Pelinjaci ROJ

Crnobrnja Jelena
79 203 Omarska bb
Tel. 052/ 355-482; 061/ 329-151;

BIZNIS PLAN
ZA PELARSTVO

Mart, 2006. god

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

SA DR
AJ
Uvod.. 2
1. Pregled rada 3
2. Opis posla. 5
3. Ispitivanje trita. 7
3.1. Analiza industrije 7
- SWOT analiza.. 7
3.2. Analiza okruenja... 8
- PEST analiza 9
3.3. Analiza konkurencije. 10
3.4. Analiza ispitivanja potroake potranje.. 12
- Rezultati ankete... 11
3.5. Opis ciljanog trita... 14
4.Marketinka strategija.... 16
4.1. Analiza proizvoda.. 16
4.2. Mjesto (Lokacija)... 18
4.3. Cijena 18
4.4. Promocija... 18
5. Organizacija (Menadment).. 20
- Blok-dijagram, proizvodnje meda... 20
- Blok-dijagram, pakovanje meda..21
5.1. Dobavljai.. 21
5.2. Oprema... 22
6. Finansijska analiza.. 23
6.1. Poetno ulaganje..... 23
6.2. Trokovi.24
6.3. Prodaja.... 25
6.4. Prag ekonominosti, na godinjem nivou... 27
Zakljuak..... 28
7. Aneksi...29
- Prilog br. 1... 29
- Prilog br. 2... 30
- Prilog br. 3... 32
- Prilog br. 4............................................................................................................... 34
- Prilog br. 5............................................................................................................... 35
- Prilog br. 6............................................................................................................... 37

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

UVOD
Ovaj biznis plan je uraen radi provjere ekonomske opravdanosti proirivanja pelinjaka
i nabavke maine za pakovanje meda, od strane pelarke Jelene Crnobrnje iz Omarske, optina
Prijedor.
Biznis plan sam uradila sama uz pomo kursa za obuku mladih preduzetnika u projektu
Postani preduzetnik III u Prijedoru. Ovaj biznis plan sam radila 250 radnih sati, uloeno je
mnogo truda, te Vas molim da ga paljivo proitate i ukaete mi na eventualne nedostatke.
Unaprijed Vam se zahvaljujem.
Istiem da sam samostalno obavljala terenska istraivanja trita, te samostalno kreirala
upitnik za ispitivanje stanovnitva (potencijalnih korisnika pelinjih proizvoda, posebno meda) i
analizirala odgovore anketiranih do kojih sam dola terenskim istraivanjem.

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

1. PREGLED RADA
Odluila sam da pokuam pokrenuti sopstveni biznis! Roena sam 1983. g., nastanjena u
Omarskoj, opstina Prijedor, adresa: Omarska bb. Razmiljajui o djelatnosti kojom se bavim,
odluila sam da bi proirenje pelinjih drutava, pakovanje i distribucija meda, obzirom na moje
imovno stanje i moja dosadanja znanja i iskustvo, bila najbolje rjeenje. Tako sam donijela
definitivnu odluku da pokuam poveati broj pelinjih drustava i nabaviti mainu za pakovanje
meda raunajui na finansijsku pomo Agencije za lokalnu demokratiju (LDA-kancelarija u
Prijedoru), preko koje sam primljena na konkurs Postani preduzetnik III za mlade budue
preduzetnike.
Pelinjak e u cjelosti biti moje vlasnitvo i trebala bi poeti sa sprovoenjem svoje
1
biznis ideje poetkom Juna 2006. godine, kada bi krenula pakovanje proizvedenog meda i otkup
potrebne koliine meda od pelara iji je med provjerenog kvaliteta, kako bi mogla zadovoljiti
potrebe svojih stalnih kupaca, privui nove i na osnovu toga ostvariti odgovarajui profit.
U pelinjaku e se vriti razrojavanje i poveavanje broja pelinjih drustava, kompletan
pregled pela, proizvodnja meda i pelinjih proizvoda, a pored toga otkup i pakovanje meda ( s
dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), te pakovanje meda u manju ambalau
uz upotrebu maine za pakovanje meda.
Pelinjak e biti smjeten u Omarskoj, odnosno na mom
privatnom posjedu, neposredno u blizini moje kue. Tel.:
052/ 355-482, 061/ 329-151
Korisnici mog proizvoda, tj. ciljano trite moje
proizvodnje predstavljaju svi stanovnici optine Prijedor iz
razloga to med spada u prehrambene proizvode, a nalazi se
i ne listi neophodnih ivotnih namirnica. Moji kupci e biti
stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za
sebe i lanove svog domainstva.
Istraivanjem trita dola sam do spoznaje da u
Omarskoj ima mali broj proizvoaa meda koji ga
uglavnom proizvode za svoje potrebe. Sama Omarska broji
4280 stanovnika, tj. oko 760 domainstava.
* Pakovanje od 240g s dodatkom badema.

Opstina Prijedor prema sadanjim procijenama broji oko 95000 stanovnika. Na osnovu
2
broja stanovnika i prosjene dnevne potronje meda po stanovniku (15g) , procjenjuje se da su
3
dnevne potrebe za medom oko 64 kg za stanovnike Omarske, odnosno 1425 kg za stanovnike
opstine Prijedor, to uz podatke o navikama po pitanju potronje meda govori da e moja
proizvodnja meda i pakovanje imati dovoljno veliko trite da bi uspjeno poslovala.
Za klijente u se boriti kvalitetom proizvoda, paljivim odnosom prema kupcima i
promotivnim aktivnostima (reklamni leci).
1
2

U pelarstvu se smatra da je u junu vrijeme prvog vrcanja meda, a otkupna cijena meda tada je najnia.
Rezultat istrazivanja

Rezultati istrazivanja

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

Cilj mi je da se u prvoj godini poslovanja postigne dobit u iznosu od 3.900,00 KM, to

predstavlja mjeseni prosjek od 325 KM. Uz neto platu od 250 KM, bila bi zadovoljna
rezultatima rada u prvoj godini. U drugoj godini poslovanja oekujem znatno vii obim
poslovanja i vei profit.

Za poetak poslovanja, kao i uspjeno dalje poslovanje, potrebna su sljedea finansijska sredstva:
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Ulaganja

Iznos (KM)

Maina za pakovanje meda u ambalau zapremine 15 g - 1 kg

Ambalaa za pakovanje meda
Troak registracije
Troak nabavke sirovina
Troak promocije
Trokovi raunovoe
Novana sredstva vezano za otkup meda
Potrebna rezerva novca
Ukupno

Finansiranje neophodnih ulaganja vrilo bi se iz sledeih izvora sredstava:

1. Vlastita sredstva
2. Oekivana sredstva od strane LDA
3. Pozajmica od porodice

6.200,00 KM
3.000,00 KM
3.000,00 KM

UKUPNO

12.200,00 KM

3.000,00
2.045,00
300,00
495,20
125,00
360,00
4860,00
1.000,00
12.185,2

2. OPIS POSLA
Moja poslovna ideja je pelarstvo, to je ujedno i moj hobi kojim se trenutno bavim.
Namjeravam da poveam broj pelinjih drustava, te tako poveam proizvodnju meda. Drugi
korak u mojoj biznis ideji jeste otkup, pakovanje i distribucija meda i pelinjih proizvoda. Sve
4
aktivnosti u pelinjaku treba da ponu poetkom Juna 2006. godine . Pelinjak e u cjelosti biti
moje vlasnitvo. U pelinjaku e se vriti razrojavanje i poveavanje broja pelinjih drustava,
kompletan pregled pela, proizvodnja meda i pelinjih proizvoda, a pored toga i pakovanje meda
( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), te pakovanje meda u manju
ambalau uz upotrebu maine za pakovanje meda. Moja procjena na osnovu dosadanjih prinosa
i iskustva u radu je da e godinji prinos po jednoj konici iznositi 20-30 kg meda. Pored
proizvodnje meda, radiu pakovanje i distribuciju proizvedenog i otkupljenog proizvoda.
Moj pelinjak e biti smjeten u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu,
neposredno u blizini moje kue. Tel.: 052/ 355-482, 061/ 329-151
Korisnici mog proizvoda su svi stanovnici optine Prijedor iz razloga to med spada u
prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica. Moji kupci e biti
stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i lanove svog domainstva.
U naredne tri godine postavljeni su sljedei poslovni ciljevi:
Opis
Proizvodnja i pakovanje meda
Prihod (KM)
Profit (KM)

1. godina
2. godina
3. godina
Proizvodnja i
Proizvodnja i
Proizvodnja i
pakovanje meda
pakovanje meda
pakovanje meda
12.500,00
32.500,00
65.500,00
3.900,00
12.500,00
30.000,00

Dola sam do poslovne ideje poto su me prijatelji, poznanici i rodbina pitala da im

prodam koji kilogram meda, sto sam ja i uinila s obzirom da sam imala vise meda nego sto su
moje potrebe i potrebe moje porodice. alili su mi se kako moraju kupovati med od nepoznatih
proizvoaa i neprovjerenog kvaleta po veoma visokim cijenama. Razmiljajui o poslu
proizvodnje vee koliine meda i pakovanju tog proizvoda, kao moguem buduem biznisu,
obila sam svoje naselje kao i blie dijelove susjednih naselja i ustanovila da u tom krugu postoji
jako malo ljudi koji dre pele i da oni imaju med samo za svoja domainstva.
Obzirom da moje naselje (Omarska), susjedni Kozarac i grad Prijedor gdje takoe nema velikih
pelinjaka, broji oko 95000 stanovnika , moje miljenje je da postoji dovoljno veliko trite za
moj budui biznis, to e u nastavku biti detaljnije objanjeno.
Sa konkurencijom (trenutno ne postoji jaka konkurencija) se planiram takmiiti
kvalitetom proizvoda, paljivim odnosom prema kupcima i promotivnim aktivnostima ( reklamni
leci koje bi stojali na stolovima u kafiima, apotekama, kozmetikim salonima, na kasama u
4

U finansijskom planu se polo od pretpostavke da e pcelinjak poeti sa radom 1. Juna, da bi se pojednostavio

sam proces prorauna.
5
Ciljevi su u skladu sa finansijskim planovima, jedino su iznosi prihoda i dobiti
zaokrueni. (vidjeti tane iznose na strani 21.)
6
Pogledati prilog br. 2.
7
Podledati prilog br. 3.

prodavnicama i drugim istaknutim mjestima; pokloni klijentima, te prigodnim brourama

zanimljivog sadraja o medu i njegovim ljekovitim svojstvima, raznim receptima za pripremu
kolaa od meda, kozmetikih maski za lice i td.), a ne cijenom. Cijena e biti jednaka prosjenim
cijenama proizvoda koji se nalaze na naem tritu.
Kao jo jedan od razloga za proirivanje mog pelinjaka i posla vezanog za pakovanje
meda je mogunost pristojne zarade, a kao prilika je poboljanje ekonomske situacije stanovnika
opstine Prijedor i podizanje njihove svijesti o zdravoj ishrani.
Od pozitivnog uticaja na poslovanje mog biznisa bie dolazak na odmor ljudi iz mog
naselja koji rade u inostranstvu, koji obzirom da imaju mnogo vea primanja od ovdanjih, vie
vode rauna o svom zdravlju i zdravoj ishrani. Posebna pozitivna strana mog biznisa jeste
dugogodisnje lino iskustvo koje se temelji na porodinoj tradiciji, te blizina pelinjaka to
podrazumjeva utedu u nekim od troskova.
Naravno tu je i niz drugih prednosti kao to je: ekoloki zdravo podneblje i okolina,
povoljan geografski poloaj (izmeu planine i ravnice), blizina pae, navike stanovnika optine
Prijedor o potronji meda i njihove dovoljno razvijene svijesti o koristima potronje ovog
proizvoda, blizina susjednih veih trita i jo mnogo drugih prednosti zbog kojih sam se i
odluila da se bavim ovim poslom. Kako proizvodnja zdrave hrane ima perspektivu zbog
svijetskih trendova i velike potranje za zdravom hranom, potranja za medom i pelinjim
proizvodima je u stalnom porastu, sa stalnom tendencijom porasta cijena. Ulaskom u Evropsku
uniju plasman meda i pelinjih proizvoda e doivjeti procvat. Ovaj vid proizvodnje ima sigurnu
perspektivu i zagarantovan profit!

3. ISTRAIVANJE TRITA
3.1. Analiza industrije (pelarstva)
Prema zakonu o klasifikaciji djelatnosti RS, u okviru sektora A Poljoprivreda, lov i
umarstvo odvijaju se aktivnosti pelarenja, odnosno poslovanje na pelinjacima.
U sistemu statistikog praenja privrednih aktivnosti ne postoje podaci o pelinjacima,
tako da nije mogue doi do zvaninih podataka o radu na pelinjacima. Postoji udruenje
pelara Prva pela Prijedor i udruenje pelara Omarska iz Omarske od kojih se nebi mogli
dobiti precizni podaci, tako da se o porastu pelinjaka i proizvodnji meda u ovoj vrsti djelatnosti
moe govoriti samo na osnovu linih zapaanja i informacija koje su dobivene kroz anketu i u
razgovoru sa poznanicima koji su potrosai pelinjih proizvoda, posebno meda, i razgovoru sa
vlasnicima nekih pelinjaka.
Na osnovu pomenutih informacija namee se zakljuak da iz godine u godinu raste broj
pelinjaka u opstini Prijedor, ali ne u dovoljno velikom obimu da bi zadovoljilo potrebe
Prijedorske opstine i tako smanjilo potrebe za uvozom.
Rad na pelinjaku je izloen sezonskim uticajima, odnosno u proljee i ljeto je prisutan
rast aktivnosti, a u jesen i zimu pad aktivnosti na pelinjaku, tj. mirovanje ( iako je inae to
takoe povoljan period jer prodaja i pakovanje meda nisu sezonskog karaktera), pri emu je zima
povoljnije doba za pakovanje i prodaju meda (posebno u vrijeme posta, novogodinjih praznika,
kad na godinji odmor dolazi vei broj ljudi zaposlenih u inostranstvu i sl. Npr. velike su
potranje za medom tokom hladnijih dana iz razloga pojave prehlada i gripa).
Vezano za metod prodaje, rije je o direktnoj prodaji.
Ono to dalje karakterie ovu vrstu djelatnosti jeste:
blagi rast cijena (u prosjeku za 1 KM za 3-4 godine)
uglavnom varijabilne i fiksne plate radnika (veu se direktno za radni uinak)
cijena 1 kg meda u staklenoj ambalazi od 720 mil (tj.1 kg meda) je 8 KM.
dobavljai ambalae i druge opreme su uglavnom domai proizvoai.

SWOT analiza
S-Strenghts-Jake strane biznisa
Vrlo povoljno geografsko podruje (izmeu planine i ravnice) i ekoloski zdravo
podruje;
Vlastito zemljite na kojem drim pele, kao i pratee objekte za skladitenje;
Vlastiti objekat gdje bi se vrilo pakovanje proizvoda;
Neophodnu opremu za obavljanje djelatnosti;
Porodina tradicija i dugogodinje lino iskustvo;
Blizina pae;
Blizina pelinjaka (20 m udaljeno od kue)

Pratim sajmove, literaturu, deavanja u okruenju, te konstantno nastojim da se

usavravam u svom poslu;
Imam stalne kupce za svoj proizvod, kao i prilino veliki broj potencijalnih kupaca koje
elim takoe da snabdjem svojim proizvodom i tako udovoljim njihovim molbama i
zahtjevima.
Imam iskustva kad je u pitanju ekonomija i voenje biznisa (zavrila sam srednju
Ekonomsku skolu);
W-Weakneses-Slabosti biznisa
Nedostatak maine za pakovanje meda (Rijesenje ovog problema je pribavljanje
novanih sredstava od LDA);
Teka nabavka kvalitetnog repromaterijala;
Nepostojanje velikog izbora u nabavci ambalae, ali planiram da radim na pakovanju u
jedinstvenu i prepoznatljivu ambalau;
Trenutno mali i nedovoljno razvijen proizvodni kapacitet, koji namjeravam da poveam;
O-Opportunities-Prilike i mogunosti koje dolaze iz poslovnog okruenja
Blizina veih trita;
Uvoenje subvencija na domau proizvodnju;
Rast ivotnog standarda;
Tendencija opadanja kamatnih stopa na poljoprivredne kredite, kao i uee optine i
njen program podrke poljoprivrednim proizvoaima,
Institucije koje daju strunu pomo i podrku za razvoj biznisa, kao sto su PREDA i
LDA.
Organizovanje adekvatnih edukacija, seminara i sajmova iz
pelarstva;
T-Threats-Prijetnje i opasnosti koje dolaze iz poslovnog okruenja
Potencijalna konkurencija;
Donoenje zakona o oporezivanju poljoprivrednih proizvoda;
Vremenske nepogode;
Pojava novih oboljenja pela;
Iznoenje netanih informacija od strane konkurencije ili zlonamjernih ljudi;
Pogoranje ekonomske situacije.

3.2. Analiza okruenja

Prema demografskim podatcima optina Prijedor broji oko 95000 stanovnika od ega je
17000 zaposlenih, to za mene predstavlja izuzetno veliko trite jer se ja bavim proizvodnjom
specifine i vrlo bitne namirnice koju ljudi koriste u svojoj ishrani i koja je takoe svrstana u
spisak potroake korpe (0.5 kg) kao jedna od vanih ivotnih namirnica, a to znai da su svi
stanovnici optine Prijedor potencijalni korisnici mog proizvoda. Optina Prijedor je druga
optina u Republici Srpskoj po veliini, kako po povrini koju zauzima, tako i po broju
stanovnika (iza Banja Luke). Geografski se nalazi u sredinjem dijelu Bosanske Krajine na
8

Informativni bilten opstine Prijedor

prosjenoj nadmorskoj visini od 135 m. Po svom geografskom poloaju podruje optine

Prijedor pripada pojasu umjerene kontinentalne klime. Srednja godinja temperatura se kree
oko
o
o
10,3 C. U toku godine ima prosjeno 80 dana sa temperaturom veom od 25 C, a oko 90 dana
o
sa temperaturom ispod 0 ili 200 dana ispod 12 C kada je neophodno zagrijavanje radnih i
2
stambenih prostorija. Godinja koliina padavina iznosi 979 litara/m . U toku godine ima oko 60
vedrih, oko 150 oblanih, a ostalo mutnih dana.

60 dana

150 dana

155 dana

Snijeg pada prosjeno 26 dana, a snijeni pokriva se zadrava oko 45 dana. Geografski poloaj i
prirodni uslovi su generalno povoljni za ivot i razvoj kako poljoprivrede, tako i pelarstva
uopte.

PEST analiza
Ekonomsko okruenje
Bosnu i Hercegovinu karakterie nizak stepen zaposlenosti stanovnitva i veliki broj
penzionera koji imaju niska primanja. Prosjena plata za mjesec Decembar 2005. gogine iznosila
je 490,00 KM, dok je potroaka korpa za isti period iznosila 452,98 KM to govori o tekoj
ekonomskoj situaciji u kojoj graani ive. Ali i u takvoj nepovoljnoj materijalnoj situaciji,
stanovnitvo vodi rauna o zdravoj ishrani, i upravo zbog tih injenica ja sam ubjeena da moja
poslovna ideja ima jaku perspektivu i svijetlu budunost. to se tie bankarskog sektora i
kreditiranja, uslovi su veoma loi, a kamata je jo uvijek dosta visoka za poljoprivredne kredite,
ali postoje i neke naznake u poboljanju situacije. Jedna od skorijih olakica poljoprivrednim
proizvoaima je i subvencioniranje 6% kamate od strane Vlade RS.
Tehnoloko okruenje
Opte tehnoloko okruenje na podruiju optine Prijrdor, kada je u pitanju pelarstvo i
proizvodnja i pakovanje meda nije ba na zavidnonm nivou. Iako postoje maine za pakovanje
meda, pelari uglavnom pakuju med runo zbog nemogunosti da kupe mainu koja bi pakovala
med i samim tim doprinjela poboljanju tehnolokog okruenja.
Politiko / pravno okruenje
Politiko okruenje u zemlji, po mojoj procjeni je nestabilno. Smatram da je veina
graanina u prilici da prati smjene u redovima vlasti i politikih partija, kao i njihove programe
unapreenja i rada. Na osnovu toga se moe zakljuiti da politiko okruenje nije povoljno.
Naravno, nije sve tako ni loe i iz dana u dan se donose odluke da bi se ova situacija popravila.
Jedna od skorijih olakica poljoprivrednim proizvoaima je i subvencioniranje 6% kamate od

strane Vlade RS.

Drutveno/kulturno okruenje
U ovom trenutku postoje znaajno razvijene navike u kupovini i potronji meda. Takoe,
9
ljudi su svijesni vanosti domaeg proizvoda i rado ga kupuju. Navika potroaa meda je da
kupuju med po preporuci poznanika i prijatelja ili direktno od pelara (oko 76%), 11 % med
nabavlja u prodavnicama, ostalih 2 % med kupuje od nepoznatih prodavaca ili na pijaci. Od
ukupno anketiranih , koji troe med u svojim domainstvima, njih 85 % kupuju med, 4 % ga
proizvode za svoje potrebe, a 11 % ga uopte ne koriste.
Ekoloki trendovi
Ekoloki trendovi su vrlo bitni za bilo koju vrstu proizvodnje. Pelarenje je jedna od
rijetkih proizvodnih aktivnosti koja doprinosi poboljanju i poveanju prinosa i u drugim
granama poljoprivrede. Proizvodnja i pakovanje meda su u skladu sa zahtjevima i pravilima za
ouvanje okoline. Ovakvi trendovi olakavaju proizvodnju i plasman meda i kupci ga rado
kupuju.

3.3. Analiza konkurencije

Trenutno na podruju optine Prijedor postoje dva udruenja pelara, a to su: Prva
pela iz Prijedora (udruenje broji 56 pelara sa 2040 pelinjih drutava) i Omarska iz
10
Omarske (45 pelara sa1850 drutava).
Pelarske zadruge
1. Prva pela Prijedor
2. Omarska Omarska
UKUPNO

Broj pelara
56
45
101

Broj drutava
2040
1850
3890

Direktnu konkurenciju predstavljaju svi registrovani pelinjaci na podruiju optine

Prijedor, kao i manji broj neregistrovanih pelinjaka (mali broj drutava, tj. koliina potrebna za
linu potronju domainstava). Poto ne postoji nijedan istaknuti pelar na podruiju optine
Prijedor koji bi svojim plasmanom meda i kvalitetom mogao da apsorbuje potranju
stanovnitva, kao to nije moguu da svi proizvoai meda podmire potranju za medom na
podruiju optine Prijedor, te ga poslodavci i vlasnici prodajnih prostora nabavljaju iz drugih
podruija i optina. Primjer tome je med iz Hercegovine iji se moe nai na policama
prodavnica nae optine Prijedor. Upravo zbog toga smatram da je i pored broja registrovanih
drutava i proizvodnje meda, ponuda meda nedovoljna bar kad se radi na podruiju optine
Prijedor, te da je potrebno poveati njegovu proizvodnju i plasman, kako na podruiju nae
optine, tako i na podruiju susjednih optina u okruenju. Ja lino imam veliki broj kupaca koji
dolaze sa prostora optine Banja Luka, na moj pelinjak kako bi kupili koji kilogram meda jer su
se uvjereli u dosadanji kvalitet i prihvatljivost cijene mog proizvoda. Jo jedna od mojih
prednosti je ta to pratim savremenu literaturu i zbivanja u pelarstvu pa uspijevam da odrzim
9
10

Pogledati analizu rezultata anketiranja stanovnitva, na strani 12.

Informativni bilten optine Prijedor

1
10

konstantnu proizvodnju za razliku od pojedinih konkurenata koji upravo zbog toga imaju velike
gubitke i opadanje proizvodnje. to se tie cijena proizvoda kod konkurencije, one su znatno vie
u odnosu na cijene mojih proizvoda i upravo zbog toga moji proizvodi su konkurentni na tritu.
Cijene meda u pelarskoj zadruzi su sledee:
1 kg Bagremovog i cvjetnog meda je 8,60 KM;
1 kg Kestenovog meda iznosi 9,50 KM;
1 kg Meda u sau je 17,60 KM;
0,25 g iznosi 0,30 KM;
Cjene meda u maloprodajnim objektima u Prijedoru su sledee:
1 kg Herceg meda iznosi 17,50 KM;
Pakovanja od 240 g Herceg meda ( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava,
ljenika...), kota od 4,60 KM do 5 KM, u zavisnosti od dodatka;
1 kg meda od domaeg proizvoaa je 10,50 KM;
240 g meda (bez dodataka) domaeg proizvoaa iznosi 3,40 KM;
0,15 g iznosi 0,25 KM
Indirektna konkurencija u pelarstvu, tj. u prodaji meda jesu prodavci vjetakog
meda, koji je napravljen od raznih trava i sirupa, a kao takav moe biti jako tetan za korisnike
takvog proizvoda. Iako je kilogram takvog meda ili u narodu poznatog pod nazivom patvorine
znatno jeftiniji od kilograma pravog, tj. domaeg prirodnog kvalitetnog meda, kupci rijetko
kupuju nekvalitetan med vodei rauna o svom zdravlju.
Cijene mojih proizvoda:
8,00 KM Livadski med pakovanje od 1 kg (svaki deseti kilogram je besplatan, tj. na poklon)
17,00 KM Med u sau za 1 kg
12,00 KM Sae u medu za 1 kg
10,00 KM Vosak za 1 kg
3,50 KM 240g Med s bademima
3,70 KM 240 g Med s ljenicima
3,20 KM Med s orasima i med s smokvama
3,00 KM Med s groicama
2,50 KM Med u pakovanju od 240 g (bez dodataka)
0,25 KM Med u pakovanju od 25 g
0,20 KM - Med u pakovanju od 15 g
*Livadski med sa dodatkom badema.

Vezano za vrstu proizvoda, svi pelari nude priblino istu vrstu proizvoda po slinim
cijenama, ak esto viim od moje cijene, to je moja prednost jer sam konkurentnija na tritu.
to se tie ostalih usluga, vriu i pakovanje meda u manje koliine i ambalazu (od 15g do 3 kg),
to e mi donijeti vei profit tokom godine. U ponudi svojih proizvoda, nastojau da zadovoljim
potrebe i elje kupaca, pa u pakovati med s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice,
bademi...) jer sam prilikom istraivanja trita zakljuila da su ljudi jako zainteresovani za takav
proizvod i spremni su da plate znatno viu cijenu.

11

Naravno, za svoje kupce u se boriti pored kvaliteta i prihvatljive cijene i njihovim

edukovanjem o zdravim svojstvima meda i pelinjih proizvoda (djeliu im broure u kojima e
moi proitati razne zanimljivosti i recepte).

3.4. Analiza ispitivanja potroake potranje

U analizi tranje polo se od podataka o broju stanovnika i broju zaposlenih lica.
11
Uzimajui u obzir procjenjeni broj stanovnika optine Prijedor od 95.000 i broj zaposlenih od
17.000, proizilazi da na 1 zaposleno lice dolazi 5,5 stanovnika.Naravno tu je i cifra od 11.000
penzionera, to proizilazi da na 1 lice sa linim primanjima doe 3,4 stanovnika. Pored
Informativnog biltena optine Prijedor i Zavoda za statistiku RS, do podataka vezanih za analizu
12
tranje za mojim proizvodom dola sam tako to sam sainila jednu anketu od 11 pitanja i
anketirala 100 sluajnih prolaznika u Prijedoru.

Rezultati ankete su sledei:

Od anketiranih 100 osoba, bilo je anketirano 35 mukaraca i 65 ena.
Na pitanje: Da li koristite med i ostale pelinje proizvode u ishrani i preventivnoj zatiti
zdravlja? Njih 42 % je odgovorilo potvrdno (DA), 11 % odrino (NE), a 47% povremeno koriste
med.
Potronja meda na podruiju optine Prijedor

42%
REDOVNO
KORISTE M
ED

47%
11%

POV REM ENO

KORISTE M ED

NE KORISTE M ED

12

11
12

Informativni bilten opstine Prijedor za 2005. god.

Pogledati primjer ankete u aneksu 1.

13

Na pitanje: Koliko lanova broji Vaa porodica? Utvreno je da se radi o trolanim i

etvorolanim porodicama.
Na pitanje: Koliko se meda mjesemo potroi u Vaoj porodici? Ispitanici su se
izjanjavali da mjeseno troe u prosjeku oko 1 kg.
Na pitanje: Kada ste u nekom od ugostiteljskih objekata, da li konzumirate aj sa
medom? Velika veina, tj. Njih 82 % se izjasnilo da piju aj s medom u toku zimskog perioda, a
preostalih 18 % nemaju naviku da piju aj s medom.
Na pitanje: Koje pelinje proizvode koristite osim meda? Ispitanici su odgovorili: 45 %
pored istog meda koriste med s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, bademi...); 5 %
propolis; 7 % vosak; 32 % koriste samo med; ostalih 11 % ne koristi med.
Potronja pelinjih proizv od a

Ne koriste med
11%

Med bez
doda taka 32%

Vosak 7%

Propolis 5%
Med s
dodatcima
(orasi,
bad emi) 45%

Na pitanje: Gdje najradije kupujete med? Ispitanici su odgovorili: 76 % ispitanika med

kupuje iskljuivo kod pcelara; 11 % kupuje u prodavnicama; 2 % od nepoznatog kupca ili na
pijaci; 11 % ne kupuje med.
Na pitanje: U kojoj ambalai najradije kupujete, tj koje zapremine? Ispitivanjem je
utvreno da ljudi obino kupuju med u ambalai od 1 kg, a veoma su zainteresovani i za
kupovinu meda u manjim pakovanjima.
Na pitanje: Na ta najvie obraate panju prilikom kupovine meda? Ispitanici su
odgovorili da im je jako vaan ugled pelara ili trgovake kue, zatim cijena, a poslije toga
ambalaa i konzistencija.
Na pitanje: Da li Vam je vano da pakovanje meda bede sa deklaracijom (podatci o: vrsti
meda, cjeni, pelaru, datumu punjenja i cl.)? Veina ispitanika je odgovorila DA, tj. Njih 73 %,
dok su ostali 16 % ispitanika odgovorili NE uz objanjenje da to nije potrebno jer poznaju
pelara od kog kupuju i da im je poznata cjena i kvalitet meda njihovog dobavljaa.

Na pitanje: Da li Vam je vano da pakovanje meda posjeduje kontrolnu markicu kao

garanciju o kvalitetu proizvoda? Njih 73 % je odgovorilo sa DA, dok je 16 % odgovorilo sa NE.
Na pitanje: Da li smatrate da su pelinji proizvodi ljekovi budunosti? Korisnici meda su
u velikoj veini odgovorili DA, njih 71 %, ostaliu 18 % su odgovorila sa NE.
Tokom istraivanja trita dola sam i do niza informacija o potrebama stanovnika,
njihovim navikama, i eljama vezano za kupovinu meda i pelinjih proizvoda. Naravno, sva
saznanja do kojih sam dola istraivanjem u iskorititi u poboljanju svog biznisa kako bi
postigla vii profit i bila konkurentnija na tritu. Tako na primjer, istraivanjem trita dola
sam do podatka da je 45 % ispitanika zainteresovano za kupovinu meda s raznim dodatcima
(orasi, ljenici, smokve, groice, bademi...), pa u iskoristiti tu informaciju kako bi privukla
vei broj kupaca, zadovoljila njihove potrebe, te na taj nain uveala svoj profit.
S obzirom da je potranja za medom na podruju optine Prijedor vea nego ponuda,
moe se zakljuiti da je ovo vrlo perspektivna djelatnost i da je takoe profitabilna. Na osnovu
toga dolazim do zakljuka da je moj udio na tritu zagarantovan to sam i utvrdila i iz
prethodnih godina poslovanja. Moj trenutni kapacitet je 8 pelinjih drutava, koji mi
omoguavaju da proizvedem od 160 kg do 240 kg meda u toku jedne godine. Iz razloga
jednostavnijeg raunanja prihoda i rashoda, uzeu da moja proizvodnja iznosi u prosjeku 200 kg
godinje.
Na osnovu asortimana i ponude, za 2005. godinu ostvarila sam sledei promet:
Proizvodni asortiman
Livadski med
Med u sau
Sae u medu
Vosak
Livadski med (poklon)

Koliina proizvoda
u kg
126
32
32
4
10
UKUPNO

Cijena po kg
8 KM
17 KM
12 KM
10 KM
-

Iznos u KM
1008 KM
544 KM
384 KM
40 KM
1976 KM

3. 5. Opis ciljanog trita

Ciljno trite moje proizvodnje predstavljaju svi stanovnici optine Prijedor iz razloga
to med spada u prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica,
odnosno moji kupci e biti stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i
13
lanove svog domainstva. Obzirom na navike ovdanjeg stanovnitva u vezi sa kupovinom i
potronjom meda, istraivanjem i proraunom sam dola do podatka da se moe oekivati
potronja meda u velikim koliinama, tj. 1 kg mjeseno po domainstvu. Pored toga,
13

Pogledati analizu rezultata anketiranja stanovnitva, na strani 12.

istraivanjem dolazim do podatka da e se tokom zimskog perioda potronja meda udvostruiti.

To znai da uzimajui u obzir potronju meda od 1 kg mjeseno po domainstvu (etvorolana
porodica) slijedi da je ukupna potronja meda na podruju optine Prijedor iznosi 23.750 kg
meda mjeseno.
Zbog trenutno malog kapaciteta proizvodnje meda, vriu otkup i pakovanje okupljenog
meda, jer se tu otvara mogu dobre zarade. Naravno, sav okupljeni med bit e testiran na
institutu Dr Vaso Butozan u Banjoj Luci.
Pelinjak ROJ namjerava ponuditi svoje poizvode i odreenom broju preduzea da
preko svojih sindikata kupe kvalitetan med za svoje radnike jer e za veu kupljenu koliinu
meda dobiti popust od 10 %.
Prodaja mojih proizvoda je fokusirana na regiju Prijedora i to putem maloprodaje na
maloprodajnim mjestima, u ugostiteljskim objektima i u dvoritu porodine kue, na glavnom
putu Banja Luka - Prijedor. U periodu od 15.11.-15.3. imam dogovor sa vlasnicima kafe bara
Pani, Elit i Mari iz Omarske, te kafe barom Delta i Sunce iz Banja Luke. Potrebe
tih kafia iznose oko 130,5 kg meda mjeseno u pakovanju od 15 g. Trenutno dogovaram
posao vezan za distribuciju svojih proizvoda sa jo nekim vlasnicima ugostiteljskih objekata.
Naravno, moj cilj je da svoj proizvod prodajem i u drugim ugostiteljskim i trgovinskim
objektima na podruiju cijele optine Prijedor,a i u drugim djelovima BiH. Kako se posao bude
razvijao, nadam se da u jednog dana moi ponuditi svoje proizvode i izvan granica Bosne i
Hercegovine.

4. MARKETINKA STRATEGIJA
4.1. Analiza proizvoda
Moj osnovni proizvod je med, a pored toga i ostali pelinji proizvodi. Med je proizvod
pela, namirnica koja predstavlja izuzetno zdravu hranu, lijek, poslastica, kozmetiko sredstvo.
Med predstavlja itav arsenal hranljivih materija od ogromne fizioloke i preventivne vrijednosti
za ljudski organizam. Prema legendi med je boiji dar. On sadri vie vrsta eera, ali
preovladavaju voni i groani eeri. Pelinji med sastoji se od 41% vonog, 34% groanog i
1'2% tranog eera, zatim od 18% vode i 6% raznih drugih zdravih materija. To su prosti
eeri, koji poslije uzimanja veoma brzo dospijevaju u krv bez optereenja organizma oko
njegove prerade. Zato je med veoma vaan izvor energije i trebalo bi ga to vie koristiti za
svakodnevnu ishranu. Pogodan je za upotrebu kod ljudi, naroito poslije bolovanja za oporavak i
regeneraciju organizma, za sportiste, za djecu, za radnike na tekim fizikim poslovima, za
starije osobe osjetljivog zdravlja i druge. Osim eera med sadri i proteine, aminokiseline,
enzime, organske kiseline, mineralne materije i drugo. Izuzetno je bogat vitaminima, naroito iz
grupe B kompleksa. Med je najbolja hrana za jaanje miia, a posebno za normalan rad srca.
Srani bolesnici, kod kojih lijekovi ne pokazuju znaajne rezultate, pri redovnom uzimanju meda
esto se naglo oporavljaju. Zato se sranim bolesnicima i preporuuje da svake veetri pred
spavanje popiju napitak od jedne ae vode i jedne supene kaike meda s veom kokliinom
14
limunovog soka . Ovakav napitak trebalo bi da uzimaju i osobe koje pate od nesanice, nervoze,
iznurenosti, kao i osobe koje ele da doekaju duboku i zdravu starost. Kod oboljenja drijela,
zapaljenja sluzokoe grkljana, kalja i bronhijalnih oboljenja med je odavno poznat ne samo kao
lijek ve i kao preventivno sredstvo. Ako bolesnik svake veeti i jutra popije po jednu au
ljekovitog napitka sainjenog od supene kaike meda i olje mlijeka ili aja, za nekoliko dana
osjetie vidno poboljanje. Uzimanje meda u veoj koliini u ishrani kod dijece, djeluje na
razvitak i pravilno razvijanje svih djelova organizma i ujedno popravlja krvnu sliku. Med je
naao primjenu i u kozmetici, jer blagotvorno djeluje na kou svojim htanljivim i ljekovitim
osobinama.
Sastojci u medu

Voni eer
41 %
Gro a ni
eer 34%
Razne
materije 6%

Vod a 18 %

Tr ani
eer 1%

14

Dr Duan Todorovi Praktini pelarstvo

Med se najee prodaje u obliku itke mase, a meutim u trgovinama se sree i

kristalisan (ueeren) med. U zavisnosti od vrste meda, neki e kristalisati ranije, a neki kasnije,
pa tako bagremov med moe da zadri itko stanje do tri godine, dok livadski med kristalie ve
kroz 3-4 mjeseca.
U toku 2005. godini ostvarena je proizvodnja od 200 kg meda i proizvoda s medom. Za
15
2006. godinu planirano je proirenje pelinjaka na 16 drutava i proizvodnja 280 kg meda.
Pored proizvodnje meda, vriu otkup i pakovanje meda u ambalau od 15 g do 1 kg, kao i
pakovanje meda s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, smokve, bademi...)
Prilikom proizvodnje pomenutih proizvoda, strogo u voditi rauna o kvalitetu proizvoda
s ciljem da zadrim postojee i privuem budue kupce mog proizvoda. Pored toga, u sopstvenoj
evidenciji vodiu kartone za svakog kupca gdje e se upisivati podatci o vremenu, vrsti i koliini
proizvoda koju je kupac kupio, te lini podatci o kupcu kako bi ih mogla prijatno iznenaditi
raznim poklonima i popustima.
U narednih tri godina planirani su sledei poslovni rezultati:
Proizvodni
asortiman
Broj pelinjih
drutava (u kom.)
Ukupna proizvodnja
meda (kg)
Livadski med (kg)
Med u sau (kg)
Sae u medu (kg)
Vosak (kg)
Livadski med
(poklon) (kg)
Planirani otkup
meda (kg)
Pakovanje u
ambalau od 15 g
Pakovanje u
ambalau od 25 g
Pakovanje u
17
ambalau od 240 g
Pakovanje u
ambalau od 1 kg

15

2005. god.

2006.god.

2007. god.

2008. god.

16

32

64

200

280

560

1120

126
32
32
4
10

132
64
64
6
20

254
128
128
12
50

508
256
256
24
100

972 kg

1944 kg

3888 kg

16

522 kg

1044 kg

2088 kg

50 kg

100 kg

200 kg

400 kg

800 kg

1600 kg

200

280

560

1120

8 drutava u proizvesti vjetakim razrojavanjem kako nebi umanjila prinos meda.

U periodu od 15.11.-15.3. imam dogovor sa vlasnicima kafe bara Pani, Elit i Mari iz Omarske, te
kafe barom Delta i Sunce iz Banja Luke
17
Pakovanje meda s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, smokve, bademi...)
16

4.2. Mjesto (Lokacija)

Pelinjak ROJ e se nalaziti u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu,
neposredno u blizini moje kue. Tu e se vriti sve aktivnosti vezano za proizvodnju i pakovanje
meda. Moram naglasiti da je podruije ekoloki isto, nema veih izvora zagaenja,a pelinja
paa je raznovrsna.

4.3. Cijena
Cijena e biti jednaka prosjenim cijenama proizvoda koji se nalaze na naem tritu i
neto nie od tih proizvoda kako bi privukla to vie kupaca, a to nikako nee uticati na kvalitet
mog proizvoda jer kvalitet se nee mijenjati. Tokom prolog perioda primjeen je blagi rast
cijena (u prosjeku za 1 KM za 3-4 godine). Iako sam istraivanjem trita saznala da su cijene
pelinjih proizvoda kod drugih proizvoaa znatno vie u odnosu na moje cijene, nemam
namjeru da ih mijenjam u skorijem periodu iz razloga kako bi privukla to vei broj kupaca. U
dugoronom planu nemam namjeru da se sa cijenom takmiim sa konkurencijom.
Cijene mojih proizvoda su sledee:
8 KM Livadski med pakovanje od 1 kg (svaki deseti kilogram je besplatan, tj. na poklon)
17 KM Med u sau za 1 kg
12 KM Sae u medu za 1 kg
10 KM Vosak za 1 kg
3,50 KM 240g Med s bademima
3,70 KM 240 g Med s ljenicima
3,20 KM Med s orasima i med s smokvama
3 KM Med s groicama
2,50 KM Med u pakovanju od 240 g (bez dodataka)

4.4. Promocija
Moja poslovna ideja je pelarstvo, to je ujedno i moj hobi kojim se trenutno bavim.
Namjeravam da poveam broj pelinjih drustava, te tako poveam proizvodnju meda. Drugi
korak u mojoj biznis ideji jeste pakovanje i distribucija meda i pelinjih proizvoda. Sve
18
aktivnosti u pelinjaku treba da ponu poetkom Juna 2006. godine . Pelinjak e u cjelosti biti
moje vlasnitvo. U pelinjaku e se vriti razrojavanje i poveavanje broja pelinjih drustava,
kompletan pregled pela, proizvodnja meda i pelinjih proizvoda, a pored toga i pakovanje meda
( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), te pakovanje meda u manju
ambalau uz upotrebu maine za pakovanje meda. Moja procjena na osnovu dosadanjih prinosa
i iskustva u radu je da e godisnji prinos po jednoj kosnici iznositi 20-30 kg meda. Pored
proizvodnje meda, radiu otkup, pakovanje i distribuciju proizvoda.
18

U finansijskom planu se polo od pretpostavke da e pcelinjak poeti sa radom 1. Juna, da bi se

pojednostavio sam proces prorauna.

Moj pelinjak e biti smjeten u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu,

neposredno u blizini moje kue. Tel.: 052/ 355-482, 061/ 329-151
Korisnici mog proizvoda su svi stanovnici optine Prijedor iz razloga to med spada u
prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica. Moji kupci e biti
stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i lanove svog domainstva.
Akcenat u prezentaciji i reklamiranju svog proizvoda staviu na kvalitet i zdravu hranu,
zbog ega ljudi rado kupuju ovu vrstu proizvoda.
Svoje potencijalne kupce u informisati na sledei naine:
Usmena prezentacija (ukljuuje opis proizvoda i ostale karakteristike) Prezentacija se
bazira na vizuelnom predstavljanju proizvoda uz mogunost degustiranja proizvoda, a
sve u cilju osvajanja trita i privlaenja kupaca.
Izrada broura ( reklamni leci pod sloganima: MED, UDESNA HRANA I LIJEK
ZA ZDRAVIJI VIJEK ili UZIMAJTE MED KAO HRANU, DA GA NE BISTE
POSLIJE TRAILI KAO LIJEK, koje bi stojali na stolovima u kafiima,
apotekama, kozmetikim salonima, na kasama u prodavnicama i drugim istaknutim
mjestima; pokloni klijentima, te prigodnim brourama zanimljivog sadraja o medu i
njegovim ljekovitim svojstvima,raznim receptima za pripremu kolaa od meda,
kozmetikih maski za lice i td.) Cijena kotanja bibroure za izradu 1000 komada
iznosila bi oko 50 KM.
Izrada vizit (Cijena kotanja izrade 500 komada vizit karata iznosi 50 KM)
Izrada samoljepljivih etiketa (1000 komada iznosi 25 KM)
Smatram da je izabrani nain promocije najisplativije rijeenje za mene i moj biznis, iz
razloga to najmanje kota, a vrlo efikasno moe da promovie moju biznis ideju. U budunosti
planiram i oglaavanje putem interneta (izradu Web stranice).

* Primjer samoljepljive etikete.

5. ORGANIZACIJA (Menadment)
Organizacija proizvodnje u pelarstvu je vrlo specifina iz vie razloga. Jedan od razloga
je taj to su aktivnosti na pelinjaku, a u vezi sa proizvodnjom pelinjih proizvoda i razvoja
pelarenja, sezonskog karaktera. Radovi na pelinjaku poinju krajem februafa, kada se vri
detaljan pregled pelinjih drutava, naravno ukoliko to dozvoljavaju vremenski uslovi i
temperatura vazduha, i traju sve do kraja septembra kada se vri detaljan pregled i priprema
pela za prestojeu zimu. Upravo tada nastupa faza mirovanja na pelinjaku, a u vezi sa
proizvodnjom meda. Naravno, mi pelari ne mirujemo ni za vrijeme zimskih hladnih dana. Tada
se vre pripreme sanduka i uiavanje okvira za sledeu sezonu. Drugi razlog specifinosti
pelarenja je u tome to pakovanje i prodaja meda kao aktivnost nije sezonskog karaktera i traje
tokom cijele godine. Naravno potranja za medom, a samim tim i njegova ponuda su intenzivniji
u toku jeseni i zime,u periodu od Oktobra do Marta, (posebno u vrijeme posta, novogodinjih
praznika, kad na godinji odmor dolazi vei broj ljudi zaposlenih u inostranstvu i sl. Npr.velike
su potranje za medom tokom hladnijih dana iz razloga pojave prehlada i gripa).
Posao vezan za pelarstvo obavljaju uglavnom sami pelari, a pomo porodice je uvjek
dobro dola. Moje dugogodinje iskustvo i porodina tradicija e mi pomoi da organizujem
proizvodnju, pakovanje i distribuciju meda na mom pelinjaku.

BLOK DIJAGRAM PROIZVODNJE MEDA

pelar
Nabavka
pelinjih
drutava i
potrebne
opreme za
pelarenje.

pele i pelar
U periodu povoljnih
vremenskih uslova tokom
proljea i ljeta, pela proizvode
med i druge proizvode. U tom
periodu neophodno je izvriti
pregled drutava i tretiranje u
sluaju bolesti.

pelar
Pregled drutava,
vrcanje meda te
njihovo
uzimljavanje.

2
20

BLOK DIJAGRAM PAKOVANJA MEDA

ulaz materijala
- med
- orasi, ljenici,
groice, bademi...
- ambalaa
- etiketa

proizvodnja

- med se proizvede ili nabavi

provjerenog kvaliteta, po
prihvatljivoj cijeni (4-5 KM/kg)
- vae se i doziraju se orasi, ljenici,
groice, bademi...
- pakuje se u pripremljenu
ambalau,
- na kraju se proizvod etiketita i
proizvod je gotov
prodaja

maloprodajni
objekti
ugostiteljski
objekti
domainstva

5.1. Dobavljai
Sav repromaterijal koji koristim nabavljam od sledeih dobavljaa:
Dobavljai
Pelarska zadruga iz Banjaluke
Fiziko lice, trbac oko
Medikomplast
Agrokrajina
Prodavnica zdrave hrane Zelena
jabuka iz Banjaluke
Poklon

Roba
Potroni repromaterijal za pele
Komplet konice , okviri
Ambalaa
Ambalaa
Orasi, bademi, ljenici, groice, smokve...
Vrcaljka, sunev topionik

Pakovanje:
Staklena ambalaa zapremine 720 mil, tj. 1 kg teinske vrijednosti meda (1640 komada po 0,27
KM);
Plastini poklopac (0,08 KM po komadu);
Samoljepljive etikete (0.025 KM po komadu);
Ambalaa zapremine 240 g iznosi 0,25 KM;
Ambalaa zapremine 0,25 g (1000 kom iznosi 50 KM);
Ambalaa zapremine 15 g (1000 kom iznosi 40 KM)

5.2. Oprema
Oprema koju posjedujem je sldea:
Vrsta opreme
Podnjaa
Kutija
Okviri lipovi
Hranilica
Poklopac
Krov
Satne osnove
Pelarsko odjelo
Pelarski eir
Rukavice
Pelarski no
Dimilica
Pelarska viljuka
Pelarska etka
Vrcaljka sa 4 rama
Posue zapremine 25 kg
Cjedilo
Sunev topionik
Ukupno

Koliina u
komadima
16
32
320
16
16
16
320
1
1
2
1
1
1
1
1
10
1
1
-

Cijena u KM

Vrijednost u KM

7
10
0,60
5
3
10
1,05
50
9,50
5,32
4,33
17,50
5
4,68
290
5
5
30
-

112
320
192
80
48
160
336
50
9,5
10,65
4,33
17,50
5
4,68
290
50
5
30
1724,66

6. FINANSISKA ANALIZA
6.1. Poetno ulaganje
Da bi ostvarila svoju biznis ideju u oblasti pelarenja, pored opreme i sredstava koju
posjedujem, neophodna su dodatna ulaganja, koja su data u sledeoj tabeli:
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Ulaganja

Iznos (KM)

Maina za pakovanje meda u ambalau zapremine 15 g - 1 kg

Ambalaa za pakovanje meda
Troak registracije
Troak nabavke sirovina
Troak promocije
Trokovi raunovoe
Novana sredstva vezano za otkup meda
Potrebna rezerva novca
Ukupno

3.000,00
2.045,00
300,00
495,20
125,00
360,00
4860,00
1.000,00
12.185,2

Finansiranje neophodnih ulaganja vrilo bi se iz sledeih izvora sredstava:

4. Vlastita sredstva
5. Oekivana sredstva od strane LDA
6. Pozajmica od porodice
UKUPNO:

6.200,00 KM
3.000,00 KM
3.000,00 KM
12.200,00 KM

19

Oprema koju posjedujem je sldea:

Vrsta opreme
Podnjaa
Kutija
Okviri lipovi
Hranilica
Poklopac
Krov
Pelarsko odjelo
Pelarski eir
Rukavice
Pelarski no

Koliin
a u kom
16
32
320
16
16
16
1
1
2
1

Cijena u
KM
7
10
0,60
5
3
10
50
9,50
5,32
4,33

Vrijednost
u KM
112
320
192
80
48
160
50
9,5
10,65
4,33

Starosni
vijek (god)
10
10
10
10
10
10
10
10
1
5

Neamortizovana
vrijednodt u KM
112,00
320,00
153,60
80,00
48,00
160,00
40,00
7,70
10,65
2,60

19

Sva oprema je stara 2 godine, te je njena vrijednost za taj period amortizovana.

Dimilica
Pelarska viljuka
Pelarska etka
Vrcaljka sa 4 rama
Posue zapremine 25 kg
Cjedilo
Sunev topionik
Ukupno

1
1
1
1
10
1
1
-

17,50
5
4,68
290
5
5
30
-

17,50
5
4,68
290
50
5
30
1724,66

10
5
5
20
5
5
20
154

14,00
3,00
2,80
261,00
40,00
3,00
27,00
1285,35

Kada se ukupna neamortizovana vrijednost (1285,35 KM) podjeli sa prosjenom duinom

neamortizovane opreme ( 154 god / 18 stavki opreme), dobije se prosjeni iznos godinje
amortizacije, a ona iznosi 8.35 KM godinje.

6.2. Trokovi
Fiksni trokovi
Vrsta fiksnog troka
Neto plata (1x250 KM)
Doprinosi na plate (1x250x0,52)
Trokovi amortizacije opreme
Trokovi promocije
20
Troak registracije
Trokovi raunovoe
Ukupni fiksni trokovi

Mjeseni iznos (KM)

250,00
130,00
0,70
10,42
5,00
30,00
426,12

Godinji iznos (KM)

3.000,00
1.560,00
8,35
125,00
60,00
360,00
5.113,35

Mjeseni iznos (KM)

170,42
41,27
405,00
616,69

Godinji iznos (KM)

2.045,00
495,20
4.860,00
7.400,2

Varijabilni trokovi
Vrsta varijabilnog troka
Ambalaa za pakovanje meda
Trokovi nabavke sirovina
Novana sredstva za otkup meda
Ukupno

20

Troak registracije u raspodjeliti u vidu amortizacije na 5 godina.

24

6.3. Prodaja
Za 2006. godinu planirana je sledea prodaja:
Proizvodni asortiman
Broj pelinjih drutava (u kom.)
Ukupna proizvodnja meda (kg)
Livadski med (kg)
Med u sau (kg)
Sae u medu (kg)
Vosak (kg)
Livadski med (poklon) (kg)

8,00
17,00
12,00
10,00
8,00

Proizvodnja
u 2006.god.
16
280
132
64
64
6
20

Planirani otkup meda (kg)

5,00

972 kg

4.860,00

Pakovanje u ambalau od 15 g

0,20

34800

21

6.960,00

Pakovanje u ambalau od 25 g

0,25

2000

500,00

Pakovanje u ambalau od 240 g

(s bademima)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s ljenicima)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s orasima)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s smokvama)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s groicama)

3,50

300

1.050,00

3,70

300

1.110,00

3,20

620

1.984,00

3,20

300

960,00

3,00

300

900,00

Ukupan prihod za 2006.god

Ukupni rashod za 2006.god
PROFIT

Cijene proizvoda

Prihod u KM
1.056,00
1.088,00
768,00
60,00
160,00

16.436,00 KM
12.513.55 KM
3.922,45 KM

21

U periodu od 15.11.-15.3. imam dogovor sa vlasnicima kafe bara Pani, Elit i Mari iz Omarske, te
kafe barom Delta i Sunce iz Banja Luke

25

BILANS STANJA
AKTIVA (Sredstva)
OSNOVNO SREDSTVO
Pelinja drutva
Zemljite
Objekat
Oprema
OBRTNA SREDSTVA
Zalihe sirovina i materijala
Zalihe gotovih proizvoda
Gotovina
UKUPNO AKTIVA

Iznos

PASIVA (Izvori sredstava)

OSNOVNI KAPITAL
1.200,00 Vlastiti kapital
5.000,00 Donacija od porodice
2.000,00
412,00

360,00
160,00
3.000,00
12.132,00 UKUPNO PASIVA

Iznos
5.132,00
7.000,00

12.132,00

BILANS STANJA (planirani bilans stanja uz finansisku pomo od LDA)

AKTIVA (Sredstva)
OSNOVNO SREDSTVO
Pelinja drutva
Zemljite
Objekat
Oprema
OBRTNA SREDSTVA
Zalihe sirovina i materijala
Zalihe gotovih proizvoda
Gotovina
UKUPNO AKTIVA

Iznos

Ukupan prihod za 2006.god

Ukupni rashod za 2006.god

16.436,00 KM
12.513.55 KM

PROFIT

1.200,00
5.000,00
2.000,00
3.412,00

PASIVA (Izvori sredstava)

OSNOVNI KAPITAL
Vlastiti kapital
Donacija od porodice
Donacija od LDA
KRATKORONE OBAVEZE
Kratkoroni kredit od LDA

1.360,00
2.160,00
6.200,00
21.332,00 UKUPNO PASIVA

Iznos
11.332,00
7.000,00
2.000,00
1.000,00

21.332,00

3.922,45 KM

26

6.4. Prag ekonominosti (na godinjem nivou)

Poto prag ekonominosti predstavlja obim poslovanja pri kom su izjednaeni prihodi i
trokovi, odnosno obim poslovanja u kome je rezultat poslovanja neutralan (0), njegov proraun
je izvren prema sljedeoj formuli:
TV Troak varijabilni
TF Troak fiksni
UP Ukupan prihod
TV = 7400,20 KM
TF = 5113,35 KM
UP = 16436,00 KM
TV / UP x 100 = 7400,20 / 16436,00 x 100 = 45,02
Prag ekon. = (Tf x 100) / (100 - 45,02) = (5113,35 x 100) / 54,98 = 9300,38 KM
9300,38 KM / 12 mjeseci = 775,03 KM
Kad se 775,03 KM podjeli sa brojem dana u mjesecu dobije se iznos od 25,83 KM.
Da bi pelinjak ROJ prvu godinu poslovanja zavrio sa neutralnim rezultatom,
potrebno je da godinje proda 920 kg meda (ija je prosjena cijena 10,10 KM po kg).
To prosjeno mjeseno iznosi 76 kg meda, to predstavlja dnevni prosjek od 2,5 kg meda. Vano
je napomenuti da se i poslovanje sa neutralnim poslovnim rezultatom isplati jer bi u tom sluaju
imala posao i solidnu platu, a uz to bih radila posao koji volim.

27

ZAKLJUAK
Poto sam tano i precizno prezentovala podatke do kojih sam dola terenskim
istraivanjem i dosadanjim iskustvom, na osnovu njih mogu zakljuiti da je posao oko
proizvodnje i pakovanja meda vrlo unosan i profitabilan posao, te sam sada jo sigurnija da je
moja biznis ideja i moj budui poslovni cilj.
Smatram da je rizik neuspjenog poslovanja ovog pelinjaka u granicama prihvatljivog,
elei da napomenem da nema biznisa koji je apsolutno rastereen rizika od neuspjenog
poslovanja.
Jo jednom elim da se zahvalim svima koji su mi omoguili da pohaam kurs za obuku
mladih preduzetnika u projektu Postani preduzetnik III u Prijedoru. Ovaj biznis plan sam radila
250 radnih sati, uloeno je mnogo truda, te Vas molim da ga paljivo proitate i ukaete mi na
eventualne nedostatke. Unaprijed Vam se zahvaljujem.

28

7. ANEKSI
Prilog br. 1
Potrebna ambalaa za proizvodnju u 2006. godini:
Zapremina
ambalae
1 kg
250 g
25 g
15 g

Koliina meda za
pakovanje (kg)
280
400
50
522

Potreban broj
Cijena po komadu
komada ambalae
ambalae (KM)
280
0,35
1820
0,25
2000
0,05
34800
0,04
UKUPNO

Iznos u KM
98,00
455,00
100,00
1392,00
2045,00

Potrebne sirovine za pakovanje meda u 2006.godini:

Vrsta sirovine
Badem
Orasi
Ljenici
Smokve
Groice

Cijena utroka po
pakovanju (KM)
0,50
0,16
0,60
0,14
0,08
UKUPNO

Broj pakovanja
300
620
300
300
300
1820

Iznos u KM
150,00
99,20
180,00
42,00
24,00
495,20

29

Prilog br. 2
Proraun prihoda i rashoda za 2007. godinu na osnovu planirane prodaje:
Proizvodni asortiman

Cijene proizvoda

Broj pelinjih drutava (u kom.)

Ukupna proizvodnja meda (kg)
Livadski med (kg)
Med u sau (kg)
Sae u medu (kg)
Vosak (kg)
Livadski med (poklon) (kg)

8,00
17,00
12,00
10,00
8,00

Proizvodnja
u 2007.god.
32
560
254
128
128
12
50

Prihod u KM

Planirani otkup meda (kg)

5,00

1944 kg

9.720,00

Pakovanje u ambalau od 15 g

0,20

1044 kg

13.920,00

Pakovanje u ambalau od 25 g

0,25

100 kg

1.000,00

Pakovanje u ambalau od 240 g

(s bademima)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s ljenicima)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s orasima)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s smokvama)
Pakovanje u ambalau od 240 g
(s groicama)

3,50

150 kg

2.386,00

3,70

150 kg

2.522,70

3,20

200 kg

2.909,00

3,20

150 kg

2.181,80

3,00

150 kg

2.045,00

2.032,00
2.176,00
1.536,00
120,00
400,00

Fiksni trokovi za 2007. god.

Vrsta fiksnog troka
Neto plata (1x250 KM)
Doprinosi na plate (1x250x0,52)
Trokovi amortizacije opreme
Trokovi promocije
22
Troak registracije
Trokovi raunovoe
Dodatna amortizacija zbog proirenja u 2007.god.
Ukupni fiksni trokovi
22

Mjeseni iznos
(KM)
250,00
130,00
0,70
10,42
5,00
30,00
23,40
449,52

Godinji iznos
(KM)
3.000,00
1.560,00
8,35
125,00
60,00
360,00
280,85
5.394,20

Troak registracije u raspodjeliti u vidu amortizacije na 5 godina.

30

Varijabilni trokovi za 2007. god.

Vrsta varijabilnog troka
Ambalaa za pakovanje meda
Trokovi nabavke sirovina
Novana sredstva za otkup meda
Ukupno

Mjeseni iznos (KM)

340,83
82,53
810,00
1233,36

Godinji iznos (KM)

4.090,00
990,40
9.720,00
14.800,40

Dodatna ulaganja i amortizacija na nova sredstva:

Vrsta opreme
Podnjaa
Kutija
Okviri lipovi
Hranilica
Poklopac
Krov
Satne osnove
Rukavice
Posue zapremine 25 kg
Cjedilo
Ukupno

Koliina u
komadima
16
32
320
16
16
16
320
2
10
1
-

Cijena u KM
7,00
10,00
0,60
5,00
3,00
10,00
1,05
5,32
5,00
5,00
-

Ukupan prihod za 2007.god

Ukupni rashod za 2007.god

32.828,50 KM
20.194.60 KM

PROFIT

12.633,90 KM

Vrijednost Amortizacija
u KM
za 1 god.
112,00
11,20
320,00
32,00
192,00
19,20
80,00
8,00
48,00
4,80
160,00
16,00
336,00
168,00
10,65
10,65
50,00
10,00
5,00
1,00
1621,15
280,85

31

Prilog br. 3
Proraun prihoda i rashoda za 2008. god.
Proizvodni asortiman

Cijene proizvoda

Proizvodnja u
2008.god.

Prihod u KM

Broj pelinjih drutava (u kom.)

Ukupna proizvodnja meda (kg)
Livadski med (kg)
Med u sau (kg)
Sae u medu (kg)
Vosak (kg)

8,00
17,00
12,00
10,00

64
1120
508
256
256
24

4.064,00
4.352,00
3.072,00
240,00

Livadski med (poklon) (kg)

8,00

100

800,00

Planirani otkup meda (kg)

5,00

3888 kg

19.440,00

Pakovanje u ambalau od 15 g

0,20

2088 kg

27.840,00

Pakovanje u ambalau od 25 g

0,25

200 kg

2.000,00

Pakovanje u ambalau od 240 g (s

bademima)

3,50

300 kg

4.773,00

Pakovanje u ambalau od 240 g (s

ljenicima)

3,70

300 kg

5.045,00

Pakovanje u ambalau od 240 g (s

orasima)

3,20

400 kg

5.818,20

Pakovanje u ambalau od 240 g (s

smokvama)

3,20

300 kg

4.363,60

Pakovanje u ambalau od 240 g (s

groicama)

3,00

300 kg

4.090,10

Fiksni trokovi za 2008. god.

Vrsta fiksnog troka
Neto plata (1x250 KM)
Doprinosi na plate (1x250x0,52)
Trokovi amortizacije opreme
Trokovi promocije
23
Troak registracije
Trokovi raunovoe
Dodatna amortizacija zbog proirenja u 2007.god.
Dodatna amortizacija zbog proirenja u 2008.god.
Ukupni fiksni trokovi

23

Mjeseni iznos (KM)

250,00
130,00
0,70
10,42
5,00
30,00
23,40
23,35
472,87

Godinji iznos (KM)

3.000,00
1.560,00
8,35
125,00
60,00
360,00
280,85
280,24
5.674,44

Troak registracije u raspodjeliti u vidu amortizacije na 5 godina.

32

Varijabilni trokovi za 2008. god.

Vrsta varijabilnog troka
Ambalaa za pakovanje meda
Trokovi nabavke sirovina
Novana sredstva za otkup meda
Ukupno

Mjeseni iznos (KM)

681,70
165,00
1.620,00
2.466,7

Godinji iznos (KM)

8.180,00
1.980,80
19.440,00
29.600,80

Dodatna ulaganja za proirenje pelinjaka u 2008. god.

Vrsta opreme
Podnjaa
Kutija
Okviri lipovi
Hranilica
Poklopac
Krov
Satne osnove
Rukavice
Posue zapremine 25 kg
Ukupno

Koliina u
komadima
32
64
640
32
32
32
640
2
20
-

Cijena u KM
7,00
10,00
0,60
5,00
3,00
10,00
1,05
5,32
5,00
-

Ukupan prihod za 2008.god

Ukupni rashod za 2008.god

65.657,90 KM
35.275,24 KM

PROFIT

30,382,66 KM

Vrijednost u
KM
224,00
640,00
384,00
160,00
96,00
320,00
672,00
10,64
100,00
2606,64

Amortizacija
za 1 god.
22,40
64,00
38,40
16,00
9,6
32,00
67,20
10,64
20,00
280,24

33

Prilog br. 4
Ugostiteljski bojekti
Pani Omarska
Mari Omarska
Elit Omarska
Delta Banjaluka
Sunce Banjaluka
UKUPNO

Broj pakovanja zapremine 15 g za period

od 15.11. do 15.3.
Dnevno u kom.
ukupno (15.11.-15.3.)
30
3600
30
3600
30
3600
100
12000
100
12000
290
34800

34800 kom x 15 g = 522 kg / 4 mjeseca = 130,5 kg/mjeseno

34

Prilog br. 5
Pcelinjaci ROJ
Omarska bb
Tel. 052/ 355-482; 061/ 329-151;

ANKETA
1. Da li koristite med i ostale pcelinje proizvode u ishrani i preventivnoj zastiti zdravlja?
DA
NE
POVREMENO
2. Koliko clanova broji Vasa porodica?
3. Koliko se meda mjesecmo potrosi u Vasoj porodici?

kg

4. Kada ste u nekom od ugostiteljskih objekata, da li konzumirate caj sa medom i koliko

puta sedmicno?
DA
puta;
NE
5. Koje pcelinje proizvode koristite osim meda?
Propolis
Polen
Maticna mlijec
Vostani poklopci
Vosak

6. Gdje najradije kupujete med?

Kod pcelara
U prodavnici
Na pijaci

7. U kojoj ambalai najradije kupujete, tj koje zapremine?

3 kg
1 kg
500 g
250 g
15g - 25 g
8. Na sta najvise obracate paznju prilikom kupovine meda?
Na cijenu
Na ambalazu (pakovanje)

35

Potvrda o kvalitertu
Ugled pcelara ili trgovacke kuce

36

Porijeklo: a) domaci;
b) uvozni;
Konzistencija: a) tecni med;
b) kristalisani med;
O sastavu: a) organski med;
b) konvencionalni med;
9. Da li Vam je vazno da pakovanje meda bede sa deklaracijom (podatci o: vrsti meda,
cjeni, pcelaru, datumu punjenja i cl.)?
DA
NE
10. Da li Vam je vazno da pakovanje meda posjeduje kontrolnu markicu kao garanciju o
kvalitetu proizvoda?
DA
NE
11. Da li smatrate da su pcelinji proizvodi ljekovi buducnosti?
DA
NE

Anketu provela: pelarka Jelena Crnobrnja

Prilog br. 6
Primjeri nekih pakovanja meda.