Uporedi Prava stranaca u Austrijskog i Francuskog graanskog zakonika'( ehlimana) Uporedi Polozaj stranaca Austrijskog i Fr. Gr.

Zakonika( ISPITNA PITANJA) 1.Prema Francuskom graanskom zakoniku, stranci imaju isti polozaj kao i Francuzi koji borave na toj teritoriji drzave kojoj taj stranac pripada.Obostrana prava stranaca i Francuza. 2.Ukoliko je stranac ucinio neko krivicno djelo ili nepravdu , moze se optuziti pred francuskim sudom.Stranci koji se opredijele ustanoviti dominicil u Francuskoj, te strankinjama koje se udaju za Francuza, bit ce date iste privilegije koje imaj i Francuzi, sve dok borave unutar njihovih granica.(11.12.13.14)( KRIVICNO DJELO, DOMINICIL MUZA- OBOSTRAN POLOZAJ) Prema Francuskom graanskom zakoniku, stranci u Francuskoj imaju isti polozaj kao i Francuzi koji borave na teritoriji drzave kojoj taj stranac pripada.Ukoliko je stranac ucinio neko krivicno djelo ili nepravdu prema francuskom graaninu ili prema samooj drzavi moze se optuziti pred francuskim sudom iako ne boravi u toj zemlji.Strancima koje se opredijele ustanoviti dominicil u Francuskoj, bit ce date sve privilegije koje imaju i sami Francuzi. ( redom 11.12.13.14) 11.Stranac ce uzivati u Francuskoj ista graanska prava koja su ili ce biti data Francuzima putem ugovora sa drzavom kojoj taj stranac pripada. 12.Strankinja koja se uda za Francuza slijedice status muza 13. Stranac kojem je vlada ustanovila dominicil u Francuskoj uzivat ce u ovoj zemlji sve dok boravi u njoj. 14.Stranac iako ne boravi u Francuskoj, moze se optuziti pred francuskim sudovima radi izvrsenja ugovora koje je sklopio sa Francuzom u nekoj stranoj drzavi. Austrijski graanski zakonik. Norme Austrijskog graanskog zakonika su bile blaze od Francuskog, nisu tako stroge.Stranci su uzivali ista prava kao i domoroci/starosjedioci/ izuzev pojedinih sumnjicavih slucajeva, kada austrijanci moraju dokazati da se tretiraju jednako kao i francuzi u maticnoj zemlji d stranca.AUSTRIJANCI -FRANCUZI.Stupanjem u javnu sluzbu mogu pribavaiti austrijsko graanstvo, ili ga jednostavno zatraziti od austrijskih vlasti.Neke poslove stranac je mogao obavljati pod okriljem drugog, za njega pogodnijeg zakona za vazenje i ispravnost tog posla.Ukoliko se sklopi posao izmeu stranca i austrijskog drzavljanina u inozemstvu. Tj. u trecoj zemlji, gledae se na zakone mjesta u kojem je sklopljen pravni posao.(33.29.30..33.66) 29.Stranci pribavljaju austrijsko drzavljanstvo stupanjem u javnu sluzbu, otpocinjenjem kakve radnje, za cije je obavljanje potrebna stalna naseljenost u zemlji. Neprekidnim punim 10-snjim stannovanjem u ovim zemljama, ali pod uslovom da stranac nije bio kaznjen zbog zlocinackog djela. 30.I bez otpocinjanja kakve radnje ili zanata i prije isteka 10 godina moze traziti graanstvo politickih vlasti, i one ga mogu podariti, posto ispituju imovinsko stanje, tekovinsku sposobnost, i moralno ponasanje molioca. 33.Stranci imaju ista graanska prava i obveze kao i domoroci ako se za uzivanje ovih prava izricito ne trazi svojstvo graana.Takodjer moraju stranci ako hoce da uzivaju podjednaka prava sa

graanima, sumnjivim slucajevima dokazati da drzava ciji su oni graani u pogledu prava,a kome je rijec postupa sa austrijskim graanima isto onako kao i sa svojima.'? 36.Ako stranac u ovoj drzavi zakljuci posao uzajamno obvezuje obje strane, o njemu ce se suditi bez izuzetka po ovom zakoniku. Ukoliko ipak stranac zakljuci posao, sudit ce se po ovom zakoniku ako se ne bude dokazalo, da se pri zakljucku posla gleda na neko drugo pravo.??'?( 33 i 36 nejasno)

2. Uporedi pravna pravila OIZ I MEDELE U PRAVNIM OBICAJIMA! Medzella je u svom nastojanju slijedila obicajnu praksu, te je snagu obicajne prakse uzimala za snagu zakona, i navodi je za pravilo po kojem mora postupati.MEDZELLA-PRAVNI OBICAJI-SNAGA ZAKONA- Sve ono to ne vazi za obicaj, smatra se nevalidnim, te niti jedan zakon se nece uzeti u obzir. To potvrduju clanovi 36. 37 38.40. Pravila iz Medzelle: 36.Obicajna praksa ima zakonsku snagu, tj. obicajno prakticko iskustvo, opce ili posebno, uzima se normativnim kod utvrivanja serijatskopravnih propisa.( Obicaj ima snagu zakona) 37. Obicajna praksa je dokaz po kojem se mora postupati..( obicaj je obvezan, nista naspram njega nije validno) 38. Nedostupno u obicajnoj praksi jednako je stvarno nedostupnim( sve sto nema u obicajnoj praksi, to nema ni u zakonu) 39.Ne negira se promjena serijatskopravnih normi sa promjenom vremenskih okolnosti.( ako se promjene drustvene okolnosti, snaga obicaja ostaje ista) Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru prednost daje pravilima, i nalaze da samo oni pravedni obicaji mogu biti zakoniti i da ce se samo takvi, zakoniti obicaji koristiti u pravnoj praksi sto potvrduju clanovi 989. 990. 992. Clanovi iz zakonika: 989. Tek o zakonitom 990. Zao obicaj , nikad trd , nikad zakonit. 992. Ne sudi se primjerima vec po pravilima. Razlika:Medzella tj. taj zakonik sudi po pravnim obicajima, i sto obicajna tradicija i obicajno pravilo oma zakonsku snagu, i nista pored toga navedenog se ne priznaje, sve sto je mimo

obicaju

vrijedi rijec: sto je od obicaja, to je i od zakona.

obicaja nije zakonik, a sto s tice Opsteg imovinskog zakonika za Crnu Goru, on sudi po pravnim pravilima, a samo priznaje ZAKONITE OBICAJE, sve sto je mimo pravnih pravila, i tkz. Zakonitih obicaja se ne priznaje. Razlika je Obicaj , i zakonska Norma.

3.Uzivanje graanskih prava prema Francuskom,Austrijskom, Svajcarskom i Egipatskom graanskom zakoniku Prema Francuskom gr. Zakoniku: clan 7. 8.9.10.16. 7.Vrsenje graanskih prava je neovisno od statusa graanin koji se samo stice i cuva u skladu sa ustavnim pravom. 8.Svaki ce Francuz ce uzivati graanska prava.. 9.Svaki pojedinac roen u Francuskoj od stranca, moze tokom godine koja nastupi nakon stjecanja punoljetstva, traziti status Francuza, ukoliko boravi u Francuskoj, i izjavi svoju namjeru da ustanovi dominicil u ovoj zemlji, traziti status Francuzaa, a u koliko zivi u nekooj stranoj drzavi ,mora dati garanciju da ce ustanoviti dominicil u Francuskoj, i to u roku od godine, od datuma izdavanja izjave. 10- Svako dijete rodjeno od strane Francuza u nekoj stranoj drzavi je Francuz.Svako dijete koje je rodjeno od strane Francuza u nekooj stranoj drzavi koji je izgubio francuski graanski status, moze u svako doba zadobiti ovaj status u skladu sa formalnostima iz clana 9. Austrijski graanski zakonik V. Iz odnosa graanstva. 28. Potpuno uzivanje graanskih prava pribavlja se graanstvom. Djeca austrijskog graanina samim svojim rodenjem zadobijaju graanstvo u ovim nasljednim zemljama. Kako se pribavlja graanstvo? 29. Stranci dobijaju austrijsko drzavljanstvo s tupanjem u javnu sluzbu( otpocinjanjem neke radnje za cije je obavljanje potrebna stalna nastanjenost, neprekidnim 10-snjimm stanovanjem u ovim zemljama ,a li pod uslovom da stranac za svo ovo vrijeme ne bude kaznjen zbog zlocinackog djela. 30.I bez otpocinjanja bilo kakve radnje, stranac moze traziti prije i steka 10 godina drzavljanstvo, ali se zato ispituju odredeni faktori kao imovinsko stanje, tekovinska sposobnost, i moralnost. Svajcarski graanski zakonik 1.koliko je savzenim pravom pridrzano vazenje kantonalnog prava, kantonalni su ovlasteni donositi ili ukidati graanskopravne odredbe. 6:

1.Savezno graansko pravo ne ogranicava kantone u vrsenju njihovih javnopravnih ovlastenja. Gdje savezno pravo za punovaznost nekog pravnog posla n predvida posebnu formu, ni kantonalno pravo ne smije predvidjeti istu za dokazivost tog pravnog posla.?? NJEMACKI I EGIPATSKI graanski zakonik fale FALE? To cu naci? 4.Lisenje graanskih prava?

5. punoljestva prema FRANCUSKIM, AUSTRIJSKIM, SVAJCARSKIM , NJEMACKIM, EGIPATSKIM, MEDZELLOM I OPSTIM ZAKONIKOM ZA CRNU GORU ? Punoljestvo se prema navedenim zakonicima stice sve redom na napunjenjem 24. 21. 18. I 19. Godine zivota.Njemacki graanski zakonik dozvoljava maloljetnicima koji su navrsili 18 godina zivota, da ukoliko to koristi najvise njima, te ako su sposobni samostalno rasudivati, traze rjesenje od starateljskog suda za proglasenje punoljetnim. Te go je razlikovalo od ostalih zakonika koji nisu imali mogucnost devijacije ove odredbeSvako je drustvo imalo razlicita poimanja razumne granice psihickog razvoja kad bi osoba bila svjesna svojih postupaka i odgovarala za njih, te zbog toga vidimo ovakve razlike u odreivanju starosne granice za punoljetstvo.

CLANOVI. Francuski: ne znam koji clan Austrijski 21.Ona lica koja usljed maloljetstva, dusevnih bolesti, ili usljed drugih okolnosti, nisu sposobna da sama vrse svoje poslove kao sto treba, stoje pod osobnom zastitom zakona. Tu dolaze djeca koja nisu navrsila sedmu godinu zivota, nedorasli koji jos nisu navrsili 14. Maloljetnici koji nisu navrsili 24. Godinu zivota.Dalje besmucni ,ludi, slaboumni, koji su sassvim liseni razuma, ili najzad nisu u stanju da shvate posljedice svojih postupaka, zatim_: ona lica kojima je sudija kao oglasenim raspikucama zabraniiio dalje rukovanje svojom imovinom, i najzad, odsutnici i opstine. Njemacki: Punoljetstvo nastupa navrsenjem 21. Godine zivot Svajcarski: clan 14. Punoljetan je onaj ko je navrsio 18. Godina zivota. Egipatsski Clan 44. Sva lica koja su dostigla punoljetnost, posjeduju mentalne sposobnosti, a nisu pravno nesposobna, imaju punu pravnu sposobnost da vrse svoja graanska prava.Punoljetnost jednog lica se postize sa navrsenom 21. Godinom zivota.

NJEMACKI -21 . EGIPATSKI 21.- SVAJCARSKI-18. FRANCUSKI- AUSTRIJSKI:24. 6.Koji su uslovi za ogranicenje i oduzimanje pravne sposobnosti prema Njemackom, Svajcarskom i Egipatskom graanskom zakoniku. CLANOVI 6.Oduzimanje svojevlasti( Fizickaq osoba) 1. Svojevlasti se moze oduzeti sko tko usljed dusevne bolesti ili slaboumnosti ne moze voditi brigu za svoje poslove( dusevna bolest) Ako tko rasipnoscu sebe ili svoju porodicu izlaze opasnosti oskudice( RASIPNOST) Ako tko usljed pijanstva ne moze voditi brigu za svoje poslove, ili ako sebe il svoju porodicu izlozi oskudici, ili ako to ugrozava sigurnost drugigh.( PIJANSTVO, RASIPNISTVO) 7. Oduzimanje svojevlasti ima se opet ukinuti kada odpadne razlog za oduzimanje svojevlasti. DUSEVNA BOLEST, RASIPNISTVO, PIJANSTVO ILI DRUGI RAZLOZI. PRAVNA OSOBA: CLAN. 42.( GUBITAK) Udruzenje gubi pravnu sposobnost otvorenjem stecaja. U slucaju prezaduznosti uprava je duzna predoloziti otvoranje stecaja ili sudskog postupka poravnanja.Ako uprava zateze stavljanjem prijedloga odgovaraju clanovi uprave, na koje pada krivnja zatezanja, vjerovnicima za stetu koja je odatle nastala oni odgovaraju solidarno. 43: ODUZIMANJE PRAVNE SPOSOBNOSTI Udruzenju se moze oduzeti pravna sposobnost ako protuzakonitim zakljuckom skupstine clanova ili prtuzakonitim radom uprabe ugrozava opci interes( PROTUZAKONITOM RADOM UGROZAVA OPCI INTERES) Udruzenju, cija svrha prema pravilima nije usmjerena na privrednu djelatnost moze se oduzeti pravna sposobnost, ako ide za takvu svrhu.( ako se udruzenje ne bavi privrednom djelatnoscu moze se ukinuti) Udruzenju kojemu je pravna sposobnost podijeljena moze se pravna sposobnost oduzeti, ako ide za drugom svrhom od one odreene pravilima. AKO JE RAD PROTUZAKONIT, AKO SE NE BAVI PRIVREDNOM DJELATNOSCU, AKO SE BAVI CILJEM ZBOG KOJEG JE STVORENA. 73.Ako broj clanova padne ispod tri, ima kotarski sud na prijedlog uprave,ako prijedlog uprave nije u roku podnesen,po sluzbenoj duznosti nakon saslusanja uprave, oduzeti udruzenju pravnu sposobnost .

SVAJCARSKI: 16.Sposoban za rasudivanje u smislu ovog zakona je svaka osoba kojoj ne nedostaje sposobnost da razumno postupa zbog djecijeg uzrasta, ili usljed dusevne bolesti, dusevne slabosti, opijenosti ili slicnog stanja. 17. Poslovno nesposobna su na lica koja nisu sposobna za rasudivanje, ili koja su maloljetna ili im je oduzeta poslovna sposobnost. 18. Ko nije sposoban za rasudivanje ne moze svojim radnjama izazvati pravno dejstvo, sem u slucaju zakonskih smetnji DUSEVNA BOLEST I SLABOST, OPIJENOST, MALOLJETNOST EGIPATSKI: 45.Lica koja nemaju sposobnost rasudivanja zbog mladosti, slaboumnosti ili ludila nije u stanju da vrsi svoje graansko pravo.Lice koje nije napunilo 7. Godina smatra se da ne posjeduje moc rasudivanja 46.Lice koje je dostiglo dob rasudivanja,ali nije dostiglo punoljetnost i lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je rasipnik ili imbecil ima ogranicenu pravnu sposobnost, a u skladu sa odredbama zakona. 47.Lica koja nemaju punu ili djelimicnu pravnu sposobnost podrgnuta su propisima prirodnog ili prirodnog starateljstva prema uslovima i u skladu sa propisima koje predvidja zakon.. Nijedno lice ne moze odreci svoje pravne sposobnosti. ODGOVOR IZ SKRIPTE Uslovi za ogranicenje i oduzimanje pravne i poslovne sposobnosti prema Austrijskom graanskom zakoniku jeste sve ono sto se dokaze kao zakonito, a ne slaze se urodenim prirrodnim pravima( clan 17). Dalje, poslovna sposobnost ce se ograniciti besomucnima, slobodnoumnima, svima onima koji nisu u stanju da shvate posljedice svojih postupaka.Prema Njemackom graanskom zakoniku, pravnom licu se pravna sposobnost oduzima ako se PROTIVZAKONITIM RADOM UGROZAVA OPCI INTERES, TE AKO JE NJEGOVA SVRHA USMJERENA NA POLJE KOJE SE PROTIVI ONOM PREMA PRAVILU. Svajcarski graanski zakonik clanovi 16-18. Indirektno govori da se moze oduzeti poslovna sposobnost licima , iako punoljetna usljed psihicke bolesti, dusevne bolesti,uzivanja opijata vise nisu u stanju pravilno rasudivati, da se isto tako poslovna sposobnost moze ograniciti Maloljetnicimai i licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost a koja su sposobna za rasudivanje.Lice koje je dostiglo doba rasudivanja, ali nije dostiglo punoljetnost, lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je rasipnik ili imbecil ima ogranicenu pravnu sposobnost u skladu sa odredbama zakona./( clan 46. Egipatskog graanskog zakonika.) NJEMACKI-PROTIVZAKONIT RAD, I SVRHA, SVAJCARSKI-DUSEVNE I PSIHICKI BOLESNE OSOBE, OPIJATI, MALOLJETNOST, LICA KOJA SU PUNOLJETNA ALI IM JE ODUZETA SPOSOBNOST ZA

RASUDIVANJE-EGIPATSKI-LICIMA KOJE JE SPOSOBNO ZA R ASUDIVANJE ALI NIJE DOSTIGLO PUNOLJETNOST, DO PUNOLJETNOSTI, I POSLIJE AKO JE RASIPNIK ILI IMBECIL 7.Navedite najmanje 5 identicnih ili slicnih pravila u 0IZ I Medzelli 36-989 gotovo 15-991 ili 992 33-1004 10-1005 49-1008 25-1011 69-1020 79-1021 89-1022 80-1023 84-1025 100-1031 36.-989Obicajna praksa ima zakonsku snagu, tj. obicajno prakticno iskustvo, opce ili posebno, uzima se normativnim kod utvrdivanja serijatskopravnih pravnih propisa. OIZ: Tek o zakonitu obicaju vrijedi rijec: ono sto je obicaja to je i od zakona. 15-992 Odredba utvrdena oprecno analognom pravilu ne moze biti mjerilo za drugi slucaj. Ne sudi se primjerima vec po zakonima. 33-1004 Nuzda ne eliminira pravo drugog, u smislu ovog nacelnog prava kada bi covjek iz nuzde, usljed gladi, posegnuo za namirnicom druge osobe, ostecenom ce naknaditi samo stvarnu vrijednost. Tudja ruka nicije pravo ne skracuje. 49-1008 Kada neko uposjeduje nesto u njegovom posjedu i ono sto se tretira nuznim pripatkom, kao u slucaju kada neko kupi kucu, kupljenim se i tretira i put ko do nje vodi.

80.Nije mjerodavan argument u sebi kontradiktoran, ali kao i takav,argument ne moze oslabiti odluku sudije.Naprimjer kada bi dvojica svjedoka promijenila svoje ranije iskaze, njihova svjedocenja ne bi zadrzala snagu zakona.Medutim ako je sudija vec bio donio presudu na osnovu njihovih prethodnih izjava, odluka se nece smatrati kontradiktornom, nego ce svjedoci biti obvezni nadoknaditi stetu osudenom.??? Ko ti nesto dopusti, dopusta ti sve sto treba da se s tim mozes sluziti. 25-1011 teta se ne otklanja nanosenjem istovjetne stete. Pravdi je nasilje najgori neprijatelj. 69-1020 Pisani akt je jednak izgovorenom. Razgovor je razgovor, a ugovor je stranama zakon.

79-1021 Covjek se obvezuje svojim priznanjem. I ko muce na sta pristane i pristao je. 89-1022 Cim se pririce pocinitelju a ne nalogodavcu s obzirom da nije primoran pociniti ga. to ko uglavi po tvojoj naredbi sam si je uglavio. 80-1023 80.Nije mjerodavan argument u sebi kontradiktoran, ali kao i takav,argument ne moze oslabiti odluku sudije.Naprimjer kada bi dvojica svjedoka promijenila svoje ranije iskaze, njihova svjedocenja ne bi zadrzala snagu zakona.Medutim ako je sudija vec bio donio presudu na osnovu njihovih prethodnih izjava, odluka se nece smatrati kontradiktornom, nego ce svjedoci biti obvezni nadoknaditi stetu osudenom.??? to se uglavi pred javnom vlascu najtvre je i najbistrije. 84-1025 '' Prodaj tu stvar toj osobi, pa ako ti on ne plati ja cu ti platiti. I ako kupac ne plati kupljenu stvar prodavcu duzan ju je platiti onaj koji je prodavca nagovorio da je proda. , to usljed datog obecanja. to dve glave uglave, treceg ne veze.

100.1031. Ko hiti razoriti ono sto je sam uspostavio zurba ce mu biti uzvraena kontraproduktivno. Ko svoje pravo zapusta nek sebe krivi ako izgubi. 8.Kako sud sudi u odsustvu zakonskog propisa prema Austrijskom, Svajcarskom, i Egipatskom graanskom zakoniku.? U odustvu zakonskih propisa, sud u Austriji donosi odluke na osnovu zakona koji su bili primjenjivani na slicne slucajeve, a ako ni ovih nije bilo, onda se sudilo po nacelim prirodnog prava, kada bi sve te okolnosti dobro razmotrili o cemu govori clan 7. Aust. Zakonika. Clan 2 Svajcarskog graanskog zakonika potvrduje da ce sud , pod istim, gore navedenim okolnostima, suditi prema obicajnom pravu, ili u slucaju nedostatka istog, ili prema pravilima koje bi donio sam sud u svojstvu zakonodavca.Prema Egip. Ukoliko nema primjenjivih zakonskih odredbi sudija ce suditi na osnovu obicajnog prava, dalje na osnovu islamskog, te ako nema takvih principa,na osnovu principa prirodne pravde. Clan 7. Au ,Svajcarski 2. 9.Uporedite propise o prebivalistu prema Svajcarskom Njemackom i Austrijskom graanskom zakoniku. U pogledu definicije prebivalista sva tri zakona za njega odreduju mjesto trajnog boravka( Svajcarski graanski zakonik-clan 23. Stav1 Njemac clan 7. Stav 1 egipatski clan 40.) Prema Svajcarskom, prebivaliste ne moze postojati istvoremeno na vise mjesta.( clan 2 3.stav 2) dok je drugacije propisano prema Njemackom i Egipat. Gradanskom zakoniku/ REDom , clan 7. Stav 2, clan 40. U kojem se dodaje da osoba moze biti i bez prebivalista)to se tice prebivalista maloljetnih lica navodi se prebivaliste roditelja, staratelja ili pravnog zastupnika, odnosno organa starateljstva,( clan 25, stavovi 1 i 2, svaj. Zakonika, clan 11. Njema. Gr. Zakonika i clan 42. Egipa. Graanskog zakonika.Posebno prebivaliste, u cilju obavljanja nekih posebnih pravnih akata ne dozvoljava prema svaj. Grl. Zakoniku clan 26., dok je drugacije propisano prema njemackom gdje se u clanu 9. O prebivalistu vojnika kaze da vojnik ima mjesto prebivalista u mjestu gdje je sluzbeno rasporeden, te prema Egipat. Graanskom zakoniku, gdje se mjesto obavljanja ovih poslova moze uzeti za prebivaliste uz predocenje pismenog akta. 10.Da li moderne gr. Kodifikacije dopustaju retroaktivno vazenje zakona? Navedite primjere. Clan 5. Au kaze zakoni nemaju povratnu silu. Clan 7,8,9 Egip. Takoe nalaze da se ne dopusta retroaktivno vazenje zakona, osim u slucajevima zastare, kada je period poceo teci prije donosenja novih zakonskih odredbi, ukoliko je period zastare koji je predviden u ranijem zakonu kraci, te u slucaju dokaza koji ce biti predocen u buducnosti, kada ce se isti regulisati odrebama zakona koji je bio na snazi kada je dokaz ustanovljen?? Clan 5. Svajcarskog gr. Dopusta retroaktivnost samo u slucajevima kada zakon upucuje na praksu ili mjesne obicaje, u vazecim kantonalnim pravima, ukoliko nije utrvden drugaciji obicaj.