Jednaine grede

117
JEDNAINE
GREDE
4
4
4


4.1. Uvod

Greda je najei konstrukcioni element u strukturama mostova, tornjeva,
zgrada i drugih objekata. Prilikom prorauna smatra se da je greda prava i
da ima konstantan popreni presjek. Svaki vor elementa grede ima dva
stepena slobode i to pomjeranje popreno na gredu i rotaciju oko ose
okomite na gredu. Optereenja u vorovima su poprene (transverzalne)
sile i momenti savijanja. Nai rjeenje greda znai odrediti nepoznate sile i
nepoznata pomjeranja u vorovima.

Optereenje greda sastoji se od koncentrisanih sila i kontinuiranog
optereenja. U narednom razmatranju problema greda, bie izvedena
matrica krutosti za element greda sa zglobom u voru. Poslije toga
jednaine za raunanje sile i pomjeranja bie izvedene koritenjem
minimuma potencijalne energije, a potom i Galerkinovog metoda reziduala
za element grede.

4.2. Krutost grede

Po definiciji greda je dug i tanak element strukture izloen djelovanju
poprenog optereenja koje dovodi do savijanja koje je mnogo izraenije u
odnosu na uvijanje ili aksijalne efekte. Usljed savijanja javlja se popreno
(transverzalno) pomjeranje ili ugib i rotacija ili nagib. U voru se javljaju dva
stepena slobode pomjeranje i rotacija za razliku od tapa gdje se javlja
samo aksijalno pomjeranje.

Na slici 4.1. prikazan je element grede. Greda je duine L u lokalnom
koordinatnom sistemu (x, y). U tom sistemu popreno pomjeranje su ugibi

Jednaine grede
118
iy
d , a rotacije tj nagibi
i
| . Sile u lokalnom sistemu su
iy
f i momenti
savijanja
i
m . Svi aksijalni uticaji se zanemaruju.











Slika 4.1. a) Element grede, pozitivna pomjeranja u vorovima,
rotacije sile i momenti
b) Konvencija o znaku sila i momenata

U svim proraunima koriste se konvencije o predznacima:

- Momenti su pozitivni ako su suprotnog znaka od kretanja kazaljke na
satu.
- Nagibi su pozitivni ako su suprotnog znaka od kretanja kazaljke na
satu.
- Sile su pozitivne ako su istog znaka kao +y osa.
- Ugibi su pozitivni ako su istog znaka kao +y osa.

Na slici 4.2 prikazano je djelovanje kontinuiranog optereenja w(x)
|
.
|

\
|
duzina
sila
na gredu.









Slika 4.2. a) Djelovanje kontinuiranog optereenja na gredu;
b) Savijanje elementa grede

V
V

L
m
2
u
2
y

x
f
1y

d
1y

m
1

u
1

L
f
2y d
2y
a) b)
m
m

dx
M
v
y
x
w(x)
a) b)
V+dV V
w(x)
M+dM

Jednaine grede
119
Kada se za element na slici 4.2.b postave uslovi statike ravnotee

dx
dM
V dM Vdx
dx
dV
w dx w dV
= = +
= = +
; 0
; 0
(4.1)

dobiju se veze kontinualnog optereenja i sile, te sile i momenta.

Izraz za krivinu k izveden je u otpornosti materijala. Za isto savijanje glasi:

1
= =
EI
M
k ,

gdje je I moment inercije za osu z

okomitu na x i y u lokalnom koordinatnom
sistemu. Za male zakrivljenosti ,
dx
dv
= u krivina je
2
2
) (dx
v d
k =
Koritenjem gornjih jednaina zakrivljenost se moe pisati u obliku:

EI
M
dx
v d
=
2
2
) (


Zamjenom M iz prethodne jednaine dobije se:


0
) (
0
) ( ) (
4
4
2
2
2
2
=
=
|
|
.
|

\
|
dx
v d
EI
dx
v d
EI
dx
d
(4.2)

Za rjeavanje problema greda pomou konanih elemenata najvaniji korak
je postavljanje matrice krutosti.

Da bi se napisala matrica krutosti elementa grede treba napraviti slijedee
korake:

1. Izvri se izbor vrste elementa, tako to se usvoji odgovarajui tip
elementa (onaj koji najbolje odgovara problemu koji se rjeava), nakon
ega se obiljee vorovi.

2. Izabere se funkcija promjeranja.

Jednaine grede
120
Popreno pomjeranje du grede treba pretpostaviti u obliku kubnog
polinoma.

v(x) = a
1
(x)
3
+ a
2
(x)
2
+ a
3
(x) + a
4
(4.3)

Kubna funkcija je pogodna jer u dva vora ima po dva nepoznata
pomjeranja ukupno 4 a funkcija (4.3) ima 4 lana. Takoer funkcija
zadovoljava osnovne jednaine tapa i uslove kontinuiteta izmeu
elemenata u vorovima koji povezuju elemente.

v je funkcija vornih pomjeranja
2 1 2 1
, , | |
y y
d d , tj. stepeni slobode
elementa grede.

2
2 3
) (
2 ) (
1
) 0 (
0
1 ) 0 ( 0
3 2
2
1 2
4 3
2
2
3
1 2
3 1
4 1
voru u
rotacija
a L a L a
dx
L v d
L x za
voru u
pomjeranje
a L a L a L a d L v L x za
voru u
rotacija
a
dx
v d
x za
voru u
pomjeranje popreop
a d v x za
y
y
+ + = = =
+ + + = = =
= = =
= = =
|
| (4.4)


Jednaina (4.3) se rjeava kada se odrede koeficijenti a
1
do a
4
i dobije se:


( ) ( )
( ) ( )
y y y
y y
d x x
L
d d
L
x
L
d d
L
v
1 1
2
2 1 2 1
2
3
2 1
2
2 1
3
) ( 2
1 3
) (
1 2
+ +
(

+ +
+
(

+ + =
| | |
| |
(4.5)

ili u matrinom obliku:

{ } | |{ } d N v = (4.6)

gdje je:

Jednaine grede
121
{ } | | | |
4 3 2 1
2
2
1
1
; N N N N N
d
d
d
y
y
=

=
|
|
(4.7)

gdje je:

( )
( )
( )
( )
2 2 3
3
4
2 3
3
3
3 2 2 3
3
2
3 2 3
3
1
) ( ) (
1
) ( 3 ) ( 2
1
) ( ) ( 2 ) ( 2
1
) ( 3 ) ( 2
1
L x L x
L
N
L x x
L
N
L x L x L x
L
N
L L x x
L
N
=
=
+ =
+ =
(4.8)

Funkcije N
1
, N
2
, N
3
i N
4
su funkcije oblika za element grede. Vrijednosti
funkcija oblika kreu se od 0 do 1. Npr. N
1
= 1 u voru 1 N
1
= 0 u voru 2.
Funkcija N
2
pridruena je ugibu |
1
, 1
2
=
dx
dN
u voru 1.

Trei korak u postupku definisanja matrice krutosti grede je postavljanje
relacije deformacija pomjeranje i napon deformacija

Za aksijalno stanje napona vai relacija:


dx
du
y x
x
= ) , ( c (4.9)

gdje je u funkcija aksijalnog pomjeranja.

Na slici 4.3. je deformirani oblik grede sa kojeg se moe vidjeti odnos
izmeu aksijalnog i transverzalnog pomjeranja:

.
dx
dv
y u = (4.10)



Jednaine grede
122








Slika 4.3. a) nedeformirana greda; b) deformirana greda

Iz otpornosti materijala poznato je da presjeci poslije deformacije savijanja
ostaju nedeformirani samo se zaokrenu za ugao
dx
dv
. Moe se pisati da je:

2
2
) (
) (
x d
v d
y xy
x
= c (4.11)

Veza momenta savijanja i transverzalne sile sa pomjeranjima je:


3
3
2
2
2
) ( ) (
) (
x d
v d
EI V
x d
v d
EI x m = = (4.12)

etvrti korak je postavljanje matrice krutosti i jednaina. Koristei direktni
pristup odrede se elementi matrice i jednaine.

( )
( )
( )
( )
2
2
2 1
2
1
3 2
2
2
2 2 1 1
3 3
3
2
2
2
2 1
2
1
3 2
2
1
2 2 1 1
3 3
3
1
4 6 2 6
) (
) (
6 12 6 12
) (
) (
2 6 4 6
) (
) 0 (
6 12 6 12
) (
) 0 (
| |
| |
| |
| |
L Ld L Ld
L
EI
x d
L v d
EI m m
L d L d
L
EI
x d
L v d
EI V f
L Ld L Ld
L
EI
x d
v d
EI m m
L d L d
L
EI
x d
v d
EI V f
y y
y y y
y y
y y y
+ + = = =
+ = = =
+ + = = =
+ + = = =
(4.13)

{ } | |{ } d k f = (4.14)

-y
D
C
B
A
z
v
x
D
C
B
A
dx
y
u
dx
dv

dx
dv


Jednaine grede
123

(
(
(
(
(

2
2
1
1
2 2
2 2
3
2
2
1
1
4 6 2 6
6 12 6 12
2 6 4 6
6 12 6 12
|
|
y
y
y
y
d
d
L L L L
L L
L L L L
L L
L
EI
m
f
m
f
(4.15)

gdje je matrica krutosti elemenata grede:

| |
(
(
(
(
(

=
2 2
2 2
3
4 6 2 6
6 12 6 12
2 6 4 6
6 12 6 12
L L L L
L L
L L L L
L L
L
EI
k (4.16)

Nakon to je odreena matrica krutosti elementa grede vri se sastavljanje
globalnih jednaina i uvoenje graninih uslova.

Postupak se moe najbolje objasniti na konkretnom primjeru. Neka je to
greda konstantne savojne krutosti |=EI. Na sredini grede, slika 4.4., djeluju
sila V = 1000 N i moment m = 1000 Ncm.










Slika 4.4 Greda optereena silom i momentom

Greda se distretizira na dva konana elementa, svaki duine L. To su
elementi 1 i 2. Ako se koristi matrica krutosti (4.16), iznad matrica su
naznaeni stepeni slobode pridrueni svakom elementu:






y
3
1 2
m
1
2
L L
V

Jednaine grede
124
d
1y
|
1
d
2y
|
2

| |
(
(
(
(
(

=
2 2
2 2
3
) 1 (
4 6 2 6
6 12 6 12
2 6 4 6
6 12 6 12
L L L L
L L
L L L L
L L
L
EI
k (4.17)

d
2y
|
2
d
3y
|
3

| |
(
(
(
(
(

=
2 2
2 2
3
) 2 (
4 6 2 6
6 12 6 12
2 6 4 6
6 12 6 12
L L L L
L L
L L L L
L L
L
EI
k (4.18)

Lokalni i globalni koordinatni sistemi se poklapaju.

Matrice krutosti dobiju se sabiranjem matrica krutosti elemenata 1 i 2 ili
bolje reeno zdruivanjem matrica (4.17) i (4.18):

d
1y
|
1
d
2y
|
2
d
3y
|
3

(
(
(
(
(
(
(
(

+ +
+ +

3
3
2
2
1
1
2 2
2 2 2 2
2 2
3
3
3
2
2
1
1
4 6 2 6 0 0
6 12 6 12 0 0
2 6 4 4 6 6 2 6
6 12 6 6 12 12 6 12
0 0 2 6 4 6
0 0 6 12 6 12
|
|
|
y
y
y
y
y
y
d
d
d
L L L L
L L
L L L L L L L L
L L L L
L L L L
L L
L
EI
M
F
M
F
M
F
(4.19)

ematski se matrica krutosti iz (4.19) moe prikazati kao:

(
(
(
(
(
(
(
(

+ +
+ +


x x x x
x x x x
x x x x
x x x x
0 0
0 0
0 0
0 0


Slika 4.5. ematski prikaz sabiranja matrica (4.17) i (4.18)
0 0
0 0
0 0
0 0
Oznake:
- lanovi matrice (1)
x lanovi matrice (2)
0 nulti lanovi matrice


Jednaine grede
125
Nakon postavljanja izraza (4.19) uvrste se granini uslovi za pomjeranja.
Oslonci konkretne grede odreuju da je |
1
= 0 d
1y
= 0 d
3y
= 0, pa su
nepoznata pomjeranja nagibi |
2
i |
3
i ugib d
2y
. Poznata sila i moment
V = F
2y
= -1000 N i M
2
= m = 1000 Ncm djeluju u voru 2. Nepoznate su
poprene sile F
1y
, F
3y
i moment M
1
dok je moment M
3
= 0, s obzirom da je
vor 3 kraj grede.

Kada se sve to uvrsti u jednainu (4.19) i izvri particija po nepoznatim
pomjeranjima dobije se jednaina (4.20):

(
(
(

3
2
2
2 2
2 2
3
4 2 6
2 8 0
6 0 24
0
1000
1000
|
|
y
d
L L L
L L
L
L
EI
(4.20)

Iz jednaine se izraunaju d
2y
, |
2
i |
3
, a onda iz jednaine (4.19)
nepoznate sile F
1y
, F
3y
i M
1
.


Primjer 4.1.

Koritenjem direktnog metoda odrediti nagibe, ugibe i reakcije za nosa na
slici 4.6. Savojna krutost | = EI = const, a duina je 2L.








Slika 4.6. Konzolni nosa

Nosa se diskretizuje na 2 elementa grede koji imaju na kraju vorove 1 i 2,
odnosno 2 i 3. Ukupna matrica krutosti je:







P
L L
1 2 3

Jednaine grede
126

d
1y
|
1
d
2y
|
2
d
3y
|
3

| |
(
(
(
(
(
(
(
(

+
+ +

=
2
2 2 2
2 2
3
4
6 12
2 6 4 4
6 12 6 6 12 12
0 0 2 6 4
0 0 6 12 6 12
L
L
L L L L
L L L
L L L
L L
L
EI
K (4.21)

(
(
(
(
(
(
(
(

3
3
2
2
1
1
2
2 2
2 2
3
3
3
2
2
1
1
4
6 12
2 6 8
6 12 0 24
0 0 2 6 4
0 0 6 12 6 12
|
|
|
y
y
y
y
y
y
d
d
d
L
L
L L L
L
L L L
L L
L
EI
M
F
M
F
M
F
(4.22)


Granini uslovi su: d
2y
= 0 d
3y
= 0 |
3
= 0.

Izvri se particija matrica po nepoznatim pomjeranjima d
1y
|
1
i |
2
.

(
(
(

2
1
1
2 2
2 2
3
4 2 6
2 4 6
6 6 12
0
0
|
|
y
d
L L L
L L L
L L
L
EI
P
(4.23)

Transformacijom izraza (4.23)na nain opisan u prilogu moe se pisati:

(
(
(

y
d
L L L
L L L
L L L
L
EI
P
1
2
1
2 2
2 2 2
2 2
3
4 2 6
2 4 2
6 2 4
0
0
|
|
(4.24)

Matrica krutosti k
C
je kondenzovana i za ovaj sluaj je:


Jednaine grede
127
| | | | | |
(
(

)
`

(
(

=

L
L
L L
L L
L L
L
EI
k
c
6
6
8 2
2 4
6 6 12
1
2 2
2 2
3
(4.25)

| |
|
.
|

\
|
=
7
12
3
L
EI
k
c
(4.26)

| | { } P k d
c y
1
1

= (4.27)


EI
PL
d
y
12
7
3
1
= (4.28)

{ }
(

)
`

(
(
(
(

=
)
`

=
EI
PL
L
L
L L
L L
d
12
7
6
6
7
1
14
1
14
1
7
2
3
2 2
2 2
2
1
1
|
|
(4.29)


EI
PL
EI
PL
4 4
3
2
2
2
1
= = | | (4.30)

Nakon odreivanja globalnih ugiba i nagiba treba odrediti nepoznate sile iz
jednaine (4.22) U jednainu se uvrste izraunati ugibi i nagibi u vektor
pomjeranja. Nepoznate sile su: F
2y
, F
3y
, M
3
, a poznate F
1y
= -P M
1
= 0 i
M
2
= 0.

Dobiju se rjeenja za F
2y
=
2
5
P, PL M P F
y
2
1
,
2
3
3 3
= = a dijagrami
transverzalnih sila i momenata savijanja dati su na slici 4.7.








Slika 4.7. Dijagram transverzalnih sila i momenata savijanja
za problem na slici 4.6
-PL
3/2 P
-P
PL

Jednaine grede
128
4.3. Kontinuirano optereenje

Osim koncentrisanog optereenja, grede mogu biti izloene djelovanju
kontinuiranog optereenja. Kod raunanja optereenja i unoenja u vektor
optereenja kontinuirano optereenje se prorauna u koncentrisano i
rasporedi u susjedne vorove u vidu sila i momenata. Rad koji vri
kontinuirano optereenje jednak je radu koncentrisanih sila rasporeenih u
vorovima na odgovarajuim pomjeranjima. Za nosa na slici (4.8) rad
kontinuiranog optereenja dat je izrazom (4.31):



a)








b)




Slika 4.8. a) Nosa optereen kontinuiranim optereenjem
b) Kontinuirano optereenje zamijenjeno
koncentrisanim silama i momentima

dx x v x w W
L
kont
) ( ) (
0
}
= (4.31)

Ako se posmatra diskretni sistem na slici 4.8.b onda rad vre momenti i sile
u vorovima 1 i 2 na pomjeranjima na tim mjestima pa je:


y y y y diskr
d f d f m m W
2 2 1 1 2 2 1 1
+ + + = | | (4.32)

Mogu se odrediti momenti i sile kojima je zamjenjeno kontinuirano
optereenje: f
1y
, f
2y
, m
1
, m
2.
Radovi kontinuiranog optereenja i diskretnog
sistema su jednaki.
x
L
2
w(x)
v
1
y
m
2
wL/2

wL/2

m
1
L
2 1
f
1y
f
2y

Jednaine grede
129
Da bi se ovaj pristup ilustrirao posmatrae se jednostavan sluaj (slika 4.9).

Primjer 4.2.
Greda prikazana na slici 4.9. je izloena djelovanju kontinuiranog
optereenja. Treba nai sile u vorovima.





a)






b)




Slika 4.9. a) Greda izloena djelovanju ravnomjernog
kontinuiranog optereenja
b) zamjena kontinuiranog optereenja koncentrisanim silama

Oslonci nisu prikazani jer nisu bitni za analizu koja se vri. Rad diskretnih
sila jednak je radu kontinuiranog optereenja

W
diskr
= W
kont

kada se koriste pomjeranja i rotacije u vorovima za koje odgovarajue sile
vre rad:


y y y y
L
d f d f m m dx x v x w
2 2 1 1 2 2
0
1 1
) ( ) ( + + + =
}
| | (4.33)

Jednainom (4.5) definirano je pomjeranje v. Kada se uvrsti w = - w, kao na
slici i v iz (4.5) dobije se (4.34):

f
2y
m
2
wL/2

wL/2

m
1
L
2 1
f
1y
x
L
2
w(x)
v
1

Jednaine grede
130

( ) ( ) ( )
( ) ( ) wL d
w L w L
d d Lw
w L
d d
Lw
dx x v x w
y
y y y y
L
1
2
1 2 1
2
1 2 2 1
2
2 1
0
2
2
3
4 2
) ( ) (

|
|
.
|

\
|
| | + | +
+ | + | =
}
(4.34)

Optereenja se odreuju za sluaj maksimalnih pomjeranja ili rotacija. npr.
za 1
1
= | , a 0 0 0
1 2 2
= = =
y y
d d | dobije se:


12 2 3
2
4
) 1 (
2 2
2
2
1
wL
w
L
w L
w L
m =
|
|
.
|

\
|
+ = (4.35)

Sljedee za 0 0 , 0 1
1 2 1 2
= = = =
y y
d d a | | dobije se:


12 3 4
) 1 (
2 2 2
2
wL w L w L
m =
|
|
.
|

\
|
= (4.36)

Nakon toga se uzme da je 0 0 0 , 1
2 1 2 1
= = = = | |
y y
d a d .

Dobije se:


2 2
1
Lw
Lw Lw
Lw
f
y
= + = (4.37)

I na kraju za 0 0 , 0 , 1
2 1 1 2
= = = = | | i d a d
y y



2 2
2
Lw
Lw
Lw
f
y
= = (4.38)

U optem sluaju mogue je bilo koju funkciju optereenja w (x) pomnoiti
sa v

i nai integral (4.33) da bi se dobile sile i momenti kojima se zamjenjuje
kontinuirano optereenje. Za razliite vrste optereenja date su u tablicama
odgovarajue sile u vorovima.





Jednaine grede
131
4.4. Opa formulacija

Opa jednaina strukture za kontinuirano ili diskretno optereenje koje
djeluje na elemenat tapa je:

{ } | |{ } { }
0
F d K F = (4.39)

gdje: { }
0
F predstavlja vektor ekvivalentnih vornih sila u globalnim
koordinatama. Vrijednost sila odgovara pomjeranjima na tim mjestima bez
obzira da li je optereenje kontinuirano ili kocentrisano. Vektor { } F osim
koncentriranih sila sadri i nepoznate reakcije. U primjeru na slici 4.9 nisu
zadane koncentrisane sile, a nema ni oslonaca pa ni reakcija zbog ega je
{ } F = 0 zato se (4.39) moe pisati kao (4.40)

{ } | |{ } d K F =
0
(4.40)

Iz jednaine (4.40) nae se { } d a tada se zamijene vrijednosti vornih sila
u jednainu (4.39) i izraunaju sile u { } F .

I ova procedura moe se pokazati na konkretnom jednostavnom primjeru.


Primjer 4.3.



a)





b)




Slika 4.10 Konzola optereena kontinuiranim optereenjem
i ekvivalentne vorne sile

x
L
2
w
v
1
wL
2
/12
wL
2
/12
L
2
1
wL/2

wL/2


Jednaine grede
132
Za konzolu na slici izraunati ugibe i nagibe, a potom sile u vorovima ako
je EI = const.

Prvo se konzola diskretizuje jednom gredom tj. jednim elementom. Zatim
se kontinuirano optereenje pretvori u vorne sile (4.10b) koritenjem
izraza za rad. Radovi sila u vorovima su ekvivalentni radovima
kontinuiranog optereenja koje djeluje du cijele grede.

Nepoznata pomjeranja su ugib i nagib u voru 2. Matrica krutosti se dobije
tako to se krene od izraza (4.4) za element grede.

| |
(

=
2 3
4 6
6 12
L L
L
L
EI
k (4.41)

Vektor ekvivalentnih vornih sila prema (4.40) je:

=
)
`

12
2
4 6
6 12
2
2
2
2 3
wL
wL
d
L L
L
L
EI
y
|
(4.42)

Prethodno su usvojeni granini uslovi da je d
1y
= 0 |
1
= 0 pa se (4.43)
dobije poslije mnoenja (4.42) inverznom matricom matrice |k|

=
)
`

12
2
6 3
3 2
6
2
2
2
2
wL
wL
L
L L
EI
L
d
y
|
(4.43)

=
)
`

EI
wL
EI
wL
d
y
6
8
3
4
2
2
|
(4.44)

Rjeenja za d
2y
i |
2
su tana rjeenja. Nakon to su odreena pomjeranja
raunaju se efektivne sile u globalnim koordinatama.To su sile koje su zbir
kako reakcija tako i vornih sila:


Jednaine grede
133

(
(
(
(
(

EI
wL
EI
wL
L L L L
L L
L L L L
L L
L
EI
M
F
M
F
y
y
6
8
0
0
4 6 2 6
6 12 6 12
2 6 4 6
6 12 6 12
3
4
2 2
2 2
3
2
2
1
1
(4.45)

Poslije mnoenja matrica na desnoj strani dobije se:

12
2
12
5
2
2
2
2
2
1
1
wL
wL
wL
wL
M
F
M
F
y
y
(4.46)

Traene sile prema (4.39) su:

0
0
2
12
2
12
2
12
2
12
5
2
2
2
2
2
2
2
2
1
1
wL
wL
wL
wL
wL
wL
wL
wL
wL
wL
M
F
M
F
y
y
(4.47)

F
1y
i M
1
su reakcije u osloncu 1, dok u voru 2 nema oslonaca pa su
reakcije 0. Traena pomjeranja dobivena su iz (4.44), a sile iz (4.47).



Jednaine grede
134
4.5. Dobivanje jednaina grede primjenom
principa o minimumu potencijalne
energije

Ukupna potencijalna energija grede je zbir unutranje energije deformacije i
potencijalne energije vanjskih sila

t
p
= U + O

gdje je:
}}}
=
v
x x
dV U c o
2
1
- unutranja energija deformacije cijelog volumena
O - potencijalna energija vanjskih sila za jedan element


}}

= =
= O
1
2
1 1
s
i
n
m
i i iy iy y
m d P ds v T | (4.48)

U jednaini (4.48) lanovi sa desne strane su popreno povrinsko
optereenje po jedinici povrine s
1
, koncentrisane sile u vorovima i
momenti. v

predstavlja funkciju pomjeranja za element grede duine L
prikazane na slici 4.11.










Slika 4.11. Greda optereena povrinskim optereenjem
i silama u vorovima

Elementarna zapremina je:

dV = dA dx (4.49)

pri emu je popreni presjek konstantan a x lokalna koordinata.

P
1y
P
2y
x
L
2
T
y
y
1
m
m

Jednaine grede
135
Elementarna povrina na koju djeluje optereenje je:

dS = b dx (4.50)

gdje je b konstantna irina grede. Ukupna potencijalna energija tapa sa
slike 4.11 je:

( )
}

}}}
=
+ =
L
i
i i iy iy y x x
A
p
m d P dx v T b dx dA
0
2
1
2
1
| c o t (4.51)

Veza izmeu pomjeranja i deformacija je:


2
2
) (dx
v d
y
x
= c

{ } { } d
L
L xL
L
L x
L
L xL
L
L x
y
x (

+
=
3
2
3 3
2
3
2 6 6 12 4 6 6 12
c (4.52)
ili
{ } | |{ } d B y
x
= c (4.53)

gdje je:

| |
(

+
=
3
2
3 3
2
3
2 6 6 12 4 6 6 12
L
L xL
L
L x
L
L xL
L
L x
B (4.54)

Veza napona i deformacija je:


{ } | |{ }
| | | | E D
D
x x
=
= c o
(4.55)

Uvrtavanjem (4.53) u (4.55) dobije se:

{ } | || |{ } d D B y
x
= c (4.56)

Ukupna potencijalna energija elementa grede moe se napisati u
matrinom obliku kao:


Jednaine grede
136
{ } { } | | { } { }
}}} }
=
A
L
T T
y x
T
x p
P d dx v T b dx dA
0
2
1
c o t (4.57)
Kada se u (4.57) uvrsti
y
T b w = i prethodno izvedeni matrini izraz sa o
x

potencijalna energija postaje:

{ } | | | |{ } { } | | { } { }
} }
=
L L
T
T
T
T T
p
P d dx N d w dx d B B d
EI
0 0
2
t (4.58)

Potencijalna energija se diferencira po
2 2 1 1
, , | | i d d
y y
i svaki izvod
izjednai sa nulom da se minimizira potencijal. Tako se dobiju etiri
jednaine iji je matrini oblik:

| | | | { } | | { }
} }
=
L L
T T
P wdx N d dx B B EI
0 0
0 (4.59)

Matrica vornih sila je zbir ekvivalentnih sila kojima je zamijenjeno
kontinuirano optereenje i sila u vorovima. U lokalnim koordinatama vektor
sila je:

{ } | | { } P dx w N f
L
T
+ =
}
0
(4.60)

Koristei jednainu (4.60) etiri jednaine su ekvivalentne jednainama
(4.59).

Iz jednaina (4.59) i (4.60), znajui da je:

{ } | |{ } d k f =

dobije se da je:

| | | | | |
}
=
L
T
dx B B EI k
0
(4.61)





Jednaine grede
137
4.6. Ravni okviri

Kao to su reetke izraene od tapova analizirane i rjeavane na kraju
poglavlja o tapovima, tako e se i ravni okviri koji se sastoje od greda
analizirati nakon izvoenja osnovnih jednaina greda. Mnoge strukture su
sastavljene od okvira ili niza greda.

Prvo e se izvesti matrica krutosti za proizvoljni element grede u ravni.
Uvodi se i aksijalno pomjeranje u voru za element grede, tj razliite vrste
oslonaca kao i nagnuti ili zakrenuti oslonci.

4.6.1. Dvodimenzionalni element grede

Na slici 4.12. prikazan je element grede u lokalnom koordinatnom sistemu
(x, y) sa pomjeranjima i silama datim u vorovima. Veza izmeu pomjeranja
u lokalnom i globalnom koordinatnom sistemu data je izrazom (4.62):













Slika 4.12. Proizvoljno postavljeni element grede u ravni


)
`

y
x
l
y
x
d
d
C S
S C
d
d
(4.62)

Za element grede izraz (4.60) se moe napisati kao:

y
d
2
y
lokalno

d
1
x
L
u
x
lokalno
u
2
u
1

Jednaine grede
138

(
(
(
(

2
2
2
1
1
1
2
2
1
1
1 0 0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 0 0
|
|
|
|
y
x
y
x
l
y
y
d
d
d
d
C S
C S
d
d
(4.63)

gdje je transformaciona matrica:

| |
(
(
(
(

=
1 0 0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 0 0
C S
C S
T (4.64)

Jednaina (4.63) je invarijantna s obzirom na bilo koji koordinatni sistem.
Npr.
1 1 1 1
m m i
l l
= = | | normalan na lokalnu x
1
, y
1
ili globalnu x, y ravan, tj.
u pravcu lokalne ose z' ili globalne z. Ako se matrica (4.64) uvrsti u izraz za
lokalnu matricu |k| dobije se |k|=|T|
T
|k|
e
|T| tj.

| |
(
(
(
(
(
(
(
(

=
2
2
2
2 2
2 2
2 2
3
4
6 12
6 12 12
2 6 6 4
6 12 12 6 12
6 12 12 6 12 12
L
LC C
LS SC S
L LC LS L
LC C SC LS C
LS SC S LS SC S
L
EI
k (4.65)

Matrica (4.65) je globalna matrica krutosti grede i ukljuuje poprene i
savojne otpore. Lokalni aksijalni efekti nisu jo ukljueni. Mnoenje matrica
|T|
T
|k| |T| obavlja pomou raunara, a u programima koji se koriste za
proraune metodom konanih elemenata postoji neki podprogram koji
obavlja ovu radnju. Dalje treba posmatrati optereenja grede i njihovo
djelovanje, slika 4.13.




Jednaine grede
139











Slika 4.13. Greda optereena u vorovima

Veza izmeu lokalnog optereenja i pomjeranja vorova prije je izvedena i
njom se unose aksijalni efekti:

x
x
x
x
d
d
L
AE
f
f
2
1
2
1
1 1
1 1
(4.66)

Zajedno sa ve izvedenim izrazima za pomjeranje dobije se jednaina u
lokalnim kooridnatama:

|
|
(
(
(
(
(
(
(
(

2
2
2
1
1
1
2
2 2 2 2
2 2 2 2
1 1
2
2 2
2
2 2
2 2 2 2
1 1
2
2
2
1
1
1
4 6 0 2 6 0
6 12 0 6 12 0
0 0 0 0
2 6 0 4 6 0
6 12 0 6 12 0
0 0 0 0
y
x
y
x
y
x
y
x
d
d
d
d
L C L C L C L C
L C C L C C
C C
L C L C L C L C
L C C L C C
C C
m
f
f
m
f
f
(4.67)

gdje je:
3
2 1
L
EI
C
L
AE
C = =

Sada matrica krutosti u lokalnom koordinatnom sistemu u izrazu (4.65)
ukljuuje osim savojnih i aksijalne efekte u x pravcu.

Veza izmeu lokalnih i globalnih pomjeranja ostvaruje se pomou |T|
transformacione matrice.

y
m
2
y
lokalno
f
1y
x
u
f
2x
f
1y
m
1
x
lokalno

Jednaine grede
140

(
(
(
(
(
(
(
(

2
2
2
1
1
1
2
2
2
1
1
1
1 0 0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
|
|
|
|
y
x
y
x
l
y
x
y
x
d
d
d
d
C S
S C
C S
S C
d
d
d
d
(4.68)

Globalna matrica krutosti dobije se po izrazu (4.69)

| | | | | | | | T k T K
l T
= (4.69)

| |
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(

+
|
.
|

\
|
+

|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
+
=
I
C
L
I
C
L
I
AS
C
L
I
CS
L
I
A S
L
I
AC
I C
L
I
S
L
I
I
C
L
I
C
L
I
AS CS
L
I
A C
L
I
C
L
I
AS
S
L
I
CS
L
I
A S
L
I
AC S
L
I
CS
L
I
A S
L
I
AC
L
E
K
4
6 12
6 12 12
2
6 6
4
6 12 12 6 12
6 12 12 6 12 12
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
(4.70)

Primjenjujui izvedene izraze moe se definirati i okvir kao struktura
sastavljena od vrsto povezanih greda. Uglovi izmeu lanova se ne
mijenjaju prije i poslije deformacije.


Primjer 4.4.

Element 2 u obliku tapa slui da ukruti konzolu 1 kako je prikazano na slici
4.14. Odrediti pomjeranja vora 1 i sile na elementu.

Zadano je: A = 10
-3
m
2
za konzolu i A = 2 x 10
-3
m
2
, I = 5 x 10
-5
m
4
, L = 3 m.
tap i konzola su izraeni od istog materijala (E = 210 GPa). Ugao izmeu
njih je 45. Spoljanja sila u voru 1 je F = -500 N.




Jednaine grede
141











Slika 4.14. Ravanska struktura

vorovi 2 i 3 su uvreni.


Koristei izraz za krutost tapa 2 dobije se

| |
( )( )
(

|
.
|

\
|

=
(
(
(
(
(

=

5 , 0 5 , 0
5 , 0 5 , 0
45 cos
3
10 210 10
6 3
2
2
2 2
2 2
) 2 (
S
CS C
S CS S
CS C CS C
L
AE
k (4.71)

d
1x
d
1y

| |
(

=
354 , 0 354 , 0
354 , 0 354 , 0
10 70
3
) 2 (
k (4.72)

Matrica krutosti grede je

d
1x
d
1y
u
1

| |
(
(
(

=
20 , 0 10 , 0 0
10 , 0 067 , 0 0
0 0 2
10 70
3
) 1 (
k (4.73)

Zdruivanjem matrica elemenata dobije se ukupna matrica krutosti




y
x
3
1
3 m
F
45
2
1

Jednaine grede
142
d
1x
d
1y
u
1

| |
(
(
(

=
20 , 0 10 , 0 0
10 , 0 421 , 0 354 , 0
0 354 , 0 354 , 2
10 70
3
K (4.74)

Jednaina strukture je

u (
(
(

1
1
1
3
20 , 0 10 , 0 0
10 , 0 421 , 0 354 , 0
0 354 , 0 354 , 2
10 70
0
500
0
y
x
d
d
(4.75)

Rjeavanjem jednaine se dobije:

d
1x
= 0,00338 m
d
1y
= -0,0225 m
u
1
= 0,0113 rad

Sile na elementima se dobiju iz jednaine

=
)
`

y
x
y
x
l
x
x
d
d
d
d
S C
S C
L
AE
f
f
3
3
1
1
3
1
0 0
0 0
1 1
1 1
(4.76)

Sila f
1x
l
i f
3x
l
su lokalne sile tapa 1.

( )
y x
l
x
Sd Cd
L
AE
f
1 1 1
+ = (4.77)

Uvrtavanjem vrijednosti dobije se

( )( )
( )
kN f
kN f
f
x
l
x
l
x
670
670
0225 , 0 00338 , 0
2
2
24 , 4
10 210 10 1
3
1
6 3
1
+ =
=
(

=




Jednaine grede
143
Za element 2 lokalni i globalni koordinatni sistem se poklapaju pa je
jednaina

(
(
(

1
1
1
2
2 2
2 2
1
1
1
1
4 6 0
6 12 0
0 0
y
x
y
x
d
d
L C L C
L C C
C
m
f
f
(4.78)

Pomjeranja u voru 2 su mala pa se uzima gornji dio matrice. Uvrtavanjem
vrijednosti dobije se

(
(
(

0113 , 0
0225 , 0
00338 , 0
20 , 0 10 , 0 0
10 , 0 067 , 0 0
0 0 2
10 70
3
1
1
1
m
f
f
y
x
(4.79)

odakle su rjeenja za sile

0
5 , 26
473
1
1
1
=
=
=
m
kN f
kN f
y
x


Sile u voru 2 su

(
(
(

0113 , 0
0225 , 0
00338 , 0
20 , 0 10 , 0 0
10 , 0 067 , 0 0
0 0 2
10 70
3
2
2
2
m
f
f
y
x
(4.80)

odakle je


kNm m
kN f
kN f
y
x
3 , 78
5 , 26
473
2
2
2
=
=
=
(4.81)

Rezultati su prikazani na slici 4.15.




Jednaine grede
144












a) b)

Slika 4.15. Prikaz rjeenja ravanske strukture
a) Kosi tap 2; b) Konzola 1

4.7. Prostorni ramovi

Prostorni ramovi su strukture sastavljene od greda na koje djeluje
optereenje okomito na ravan konstrukcije. Zbog toga e se osim svih
dosad analiziranih uticaja javiti i uvijanje. Elementi prostornih ramova su
grede vrsto spojene, a nakon optereenja uglovi izmeu elemenata
konstrukcije ostaju nepromijenjeni.

Na slici 4.16 prikazana su optereenja elemenata strukture prostornog
rama.












Slika 4.16. Stepeni slobode i optereenja u vorovima

m
1z
,u
1z
m
1x
,u
1x
m
2x
,u
2x
L

z
2 1
x
y
f
1y
,d
1y
f
2y
,d
2y
m
2x
,u
2z
670 kN
670 kN 3
1
x
l
2
473 kN 473 kN
26,5 kN 26,5 kN
y = y
l
x = x
l
78,3 kNm
1

Jednaine grede
145
U vorovima djeluju transverzalne sile, momenti savijanja i momenti
uvijanja. Dobivanje matrice krutosti vri se na isti nain kao za element
grede, a uvodi se jo G-modul klizanja i J polarni moment inercije.

Za dobivanje matrice krutosti elementa grede izloene i uvijanju postupak
je slijedei:

1. Znak momenta uvijanja i ugla uvijanja






Slika 4.17. Znak momenta i ugla uvijanja prema konvenciji
dati su na slici

2. Kod postavljanja funkcije pomjeranja za ugao uvijanja smatra se da je
linearna funkcija pa je:

| = a
1
+ a
2
x (4.82)

Postupak za odreivanje a
1
i a
2
u dijelovima nepoznatih uglova uvijanja
x 2 x 1
i | | , dobije se:


x
x x
x
L
1
1 2
| +
|
|
.
|

\
| | |
= | (4.83)

i matrica postaje:

{ } | |

)

=
x
x
N N
2
1
2 1
|
|
| (4.84)

sa funkcijama oblika datim kao:


L
x
N
L
x
N = =
2 1
1 (4.85)

3. Veza smicanja i uvijanja data je preko ugla klizanja i ugla uvijanja |.

1 2
m
1x
,u
1x
m
2x
,u
2x
x
1 2
m
x
m
x
x

Jednaine grede
146









Slika 4.18. Torzione deformacije tapa

| = = d R dx AB
max
(4.86)

odakle je:

dx
d R |
=
max
ili

( )
x 1 x 2
L
r
dx
d
r | | =
|
= (4.87)

Tangencijalni napon t i klizanje za linearno elastine matrijale povezani
su relacijom:

t = G (4.88)

4. Matrica krutosti dobije se na nain koji slijedi. Prvo, ima se u vidu da je
moment uvijanja:


R
m
x
t
= (4.89)

( )
x 1 x 2 x
L
GJ
m | | = (4.90)

pri emu su momenti uvijanja:


x 1 x 1
m m = (4.91)

( )
x 2 x 1 x 1
L
GJ
m | | = (4.92)

max
R
dx
d
x
z
y

Jednaine grede
147

x x 2
m m = (4.93)

( )
x 1 x 2 x 2
L
GJ
m | | = (4.94)

|
(

x 2
x 1
x 2
x 1
d
1 1
1 1
L
GJ
m
m
(4.95)

Izrazom (4.93) u matrinom obliku definirana je veza momenata
uvijanja i ugaonih dilatacija | a to je matrica krutosti:

| |
(

=
1 1
1 1
L
GJ
k (4.96)

esto elementi grede izloeni uvijanju nisu krunog poprenog
presjeka nego oblika nekog profila ili zatvorenog oblika pa je J razliito.
Kombinovanjem uvijanja i savijanja dobije se lokalna matrica krutosti
za element grede iz jednaine (4.97).

d
1y
u
1x
u
1z
d
2y
u
2z
u
2z

|
|
|
|
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(

z
x
y
z
x
y
z
x
y
z
x
y
d
d
L
EI
L
GJ
L
EI
L
EI
L
EJ
L
EJ
L
EI
L
GJ
L
GJ
L
EI
L
EI
L
EI
L
EI
m
m
f
m
m
f
2
2
2
1
1
1
2 3
2
2 3 2 3
2
2
2
1
1
1
4
0
6
0
12
2
0
6 4
0 0 0
6
0
12 6
0
12
(4.97)

Transformaciona matrica koja povezuje lokalne i globalne stepene slobode
grede izloene savijanju i uvijanju je:


Jednaine grede
148
| |
(
(
(
(
(
(
(
(

=
C S
S C
C S
S C
T
G
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 1 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0 0 1
(4.98)

gdje su C = cos u = ,
L
x x
i j

S = sin u =
L
z z
i j

, su cos u i sin u ugla
izmeu koordinatnih sistema.

Globalna matrica krutosti je:

| | | | | || |
G G
T
G G
T k T K = (4.97)

Nakon nalaenja globalne matrice krutosti dalji postupak procedure je isti
kao kod ravnih okvira.



Primjer 4.5.

Na slici 4.19 je prikazan prostorni okvir koji se sastoji od dvije grede u zx
ravni, na koje djeluje optereenje F = 22 kN.

Zadano je: E = 210 GPa, G = 84 GPa, I = 16,6 x 10
-5
m
4
, J = 4,6 x 10
-5
m
4
.
Odrediti optereenja u vorovima.











Slika 4.19. Prostorni okvir

3m
3m
x
y
z 3
2 1
1
2
F

Jednaine grede
149
Granini uslovi za zadani problem su:

d
1y
= u
1x
= u
1z
= 0
d
3y
= u
3x
= u
3z
= 0

Matrice za elemente okvira se dobiju na osnovu ve poznate procedure

Element 1:


( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
4
5 6
3
5 6
4
2
5 6
2
4
3
5 6
3
1
1 2
1
1 2
10 65 , 4
3
10 6 , 16 10 210 4 4
10 28 , 1
3
10 6 , 4 10 84
10 32 , 2
3
10 6 , 16 10 210 6 6
10 55 , 1
3
10 6 , 16 10 210 12 12
0 1
=

=
=

=
=

=
=

=
=

= =

L
EI
L
GJ
L
EI
L
EI
L
z z
S
L
x x
C
(4.98)

| |
(
(
(

(
(
(

(
(
(

=
1 0 0
0 1 0
0 0 1
10
65 , 4 0 32 , 2
0 128 , 0 0
32 , 2 0 55 , 1
1 0 0
0 1 0
0 0 1
4
) 1 (
k (4.99)

Lokalna i globalna osa elementa su paralelne pa je [T
c
] jedinina matrica,
pa je

| |
4
) 1 (
10
65 , 4 0 32 , 2
0 128 , 0 0
32 , 2 0 55 , 1

(
(
(

= k (4.100)

Element 2:

1 0
2
2 3
2
2 3
=

= =

=
L
z z
S
L
x x
C (4.101)


Jednaine grede
150
| |
| |
4
) 2 (
4
) 2 (
10
128 , 0 0 0
0 65 , 4 32 , 2
0 32 , 2 55 , 1
0 1 0
1 0 0
0 0 1
10
65 , 4 0 32 , 2
0 128 , 0 0
32 , 2 0 55 , 1
0 1 0
1 0 0
0 0 1

(
(
(

=
(
(
(

(
(
(

(
(
(

=
k
k
(4.102)

Globalna matrica krutosti je

| |
4
10
78 , 4 0 32 , 2
0 78 , 4 32 , 2
32 , 2 32 , 2 10 , 3

(
(
(

=
G
K (4.103)

Jednaina strukture je


4
2
2
2
2
2
2
10
78 , 4 0 32 , 2
0 78 , 4 32 , 2
32 , 2 32 , 2 10 , 3
0
0
22

u
u
(
(
(

=
=
=
z
x
y
z
x
y
d
M
M
F
(4.104)

Rjeavanjem jednaina dobiju se pomjeranja i uglovi uvijanja


rad
rad
m d
z
x
y
2
2
2
2
2
2
10 126 , 0
10 126 , 0
10 259 , 0

= u
= u
=
(4.105)

Sljedei korak je odreivanje sila u vorovima u lokalnim koordinatama za
svaki element po izrazu (4.97). Za element 1 je

| |{ }

(
(
(
(
(
(
(
(

2
2
2
10 126 , 0
10 126 , 0
10 259 , 0
0
0
0
1 0 0 0 0 0
0 1 0 0 0 0
0 0 1 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 0 0 1 0
0 0 0 0 0 1
d T
G
(4.106)

Jednaine grede
151

(
(
(
(
(
(
(
(

2
2
2
2
2
2
1
1
1
10 126 , 0
10 126 , 0
10 259 , 0
0
0
0
65 , 4 0 32 , 2 33 , 2 0 32 , 2
0 128 , 00 0 0 128 , 0 0
32 , 2 0 55 , 1 32 , 2 0 55 , 1
33 , 2 0 32 , 2 65 , 4 0 32 , 2
0 128 , 0 0 0 128 , 0 0
32 , 2 0 55 , 1 32 , 2 0 55 , 1
l
z
x
y
z
x
y
m
m
f
m
m
f
(4.107)

Sile u lokalnim koordinatama su:


kNm m kNm m kN f
kNm m kNm m kN f
z x y
z x y
5 , 1 5 , 1 11
31 5 , 1 11
2 2 2
1 1 1
= = =
= = =
(4.108)

Za element 2 postupak je analogan, a rjeenja sila u vorovima u lokalnim
kordinatama su:


kNm m kNm m kN f
kNm m kNm m kN f
z x y
z x y
31 5 , 1 11
5 , 1 5 , 1 110
3 3 3
2 2 2
= = =
= = =
(4.109)


4.7.1. Prostorne proizvoljno postavljene grede

U optem sluaju konstrukcije koje se sastoje od greda koje savijaju
momenti u dvije ravni imaju matrice krutosti kao rezultat savijanja u x-z
ravni tj. oko ose y:

| |
(
(
(
(
(

=
3
2
3 2 3
2 2
4
4
6 12
2 6 4
6 12 6 12
L
L L
L L L
L L L L
L
EI
k
y N
y
(4.110)

i u x-y ravni tj. oko ose z:



Jednaine grede
152
| |
(
(
(
(
(

=
3
2
3 2 3
2 2
4
4
6 12
2 6 4
6 12 6 12
L
L L
L L L
L L L L
L
EI
k
x
e
z
(4.111)

Superpozicijom matrica (4.110) i (4.111) te matrica aksijalne krutosti i
torzione krutosti dobije se ukupna matrica krutosti trodimenzionalnog
prostornog okvira u lokalnim koordinatama.

Takva matrica prevede se u globalnu matricu krutosti koritenjem
transformacione matrice oblika:

| |
(
(
(
(
(
(

=
3 3
3 3
3 3
3 3
x
x
x
x
T

(4.112)

gdje je matrica krutosti koja se sastoji od kosinusa uglova izmeu lokalnih
i globalnih koordinata:


(
(

=
zy yy xy
zx yx xx
C C C
C C C
(4.113)

4.8. Principi analize podstruktura

U praksi se esto susreu vrlo sloene strukture, kako sa aspekta
geometrije tako i optereenja. Da bi se problem pojednostavio sloena
struktura se dijeli u manje zasebne cjeline koje se zovu podstrukture. Npr.
prostorni ram se sastoji od vie sekcija, obloga avina od krila i nekoliko
dijelova plata itd. Podjelom na podstrukture problem se pojednostavljuje a
raunarsko vrijeme njegovog rjeavanja se smanjuje. Analiza strukture
podijeljena na podstrukture podrazumijeva zasebnu analizu svake
podstrukture vodei rauna o silama i pomjeranjima na tim dijelovima.


Jednaine grede
153
Kako se postupa sa podstrukturama moe se vidjeti na primjeru jednog
krutog okvira na slici 4.20.




a)









b)




Slika 4.20. a) Kruti okvir sa naznaenim podstrukturama
b) Podstruktura B

Prvo se definiraju pojedine podstrukture, slika 4.20.a. nastoji se izvriti
podjela tako da veliine podstruktura budu sline. Tipina podstruktura B
ukljuuje grede na vrhu a-a zajednike i za podstrukturu C, a grede b-b su
zajednike i za podstrukturu A.

Jednaina koja povezuje sile i pomjeranja sadri unutranje i vanjske sile i
unutranja i vanjska pomjeranja:

(
(

B
e
B
i
B
ee
B
ei
B
ie
B
ii
B
e
B
i
d
d
K K
K K
F
F
(4.114)

gdje B oznaava podstrukturu, i-unutranje sile, a e-vanjske sile. Statike
jednaine postaju:

{ } | |{ } | |{ }
B
e
B
ie
B
i
B
ii
B
i
d K d K F + = (4.115)

{ } | |{ } | | { }
B
e
B
ee
B
i
B
ei
B
e
d K d K F + = (4.116)
a a
b b
Podstruktura C
Podstruktura B
Podstruktura A
a a
b b
veze vorova

Jednaine grede
154
Rjeavanjem jednaina dobije se vektor pomjeranja:

{ } | | | | | |{ } | |
B
i
B
ei
B
e
B
ee
B
e
d K F K d =
1
(4.117)

Na slian nain rijee se i pomjeranja vorova podstruktura A i B.

4.9. Algoritam analize ravnih i prostornih
ramova

Mnogi raunarski programi za proraun i analizu ravnih i prostornih ramova
su slino postavljeni. Naime, za sve njih treba unijeti odgovarajue podatke
za svaki pojedinani sluaj rama. Postupak unoenja podataka dat je u
nekoliko taaka.

1. Uvijek se i kod svih raunanja odabere koordinatni sistem globalnih
koordinatnih osa x i y za ravni ili x, y i z za prostorni okvir. U svakom
voru, u principu, postoji stepen slobode pomjeranja u x i y pravcu i
savijanje oko ose z za sluaj ravnog rama. Prostorni ram bi, u optem
sluaju, imao y pomjeranje i savijanje oko osa x i z.

2. Nakon izbora koordinatnog sistema izvri se diskretizacija modela na
konane elemente to daje broj konanih elemenata i broj vorova.

3. Koordinate svih vorova u ravni su date kao x
j
, y
j
za prostorni
koordinatni sistem kao x
j
, y
j
i z
j
.

4. Nakon specificiranja koordinata odrede se granini uslovi, odnosno
stepeni slobode u osloncima.

5. Definiraju se optereenja u globalnom koordinatnom sistemu tj. odrede
se pravci, smjerovi i intenziteti koncentrisanih sila, kontinuiranog
optereenja i momenata. Npr. sila F
xj
djeluje u voru j u pravcu x i
pozitivnog je smjera u odnosu na smjer ose x. Ili M
zj
je moment
savijanja oko ose z. Prvi indeks oznaava pravac djelovanja sile, a
drugi broj vora. Oznaavanje je, u stvari, specifikum svakog software
paketa za MKE.

6. Osobine materijala elementa ili elemenata konstrukcije se unose za
svaki proraun. esto su date u ponudi za razliite materijale. To su E,
v, o, G i drugi.