 Postupci toplinske obrade metala Prema utjecaju na promjenu pojedinih mahanikih svojstava, bez promjene agregatnog stanja, postupci toplinske obrade dijele se u: Kaljenje elika - Povrinsko kaljenje
Nitriranje zupanika

Postupci arenja - Normalizacijsko arenje - Rekristalizacijsko arenje - Meko arenje ili sferoidizacijsko - arenje za redukciju unutarnjih napetosti - Poputanje - Poboljanje Termodifuzijske obrade - Cementiranje - Nitriranje - Karbonitriranje - Sulfonitriranje - Boriranje

Pe za termiku obradu

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

6.2.1 Kaljenje elika Kaljenje je dovoenje elika u temperaturno stanje izvan ravnotee te naglog hlaenja. janja na temperaturu Postupak kaljenja sastoji se od grijanja austenitizacije i progrijavanja, dranja na tempertauri austenitizacije i hlaenja velikom brzinom (veom od kritine) - gaenja. Kritina brzina hlaenja je najmanja brzina hlaenja elika koja omoguava prvu pojavu martenzita u strukturi.
Podruje kaljenja u Fe-C dijagramu

Prostorno centrirana reetka tetragonskog tipa

elik se moe kaliti samo ako sadri min. 0,35 % C. Temeljna je svrha kaljenja elika: postizanje najvee mogue tvrdoe. Ovisi o udjelu ugljika u eliku i postizanju to jednolinijeg prokaljenja (tj. to jednolinije tvrdoe po poprenom presjeku). Kaljivost elika je svojstvo elika da se gaenje gaenjem s temperature austenitizacije zakali (postigne to veu tvrdou na povrini) i prokali (postigne to jednoliniju tvrdou po poprenom presjeku). Kaljenje ima za cilj dobivanje jako tvrde strukture martenzita i sastoji se od grijanja elika do temperature austenizacije te brzog hladenja gaenja, zbog sprije spr avanja difuzije otopljenog ugljika i stvaranja jako izvitoperene prostorno centrirane reetke tetragonskog tipa ije mikronapetosti i poremeaji kliznih pravaca rezultiraju kao unutranje napetosti te se manifestiraju u porastu tvrdoe. Brzina gaenja se moe mijenjati i ovisi o sredstvima kojima se elik hladi .

elik prije i poslije kaljenja Struktura zakaljenog elika je martenzit - igliasta struktura vrlo velike tvrdoe.

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

Prema standardu ISO 6743-14, sredstva za hlaenje koja se primjenjuju u procesu kaljenja dijele se na-: - H - ulja - A - voda i otopine polimera, emulzije - S - rastaljene soli - G - plinovi - F - fluidizirane kupke - K - druga sredstva za gaenje Ulja, voda, polimeri i emulzije kod hlaenja stvaraju parni omota, dok rastaljene soli, plinovi, fluidizirane kupke, tehniki plinovi, mirni i komprimirani zrak ne stvaraju parni omota. Parni omotac djeluje kao izolator i sprijeava kontakt sredstva za gaenje i metalne povrine Prilikom uranjanja vrueg obratka u sredstvo za hlaenje koje stvara parni omota ohladivanje se odvija u tri faze: - faza parnog omotaca, - faza vrenja - faza konvekcije U fazi parnog omotaa, koji nastaje po uranjanju vrueg obratka u sredstvo za hlaenje, oko obratka se stvara parni omota koji djeluje kao izolacija i sprijeava hlaenje. Duljina trajanja ove faze ovisi o sredstvu gaenja. Sniavanjem temperature parni omota postaje nestabilan i doputa kontakt izmeu obratka i sredstva gaenja. U fazi vrenja vrenje sredstva za hlaenje brzo odvodi toplinu s predmeta. Prilikom vrenja mjehurii izlaze iz tekuine i na njihovo mjesto dolazi hladna tekuina posljedica je brzo odvoenje topline. U ovoj fazi je maksimalna brzina hlaenja, ali se smanjenjem temperature smanjuje i vrenje.
Faza konvekcije

Faza parnog omotaa

Faza vrenja

Fe-C dijagram za elik s 0.2%C

U fazi konvekcije, pri temperaturi obratka niom od temperature vrenja sredstva gaenja, toplina se odvodi samo izmjenom strujanja topline - konvekcijom sa sredstvom za hlaenje. Ovaj se postupak moe ubrzati cirkulacijom srdstva gaenja ili gibanjem obratka kroz sredstvo.
Britva od zakaljenog elika

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

6.2.1.1 TTT dijagram

time-temperature-transformation

Izotermna promjena strukture (tC = konstantan)

Na izotermnom dijagramu prikazana je pretvorba austenita u neku slijedeu fazu. Pretvorba ne poinje odmah nego nakon nekog vremena t1. U poetku se pretvorba sporo odvija (nastajanje klica). Zatim dolazi intenzivan dio nagle pretvorbe. Pri kraju se pretvorba usporava i dolazi do krajnje faze od 100% u trenutku t2. Time je pretvorba zavrena. Austenit ili eljezo u gama fazi je metalna nemagnetska alotropska
modifikacija ili talina eljeza s legirnim elementima (C).Austenit postoji samo iznad eutektine temperature od 727C. Eutektina temperatura je temperatura kod koje smjesa vie faza ima najniu toku taljenja i gdje faze istovremeno kristaliziraju.

Austenit mikroskopski snimak Ime je dobio po Sir William Chandler Roberts-Austen

Ako se odjednom postavi vei broj izotermnih promjena pri nekom hlaenju uz uvjet stalne temperature dobije se slijedei dijagram. Proiciranjem ovih krivuljla u dijagram t0 - log t dobije se TTT dijagram sa dvije krivulje od kojih lijeva predstavlja poetak pretvorbe, a desna kraj pretvorbe. Izmeu ove dvije krivulje odvija se pretvorba pri raznim temperaturama.

Boje elika pri povienoj temperaturi

Oznake mikrostrukturnih faza: - Austenit A - Austenit P - Perlit B - Bainit M - Martenzit

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

Obrada materijala II 2.dio

TTT dijagram se koristi za odredivanje prikladnog sredstva za gaenje, odnosno dijagrama za kontinuirano ohladivanje te za odreivanje gornje i donje kriticne brzine gaenja. Gornja kriticna brzina gaenja je ona najmanja brzina ohladivanja kod koje se dobiva potpuno martenzitna (M) mikrostruktura, a donja kriticna brzina gaenja je ona najmanja brzina ohladivanja kod koje tek pocinje pretvorba u martenzit. TTTdijagram se naziva i dijagramom izotermike transformacije ili C-krivulja i omogucuje predvianje strukture, svojstva i potrebne toplinske obradbe za elik. FeC dijagram

Elektrope za kaljenje do 930C

FE- C dijagram

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

10

Obrada materijala II 2.dio

Povrinsko kaljenje

Povrinsko zagrijavanje plamenom zupanika za kaljenje

Prokaljivost je svojstvo elika da se uz odreenu brzinu hlaenja postigne to dublji sloj martenzita. Kako je kaljenje brzo hlaenje u nekom kratkom periodu, tim se parametrima moe utjecati na dubinu prokaljivanja. Poveavanje ili smanjivanjem brzine hlaenja i trajanjem hlaenja odreuje se sloj stvorenog martenzita odnosno dubina prokaljenosti. Povrinskio kaljenje je termika obrada kojom se kali samo povrinski sloj obratka, dok se obratku ne mijenja struktura po dubini. Svrha je postizanje velike povrinske trvdoe uz veliku ilavost, a manju tvrdou sredita obratka te se koristi kod: - poveanja otpornosti povrine na habanje - poveanja otpornosti na udarna optereenja - poveanja otpornosti na dinamika optereenja - poveanja granice umora povrine materijala Postupak povrinskog kaljenja sastoji se od brzog zagrijavanja povrine obratka (indukcijskim zagrijavanjem ili plamenom) te naglog hlaenja. Pri tome procesu austenit se u povrinskom sloju materijala pretvara u martenzit.

Indukcijsko povrinsko zagrijavanje lananika za kaljenje

Pripremak za kaljenje

Zagrijavanje plamenom

Naglo hlaenje obratka

Zagrijavanje indukcijom

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

11

Obrada materijala II 2.dio

PITANJA 6.2.1.3 1. Kakvom obradom se mijenja struktura materijala ? 2. to je rezultat termike obrade metala ? 3. Od ega se sastoji toplinska obrada ? 4. Koji su osnovni parametri toplinske obrade ? 5. Koji su izvedeni parametri toplinske obrade ? 6. to je progrijavanje i o emu ovisi ? 7. Koji su postupci toplinske obrade metala ? 8. to je kaljenje elika ? 9. Od ega se sastoji postupak kaljenja elika ? 10. to je kritina brzina hlaenja ? 11. Koja je temeljna svrha kaljenja ? 12. to je kaljivost ? 13. to je prokaljivost ? 14. Kako se mijenja i o emu ovisi brzina hlaenja ? 15. Objasniti pojam parnog omotaa i koja ga sredstva stvaraju ? 16. Koje su faze hlaenja kod sredstava koja stvaraju parnim omota ? 17. Objasniti fazu parnog omotaa ? 18. Objasniti fazu vrenja ? 19. Objasniti fazu konvekcije ? 20. emu slui TTT dijagram ? 21. to je gornja, a to donja kritina brzina hlaenja ? 22. emu slui FeC dijagram ? 23. to je povrinsko kaljenje ? 24. Kako se izvodi povrinsko kaljenje ? 25. emu slui povrinsko kaljenje ?

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

12

Obrada materijala II 2.dio

6.2.2 arenje Na svako tijelo djeljuju vanjske sile koje uzrokuju naprezanja i unutranje sile koje izazivaju napetosti. Unutranje sile su posljedica nejednolikih deformacija na pojedinim dijelovima obratka u razliitim fazama proizvodnje i nezavrenih procesa u strukturi koji se ele zavriti. Da bi se smanjile unutranje napetosti potrebna je termika obrada materijala. Karakteristika arenja je lagano hlaenje obratka nakon zagrijavanja te dranja na odreenoj temperaturi. Ovim postupkom se postie struktura najblia stanju ravnotee, odnosno uklanjanje zaostalih naprezanja. Ovim postupkom se stvara potrebna zrnatost materijala uz uvjet ispravnog provoenja postupka arenja. arenje je termika obrada kod koje hlaenje ide onom brzinom kojim se krupnozrnata struktura raspada u sitnozrnatu. Ovisno o regulaciji brzine hlaenja dobije se perlit, sorbit, troostit, ..., ali ni jedna faza elika nije potpuno ista nego je preteno ista. Precizniji sastav strukture je kod izotermikog hlaenja obratka koritenjem kupki za hlaenje koje su na odreenimm temperaturama te se postepeno hladi obradak s kupkom. Kako se postupci arenja primijenjuju kao postupci korekcije odreenih pogreaka u preradi metala i legura mogu se u osnovi podijeliti na dvije grupe. grupe Postupci arenja prvog reda kod kojih se postiu promjene svojstava neovisne o strukturnim promjenama. promjenama - rekristalizacijsko arenje. rezanja - arenje zbog uklanjanja zaostalih naprezanja Postupci arenja drugog reda kod kojih se postie tono definirana struktura. - normalizacijsko arenje - sferoidizacijsko arenje - nadarivanje ili visoko arenje ili arenje na grubo zrno - homogenizacijsko arenje - difuzijsko arenje

Ponovo zagrijani ingot za obradu arenjem

Pe za arenje sa kontroliranom atmosferom

Indukcijsko arenje elinih ipki

Ac1

temperaturna toka prve linije pretvorbe pri ugrijavanju Ar1 temperaturna toka prve ve linije pretvorbe pri hlaenju

Ac3 Ar3

temperaturna toka tree linije pretvorbe pri ugrijavanju temperaturna toka tree linije pretvorbe pri hlaenju

Ac2

i Ar2 temperaturna toka druge linije pretvorbe pri ugrijavanju, odnosno ohlaivanju. Beznaajna za toplinsku obradu, obradu jer se mijenjaju samo magnetska svojstva

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

13

Obrada materijala II 2.dio

prvi red 6.2.2.1 Rekristalizacijsko arenje - na predmetima nakon hladne plastine obrade deformacijom - valjanje, preanje, izvlaenje, ekstruzija, ... - kod plastine obrade na hladno dolazi do unutranjih napetosti i smanjenja kristalnog alnog zrna to dovodi do poveane tvrdoe i vrstoe te smanjenja ilavosti - izvodi se ugrijavanjem legiranih elika neto iznad Ac1, a ugljinih elika ispod Ac1 (450 6000C) - najprije se kristalno zrno oporavi od deformacija, a zatim se poveava - nakon odreenog vremena arenja slijedi polagano hlaenje - kod elika dolazi do smanjenja napetosti, tvrdoe i vrstoe, a poveanja ilavosti 6.2.2.2 arenje zbog uklanjanja zaostalih talih naprezanja - uklanjanje napetosti koje su nastale kod prethodne obrade zbog nejednolikih unutarnjih deformacija nastalih pri prelazu iz elastine u plastinu deformaciju ili kao rezultat stalnih plastinih deformacija. - kod predmeta debelih stijenki koji su bili obraivani pri visokim temperaturama, neravnomjerno ohla o ivanje izaziva napetosti - napetosti su to vee to su razlike u debljini stijenke vee i to je temperatura predmeta vea npr kod zavarivanja - izvodi se ugrijavanjem ispod Ac1 (550 6500C) - nakon arenja se polagano i ravnomjerno hladi drugi red 6.2.2.3 Normalizacijsko arenje - Normalizacijskim arenjem postie se jednoli jed na i sitnozrnata struktura na predmetima ija struktura po presjeku nije homogena po veliini kristalnog zrna ili po fazama - nakon lijevanja, kovanja, valjanja i drugih drugi plastinih obrada u vruem stanju - izvodi se ugrijavanjem neto iznad Ac3 (20 ( 500C), za podeutektoidne elike, a iznad Ac1, za nadeutektoidne nade elike Podeutektoidni elici elici s manje od 0,68% C - na toj temperaturi se odreeno vrijeme ari da bi se struktura homogenizirala, zatim se polako i ravnomjerno hladi - poboljava se vrstoa i ilavost

Dijagram rekristalizacije

Dijagram arenja zbog uklanjanja zaostalih naprezanja

Dijagram normalizacije

Normalizacijski areni elik za domainstvo

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

14

Obrada materijala II 2.dio

6.2.2.4 Meko arenje (sferoidizacija) - Sferoidizacijsko arenje se provodi sa svrhom prevoenja karbida u kuglasti oblik kod predmeta koji su bili obraivani na visokim temperaturama, tankih stijenki stije koje se bre hlade od debljih - kristali cementita se u perlitnoj strukturi formiraju u obliku lamela, takva struktura oteuje otricu alata prilikom obrade - izvodi se ugrijavanjem na temperaturu ru koja oscilira oko 0 Ac1 (650 750 C) - vrijeme arenja je dosta dugo - ohlaivanje mora biti polagano i ravnomjerno - nakon arenja sitnozrnata struktura je u obliku kuglica koje otrica alata ne ree ve ih utiskuje u povrinu obraivanog predmeta ili i odstranjuje sa strugotinom - smanjuje se vrstoa i tvrdoa, a poveava ilavost
Sferoidizacija

6.2.2.5 Nadarivanje (visoko arenje) - provodi se sa svrhom okrupnjavanja i pogrubljivanja strukture - grije se neto iznad Ac3 i tu se zadrava neko vrijeme kako bi zrna okrupnila - postupak koji olakava daljnju obradu materijala odvajanjem estice 6.2.2.6 Homogenizacija difuzijsko arenje - provodi se za poveanje difuzije zbog ujednaenja kemijskog sastava - izvodi se ugrijavanjem na temperaturu visoko iznad Ac3 jer se time poveava difuzija - dolazi do okrupnjavanja zrna pa je nakon difuzijskog arenja potrebno provesti proarivanje 6.2.2.7 Proarivanje - provodi se isto kao i normalizacija sa svrhom usitnjavanja prevelikih zrna - esto se provodi u dva postupka zbog to veeg usitnjavanja zrna - redovita upotreba na elinom lijevu

Sferoidizacija ice

Visoko areni umeci za medicinska pomagala

Difuzijsko arenje

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

15

Obrada materijala II 2.dio

6.2.3 Poputanje

Dijagram poputanja

Struktura zakaljenih elika je izbaena iz metalografske ravnotee zboh naglog hlaenja. Posljedica toga su napetosti. Poputanje je toplinska oplinska obrada koja se izvodi samo poslije kaljenja da se smanje napetosti i poveava ilavost. Izvodi se ispod Ac1 (kad bi se prela Ac1 kaljenje ne bi imalo nikakvu svrhu, jer bismo sa strukturom bili tamo gdje smo bili prije kaljenja) Svrha je poveanje ilavosti, vrstoe na udar, dok se smanjuje napetost a sa time i tvrdoa i vrstoa Prema odabranoj temperaturi poputanje se dijeli na - nisko poputanje Ne gubi se tvrdoa postignuta kaljenjem jer se i izvodi na 0 0 temperaturi oko 200 C (za ugljine elike 220 C). Smanjuju se mikronapetisti martnzita. Primjenjuje rimjenjuje se kod cementiranih, ugljinih alatnih elika i drugih elika kod kojih se trai velika tvrdoa, a ne postavljaju veliki zahtjevi za ilavost, , jer se ilavost malo povea, a ne gubi se puno na tvrdoi. - srednje poputanje Se izvodi na temperaturi od 350 - 5000C. . elik se oslobaa od strukturnih i toplinskih napetosti. Primjenjuje se kod opruga, ukovnja i niskolegiranih alatnih elika. Materijal postaje ilav i otporan na udarce - visoko poputanje Se izvodi na temperaturama od 500 - 7000C. Potpuno ukida sve napetosti u materijalu, vraa eliku ilavost i elastinost, ali se najvie gubi na tvrdoi Primjenjuje se na elicima za poboljavanje, alatnim elicima za rad u toplom stanju i brzoreznim elicima - samopoputanje Postupak koji se provodi s kaljenjem kao jedna operacija. Nakon grijanja na temperaturu kaljenja dolazi do naglog hlaenja , ali samo do odreene temperature. Zatima se obradak vadi iz rashladnog sredstva i puta da se polako hladi. Time se dobije potrebna tvrdoa povrinska tvrdoa uz sredinu koja je nezakaljena i ilava.

Visoko poputeni elik na noevima alata

Poputanje opruga

Poputanje noa

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

16

Obrada materijala II 2.dio

6.2.4 Poboljavanje Poboljavanje je postupak koji se sastoji od normalnog kaljenja i visokog poputanja. . Koristi se kod elika s manje od 0,4%C - specijalnim elicima za poboljavanje. poboljavanje Poveava se ilavost, vrstoa, tvrdoa. Prije rije poboljavanja predmeti se relativno lako obrade na mjeru skidanjem strugotine, jer su im mehanika svojstva (vrstoa i tvrdoa) srednje vrijednosti vrijednosti, a nakon poboljavanja mehanika svojstva im se jako poveaju Poboljavanje moe biti
Dijagram anizotermikog poboljavanja

- anizotermiko poboljavanje provodi se normalnim kaljenjem i visokim poputanjem, poputanjem hlaenje nakon poputanja moe biti brzo ili polagano (ovisi o vrsti elika) - izotermiko poboljavanje provodi se prekidnim kaljenjem, ekonominije je, jer se za postupak visokog poputanja predmet ne mora ponovo zagrijavati, potrebna je suvremenija oprema, oprema pogodna za strojne elemente manjih dimenzija.

Dijagram izotermikog poboljavanja

Alat izraen od elika za poboljavanje

dukcijsko poboljavanje Pe za indukcijsko elika

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

17

Obrada materijala II 2.dio

6.2.5 Promjena veliine austenitnog zrna Slijedei niz mikroskopskih fotografija prikazuje promjene na veliini i obliku zrna koje se javljaju prilikom zagrijavanja niskouglinog elika.

Temperatura 3000C Veliina zrna 6,7,8 Temperatura 200C Veliina zrna 6,7,8 (po ASTM skali) American Society for Testing Materials

Pokretljivost atoma Fe ispod 450 C nije dovoljna da bi omoguila dovoljno brzu transformaciju 0 Takoer ni pokretljivost atoma ugljika ispod 200 C nije dovoljna za proces difuzije.

Temperatura 9500C Veliina zrna 4 - 8

Temperatura 7000C Veliina zrna 6,7,8

Temperatura 11100C Veliina zrna 1 - 5

Slijedi zadravanje na toj temperaturi te postupak prirodnog hlaenja

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

18

Obrada materijala II 2.dio

Temperatura 5500C Veliina zrna 1 - 5

Temperatura 7000C Veliina zrna 1 - 5

Temperatura 3000C Veliina zrna nije jasno vidljiva zbog ubrzanog hlaenja

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

19

Obrada materijala II 2.dio

PITANJA 6.2.2 1. to je naprezanje materijala i kako nastaje ? 2. to su napetosti u materijalu i kako nastaju ? 3. Koje karakteristike ima arenje ? 4. Koja je svrha erenja ? 5. emu slue kupke za hlaenje ? 6. Koji su postupci arenja prvog reda i koje su im karakteristike ? 7. Koji su postupci arenja drugog reda i koje su im karakteristike ? 8. Objasniti rekristalizacijsko arenje ! 9. Objasniti arenje zbog uklanjanja zaostalih naprezanja ! 10. Objasniti normalizacijsko arenje ! 11. Objasniti meko arenje (sferoidizaciju) ! 12. Objasniti nadarivanje (visoko arenje) ! 13. Objasniti homogenizaciju difuzijsko arenje ! 14. Objasniti proarivanje ! 15. to je poputanje ? 16. Koja je svrha poputanja ? 17. Kako se poputanje dijeli ? 18. Objasniti visoko poputanje ! 19. Objasniti srednje poputanje ! 20. Objasniti nisko poputanje ! 21. Objasniti samopoputanje ! 22. to je poboljavanje ? 23. Koja je svrha poboljavanja ? 24. Objasniti anizotermiko poboljavanje ! 25. Objasniti izotermiko poboljavanje !

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

20

Obrada materijala II 2.dio

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

21

Obrada materijala II 2.dio

7. Zatita povrine Stara izreka Sve se mijenja se primjenjuje i na sve materijale i proizvode. Svaki materijal je osjetljiv na vrijeme i okolinu u kojoj se nalazi. Materijal se troi, tj na materijal dugotrajno djeluju fizikalni i kemijski procesi koji smanjuju njegove karakteristike. Ovo pak u najgorem sluaju moe dovesti do katastrofalnih dogaaja ekolokih oneienja, materijalne tete i ljudskih rtava. 7.1 Troenje materijala Okolina utjee na materijal na vie naina: - mehanikim troenje, - troenjem zbog zraenja, - kemijskim troenjem, - elektrokemijskim troenjem, itd....
Korozija zahvaa cijelo vozilo

Korozija

Abrazija izmeu dva tijela

Erozija

Kako je mehaniko troenje dugotrajni progresivni gubitak materijala zbog meusobnog kontakta s drugim tijelima, to je u osnovi fizikalni proces. Zato je otpornost troenju jedno od osnovnih svojstava materijala. Neke od vrste mehanikog troenja su: - abrazijsko troenje troenje nastaje kad hrapava povrina tvreg materijala klie po povrini mekeg materijala i na povrini stvori - erozijsko troenje - nastaje djelovanjem mlaza otrih estica na povrinu - troenje zbog umora materijala - nastaje zbog ponavljanja klizanju ili kotrljanju po istom tragu povrina dvaju materijala. Dovodi do pojave povrinske ili unutarnje pukotine materijala koje uzrokuju odvajanje dijelova povrine. - Adhezijsko troenje - nastaje kad dvije glatke povrine klize jedna preko druge te se estice jedne povrine odvajaju i prianjaju uz drugu povrinu Troenje zbog zraenja nastaje djelovanjem elektromagnetskih valova s valnim duljinama kraim od vidljive svjetlosti ili esticama zraenja. Oteenje odreenog materijala ovisi o vrsti zraenja

Abrazija izmeu tri tijela

Adhezija

Zraenje moe znatno utjecati na mehanika, elektrina i magnetska svojstva materijala.

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

22

Obrada materijala II 2.dio

Kemijsko troenje je reakcija materijala s okolnom atmosferom. Najea je oksidacija reakcija materiajala na prisustvo kisika. Neki materijali stvaraju sloj oksida na povrini kojim pruaju otpor daljnjoj oksidaciji (Bakar, Aluminij). Drugi oksidni sloj pusa, ljuti se, ne daje nikakvu zatitu ve svojim ljutenjem oslobaa povrinu za daljnju oksidaciju i troenje materijala - koroziju. Kisik nije jedini utjecajni faktor u atmosferi. Na slian nain mogu djelovati i ostali elementi atmosfere (duik, sumpor, ugljini monoksid, dioksid,..)
Patina oksid na bakru

Elektrokemijsko troenje - je troenje koje se odvija u nekom elektrolitu. To su raziliti procesi u tekuem okoliu. Galvanska korozija nastaje kontaktom manje plemenitog metala s plemenitijim metalom u tekuem okoliu (otopini). Pojavljuje se razlika potencijala meu metalima (napon), manje plemeniti metal gubi elektrone (anoda), postaje ion metala te prelazi u tekuinu (otopinu) odnosno metal korodira. 7.2 Korozija Utjecaj okoline na materijal je stalno troenje materijala, odnosno njegovo korodiranje, koje neke materijale zahvaa bre, neke sporije, ali ne prestaje. Korozija je jedan od najveih unitivaa ljudskih dobara. Korozija je nenamjerno troenje konstrukcijskih materijala pod kemijskim, mehanikim i biolokim djelovanjem okolia.
Blok motora nezatien (lijevi dio) i zatien (desni dio) od korozije

Elektrokemijska korozija na propeleru broda

Kao se iz definicije korozije mogu odrediti faktori zbog kojih dolazi do korozije tako se i dijele na - kemijske - mehanike (fizikalne) - bioloke - elektrine - kompleksne A) Prema nainu djelovanja korozije ona se dijeli na: 1 - Opu koroziju zahvaa priblino jednako brzo cijelu povrinu materijala izloenu agresivnoj okolini

Spomenik paalima Osijeku primjer umjetnosti

u ratu korozije

u u

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

23

Obrada materijala II 2.dio

2 - Lokalnu koroziju koja zahvaa samo dio povrine izloene agresivnoj okolini. Lokalna ima podgrupe pjegaste, tokaste (rupiaste), podpovrinske i kontaktne Tokastu koroziju koja je se usko razvija i stvara udubine u materijalu Shematski prikazi razliitih vrsta rupiastih korozija

Pjegasta korozija

Rupiasta korozija

Lokalna korozija

3 Selektivna koroziju pojavljuje se kod viekomponentnih materijala i legura. koja zahvaa samo odreena podruja. Neke komponente odnosno faze legure su elektrokemijski aktivnije od ostalih komponenti i one se anodno otapaju u galvanskom kontaktu s plemenitijim komponentama. Najvaniji primjeri selektivnog otapanja su: - Decinkacija mjedi (desno) - Grafitizacija sivog lijeva (dole i lijevo)

Shemaatski korozije

prikaz

selektivne

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

24

Obrada materijala II 2.dio

4 Interkristalna korozija - najee zahvaa nehrajue elike, legure na bazi nikla i aluminija. Materijal poinje korodirati u senzibiliziranom stanju (vruim oblikovanjem, zavarivanjem, toplinskom obradom)

Interkristalna korozija elektronskim mikroskopom

pod

Zavarivanje nehrajueg elika pogoduje stvaranju interkristalne korozije

vrstoa materijala pada, odvajaju se zrna materijala, kod zavarenog spoja raspada se zavar. B) Korozija se moe podijeliti i prema agresivnom mediju na: - atmosfersku koroziju - koroziju u tlu - koroziju u vodi C) Korozija se moe podijeliti i prema mehanizmu djelovanja na: - Kemijsku koroziju - Elektrokemijsku koroziju

Spora oksidacija Kemijska korozija ugljinog elika pri nastrujavanju oksidativnih plinova temperature 200 400OC

Spora oksidacija Kemijska korozija ugljinog elika pri nastrujavanju oksidativnih plinova temperature 400 575OC

Kemijska korozija se zbiva u medijima koji ne provode struju. Spaja se metal s kisikom. Najvea oksidacija je kod povienih temperatura, dok je dosta spora kod normalnih temperatura. Osim o temperaturi brzina korozije ovisi o kemijskom sastavu metala i njegovoj strukturi. Takoer je vaan faktor ogresivnost okoline tj kemijski sastav i koncentracija okoline. Fizikalni uvjeti kao to su napetosti u materijalu, naprezanja, stanje povrine, brzina gibanja takoer mogu doprinijeti broj koroziji predmeta.

Naglo ubrzavanje oksidacije Kemijska korozija ugljinog elika pri nastrujavanju oksidativnih plinova temperature iznad 575OC Aluminij, krom, titan oksidiraju pri 20OC

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

25

Obrada materijala II 2.dio

Elektrokemijska korozija se zbiva na metalima koji su u dodiru s elektrolitima. Elektroliti su voda i vodene otopine kiselina, luina, soli, taline koje su elektriki vodljive i kod kojih se mogu odvijati reakcije oksidacije ili redukcije Oksidacija je kemijska reakcija pri kojoj neka tvar uronjena u elektrolit otputa elektrone. Time nastaje nova tvar. Anodni proces ili oksidacija potie stvarane elektrona Zn Zn2+ + 2eGibanje elektrona u elektrolitu

Redukcija je kemijska reakcija pri kojoj neka tvar uronjena u elektrolit vee elektrone i time stvara novu tvar. Katodni proces ili redukcija je troenje elektrona i moe bit: - vodikova depolarizacija 2H+ + 2e- H2 - kisikova depolarizacija O2 + 2H2O + 4e- 4OHAnodna i katodna reakcija zbivaju se istovremeno tijekom elektrokemijske korozije.

Vodikova bolest ugljinog elika Fe + 2HCl FeCl2 + H2

Na povrini metala uronjenog u elektrolit nastati e korozijski lanak kao posljedica razlike potencijala izmeu anoda i katoda.

Definicija korozije prema HRN (EN ISO 8044) Korozija je fizikalno kemijsko meudjelovanje metala i njegova okolia koje uzrokuje promjenu uporabnih svojstava metala te moe dovesti do oteenja funkcije metala, okolia ili tehnikog sustava koji oni ine.
Korozija razliitih metala izloenih u istim elektrolitima u istom vremenskom intervalu

Problemom korozije prvi se bavio ruski znanstvenik Mihail Vasiljevi Lomonosov (od 1756. godine).

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

26

Obrada materijala II 2.dio

7.3 Zatita od korozije U praksi se esto pojavljuju kombinacije vie razliitih korozija istodobno. Zato se namee potreba sprijeavanja korozije. Smanjenje brzine djelovanja korozije u praksi je vrlo bitno. Moe se postii na vie naina: - zatitnim prevlakama ili premazima koji mogu biti metalne ili nemetalna - elektrokemijske metode zatite (katodna zatita) - zatita od korozije promjenom okolnosti (inhibitori) - oblikovanje i konstrukcijske mjere - odabirom materijala 7.3.1 Zatitne prevlake i premazi
Metalna anorganska prevlaka cinanje

Vrste prevlaka

Ovo je najei nain zatite od korozije. Primarna svrha prevlake ili premaza je zatita konstrukcijskog metala od korozije u agresivnoj okolini. Sekundarna svrha prevlake ili premaza je zatita od mehanikog troenja, poveanje fizikalnih svojstava zatiene povrine, estetski izgled, ... Svrha prevlaka je galvansko djelovanje prevlake ili vea otpornost na koroziju od osnovnog materijala.. Prevlake mogu biti anorganske metalne i nemetalne ili organske nemetalne. 7.3.1.1 Metalne prevlake mogu biti galvanske ili se nanesu kao sloj koji djeluje kao brana prema agresivnoj okolini. Galvanske se dijele u : - Anodne koje imaju negativniji elektrini potencijal od metala na koji se nanose. Tipian primjer je cinanje (ostali postupci su aluminijeve manganove ili kadmijeve prevlake). - Katodne koje imaju pozitivniji elektrini potencijal od metala na koji se nanose. Primjer je pozlaivanje ( ostali postupci su zatita pomou nikla, srebra, kroma, olova ili kositra). Metalne prevlaka se nanosi na slijedee naine: - Fizikalno - navarivanjem - lemljenjem - lijepljenjem - vruim uranjanjem - prskanjem, ... - Kemijski - ionska zamjena - katalitika redukcija - Elektrokemijski - galvanizacijom

Pozlaeni Mercedes u Dubaiu

Kromirani proizvod

Pocinani proizvodi - ograda

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

27

Obrada materijala II 2.dio

Elektrokemijski - Galvaniziranje je elektrokemijski postupak nanaanja metalne prevlake na predmet elektrolizom. Predmet se uroni u otopinu koja sadri sol metala koji se nanaa i spoji na negativni pol baterije. Pozitivni metalni ioni putuju prema katodi (predmetu) na kojoj se reduciraju do elementarnog stanja stvarajui na predmetu tanki metalni film. Primjeri: Posrebrenjivanje u otopini srebrovih iona. Reakcije na elektrodama su: na anodi: Ag Ag+ + e+ Ag na katodi: Ag + eNiklanje kod kojeg su reakcije na elektrodama: na anodi: Ni Ni2+ + 2ena katodi: Ni2++ 2eNi Karakteristike galvanizacije su: - Mogunost raznovrsnih metalnih prevlake - Prevlake vrsto prianjaju na podlogu - Jednostavno se moe regulirati debljina prevlake - Niske temperature obrade - Postie se visoka vrstoa prevlaka, ali - Slaba mikroraspodjela - Poroznost tanjih prevlaka - Mehanike napetosti - Promjene kemijskog sastava elektrolita

Princip galvanizacije posrebrenjivanje

Princip galvanizacije - niklanje

Fizikalno - Vrue uranjanje u talinu

Bazeni za vrue uranjanje

To je postupak kratkotrajnog dranja predmeta u talini metala koji se nanosi kao zatita Primjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno niskog talita i to: - Zn (440 - 460 oC) - Sn (255 - 315 oC) - Pb (355 - 375 oC) - Al (700 - 750 oC)

Vrue uranjanje u talinu - cinanje

Karakteristike vrueg uranjanja u talinu su - Visokoproduktivni postupak metalizacije - Velika brzina obrade velike koliine obradaka - Ovakova prevlaka je dobra zatita - Povoljna mehanika svojstva - Debljine do 250 m, ali - Velik gubitak rastaljenog metala - Mogunost izoblienja zbog visokih temperatura obrade

Pocinana matica

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

28

Obrada materijala II 2.dio

7.3.1.2 Anorganske nemetalne prevlake su oksidne prevlake i mogu biti: Eloksiranje Eloksiranje je oksidna prevlaka na aluminijskim proizvodima. To je elektrokemijska zatita anodizacijom aluminija. Elektrolit je Al2O3 Prevlaka je tvrda, staklasta i esto je u boji.

Kada za eloksiranje

Eloksirani proizvodi

Eloksirani proizvodi

Bruniranje
Brunirani pitolj

Bruniranjem se na eliku stvara sloj eljeznog oksida Fe3O4 koji je crne boje i titi osnovni materijal od korozije. Ako se kombinira sa antikorozivnim uljiam dobije se jako dobra zatita metala Bruniranje se odvija kemijskim postupkom - obradom u vruoj lunatoj otopini nitrate i nitrite (kaustina soda i natrij). Dobije se prevlaka crne boje koja dobro apsorbira svijetlo. Primjenjuje se kod obrade oruja i optike.

Brunirana puka

Brunirani proizvodi

Kada za bruniranje

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

29

Obrada materijala II 2.dio

7.3.1.3 Organske nemetalne prevlake su Najvei dio proizvoda i konstrukcija od metala podloan je atmosferskoj koroziji. Zatite koja se najee kotisti je zatita organskim premazima. Nanaanje premazi ima zatitnu i dekorativnu svrhu. Nain zatite je nanoenja dva ili vie slojeva zatitne prevlake. Prvi sloj je temeljni dok su ostali slojevi pokrivni. Svako od slojeva ima svoju svrhu, ali osnovna svrha je razdvajanje metalne podloge od okolia. Podjela premaza moe biti prema: - vrsti - bojenje i lakiranje - plastifikacija - gumiranje - bitumenizacija - konzervacija
Plastifikacija radijatora

Bojenje / lakiranje

- broju komponenata - jednokomponentni - dvokomponentni - trajnosti - niska do 5 godina - srednja od 5 do 10 godina - visoka od 10 do 20 godina

Gumiranje valjaka

- nainu suenja, - suenja na zraku isparavanjem otapala - suivi pri povienim temperaturama - suenje pomou UV zraka - otvrdnjavanjem kemijskom reakcijom (epoksidi, poliuretani), ..... - komponentama zatitne prevlake - vezivno sredstvo (jedno ili vie njih) - osigurava prijanjanje na povrinu metala, povezuje ostale komponente prevlake, - otapalo (voda ili organsko otapalo) - hlapive organske tvari koje otopaju veziva u prevlakama, najee se koriste se za skidanje starih premaza ili odmaivanje - pigmenti - prevlaka je neprovidno obojenim i poveanih zatitnih svojstava, kemijski postojanija. - punila i aditivi - prakaste tvari kojima se poboljavaju mehanike i kemijske karakteristike zatitne prevlake. Uvjeti primjene prevlake odnosno premaza : - u vodi - na tlu - u atmosferi - u posebnim uvjetima (kod poveane erozija, u prostorima velike

Bitumenizacija vozila

Konzervacija

naprezanja,...)

kondenzacija ili visokih temperatura, kod veih kemijskih ili mehanikih

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

30

Obrada materijala II 2.dio

Prednosti nanoenja organske nemetalne prevlake odnosno premaza su u relativno niskoj cijeni, nainu nanaanja premaza bilo u radionici ili na terenu te mogunost izvoenja radova niskokvalificiranom radnom snagaom.

Nanoenje premaza na terenu

Runo nanoenje boje u komori za lakiranje i lakiranje pomou robota Prije i poslije odmaivanja

7.3.2

Izrada sustava zatite premazom ukljuuje:

1. izradu projektne dokumentacije 2. pripremu povrine za nanoenje prevlake ili premaza 3. nanoenje premaza 4. kontrolu kvalitete Projektna dokumentacija
Komora za odmaivanje

Projektnom dokumentacijom se odreuje: - tip (ili vie tipova) premaznog sredstva - nain pripreme povrine - metoda nanoenja premaza - metoda kontrole - prijedlog odravanja Priprema povrine Povrina na koju se nanosi premaz mora biti ista. Priprema povrine je uvjet trajnosti zatite. Postupci pripreme metalne povrine su - kemijski i fizikalni postupak ienja (odmaivanje, ienje mlazom vode, ienje elinih povrina kiselinama ili luinama, skidanje stare boje otapalom i kemijski ienje vrue pocinanih povrina) - mehaniki postupak ienja (ienje runim alatom ianim etkama, strugaima, ekiima, brusevima, strojno ienje, ienje mlazom abraziva, ienje mlazom vode) - termiki postupak ienja (ienje plamenom visoke temperature, zatim mehaniki oistiti od ae) Nanoenje premaza

Pjeskarenje matala

ienje plamenom visoke temperature

Izvodi se: etkom, valjkom ili pitoljem za trcanje elektrinim ili pneumatskim. Nanoenje moe biti runo ili strojno pomou industrijskih robota za lakiranje.

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

31

Obrada materijala II 2.dio

Kontroka kvalitete Kontrola se obavlja tijekom i nakon nanoenja prevlake ili premaza. Sastoji se od vizuelne kontrole, mjerenja debljine naneene zatitejednoslojne ili vieslojne te mjerenja poroznosti.
Mjera debljine laka Mjera debljine laka i poroznosti

7.3.3

Zatita od korozije primjenom inhibitora

Inhibitori su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do tehnoloki prihvatljivih vrijednosti. Mogu biti katodni, anodni ili kombinirani. U osnovi, inhibitori naneeni na povrinu metala stvaraju slojeve netopivih korozijskih produkata koji su barijera za agresivnu okolinu.
Inhibitori korozije

Isparljivi inhibitori - su hlapive organske tvari ijim se parama zasiuje okolna atmosfera zatvorenog prostora. Koriste se za usporavanje ili smanjenje atmosferske korozije povrine metala u zatvorenim prostorima. Primjena inhibitora je kod: - u cirkulacijskim i protonim sustavima - u raznovrsnim sredstvima za grijanje, hlaenje i podmazivanje (kod obrade odvajanjem estica) - pri konzervaciji metalnih proizvoda i ureaja koji se skladite ili dulje ne koriste - zatitu eline armature u betonskim konstrukcijama, ---

Naini nanoenja inhibitora

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

32

Obrada materijala II 2.dio

7.3.4 Elektrokemijska zatita od korozije

Kod elektrokemijske zatite metalne konstrukcije metal se nastoji odravati u tzv. pasivnom stanju. Pasivno stanje je stanje u kojem se nastoji smanjiti razlika potencijala izmeu osnovnog materijala i agresivnog medija dodavnjem anoda. Anodna zatita se primjenjuje na elicima, nehrajudiim elicima, aluminiju i aluminijevim elgurama, kromu i njegovim legurama, titanu i legurama te svom metalima kod kojih je struja pasivacije (umrtvljenja) mala. Za sniavanje elektropotencijala osnovnog metala koriste se elektrode (anode) od mahnezija, aluminija ili cinka (Mg, Al, Zn). Anode su protektori.

Cinkove elektrode

Cink protektori na brodu

Magnezijeva anoda za dodatnu zatitu od korozije kotla.

Aluminijske anode

Aluminijske u cink anode na brodu

Imuno stanje je stanje u kojem se osnovni metal neke konstrukcije eli zatititi polarizacijom na negativni potencijal katodna zatita. Na cijeloj metalnoj konstrukciji odvija se nekodljiva elektrokemijska reakcija koja sprijeava koroziju metala. Najvea primjena je kod elinih konstrukcija koje su zatiene premazom i nalaze se u umjereno agresivnom mediju. Zatita se provodi: - katodama od magnetija, cinka ili aluminija - izvorom istismjerne struje gdje je metalna konstrukcija katoda, a grafitna elektroda anoda - kombinirano

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

33

Obrada materijala II 2.dio

7.4 PITANJA 7

26. to je troenje materijala ? 27. Kako okolina utjee na materijal ? 28. Objasniti mehaniko troenje materijala ! 29. Objasniti troenje materijala zbog zraenja ! 30. Objasniti kemijsko troenje ! 31. Objasniti elektrokemijsko troenje materijala ! 32. to je korozija ? 33. Koji su faktori nastajanja korozije ? 34. Kako se korozija dijeli ? 35. Kako se korozije dijeli prema nainu djelovanja ? 36. Objasniti opu koroziju ! 37. Objasniti lokalnu koroziju ! 38. Objasniti selektivnu koroziju ! 39. Objasniti meukristalnu koroziju ! 40. Kako se korozija dijeli prema agresivnom mediju ? 41. Kako se korozija dijeli prema mehanizmu djelovanja ? 42. Objasniti kemijsku koroziju ! 43. Objasniti elektrokemijsku koroziju ! 44. ime se zatiuje od korozije ? 45. to su zatitne prevlake i premazi ? 46. to su metalne prevlake ? 47. Kako se dijele galvanske metalne prevlake ? 48. Kako se nanose na osnovni metal ? 49. to je galvanizacija metala ? 50. to je zatita metala vruim uranjanjem u talinu ? 51. to su anorganske nemetalne prevlake ? 52. to je bruniranje ? 53. to je eloksiranje ? 54. to su organske nemetalne prevlake ? 55. Kako se dijele organske nemetalne prevlake ? 56. Koje su prednosti organske nemetalne prevlake ? 57. to ukjuuje izrada sustava zatite premazom ? 58. to ukljuuje projektna dokumentacija sustava zatite? 59. Kako se obavlja kontrola kvalitete sustava zatite ? 60. to su inhibitori ? 61. Kako inhibitori tite metalnu konstrukciju ? 62. Objasniti elektrokemijsku zatitu od korozije ? 63. Kako se matela titi anodnom zatitom ? 64. Kako se matela titi katodnom zatitom ? 65. Od ega se najee izrauju elektrode za zatitu metala ?

I. tehnika kola TESLA

dipl.ing Ivo Slade

34