UDK902/904 (05) ISSN0581-7501

GLASNIK
ZEMALJSKOGMUZEJABOSNEIHERCEGOVINE
USARAJEVU
HERALD
OFTHENATIONALMUSEUM
OFBOSNIAAND HERZEGOVINAINSARAJEVO
ARHEOLOGIJA
ARCHAEOLOGY
NOVASERIJA NEWSERIES
SVESKA VOLUME48/49 (
Sarajevo,200l
Objavljivanje ove sveske Glasnika Zemaljskog muzeja realizirano je uz finansijsku po-
Vlade Federacije Bosne iHercegovine(2000. godine).
urednitva:
Mr. Lidija Fekea,
Mr.Mirza Hasanteman
Margita
Zilka
Odgovorni urednik:
Mr. Lidija Fekea
Zemaljski muzej Bosne iHercegovine,Sarajevo,
Zmajaod Bosne 3
www.zemaljskimuzej.ba
Za Prof. dr.
Izlazijednomgodinje
Tira:600
urednik: Muriz
Prevod na engleski jezik:Eima Dizdar
Lektor: Dr. Aia
Korektor: Andrea
Pripremaza tampu (DTP): Mahir Sokolija
tampa: DES d.j.1.
Za tampariju: Demal
5-9
SADRAJ (TABLE OD CONTENTS)
IN MEMORIAM
lilka
ln memoriamdr. Milica
ln Ylemoriam. Dr. :'v!ilica
Zdravko
ln memoriam akademik Borivoj
ln Me moriam, iJcadem/cian Borivoj ..... ..................... .. .... .................... ...... .... .... .10-17
Veljko Pakvalin
ln memoriam dr. Ivo BOjanovski
111 MemorialIl. Dr. Ivo Bo)onovski. IS-2\!
I (SCIENTIFIC AND SPECIALISTIC ARTICLES)
Zilka
Pod lipom- paleolitskostanitena visoravni
pod Llpom - Palaeoli/hic SetIlemenI on the Glasinac Plateau ............... ... .....33-89
Brunislav
Prusac (Biograd)- prapovijesno vieslojno slojevi
Prusac (Biograd) - PrehislOric MulliLayered Archaeological Sile -l:'neolilhic Lavers. ..00-1 14
Branka Raunig
Prahi storijski nalazi na srednjovjekovnomgradu Cazin
PrehiSlOric Archaeological Finds in Ihe Medieval Town oj Cazin. .. J15-163
livo BOlanovskd
Rimski grobni nalaz iz u Bosni
The Ronwn SarcophagusFom Polje in Eas/em Bosnia ........................ .. 164- 2J2
Branka Raunig
Urnasa natpisom iz Zaloja
The Um with Ins cription from Zaloje . ...... ....... .. .. .... .. ... ... . .213-230
Lidija Fekea
Kasnosrednjovjekovno naselje u kod Bijeljine
The Lale-Medieval SetIlement in near Bijeljinu. ...................231-299
Mirsad Sij
Kasnosrednjovjekovne mamuze iz zbirkeZemaljskog muzeja Bosne iHercegovine
The Lale-Medieval Spur.lji-om Ihe CoUeerion
oj the National Museum of Bosnia alld Herzegovina ................. ..................... .300-346
Mirsad
Nalazi majolike XIV iXV izBobovcaiKraljeveSutjeske
The 14,10 and 15'h Century Maiolica Finds ./rom Bobovac and Kraljeva Sutj eska . ....... .347-369
Salih lalimam
Srednjovjekovni grad Vesela Straa(prilozi zast udiju)
The ivledieval Town of Vesela Straa (conlribU/ ions 10 Ihe sludy) ... .. ... .. 370-385
Nataa ah
Novi nalazi na srednjovjekovnomgradu Visoki
Ne ... ' Finds in the Medieval Town of Visoki.. ............. .. .. ....... ........ ....... ..... . ..... ..... .... .. 386- 394
Esad
Problemi odravanja izatitekamenih spomenika naotvorenom prostoru
ProbiellIs of Preservation and COl1servQ/ion of Sione Monumel1ls in Ihe Open ... ..395-400
BIBLIOGRAFIJEIOSVRTI (BIBLIOGRAPHIES AND REVIEWS)
Andrea Olga
Pregled arheolokih radova uizdanjima
Zemaljskog muzeja Bosne iHercegovine ( 1988.-2000.)
Review ofArchaeological Wrilings in Publications of the
Nationnl Museum ofBosnia and Herzegovina ( /988-2000) .......................... .....403-414
Esad
Bibliografijaradovadr. Pavla (1920.-1985.)
Bib/iography of Works of Dr. Pavao (1920-1 985) (On Ihe occasion
of lile 80,10 anniversary of birth and 15'" anniversary ofdeath) ..... ....415-422
Mirsad
BibliogratlJ aradova Prof. dr.Esada (1915.-1967.)
Bibliography of Works of Prof Dr. Esad (191 5-196 7) (Onlhe occasion
of the 85'10 anniversary of birth) ....... .....423-429
Veljko Pakvalin
Ot varanj eobnovljenestalne arheoloke postavke "Bosna iHercegovinau doba"
sosvrtom na nj ezine stvaraoce
Opening of the ResIOred Permanel1l Archaeological Exhibition
" Bosnia alld Herzegovina in Antiqui!), " with a RelrospeCl of Its OriginalOrs..... .430-447
Esad
Uz izdanje zbornika:Rudarstvo imetalurgija BosneiHercegovine
od prahistorijedo XX vijeka, Muzej grada Zenice,Zenica, 1999.
Oil Ihe Occasion of Publicaiion of the Al1lholog)': Mining Industry and Mela!lurgy
of Bosnia and Herzegovina./rom PrehisIOry to the Beginning of Ihe 20,10 Centllry,
Muselim of lile Cil), of Zenica, Zenica, 1999 ... .448-452
Adnan
Monografij aIlida (segmentarheologije), Ilida,Sarajevo2000.
Monograph ilida (Archaeology Segment). Municipality of!lida, Sarajevo 2000 .453-458
UDK929 M.
012 M.
INMEMORIAM
Dr. MILICA
(1928. - 1994.)
Kraj ivota Milice je sudbini
mnogih bosanskih intelektualaca koje je vihor protek-
log rata odveo u jednu vrstu dobrovoljnog egzila, iz
kojegnije bilo povratka u ponovni ivot. Izbjeglaje iz
Sarajeva sredinom aprila 1992. godine, i umrla je u
Beogradu 1994. godine; sama i ostala bez Tako
jesudbini bilo lako dajeodvojiod ivota.
Otilaje prerano, u trenutku kadaje mogla dati naj-
bolje rezultate svog predanog rada, u koji je ulagala
mnogo ljubavi, ne samo zbog profesionalne ambicije
nego i zbog tog toje radiJa na istraivanju svogzavi-
kraja, koji je, naalost, bio i
nije ratite u Bosni. Stvari mogu da nestanu, a da ipak
nastave da postoje i bole. Postati izgnanik u
znak navoda, nestvarnog prebivanja u kojem vie nita nije stvarno, ono tojeste. Patnja
za i blinjima, kao i nesretan ivot u izbjeglitvu, bez sumnje su
utjecali na njeno poljuljano zdravlje ipodstakli teku i bolest.
Milica je 27. jula 1928. godine u mjestu kod Poarevca u
Srbiji, ali izstare iugledne srpske porodice iz Gorada. Roditeljisujoj bili i.
U njenom svijetu otac Dejan biojesimbol ivota. Jo kao veoma mladadje-
vojka, u drutvu sa njim, na konju obilazilaje vrleti u potrazi za
kulturnom zaostavtinom tog kraja. Biojeto tada bijeg u svijetarheolo-
gije, kojojje, kasnije, poklonila svoj ivot.
Po zavretku studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1955. godine
zaposlila se kao kustos u Narodnom muzeju u Poarevcu, ali 1962. godine dolazi u
Bosnu idobija posao u Muzeju Bosne u Tuzli. Brzo pronalazi svoje mjesto u no-
voj sredini. izraenim radnim kvalitetima, i kao veoma sposobna i
na osoba, M. postaje i direktor Muzeja. Na toj dunosti ostala je vie godina.
Uprkos mnogim obavezama, kao urednik muzejskog i za kulturnu
/slor/ju Bosne uspjela je da okupi tada veoma ugledna imena nae arheologije,
koji su tu objavljivali svojeradove(A. Benac, Basler, B. idr)
All vratimo se arheologiji, gdjeje njena osnovna preokupacija bila usmjerena na izu-
prahistorije Podrinja. Sredinom 1960. godine jesa istraivanjem prahis-
6
ZILK/\ KU.lUNDl IC-VE.lZAGIC
tor ij ske nekropole u okolini Bijeljine i neolitskog nase lja u Kasnije. 1968.
godine istraivanja nekropol a sa humkama u Podrinju, na
mj es ta i kod Zvornika. Taj proje kt traje sve do 1972. godine. Rezultati
do kojih je do la na ovom kompleksu imali su veliki za prahistoriji
ovog k.raJa Uporedo sa ovim radom izvrila je i istraivanje na nekropoli u Pod-
kod Bratunca. Godinama radi du Pod rinj a, u okviru arheolokih i posebno
planiranih istraivanja, u jednom dijelu oblasti srednjeg i donjeg Podrinja, sa zadatkom
da prikupi to vie podataka o postojanju i rasprostIranju nekropola sa humkama. Bilo JC
tu jo niz drugih sondanih rekognosciranja i sistematskih radova, o kojima je M.
redovno objavlji vala terenske izvj etaje.
Na os novu dugogodinjih planskih istraivanja nastala je njena doktorska disertacija,
kOJU je 1974. godine odbranil a na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a 1976. godine je ob-
javlje na pod naslovom Kulturni, i hronoloki problemi ilirskih nekropola Podrinja.
Mili ca je 1979. godine primljena u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u
Sarajevu sa zvanjem vieg saradnika, a 1984. godine u ovoj in stituciji zva-
nJe savjetnika. Fokus njenog interesovanj a i dalj e je arheol oka problematika
Podrinp. Nastavila je istraivanja nekropola i naselja bronzanog doba u gornjem toku ri-
Jeke DIine, oko Srebrenice i Gorada, koja su mogl a razrjeenju prob-
lema raivoJa bronzanog doba u Podrinju. U toku svoje karijere u Zemalj sko m
muzej U radila Je jo jedan projekt-prikuplj ala je i o prahi storij-
skim os tavama u Bosni i Hercegovini . Nepos redno pred rat, oba ova rada su bil a u pri -
premi za tampu No. da li su negdje nije nam poznato. Istina je, dio dokumen-
tac iJe vezane za njena istraivanj a se i danas u Zemalj skom muzeju.
Pored sa mostalnih prOJekata, odmah po dol as ku u Zemaljski muzej, M. se
u izradu publikacije Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, kapitalnog dj ela
dugogodi njeg timskog rada arheologa, koje je objavljeno 1988.
godine u Sarajevu, u po vodu proslave stogodi njice Zemaljskog muzeja.
Svim a koji su je poznavali , Milica ostati u ne samo kao
i kao tiha i dobra prij ateljica i kolegica. Iza nje je ostalo 75 objavljenih i
nih I-ado va i nekol iko manji h studija. Toje vie nego dovo ljno za jedan ljudski ivoL
Zilka
7
IN MEMORIAM Dr. MILICA KOSORIC
Archaeologia Iugoslavica - Archaeologia Iugoslavi ca. Izdanje Saveza arheol okih
drutava Jugoslavije.Beograd.
AP - Arheoloki pregled. Izdanje Saveza arheolokih drutava
Jugoslavije.Beograd.
i za kulturnu istoriju Bosne. Tuzla.
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo.
Materijali - Materijali. Izdanje Saveza arheolokih drutava Jugosla-
vije.Beograd.
Starinar - Starinar.Izdanje Arheolokog instituta. Beograd.
Zbor. Nar. muz. - ZbornikNarodnog muzeja. Beograd.
IZBOR OBJA. VLJEN IH R/1DOVA
1965.
l . Praistorijskanekropola uselu Dvorovima kod Bijeljine. VI , 1965. ,83-90.
2. Probni arheoloki radovi na lokalitetu"Brdo"uDvorovima. Vl,1965., 91-95.
3. Spomenik Mitrinog kulta il. okoline Zvornika. VI, 1965.,49-56.
1967.
4. (sa B. Stalio) Neolitsko naselje uselu kod Bijeljine. VII , 1967.,21-27.
5. Praistorijska nekropola kod Bijeljine. VII , 1967.,29-33.
1970.
6. (sa D. Iskopavanje praistorijskih humki u i VIII,
1970,23- 36.
7. Nekoliko naselja na lokalitetu Dobrovac. VIII , 1970. ,9-13.
8. Rezultati zatitnog iskopavanja na lokalitetu Brdo uDonjoj Mahali kod Oraja.
VIII , 1970., 41-43.
1972.
9. Iskopavanje humki na lokalitetu u IX, 1972. ,33-36.
10. (sa D. Iskopavanje praistorijskih humki u i 1970.-1971.
IX, 1972 ,9-27.
ll. Istraivanje humke uBratuncu. IX, 1972.,75-78.
1975.
12. Istraivanje praistorijskihhumki na - Tmovice. Xl, 1975., 15-20.
13. Istraivanje praistorijskih humki na srednjeg Podrinja. XI, 1975.,5-9.
ZlLKA KU.lUNDI(-VE.lZ.,\GIC
8
1976.
14 Kulturni, ihronoloki problemi ilirskih nekropola Podrinja.TuzJa. Muzej is-
Bos ne, 1976.. 90+Tbl. I-XXV. (Dissertationeset monographiaeXVIII ).
1978.
15. Nalazi bronzanog objekta iz Gornjeg lajukovika kod Vlasenice. xn, 1978.,
19-20.
16. Rezultati istraivanja humki na 1977. godine. XII, 1978.,
23-29.
17. Ru ullali probnih radova na lokalitetu Njivekod XII , 1978. , 17-18.
18. Gradina kod - gradinsko naselje. AP 20, 1978 ,25-26.
1979.
19. Rezultati istraivanja praistorijskih nekropola i naselja na Podrinja 1974.-
- 1977.Starinar n. s.XXVIII-XXIX, J977-1978.(l979.), [73-[99.
1980.
20. Praistorijska naseljana CGT Xl!! , [980 , [03-116.
21. Rezultati istraivanja na nekropoli Karavlake u [979 ,GZM n.s . A.
XXXIV, ( 1980. ),35-42.
1982.
22. Rezu!lali iskopavanja humki na nekropoli ume u Starinar n.s. XXXIII,
1981.(1982),41-46.
23. RezL1ltati istraivanja prai storijskih nase lja na Semberije. XIV, [982.,
121 132.
1983.
24. Rezultati istraivanja prai storijskehumke na nekropoli 1979. godine. Zbor.
Nar I1lUZ. XI, 1983.,31-40.
25 . Praistorij sko naselj e Gradina u kod GZM n.s . A, 38, [983.,
73-94.
1984.
26. N()vipodaci o sahranji vallJu na prai slorij skim humkama u
CGT XV, 1984. ,58-65.
1985.
27. Rezultati istraivanja praistorijskih nekropola i naselja na Bosne.
Sahranjivanje pokOjnika sa aspekta ekonomskih i drutvenih kretanja u praistoriji i
antici .Materija[i XX,(Mostar, 2 1.-23. X 1980. ),SADJ Beograd, 1985 , 5-15.
9
IN MEMORIAM Dr. MILICA
1988.
28. Hronoloka determinacija grobova iz humki sa poteza
Zbor. Nar. muz. XIII-l, Beograd, 1988.,22-27.
1989.
29. Rezultati istraivanja humki kod i Viegrada. GZM n. s. A,. 42/43, 1989.,23-
-34.
30. Naselja i humkena Borak brdu kod Gorada. GZM n.s.A, 44,1989.,129-151.
1990.
31 Humkena lokalitetu Gromile utrpcima. GZMn.s. A, 45, 1990.,23-26.
32. Prai storij sko nase lje Dvorita u kod Zvornika. GZM n.s. A, 45, 1990.,
27 -34.
UDK 929 B.
012 B
IN MEMORIAM
.\bdemik BORIVOJ
(1927. - 1995.)
U je 1. j una 1995. godine iznenada preminuo
akademik Borivoj savjetnik Zemaljskog
mU7.eja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Ral u Bosni i
Hercegovini i prerana smrt su Borivoj u
nastavak izuzetnog rada i objavljiva-
nje zavrenih ili skoro zavrenih studija. teta
za nauku je to akademik nUe stigao objaviti
sinteze arheolokih istrai-
vanja ( 1959- 1983.) i eljeznodobnog
nase lja Pod kod Bugojna i veliku stud Uu
doba sjeverozapadnog Balkana pripremanu za Nje-
arheoloki institut u Berlinu. U ralnom bezum-
lju u Bosni (1992.-1996.) zameo se trag rukopisima
ovih monografija.
Akademi k Bori vOJ je roden 24. X 1927. god in e u Sarajevu, gdje Je zavr io os-
novn u ko lu i gimnaziju. Studirao Je. dirlomirao (1954.) i doktorirao (1965) na Filozof-
sko m fakultetu u Beogradu. Od 1953 . godine do pen7.ionisanja u jesen 1992. godine radio
je u Zemaljskom muzeju, prven stveno kao za doba. U Zemaljskom
muzeju je bio izabran u zvanja: kustos, saradnik, vii saradnik i sa-
vjetnik Od 1957. do 1967. godine bio je Arheolokog odjeljenja, a od 1967. do
1973. godine direktor Zemaljskog muzeja. U Zemaljskom muzeju je radi o i kao odgo-
vorni urednik Glasnika Zemaljskog muzeja, n. s. Arheologija od 1974 . god ine do
rata u Sarajevu u 1992. godine. Od izuzetnog za upoznavanje rezultata
istraivanja u okviru Zemaljskog muzeja (arheologija, etnologija i prirodne nauke )
u srodnim institucijama u velikom dijelu sv ijeta bilo je ponovo pokretanje i
objavljivanje WissenschafiIiche Milleill/ngen des Bosnisch-Herzegowinischen Landes-
museums, Sarajevo, 1971. godine, na svjetska jezika. Tri zadnje sveske WMBHL-a
A. (1974.-1979) objavljene su rod uredni tvom Borivoj a Na Katedri za histori-
ju na Filozofskom rak uitetu Borivoj je bio od 1973. godine profesor arheologije.
Mentor i nastavnik postdiplomskih studija Ilirol ogija" bio je na Fil ozofsko m fakultetu
u Sarajevu i na studijama u Dubrovn iku (" Kulturna povijest Jadrana").
Bio je ment or doktoranti ma i specijalizantima nekolicine mladih iz
i USA.
IN MEMORlAJV1 /\K ADEMIK GORIVOJ
II
Za dopisnog Akademije nauka i umjetnosti Borivoj je bio izabran 1978.,
a za redovnog 1987. godine. Akademik je u ANUBIH-u bio sekretar Odje-
ljcnja drutvenih nauka i vie odbora. Od 1963. godine bio je stalni Centra za
balkanoloka ispitivanja AkademUe nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i stalni
redakcije Godinjaka Centra. Za direktora toga Centra i odgovornog urednika Godinjaka
Centra bio je izabran 1989. godinc.
arheolokog instituta u Berlinu Borivoj je bio od 1976. godine.
Za istaknute rezultate u viegodinjem radu bio je odlikovan Ordenom rada sa srebrnim
vijencem 1971. godine i Ordenom rada sa zlatnim vijencem 1985. godine. Zbog vrhun-
skih u radu Borivoju je dodijeljena 27.-julska na-
grada SRBiH za 1977. godinu.
Glavna oblast rada Borivoja je bila prahistorUa, uglavnom
i eljezno doba, a i bakreno i neolitsko doba. Bavio se i problemima umjet-
nosti i eljeznog doba, problemom prahistorijske metalurgUe, pitanjima etno-
geneze i kulturnog razvoja Ilira, te njihovog odnosa prema drugim skupinama.
Pretean dio rada B. je bio istraivanju gradina:
glavice kod Bosanske Krupe, Zemunica u Radosavskoj (Banja Luka), Velika
gradina u Varvari (Prozor) , trostruka gradina Grude) i kod POSUja, a
posebno Pod kod Bugojna (1959.-1983.). Iskopavao je i prahistorijske grobne gomile
(tumuluse) Podilijak uSjeverskom (Rogatica), Ljeskova glavica u Ljubomiru (Trebinje) ,
Orah kod Pac polje kod i Gubavica kod Mostara. Od neolitskih nalazita
istraivao je vieslojno naselje u Gornjoj Tuzli. Dosta intenzivno se bavio i arheolokom
topografijom: kartirao je i opisao nekoliko stotina nalazita u sjeverozapadnoJ, jugoza-
padnoj i Bosni, dijelovima centralne Bosne, te zapadne i Hercegovine.
Posebno treba arheoloka istraivanja na gradinskom lokalitetu Pod kod B ugoj na,
kOja su trajala 24 godine i predstavljaju jedino gradinsko naselje na sjeverozapadnom
Balkanu i u jugozapadnoj Panoniji koje je istraeno u cjelini i koje je potpuni
uvid u organizaciju naselja, sa i ulicama, uprahistorijskoj aglomeraciji ovoga
tipa. Izuzetno stratigrafija Poda danas slui kao jedan od osnovnih oslonaca za
kronologiju i eljeznog doba na sjeverozapadnom Balkanu.
Borivoj je bio inicijator, rukovodilac rada i glavni urednik Arheolokog leksi-
kona Bosne i Hercegovine u 7 tomova (3 toma tekstova i 4 toma mapa). Taj Leksikon
6500 odrednica, a na njegovoj izradi je 37 autora. Sam Borivoj
je u tom monumentalnom djelu napisao desetak priloga i oko 300 manj ih
tekstova koji se odnose na razne arheoloke lokalitete. Takav leksikon je nezamjenjiv
za sva istraivanja na terenu Bosne i Hercegovine i rad u
kabinetima.
U plodnoj djelatnosti Borivoj je objavio 5 posebnih monografija , pre-
ko 70 studija (preteno sintetskog karaktera), oko 40 radova, a odrao je referate
dijelom sintetskog karaktera) na 20 simpozija i skupo-
va, od na 8 simpozija.
mnogobrojnim objavljenim studijama vie njih zasluuju posebnu panju i
anal izu. U doktorskoj tezi B. (1965.) "U vod u stratigrafiju i hronologij u praistorij-
ZDRA \IKO MARJC
12
skih gradi na u Bosni " prvi puta je pruen sintetiziran prikaz prahistorijskih, protoilirskih
i i I irskih gradinskih naselja na teritorij i Bosne. Strogim ana I metodom je
demistificirana tzv. -'gradinska kultura", koja je unosila velike zabune u prahis-
torijsku arheologiju naih krajeva. Borivoj je dokazao da ne postoji nikakva
gradinska kultura, nego samo kultura bakrenog, i eljeznog doba , podijeljene
u nekoliko kompleksa i grupacija. Ovo djelo B. zbog toga je ulo u standardnu
literaturu za prahi storije ovih krajeva i Balkana u cjelini.
Od novijih radova potrebno je navesti znatno B. u stvaranju 5
tomova "Praisrorije jugoslavenskih ::emalja" , a posebno l1J egove radove u IV
knjizi - Bronzano doba (1983.) , je bio redaktor i glavni autor. U IV tomu "P ra isIOrije
jUf?oslavenskih zema/jo " BoriVOj je objavi o osam poglavlja na preko 200 stranica
knjige velikog formata . Svako od ovih poglavlja za sebe predst av lj a izvanrednu sintezu.
7.apravo svako od njih se prvi put a pOjavljuje u arheo lokoj literaturi. Na ogrom noj teri-
toriji koja se protee od Istre do Bosne, B. je usp io da sagleda relevantni
materija l, da prikae osnovne kulturne karakteri stike pojedinih regija i grupa u
dobu i da osvij etli drutvena kretanja, odnosno da zavri sa historij skom interpretacijom.
Izrazito sintetski karakter imaju i radovi: metalurgije elje-
la na sjeverozapadnom Balkanu" (Godi njak CBI ANUBiH XVJII/16, 1980 ), zatim "La
prima e media eta del bronzo sulle Cos te orientali dell ' Adri atico e sul suo retro terra"
(Godi njak CBL ANUBiH XVJIIJI6, 1980. ) i "Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u
Bos ni i Hercegovini - stanje i problemi istrai vanja" (Godi njak CBI ANUBiH XXII/20,
1984.). li prvom od njih Borivoj je iznio podatke o prvim od eljeza
na terenu sj everozapadnog Balkana, a zatim obradio drutveno-ekonomska kretanJ3 koja
su dovela do prerade e ljeza na ovom prostoru, kao i sve posljedice koje je ova metalur-
gija e ljeznog doba je donio jednu novu drutveno - ekonomsku re-
vo luciju. se ubrzani napredak u svim pravcima , a etnogenetska integracija
za sobom formiranje plemenskih zajednica (ilirskih u prvom redu) Drugi od nave-
denih radova tretira pojavu na jadranskoj stra ni i sve pro-
mjene u kulturnom pogl edu koje nova i oruja donose tamonjim drutvenim za-
jednicama. Posebno je vana obrada srednjeg doba, jer je taj period izuzetno
malo poznat na irim balkanskim prostorima, pa j e sva ki doprinos u tom pogled u drago-
cjen. U radu autor je izni o pregled prahi storij skih peri oda u BiH, a u svakom od
njih ob radio inten zi tet metaJurke djelatnosti i tipove Posebno
je naglaena pOjava i razvoj ove djelalnosti u bakrenom dobu, z.atim njegova strategij a u
rano m i srednjem dobu , i veoma snaan razvoj prerade eljeza u zadnjem
prahistorij skom periodu. Ovaj rad je, u isto vrijeme, i izuzetno dobar
referata odranih na skupovima posebno treba izdvojiti
- "Umjetnost kasnog i ranog eljeznog doba na jadranskoj obali
i u njenom na skupu o duhovnoj kulturi Ilira u Herceg Novom
1983. godine ,
"Ethnogenese der I1l yri er aus der Sicht der Vor- und Fruhgeschichte" na
rodno m skupu o etnogenezi evropskih naroda u Mainzu na Rheini 1982.
godine,
13
IN MEMORIAM AKADEMIK BORIVOJ
Anmerkungen zu dem Problem der
na poljsko-jugoslavenskom okruglom stolu 1983.
"Importation of Bronze Vessels in the Western Balkans
si mpoziju u Trentu 1983,
Navedeni referati predstavljaju sinteze visokog dometa i
formata,
je bio jedan od najboljih
der Bronzezeitkulturen"
7 to 5 na me-
da se radi o autoru
I doba na
u, a nesumnj i vo je bio i daleko bolji znalac ovih perioda na za-
Bio je izuzetno cijenjen u
se bavi ba Ikanskom i evropskom
bili citirani i i bit to jo u vrlo velikom
iz ove oblasti u junim dijelovima
javnosti. po-
i saradnika umno,
vrhunska i
Dr. Zdravko MARIe
ZDRAVKOMARi e
14
SKR4CE\JICE
CBI - Centarza balkanoloka ispitivanja, Sarajevo.
GZM n.s. A. - Glasnik Zemaljskog muzeja,novaserip,Arheo logija,Sarajevo.
WMBHL - Wi ssenschaftli che Mitlcilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landes-
museums,Sarajevo.
IZVOD IZ BJBUOGRAFIjE
1955,
I. Preis torij skidepo iz Lukavca.GZM n.s. A,X, 1955.,91- 102+Tbl. I-Il.
1956.
2. Ilirska nekropola u GZM n.s. A,XI, 1956., 187-204+PI. I-Il +TbL I-V.
3. (s a A. Benac) Glasinac. Dio l. Bronzano doba. Sarajevo, Zemaljski muzej, 1956.,
79+Tbl. I-XXXVIIl+PrL l+Kn. t(Katalog prehistoriske zbirke, sv. 1.).
1957.
4. (sa A. Bcnac) Glasinac. Dio II. eljezno doba. Sarajevo, Zemaljski muzej , 1957 ,
127+TbLI-L+PrL I .(Katal og prehi sroriske Lbirke,sv. 2.).
1958.
5. Bari ce - Nekropola kasnog bronzanog doba kod GZM n.s. A, XIII, 1958.,
77-96+TbL J-Il.
1959.
6. Glasinac 1957. - Rezultati revizionog iskopavanja tumula tipa. GZM
n.s.A, XIV. [959,53-85+Prl. III+Tbl. I-XIV.
1961,
7. Donja Dolina. necropol e de I' age du fer. lnventaria archaeologica, fasc. 3, 1961. ,
Beograd,Y21-Y30.
8. Rezultati sondiranja na praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli. GZM n.S. A, XV-
XVI , 1960-1961,79-139+PrL 1-2+TbL I-XV.
1962.
9 Gradi nsko naselj e na glavici .GZM n.s. A, XVll, 1962,4 1-61+Prl. 1+Tbl. l-
IV
IN MEMORIAM AKADEMIK BORIVOJ
IS
1964.
10. Osnovne karakteristike materijalne kulture Ilira na njihovom centralnom
U: Simpozijum o teritorijalnom i hronolokom Tlira uprai storijsko
doba. Sarajevo, Akademij a nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1964 . 95 -
I34+Krt. I-IV+Tbl. T-VI (posebno izdanje IX, CBI l).
II. Die Tnschrift von BugOjno und ihreChronologie. Archaeologia iugosl<tvica V, 1964..
2S-32+TbII-VII+Prll.
1965.
12. Uvod u stratigr<tCiju i hronol ogiju prai stor ij skih gradina u Bosni. GZM n.s . A. XX.
1965 , 27-14S+Prl. 2.
1967.
13. O izvorima za istorijU Autarijata. Godinjak V, CBI 3, 1967.,103-122.
1970.
14. tipovi kasnog bronzanog doba na Delmata,Godinjak VIII ,CBI 6,
1970 ,67-96+Krt. I-III.
1975.
IS. Pod bei Bugojno, eine befestigteSiedlungderBronze und Eisenzeit in Zentralbosnien,
Sarajevo, Akademija nauka iumjetnosti Bosne iHercegovine, 1975 ., 121 - 129+PI 1
(posebnaizdanjaxxrv, CBI 6)
J6. Zwei spezifi sche Typen der westbalkanischen Bogenfibel. WMBHL V, 1975., 19-
39+Kn. I.
17 . Die Befestigungen und befestigte Siedlungen des Glas inacer Gebietes, Akademija
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1975 .. kolokvij
ilirska naselja"(Mostar24.-26. oktobra 1974.), 93-IOI+Tbl. I, 1-4, II, 1-6,
Karta l.
1976.
18. Metalurka djelatnost grupe u Bosni. Godinjak XJIl, CBI II, 1976,
105- 115+Tbl. I-III.
19. Od Butmirado Ilira. Sarajevo, VeselinMaslea, 1976., 1 -333.
1978.
20. Velika gradina uVarvari - Idio (Slojevi eneolita, ranog isrednjeg bronzanog doba).
GZM n.s. A, XXXII , 1977. (1978.) ,S-J7S+PI. 2,3+TbJ. I-XLVII.
1979.
2J. Kneevski grobovi U: Sahranjivanja kod Ilira. Zbornik radova
prikazanih na skupu, Zlatibor 10.-12. maj. Beograd, Srpska akademija
16
ZDRAVKO MARie
nauka i umetnosti - Balkanoloki institut, 1979. , 143-169. skupovi ViIl ,
Odeljenje istorijskih nauka 2).
1980.
22. metalurgije eljeza na sjeverozapadnom Balkanu. Godinjak X VIII,CB1 16.
1980.63-79.
23. "Schnur" i "Litzen" keramika na Neretve. U: Dolina rijeke Neretve od
prethistorijedo ranogsrednjeg vijeka. Znanstveniskup- 4.-7. X 1977. Split ,
1980., 35-43 (izdanje Hrvatskogarheolokogdrutva5).
24. La prima e media ela del bronza sulle coste orientali dell' Adriatico e sul.suo retro-
terra - Rano isrednje bronzano doba na obali Jadrana iunjegovom
Godinjak XVlII, CBr 16, 1980.,5-20+Fig, 1-6+Tav. I-VIII.
1981.
25. Neka pitanja hronologije bronzanog doba GZM n.s. A. 35,
99-140. 1980.-1981.
26. Tumulusi eljeznogdoba uGubavici. Hercegovina2, Mostar 1982. , 13-32+PI. 1-6.
1983.
27. Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, 183-190, Sarajevo,
1983.
5
1h
28. Importation of Bronze Vessels in the Western Balkans (7
1h
to Century). U:
L'Adriatice tra medilerraneo e penisola baicanica nell'antichita (Lecce-Matera, 21-27
allobre 1973.). Taranto. Istituto per la Slona e I'archeologia delJa Magna Grecia,
1983., 147-154+Tbl. XXXII-XXXVIII.
29. Prelaznazona. Praistorijajugoslavenskihzemalja IV, Sarajevo 1983., 390-412.
30. Regionalne grupe ranog bronzanog doba. PraislOrijajugoslavenskih zemalja rv, Sa-
raJevo 1983., 144-190.
31. Srednjobosanska kulturna grupa. Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, Sarajevo
1983., 413-432+Tbl.LXII-LXIV
32. Eneolitski supstrat. PraistorijaJugoslavenskih zemalja rv, Sarajevo 1983 , 103-113.
V. I - B. 1983.
33. Einige Bemerkungen zum Problem der Entstehung der Bronzezeit-kulturen, Godi-
njakXXl,CBI 19, 1983 ,9-13.
1984.
34. PraisloriJsko rudarstvo imetalurgija uBosni i Hercegovini - stanje i problemi iSlra-
ivanja. GodinjakXXIl,CBI20. 1984" 111-144/krt. 1.
35. Bronzano i eljezno doba. U: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih
vremenado pada ovih zemalja pod osmansku vlasI. 2.izd. Sarajevo, Veselim Maslea.
1984.. 101-190.
36. Umjetnost kasnog bronzanog istarijeg eljeznog doba na jadranskoj obali i
njenom Simpozijum "Duhovna kultura Ilira" (Herceg Novi, 4.-6. novembar
IN MEMOR!Alv!AKADEMIKBOR1VOJ
ISl82) nauka i Basne I
Tbl. l-VI (Posebna LXVII, CBI IIJ.
1986.
Ole clcr aus der Sicht der Vor und
- Kandlcr Paisson, VOlker,
55-74.
1987.
38. Donja Dolina Sanski most.
1987.,232-286+Tbl. XXIV-XXIX.
39. nska grupa, Praislorija
442-4tW+Th!. XLVIII-L
40. grupa.
-528+TbL U-UIL
kultura.
64hTb!LX-LXV V
1989.
17
1984.. 7-40-
U:Bernhard
York. I
V.
V. Sarajevo. 1987.,
1987.. 481
1987., 575
42. Posuka kultura. GZM n.s. A. 61 127.Tbl. I-XVlll, Krt I.
1990.
die slruktur der Viehzuchl lm nordwestlichen Balkan warend der Brom.e-und
Elsenzeil. XXVIlI, CBI 65-73.
1991.
44. Pod kod doba II Bosni. Sveska I:
1-58+Krt. l.:-Tbl. J-29+PrI. I ll.
L DK 929 BOJan ovsk i L
012 Bojan ovs ki 1.
IN MEMORIAM
Dr. IYO BOJ_-\'\JOVSKI
(1915. - 1993 )
Dr. Ivo Bojanovski , arheolog i konzervator, iz
kraja, koji je znanosti i kulturi podari o
veliki broj intelektualaca, istaknutih znanstvenika i
kulturnih tadnika. Svoje znanstveno i kulturno djel o-
va nje Bojanovski je ostvario radom erudite na
ispitivanjima i srednjovjekovne batine BiH. I
Njegovo djelo je ne samo u znanost i kulturu
BiH nego i daleko ire u Evropu kojoj pripadaju i ov i
prostori .
Dolazak Ive Bojanovskog J 960. godine u tadanji
Zavod za zatitu spomenika kulture, prirodnih zname-
nit osti i rijetkosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu na
mjesto arheologa bio je kako za njega tako i za ustano-
vu veliki dobitak. Institucija je, kako se kasnije
vati. dobila vrsnog znanosti i iroke kulture. a on priliku da svoje in-
telektualne sposobnosti i naobrazbu pokae u ispitivanju i sred-
nJovj ekovne arheologije. nap ose na polju konzervacije i zatite i srednjovjekov-
nih obj ekata.
:'\jegovim dolaskom se intenzivirala suradnja na polju arheologije Zavoda i Ze-
maljskog 1lluzeja. O tome veo ma zapaeni prilozi u Glasniku , glasilu Zemaljskog
muzeja, najstarije institucije u Bosni i Hercegovini. Zbog poslovnih i
nih sastanaka odran ih u Muzeju , a zbog provedenih studioznih sati u Biblioteci
mog :v!uzeja, Ivu Bojanovskog smo drali kao svog Takva suradnja i njegova
pnsutnost u Muzeju razlog je da se Zemaljski mULej u ovom broju Glasnika zahvali i iskreno
odui lvi Bojanovskom kao svom dugogodinjem aktivnom suradniku. Drugi razl og bio
bi posthumn o objavljivanje njegova rada o nalazu iz Polja kod Vlase nice, zna-
priloga za povijest i kulturu BiH. 2
Kako je ovaj rad u njegovoj karijeri ar heologa - znanstvenika bio i poslj ednji, ne
moemo sc oteti dojmu da je i sam dr . 1. Bojanovski njime elio podariti Zemaljskom
muzej u vrijeclan arheoloki nalaL s pi sanim pril ogom kao njegov pozdrav kolegama u
Muzeju i il.van njega. Ivo Bojanovski je bio veoma studiozan i teio je k znanju kao
Vi di : Bibli ografija J. BOJanovskoguovom brOJUGZM.
Vidi uovom brOJU GZM:Rimski grobni nalaz iz U Bosni. 164-212.
19
IN MEMORIAM Dr. JVO BOJANOVSKI
"cervus ad fonles aquarum .... ",1 za znanost i bolju
kod nas.
Rodio se 16. 1 1915. u Grabovcu u upi Osnovnu kolu i gim-
naziju zavrio Je u Dubrovniku. Po zavretku gimnazije odlazi na studije u Zagreb, gdje na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1937. godine diplomira XVIII grupu znanosti.
ftlo[ogiju s arheologijom i staroga vijeka.
Poslije studija krenuo je kao mlad profesor-suplent, jezike, [a-
tinski i vrijeme kao profesor-suplent ostaje u Zagrebu, pa onda odlazi u
Dubrovnik, odakle opet kao srednjokolski profesor nastavlja raditi u Kninu, a kao nje-
govo mjesto slubovanja spominje se i Karlovac.
Zavretkom II svjetskog rata dolazi u Bosnu, prihvativi slubu srednjokolskog profe-
sora u Banjoj Luci, pa zatim u Doboju. Iz Doboja kao iskusni profesor s nao-
brazbom prihvata u Sarajevu odgovorno mjesto profesora na Prvoj gimnazij i
gdje Je stekao i uivao veliko potovanje i povjerenje. O njemu su govorili
kao o svestrano naobraenom profesoru. Kasnije su ga kao arheologa i konzervatora rado
sretali i s njim razgovarali. Mnogi njegovi stekli su fakultetske naobrazbe.
na samom djelovanja u arheoloko-konzervatorskoj slubi,
vrlo aktivno ispitivati krajeve u unutranjosti rimske provincije Dalmacije, odnosno kra-
.Jeve dananje BiH. Uporedo sa istraivanjima vezanim za konl.ervaciju srednjovjekovnih
grado\a i utvrda Bojanovski se bavio srednjovjekovnom arheologijom i njezinom povi-
istina samo s neto manjim opusom, ali u znanstvenom pogledu zapaenom.
II s[uhi Zavoda vrio je na BiH sve arheoloke radove - od obilazaka
terena, rekognosciranja, preko sondanih i zatitnih do sistematskih iskopavanja.
Dr. Ivo Bojanovski, arheolog i konzervator u zvanju znanstvenog savjetnika odlazi
vrlo skromno ili neprimjetno u zasluenu mirovinu neto prije Agresije. Tako naputa
Sarajevo i BiH 1992. godine, zemlju kojoj je najvie dao, a jedino priznanje koje Je dobio
za svekoliko djelo Jeste Povelja HKD Napredak u Sarajevu.
U njegovom arheoloko-znanstvenom radu dominira topografija
rimske provincije Dalmacije. U kontekstu ispitivanja prostora
Ivo Bojanovski se prije svakog izlaska na teren redovito temeljno pripremao, upolllava-
se sa literaturom o haju koji treba terenski reambulirati. Za njega se moe daje
BiH uzdu i poprijeko. Na osnovi takvog istraivanja krajeva rimske
provincije Dalmacije, odnosno njezina dijela dananje BiH, nastalo je znanstveno
djelo objavljeno kao monografija pod naslovom Dolahelin sistem cesta u rimskoj provin-
Ciji Dolmacij!. to je u stvari njegova doktorska teza, obranjena 1971. godine na
lilu u Zagrebu. Ovo djelo Je po metodolokom pristupu postalo poznato i te
u[u u okvire europske historiografije.
Nakon rezultata u monografiji Dolabelin sistem cesta ... Ivo Bojanovski
se nije prestao baviti rimskom topografijom ili putevima, je sa istom akribijom nas-
tavio ispitivati tragove rimskih cesta i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji u krajevima
Katalog-monogratija izlobe "Salona Christiana". Mheoloki muzej Split, Split, 1994., str. 99,
slika mozaika s prikazom dva jelena.
20
VEUKO PAKVALlN
koji nisu bili prvobitno teZOm . Na tom polju BOJanovski Je dao vie zapaenih
priloga. njima je Bosanska Posavina u antici i drugi prilozi koji se veu za topo-
grafiJu predrimskih i rimskih komunikacija kao i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji s
osvrtom na krajeve u BiH. U tom kontekstu u svjetlu arheolokih i historijskih i/.vora
istraivao je prethistorijske i komunikacije Salona-Narona, pa rimsku cestu na
relac iji Narona-Sarajevsko polje, te istom metodom rada i krajeve u Bosni.
Kao dobar poznavalac latinskog jezika, 1. Bojanovski svoje djelo Do/abelin
sis/em ces/(/. .. gradi na ispitivanju pet dobro poznatih miljokaza s I st. po Kr.
izvana u srednjovjekovni zvonik splitske katedrale) , se povijesno-
-topografskim i m izvorima-Itinerarima" i ostalim arheoloko-
-epigrafskim izvori ma s BiH. koji otkrivaju rimske puteve i njihove smjerove u
rimskoj provinciji Dalmacij i. Osim miljokaza, na rimskim stelama kao i na ostali m spo-
menicima spominju se urbana sjedi ta-municipija na ovim prostorima.'
Njegovi prilozi rimsku topografiju pojedinih
predjela. Kao topograf Ivo Bojanovs ki uloio je veliki trud i znanstveno
iskustvo u traenju lokacija rimskih urbanih naselja - urbana sredita romaniziranih ilirskih
plemena (Dalmata, Me 7.eja, Desitijata, itd.) u ovim krajevima. Vano je istaknuti nasto-
pnja Jve Bojanovskog koja su bila usmJnena u pravcu lociranja vie rimskih naselja. ur-
banih sredila-municipija. Tako on u svoJim raspravama mun. Bi sl u(ae) Vetus locira u
dananji Tomislav-Grad (Duvno) , mun. Bi stu(ae) Nova u dananje Bugojno, a mun. Baloic
u ipovu na Plivi. U pogledu ispitivanja I'imske topografije posebno je prihvatljiva nje-
gova ubikacija mun. Malvesiatum u Skelanima na Drini.
J. Bojanovski kao arheolog, istodobno potaknut najnovijim nala-
zom iz Prisoja (Tomislav-Grad), trai delmatsko sredite mun. Delminium na Duvanjskom
polju. Dok gajc ranije Karlo Pals<.:h lo<.:irao u Tomislav-Grad, dotle ga 1. Bojanovski ubi-
cira u pod planinu Lib na Duvanjskom polju. Za razliku od drugih mi-
ljcnja, njegovo lociranj e mun. Baloie, sjedita Mezeja, danas je i
smjeta se u ipovo na Plivi. U istom kontekstu je miljenje o ubikaciji He(dum") J.
utvrdi i glavnom sjeditu predrimskih i Desitijata, koje Bojanovski locira na ue
Breze-Kiseljaka
U daljem i istraivanju topografije Ivo Bojanovs ki kao istaknuti
arheolog pruio je zapaen doprinos u ispitivanju rimskog rudarstva i metalurgije, osobi-
to eljeza. U tom pogledu on je dao doprinos u ispitivanju rudarstva i
metalurgije u krajevima Bosne ili u kraju Argentariji s glavnim sjedi-
Lem u mun. Domavium za provinciju Panoniju i Dalmaciju, danas Gradina u Sasama('
Na tom Rimljani su intenzivno eksploatisali rude olovo i srebro. Uz ovo
Rimljani su razvili vrlo jaku rudarsku i metalurku aktivnost u sjeverozapadnom dijelu
BiH u krajevima Lj ubije, Starog Japre. U ovom kraju bilo je posebno
razvijeno eksploatisanje eljezne rude o jasno govore brojni epi grafski spo meni<.:i
kultnog i sepulkralnog karaktera, koje je, uz D. Sergejevskog, i I. Bojanovski .
o sudbini i opisu solinskih natpisa vidi: I. BOJanovski 1974., 17.
I. Bojanovski 1974.,65, sl. 5: 126, sLIl: 137, sL 12.
n Vidi u I. Bojanovski 1974. i 1988., odnosno u Bibliogratiji I. Bojanovskog.
21
IN MEMORIAM Dr. IVO BOJANOVSKI
je u svojim radovima
Kiseljak). U kontekstu istraiva-
i doprinos Ive
bez sumnje su arheoloka iskopavanja. spada arheoloko iskopavanje
lokalitela na Humcu je vaan za rimsku ovih
ili stalan tabor u
kojima
ilir-
tu mansio
na-
U njegovom radu obzirom na
i
Osim to je
unutar njega zalitio je i kao to presa
obradu maslina i V\!12l.
I. BOJanovski 1974. 1988.
22
VEUKO PAKVAU N
Pored konzervacije objekata na lokalitetu Mogo rJel a zatitom njegovi h
(bas ili cae geminae), Bojanovski je posebno ostao zapaen starokr-
starin a. U tom SVJetlu. veliki doprinos je dao u za titi dobro poznate i kulturno-
pov ijesno bazilike iz V-VI sr. u Brezi, na prostoru gdje se nalazilo glavno sre-
dite ilirsko- panonskog pl emena Desitijata He( dum?), uloivi pri tome mnogo znanja i
truda, se istovremeno pitanjem Gota u ov im krajevima.
Ivo Bojanovski, arheol og i konzervator . ne zaboravlja ni za titu sred nj ovjekovnih bo-
sansk ih gradova-utvrda iz XIII-XV Sl. Od obj ekata srednjovjekovne povijesti i kulture
koj ima je posvetio panju se srednjovjekovni gradovi Bobovac, KraUeva Sutjeska,
Maglaj. Dobor. Soko nu Plivi i Na tom planu suraduje sa istaknutim bosansko-
Mheologom i Pav om na za titi veoma
nih gradova za povijest Bosne prij e osmanskog osvajanj a.
Kruna znanst venog i kulturnog rada 1. Bojanovskog Je njegova monogra rija Bosl1o i
Hercegovinu II doba (1988.). To j e zasigurno vrijedno znanstveno djelo koje
dugo ostat i nezaobil azno u antike na prostNu BiH. pa i ire. Djelo predstavlja
uspjenu sinIet sku st udiju u koju Je nJcn autor usp io ugraditi slogod inj e rezultate istl'Ui-
vanja i arheo logije i povijesti u okvirima institucija BiH (Zavod za
spomenika kulture. Zemaljski lTtu 7.ej i druge) .
Ivu Sojanovskog, arheologa i konzervatora, moemo uvrstiti u red istaknutih i zaslu-
nih MheoJoga BiH i svrstati uz bok K. Patschu i D. Sergejevskom.
Dr. Veljko PAKV ALlN
I
IN MEMORIAM Dr. [VO BOJANOVSKJ
R/1DO VA n'E
ARhEOLOG,4 I KOl',,'ZERV/1TORA
mem znamenitosti i
tematski, nego kronolokI. Navedeni su
relevantnim
referati sa l iili radovi,
Ovdje navodimo uArheolokom leksikonu BiH, tom I,
oblasti
znanstvene
karaktera
ne moe pretendirati na
radovima novinarskog ili
Bulletin JAZU
CBr
GZM n.s. A
Dolabelin sistem cesta u Centar za balkanolo-
ka Bosne i 1974,,277
u doba. Djela LXVL Centar za balkanoloka
19S8.
1962.
Arheoloki Nae starine 1962.,7-16.
24
VELJKO I'AKVALfN
1963.
4. Grebine, Gornji Vakuf- radionica. Arheoloki pregled 5, Beograd, 1963..
122- 125.
5. Nalaz srednj ovjekovnih mamuza na Crkvini u ipovu. Nae starine VIII. Saraj evo.
1963.. 167- 17 I.
1964.
6. Nastava kkonzer vatorskih radova na gradu Bobovcu. Naestarine IX. Saral evo. 1964..
103-121.
7. Biljeke izarheol ogije 1. Nae starine IX.Sarajevo, 1964., 193-198.
8. Blagaj na Sani .BulletinJAZUXII br. 3.,Zagreb, 1964.,6-18.
9. Dretelj, - grob s grobnim oltarom. Arheoloki pregled 6, Beograd,
1964.. lOJ-103.
10. grobovi na svod u injihova prethodna konzervaciJa. Nae sta-
rine IX.Sarajevo. 1964.. J03- J22.
II. Rimske stele iz Kl otij evca na Drini. Nae starine IX,Sarajevo. 1964., 189-192.
1965.
12. Arheoloki pabirci s Domavije. i za kulturnu istol'iju
Bosne VI, Tuzla, 1965., 101-110.
13. Crkvina. Cr veniea, Duvno - bazilika, praistorijski i nalazi.
Alheoloki pregled 7.Beograd, 1965.. 135-140.
14. No vi vOl ivni relj efSilvana i Dijane. Bull etin JAZU XIII br. l.-2.-3.. Zagreb, 1965.,
11-23.
15. Slari grad Maglaj - ikonzer vatorski radovi 1962. i 1963.g. Nae starine
X,Sarajevo, 1965 ,61-97.
1967.
16. Arheoloko-epigrafska biIjeka sa Drine. lanci i za kulturnu istoriju
Bosne VII. TU/.la. 1967.4-53.
17. iMirue. - isrednjovjekovne
Arhcoloki pregled 9. Beograd, 1967.. J88-191.
18. Iz rada Arheolokog rei'erata Zavoda. Nae starine Xl.Sarajevo, 1967., 187-196.
19. NeiJo/nata varijanta barbarske tetradrahme. vijesti 25. Zagreb, 1967..
7-9.
20. Novi ilirsko- ljem iz Crvenice. Nae starine xr,Sarajevo, 1967. , 181-186.
21 . Rimski kamenisiJomenici izRogatice.Nae sLanne XI ,Sarajevo, 1967.. 143-164.
22. Vrbljani. Grad, - rel'ugij . Arheoloki pregled 9, Beograd. 1967..
I19-121.
1968.
23. Grad. Gornji Vrbljani, - kasLeI. Arheoloki pregled 10, Beograd .
1968.. 156- 159. Tabl. LIV.
25
IN MEMORIAM Dr. [VO BOJANOVSKI
24. Municipium Malvesiatium.Arheoloki radovi irasprave VI. Zagreb, 1968.. 241- 262.
25. Prisoje. Buko Blato, Duvno- bazilika. Arheoloki pregled 10. Beograd.
1968, 162-165.256.
1969.
26. uljara na Mogorjelu irekonstrukcija njenog torkulara.Nae starine XII, Sa-
rajevo. 1969..27-54.
27. MogorjeJo - Rimsko Tun'es ( Prilog topografiji provincije Dalmacije ). GZM n.s. A,
XXIV.Sarajevo. 1969 , 137-163.
28. Sa Demal bazilika u Brezi . Problem i konzervacija. Nae stari-
ne XrI. Sarajevo,1969.,7-5.
29. MogOIjelo. Prikazdjela E. Dyggvea i H. Vetlersa. Nae starine XrI. Sarajevo. 1969,
191-196.
1970.
30. Pelva i Salviae. Prilog topografiji rimske provincije Dalmacije. Adriatica.
Praehistoricaet Antiqua, Zagreb, 1970.. 503-522.
31. Nova epigrarska potvrda Delminiuma sa Duvanjskog polja. GZM, n.s. A. XXV. Sa-
rajevo, 1970.,5-18.
1972.
32. Mogorjelo. Das rbmische Turres.Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herze-
gowinischen Landesmuse ums, Band II Heft A- Archaologie,Sarajevo, 1972. , \85-214.
33. Severiana Bosnensia. i za kulturnu istoriju Bosne IX, Tuzla,
1972 ,37-52.
34. Novi Elagabalov miljokaz iz Bosanske Posavine. Vjesnik Arheolokog muzeja u
Zagrebu - 3. ser. Vl-VII, Zagreb, 1972.-1973.,163-176.
35. Pavlovac na Naestarine XIII, Sarajevo, 1972.,71-77.
36. Sokol na Plivi. Nae starine XIII ,Sarajevo,41-69.
1973.
37. na Sani, - srednjovjekovni grad. Arheoloki pregled 15, Beograd, 1973. ,
100-105.
38. Problem ubikacije Bigeste. GZM n.s. A,XVII-XVIII, Sarajevo, 1972.-1973.,303-3 II.
39. Rimskacesladolinom Bosne injezina topografija. Simpozij "SrednjovjekovnaBosna i
europska kultura". IzdanjeMuzeja gradaZenice. Radovi III. Zenica, 1973.,393-414.
40. Rimska cesta Narona- Leusinium kao primjer nog kontinuiteta.Godinjak
X. CentarI.a halkanoloka ispitivanja8, ANUBIH, Sarajevo, 1973., 137-187.
1974.
41 . Baloie- rimski municipij uipovu na Plivi. Arheoloki radovi irasprave VII ,JAZU.
Zagreb, 1974.. 347-369.
42. Krupa na Uni, Krupa- srednJovjekovno itursko Arheoloki pregled 16,
Beograd, 1974.,129-132, 172,Tabl. LIV, iLV, l.
26
VEUKO PAKVALIN
1975.
4.\ Novi rimski miljokazi izLjubomiraiPoljica kodTrebinp.Tribunia l. Trebinj e. 1975..
53-64
44 . Nouvelle confirimation epigraphique de Delminium dans le Champ de Duvno.Wissen-
scilaftllche Mitteilungen des Bosni sch-Herzegowinischen Landesmuseums . Band V,
Heft AArchiiologie,Saraj evo. 1975. ,41-56.
45. Le municlpe inconnu dans le pays des Ditions. iva antika XXV, Skopje, 1975.,
265-271.
1976.
46. Toponimi "Ad fines"(Itin.AnlOn.. Tab.Peut) i njegova (Sinonimi toponimi
Ad Fines. Equoranda, Godinjak XIII, Centar za balkanoloka ispitivanja
II. ANUBIH, Sarajevo, 1976 ,307-320.
47. polje uantici. Tribunia2,Trebinje, 1976.. 17-44.
48. Ranosrednjovjekovno u Vrbljanima na Sani. GZM n.s. A, XXIX, 1974.,
Sarajevo,(1976) ,245-258.
1977.
4LJ natpis Maksimina iz Narone. Arheoloki vestnik XXVlIl, Ljubljana.
1977. Ul7-I96.
SO Novi spomenici Silvanove kultne zajednice s polja. Vjesnik Arheolo-
kog mUL:eja uZagrebu 3.ser X-XL Zagreb, 1977.-1978., 115-132,
SI Dabrac, Grad - srednjovjekovno i tursko Arheoloki
rregled 19. Beograd, 1977 ,111-114.
52. Bosanska Posavina u antici usvjetlu novih istraivanja. U: gradovi i naselja
LI junoj Panoniji i Varadin, 1975. sekcija Saveza
arheolokih drutava Jugoslavije, Hrvatsko arheoloko drutvo i Gradski muzej u
Varadinu, 1977.. 147-154.
53 Prilozi za lOpograCiju rimskih ipredrimskih komunikacija inaselja u rimskoj provin-
ciji Dalmaciji (s posebnim osvItom na Bosne iHercegovine). 1- Prethisto-
rijska i komunikacijaSalona- Narona I njena topografija usvjetlu arheolokih
i historijskih izvora.Godinjak XV, Centar za balkanoloka ispitivanja 13, ANUBIH,
Sarajevo, 1977., 83- J52.
54. Rimski natpisi izdolineTrebinjice.Tribunia 3,Trebinje, 1977.,67-98.
1978.
55. Einige Ergebnisse in der Erforschung Millelallerlicher Burgen in Bosnien mir Beson-
derer BcachLUng der Transformation der Burgen in Artilleriefestungen. BaIcanosla-
vica 7. Prilep, 1978.,71- JOO.
56. Prilo7,i za topografiju rimskih I predrimskih komunikacija inaselja u rimskOJ provin-
ciji Dalmaciji (s obzirom na Bosne i Hercegovine). 11- Prethistorijska i
rimska cestil Narona - Sarajevsko polje s limitrofnim naseljima. Godinjak XVII.
CentarTa balkanoloka ispitivanja ANUBIH 15, Sarajevo. 1978,51-125.
IN MEMORIAM Dr. IVO801ANOYSKJ
1979.
57. i rimski nalazi s GZM n.s. A, XXXIIl, 1978..
1979.. 115-1
58. Dva rimska XV
1980.
Dalma-
1980,
60. Arheoloko istraivanje arhitekture sa ostacima objekta logora i na-
od l do nove ere na lokalitetu kod
IIL 1980,36+/30/.
61. katel II VrbJjanima na Sani. GZM n.s. XXXIV, 1979.. Sa-
1980.. )15-126
62. Neretve. . Dolina Neretve od
ranog M . X 1977..
181-192.
1981.
63.
64. rimski logor. Arheoloki
65. bazilika u Vrbi na
1980.-1981..195-211
66.
.1982.
67. Noviji rimski nalazi s ll. GZM n.s. A.
15-40.
68. i za kulrurnu
Bosne XIV,
69 rudarstvo u l numll:-
izvora. Arheoloki radovi
.1983.
70. u doba. Zbornik ....v;c'-"'v"" drutva BiH L
1983179-18t.
7I. O rimskom rudarstvu i Bosni. Rimska LI Starom
(Prethodni drutva BiH I,Sarajevo. 1983..
119-130.
28 VEUKO PAKVALIN
72. Praetorium fundi uSuvaji kod Bosanske Dubice. Zbornik Arheolokog drutva BiH
I. Sarajevo. 1983.211-216.
73. Trebinje - rimski Samo (Asamum) s kratkim osvrtom na ager kolonije Epidaura
Tribunia 7. Trebinje. 19!53. 7-36.
1984.
74. Prilozi za topografiju rimskih ipredrimskih komunikacija inaselja urimskoj [lrovln-
ciji Dalmaciji (s obzirom na Bosne iHercegovine) IV. - Rimska cestaSiscia
- Sirmium (Tab Peul.) injena topografija. Godinjak XXII, Centar za balkanoloka
Ispitivanja Bosne iHercegovine 20. ANUBIH, Sarajevo, 1984., 145-265
75. Razdoblje rimske uprave. U: Visoko i okolina kroz historiju I, Skuptina optine
Visoko. Visoko. 1984., 49-99.
1985.
76. Epigrafski i topografski nalazi sa Bigeste (Pagus scunasticus). U:
100 godina Muzeja na Humcu ( 1884-1984.),Ljubuki, 1985..65-94.
77. Ilirska plemena u Hercegovini i njihov smjetaj. Tribunia IX, Trebinje,
1985. ,7-24.
1986.
no Noviji I'imski epigrafski nalazi s polja ][1. GZM n.S. A. 4()-41. Sarajevo.
1985.-1986.. 79-108.
1987.
79. Prilozi za topografiju rimskih ipredrimskih komunikacija inaselja urimskoj provin-
ciji Dalmaciji. V- Gornje Podrinje usistemu rimskih komunikacija.Godinjak XXV,
Centarza balkanoloka ispitivanja23. ANUBIH,Sarajevo, 1987. ,63-\74.
1988.
80. Ad CIl Ill. 1741, Obod kod Cavtata (Epidaurum). U: Arheoloka istraivanja LI
Dubrovniku i Znanstveni skup u Dubrovniku 1.-4. X 1984..
Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva 12. Zagreb, 1988., 10I-I 10.
81. Doba Rimskog Carstva, Principal. Arheoloki leksikon BiH, tom I. Sarajevo, 1988..
29-35.
82. Arhitektura, doba Rimskog Carstva (Principat). Arheoloki leksikon BiH, tom 1.
Sarajevo. 1988.. 56-57.
83. Illyricum /Ilirik!. Arheoloki leksikon BiH. tom l, Sarajevo, 1988.,93-94.
84. Metalurgija, doba rimske vladavine. Principal. U: Arheoloki leksikon BiH, LOm I.
Sarajevo. 1988.. 106-107.
85 Naselpdoba RimskogCarstva. U:Arheoloki leksikon BiH.lom I. Sarajevo.
117-1 19.
86. Rudarstvo. doba rimske vladavine. U: Arheoloki leksikon BiH, tom 1. Sarajevo.
198!S. 149-150.
29
IN MEMORIAJ'vI Dr. IVO BOJANOVSKI
87. doba rimske vladavine. U: Arheoloki leksikon BiH, tom I, Sarajevo.
1988., 151-156.
1990.
88. Legio VIII Augusta u Dalmaciji. Arheoloki vestnik 41, alov zbornik, SAZU,
Ljubljana, 1990.,699-712.
2001,
89. Rimski grobni nalaz iz u Bosni, GZM n. s. A, 48-49, 2001,
164-212.
UTERATURA
1. BOJANOVSKI 1988. Bibliografija. U: Bosna iHercegovina u doha.
Djela LXVI, Centar za balkanoloka ispitivanja 6,
ANUBIH, Sarajevo, 1988.. 401-402.
D. BOKAN 1988. BibliografUa,popisdjelacitiranih utomu 1-3 Arheo-
lokog leksikona BiH, Saf<ljevo, 1988., Autorski niz,
206-208.
*>.-:*
1988. Spomenica stogodinjice rada Zemaljskog muzeja
Bosne iHercegovine,Sarajevo, 1988.
I
UDK903 (4976Glasinac) "632"
Zilka
Originalni rad
POD LIPOM- PALEOLITSKOSTANITE
NA VISORAVNI
Uradu jedat pregled dvogodi njih istraivanja paleolitskog stanita pod lipom kO.ia
su sa zadatkom da se gravura na stij eni otkrivena 1987. godine, odredi II
siguran kulturni kontekst. Prezentirani malerijal jeodabran na osnovu elemenata za kompa-
raciju SJ srodnim nalazi tima. Njegova kulturna determinacija idefinicija odredena je bez
razmatranja raznih melOda datovanja i njihovih vrijednosti. Izdvajanje kulturnog facijesa
donl eg paleolitaJt uvod u novu problematiku paleolita u Bosni i Hercegovini.
Osnovne tipolokc kvali!"ikacij e paleolitskih kultura pokazuju vizuelnu sa istovre-
menim nala;jtima u i Italiji. ttsa Crvenom stijenom u Crnoj Gori. ali su mnogo
iaaajnije osobine sa istovremenim kulturama paleolita u regiji Bosne,
pa idalj e sa nalazitimali centralnoj i Evropi .Zbog pomanjakanja palconlOlokih
igeolokih analiza,jo ne moemo sa S kojim kulturama su zaista ugenet-
skoj vezi.
UVOD
Paleolitsko stanite pod lipom otkrivenoje za javnost 1987. godine u vrijeme se-
zone arheolokih istraivanja na Gradini uselu Brdo, Sokolac. Tim rado-
vima rukovodiojedr .Blagoje Govedarica. II toku rekognosciranja blieokoline Gradine
otkrivenje gravirani crtena stijeni iprikupljenaje kremenih arte-
fakata kultura.Prvo sondano istraivanje novog lokaliteta izvrenoje
u augustu 1988.godine, uokviru programa i materijalnih sredstava projekta "Istraivanja
naselja eneolita i bronzanog doba pa ovom prilikom izraavam
svoju zahvalnost kolegi Govedarici iostalim njegove ekipe na usrdnoj pomo-
te posebno za ovog spomenika paJeo1itske umjetnosti.
Ne samo gravure iprobna sondiranja bila suvi estruko dragocjena.Poka-
zalo se daje nalazite zanimljivo za istraivanje paleolita sa stratigrafskog ikulturnog sta-
novi ta, a posebno za paleolitske umjetnosti na naim prostorima. Otvaranjem
samojedne test sonde (vidi Prilog 4), ustanovljenojedajeovo nalazite slOJevito, te da
nam moe pruiti podatke o kulturama donjeg, srednjeg i gornjeg paleolita, a
identifikovane su ikulture mezolita,ranog neolita ieneolita.
ZILKA KUJUNOIC-VEJZAGIC
34
Paleolitska umjetnost jo uvijek je nedovoljno istraen fenomen. Kada je o pod-
Balkana njeni traoovi za sada su samo u Bosni i Hercegovini, tako
) o
da svaki novi nalaz otvara novi problem i nove za potpunije razumijevanje
ovog fenomena. Pitanje porijekla ove umjetnosti na lokalitetu Badanj kod Stoca u Herce-
govini i na stijeni pod lipom na visoravni, i pored nekih prepoznatljivih
analogija, ostalo je u domenu hipoteza. Utjecaji iz mediteranskog kulturnog kruga svaka-
ko nisu zanemarivi, ali novija arheoloka istraivanja na srednjeg Podunavlja i
Ukrajine navode nas na misao da porijeklo umjetnosti, koja je nastala na naem tlu krajem
pleistocena i hojocena, treba traiti upravo negdje u ovim krajevima. i
lokaliteta pod lipom otvorile su se nove za postavljanje rjeenja od
za paleolita, i zbog toga se sis-
tematsko istrai vanje nametalo kao nUna obaveza prema nauci.
Sistematska iskopavanja planirana su u okviru tri godinje kampanje, od
1991. do 1993. godine kao slobodno programirani projekt pod nazivom "Porijeklo paleo-
litske umjetnosti Bosne i Hercegovine". Projekt je finansirala nekadanja Samoupravna
interesna zajednica nauke Bosne i Hercegovine. a trebao je biti realiziran kao multidiscipli-
narno istraivanje u saradnji sa i iz Francuske, Engleske i
Holandije. Osnovni ciljevi ovog istraivanja su bili prirodnog ambijenta i
kulturnog razvoja vrste Homo sapiens sapiens u kasnom pleistocenu i ranom holocenu,
sa posebnim osvrtom na njegovo stvaralatvo. Da bi se provelo takvo istrai-
vanJe bio Je potreban koordinirani i kombiniiani program regionalnog istraivanja. odnosno
planska rekognosciranja i paleogcografska rekonstrukcija ireg okolia i prirodnih pute-
va od Mediterana prema i od Panonije preko Glasinca prema jadranskoj obali . te
sistematsko iskoJlavanje samog nalazita. Cilj ove vrste projekta mogao se poste-
peno, uz gradnju baze podataka, analizu i interpretiranja ostataka materijalnih kultura sa
ovog lokaliteta i njemu poznatih u ovoj oblasti istraivanja.
Prva sezona trogodinjeg istraivanja slobodno programiranog projekta, i pored znat-
nih problema koji su ometali planirani rad, dalaje obimne i zanimljive rezultate. Najpo-
gubnija za ovaj projekt bila je situacija u naoj zemlji
koja je nastala zbog razbuktalog rata u Hrvatskoj u ljeto 1991. godine. Naa nastojanja
da pridobijemo za ovaj projekt uvaene iz
centara Evrope nisu urodila plodom. Sve vlade zemalja jednostavno su zabranile
svojim odlazak u ex Jugoslaviju iz sigurnosnih razloga. Osnovni nedostatak
istraivanja paleolita kod nas nedostatak nekih profila koji su neophodno
potrebni za rekonstrukciju paleolitske klime, biljnog pokrova, geografskog pejsaa i dru-
gih okolnosti , bez nije dobiti pravu sliku o ivotu u naim kraje-
vima. Prisustvom stranih s profilom koji jo ne postoji kod nas , osigurava se
kvalitemo radova i najbolje opservacije rezultata istraivanja. Posebno su
nam nedostaJalc kolege iz Instituta za prahistoriju Univerziteta u Bordeauxu u Francuskoj.
gdje djeluje eminentna ekipa svih profila. Sezonu istraivanja smo
sa ekipom i studentima arheologije iz Beograda.
I Z. 1989.
35 PECINA POD LIPOM - PALEOLl TS KO STANI STE NA GLf\SINACKOJ VISORAVNI
Po planu projekta, u prvoj godini istraivanja bila su i detaljna rekognosci-
ranja Biotice, ali od tog posla smo morali odustati zbog sigurnosti
ekipe. No, krajem septembra, po zavretku sistematskih istraivanja obili smo i snimili
situaciju u neko.liko ranije poznatih u kojima su otkrivene gravure ili
bojeni crtei na stijenama, a to su: u selu kod Kladnja,
u Budnju kod Miljevine, Kozlogradske stijene u kod
i StUena pod pismom u ljebu kod Viegrada. Crtei u ovim poznati su
dugi ni z godina, ali se nitko do sada nije serioznije bavio definicijom ove veoma
ne kulturne zaostavtine. Nakon nalaza gravure na stijeni pod lipom, koja stoji u
kontekstu paleolitskih kultura, i na osnovu nekoliko objavljenih radova Baslera o na-
lazima prethistorijskih crtea, pretpostavljali smo da je na naim prostorima paleolitska
umjetnost zastupljena brojnim primjercima
2
Snimanje i detaljna analiza crtea u nabro-
janim objektima dali su dovoljno indicij a da se dio njih opredijeli u pal eolitsku kulturu
pored eneolitskih, srednjovjekovnih i recentnih urezivanja scena i poruka. Tu
se posebno izdvajaju gravirani crtei u u i kod Miljevine.
Ali crtei za perioda naeg interesovanja uglavnom se nalaze nie od
crtea epoha, a ponekada su potpuno ili zatrpani sedimen-
tom, ili su pak prekriveni debljim slojem mahovine. Svi ovi nalazi doprinose irenju prob-
lema paleolitske umjetnosti na naem tlu, ali istovremeno daju nove podatke za uspjeno
rj eenje nekih vanih pitanja koj e smo imali kao cilj naih istraivanja. Zato je za
godine potrebno predvidj eti, prije svega, sondana istraivanja na objektima koji sadre
gravirane crtee, a potom detaljnom analizom ukupnog materijala dati njihovu , makar i
kulturnu definiciju, da bi se potom pristupilo kompleksnijem istraivanju
svih nalazita.
GEOGRAFSKI POLOAJ NAlAZITA
Vi eslojno nalazite pod lipom lei na samoj periferiji zaseoka brdo, 2 km
juno od naselja Kneina, na priblino 900 m nadmorske vi sine. Admini strativno ovo
pripada Sokolac (Prilog 2).
pod lipom poznata je jo pod nazivom To je zapravo skup
upljina i potkapina smjetenih u amfiteatarskom udubljenju, koj e su formirane u verti-
kain im stijenama na strani vapneno-dolom itskog grebena koj i se protee
u dinarskom pravcu, tj. od sjeverozapada prema jugostoku (Prilog 3). Blia okolina je
izrazito pastoralni krajolik. Breuljci i padine, prekriveni livadama i panjacima, blago
se sputaju prema ivopisnoj dolini rijeke Biotice (Prilog l). ovo obi-
luj e pitkom vodom, a izvanredne za lov i ribolov, te obilje sirovina za izradu
Basler 1976. U tom radu autor prvi put daje valori zaciju gravure na stijeni u Badnju.
a kompleksniji pregled paJeolitske umjetnost i u jadransko-mediteranskoj regiji je dao u svoJoj
doktorskoj disertaciji Pa/eo/i1ske kU/Iure u jadransko-medileranskom Jugos/avije kuja
je odbranjena u Zadru 1979. godine.
36
l
ZILKA KUJUNDlC-VEJZAGIC
ovaj kraj gotovo idealnim za dugotrajan i miran ivot i ljudskih
zajednica.
Ovaj osebujni pejsa, gdje se na valovitoj morfologiji terena izmjenjuju planinske liva-
de sa umama, sa jugozapadne strane vezuje se za prostranu i impresivnu
visoravan, od koje je odijeUen niim prevojem, a prema sjeverozapadu doli-
nom Biotice je povezan sa poznatih Bijambarskih Za nas je to zna-
jer oba ova imaju geoloku prolost.
Prilog 1 - Foto: A. ahbaz
Bijambarske kao posebna prirodna rijetkost, dugo vremena in-
teres kod prirodoslovaca i drugih tako da podatke o geolokoj i odnosima
okolice ovih nalazimo u mnogobrojnoj literaturi. Geoloke karte iz kojih je vidlji-
va okoline Bijambarskih izradili su E. Mojsisovics, E. Tietze, A. Bittner i
F. Hauer, a osobito nestor bosanske geologije F Katzer.
Stratigrafijom kvartarnih naslaga i faunom iz tih naslaga u novije vrijeme posebno se
bavio M. MaJez, tako da smo rezultate njegovih istraivanja koristili za osnovna razu-
mijevanja stratigrafskih i sedimentolokih odnosa naslaga paleolitskog stanita
pod lipom.
1
U uvodu smo naglasili da nam je jedan od primarnih zadataka na projektu bio
istraivanje prirodnog ambijenta koj i je pogodovao naseljavanju paleolitskog u-
moviti planinski predjeli bili su pogodni za ivot u vrijeme gomjeg pleistocena. PaJe-
onto!oka obrada kvartarne faune M. Maleza na stepski biotop okolice Bijam-
barskih i na hladni klimatski reim. Maksimalno u III virmskom sta-
dijalu moglo je prisiliti paleolitskih populacija sa sjevera iz tundre
u stepa, gdje pojasevi ume prelaze ka visokim planinama prema jugu. Ove
M. Malez 1968.
37
4
POD LIPOM - PALEOLlTSKO STANITE NA VISORAVNI
populLlcije su najvjerojatnije u doba flnainog paleolita imezolita naselJavale i
pod
o
,.


Pnlog 2 - Geografski poloaj lokaliteta pod lipom - Crte: S. Kudra
Lokalitet pod lipom je dio paleolitskog koje se prua na pro-
storu Gradine, njeke Biotice i vapneno-dolomitskog grebena. Teren ispred
grebena padine koje se sputaju, negdje strmo, a dijelom sasvim blago pre-
ma rijeci. Detaljnim pregledom potkapina i otvaranjem test sondi pokazalo se daje
jek obitavao tu u vremenima gotovo na prostoru, ali koncentracija
arheolokog materijala je ispred potkapine locirane nedaleko od izvora,
Napomena l (strana 21-38; posebno na strani 24).
38
ZILKA KUJUNDZIC-VEJZAGI C
gdje Je na stijeni otkrivena i gravura, Na blagoj i irokoj padini uz sam izvor, na da-
nanjoj povrini zemljita, su u velikom broju paleolitske alatke i sirovinski ma-
terijaL Gotovo pri povr ini na niim dijelovima padine, to se prua od Abria I prema
rij eci. nal azi su tako brojni da smo te lokacije uslovno nazvali radionicama
(T III. I i 2)

I o so 100
RL!
Pril og 3 - Lokalilet pod lipom sa bli om okolinom - Crte: S, Kudra
Sve gore navedene kao i dananja konfiguracija zemljita titavog naselja
ispred grede. navode na pomisao da je ovdje dolo do odrona i klizanja masa tla
nani e prema I-ijeci Biotici , s kojim je krenuo i jedan dio kulturnih slojeva, a da se pri
tom nisu sutinski izmijenil i, Iz tog smo izvukli da su vi e poloeni slojevi uz samu
vapneno-dolomitsku gredu formirani sedimentacijom i pedogenezom, i da ih
39
.1
POD LIPOM - PALEOLJTSKO STANTTE NA VISORAVN I
in situ. Nasuprot tome, arheoloki materijal na padini je u sekundarnom poloaju i tu je do-
nesen soliflukcijom iz primarnog lei ta prUe no to je uslijedila faza sedimenata.
POKUSNA SOIVDA, 1988. GODINA
Sondu dimenzije 4x4 m iskopali smo na blagoj padini , pred ulazom u malu (Abri
l, vidi Prilog 2), na 3 m udaljenosti od stijene sa gravurom CT. II, sl. I). Ovim iskopom
eljeli smo za saznati pribline vrijednosti stratigrafije kvartarnih naslaga i odred iti
kulturnu pripadnos t nalaza prema poloaju u profilu. je ovaj skroman zahvat poka-
zao da smo otkrili problemski vrlo zanimljivo nalazite i izuzetno vrijedno za
paleolitskih kultura u Bosni i Hercegovini i u tom smislu moda, za sada, i
Zbog nedostatka materijalnih sredstava, naslage u sondi pratili smo samo do dubine
1,2 m, to da nismo ni priblino mogli odrediti do koje dubine seu kvartarni sedi-
menti l kulturni slojevi. Na kraju de setodnevnog rada sondu smo zatrpali sa namjerom da
rad nastavimo godina sistematskim istraivanjima.
Profi l horizontalnih naslaga u Sondi l mogao bi se ovako rezimirati (vidi Prilog 4):
- Sloj humozne, sivkas te i prainasle zemlje sa silnim kamenjem, sa ostacima
recentne i srednjovjekovne keramike CT. IV).
II - Zemlja boje, rastresita, izmijeana sa krupnim kamenjem.
Kulturni sloj sa keramikom skog tipa (T. V). dva kame na
otkriveno manj e vatrite.
III - i10vasta zemlja krupnog kamenj a. Kulturni sloj sa kamenom
industrijom za fin alni paleolit CT. VI i VII).
IV - Crvenkasta masna sa otrobridim sitnim kamenjem, rasprenim uglje-
nim trunjem i ostacima pleistocene faun e. Kulturni sloj bogat kremenim od bi -
cima za tellnologiju gornjopaleolitskih kultura. je ne-
koliko alatki tipolokih odlika starijeg orinjasij ena (T. Xl, sl. I lij evo; desno j e
nalaz iz Rastue u sjevernoj Bosni ; T. XIl, sl. 2).
V - oker boje sa krupnij im otrobridim kamenjem. Oko blokova lei
crvena rastresi ta zemlja u koj oj je zub spiljskog medvjeda. Kremeni od-
bici su brojni i pripadaju tehnologiji srednjeg i paleolita, jer su ova
dva sloja djelovanjem priti ska velikih blokova ka-
menja. Musterijenskom fac ijesu pripada nekoliko artefakata grube izrade na
klaktonijenskim i levaloazijenskim odbicima (T. XlX, 3 i 4).
Slojevi l i II nosioci su kultura , od neolita pa do ranog srednjeg vijeka,
mada je u manjoj mj eri prisutan i recentan materij al. Povri nska humozna mekota je prai -
nasti sediment koji nastaje stalnim procesom erozije na kosinama i breuljkastim terenima.
Identifikacij a kulture finalnog paleolita i njena jasna determinacija od posebnog su
za kulturno gravure na stijeni pod lipom. Po nekim analogijama
ona upravo pripada nekoj od tih kultura (T. I, sl. 2)5
Ista, (posebno strana 27).
40
prostornu
biturnim
ZILKA KUJUNOICVEJZAGIC
analiza ovog
nl u
kao i svi ostali nalazi
tezi autora ovog
oU lom radu akcent je
neol
19880 brdo, Sokolac. sonda I Crte S Kudra
karaktera, je u lom hOrizontu otkriveno vatrile
kremeni odbici, ostaci i dva velika grumena okera,
Gradine, jer ova dva lokaliteta, kada su u
naseUao
je sluiti kao dobar zaklon brojnim populacijama u raz-
istrai-
o kulturi eneolitskih
Uo daje njihovo stanite ovdje bilo
a oko
vremenima.
"Pastoralna neol Je u VIsinskim
PJZo [IL 1979,309310; T. XXXVII.
oksid kons[c kok je nalaz II
lovita sasvli11
41
do dubine
POD LIPOM - PALEOLlTSKO STANiTE NA VISORAVNI
Na kraju da nam je stratifikacija
nalazita.
u sondi otkrila sHku veoma sloenih i po
preduslov za sistematsko
toku kojih se tu formirao i odrao ivot. Intaktnost sedimenata i
bio je
1991. GODINE
Dio lokaliteta pod sa gravurom na zasebnu pa smo ga
kao Abri L smo postupili kod podjele prostora za koji znamo daje bio na-
vIdi
tako da za sada imamo du tri abda I, A II i A III;
Ovakvu podjelu nam je prije svega terena. Naime, po-
red toga lO kamena ovdje formira prostor u obliku tri amfiteatra, nj ih je i dosta
velika visinska razlika. To svakako oteava horizontalno otvaranje povrina. Isti
je i sa lokacijama na otvorenom prostoru smo du toka izvora kao L IV i L V
Prvu godinu sistematskih smo na Abri L smo smatrali
da je prostor oko sa gravurom najzanimljiviji dio paleolitskog stanita s obzirom
da su se tu mogle odvijati svakodnevnog, pa i ivota
(T. I, sl. I i Povrinu 5x5 m prekrili smo mrenim sistemom 1 x l m, i to tako
da smo u sistem i sondu (S l) otkopan u 1988. godine. Za iskopavanje smo
ijenili i fundamentalni arheoloki
kulturnih i prirodnih
koji prije svega podrazumijeva
slijeda kultura, na to determina-
horizontalnim skidanjem slojeva debljine 5 cm, te
tako o vertikalnoj Ovim metodom smo obezbijediti si-
gurnu kontrolu individualnih kulturnih i u okviru faza na-
ovog nalazita. Radovi su tekli dosta sporim tempom kinih
dana. Moemo da je teren tokom sezone bio vlaan, pa nam to
orcavalo ne samo precizno otkopavanje slojeva nego i prosU avanje Materijal u
sioIevima pokazivao da je ovdje dolo do velikih
mh i kulturnIh biti prouzrokovani djelovanjem vodenih bujica
ili nekim drugIm vremenskim a u velikoj koritenjem
iste od strane ljudskih iz epoha, od pa sve do sred-
njeg su i znatna recentna a evidentna su i sedi-
menta prouzrokovana tekih blokova kamenja koji su se otkidali sa abria
Il, Tek na kraju sezone doli smo do intaktnih koje smo po
zavretku radova prekrili i zatrpali tako da bi
olakali pristup lokalitetu u istraivanjima.
Uz samu Abri Ir kopali smo sondu dimenzije 2xl ,5 m
m. Gornji slojevi se od
sadravali masnu crvenkaste boje, otrobridu
i
U tim donjim slojevima zatekli smo intaktan kremeni
kulture i nekoliko krupnih kostiju medvjeda spelaeus).9
Preliminarnu analizu ostataka faune sa ovog nalazita radilaje student veterine Ana
ZJLKA
42
Lokacija Abri III nalazi se na 4 m visinske razlike od Abria II. Tu smo otkopali probnu
sondu \,5 xJ,5 m, do dubine 0,6 m. U gornjim slojevima su fragmenti prahistorijske
keramike i neto kamene industrije prahistorijskih kultura, dok su donji
slojevi sadravali ostatke kulture paleolita.
Lokacija IV nalazi se na 50 m udaljenosti od izvora, i to na lijevoj strani njegovog toka.
Taj dio terena prekopao je mainom vlasnik zemljita prilazni put za
lake odvoenje sijena. U zemlji pored puta nali smo broj kamenih artefa-
kata paleolitskih kultura, pa smo zbog toga uz sjeverni profil puta otvorili sondu
I ,5x2 m. Ispod samog humusa, u sloju rastresite je kamena indus-
triJa mladeg paleolita. Nekoliko alatki iz ovog fundusa ukazuju na prisustvo gravetijenske
kulture. U drugom sloju, koji se od prvog jasno odvaja u geolokom i kulturnom smislu,
a sastoji se od crvenkaste kompaktne i masne nali smo broj Strugala na
manjim levaloazijenskim odbicima. Stepenast retu i tehnika odbijanja na kultu-
ru mikromusterijena.
Lokacija V nalazi se na samom rubu padine, koja se tu dosta otro sputa od kamene
grede, a sa desne strane toka izvora. I tu je mainom prokopan put, tako da je na povri-
nu masa arheolokog materijala. Na mjestu gdje je bila koncentracija
kamenih artefakata otvorili smo sondu dimenzije 2x2 m. Na toj maloj povrini nali smo
ogromnu materijala od oblutaka, prije svega sirovine i pripremljenih
jezgara za dalju izradu alatki (T. III, sl. I i 2). broj jezgara pripada industriji srednjeg
paleolita, a sasvim mali broj kulturama paleolita. Tu su jo brojno bili zastupljeni
krupni levaloazijenski odbici i grubo alatke na valuticama. Posebno su
zanimljive alatke velikih dimenzija, koje su po rubovima grubo retuirane i
debljom, sekundarnom patinom (T. VII I, l i 2). Ovako koncentriran raznoro-
dan arheoloki materijal na pretpostavku da je tu namjerno prikupljen ili je na-
plavIjen sa terase Abria 1.
Pored svih u toku radova i nedostatka stratigrafskih vrijednosti
materijala, moemo da su rezultati bili mimo svih je naselJa-
vao ovaj prostor kroz dugi vremenski period i iza sebe ostavio raznoliku i zanimljivu
materijalnu kulturu. Sav prikupljeni arheoloki materijal razvrstali smo i kulturno defini-
rali na osnovu njegovih bogatih tipolokih i tehnolokih odlika. Za bolje razumijevanje
prezentiranog materijala koristili smo se paleolitskom terminologijom i broj
pojmova smo u okvire najnunijih potreba.
U vrednovanju nekih nalaza, na osnovu njihovih osnovnih morfolokih karakteristika,
uveli smo pojam "arhajski paleolit".lo To je bilo potrebno jer je ovo paleolitsko stanite
smjeteno u velikom prostoru bez srodnih nalazita sa stratigrafijom, koja bi
doprinijela posebno rasvjetljavanju pojave lepto!itizma i gigantolitizma na paleolitskim
lokalitetima u Bosni i Hercegovini.ll
10 Na ovaj smo izbjegli kori tenje pojmova u musterijeou: Pontinien. Denticojato. La Quina,
Mousteri en avec les traditions acheuleens, "predmusterijen" i tome.
II Basler 1979. Alatke od oblutaka chopper i ci1opping-lOo/s na lokalitetu Mala
gradina autor pripisuje starijoj fazi orinjasijena.
43 POD LIPOM - PALEOLlTSKO STANITE NA VISORAVNI
KULTURNA RAZivfATRAN]A
Arhajski pa!eo!lt(?)
Imenovanje ovog kullurnog faciJesa dovodi nas u dilemu da li ga treba uvrstiti u donji ili
srednji paleolit kao cjelinu. S obzirom da je raspoloivi materijal vrlo brojan na lokalitetu
pod lipom, pa i ako mu nedostaju stratigrafske vrijednosti, miljenja smo da izbor
ovih nalaza zasluuje posebnu panju.
Kao osnovn i izvor informacija posluili su nam nalazi sa lokacije LV, mada je znatan
broj artefakata sa morfolokim odlikama donjeg paleolita i u sloje-
vima Abria J. Prije nego na tipoloke i tehnoloke rasprave moramo da kaemo
nekoliko osnovnih informacija o mineralnim sirovinama koje je koristio praistorijski
na ovom vieslojnom nalazitu. Generalno izbor sirovina za izradu alatki
u stanitu pod lipom tijekom svih paleolitskih kultura, pa i u vrijeme pra-
historijskih epoha, nije se bitno mijenjao. koriten materijal su kremeni obluci
uzeti iz nanosa, ali u nekim faciesima se koriste krupna kremena jez-
gra dobavljena iz mineralnih leita. je i nekoliko alatki od svijetlo-zelenkastog
tufa koga ima u naem krasu u izobilju (T. IX, sl. 2). Isto tako i mineralne sirovine iz le-
ita su lokalnog porijekla. U nanosima rijeke Biotice na vie mjesta otkrili smo razno-
bojne kremene oblutke. To su zapravo stijene ronjaci s naglaenim varijantama u boji ,
strukturno-teksturnim osobinama i mineralnom sastavu. Ima tu rumenkastih hematita, od
do opala i od svijetlo do tamno-sivog kvarca. Stijene
iz mineralnih leita uglavnom pripadaju svijetlo-sivom kvarcu, ali su brojne i alatke izra-
od stijene proarane bijelim je i nekoliko
Jezgara jaspisa. Sve ovo bogatstvo sirovina upotpunilo je sliku o osobenim vrijednostima
novog paleol itskog nalazita. 12
Kulturi donjeg paleolita, ili njegovoj tradiciji, moemo prije svega pripisati nalaze jed-
nostrano ili dvostrano plosnatih valutaka, tzv. udarnog ili tipa
chopper i chopping-lool (T. X, 1-4; T. XI, 2; T. XV, I; T. XVII, 3; T. XIX, I). Oni mogu
biti priblino ovalni i ploni, pri je samo jedna od strana sa nekoliko uda-
raca CT. X, l i 2). U italijanskoj arheolokoj literaturi valuci poznati su pod termi-
nom pebble LOols, a adekvatno tome kulturni facijes se naziva pebble culture. Duguljasti
krupni obluci na jednom kraju sa obje strane CT. XI, 2; T. XIX, I) sluili su vje-
rovatno kao sjekire.
J3
Ovaj tip alatki po svom obliku i jeste prototip kasnijim sjekirama.
Neki oblici na kulturu proto-pestnjaka, to svakako ide u prilog potvrde o pri-
padnosti ovog facijesa donjem paleolitu CT. XV, 1; T. XVII, 3) . Tu su prisutni i okrugli
ploni valuci sa jedne ili dvije strane, tako da se po obradi pribliavaju tipu
diska (T. XIX, 5). Mali jajoliki valuci, u pravilu bifacijalno na jednom kraju, sa
izraenim upotrebnim retuom (T. X, 3 i 4) su u broju na lokaciji Abria I.
12 prvi vizuelni kontakt sa kremenom industrijom na naem lokalitetu nas na bogat-
stvo bOJa i raznolikost minerala u paleolitu sjeverne Bosne.
" L. H. Kelley 1980. ; ove dvije alatke bi mogle pripadati starijem facijesu orinjasijena.
44
ZILKA KUJUNDZIC-VEJZAGIC
Funkci onalne analize alatka, koj eje radio L. H. Kelley na materijalu sa nalazita Hoxne
uEngleskoj iz vremena donjeg paleolita,pokazalesu da ove alatke imaju funkcUu sjeka-
kostiju.1
4
Izdvajanje kulturnog facijesa valutaka, ili eolita, kako se jo u literaturi
naziva ova kamena industrija,IS svakakoje korisno s obzirom da su okolnosti ovih
nalaza nedovoljno indikativne usvim do sada poznatim paleolitskim nalazitima uBosni
i Hercegovini.
11J
Pojava facijesa pebble lools u Evropi uvijek izaziva vri o zanimljiva i
miljenja o njegovoj kulturnoj pripadnosti. Basler u svojim ranim radovima,
uglavnom,udarno od valutaka pripisuje paleolitskim kulturama.
17
U
"Pal eolitske kulture ujadranskoj regiji,18 ovaj autor daje vrl o iscrpan pregled svih zna-
nalazita pebble culture, s posebnim osvrtom na nalazi te u andalji I kod Pule.
19
andaljaje bila naselje, to nije za arheologiju arhajskog paleolita. Na
mnogim mjestima u Evropi , na starim terasama tragovi ivota najstarijih ljudskih
zajednica su na otvorenom prostoru, dok su nalazi u zaklonima malo-
broj ni .To svakako nae m nalazitu dajejojedan bezobzira to su iovdje nalazi
pebble culwre u sekundarnom poloaju. Postojiopravdana da
se u istraivanjima u pod lipom u dubljim sloj evima ova kamena indus-
trija in situ, itozajednosa ostacima faune. U tom nae nalazite bi biloje-
dino na vrlo velikom prostoru, isamim tim od posebnog za arheoloku rekonstruk-
cijuambijenta ukomesui vjele najstarije populacijedo sada poznate uEvropi.
Najblie analogije za kremenu industriju pebble culture iz pod lipom nalazi-
mo uregijisjeverne Bosne, ali kao to smo napomenuli, Baslersj evernobosanske
nal aze pripisuje kronoloki mnogo periodima. Poslije valutaka
u andalji Iovaj autor pomalo mijenja ranije miljenje iprihvata idejuo prisust vu
ka arhaJskog tipa, nesamo u oblasti Mediterana nego idublje u unutranjostievropskog
kontinent a.20
El emente kulture donj eg paleolita uslojevima XXXI-XXIX lokaliteta Crvena
stijena Basler
21
uslovno naziva "predmusterijenom", to je svakako dobro odabran
termin,s obzirom da se na ovom lokali tetu vrlojasno nesumnjiva genetska veza
starijeg paleolita i kultura koje popunjavaju superponirane slojeve22 Predmusterij en iz
Crvene stijene nema mnogo dodirnih elemenata sa kamenom industrijom facijesa eolita
sa naeg nalazi ta, ali spominjemo ovo nalazite zbog nj egovog velikog stratigrafskog
za paleolita izbog da njegovinajdublji kulturni slojevi jo
nisu otkopani. Jednogdana bi iovaj lokalitet mogao pruiti nove podatke kojih
l. ISli, 140.
15 Basler 1983. (posebno str. 10 i lj).
l li Isti 1980.
17 Isti 1957.
IH Isti 1983.
Ist i.Vezano za ovu problematiku Basl er nabraja najvanije lokaliteteidaje lit eraturu.
211 Isti.
2 1 Isti 1967.
22 ljCrven0.i st i.ieni nadenoje samonekoliko alat kikoje bi se mogle pr ipisati fac ijesueolita,dOK
os tal imaterijal iznaj donjih slojeva pripada razvijenim kult urama donjegpaleolita.
PECINA POD LIPOM - PALEOLlTSKOSTANiTENA VISORAVNI 45
bi rijeili mnoge enigme vezane za pojavu donjeg paleolita uEvropi injegovog hronolo-
kog odnosa prema kulturama srednjeg paleolita.
Neto sjeverozapadnije od Crvene stijene lei paleolitska stanica Ruina u
polju, otkrivena kao arheoloko nalazite utoku rekognosciranja terena
Hercegovine 1986. godine. Tu je nekoliko alatki odlika pebb/e
culture.
23
Radi se o plonim valucima ronjaka, dosta nepravilnog oblika, malih dimen-
zUa i bifacijalno sa nekoliko udaraca
24
Ni u ovom genetska veza sa
naim lokalitetom pod lipom, barza sada, ne postoji, alijeovojojedanod doka-
za o prisustvu na naim prostorima uranom pleistocenu.
U !taliji, na nekoliko lokaliteta ucentralnom ijunomdijelu Apeninskog poluostrva,
nalazimo izvjesneanalogije za kremenu industriju pod lipom kako ustarijim epo-
hama, tako iu paleolitskim kulturama. prijesvega uvidu pebble CU/lure,
njima su osobito nalazita na otvorenom: Venosa,2i Rosaneto uCalabriji,26
Romandato-foce iConentino usjevernomdijelu Monte Gargana
27
juni dio Italijejedobro ispitan. Nalazita paleolitapebb/e CU/lure na sjevernimobron-
cima Monte Gargana jedovoditi uvezu sa irim mediteranskim pa i
sa naim na visoravni, da kulture utom periodu ne podlijeu regio-
nalnim modifikacijama. Izdoline Romandato, nalazite paleolita arhajskih odlika
sa povrine terase, i u cjelini je kao stariji ciacLOnien s el ementima
pebb!e-cu!lure
28
Tojeubiti klaktonijen, starostnije potvrditi, kao iu
naem iu se skupu nalaze valuci tipa pebble-LOols. HOrizont sa
ovom kulturom datiranje uriss-glacijal.
Razvijeni c/u(;{onien selementimaprotolevalloisiena iz Romandato-Fol:e i Correntina
pripadaju neto fazi arhajskog paleolita. Toje kultura odbitaka s irokim
alatkama manjih dimenzija, neurednih retua, kojejeponekada teko razlikovati da li su
prirodni ili umjetni
29
Jz zbirki kamenog pod lipom fazi starijeg klaktonijena mogu pripadati alat-
ke (T VIII ,1i2; T. XIV, 3; T. XVI, 1-4;T. XVII,4; T. XVIIL l;T. XXlI, l;T. XXlII, l i2)
na irokim odbicima dimenzija sa podebelim iznatno ukoenim talonom,
te naglaenim bulbusom. Kao sirovina su koriteni blokovi kvarca dobavljeni iz okolnih
mineralnih leita. Tu su zastupljeni i masivna dlijeta. Pored osnovnih
karakteristika kulture klaktonijena, na ovim alatkama se jo neke
osobine: masivnost, vrlo gruba obrada, retua,ankoa klaktonskog
tipa, ili sajednestrane korteks, rubovi nazubljeni od upotrebe,30 a po cijeloj
23 Ovaj terminse koristi u iitalijanskoj arheolokoj literaturi.
2" Z. J991. Radjerecenziran, ali GZM nUe tampan u toku rata.U pripremijeza tam-
pu 2001.
25 M. Piperno 1974.
2(' Isti 1974.
" A. M. Radmilli 1975. iA. Palmadi Cesnola 1975.
2X A. Palmadi Cesnola 1967., 10-13; isti 1975 ,28-29.
A. M. Radmilli 1963.272.
J[) L. H. Kelley 1980,127-148.
ZILKAKUJUNDZIC-VEJZAGIC
46
povrini debljapatina. Neke alatke imaju odbijen bulbus (T. XIV, 3 iT. XXI. J)
tojodoprinosi njihovoj
Uepohu starijeg paleolita, i to fazu razvijenog klaktonijena s elementima protoleva-
luakog facijesa ,uvrstili smonalaze koji su predstavnici ove kulture upogledu ta-
lona iretue (T. IX, 2; T. X, 5-8; T. XVII, I i2; T. XIX, 2i6; T. XX, 1-12;T. XXIV, 1).
Za ovu kulturu odbitaka, pored irokih alatki manjih dimenzija, su i po-
neto izduene lamine na klaktonijenskim iprotolevaloazijenskim odbicima (T. XIX, 2 i
T. XX, I i5; T. XXIII, 3 i6). Retue, ako postoje, vrlo su neuredne. Nazubljenost iankoe
uglavnom su posljedica upotrebe,ali neke alatke imaju klaktonijentske ankoe. Talon
kod protolevaloazijenskihodbitaka nije fasetiran za razlikuod nalaza uRomandato-Foce
31
Jezgra nisu ili su samo povrno preparirana za izbijanje (T. XVII, I i2) tako da se dobija
utisak udaranja pri izradi alatki.
Komparaciju sa vremenski srodnim nalazitima u Italiji, bez obzira na uvjerljivu vi-
zuelnu ipak moramo sa izvjesnom rezervom. Velika udaljenost izme-
ova dva ne doputa nam da tamo traimo genezu kultura donjeg paleolita
iz pod lipom. Ovoseodnosi ina lokalitete, pa inaonenajadranskoj obali i
u njenom naeg i italskih lokaliteta moda je samo posljedica
tehnoloke adaptacije na prirodnu sredinu visinskih predj ela. Moramo imati u vidu i to,
da najstarije kulture uItaliji nisu osobito precizno dokumentirane, pa tako ni u kulturnom
pogledu nije ih jasnodefinirati .
J2
Isto to vai iza nae nalaze, to da analo-
gije trebamo traiti u nekim drugim oblastima gdjesu najstarije kulture paleolita u
jasno geolokim slojevima.
sjeverno od geografskog poloaja Bosne, zapaamo srodnost paleolitskih
kultura sa naeg sa istovremenim nalazitima uoblastima Panonije, ito u njenim
rubnim To se posebnoodnosi na vrlo kompleksan zbir facijesa do-
njeg isrednj eg paleolita, o kojima sejo vode beskrajne iveoma kontroverzne dis-
kusije. Za nas jeposebno rasprava Karela Valocha okulturno-tehnolokim oso-
binama kamene industrije donjeg i srednjeg paleolita u centralnoj Evropi' 3Bez obzira
na sve dileme koje jo prevladavaju u arheolokoj literaturi o obitavanju u
Evropi tipa Homo erectus,34 K. Valoch se zalae da nalaze pebble culture sa
centralne Evrope smjesti udonji paleolit, sve oko geolokog izu-
starijeg pleistocena.
Klaktonijen tehnika odbijanja bogatoje zastupljena i ukamenOj industriji paleolita
sjeverne Bosne
35
Basler, se za karakteristike nalaza iz razli-
paleolitskih lokaliteta uEvropi, pojavu klakton tehnike na naim lokalitetima vezu-
jeza kasni musterijen iprelaznu fazu ka ranom orinjasijenu
36
Naravno, Baslerza ovu
tezu nema uporita ugeolokim stratumima. Za nasjeposebnozanimljiv inventar
.11 A. Palma di Cesnola 1975., 12.
.12 AM. Radmilli 1977.,49.
.1.1 K.Valoch 1971.
34 A Thoma 1966.
3.1 Basler 1963.i 1980.
3(0 Isti J963. i 1980.
POD LIPOM- PALEOLITSKOSTANITENA VISORAVNI 47
kamene industrije sa lokaliteta Kamen iCrkvina kod Makljenovca,jertu velik.i broj alatki
ima tehnoloke osobine arhajskog paleolita. U inventaru artefakata sa Kamena (Crkvina II)
kao starijetipove moemo izdvojiti broj alatki odlikakultureclactoniena
iprololevalfoisiena (S. Brodar 1953.; T. I, 2 i3; T. II ,4 i7; T. IlI ,9; T. V, 19; T. VII, 27;
T. VIII, 32 i34)37 Posebnu skupinu nalaza iz Crkvine komadi na tabli T. II, 4-7
Basler 1957. )38 To su zapravo grubo valuci tipa chopper i chopping
1001. Alatka pod brojem 7 jeplosnatog i izduenog oblika, bifacijalno grubim
retuama ipo obliku na pestnjak. iroka rezala, dobijena sa klaktoni-
jentehnikom odbijanja Basler 1957.; T. III , 13 i 14; T. IV, 16_21)39 iprimjerci rezala
proizvedenih levaluazijen tehnikom Basler 1957.; T. V,26 i27/
0
imaju na otrica-
ma tragove upotrebe, a neke od njih imaju i okorinu. Basler u "Pale-
olitski nalazi na Crkvini uMakUenovcu" ovih nalaza uodstupanju
tehnike izrade, uodnosu na uzore musterijena, pogotovo njegovog faci-
jesa, ito objanjava dekadencijom kulture, a samu pojavu klaktonijenske i levaloazijen-
ske tehnike odbijanjasmatra nasUednom tradicijomutehnici dobivanj aodbitaka.
4
)
Izvan svake sumnjeje da nalazite pod lipom u kulturnom pogledu
pokazuje veliku srodnost sa nalazima kultura u regiji sjeverne Bosne, ali na te-
melju naih dosadanjih rezultata istraivanjane moemosa fiksirati kulturnu
pripadnost arheolokog materijala koji nam pokazuje izrazito nijansirane forme arhajskog
paleolita. ovaj problem iz aspekta dosadanji histraivanja u Francusko/
2
i
centralnoj Evropi4J, iako su ova naa izlaganjajona osnovi, izgleda da se
nalazimo na rjeavanjajednog,u geografskom, biolokom ikulturnom pogledu,
irokog problema. Na naim prostorima je prikupljena bo-
gata kulturna zaostavtina kamene industrije sa nalazita, koja po svojim mor-
odlikama moe pripadati donjem ili tzv. arhajskom paleolitu.
44
Sigurno j e
da u tipolokom pogledu ovdje ne postoje problemi koji se ne bi mogli rije iti u okviru
evropskog paleolita. Tipoloki srodna nalazita uEvropi danas su isto tako brojna. Mnoga
od njih imaju ostatke faune kao dokaze nedvosmislene starosti samih ostataka
materijalne kulture
45
Sred;yZ paleolit
U materijalnoj kulturi srednjeg paleolita uregiji sjeverne Bosne, gdje nalazimo jasne ana-
logij e sa zbirkom sa naeg lokaliteta, zastupljeno jevie faza ifacijesa musterijena. Prema
dosadanjim nalazima, u pod lipom j e dvije etape musterijenske
J7 s. Brodar 1953.; Basler 1953.i1957.
JS Basler 1957.
39 Isti 1957.
4() Isti 1957.
41 Isti 1957.
42 H. de Lumley 1969.
4.' R. Grahmann 1955.; L. Zot z1968.; K. Ya10ch 1971.
44 Autor ovog pripremaspomenuti materijal za objavljivanje.
4S Napomena 42. i43.
48
ZILKA
kulture, pa moda i tri. Dobro je izraena najstarija faza koju odbici
levaluakom tehnikom. To su neretuirani levaloazijenski irola
i diskoidni l i2; T. 2 i 3; T. XIX, Srednju
musterijen predstavlja pojava musterijenskih na irokim
sl. J; T. XXII, 2-4; T. XXIV,
svrstati u
drugi arheolozi koji rade na
lj
elementi
XXIV, a to u izvjesnom smislu "most" od levaloa
sensu stricto kao kulture prema musterijenu
54
Do sada istraena paleolitska stanita u Bosne imaju raspon
kultura od do gravetijena. U kamenoj
levaloazijen tehnika odbijanja. To se na lokalitetu Zobite
izrazito levaloazijen koj ima
Lamine.
U inventaru kamene stanita Zobite je nekoliko
tolita" i valutaka krukolikog oblika bifacijalno na strani, gotovo
onima sa paleolitske stanice XI, sL iT. XIX, 1).
na lokalitetima u
paleolitskih kultura u L
navedeno u ovom on bez ikakve dileme te artefakte arhajskog
za kulture paleolita
57
analize
na nalazima sa Zobita pokazuju je njihova starost
BP, to potpuno stavove o starosti
su vrene
4(0 F. Bordes 1988, (PL I 18; Mous!erien de tradition acheu1eenne.)
47 Isti (Pl 10, 17 37).
M. Malez 1967. l Basler 1975.
F. Bordes 1988. (Pl. 39 42).
Basler 1975. (posebno str.
51 Musteroidnost se u obliCima artefakata u
5l V 1958. str. 19-324).
E. S. Higgs 1966,; Palma di Cesnola 1975,; A. M. RadmilJi 1977.; Basler 1983. i
54 Basler 1975.
smo da se u Bosni i
5A A. Montet-White 1986.; M. F. Baumler 1987. i 1988,
Basler 1980.
POD LIPOM- PALEOLlTSKO STANi TE NAGLASINAL'KOJ VISORAVNI 49
ne Bosne. Ovaj datum uj edno ohrabruje i nae stanovite o dubokoj starosti arheolo ke
I.aostavtine na paleolitskom stani tu pod lipom, koja pokazuj e genetske
veze sa kulturama na rubnom Panonij e.
Kamena industrij a pod lipom, odlika musterijena, preko paleolita
sjeverne Bosne dalj e ima analogije sa nalazit ima u Krapini i Vindiji u Hrvatskoj, 'X u
MOl'noVOj zialki i pehovki u Sloveniji,'9 sa nalazitima u Banatu, 60 u I u
drugim centralne Evrope
62
Kasna faza srednjeg paleo lita na naem nalazi tu zastupljena je ve.Iikim bro-
jem prikuplj enih alatki i ostacima kremene industrije u kojoj je koriten siro-
vin sk i materijal porijekla: od valutaka do kristalnih blokova iz mine-
ral nih lei ta na ob linjim planinama. Moramo naglasiti da ovu fazu predstavlja poseban
fa cijes mikrolita klakton tehnikom odbijanj a. (T. XlII, l i 2 -lijevo alatke)
Tu nije samo prisutna mikrolitizacija i ankoe i nazubljenost po radnim ru-
bovima alatki. Ove pojave su svakako vezane za upotrebu artefakata
6
.1, ali mikrolitizacija
sigurno nije i kvalitete mineralne sirovine, kako se to uglavnom i(,.J
jer u neposrednoj blizini sa mog stanita pod lipom ima u izobi lju valutaka svih
i veoma kvaliteta. Zato mislimo da je u naem kulturna geneza
bila faktor u izradi kamenih alatki.
Mikrolitizacija je pojava koju na mnogim mjestima. Danas se uglavnom
vezuje za kraj epohe srednjeg paleolita i gornjeg paleolita, mada se u mediteran-
skom pojasu i sjevernom primOIju Crnog mora, pa i u junom dijelu centralne Evrope
m i krol itizirano, strmo retuirano na lazi sve do holoeena
6
'
S. Blanc iM. Bourgon mikroliti laciju u musteriJ cnu smatraju znakom promjene rau-
nih navika prouzrokovanih promjenom klime. To da su taj proces morale sve
populacije, bez obzira da li su na mjestu starosjedioci ili su to nove skupine
jednom velikom migracijom. Ovo nam se vrlo i primje-
nji vim na nae nalazite . Na ime, promjene u kamenoj industriJi pod
lipom mog la su us loviti migrac iona kretanja, koja su dovela do promjene strukture
slano vn ilva, 66 gdje je moglo i do interpoliranja stranih elemenata primarno
,tanovniI V0
67
Mijeanje doseljenih populacij a i nosi laca kulture paleolita bogato je doku-
mentirano na paleolitskim nalazitima u regiji sjeverne Bosne,68 ali izrazitiju mikrolirizacij u.
pa samim tim i bolje dokumentiran komparativni materijal nalazimo u i rem krugu centralne
o;, M. Malez 1970.
S.Brodar 1938.: isti, 1950.
liO F.Mogosanu 1972.
(,J V Gahori-Csank. 196R.
(,: K. Va loch 1967.
b .' L H.Kelley J980.
('0 L Venes 1964.
(;' l K. Kozlowski i S K. Kozlowski 1979.
hf, S Binford i L Binford 1969.
(,7 A Rust 1950.
(,' Basler J963.
ZILKAKUJUNDIC-VEJZAGIC
so
Evrope. Tu je prije svega mikrodimenzionirani musterijen iz Velike i Krapine u
Hrvatskoj 69
Mikrodimenzionirani musterijen iz Velike u Ravnoj gori, koji je M. Malez da-
tirao pod sam kraj srednjeg paleolita,70 ima i retuirane alatke na
kao i u kremenoj industrij i pod I ipom. Nae impresije svakako divergiraj u u od-
nosu na one koje su drugi arheolozi stekli na svojim geografskim rada, ali to
ne umanj uje vrijednosti sami h komparacija materijala sa istovremenih nalazita.
ire u centralnoj Evropi, problemom mikrolitizacije u srednjem paleolitu posebno se
bavio L. Vertes
7 1
materijal sa nalazita Tata u i nakon nekoliko
stavova o uzrocima mikroIitizacije u paleolitu prihvata miljenje Blanc-Bourgon
po kojima je ovo pojava u kamenoj industriji u kasnim fazama svake kulture
72
No, L.
Veltes ipak ne odustaje od ideje da je artefakata u Tati ovisna o kvalitetu sirovine
73
miljenje ima i A. C. Blanc koji se bavio istraivanjem mikromusterijena ili kul-
ture "pontiniano" na Italije
74
Pri sagledavanju problema pojave mikrodimenzioniranog facijesa u musterijenu
pod lipom mogu se zanimljive komparacije na lokalitetima u Aprochaliko,
Kokkinopilos, Morfi i Karvounari
7s
Karakteristika ovog facijesa je potpuno odsuslvo le-
valoazijenskih odbitaka. Tu se pojavljuju masivna trobridna ila kao i u pod lipom
(T. XXI, 3 i T. XXV, l). i la su i u Crvenoj stijeni u slojevima XX-XIX i
po svemu pripadaju starijoj fazi musterijena
76
Trobridna i la ovdje imaju karak-
ter tipa, a sam kulturni sloj dokumentiran je brojnim ostacima plei stocene
faune: tu SL! kosti konja, goveda, jelena, nosoroga, divljih svinja i koza. U tim os-
tacima najvie se zapaaju kosti konja vrste Equus cabalLus germanicus, ali su klimatski
uslovi, odnosno biotopi bili sigurno znatno L! Crvenoj stijeni od onih u
kontincntalnim stan ili ma , pa nam je paraleliziranje naeg malerijala sa ovim lokalite-
tom uglavnom smo naglasili daje Crvena st ij enajo uvijek najbogati-
je i najpotpunije istraeno vieslojno paleolitsko nalazite na cijelom jugois-
Evrope. Stoga ga moramo za sada u naa razmatranja o istodobnim
kulturama.
Miljenja smo da pojavu an koa i na mikrodimenzioniranim alatkama u
kamenoj industriji pod lipom nije potrebno izdvajati kao poseban fenomen po
uzoru na francusku nominaciju sred njepaleolitskih kultura. kao iankoe,
posljedica su upotrebe alatki pri obradi drveta i kosti. Moemo da je mL!S-
lerij en u kulturnom pogledu kasna pojava
77
to se uklapa u sliku mikrodimenzioni-
(,y M. Malez 1970. ;isti , 1967.
70 Isti 1967
7 1 L. Venes 1964.
72 S Blanc - M. Bourgon 1950.
" L. (posebno str. 179).
A. e Blanc - A. G. Segre 1953.
7j E. S. Higgs - C. Vita-Finzi 1966.: isti i D. R. Harri s - A. E.Fagg 1967.
7(, Basler 1975.
F. Bordes 1962.-1963. Ovaj autor je prvi upozorio na facijes "mousterien a ou tils denticule' .
POD LIPOM - PALEOLlTSKOSTANITE NA VISORAVNI Sl
uz Ova
od-
uregiji
u je kasni sa mikrodimenzioniranim
alatkama. U alatke su zapravo samo neto manje u odnosu na
musterijena. Taj II Aprochalikudatiranjeuvrijeme
39.900 BP iotkriven iznad levallois-mousteriena.
79
vremenski bliske ovom II bile bi
XIl) 80
ku!tura
pokazuju daje ova pojava Laisla vrlo iroka i
nita izvanredno to se kulture nalaze i tako
Balkana.
8J
o nalazita
pod lipom.
s2
mjeavinu orinjasijena
artefakti na masivnim od-
bicima I desnojedlijeto iz Rastue;Si j ; T. XXI, 2;
T. XXIII, ;T. XXIV, 4 j 6; T. XXVI, 4 iT. XXVII, Neke od ovih alatki
nema izrazite odlike orinjasijena II pre-
kotano ilo oval-
S) i dva
dobio je naziv po nalazitu
7, E.S. 1966.
xo D. Basler 1975.
XI v. 1958
Napomena4.
X.i Z.
rezultati u Rastui u za tampu.
52
ZILKA
fazu orinjasijenajodokumentiraju iizdueni noevi na debljim odbicima, broj-
na svrdla,dlijeta, iiljci na izduenim laminama vrlo uredne retue (T. XXVI, 1-
3: T. XXVII, I i3-8). Ovi artefakti zanimljiv facijes mjeavine orinjasijena igrave-
tijena sjeverne Bosne
84
Nekoliko listolikih ilpka na lamini (Pointe de Tel'manskaya)
CT. XXVIII, 17 i 18) u prisustvo razvijenog gravetijena iz oblasti ruskih stepa
(Kostienki)85, a iljci tipa jlechetle (T. XIII , sl. 2 i T. XXVIII, 15 i 16) dokumentiraju
prvu fazu gravetijena na naem nalazitu.'6
finalni epigravetijen u pod lipom zastupljen je mnogobrojnim mikrograve-
tama, na iroki m odbicima malih dimenzija, mikro svrdlima idlijetima
CT. XXVII1 , 1_14)87Ovaj facijes ima vrlo izrazite veze sa istovremenim kultu-
rama uoblasti Mediterana
88
Kulturnom inventaru pod lipom pripadaju i od kvarcita koji su se ko-
ristili u kremenoj industriji za tehniku odbijanja i za retuiranje alatki CT. XVIII,2-4).
su i vrlo brojno zastupljeni. Izrazito krupni primjerci mogli su biti
koriteni iudruge svrhe, pri obradi drveta ili u lovu na velike ivotinje.
ZanimUivajeovdje ipojava brojnih oblutaka, raznih oblika, ali malih
dimenzija (T. IX, sl. l). Ponekad su plosnati ina njima su znakovi pokuaja
perforacije. Njihova povrina na pretpostavku da nisu ovdje
doneseni, da su to artefakti funkciju za sada moemo samo Naime,
poznatoje da obluci imaju posebno kao objekti simbola
jo uepohi musterijena,89 a uepohi mezolita obluci su zasigurno instrumenti magij-
skihradnji kultu plodnosti
90
Z-1KL1UCAK
Kulturna determinacija i definicija kamenog materijala, koji smo prikupili u toku dvije
godine terenskih istraivanja u pod lipom, zasnovane na tipolokim imorfoteh-
karakteristikama, ne stoje iza svih ovdje istaknutih rjeenja geneze
palcoiitskih kultura. Naravno, to i nije u situaciji kad jo uvijek ne raspolaemo
fondom sigurnih nalaza pojedinih kulturnih facijesa, a nemamo ni saznanja o nji-
hovom stratigrafskom odnosu, kada je u pitanju donji paleolit. Nalazi kojima
smo raspolagali ikomparativni materijal ukazuju na prihvatljivost naih mi lj enja. Neka
od postavljenih pitanja ostavili smo otvorena za istraivanja, a izdvajanjemkul-
turnih facijesa donjeg paleolita postavljena je osnova nove problematike u istraivanj u
prahi stonje.
Basler 1980.: A. Montet-White 1976. : ista 1977.: ista 1978.
xs P. N. Boriskovski 1984.
H. Delporre 1972.

, Basler 1983.
8b isti 1983.
."! V Gabori-Csank, 1968.
yo D. - LJ. 1983.
53 POD LIPOM - PALEOLITSKO STANiTE NA VISORAVNI
Poloaj paleolitskih lokaliteta:
I. Kadar 9. Vindij a
2. anda lj a 10. Rast ua
J. SAgv. r I I. i\s prochalikn
:
4. Akrn 12. Kokkinopilos
5. Aagsbach l J. Paglicc i
6. Willendarf 14. Cava ll o
7. pod lipom 15. Rosane<o
8. Crve na slij ena 16. Venosa
EVROPA
() 100 '].00 3()( I ..mO SOO
- ," - = -'-ln11Io.l
Prilog 5 - Crte: S. Kudra
Nalazite pod lipom zasigurno dugo vremena biti od prvorazrednog zna-
za is traivanje paleolita, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i mnogo ire, Kako
visoravan u geografskom pogledu stoji na mediteranskih oblasti na
j ugu i panonskih oblasti centralne i Evrope na sjeveru, istraivanja
pod lipom sigurno prua ti podatke o vezama paleolitskih popul acija koje su
ivjele u ova dva udaljena svijeta i moda dati odgovore na davno postavljena pita-
nja u problematici istraivanja najstarijih kultura u Evropi (vidi Prilog 5),
54
ZILKA KUJUNDZIC- VEJZAGIC
BPI - Bulletinodi Paleontologia Italiana.
BSPF - Bulletin de la Societe PrehistoriqueFran<;:aise. Paris.
Bulj Sci. - Bulletin Scientifiquedu ConseiJlcde l'AcademieYougoslave. Zagreb.
CNRS - CentreNationalde la RechercheScientifique. Paris.
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Nova serija, sveska Ar-
heologija. Sarajevo.
INQUA - International Quaternary Archaeology Congress in Birmingham 1977.
PJZ - Praistorijajugoslavenskih 7,emalja,tom l-V. Sarajevo.
PPT - La Prehistoire Problemeset Tendances, CNRS. Paris.
RSP - Rivista di Scicnze Preisloriche. Firenze.
UISPP - Union Internationale des Sciences Prehistoriques et Protohistoriques.
Marseille.
G. BAILEY-
e GAMBEL,
G.BAILEY
R. R. BAKER
e M. BARTON
BASLER
BASLER- A BENAC
- M. MALEZ- K. BRUN-
-NACKER- J.
1990.
1981.
1978.
1990a.
1990b.
1953.
1957.
1963.
1967.
1975.
TheBalkansat 18000BP: the view from Erirus In
Sofferand Gamble 1990, 148-67.
Concepts of resource exploitation: continuity and
discontinuity in palaeoeconomy. World Archaeo-
logy 13: 1-15.
The evolutionary ecology of animal migration.
London, Hodder& Stoughton.
Beyond Styleand Function: A view from the Middle
Paleolithic. American Anthropologist92;57-72.
Stonc Tools and Paleolithi c Settlement in the Iberian
Peninsula. Proceedings of the Prehistoric Society
56: 15-72.
Paleolitski nalazi na Usori. GZM n.s .VIII, 215-223.
Paleolitski nalazi na Crkvini uMakljenovcu. GZM
n.s. A,XII, 93-108.
Paleolits ka nalazita usjevernoj Bosni. GZM n.s. A,
XVIII, 5-24.
Arheoloki nalazi u Crvenoj sujeni. GZM n.s. A,
XXlIXXII; 7-30.
Crvenastijena, 1-217.
55 PECINA POO LIPOM- PALEOLlTSKO STANiTENA ViSORAVNI

M. F. BAUMLER
G BIANCHINI
L. R. BINFORD
S. BINFORD
L. R. BINFORD
A. C. BLANC
A. G.
E. TONGIORGI
S. BLANC
M. BOURGON
E. BOEDA
1976a.
1976b.
1979.
1980a.
1980b.
1983.
1987.
1988.
1969.
1972.
1981.
1969
1953.
1950.
1988.
Paleolitsko prebivalite Badanj kod Stoca. GZM
n.s. A, XXIX(1974.) ,5-13.
DasAurignacien in Bosnien. IX Congo Intern. U1SPP;
Coli .XVI- L, Aurignacienen Europe, 164-177, Nice.
Nalazita paleolitskog imezolitskogdoba u Bosni i
Hercegovini. PJZ,tom I,313-362.
Pojava gigantolita u paleolitiku sjeverne Bosne.
GZM n.s. A,XXXIV/1979. 7-13.
Neki problemi paleolita u sjevernoj Bosni . i
za kulturnu istoriju Bosne, Ill;93-10l.
Tuzla.
Paleolitske kulture u jadranskoj regiji Jugoslavije.
GZM n.s. A, 3811983, \-63.
Core Reduction Sequences: An Analysis of Blank
Production in The Middle Paleolithic of Northern
Bosnia, Yugoslavia. Unpublished Ph.D. diss, Dept.
ofAnthropology, UniversityofArizona, Tucson.
Core reduction, fjake production and the Middle
Paleolithic Industry of Zobiste (Yugoslavia). In
Dibble, H. and Montet-White, A. (eds.) , Upper Ple-
istocen Prehistory of Western Eurasia, University
MuseumPress, Philadelphia.255-274.
Manufatti delle "Pebble culture" in Sicilia, RSP
XXIV.
Nuovi rinvenimenti della Pebble Culture nei terrazzi
del Quaternario antico dell Sicilia Sud Occindentale,
Atti XIV Riun. Sc. I.I.P.P., Puglia, 1970.
Bones, Ancient Men and Modern Myths. New York:
AcademicPress, Inc.
Stone Tools and Human Behavior. Scientific Ame-
ri can 220/4: 70-84.
Le quaternaire de l' Agro Guide du IV
Congre. INQUA, Roma.
Le microiithisme dans le Mousterien de la Grotte
de la Combe, Compte-rendu de la XIII'eme Sess. du
Congrcs Prehistoriquede la Franye, 161-168,Paris .
Le concept laminaire: Repture et filiation avec le
concept Levallois. In M. Olte (ed.), L'Homme de
Neandertal, Vol. 8.,41-59,Liege.
56
ZIL.KA KUHl-..;OIC-VEJZAGIC
F BORDES
N. BORISKOVSKI
G. BOSINSKI
M. N. BREZILDN
M. BRODAR
S. BRODAR
A BROGLlO-
p lEONARDI
G. CLARK
S. DIMITRIJ
H. L DlBBlE
J WHlTTAKER
H. DELPORTE
p.y DEMARS
P LAURENT
M. GABORI
1963. leMOlIsterien adel1!ieu!es. Arheoloki vestnik. Bra
]3/14, ljublpna.
1980.
1988. du
dll CNRS. Pans.
1984. d'U.R.S.S., d'U.R.S.S..
vol I, Moscou.
976. lesstructures d'habitaten
ln: Les structuresd'habitatau
IX de]'Union Internationale
1983. Le de
re National de la Recherche Scientifique, Paris.
1938. Das Palaolithikum in Quartar 1. 104-1
1950. Prerez na slovenskih tleh. Arheoloki
vestnik li 1-2,5-1[,
K otkrnju kamenih ll1dustrij
VIlI. 225-236.
1963.
naciens et
BuJI. Soc. Merid. de Vl-IX
d'Edouard laner.
(1956-1
1972.
ob Usori. GZ\1 n.s.
ed. leone, .M.
1979. kultura i kulturni
tom llI. 267341.
1981. the Relation Be-
end Flake Variation. Jour-
Science6 283-296.
1972. de la Gravette: mise en
poses. Bull. Soc.
fasc. l. Paris.
1976. industriesen Auverne. La
lOm L801 Paris.
1989.
1957. Les stations
Acta Arch. Hung" 8,
57 PEe- INA POD L11)OM - PALEOL1TSKO STANiTE NA VISORA VNI
V. GABORI-CSANK
C. GAMBLE
J. M. GENESTE
R. GRAHMANN
P M.GRAVES
FlHARROLD
E. S. HIGGS-
C. VLTA-FINZI
E. S. HIGGS-
C. VITA-FINCI -
D.R. HARRIS-
A E. FAGG
E. S.HIGGS
S. IVANOVA
A l JELINEK
L. H. KELLEY
1968a. L'industrie Mousterienne d'Erd (Hongrie). PPT,
CNRS, 183-189, Paris .
1968b. La station Paleolithique moyen d'Erd Hongri e. Bu-
dapest.
1987. The Palaeolithie Settlements ofEurope. Cambridge
University Press 1986. Reprinted 1987.
1994. Timewalkers .Harvard University Press,Cambridge ,
Massachusett s 1994.
1985. Anal yse lithique des industries Mousteriennes du
Peri gord: Une approche technologiquedu comporte-
mentdes groupes Humains au Paleolithique moyen
Thesis, Universitede Bordeaux.
1955. The Lower Palaeolithic Site of Markkleeberg and
other comparable Localities near Leipzig. Transac-
tion of the American Philosophical Society 45/6;
509-687, Philadelphia.
1991 . Ne wmodels and metaphors fo r the Neandenhal de-
bate. CurrentAnthropology 32 513 - 41.
1989. Mousterian. Chatelperronian and early Aurignacian
in western Europe: continuity or discontinuity? ln
Mellars and StI inger 1989.,677-713.
1966. The Climate, Environment and Industries ofStone
Age Greece, Part II , PPS, XXXIV1966, 1-29, Cam-
bridge.
1967. TheClimate, Environment and Industries ofStone
Age Greece,PartIII, PPS,XXXIII, 1-30, Cambridge.
1968. Thestone industries ofGreece. La Prehistoire Pro-
blemes etTendances. CNRS, 223-235,Paris.
1979. Cultural differentiation in the Middl e Paleolithi c on
the Balkan Peninsula. In: Middle and Erly Upper
Pal eolithic in The Balkans, edited by J. Kozlowski.
13-33. Nakladem Uniwersytetu Jagie llonskiego.
Warszawa.
1976. Form,Function and Style in Lithic Analysis. Cultural
ChangeContinuity,C. Cleland,ed. ,Academic Press,
19-76.
1980. Experimental determination ofstone uses: A micro-
wear Analysis. University of Chicago Press, Pre-
historic Archaeology and Ecology Series ,Chicago.
58
l ll.KiI
R. L KELLEY
J. K. KOZLOWSKI
J. K. KOZLOWSKI -
S. K. KOZLO'vVSKl
Z.
G.LAPLACE
A LEROI -GOURHAN
H. de LUMLEY
M. A de LUMLEY
M. MALFZ
V.
A. MONTE\,-WHITE
1988. The three sides of a biface. American Antiquity
53 (4) 17-734.
1973. The origin of Lithic raw materials used in the Paleo-
lithic of the Carpathian Countries. Academie Polo-
naise des Sciences, XIII, 1- J9.
1979. La fin des temps glaciaires dans le bassin du Danu-
be moyen el infell eur. La Fin des Temps Glaeiaires
en Europe, 82 1-835, CNRS, Pari s.
1979. Uppcr Palacolithic and Mesolithic in Europe. Taxo-
nomy and Prehistory, Wroclaw.
1988 . - paleolitska stanica kod Resanovaca
(Bosansko Graho vo) GZM n.s. A, 1987/19 88,9- 16.
1989. Gravure na stijeni i gravirani ukrasi na upotrebnim
predmetima - Badanj i pod lipom . GlM n.s.
A. 44, 21 -38.
1964. Les subdivisions du lcptolithique italien. Etude de
typ olog ie Analythique. BPI 73, 25-63.
1966. Recherches sur I'origine et r evolution des comple-
xes kptolilhiques. Ecole francaise de Rome, Melan-
ges d'Archeologic ct d'Histoire , Supplement No. 4.
Boccard , Pari s.
1988, Dlctionnairc de la Prehistoire. Presses Uni versitai-
res de Fran<;e, Paris.
1909. L'industrie acheuleenne decouvene sur Je sol de la ca-
bane du Lazaret. Memoires de la SPF7, 145-169. Paris.
1976. Les Anteneanderthaliens dans le Sud, PF, tom I,
547-566. Pari s.
1967. Paleolit Velike na Ravnoj Gori u sjeveroza-
padnoj Hrvatskoj. Arheolok i radovi i rasprave IV-
-V , 7-68 , Zagl'eb.
1968. Bijambarske kod Olova u sredil1joj Bosni .
GZM 7 , prirodne nauke, 159- 180.
1970. KI'ap ina 1899- 1969, Zagreb.
1972. Rasprostranjenost hladnodobnih ivotinja u gornjem
pleistocenu Evrope. Ljetopis JAZU, 133-
- J 65, Zagreb.
1958. Die neuen mittel- und altpalaolithischen Funde von
der Balkanhalbinsel. Germania 36, 319-324.
19R2. Modelc lypometrique pour Jcs indu sui es Graveltien-
nes. In Kozlowski, J. and Banesz, L (eds.), L' Aurig-
nacjen ct lc Gra vet tien en Europe, Actes de lc Re-
uni on dc Ja X eme Commi ss ion de l' UIS.SP..
Craco vie-Nilra. J980. 135- J 48.
59 PECINA POD LIPOM - PALEOLlTSKO STAN.ITE NA VISORAVN I
A. MONTET-WHITE -
A. E. JOHNSON
A. PALMA DI CESNOLA
A. M. RADMILLI
A. RUST
Y A. SMIRNOV
D. -.
Lj. BABOV
A. THEVENIN
A. THOMA
K. VALOCH
L. VERTES
L. ZOTZ
N. XIROTIRIS
1995. Le Pal eolithique en ancienne Yougoslavie. Grenob-
le: Jerome Mili on.
1976. Kadar: A Late Gravettian Site in Northern Bosni a,
Yugoslavia. Journal of Fi eld Archaeology, vol 3,
No. 4, 408-424, Boston.
1967. Il paleoliti co della Pugli a. MMCSNV, vol. XV, 1-84,
Verona.
1975. L'eta paleoliti ca ne ll a Oaunia. Civilta preistoriche e
protoistoriche della Oaunia, 27 -48, Fi re nze.
1979. Chronostratigraphie et ecologie de I ' epigraveltien
cn Ital ie. La fin des temps glaciares en Europe, 295-
-324, Bordeaux.
1963. La preistori a d'Italia aJla luce delle ultime scoperte.
Firenze.
1975. Guida della pre istor ia italiana. Sansoni Firenze.
1977. Storia dell' Abruzzo dalle origini all 'eta del bronzo.
Pi sa
1950. Di e Hohl enfunde von Jabrud. Neumi.inster.
1989. Internati ona l human burrial: middle Pal aeo lithic
beginnings. Journal of World Prehistory 3, 199-233.
1983. Umj etnost Lepenskog vira. Beograd.
1976. Les premieres industries humaines en Alsace. La
Prehi stoire l , 810-8 16.
1966. L'oecipital de l'homme mindelien de Vertesszbllbs.
L' Anthropologie 70/5-6,495-5 35, Paris.
1967. Paleoliticke osid lenijeskune Kulny LI Sloupu v Mo-
ravskem kras u. Archeologicke rozhledy 19/5, 566-
-575, Praha.
1971. Les Pa!eolithiques inferieur et moyen en Europe cent-
rale. ACTES du UISPP- VIII Congres, 27-40, Beograd.
1964. Tata, eine milte lpaHiolithische Travertin-Si edlung in
Ungarn. Budapest.
1965. Typology of the Mousterien in Ungarn. Quaternaria
7; 185- 195, Roma.
1968. Pebble-Cu1ture en Europe Centrale. PPT, 517-526,
Paris.
1978. Palaeolilhikum und Mesolithi kum in Gri ec he nland.
Godinjak ANUBiH XVII, 15, 1978., 5-14, Sarajevo.
60
ZILKA KUJUNDIC-VEJZAGIC
POD - P.:\L\EOLITHICSE1TLEivlENT
ONTHEGL-\SI''';.-\C PLATE.-\U
SUi\L\L-\RY
The Palaeolithic settlement pod Lipom was discovered in 1987 in the course of
reconnoitring ofthe area surroundingGradina in the village of Brdo, Municipality
ofSokolac. It was on thisoccasion that the group ofarchaeologists discovered an engra-
ving on the cave wall and collected a number of stone tools bearing morphotechnic<ll
characteristicsofthe Upper Palaeolithic.
The initial probing ofthis newly discovered Palaeolithic site was performed in 1988,
whereas the systematic research started in 1991 in cooperation with sister institutions
from France, England and Netherlands.However, this cooperation was never fully realised,
firstdue to the war in Croatiaand then because ofthe war in Bosnia and Herzegovina.
The systematic excavations were planned in the form ofa cross-discipline scientific
research titled "TheOrigin ofthe Palaeolithic Art inBosnia and Herzegovina" within the
framework ofthe then long-term program plans known as DCXIII. - segment Phenomena
in Archaeology of Bosnia and Herzegovina.
The archaeological site pod Lipom Iies on the very periphery ofthe vilJage of
Brdo, 2 km to thesouth ofKneina settlement and at the altitude ofapproximately
900 m(Annex 2).This location represents agroupofdrifts and pits situated in amphitheatre-
-like caves in 300 meters long limestone-dolomitic ridge (Annex 3). Forming the terrain
below theridge is the ground slopingdown to the valley ofthe River Biotica(Annex l).
The detailed examination ofthe drifts and opening ofthe test probes showed that hu-
mansinhabited almost theentire area in differentepochs.
The profile of horizontal strata proved that the settlement is multi-layered and very
important for further studies of the Palaeolithic in Bosnia and Herzegovina (Annex 4).
The layers marked as I and II hold younger cultures dating from the Neolithic up to thc
Middle Ages (T. IV and V) although there is some recent material as well. The Final
Palaeolithic is identified in the layer III and it is especially important for the cultural
orientation ofthe engraving on the stone of pod Lipom (T. I, picture 2; T. Vl and
VII). Thelayers IV and Vare rich in remains ofstone industry characteristic ofthe late
Mousterian facies.Still, there are also several tools bearing the typoJogical characteristics
oftheolder Aurignacian (T. XI, picture I;T. XII, picture2; T. XIX, pictures3 and 4).
In the course ofthe first season ofsystematic exploration, a rich collection ofstone
industry was assembled, but it did not have a stratigraphic value. The used row material
is of local origin and mostly composed ofcherts ofvarious colours. All collected stone
artefacts were classified and defined as belonging to their respective cultures based on
their plentiful typological and morphotechnical characteristics. In order to achieve easier
understanding of the presented material, we used the classical Palaeolithic terminology
and I'educed the numberofterms to the necessary minimum.
Ascribed to the older phase of the Lower Palaeolithic culture, or its tradition, were
the finds representing unifacially or bifacially worked pebbles, so-called striking tools
61 PECINA POD LIPOM - PALEOLITSKaSTANISTE NA GLAS!NACKOJ ViSORAVNI
(chopperand chopping-tool) 3; T. XIX, l).
pebbles, worked atoneend 2;T. XIX, 1), had probably served as
axes. In shape, representa prototypeofthe lateraxes.
Belonging to the younger ofthe archaic Palaeolithic are tools made on tlakes
ofClactonian type, there are elements ofProtolevalloisian facies as well. This
is a culture with worked wide tools for which it is sometimesdifficull to
decide whether they were created by forces ofnature or made man. The tools often
have notchets and their are mostly as a result ofusage 2:
T. X, 5-8; T. l and 2; T. XIX, 2 and6; T. XX, 1-12;T. XXIV, 1).
Collected in Bosnia and in the courseofseveral decades
ofstone industry that, by its can
to the Lower Palaeolithic. From the of typology, this certainly does not create
problemsthatcould notbesolved in the frameworkofthe Palaeolithicin
In the oldestphaseoftheMiddle the basisofculture is
Levallolslan It is mostly in unretouched Levalloislan
wide blades, sidescrapersand discoid scrapers XIV, l and ;T XV, 2 and ,
T. XIX, 3-5)
The middle phase, or Mousterian, is rpr,rp"pnIPl; Mouslerian relouched
scrapers on wide flakes and blades with ,'",>'cpr,,"'" cortex backed flakes XlI,
1;1'. 2-4;1'.XXIV,
The late ofthe Middle Palaeolithic is in ourarchaeological site by
a facies ofmicroliths made by Clactonian
not only microhthisation, but also nOlchets and
oftools XIII, l and T XXI, 2 and
:v1icrollthisation oftools is in ourcase notthe resultofquality and size ofml-
neralssince the ofthe settlement is rich in riverbed pebbles. This pheno-
menon thus most probabl.y reflects the cultural ofsome ofthe inha-
thearea.
Lipom inventory ofthe Upper Palaeolithic,
to the Aurignacian concepts, characterised at the same
time of the Middle Palaeolithic l and 3, T. XXI, 2; T.
XXIII, 2; T. 4 and 6; T. 4; T. On the other hand,
the younger is the material that does not bear prominentcharacteristics of
cian culture but rather represents an interesting facies characterised its mixture with
the cultureofGravettian formed in the northern partofthe area picture 2
T. 1-3; T. l and T. 15-1
The final Epigravettian is in or site by numerous scrapers,
and chisels XXVllI, l- This facies shows very genetic
connections to co-existent cultures in the Mediterranean. However, the of the
material as a whole brings us to tbe conclusion that the of Palaeolithic cultures
from the e i n a Lipom needs above all to be looked for in the region ofNorthern
and further in the Pannonian areasofCentraland Eastern
62
ZJLKA KUJUNDIC-VEJZAGIC
Tabla I
Foto: A. ahbaz
2
POD UPOM - PALEOLlTSKO STANITE NA VI SORA VNf 63
TablaII
Foto: A. ahbaz
64
ZlLKA KUJUNDIC-VEJZAGrC
Tabla III
Foto: A. ahbaz 2
65 POD LIPOM - PALEOUTSKO STANiTE NA VISORA 'l
Tabla IV
Foto: A. ah baz
66 ZI LKA KUJUNDIC-VEJZAGIC
Tabla V
Foto: A. ahbaz
67 PEtI NAPODLIPOM - PALEOLITSKO STAl [STEt\ AGLASIN K O \- ISORAVt-. 1
Tabla VJ
2
Foto:A. ahbaz
68 Zll K.A K .Ill ' OZle. VEJZAG IC
Tabla VI!
Foto: A. ahbaz
POD UPOM - PALEOL1TSKO STANITE NA VISORAVNI 69
Tabla VIII
Foto: A. ahbaz
70
ZllKA KUJU"IDLIC-VEJZAGIC
Tabla IX
2
FOLO: A. ahbaz
71 PEC'rNA POD UPOM - PALEOUTSKO STAl\ISTE NA VJSORA\!NI
Tabla X
2
3
4
6
7 8
Foto: A. ahbaz
72
Z1LKA KUJUNDZ1C-VEJZAGIC
Tabla XI
2 3
Foto: A. ahbaz
73 POD UPOM - PALEOLlTSKO STANITE NA VISORAVNI
Tabla XII
2
Foto: A. ahbaz
74
Z!LKA KUJL IDIC-VEJZAGIC
Tabla XIII
2
Folo: A. ahbaz
75
l
Pr: IN;\ 1'00 U I'OM - P1\ U :: OLJ r'iKO SrANISTF NA GL/\Sr. VISORAVNI
Tabla XI V
Crtei .I.
rt'
76
ZILKA KUJUNDZIC-V[JZAGIC
Tabla X l '
_I
Crt eli: J. I
77 PEC' INA POD U POM - PALEOU TSKO STANi TE NA GLASINACKO.l VISORA VNI
TCl biCl XVI

3
4
J.
(II.K..'\ Kl lJlI DI: IC-\'UZACi I
Tabla xrII
1-
2
Crtei S. Kudr
79 PreiNA POD UPOM - PALEOLlTSKO STANISTE NA V ISORA VN I
Tab/aXVII!
4
Crtei :S.Kud ra
80
ZILKA KUJLJNDZIC-VEJZAGIC
Tab/a XIX
5
6
(J
CI1e.i S. KUdra ! I
PEeL APOD LIPOM - PALEOLlTSKOSTANITE NA VISORA VNI 81
TabhXX
2
3
4
7
II
I}
!
Crtei: S. Kudra
82
ZILKA KUJUNDIC-VEJZAGIC
Tab!aXXI
3
Crtei: J.
POD LIPOM - PALEOLlTSKO STANITE NA VISORAVNI 83
Tabla XXII
2
4
4
I Crtei: J.
84
ZILKA KUJUNDIC-VEJZAGIC
Tabla XXIII
4
3
6
Crtei: J. _______5 ____
85 POD LIPOM - PALEOLlTSKO STANiTE NA VISORAVNI
Tabla XXIV
2
3 4
5
6
Crtei: 1.
86
ZILKA KU,IUNDIC-VEJZAGIC
Tab!a XXV
4
2
5
Crtei : J.
87 PECINA POD LIPOM- PALEOLlTSKOSTANiTE A VISORAYNI
TablaXXVT
2 3
4
()
I
Crtei: J.
88
ZlLKA KUJUNDlC-VE JZAGIC
Tabla XXVII
2
4
6
7
8
-I _
- 1_ -
9
Crtei : J.
89 POD LIPOM- PALEOLITSKOSTANiTENA VISORAVNJ
Tabla XXVIII
3 4
2
7 8
.) 6
14
10 II


16
Crtei: 1.
UDK 903 (4976Prusac) "6347"
Dr. Brunislav
Originalni rad
PRUSAC(BIOGRAD)- PRAPOVDESNOVIESLOJNONALAZITE
- slojevi-
U se rezultati sondanog iskopavanja na vieslojnom prapovijesnom nala-
7. itu Prusac kod Donjeg Vakufa. Kulturni sloj doseedubinu od 3,80 m,stim da jedo du-
bille od Impotpuno devastiran. Nalazi iz tog devastiranogsloja pripadaju ie-
lJeznom dobu. ali ih je samo tipoloki determinirati iako se u kulturnom pogledu
veuza poznato naselje Pod kod Bugojna. Nalazi jz dijela kulturnog sloja pripa-
daju eneolitiku, a ih jepromatrati unutardviju razvojnih faza. Starija(faza I) sadr-
i elemente butmirske,te badenske ilasinjske kulture,dok (faza II) pripada
kulturi.
U literaturi koja se bavi povijesnim razdobljima, posebice kasnim
srednjim vijekom i vremenom osmanske vladavine, ime Prusac ne predstavlja nikakvu
nepoznani cu.IPrusacje, ustvari , srednjovjekovni grad kod Donjeg Vakufa, poznat i pod
imenom Biograd, koji je u osmansko doba postao vano strateko upori te, pa se igrad
razvio u kojaje, osim citadele, iprigradsko naselje,tzv. Donji
grad.Sama citadela sglavnom kulom i,modajojednaokrugla- nekad detairana kula
izsrednjegvijeka,dok su kasnije dogradnje iz osmanskogperioda. U pisanim iz-
vOI'ima grad se spominje tek 1478. i 1503. godine. najstarije naselje na ovom
mjestu pripada prapovijesnim razdobljima, a utopografskom smislu predstavlja
naseJje gradinskogtipa. jeo dominantnom poloaju koji se u obliku lingule izdie
visoko iznad rijeke, iznad njezinogzavoja, isa svihjestrana,
junu koja se stepenasto sputa, izvrsno prirodnom konfiguracijom terena, od-
nosno duboko koritom rijeke, su obale na tom mjestu gotovo u
pOlpunosti okomite. S ovog poloaja se kontrolira okolica, pa nije to je
upravo to mjesto izabrano za podizanjedugotrajnog naselja.
Ovo gradinsko naselje, nije arheoloki istraivano sve do 1980. godine
kada je pod rukovodstvom Z. eravice" provedeno sondano iskopavanje na povrini
1951.. 147 idalje.
Rezultati iskopavanja nisu publicirani, ali suinkorporirani uizvjet aj podnesen tadanjem SIZ-u
nauke iHercegovine pod naslovom"upa Uskopl.ie usrednjem vijeku iranom turskom
per iociu"".Izvjetajem su iosnovni podaci oprapovijesnimnalazima.
91
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
od cca 120 m
2
Sondiranja su provedena na dijelovima citadele, a bila su usmje-
rena prvenstveno na istraivanj e srednj ovj ekovni h ostataka. ta su istraivanja
dala i znatnu prapovijesnu arh eoloku koja pripada vrlo irokom kronolokom
raspo nu od eneolitika do eljeznog doba. No, kako su svi nalazj potj ecali iz slojeva de-
vas tiranih srednjovjekovnom i kasnijom osmanskom gradnjom, njihove slrati-
grafske odnose nije bilo utvrditi, a materijal se moe samo tipoloki determinirati.
da je materijalom bilo vrlo vrijednih nalaza, to se posebice
odnosi na one koje je bilo pripisati eneolitiku, 1985. godine poduzeo sam do-
punsko sondiranje manjeg opsega. Otvorena j e samo jedna sonda 4x5 m, postav-
ljena na platou unutar citadele, odnosno jedinom mjestu gdje se mogl o
postojanje barem dijela intaktnih slojeva, da je na tom prostoru i sred-
njovJekovna i osmanska gradnja bila najmanja.' Tij ekom iskopavanj a ova pretpostavka
pokazala se pa je na temelju rezultata sondiranja sigurno fiksirati neke
strati grafske odnose i na njima temeljiti
Kulturni sloj na ovom dijelu nalazi ta dosee debljinu od cca 3,80 m i
sasvim sigurno diferenciranje 5 razvojnih faza. No, ovdje odmah treba da su samo
dvije najstarije faze izdvojene na temelju pouzdanih strat igra fski h podataka, dok su ostale
tri fiksirane na temelju tipoloki h odlika pokretnog materij ala da su sloj evi koji bi
im pripadali potpuno devastirani zahvatima tijekom srednjeg vijeka i kas-
nijeg perioda. (Pril og. br. l ) ta okolnost u ovome nema
s obzirom da samo faze I i II - dakle, one naj starije - pripadaju eneolitiku, dok se preos-
ta le tri unutar relati vnokronolokog okvira koji rano i kraj starijeg
elj eznog doba. U kulturnom i kronolokom pogledu ove tri faze korespondi raju s odgo-
slojevima oblinjeg nalazita Pod kod Bugoj na .
4
Nema nikakve dvojbe oko i ovih nalaza, ako ni ta drugo onda zbog
blizine najvanijem nalazi tu i eljeznog doba ovog prostora - Podu. No, kako
su to ipak nalazi koje je samo tipoloki determinirati, te kako ne donose nita
u odnos u na poznate nalaze s Poda, ovdje se na ana lizu samo
naj stariJih nalaza, onih koji pripadaju eneolitiku, ali ne samo zbog toga to su prikupljeni
u sigurnim stratigrafskim odnosima, i zbog toga to se u problemskom smislu iska-
zuju kao vrlo indikator razvojnih procesa tijekom ovog prapovijesnog razdoblja.
JEiZA.
Ovoj fazi pripadaju sedimenti od zdravice do dubine od cca 1,5 m. Kulturni sloj je pot-
puno homogen i ne prua bilo kakvu daljnje podjele na razvoj ne podfaze.
Rezu ltati iskopavanja B. samo su djelomice obj avljeni i to anili dio nalaza koji
pripada naj starijim slojevima lokaliteta (B. 1989. ). Istodobno sa sond iranjem koje
je izvrio B. T Glava je vodio sondano iskopavanj e .iednog srednj ovjekovnog
objekta uz koji je otkriveno i nekoliko grobova.
j B. 1983 , 172 i da lj e; B. 1983a. , 434 i dalje; B. 1987.,483 i dalje.
92
BRUNISLAV fv1ARLlANOVIC
Osnovnu masu materijala, to je i sasvim pojava, gruba
keramika. Njezina izrazita karakteristika je potpuna s tehnikom izrade neoli-
keramike, ili , da budem sasvi m precizan, upadlj iva bliskost s butmirskom grubom
keramikom. Ova odlika ostaje trajnom odrednicom grube keramike tijekom tra-
janja ove raze.
'"
'1-" .'.
' .'
o "!.. : .
. , 'I , ',.:. 1
' ; " ... 'o '
lImIIIIII H 11 ,11 1 1
:1' li'IfIII1I III
I
,
kulturni sl OJ
5vijcl1os1lledi klllturni sloj
ITIIIIIJ tamni kulturni sloj
crrr. llla glina


++'f +'f

ITI]

crveno z.emlja
gar
z.dra vica
Prilog l - Lokalitet Biograd, Prusac, zapadni proIii
Druga njezina odlika je relati vno siromaa n izbor oblika koji se, uz izvjesna varira-
nja, unutar tri osnovne forme.
93
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
Daleko oblik je lonac s neto viim, jasno izdvojenim vratom i
vrlo istaknutim trbunim segmentom, T. I, 1; T. II, J. Vrlo ovome moe
se lonac kod kojeg je prijelaz iz vratnog u rameni segment znatno blai, a trbuh
modeliran u blago zakrivljenoj formi, T. II, 2; T. III, 1. I jedan i drugi tip su zastupljeni
tije kom trajanja ove faze.
Donekle razliku u odnosu na prethodno navedene odlike pokazuje primjerak na
T. III , 2, kod kojegje vratni segment neto prema unutra, a zaobljenost ostalih dije-
lova recipijenta vrlo slabo izraena, tako da posuda dobiva blagu krukoliku formu .
No, ovaj oblik lonca je i znatno zastupljen od ostalih.
i dosta tip su duboke zdjele s redovito kratkim
gornjim dijelom prema unutra, T. IV, 1-2. razlike su samo
u kutu prelamanja, ali to za odlike grube keramike ima sasvim sporedno
Ovaj tip zdjela zastupljen je, tUekom trajanja ove faze, kao to je to
i sa tipom grube keramike u koji spadaju duboke loptaste zdjele. Izvjesne razlike
se samo u stupnju izdiferenciranosti vratnog segmenta koji se od diskret-
no naglaenih prstenastih do jasno izdvojenih oblika, T. IV, 3-4. grubom kerami -
kom ove faze su zapaeni, istina rijetko, primjerci zailjenih dna posuda, T. VI, 4.
Ukrasni sustav grube keramike obiljeen je, prije svega, kratkih zareza
na obodu posuda koji se u podjednakoj mjeri javljaju i na loncima i na zdje-
lama, dok na loptastim zdjelama to nije zabiljeeno.
trake, aplicirane uz obod lonca, pouzdano su dokumentirane, ali se ne mogu
kao posebno dekorativni element grube keramike. I napokon, kod poje-
dinih primjcraka zdjela javljaju se dvostruke rogolike aplikacijc.
Nasuprot ovim vrlo stereotipnim odlikama grube keramike stoji raznovrsnost
fine keramike. Dakako, ta raznovrsnost podrazumijeva samo nj ezi ne tipoloke odlike,
dok su sve ostale, ornamentaini sustav prije svega, vrlo No, prije prikaza tih
od lika moram naglasiti jo dvije vane Prvo, to je izrazito karakter
tehnologije daleko dijela nalaza; i drugo, kulturnu sliku ove faze karakterizira
nekoliko komponenti.
Prvoj i najbrojnije zastupljenoj komponenti pripadaju nalazi koji se mogu obuhvatiti
nazivom keramika". je o keramici vrlo fine fakture, kvalitete,
do izrazito crne boje. broj ovih nalaza ima sjajno povrinu.
Od tipova su zastupljene varijante loptastih i poluloptastih zdjela te alica
s kratkim prstenasti m ili blago izvijenim vratom, T. V, 1-4; i T. VI , 2. Osjetno su
zastupljene iroke, plitke zdjele, moda recipijenti posuda na nozi, T. VI , 3, dok se mi-
nijaturne piriformne posude javljaju gotovo u primjercima, T. VI, I.
Ornamentaini sustav ove grupe nalaza u potpunom je znaku kaneliranja. U pitanju su
okomite ili kose kanelure izvedene na ramenom segmentu posuda. Njihovo vrlo
Je palj ivo i pl itko, tako da povrina posuda nikada nije izrazito valovita. Kanelure su
irine, premda preteno uske, ali redovito polukruno modelirane, T. V, 1-2,4;
T. VI, 3, 5.
Izvan ovih ornamentainih karakteristika, treba navesti jedan primjerak zdjele na kOJoj
se jasno vide ostaci crvene pastozne boje. Nije razaznati bilo kakav motiv i Ii
94
BRUNtSLA V
kompoziciju, pa je pretpostaviti da se radi o bojenju povrine posude, ili
njezinog pretenogdijela,T. V, 3.
Kadaje o kulturnoj pripadnosti ove komponente, neka posebna diskusija se
potpuno nepotrebnom. Svi navedeni tipovi vrlo dobro se uklapaj u u keramografiju but -
tnirske kulture, ato vrijedi iza ornamentalni sustav
5
ionaj primjerak posude sosta-
cima crvene pastozne boje ne predstavlja nikakvu posebnost ovoga nalazita, Jer je taj
ukraavanja dobro dokumentiran iu fazi butmirske kulture uObrama 11.
6
Stanovita rezerva bi se, moda, mogla ostaviti samo kod primjerka na T. VI, 3, jerovakve
plitke posude ne ulaze izrazite karakteristike butmirske keramografije. Ako se, me-
pretpostavi dajeovdje o recipijentu posude na nozi, onda se j ovaj primjerak.
odnosno ovaj tip posuda,sasvim dobro uklapa u nalaze ubutmirskoJ kulturi
7
Drugu komponentu karakterizira, faktura i visoki kvalitet izrade, a
ako se zanemari da posude koje ovoj komponenti pripadaju imaju preteno
do boju povrine (premda ima igotovo crnih primjeraka) ,
moe se da ne postoji nikakva razlika uodnosu na izrade keramike prve kompo-
nente. Ili, da budem sasvimjasan, tehnologija karakterizira iovu grupu nalaza.
da ovakomponenta nema izvorno karaktervrlodobro ilustriraju tipo-
loke odlike ove keramike. je, ojednomjedinom tipu posuda smanje ili vie
loptastim donjim dijelom ivisokim vratom, T. VI, 5; T. VII, 1-2; T. VIII , 1-2.
Ornamentaini sustavjeiovdje upotpunom znaku kaneliranja,ali uodnosu na kaneli-
ranje prethodne komponente postoje i stanovite razlike. Pored finih okomitih kanelura.
T. VIII, 2, su zastupljene vrlo iroke kanelure sjasno rebrima, T. VII. I:
T. VIII, l. Ovaj kaneliranja uprvoj komponenti nije zabiljeen.
Ovoj komponenti, svakako, pripadati iprimjerak duboke kon zdjele s izrazito
naglaenim vratom izvij enim prema vani, T. IX, I. Za ovaj tip posude, jedini ras-
poloivim nalazima,vezanaje iuporaba crvene pastozne boje, kojom je
va gornja povrina.
Kadaje o kulturnoj pripadnosti ove komponente, izvan svake sumnje je njezina
izrazita srodnost s badenskom kulturom. To se, prije svega, odnosi na tipoloke odlike
ali ina ornamentiku,8 neovisno O tome to ovdje nedostaju neke bitne odlike badenskog
dekorati vnog sustava. No,to inije toliko vano,jerse ovdje ine radi o badenskoj kulturi
samo o badenskoj komponenti koja, uz ostale nalaze, kulturni sadraj starije faze
na Pruscu.Vie govora otome bit kasnije.
komponenta ovdjejeizdvojena prvenstvenozbog toga to nalaze koje obuhva-
nije dovesti u svezu niti s butmirskom niti s badenskom kulturom. Neki od
njih mogu se s lasinjskom kulturom, T. X, 3; T. XlI, 2-3. Kod prvog primjer-
ka imam uvidu tip zdjela koje sejavljaju unjezinoj ranoj fazi, a posebno plas-
aplikacije na prijelomu donjeg igornjeg konusa T. X, 1
9
Ova usporedba,
A. Bcnac, 1971.,T XL/V, I-I J;T XLVI , 1-9: T XLVII, l-S.
(, Ibid. 127.
Ibid.T XLV, 10, 13.
S. 1979a., 211 idalje,sl. 7.
'I S. 1979b.. 152 idalje. sl. 5.
95
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
nije potpuna jer primjerke sa Prusca ne karakterizira otar prijelaz iz donjeg u gornji ko-
nus to je izrazita odlika lasinjskih zdjela ovog tipa, a i lasinjske kulture u cjelini. Ako se
ovaj tip posuda moe dovesti u svezu s lasinjskom kulturom, navedenu razliku je, moda,
objasniti da ni ovdje ne moemo s tom kulturom Ll njezinom
izvornom obliku samo stanovitim njezinim elementima. S druge strane, kako se teh-
odlike ovih posuda ne razlikuju od ostale keramike ove faze, je da one
predstavljaju samo lokalnu interpretaciju u kojoj i ne treba potpuno vjerno pre-
noenJe karakteristika. Uostalom, ovu fazu u cjelini karakteriziraju vie 7.aohljeni
nego otro prelomljeni oblici recipijenta.
Kad je o druga dva primjerka, veza s lasinjskom kulturom mi se sasvim
neupitnom, ne samo zbog tipolokih odlika
io
i zbog razlika u tehnici izrade koju ova
dva primjerka pokazuju prema ostaloj keramici ove faze.
Primjerak posude na T. X, 2 ne mogu dovesti u vezu s lasinjskom kulturom .
iako je jasno da je u pitanju posuda na nozi, odnosno tip koji predstavlja jednu od karak-
teristika i lasinjske kulture. ovaj primjerak nema direktnu vezu niti s jednim
od raspoloivih primjeraka nogu. i da ga je povezati s nekim od tih ulomaka,
komparacija s lasinjskim primjercima ovoga tipa bila bi, ipak, labava, jer se kod
primjeraka sa Prusca radi o viim ili niim zvonolikim formama, T. Xl, 1-2; T. XII, l, bez
proirenog donjeg dijela, to je redovita pojava na lasinjskim primjercima. Osim toga, pri-
mjerci o kojimaje teko se mogu povezati s bilo kojom kulturom koja bi kronoloki
korespondirala s ostalim nalazima ove faze. Iznimku, moda, predstavlja samo primjerak na
T. XI, 2, kojeg bi bilo usporediti s tiszapolgar tipovima i LO samo
zbog ovainih perforacija koje se na ovome primjerku slabo Naravno. i ovdje po-
stoji jedno odstupanje u odnosu na proireni donji dio noge koji na ovome nalazu postoji.
Na kraju, jo nekoliko zapaanja o stratigrafskim odnosima ovih komponenti. Prvo,
sve tri komponente dolaze istodobno u svim dijelovima sloja koji pripada ovoj fazi. Nije
izdvojiti nikakve izolirane stratume, ukopavanja, zatvorene cjeline
i sl., te na tome temeljiti razdvajanje ovih komponenti. Drugo, ovaj sloj je
potpuno zatvoren i mora se bilo kakva sekundarnog mijeanja
materijala. osnovna komponenta ove faze je keramika koju sam nazivom
dok su druge dvije zastupljene u manjoj mjeri. S druge strane, nalazi baden-
skog tipa su vie zastupljeni od onih koje sam s lasinjskom kulturom.
Neovisno o problemima koje izazivaju dvojbe oko preciznijeg kulturnog determinira-
nja nekih od elemenata starije faze ovoga nalazita, navedeni podaci , ipak,
da se u mjeri definira karakter kulturnog razvoja starijeg naselja na ovome po-
loaju. Tu se, prije svega, mora od konstatacije da je u pitanju jedna "mijeana" kul-
tura u fizionomiji sudjeluju tri komponente. Osnovni fundus nalaza ima butmirski
karakter pa je prirodno pretpostaviti da i starije naselje u cjelini pripada nositeljima but-
mirske kulture. Ovdje nije samo o butmirskom dijelu fine keramike i o gruboj ,
dakle, svakodnevnoj keramici , koja, s obzirom na ulogu upravo u svakodnevnom ivotu.
vrlo dobro ilustrira izrazitosl butmirske komponente ovoga naselja. S druge strane, but-
i tl Ibid. T. X Vl! , 3.
96
BRUNISLAV
mirsku komponentu ovdje je identificirati na temelju elemenata: tehno-
logija izrade keramike, tipovi posuda i ukraavanje posuda kaneliranjem. Nema nikakvih
tragova butmirske ornamentike, a nedostaje i dobar dio njezinih formi.
Ako se imaju u vidu odlike butmirske kulture u III fazi Obra II, onda je potpuno jasno da
ovdje moemo govoriti o jednoj sasvim kasnoj njezinoj fazi, kasnijoj i od one dokumenti-
rane u samim Obrama. Kasnijoj zbog toga to ovdj e nema ne samo spiraloidne ni tra-
kaste dekoracije, a to definitivno njezinog ornamentalnog sustava.
Istina, je to se kaneliranje manifestira u svome gotovo obliku. Jer hi
prema situaciji u Obrama II i ovaj ukraavanja trebao postupno odumirati. Tu,
tim, treba pomiljati i na poticaj badenske kulture koja taj ukraavanja tako-
njeguje, uslijed je ovdje mogla biti oivljena ili nastavljena jedna stara tradicija.
Kada je o badenskoj komponenti, sam naglasio da ovdje ne moe biti ni go-
vora o badenskoj kulturi, a to ni o njezinoj populacij i. Bilo kakvoj pretpostavci te
vrste ozbiljno se suprotstavlja da nalaza badenskog tipa i butmirske kera-
mike nema nikakve razlike u tehnici izrade. To bi , svakako, moralo da u njihovoj
pl"Odukciji sudjeluje samo jedna populacija. Badenski nalazi, kako je istaknuto, u kera-
mogra fiji ove faze sudjeluju samo s jednim tipom posuda. kaneJirane orna-
mente sve ostale karakteristike badenskog ukrasnog sustava potpuno nedostaju. Kada se
ovome doda spomenuta da badenska komponenta i u postoci ma zaostaje za
butmirskom, te da je na finu ke ramiku, onda je nuan da
Je prisutnost badenskih karakteristika u okviru ove faze posljedica kulturnih uticaja s
badenske kulture, te da badenske forme ovdj e predstavljaju lokalne proizvode
bel sudjelovanja badenske populacije.
Isti bi karakter morali imati i nalazi tzv. komponente. Osim kod
[Jrirnj eraka, T. XII , 2-3, ni tu nema nikakvih razlika u tehnici izrade, ornamenti Iasinjske
kulture potpuno nedostaju, a i tipoloka povezanost nije toliko izrazita. Kada se ima na
umu da je ovo najslabije zastupljena komponenta, jedino rjeenje koje mi se
prihvatljivim je da su i ovi elementi samo posljedica kulturnih uticaja, a nikako re-
zultat prodora i prisutnosti nositelja lasinjske kulture.
u vidu sve do sada izneseno, miljenja sam kako je stariju fazu ovoga nala-
Lita definirati kao predstavnika kasne butmirske kulture. Nedostatak mnogih
njezinih formi, potpuna odsutnost ornamentike, te jasni i u cjelini
gledano brojni elementi govore u prilog njezine relativno kronoloke pripad-
nosti eneolitiku, a i na njezinog karaktera.
II FAZA
fazi ovoga nalazita pripadaju sedimenti od 1,50 do 1,00 m. sedimenata
ove i prethodne faze nema nikakvog prekida slijede neposredno jedan iznad drugoga. I
ovaj sloj potpuno je homogen i nije vriti njegovu daljnju podjelu. To,
uostalom, pokazuju i sami nalazi .
Osnovna karakteri stika ove faze je potpuno keramika koja se ni u jednom
elementu ne moe s keramikom prethodne faze. Ovdje mislim na sve karak-
teristike nal aza - od fakture , do tipova i ornamentalnog sustava. Istina, u po-
97
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVJJESNO VIESLOJNO NALAZITE
primjercima se javljaju i nalazi koji se mogu povezati s nekim tipovima pret-
hodne faze, ali je njihov broj krajnje i zanemariv.
karakteristika ove faze je vrlo mala razlika grube i fine keramike.
Fine keramike nema, svi nalazi imaju hrapavu povrinu bez obzira to je,
gledano u cjelini , sva keramika dobrog kvaliteta. Iako je zemlja dobro od
prirodnih primjesa, velika namjerno dodanog isitnjenog kamena i nedostatak
bi lo kakve prevlake razlozi su to je povrina posvuda uvijek hrapava. Posude su dobro
a boja varira od do tamnomrke.
Oblici grube keramike vrlo su jednostavni, a potpuno prevladavaju duboki lonci s iz-
razito zaobljenim trbuhom i kratkim, neto izvijenim vratom, T. XIII. 2; T. XIV, I .
OrnamentaIni sustav je krajnje jednostavan i siromaan. Karakteriziraju ga, prije sve-
ga, trake aplicirane na ramenu ili prijelazu ramena u vrat, T. XIV. Ove trake su
modelirane utiskivanjem prsta. Samo kod jednog primjerka izvedena je uglata
traka, T. XIII, 1. Kod nekih posuda utiskivanjem prsta modeliran je i sam obod
koj i tako dobiva valovitu formu , T. XIV, 1.
Posebnu odliku grube keramike ove faze predstavlja neorganizirani barbotino ukras
koji se izvodi od ramena prema niim segmentima posuda, T. XIV, I. Ovaj ukraa-
vanja vrlo je i predstavlja najizrazitiju odliku grube keramike ove faze.
Fina keramika je samo u manjim ulomcima, pa se repertoar tipo-
va ne moe pouzdano rekonstruirati. Zastupljene su forme: lonac tipa
kao i kod grube keramike, T. XV, l , loptaste posude, T. XV, 2 i duboke zdjele s
ravnim, proirenim obodom, T. XV, 5. Ova dva zadnja tipa, koliko je na temelju raspolo-
ivog materijala suditi, zastupljeni su samo u primjercima.
OrnamentaIni sustav fine keramike dosta je raznovrstan, iako je ukraavanje u cjelini
dosta rijetka pojava. Pored gustih cik-cak linija urezanih na dijelovima posuda,
T. XV, 4 , 6, zastupljeni su i neto sloeniji geometrijski motivi izvedeni urezivanjem
uz kombinaciju okruglih igosanih motiva, T. XV, 2. su, svakako, igosani
trokutasti motivi koji mogu biti poredani u jednostrukom nizu, T. XV, 3, ili tako da dva
niza adorsiranih i vrlo paljivo igosanih trokutova formiraju cik-cak traku,
T. XV, l. Samo u jednom i to na zdjeli s proirenim obodom, zabiljeeno je utis-
kivanje prsta, T. XV, 5.
da sam naglasio kako je ukraen samo maji postotak posuda, potrebno je
dodati i to da nije izdvojiti bilo koji ukraavanja i smatrati ga izrazitom
odlikom ove faze.
Kulturno i relativno kronoloko determiniranje ove faze znatno je lake nego one pret-
hodne. U tom pogledu dovoljan je qrnamentalni sustav za nedvojbenu konstataciju
kako se ovdje radi o kulturi junobosanskog tipa." Nema nikakve sumnje
da ova faza pripada novoj populaciji koja donosi potpuno novu keramiku i novi
ukraavanja. Njezina nagla pojava i isto tako naglo nestajanje svih ranijih formi najbolje
ilustrira me hanizam kulturnih promjena, odnosno nastupanje nove popul acije koja pre-
slojava staro stanovnitvo.
I I S. 1979. , 309, T. XXXVII, II .
98
BRUNISLA V
SKRACENICE
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
P1Z - Prahistorija jugoslavenskih zemalja, Sarajevo.
UTERATURA
A. BENAC 1971. Obre II - Neolitsko naselje butmirske kulture na Gor-
njem polju. GZM n. s. A, XXVI, 1971.,5-300.
B. 1983. Regionalne grupe ranog bronzanog doba. Prelazna
zona, P1Z IV, Sarajevo, 1983., 170, 114-190.
1983a. Srednjobosanska grupa. P1Z IV, 1983 .,433-460.
1987. Srednjobosanska grupa. P1Z V, 1987.,442-530.
S. 1979. kultura i kulturni kompleks.
P1Z III , 1979.,235-260.
1979a. Badenska kultura. P1Z III, ]979., 183-234.
1979b. Lasinjska kultura. P JZ III, 1979., 137 -182.
B. 1989. Kasna butmirska kultura u eneolitu. GZM n. s. A,
44, 1989.,36-60.
D. 195 l. Biograd - Prusac, stari bosanski grad. GZM n. s. VI,
1951.,147-189.
99
PRUSAC (B IOGRAD) - PRAPOVIJESNO ViESLOJNO NALAZiTE
PRes. C (BlOGR.-\D) - PREHISTORlC MULTI-L\YERED
.-\RCH..-\EOLOGIC\L SITE - ENEOLITHIC LAYERS
SUi\fJ.\L\RY
The article discusses the results of the probe excavation at the multi-Iayered prehistoric
archaeological site Prusac (Biograd) near Donji Vakuf (Central Bosnia). This is a classical
"gradina" type settlement. inhabited during a long period of time from the Early Eneolithic
to the Iron Age. The cultural strata reach the depth of 3.80 m. They were, however, up to
the depth of 1.00 m completely devastated by the later medieval and Ottoman construction.
The finds from the devastated stratum belong to the Bronze and Iron Age and, although
they are from the cultural aspect related to the famous settlement Pod near Bugojno from
the Bronze and Iron Age, they can only be typologically determined. It is for thi s reason
that the articl e discusses in detail only the finds from the intact part of the cultural strata.
The finds from the intact part belong to the Eneolithic and can be analysed within two
evolutionary phases.
The older phase (phase I) comprises important finds of the Butmir culture wherein it
is of exceptional importance to note that they belong to a very late development stage
that does not bear any recognisable characteristics of its classical ornamental style and
can be connected to the Butmir culture only as based on their typological and technological
characteristics. Parallel with these finds, there is also a considerable number of elements
that can be connected to the Baden, Lasinje and Tiszapolgar cultures. Bearing that in mind,
the author reaches the conclusion that this phase belongs to the early Eneolithic in Bosnia
wherein it is still possible to establish the presence of the Butmir culture whose popula-
tion created the supreme prop of development in this older phase of the Biograd (Prusac )
settlement.
The younger phase (phase II) belongs to the u e d o l culture that is here manifested
in its classical form within the range of the so-called south-Bosnian type. Since there is
no break between this and the previous phase, and given that the phase II does not bear
any elements of either the Butmir or the early-Eneolithic cultures (Baden, Lasinje and
Ti szapolgar), the author concludes that the autochthonous substrate was in this phase both
culturally and ethnically completely over1aid.
100
BRUNISLAY MAR[JANOYI C
Tabla I
) 5
101
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
Tabla II
2
Crtei: 1.
BRUNISLAV
l02
Tabla III
,
\ \

\
Crtei: 1.
103
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZiTE
Tabla IV
- e'#@-
,
,
Crtei: J.
104
BRUNISLAV
Tabla V
l-
I'
I
I
/
/
()
I
Crtei: N.
105
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
Tabla l/I
,
"---_..
4
Crtei N. m j n i n
106
BRUNISLA V
2
Crtei: N.
107
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
Tabla T/IJJ
I
I
I
Crtei: N.
108
BRUNISLA V MARU
Tabla IX
()
, Crte: .
109
PRUSAC(BIOGRAD)- PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
Tab/a X
3 4
l>
Crtei:N. m j n n I
8RUNISLA V
lLO
Tabla XI
I
I
Crtei: N.
111
PRUSAC (BIOGRAD) - PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
TablaXII
"
,
,
Crtei: N. m j n i n
112
II
BRUNISLAVMARIJANOVIC
Tabla XIII
Crte: N.
II
I
Crte: J.
113
PRUSAC (BIOGRAD) - PRA POVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE
Tabla XIV
()
I
Crte: N. m j n i n
114
BRUNJ SLAVMARIJANOVJC
Tabla XV
f

....
.0.
" . ,
,

\ , I I
\ ,
I I
\ \
I
\
, I
'
"
2

f I I
f I
4
Crtei :N.
UOK 903 (497.6 Cazin) "6347+637"
Dr. Branka RAUNIG
Originalni rad
PRAHISTORIJSKI NALAZI
NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
Otkriveni nalazi dokumentiraju pri sustvo stanovnitva iz vremenski udaljenih
perioda: I) nosioci lasinjske kulture eneolitskog doba, 2) stanovnitvo. kasnog bronzanog i
starijeg eljezno.g doba (moda pro.tojapo.dsko iJi japodsko?), 3) srednjovjekovno i 4) sta-
novnitvo osmansko.g perioda. Malo.brojni nalazi pripadaju i kasnolatenskoj
kulturi . Stratigrafija istraenog prosto.ra je u mjeri nesigurna, tako da se
bazi raju preteno na tipolokoj analizi materijala.
UVOD
Srednjovjekovni grad Cazin I lei na niem, kupastom uzvienju (n/v neto iznad 370 m),
priblino u centru dananjeg Cazina. U podnoju uzvienja, s i june strane,
i n potok koj i izvire u neposrednoj blizini, dok sa zapadne strane koj i
se uliva u potok ispod grada. Grad se sastoji od unutranjih, srednjovjekovnih,
bolje zidova nepravilno trapezoidnog oblika koji obuhvataju plato na vrhu
uzvienja, i vanjskih, dosta uruenih zidova priblino oblika (vjerovatno iz os-
manskog perioda) koji obuhvataju terasaste i strme prostore oko grada. Na sjeverozapad-
noj strani , na prostoru (ir. cca 20 m) unutranjih i vanjskih zidova, planirana je
1991 . g. izgradnja objekta za vjerske potrebe (Plan I )2. Na osnovu pretpostavke da
bi se na tom prostoru mogli ostaci nepokretnih objekata ili brojniji pokretni nalazi iz
srednjovjekovnog ili osmanskog perioda, bilo je potrebno prethodno izvriti zatitno
arheoloko iskopavanje. Istraivanje je izvedeno u vrijeme od 19.07. - 02.08.1991. godi-
ne pod rukovodstvom autora ovog rada i uz Mirsade arhitekte-
pripravnika u Optini Cazin, u svojstvu U toku dva dana, 25.-26.07.
kao konsultant je sudjelovao akademik dr. Borivoj direktor Centra za balkano-
loka ispitivanja ANUBIH, su sugestije u velikoj mjeri doprinijele kvalitetnije obav-
ljenom poslu.
I R. 1943.,127-133; H. 1953 .,32-33; AL, t. 2,15 (0115 - Cazin 2).
2 Do vremena kada je ovaj rad pisan tokom 1998. godine, na lokaciji za gradnju mek-
teba radovi jo nisu
116
BRANKA RAUNJG
o
';;
o
et:
"o
' N
' 2
>
2
o
-'"
oo u
':;'
e
O
"
"

2' W e
.JO>
""8
'" '"
E
e
},'l
"
eli o ti)
I I I I
<{ cc U o u-l
Plan I - Cazin, skica - Obrada: S, Kudra
G
-g
'':
u
c-
01J
o

e
cl

e
<OI
N
"o
<OI 2
> OD
N
"o <OI
'N e
o
'"
srednji dio prostora unutranjih i vanjskih zidova na
Ovaj prostor, u pravcu JI-SZ, sastoji se od izrazite strmine
uz lice ih
put za stambeni objekt
PRAHISTOR!JSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZiN ! 17
ISKOPA
je bilo na povrinu za gradnju i obuhvatilo
irine do 4 m
od istrai vane povrine);
i donja terasa ir. cca 8 m)
Visinska razlika
ske ovog prostora iznosi m, U pravcu JZ-SI spomenutih
sllmina i terasastih pripadaju priblino istim a ukupna duina iznosi
cca 65 m (Plan I), Istraivana povrina je cca 5 m sjeverozapadno od unutra-
nJ od vanjskih zidova, tako da je zahvatila mali dio gor-
dio donje terase, U pravcu JZ-SI
udaljen cca 20 m od
prostora prilago-
tako da ukupna duina na
iskopavano irini
od 9,5 m, 8 m u ir. od 5 m, to ukupno iznosi 168,25 ,u metodolokom
je izvedeno sistemom mree -kvadrata, s tim da su u sjeverozapad-
strminu, te
zidova
slubenika, Oblik
strani iznosi 21,5 m, od je 13,5 m, od
nom nizu postavljeni kv. a u kv. IV-VIIL Kvadrati su
priblino prema stranama kvadratima ostavljani su
kontrolni Radi kvadrati nisu I, II, IV
i V m; VI smanjen na 4x4,5 m: VII i VII ::: 4x5 m
istraenom prostoru konstatovana je situacija:
recentni do dubine 15-
-20 cm,
.- tamna. humozna
sa infiItratima
kv. IV-VTIl), dubina varira
ide i do 165 cm (u kv. ali na drugoj strmini potpuno nedostaje,
malter i pijesak),
kv, l), dok
tamne, humozne zemlje i ute - takoder kulturni sloj sa nalazima
dubina varira od 40-120 cm (maksimalno do 185 cm,
strmim
sapran
uta (zdravica).
Unutar su nalazi (preteno koj i iz naj-
vremenski veoma prema ukraenim
ulomcima posuda, ovdje je postojalo naselje eneolitske, lasinjske kulture, dok pojedini
ulomci pripadaju keramici. Daleko kasnije na prostoru
-c
oo
::o
Iv
I
n
OJ

'"
;:';

i',(
" 2.
cl
cl
v>

o)
'"
::l
<
o
c:
N'
e:
"
o'
<
o)
o<
'"
N
o-
..,
o)
<
()

o
v>
::J
o

v>
o)

'"
r.
n
3
OJ

o
::!l
II
0- ..
K
()
SZ prorrl
B

'0 '
L
nl
/' . ; ::-
IObrada: S. Kudra
,
e D
-- <O ' Q
, Il
' H,
" " . OH
,/ ----
to

E
mn
.;q. '
2

- --0- . - - _ _ _
..
e

N o
JZprofil (Kv IV i II) K JZprolil (Kv. IVi I)
------,
oo
co
;;o

z
r;

;;o

e
z
ci
.
Vll
recenmi humus
13mna, hUl110zna zemlja - kulIurni sloj
mjeSavina hum oznc zcmljc 1ule (kulturni sloj)
u ta - zdravica
kamen
malter

v31rile
recenlna tkanina
!
folija
..,;,.!!
1

' -4
--.0
P
PRAHISTORJJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN I 19
grada moralo je postojati i naselje kasnog bronzanog doba koje je moglo egzistirati i u
starijeg eljeznog doba. Slijede malobrojni nalazi koji na posljednje vje-
kove stare i nove ere. Najzad, relativno brojno su zastupljeni ulomci kasnosred-
njovjekovne i. dosta rijetki ulomci keramike iz osmanskog doba koji, svakako, stoje u
neposrednoj vezi sa gradom
3
Od nepokretnih objekata u kv. I otkriveni su ostaci manje nepravilno polu krune (ili
krune) od crveno vrlo trone zemlje, zapadni dio nedostaje.
Od je bio dio zaravnjenog dna i donji dijelovi veitikaInih zidova (na
strani vis. 20 cm, na zapadnoj 10 cm; izvana pr. 65 cm, iznutra 50 cm). Su-
po ostacima moglo bi se raditi o sa kalotastim gornj im dijelom ili, to je manje
vjerovatno, o malom otvorenom ognjitu (Plan 2). Na nivou gornje ivice nalazilo se
nekoliko ulomaka srednjovjekovne keramike (od iste posude), za koje nije bilo
utvrditi da li su u neposrednoj vezi sa ili su naknadno dospjeli na ovu poziciju, usli-
jed se ne moe sa pripisati vremenskom periodu. Ipak,
prema izrade, se da bi prije mogla pripadati jednom od prahistorijskih pe-
rioda zastupljenih na ovom lokalitetu nego nekom kasnijem vremenu. Na irem prostoru
nisu zapaeni sigurniji tragovi stambenog objekta, osim neto rasutog grumenja
lijepa koji je ovdje mogao dospjeti i spiranjem sa viih dijelova lokaliteta, pa preostaje pret-
postavka da se nalazila na otvorenom prostoru.
U kv. VII na "grebenu" od ute zapaeni su tragovi nepravilnog, izdueno-
ovalnog vatrita u obliku vrlo tankog (l cm ) i vrlo rastroenog sloja crveno izgorene
zemlje mijeane sa drvenog ugljena. U sloju vatrita je ulomak faceti-
ranog oboda posude, te bi se, s oprezom, vatrite moglo pripisati kasnom
bronzanom ili starijem eljeznom dobu.
je konstatovano da se u pravcu Sl-JZ du prve terase prua neka vrsta "gre-
bena" od ute gline, kao i to da se u glini na dijelu istraene povrine u
kv. ll-V) nalazi nekoliko nepravilno krunih, ovainih i elipsoidnih udubljenja pori-
jeklo (prirodno ili nije bilo sa razjasniti. Tako bi izdue-
no udubljenje u kv. I (du. oko 3 m, ir. 30 cm i dub. oko 35 cm), koje se prua u pravcu
nagiba terena od JI prema SZ, moglo biti prirodnog porijekla (vododerina), dok bi se za
ansambl koji se sastoj i od ovaine "jame" u JI dijelu kv. II (vel. cca 2,8 x l ,5 m, dub. cea
45 cm) i dva elipsoidna udubljenja u kv. V (promjera cca 1,8 i 2,2 m, dub. cca 40 cm),
moglo razmiljati o tome da predstavljaju ostatke ili objek-
ta, s obzirom na to da je na tome prostoru neto vie rasutog grumenja Ii-
jepa (koji je, naravno, ovamo mogao dospjeti s uzvienijeg trerena). Unutar ovaine
"jame" u kv. II su, ostalih, jedan ulomak ukraene lasinjske posude (T. V,
ll) i ulomak keramike (T. VI, l), mada ti nalazi ne mogu biti
dovoljni za tvrdnju da ovaj ansambl predstavlja ostatke eneolitske zemun nastambe.
Ipak, treba spomenuti da su na pojedinim lokalitetima lasinjske kulture stambeni
Kao IO je u naslovu, ovdje biti sa mo prahistorijski nalazi.
i kasnolatenske, mada oni pripadaju periodu rimske vladavine. Materijal Je deponiran u
Mu zeju Unsko - Sanskog kantona u
120
BRANKA RAUNJG
zemun objekti dimenzija, ali znatno dubine i s elementima kao to su pri-
lazne "rampe" i lijep s otiscima v a i pletera.
4
Treba posebno naglasiti da ni uz jedno
udubljenje u utoj glini nisu zapaeni takvi elementi Game od stubova, banak, ognjite i sl.)
koji bi nedvosmisleno dozvolili pretpostavku o ostacima stambenih objekata. Sva udublje-
nja sadravala su mjeavinu tamne, humozne zemlje i ute gline uz neto sitnijih ulomaka
preteno prahistorijske keramike (eneolitske i kasne bronzanodobne) i samo po neki ulo-
mak srednjovjekovne keramike.
Mjeavina prahistorijskih, srednjovjekovnih i ulomaka keramike iz osmanskog doba
konstatovana kroz kulturni sloj na kompletnom istraenom prostoru, pokazala je da
sc o situaciji na ovom dijelu lokaliteta ne mogu oslanjati na stratigrafske podatke.
Konstataciju da su slojevi na sjeverozapadnoj padini , unutranjih i vanjskih zido-
va Cazinskog grada, tokom vremena u potpunosti kako prirodnim (spiranje)
tako i (ljudska djelatnost) putem, potvrdili su i nalazi u sjeverozapadnom pro-
filu kv. II gdje su na dubini od 0,7 m komadi recentne tkanine, a na 0,9 m
komad folije. Uslijed ovakve situacije unutar kulturnog sloja znatno je oteano
razdvajanj e nalaza po hronolokim periodima, te je razmatranje posebno ma-
terijala gotovo na tipoloku metodu.
NAL1ZI
Nalazi s istraenog prostora na Cazinskom gradu sastoje se, od ulomaka kera-
posuda, neto proizvoda druge vrste, malo ulomaka stakla i metala,
ulomaka ivotinjskih kostiju i grumenja lijepa, a pripadaju, kao to je
eneolitu, kasnom bronzanom i starijem eljeznom dobu, kasnom latenu, kasnom srednjem
vijeku i osmanskom periodu. Nedostatak oslonca na stratigrafIju znatno je oteao razdva-
janje nalaza koji pripadaju pojedinim periodima. Relativno jednostavno je bilo razdvaja-
nje prema izrade (s lobodnom rukom, odnosno na kolu), a unekoliko i
prema fakturi. prahistorijskom keramikom srazmjerno lako su izdvoj eni
ukraeni ulomci eneolitskih kultura na jednoj, j ulomci kasnog bronzanog i starijeg elj ez-
nog doba facetiranjem na drugoj strani, ali su izvjesne neki
ul omci, grubih, neukraenih posuda, kakve se po oblicima pojavljuju kako u
eneolitu, tako i u kasnom bronzanom i starijem eljeznom dobu (npr. kon zdjele ili
zdjele malo oboda), a ulomci i ulomci dna koji, nisu
ni razdVOJeni. Isto tako, za neke od malobrojnih, sitnijih ulomaka posuda sa caklinom nij e
jasno da li pripadaju rimskoj provincijalnoj ili keramici osmanskog doba (vjerovatnije je
ovo drugo).
Na istraenom prostoru sakupljeno je oko 2980 raznovrsnih relevantn ih obj ekata, od
na posude otpada 2566 ulomaka. Od ostalih vrsta nalaza najbrojnije su
zastupljeni osteoloki ostaci (254), zatim grumenje lij epa (74). Metalni objekti
(uglavnom srednjovjekovni ili kasniji) zastupljeni su sa 61, kamen sa 12 primjeraka, a
S. 1979., 148
PRAHISTORJJSKI NALAZI NA SREDNJOY JEKOVNOM GRADU CAZIN 12 l
staklo sa 4 u lomka. pregledom konstatovano je, da je prahistorij ske
keramike koncentri sana u sjeverozapadnom nizu kvadrata (kv. I-III), to je, svakako, po-
sljedica spiranja materijala sa viih dijelova terena. Tako je ovdje 1678, dok je u
nizu ( kv. [V-VJll) bilo 640 ulomaka prahi storijskih posuda, s tim da su u
kv. VII bila samo 3, a u kv. V[[J 13 ulomaka. To moe biti posljedica ali je mo-
da su prahistorijski stanovnici intenzivnije koristili zapadni dio lokaliteta. Sa srednjo-
vjekovnom keramikom je upravo obrnuta situacija, jer je ul omaka (193) otkrivena
u kv. IV-VIII (najvie, 56 ulomaka u kv. VIII), dok su u kv. I-III sakupljena samo 33
ulomka srednjovj ekovne keramike.
Od 2566 ulomaka keramike 23 l 8 pripada rukom posudama prahistorijskih
perioda, a od preostalih 248 ulomaka 226 od kasnosrednjovjekovnih posuda.
Osmanskom periodu bilo je sa pripisati samo 13 primjeraka, a posljed-
njem vijeku stare i nove ere moglo se opredijeliti 9 ulomaka keramike.
prahistorijskom keramikom, uslijed usitnjenosti i nedostatka sigurnijih karakteristika,
1634 ulomka zidova i dna posuda, pa i sitnijih ulomaka oboda, na osnovu same fakture i
boj e, nije bilo opredijeliti u vremenski period. Prema karakteristikama
oblika i ukrasa eneolitu je opredijeljeno oko 500 ulomaka keramike, od kojih 490 pripada
lasi njskoj , a samo 14 reprezentuje kulturu. Kasnom bronzano m i starijem eljez-
nom dobu sa je pripisano oko 180 ulomaka.
S obzirom na nesigurnost stratigrafskih podataka, osteoloke ostatke nije raz-
dvojiti na one koji iz prahistorijskih perioda i one iz srednjeg vijeka i kasnijeg
vremena. Moe se samo pretpostaviti da bi bar neki ulomci ivotinjskih kostiju, zuba i
rogova (npr. ulomci rogova jelena iz dubljih slojeva uz sjeverozapadni profil kv. I) morali
potjecati iz prahistorije. Po vili cama i zubima najbrojnije su zastupljeni herbi-
vori (ovca, koza, govedo), ali nalazi zuba ukazuju i na neke vrste karnivora i
omnivora (npr. divlji vepar), no bez detaljne osteoloke analize teko je neto vie
Od 74 grumena lijepa, na 6 primjeraka su tragovi drvene arma-
ture (uglavnom otisci promjera 1-2 cm), dok za dva grumena iz. gleda
da od lijep, nije opredijeliti periodu ,
s obzirom na da su na irem prostoru oko Cazina stambeni i drugi objekti jo
prije nekoliko decenija bar od drvene armature oblijepljene
(tzv . "eperue").
ezdesetak metalnih objekata pripada srednjovjekovnom ili osmanskom perio-
du, a samo jedan od bronze), vjerovatno iz kasnog bronzanog iJi stari-
jeg eljeznog doba.
ENEOUT
Nalaz.i sa Cazinskog grada koji su sigurno opredij elj eni eneolitu sastoje se gotovo isklju-
od proizvoda, kojima ulomci posuda i samo nekoliko
objekata druge vrste. Kao to je iz naselja lasinjske kulture, dok manj i
brOJ ulomaka posuda pripada keramici. Eneolitu, vjerovatno,
BRANKA RAUNJG
122
pripadaj u i dva objekta od kamena: trougaoni objekt (strugal ica ili streli ca ?) od tamno-
crvenog kreme na CT. II, 10) i amulet od crnog kamena (T. II, 9), dUel om odlomlj en, dok su
povrine sjajno Ukraen je uzduno udublj enom linijom gore suenom,
dolj e proirenom od koj e s obje strane idu tanke, fino urezane linije (moda drvo ivota 'l)
Lasin/rki na/azl
Od 490 ulomaka lasinjske keramike u manjem broJu zast upljeni su ulomci posuda
od dobro gli ne, rijetko sj ajno povrina, redukciono
Oko stotinu ulomaka pripada posudama prelazne fakt ure, odnosno onim sa manjom ili
primjesom sitnijeg pijes ka, slabije mat povrina, od kojih su priblino
dv ije redukciono, a oksidaciono ulomaka pripada manje-
vie grubom sa znatnom primjesom pijeska, pa i (du. i do 7 mm),
grubih ili slabo ponekad poroznih povrina, koj ima je neto
broj redukciono u odnosu na oksidaciono jedan broj ulomaka
svrstanih u grubu, mogao bi se opredij eliti i u prelaZIlu keramiku, jer razlika u fa kturi i
obradi povr ina nij e znatnije izraena, Na petnaestak ulomaka zapaeni su tragovi crnog
ili a na dva ulomka ostaci crvenog premaza ili prevlake. Boje variraju od
potpuno crne, do intenzivno crvene i svijetlog okera u kombinacijama.
odnosi redukciono i oksidaciono ulomaka posuda, razvrs tan ih po
fak turi i nijansama boja, prikazani su tabe lom: '
& d.
Bo/aj Faktura
Grubo Pre/at!1O Fino
Prema'\. Uk/lpno
br. (%) (%) (%)
Red ukeiona
I .
Crno. prijc lom
32 (8,84) 18( 18,95) II (33.33) 2 61
sivo. crveno-sivo
')
Crno, unutra i
82 (22,65) 3 (3,16 ) 4 ( / 2, 12) I 89
prijelom smede
3.
Smede. prijelom crno,
42 ( 11,60) 17 (17,89) 3 (9,10) 4 62
ponekad cr veno
4. Si vo-crno 7 ( 1,94) 9 (9,47) 2 (6,06) l 18
5.
Sivo. unutra ponekad
) 4 (3,87) 7 (7,37) 2 (6,06) 2 23
crveno
6.
Si vo-cr veno, unutra i
13 (3,59) 2 (2, lO) 2 (6 ,06) I 17
prijelom crno ili smede
7. bOJe 5 (1,38) 4 (4,21) l (3,03) I 10
Ukllpno: 195 (53,87) 60163.15) 25 (75,76) 12 280
Kod razvrstavanja ulomaka keramike prema boji kao osnovna odrednica uzela je boja spoljne
povrin e. a su i boje unutranj e povrine odnosno prij el oma ako se znatnije razl i kuju
od boj e spoljne povrine. Razvrstavanje na redukciono i oksidaciono ulomke posuda iz-
vreno Je prema ukupnom izgledu svakog ulomka.
7
I-'RAHISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
l7({ s/(J\ 'ok /aIJele so s/ranice 122
Red
BOjal Fakllll'tJ
Grttbo Pre!a'.{!lo Fino
Premaz UkuplIo
br. (%) (%) (%)
Oksidaciono
8. Crveno
4
67(18,51) 9 (9,48) 76
(I crveno)
Crveno. unutra I
9. priJclom crn o, 32 (8,84) 10 (JO,53) I (3,03) 2 43
tamnosmcde
I
Oker. unutra crvcno i
10.
l
4 (J, J O) l ( 1,05) l (3,03) 2 6 I
obrnuto
II.
Oker, prijclom
14 (3,03) 2 (2 ,10) 2 (6,06)
I
18
sviJctlo si vo (crveno)
12. Oker-smede 10 (2,76) 2 (2, JO) I (3,03) 13
13.
Crveno. unutra
40 ( 11 .05) II (1 1.59) 3 (9.09)
I
54
,mede i obrnuto
I l
UkujJll o 167 (46, 13) 35 (36,85) 8 (24,24) 9 210
Sveukupno: 362 (JOO %) 95 (100%) 33 (100%) 21 490
U ukupnom zbiru razlika redukciono i oksidaciono ulomaka nij e znat-
nij e izraena, te izno si 70 (14,28%) ulomaka vie u korist redukciono posuda.
Medutim, kao to pokazuje gornja tabela, ta razlika je izraena kod ulomaka
prelazne, a finije fakture, gdje redukciono primjerci Ovdje
treba napomenuti da na ulomcima oksidaciono nisu zapaeni tragovi
koji bi ukazivali na to da su izrazito crvenu boju dobili naknadnim djel ovanjem vatre
(poar), te se da je i oksidaciono bilo na drugim lasinjskim
lokalitetima znatnije pretee redukciono za bolju robu, ali se uzima u
obzir i " ... upotrebe oksidacionog na drugim lokalitetima
ove kulture konstatovanaje raznolikost boja i nijansi, kao i pojava boje spoljne i
unutranje povrine posuda, a regislrovana je i tanka prevlaka ili premaz.
7
to j e sa
nalazima na Cazinskom grad u.
S obzirom na usill1Jenost, od 490 izdvojenih sigurnih ulomaka lasinjske keramike, samo
11 2 (49 grube, 36 prelazne i 27 finije fakture) bilo je pripisati tipu
posuda. Ni od jedne posude nije profil, te je pripadnosti pOje-
dinim tipo vima izvreno na osnovu dijela, prema obodu, vratu i ra-
menu, zatim na osnovu dijelova nogu za posude na nozi ili dijela recipijenta za neke tipo-
ve dubljih posuda. tipova javlja se kako grubom, tako i prelaznom i
finijom robom. Najbrojnije su zastuplj eni tipov i zdj ela i ulomci nogu posuda,
dokje ostalim oblicima bilo pripisati nekoliko ili samo po jedan ulomak.
I> S. 1979. 154.
S. 1961 .. 38-39 ; isti 1979., 154.
124
BRANKARAUNIG
zdjelama su zastupljeni tipovi:
I. zdjela oboda, konveksnog gornjeg i "zategnutog"
donjeg konusa, ponekad s manjom, neprobuenom drkom na obimu (5
grube, 16 prelazne, 4 finije fakture), promjer oboda 10-30 cm, promjer
12-32 cm (T. I, \-2).
2. Ostro zdjela oboda, konveksnog gornjeg, konkavnog donjeg
konusa, ponekad s neprobuenom drkom na obimu (4 gru-
bo, 2 prelazno, 2 fino), promjer oboda 16-27 cm, promjera l8-29 cm
(T 1, 3-4)
3. zdjela, vrlo malo oboda, kratkog, gotovo vertikalnog, blago
konveksnog gornjeg i konkavnog ili "zategnutog" donjeg konusa (lO grubo. 2
prelazno, 8 fino), promjer oboda 10-28 cm, promjer 1\-30 cm (T. I.5-6) .
4. Posude na nozi , od kojih su samo ulomci ili nogu,
ponekad s manjim dijelom recipijenta, vjerovatno u obliku iroke zdjele ili
kupe (lOgrubo, 9 pre lazno, 6 fino), promjer donje ivice 10-22 cm, promjer pregrade
prema recipijentu 6-17 cm (T. l, 7, 15); moda obodu posude na nozi pripada ulo-
mak zdjele malo izvijenog oboda, ukraen s dvije horizontalne urezane linije na unu-
tranjoj povrini (T. l, 7).
Pripadnost pojedinih ulomaka ostalim oblicima posuda (olje, lonci, vedra itd.) dosta je
nesigurna, jer elementi nisu dovoljni za sigurnu tipoloku identifikaciju, pa su
tipovi samo priblino
5. Manjim ili zaobljenim loncima moda pripadaju ulomci malo izvije-
nog oboda i kon vrata s uicama za vjeanje (ll grubo, 3 prelaz-
no.2 fino), promjer oboda 10-20 cm (T. 1,9, i rekonstrukcija
naT. I. 8)
6. Ulomci neprofilisanog oboda i ci vrata, moda od ih
lonaca srednje (samo 7 primjeraka grube fakture) , promjera oboda 10-
-18cm(T.I, ll).
7. Tipu manjeg lonca (ili mogli bi pripadati ulomci s ostatkom
vertikalne drke na gornjem konusu (T. II, 3).
8. Manjim oljama, vjerovatno neprofilisanog oboda, vrata i "prstenastog"
ramena, moda pripada nekoliko ulomaka kod kojih nedostaje obod (I grubo, 3
prelazno, 3 fino), promjera \0-16 cm (T. 1,12-13); ovom tipu bi mogao
pripadati i jedan mali ulomak oboda, promjera 7 cm.
Samo po jedan ulomak bilo je pripisati oblicima posuda:
9. Visoki, lonac izdueno-konkavnog donjeg i konveksnog gornjeg konu-
sa, ravnog dna (I prelazno), promjer 17 cm, promjer dna 10 cm,
visina 15 cm (T. I, 14).
10. Vedro sa siskom za izlivanje, kome pripada mali ulomak sa siskom u obliku nagla-
eno sti lizovane zoomorfne glave ( l prelazno), promjer cca 18 cm (T. II , l)
PRAHISTORJ]SKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN 125
ll. ulomak posude preloma trbuha i ravnog dna (I fine
fakture) , promjer 22 cm, promj er dna 11,5 cm, visina 14 cm
(T. II ,2).
Mada su oblici posuda sa Cazinskog grada nesigurni, moe se napomenuti
da bi po tri tipa mogla pripadati svakom stupnju lasinjske kulture (stupanj 1= 2,4 i ll,s
ukupno 34 ulomka, stupanj 11= 1,6 i9sa 33 istupanj III sa28 ulomaka)po

To moda ukazuje na dugotrajniju egzistenciju lasinjskog naselja, to bi moglo potvrditi
tek istraivanje intaktnih slojeva moda na gornjem platou grada. Ipak, trebajojednom
naglasiti da se radi o malim ulomcima, pri je tipoloko veoma nesi-
gurno. Od ostalih keramografskih detalja ulogu imaju vertikalne drke, uglavnom
izdueno-ovalnog ili zaobljeno-pravougaonog presjeka, postavljene na vratu ili ramenu
posude(9 grubo, 5prelazno, l fino), od kojih su 4 (T. II ,3-5), dok su od
ostalih preostali manji dij elovi (T. III, ll;V, 7) ili samo tragovi (T. III ,2; V, JJ; VI,
12,14).Vertikalne uice za vjeanje posude postavljene uz rub oboda(2grubo, l prelazno,
2 fino)vezane su za lonce - tip 5 (T. \, 9-10). Od neprobuenih drki jejedna
horizontalna na ulomku zdjele tipa l (T.I, 2), druga na zdjeli - tip 3
(T. J, 3), dok su od dvije samo tragovi. drke treba ubrojiti i valjkasti,
blago povijeni objekt krunog presjeka s rupicama na oba kraja kojije,
vjerovatno, sluio kao "drka" za noenje posuda s uicama rekonstrukcija na
T. I, IO). Na ulomku zdjele (T. 1,4)ina dva ulomkazida posuda je
po jedan manji (promjera 3-5 mm), a na jednom ulomku (moda od dna posude) jedan
(promjera 13 mm) otvor(T. \I, 7-8).Lasinjskim proizvodima, moda, pri-
pada iulomak krune (promjera J2cm, debljine 0,8 cm),s malo rubom i
ostatkom manjeg otvora(promjera4 mm), kojajemoglasluiti kaopoklopac(T. II ,6)
lasinjskom keramikomukraenojeneto preko stotinu ulomaka,aod tehnikasu
zastupljene:
- urezivanje tankim linijama irine idubine do l mm (T. III, 1-1 I)
- Jjebljenje linijama irine 1-2 mm,dubine 0,5-1,5 mm, rijetko dubljim (T. IV, 3-
12)
- zarezivanje sitnih ovainih ili krunih zareza(T. II, 5),
- ubadanje ovaInih ili trougaonih uboda, u kombinaciji sjo nekom tehni-
kom CT. l, IS; V, 3-5, 7,10;VJ, 1,4),
- igosanje vrhom nekog predmetaCT. VJ ,13, 14),
otiskivanje plitkih, sitnijih izdueno-ovalnih, dubljih nepravilno krunih, zatim
bademastihotisaka iotisaka nokta CT. VJ, 4-12).
Izrada je relativno nepaljiva i dosta gruba, ali ipak, opti utisak je dekorativan,jer
ornamenti izvedeni navedenim tehnikamaobuhvataju srazmjerno raznovrsne motive, koliko
x Ovdje prikazani oblici odgovarali bi tipovima koje za iasinj sku keramiku donosi S
1979. ,sl. 5ito:tip [=5/8;2=5/2; 3=5/ 16; 4=5/4-5; 6moda=511l: 8=5/18; 9=5/ 13:
10=5/21; II moda 5/6.
BRANKA RAUNIG
J26
je utvrditi uslijed usitnjenosti ulomaka. Ornamenti se javljaju ne samo na finim i
prelaznim, i na posudama grube fakture, kako pokazuje tabela:
ivci. br Ornamenti Faktura Grl/bo Prela zno Fino Ukupno
47
J ) Urezani ukupno. od toga kombinirani sa: 20 17 10
l a) - ovalnim ubod ima I 3 3 7
lb ) - trougaonim ubodima 2 2
l e) - ovalnim oti sc ima l I I 3
ld ) - ljebljenjem I l
le) - ljebljenjem i ovalnim ubodima 2 2
2)
ljebljeni ukupno, od toga
kombinirani sa:
24 12 2 38
2a) - ovalnim ubodima I I 2
2b ) - trougaonim ubodima l I
2e) - ovalnim otiscima I I
2d ) - urezanim i ovalnim ub odima I I
2c)
,
- urezanim i ovalnim otiscim a I I
3) Olisnuti ukupno, od toga: II 10 2 23
3a) - pli tki . izdueno-ovalni 3 3 2 8
3b) - dublji , nepravilno kruni 4 l 5
3e) - bademasti I 5 6
3d) - otisci nokta 3 I 4
4) Lbodi ukupno, od loga kombinirani: 6
2
7 2 15
4a) - ovalni ubodi s urezanim 4 2 8
4b ) - ovalni ubodi sa ljebljenim 2 I 3
4c) - trougaoni ubodi s urezanim 2 2
4d) - trou gaoni ubodi sa ljebljenim I I
4e) - trougao ni ubodi sami I l
5) Sitni ovalni ili kruni zarezi 2 2 2
6) igo vi (otisci predmeta') I I 2
SI 'e llkllpIl O: 64 49 /6 129
Iz pregledne tabele je da se ornamenti javljaju na ulomcima gru-
bog i, u neto manjem broju, na ulomcima prelazne fakture. Kao to je
no , razlika ovih vrsta nije izraena. Najbrojniji su urezani,
a zatim ljebljeni ornamenti, te oni daju osnovni ton dekorativnom sistemu, dok se ostale
tehnike javljaju na manjem broju primj eraka. Ukupni brOJ ukraenih ulomaka j e neto
mnnji od prikazanog tabelom i iznosi 113 , jer su kombinacije tehnika prikazane
pod svakom zastupljenom tehnikom.
Motivi ornamenata su relativno raznovrsni , a unekoliko zavise od upou'ijebIjene tehnike.
Tako su urezivanjem i ljebljenjem izvedeni snopovi vertikalnih ili kosih,
PRAHISTORIJSKI NALAZINASREDNJOVJEKOVNOM GRADUCAZIN 127
horizontalnih linija. Snopovi kosih linija javljaju se kao jednostrani ili naspramni, zatim
tzv. motiv "riblja kost", te vertikalni cik-cak motiv (T. III-V). Rijetko su zastupljeni ure-
za ni vertikalne talasaste linije, motiv koji na note, kao i tzv.
motiv CT. III , 13; V, I, 9, II). Ubodi, otisci i igovi se javljaju u
obliku horizontalnih nizova, dok su vertikalni i kosi nizovi upotrijebljeni u kombi-
niranim ornamentima (T. VI, 2-3; V; VI). Sitni ovalni ili kruni zarezi uglavnom se nalaze
na obodu posuda (T. l, S ). Samo jednom je zastupljen tzv. motiv "bodljikave ice" sas-
tavljen od horizontalne ljebljene linije i vertikalnih ovainih otisaka CT. IV, l )
Us lijed usitnjenost i ulomaka ni jedan ornamentaini motiv nije u cjelini, to,
uz nedostatak stratigrafskih determinanti, u znatnoj mjeri oteava hronoloke
pozicije nase lja na Cazinskom gradu unutar ukupnog trajanja lasinj ske kulture. Ipak, na
osnovu zastupljen ih oblika posuda, kao i na osnovu relativne brojnosti ukraen ih uloma-
ka posuda, te raznovrsnosti upotrijebljenih tehnika i motiva ornamenata, moe se, dosta
opravdano, pretpostaviti da je naselje postojalo u vrijeme JJ A, a moda i II B stupnja la-
sinjske kulture, kako je to formulisao S. mada nedostaju oblici trbuasti h
nogu, kao i drugi keramografski detalji za tu fazu. Za sada je otvoreno
pitanje da li su na Cazinskom gradu postojali i slojevi prethodne (I) i posljednje (III ) fa7.e
lasinjske kulture, na koje bi pravi odgovor mogla dati tek istraivanja intaktnih dijelova
lokaliteta, moda u okviru unutranjih, srednjovjekovnih zidina. Naselje na Cazinskom
gradu lei na junoj periferiji rasprostiranja lasinjske kulture. Najblii srodni lokaliteti su
sjeverozapadno: Vrhnika kod Ozlja, Hrstina, kod Josipdola; sjeverno: Lasinja i
Kiringrad (gdje dio nalaza uvrtenih ulasinjsku kulturu 10 zapravo pripada kasnom
lalenut ; zatim i Zemunica kod Banja Luke.
12
Prema niskoj hronologiji S. lasinjska kultura je egzistirala u
vrijeme 2400.-1900. g. prije nove ere, dok bi po nekim analizama C-14, bila sta-
rija oko 400 godina, odnosno postojala je u vrijeme od 2800.-2300. g. prije n. e.
l
) U vre-
menskim okvirima lasinjske kulture postojalo j e i naselje na Cazinskom gradu, ali preciz-
nije podatke o vremenu osnivanja i trajanju ovog naselja mogu dati tek dalja istraivanja.
Vul'edoiskl
Kao to je spomenuto, samo 14 ulomaka bilo je sa pripi-
sati keramici. Tu su na prvom mjestu tri ukraena ulomka (T. VII, 1-3), od
kojih prvi predstavlja ulomak ravnog oboda i vrata posude, drugi je ulomak
zaob ljeno trbuha posude, dok mali ulomak od debljeg zida, vje-
rovatno posude. Ornamenti su izvedeni duborezom, ili u obliku naspramnih trokuta,
tako da izmedu ostaje cik-cak traka, ili kruno trokuti u motivu rozete oko
S. 1979., 152-156.
10 S. 1961.,30-33. T. XIV-XVII,98-129.
II D. 1987. ,3-7; B. Raunig 1996,48-49.
12 S. 1979.. 140, Karta 5i popis lokaliteta na str. 461.
I, N. - S - B. 1979., 440-442.
128
BRANKA RAUNIG
udubljene krune linije, ili kao horizontalne udubljene Nema tragova bijele inkru-
stacije. po obliku, keramici pripadaju idva ulomka otro
l djela,ilvijenog vrata (T. VII, 4-5), od kojihjejedna na prijelomu trbuha ukraenanizom
sitnih ovainih udubljenja. Preostali ulomci su grube fakture, ili slabije bar-
botinilirane spoljne povrine (T. VIr, 6-7). S obzirom na mali broj ulomaka
keramike, otvoreno je pitanje da li je ovdje postojalo naselje kulture ili se,
moda, radi o pojavi importovane robe? Malobrojni nalazi zapaeni su i na
nekim drugim lasinjskim lokalitetima kasne faze (stupanj I1I).14 U nedostatku stratigraf-
skih pokazatelja nije ustanoviti poloaj ulomaka keramike u odnosu
na lasinjsko naselje.Svega tri ukraena ulomka ne preciznije datiranje vu-
nalaza, mada se moe pretpostaviti da pripadaju tzv. fazi (stupanj
B 2) kada dolazi do snane ekspanzije kulture i na prostoru sjeverozapadne
Bosne, gdjeje registrovan niz lokaliteta sa nalazima, koji su
kao zapadnobosanski ili tip.IS
Ulomak keramike Ja Jimbolom
objekt posebnog predstavlja ulomak zida posude (deb. zida
0,9 cm), spoljacrveno, unutra crveno- crno, na prelomu crno zemlje mijeane sa
pijeskom, povrine. Na spoljnoj povrini nalazi se slabo vidljiv znak
izveden vrlo plitkim itankim linijama (oko 0,5 mm), urezanim prije Znak se sa-
stoji od kruga u kome su upisane dvije ukrtene cik-cak linije stvaraju
nejednaka romboidna motiva, a su gore idolje ravnom linijom, tako da
unutar kruga ostaju dva praznasegmenta, imanji. Preko motiva su
dvije ravne, ukrtene linije. Jedna je na krajevima kosim
cnicama,dok su kod druge crtice upravne na osnovnu liniju ineto pomaknute
od krajeva prema ivici kruga (T. VU, 8). Ovedvije linije mogu se, s oprezom,
interpretirati kao znak krsta, ili, moda zbog crtica, i kao derivat svastike.
Ukupni motiv, po svemu predstavlja solarni simbol, s obzirom na to da se svaki
od tri osnovna elementa: krug, rombovi ikrst ili svastika kao solarni simboli. Za
krug je takva interpretacija brojnim primjerima tokom prahistorijskih
perioda,koje nije neophodno navoditi. rsto vrijedi za motive krsta ili svaslike.
16
Da iromboidni motivi imaju lijepi primjer na jednom tzv. "sun-
disku" iz Obre 1l,17 gdje su romboidni motivi izvedeni crvenom bojom. Upotreba
tri solarnasimbola na ulomku saCazinskog gradasamo potencira kultnu namjenu posude
kOJoj je pripadao.
Sobzirom na izmijeanostslojeva na Cazinskom gradu otvorenoje pitanje kojoj kul-
turi, odnosno kojem prahistorijskom periodu treba pripisati ovaj simboL Faktura i
l. S. 1979 , 178.
I.' S. 1979a.308-309, Karta 5na str. 272 ipopis lokaliteta na str. 462.
16 1988.,144-146.
17 A. Benae 1971.,77,T XXYlII, 8.
129 PRAHISTOR[JSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZli\l
izrade ne mogu dati oslonac za rjeenje ovog problema. Naime, postoji znatna
fakture ulomaka iz starijih i prahistorijskih perioda na ovom
lokalitetu, o je bilo izvedbe, veoma njenim, mada ne
ba preciznim linijama, vjerovatno zavisi od kultne namjene objekta, te nema
u hronolokom smislu, iako je vrlo plitko i njeno urezivanje pri-
sutno na nekim ulomcima lasinjske kulture (npr. T. VI, I). Moe se spome-
nuti, da u lasiJ1jskoj kulturi nisu zabiljeeni znaci,IB dok se
kulturi na posudama pojavljuju rozete ili krugovi sa krstom usredini,
pa iuzapadnobosanskom tipu ove kulture,19 kome pripadaju i nalazi sa
Cazinskoggrada, kojima ionaj s rozetom (T. VII, 2). Ipak treba napomenuti da se
ne moe svaki motiv te vrste smatrati solarnim simbolom, mada neki to sigurnojesu,ZO pa
se malo vjerovatnim da bi nosioci stila, samo u ovom izradili
solarni simbol na sasvim
U toku kasnog bronzanogdobasolami kultjejedan od najvanijih kultova vrlo brojno i
raznovrsno dokumentovan preko objekata materijalne kulture, te bi se, bez pogreke,
ovaj ulomak keramike sa simbolom Sunca mogao uvrstiti nalaze tog, pa islijede-
perioda, jerse tragovi solarnog kulta javljaju itokom starijeg eljeznog doba. Ipak,
do daljih istraivanja eventualnih intaktnih slojeva na Cazinskom gradu inovih adekvat-
nih nalaza ovdje ili na nekom srodnom lokalitetu, pripadnostovog objekta, odnosno sim-
bola, kulturi nije rijeiti sa dOVOljnom
]\'AL4Z1 K4S1\TOG BR01\;Z/lJ\JOG I STARIJEG ELJEZNOG DOBA
Od prahistorijskih proizvoda, kao to je oko 190 ulomaka biloje
sa opredijeliti na kraj kasnog bronzanog i u starije eljezno doba.
Osim ulomaka posuda, zastupljeni su samo manji i kalem (T. X, 4 i9), dva ulomka
koji moda od prenosne jedan ulomak piramidaInog tega, dokjedan
brljenak (T. X, 10) predstavlja povrinski nalaz sa sjeverne padine Cazinskog grada.
objektima od drugih materijala ovom periodu vjerovatno pripada bronzana
ukv. Iiulomci rogovajelena beztragova
ulomcima posuda gruba keramika sa manjom ili primjesom
idrugog pijeska (ponekad promjera 5-6 mm), koja jezastupljena s oko 140
ulomaka, zatim dolaze ulomci prelazne fakture, sa manjom primjesom sitnijeg
pijeska islabo ih povrina, zastupljeni sa pedesetak ulomaka, inajzad samo 9 ulo-
maka fino posuda od dobro zemlje. prema boji (crve-
no, oker), posude su bile oksidaciono dok je redukciono neto
manje zastupljeno. Odnosi oksidaciono iredukciono proizvoda razvrs-
tani prema bojama ifakturi prikazani su tabelom:
IX Prema literatUri koja mi je biladostupna.
A. Benac 1964a., 147.
211 N. - S. - B. 1979.,453.
130
BRANKA RAUN1G
Red
br,
Bq;a/ Faktura
Grobo
(%)
Prelazno
(%)
Fino
("lo)
Ukupno
Oksidaciona
I, Crveno skroz 33 (23,41) 6(13,33) I (l I , II ) 40
2,
Crveno, prijelom
crno. sivo
26 ( 18.44) 5 (1\ , ll )
I
l ( I I, ll) 32
3,
Crveno, unutra i prije-
lom smede i I i crno
25(17,73) 7 (15,56) 32
4,
Crvenkasto-oker ili
crvenkasto- si vo
10 (7,09) 1(2,22) lj
Ukupno: 94 (66,67) 19 (42,22) 2 (22,22) }j 5
Redukeiona
5, Crno J4 (9,93) 1707,78) 6(66,67) 37
6, 25(17,73) 9(20,00) 1(11 , 11) 35
7,
Sivo, sivo-crno. sivo-
crveno
8 (5,67) 8
Ukupno: 47(33,33) 26(57,78) 7(77, 78) 80
Sveukupno: 141(100%) 45 (100%) 9(100%) 195
Uukupnom zbiru broj oksidaciono ulomaka posuda neto je od onih re-
dukciono (58,97% oksidaciono prema41 ,03% redukciono), ali, kao to pokazuje
gornja tabela, odnosi su znatno ikadaje upitanjurazdvajanje po fakturi, gdje re-
dukciono ulomci znatno prelaznim ifinijim ulomcima,
Kao to je vie puta naglaeno, od posuda su samo manji ulomci,
tako da iz ovog perioda nije bilo rekonstruirati niti jedan profil, uslijed
su samo priblino neki nepotpuni oblici posuda, na osnovu oboda
idijela recipijenta, Opredijeljenoje96 ulomaka (65 grubo, 26 prelazno i5 fino) slijede-
tipovima posuda:
I) zaobljeno - zdjela (8 grubo, l prelazno, l fino), zaravnjene (3) i
zaobljene (3) ivice neprofilisanog oboda, akod 4 ulomka ivica obodajeukracna
urezima; promjer oboda 21-30 cm; kod ulomka fine fakture promjer
oboda 14 cm (T. VIII, l),
2) Dublja zaobljena zdjela (3 grubo, 2 prelazno), neprofilisanog oboda zaravnjene (2)
izaobljene (2) ivice oboda, promjeroboda J6-30cm; jedan ulomak donjeg dijela
idna promjera I l cm;jedanulomak sostatkom vertikalne "X" drke (T. VIII, 2),
3) Zdjela sa "turban" obodom (samojedan ulomak prelazne fakture) ,promjeroboda
26 cm (T. VIII, 3) ,
4) iroka zdjela (9 grubo, 8 prelazno,1 fino), obod i vrat izvijeni,
facetirani (od Ido 4 facete); promjeroboda 17-32 cm (T. VIII, 4),
5) Manja olja (I grubo,2 prelazno, l fino) , neprofilisanog oboda zaobljene (3) iJi
zaravnjene (l)ivice, promjeroboda 8-12 cm (T. VIII, 5),
PRAHISTORIJSKINALAZINASREDNJOVJEKOVNOMGRADUCAZIN J 31
6) olja (I grubo, 2 prelazno, 1 fino), izvijenog oboda, izgleda da obod moe
biti i facetiran, promjeroboda 12-14 cm; nadva ulomka ostatakvertikal-
ne.visoke drke (T. VIII. 6; IX, 2).
7) (lgrubo), samoulomakdonjegdijela idna promjera5 cm(T. VIII, 7).
8) Pehar(I prelazno), neprofilisanog oboda zaobljene ivice, vrata naglaeno
odvojenog od zaobljenog ramena, promjer oboda 21 cm, promjer 26 cm
(T. VIII, 8).
9) ovoidni lonac (l3 grubo, 3 prelazno), neprofilisanog oboda zaravnjene (7)
ili zaobljene (5) ivice ili malo izvijenog (4) oboda ponekad s jednom slabo izra-
enom facetom, promjeroboda20-30cm (T. VIII, 9).
9a) Manji ovoidni lonac (4 grubo), neprofilisanog oboda zaravnjene (3) ili zaobljene
(l) ivice, promjeroboda 12-18cm;jedan ulomak sa neprobuenom drkom uzdig-
nutih krajeva (T. VIlI, 10) ijedansa nalijepljenom trakom s otiscima prsta ispod
oboda(T. VIII , 1I).
10) zaobljeni lonac (18 grubo, 3 prelazno), izvijenog oboda je ivica ukraena
urezima (8), otiscima prsta (3), ubodima(I), polukrunim zarezima (I);
S ulomaka ima facetirani obod (2- 3 facete); na 2 ulomka kombinirane su facete s
oti scima nokta odnosno krunim udubljenjima na ivici; promjeroboda 18-32 cm;
najednomulomku jeneprobuenadrka uzdignutih krajeva, na drugom
ostatak vertikalne drke, a na nalijepljena traka s otiscima prsta (T. VIII ,
12-15)
II) Visoka, (?) posuda - amfora (3 grubo, 3 prelazno, I fino) ; pripadnost
ovom tipu relativno je siguranajedino za ulomak na T. VIII , dok su ostali
samo ulomci oboda, facetirani (2) sa 3 odnosno 4 facete (T. VIII , 17), vie iI i
manje izvijene (T. VIII, 16, 19), promjeroboda 15-30 cm;ovdjejeuvrten i ulo-
mak vrata izaobljenogramenasakrunim naljepkom(T.X,6).
12) Pekve (4 grubo), radi se o dva manja ulomka gornj eg dijela s ostatkom drke
(T. VIII, 20), modao ulomkudonje ivice promjera27 cm (T. VIII, 21) iulomku
zidasa nalijepljenomtrakomsa plitkimzarezima.
Ostali ulomci opredijeljeni kasnom bronzanom istarijem eljeznom dobu prezentuju
obode koje nije bilo sa dovoljno sigurnosti, pripisati tipu posude,
zatim vertikalne, horizontalne i neprobuene drke, ukraene ulomke i druge relevantne
dijelove posuda. Tako neprofilisanim obodima zaravnjene ivice, pored onih vezanih uz
tipove posuda, pripadajo 5 ulomaka, onima zaobljene ivice 3 ulomka, 3 ulomka malo
izvijenih oboda i4 ulomkajako izvijenih oboda. Od facetiranih oboda na 2 ulomka neod-
tipa posude su2 facete, 8 ulomakajesa3 i2 ulomkasa po 4 facete.
Od vertikalnih drki na 19 ulomaka su ostaci drki izdueno-ovalnog presjeka
(T. IX, I) ,zatim 2 drke manje-vi e ist aknutih ivica(T. IX, 3, 6); facetirane visoke drke
(koje se uzdiu iznad oboda) su na tri ulomka, dvije (T. VIII, 6) ijed-
na (T. IX, 2) , dok su na 4 ulomka samo manji dijelovi facetiranih drki
za koje nije utvrditi poziciju na posudi (na zidu ili iznad oboda); od dvije "X"
drke na zidu posuda.jednaje facetirana (T. IX, 4),a druga zaobljenog presjekaCT. IX, S) .
132
BRANKA RAUNIG
Poseban oblik predstavlja vertikalna drka izdueno-ovalnog presjeka sa po dva
na gornjem i donjem kraju (T. IX, 7), za koju pripadnost ovom periodu nije sigurna.
Horizontalne drke su zastupljene 1 primjerkom ovalnog presjeka, jednom polovinom
grubo facetirane (T. X, l) i sa 5 ulomaka horizontalnih drki priblino krunog presjeka
CT. X. 2).
Neprobuene drke pojavljuju se na 4 ulomka kao izdueno - ovaine i, 4 pri-
mjerka uzdignutih krajeva (T. Vili , 10; X, 3). Dvostruka pojavljuju
se dva puta (T. VIII, 18, jedno nedostaje; T. X, 5), malo samo
najednom ulomku, kao i kruni, u sredini udubljeni naljepak (T. X, 6).
Ukraavanje posuda je vrlo skromno. Pored spomenutog facetiranja oboda i drki,
na pet ulomaka javljaju se kanelure: na zdjeli sa "turban" obodom, zatim na dva ulomka,
moda od iste posude sa facetiranom " X" drkom, gdje su na jednom izvedene
horizontalne (T. IX, 4), a na drugom (T. IX, 5) kose kanelure, te na jo dva vrlo mala
ulomka CT. X, 8, 9) . Pojavljuje se i ukraavanje nalUepljenim trakama sa kosim
nim urezima (8 ulomaka), udubljenjima (3) i otiscima prsta (I), vezano uz manje
ovoidne ili zaobljene lonce (T. VIII, ll, 13).
Malobrojni oblici i ukrasi ove keramike uklapaju se nalaze istraivanih lokali-
teta kasnog bronzanog i starUeg eljeznog doba u bliem i daljem susjedstvu. Najblii lo-
kalitet je Velika gradina u zaseoku sela Slatina, udaljena cca 3,5 km ju-
od Cazina. Iz bedema ove gradine srodni nalazi koji su, na
osnovu pretenog ukraavanja facetiranjem uz pojavu kanelura, datirani na
kraj kasnog bronzanog i u starije eljezno doba. Oba lokaliteta, pored ukrasa, povezuju i
neki oblici: manje i olje, iroke, zdjele facetiranog oboda, zaobljeni
lonci izvijenog ili facetiranog oboda, visoke facetirane drke i drug0
21
materijal
ovog perioda sa Cazina, se dobro uklapa i u najstariji sloj glavice u Gornjim
kod Bosanske Krupe. Tu je na prvom mjestu ulomak zdjele sa "turban"
obod om, kome odgovara nekoliko takvih ulomaka iz najdubljih slojeva na glavici ,
zatim oba tipa olja, pehar, zaobljeni lonci, amfore, kao i preteno ukraavanje faceti-
ranjem i, neto kaneliranjem. na ova dva lokaliteta se pojavlju-
je i lani ornament koji , za sada, nije konstatovan cazinskim materijalom.
Iz skromnog izbora keramografskih detalja, a bez stratificaranog materijala,
je samo priblino neke hronoloke odrednice, Tako bi nesumnjivo najstariji ke-
objekt predstavljala zdjela sa "turban" obodom (T. VIII, 3). Naime , zdjele sa
"turban" obodima predstavljaju element kasnog bronzanog doba (Ha A-B),
zastupljen na brojnim lokalitetima u Bosni, n porijeklom, vjerovatno, iz oblasti kulture
polja s umama. Kao najblii lokalitet gdje se ovaj oblik pojavljuje treba spomenuti gra-
dinu glavicu, gdje je u najdubljim slojevima nekoliko takvih ulomaka
23
Moda bi se i ulomak pehara (T. VIII, 8) mogao uvrstiti starije oblike, s
21 B. Raunig 1983 .. 77.
22 B. 1965., 35-38, 46-47,53,59-60, 83, T. L 6; !Il, 15; XII, 1-2; XVIJI. 6; Z. 1964 ..
28, T. IV, 9-10; v, I.
D B. 1962 .. 43 , sl. I, tip 2b, T. Il, 6.
PRAHISTORJJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN 133
obzirom na posude ponekad kaneliranog ili facetiranog ramena sa Visa kod Dervente
iiz starijeg naselja uDonjoj Dolini, datirane uHa B period.
24
pehari malo izvijenog
oboda (tip lOb) na glavici se pojavljuju u najstarijem sloju, ali traju i
tokom eljeznog doba
25
Usamljeni ulomak sa Cazinskog grada po neprofilisa-
nom obodu blii jeprimjercima sa Visa i iz Donje Doline, nego onim sa glavice,
te bi se mogao uvrstiti starije oblike. Vjerovatno ineke ulomke irokih
zdjela otrije facetiranog oboda treba uvrstiti starije oblike. Ovaj tipjekonstatovan
i na neposredno susjednim gradinskim naseljima kao to su Velika gradina u
i gradina u Osretku.
26
Na glavici ovaj tip zdjela je veoma
brojan u najdubljim slOjevima (sloj A), ali se javlja kontinuirano, s tim da su u
slojevima ulomci ovih zdjela ipak malobrojniji
27
I na japodskim nekropolama u dolini
Une pojavljuje se isti tip zdjela unajstarijim grobovima
28
Sam ukraavanja posuda
kaneliranjem ifacetiranjem je za utjecaje (ili prodor stanovnitva,)) sa pro-
stora kulture polja s urnama zapadne Panonije, ali iza druge grupe ove kulture
29
U tom
kontekstu posebnoje ulomak na T.IX,4 (kome, po fakturi iobradi povr-
ina, pripada lulomak na T IX,S), ukraen horizontalnim kanelurama na vratu isa faceti-
ranom drkom. za ulomke oboda posuda ukraene facetiranjem i kosim kanelurama na ivici,
8. konstatuje da takvekombinacije nisu poznate poslije kraja kasnogbronzanogdoba
3 o
Zbog kombinacije kaneliranja i facetiranja ni ulomak sa Cazina ne bi mogao biti
mnogo od kraja toga perioda. Na osnovu spomenutih keramografskih elemenata.
nastanak naselja na Cazinskom gradu okvirno se moe postaviti na sam kraj Ha B2 i na
tak Ha 83,odnosno uprelazni period kasnobronzanog irazvijenog eljeznog
doba. Uapsolutnoj hronologiji to bi bio kraj IXi VIII vijeka p. n. e. Teejeod-
rediti vrijeme trajanja iprekida ivota ovog naselja. Usitnjenost ulomaka keramike koji
ne ni sigurniju rekonstrukciju, ne dozvoljava kompara-
cije tipova posuda. Moe se samo napomenuti da se neki pretpostavljeni oblici posuda
mogu unekoliko paraleli;jrati stipovima brojnije zaslUpijenim uslojevima AiB na
glavici,ll te se opravdanom pretpostavka da je naselje moglo trajati i u razvijenom
eljewomdobu (Ha C).
11\.;.'1L4Z1 L4TEN SKOG I RIMSKOG DOBA
Latenski nalazi sa Cazi nskoggrada sastojese od nekoliko ulomaka kerami-
ke na kolu iulomaka dvije staklene narukvice, dok se nalazi iz rimskog
,. Z. 1961 , 157.T VL 7; isti 1964. ,25. l.I. 31: B. 1965.40-41. T Ill. 8.
2< B. 1962..45. sl. 4.tip. lOb desno, Tabela I.
y, B.Raunig 1983.,76"T JIl, 1I; V. Radjmsky 1894,504,T. lli,41.
17 13. 1962.. 44. sl. 2. tip 3a. Tabela I.
lX V. Radimsky 1895,69.Fig. 68, 68: B. Raunig 1968,92,T [V,30.
Z. 1964.26: B. 1965,36.
111 1962.. 56.
31 IbicJem 43-45. 57. varijante 2a. 3a, 6a itd, Tabela l.
BRANKA RAUNIG
134
doba svode na mali ulomak dna posude i,moda,mali ulomak zida posude od
stakla. Kako se radi o rijetkim ulomcima prave keltske keramike na irem pros toru sred-
njeg toka Une, gdje do sada takvi nalazi nisu otkriveni, ovim primjercima
posebnu panju.
ulomcima latenske keramike finoj, keltskoj robi pripadaj udva ulom-
ka: ul omak zadebljanog, malo izvijenogoboda i vrata posude (moda kantaros,
ili posuda bezdrki ?), ukraen na vratu vertikalnim poliranim linijama CT. XI, I).
Drugi(T. XI ,2)jeulomak tankog zida posude ukraen, poliranim mreastim li-
nijama, isuromboidni popunjeni gotovo neprirnijetnim rafiranj em, vid-
ljivim samo pri posebnom osvjetljenju (otisak neke tkanine ?). Oba ulomka su
na kolu od dobro zemlj e, tamnosivih povrina isvijetlo-
sivog prijeloma, debljine zida 4 i3mm.Ukraavanje povrina posuda poliranjemjavlja se
J2
od II v.pr. n. e., jeutoku [v. pr. n. e., ali j ejo u upotrebi i nove ere
Finijoj keltskoj keramici pripadaimali ulomaktankog(4 mm) zida posude od
zemlje, svijetlosive boje, ukraen sa dvij e horizontalne, paralelno urezane linije, je
popunjen zarezima (T. XI, 3). robi pripada i ulomak zida posude
(T.XI, 4)od dobro zemlje, na povrinama svijetlosivo-oker,na prijelomu crven-
kaste boje,ukraen sa dvije horizontalne urezane linije. Posude blijede oker boje pojavljuju
se keltskom keramikom uTJ i Iv. pr. n. e,aone svijetlocrvenkaste boje
nove ere. ]Od grube keramike su tri ulomka zida posuda crne boje (grafitirani'1),
sa primjesom pijeska ufakturi, slobodnom rukom, debljih zidova (5-6 mm), ukra-
eni neuredno izvedenim ornamentima (T. XI, 5-7). Gruba keramika ukraena
naovaj poznataj e na broj ni mkeltsko-Iatenskim lokalitetima, na situlastim
loncima sa primjesomgrafita, pa moda i ovi ulomci sa Cazins kog grada od po-
suda tipa iz kasnog latena
J4
Samo od jedne pos ude - manje,zaobljeno-kon zdj ele - slabo zadebljanog oboda
istabilnog, ravnog dna - je profil (T. XI,8). Zdjelaje na
skom kolu od gline sa primjesom pijeska ineto crnih (grafi tnih'J) zrnaca,sada vrlo gru-
bih povrinasivo-oker,a na prij elomu sive boj e. Po gruboj fakturi sa znatnom primjesom
pijeska, ali bez crnih zrnaca, su nekoliko ulomaka kasnolatenske keramike
ukraenih ljebljenjem sa uTrnovirna kod Velike Kladue,,5a po vertikalno pos-
tavljenom,jedvazadebljanom obodu iukupnom profil u, ova zdjelajeblia nekim tipovima
rukom zdjela iz japodskih nekropola na srednjem toku Une, datiranim
od druge polovineI vijeka pr. n. e., do prvih decenijaI vijeka n. e. ,16 nego keltskim zdje-
lama oblika, ali oboda.. 17
Keltskoj robi pripadaju iulomci dvij e profilirane narukvice od kobal tno-plavog stakla,
pr. 5.7 i4.7 cm (T. XI, 9-10). Ulomak gotovo narukvice izgroba 484
.1 c J. 1968..4S: N. 1970 ,23-24.43-44. 52. 56. 58-59. 73-74.
.1 .1 J. loclorovic 1968.. 38.
1\ J. 1968.. 45-46;N. 1970.. 22-23,48,53 .56.59.74.
.15 B. Raunig 1996 ,50,T II, 8; VIJI, 5- 10.
y , Z. 1968.. T. XII. 21-grob 110; XVI,30-grob53 ;XIX. SO-grob 129. sve faza VL
:'7 .I. 1968.. 39; N. 1970.. 48.
PRAHISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN 135
na Jezerinama uPritoci ,datiranogupravo na osnovu tog ulomka uvrijeme 35. g.
pr. n. e. i 10.-20. g. n. e
38
profilirana narukvica od plavog stakla sa utim intarzi-
jama kao nalaz, sa nekropole u Donjoj Dolini kod Bosanske Gradike,
gdjejedatirana dosta iroko od 150. g. pr. n. e. do 25. g. n. e.
39
Takve narukvice od pla-
vog stakla iiz nekih naselja, npr. sa Gradine na Bosutu kod Oriolika, ili
nog naselja Paljevine uDonjoj Bebrini ,datirane ukasnolatenski period.
40
Na osnovu da-
tiranja vie ili manje primjeraka iulomci ovih narukvica sa Cazinskog grada mogu
se opredijeliti uvrijeme od sredine Iv. pr. n. e. do prvih decenijal vijeka n. e..
Skromni keltsko-Iatenski nalazi, prema analogijama, uglavnom pripadaju kasnom
latenu, odnosno priblino periodu koji obuhvata vrijeme od sredine I vijeka pr. n. e. do
prvih decenija Ivijeka n. e.Nalazi su bili koncentrisani ukv. III (5 objekata) iV(4 objek-
ta),asamojedan ulomak staklene narukvice jeukv.VI. Mada stratigrafski podaci
sistraivanog prostora nemaju kao tojenaprijed istaknuto, moe se napo-
menuti da su 2 objekta u povrinskom sloju, a osam iz dubljih slojeva (od
30 do oko 130cm), pomijeani slasinjskim, kasnobronzanodobnim isrednjovjekovnim na-
lazima, to,moda, ukazuje na to da su ovamodospjeli spiranjem sviih dijelova lokaliteta.
Kao toje rimskom dobu se, eventualno, mogu pripisati samo dva objekta.
Mali ulomak vrlo tankog (manje od Imm), prozirnog, stakla sostacimadvije
staklene niti (T. XI, II)koji, vjerovatno, od zida neke posude. S obzirom na ne-
dostatak sigurnijih karakteristika, otvorenojepitanje da li ovaj ulomak treba ubrojiti
rimsko ili, moda, srednjovjekovno staklo. se, da bi se rimskom periodu, sa
neto vie sigurnosti, mogao pripisati ulomak dna posude (zdjela, tanjir?), iz-
na kolu od ciglasto-crveno veoma dobro gline, sa
sjajnom, tamnije crvenomglazurom na unutranjoj povrini (terra sigillata?). Ivicadnaje
spolja naglaena istaknutim rubom, a unutra dvije urezane
linije (T. XI, 12). Za ova dva objekta ne moe se nita preciznije bez eventualnih
novih nalaza iz istog perioda.
ZAVRJNA RAZMATRA NJA
Kako je pokazalo zatitno iskopavanje na Cazinskom gradu, radi se o kompleksnom lo-
kalitetu nastanjenom priblino od sredine milenija prije nove ere, pa
sve do naih dana. Uslijed toga to su slojevi na istraenoj povrini potpuno
kao to je vie puta istaknuto, za svaki prahistorijski period postavlja se niz pitanja na
koja, za sada, nije dati pouzdanijeodgovore.Takosu za eneolit otvorena pitanja
kadajeosnovano ikolikojetrajalo naselje lasinjske kulture. Modaza nastanka
naselja uranoj fazi lasinje (stupanj l) govore neki tipovi posuda(T.I,3-4, 10; II, 2),
kao israzmjerno veliki broj ukraenih ulomaka grube fakture, tojeza tu fazu karakte-
3X W. Radimsky 1893.,433, T. XXXI, 2; Z. 1968.,34, nap. 273, Tabela VII, 246 - grob
484.
Z. 1964..49. T XXIIl, 56.
J O N. 1970.,56.58;.I . 1968.. 59.
BRANKA RAUN1G
136


pojavljuju se neki ulomci posuda (T. l, 5-6, 12-13; II, J) koje bi
mogle pripadati punoj ikasnoj fazi lasinjske kulture (stupanj II B iIII), madaje
da nalazima sa Cazina nedostaju izrazite keramografske karakteristike ovih faza
(velike neprobuene drke, rebraste aplikacije, trbuaste noge idr.),42 uslijed
jeotvoreno pitanjetrajanja iprestankaivota lasinjskog naseUa na ovom lokalitetu.
lasinjskog nase lja na Cazinskom gradu potvrdilo je, ranije izneseno mi ljenje daje veza
ove kulture sjadranskom obalom ila priblino dolinom Une.
43
u
materijalu iz zatitnog iskopavanja nemajasnih elemenata koji bi razjanjenje
pitanja da li je u genezi lasinjske kulture hvarska komponenta, kako smatra
Z. ili o vezi sa "...nekim eneolitskim nasljednikom ove kulture,..." kao toje
pretpostavljao S.

Kako Cazinski grad lei na junoj periferiji areala lasinj-
ske kulture, ukoliko bi se potvrdila pretpostavka daje naselje nastalo u ranoj fazi, mogli
bi se elementi koji bi pomogli urjeavanju spomenutih problema geneze iodnosa
prema prostoru Like idalje premajadranskoj obali. je veoma isigurnije
trajanja ivota ovog naselja, posebno u vezi s poloajem nalaza
unutar ili iznad lasinjskih slojeva, pa bi bilo veoma poeljno utvrditi eventualno postojanje
naselja ili jasnogsloja kulture na Cazinskom gradu, to bi doprinijelo razmatranji-
maohronolokomodnosuovedvijekulture,jermiljenjaotom problemujonisu usaglaena
46
Tokom ranog isrednjeg bronzanog doba ,premasadanjim nalazima,jzgledada loka-
litet nije bio nastanjen.Tek na samom kraju kasnog bronzanog iu ranom eljeznom dobu,
prirodno dobro uzvienje Cazinskoggrada ponovo tadanje stanovnitvo.
Moese pretpostavitidajeuovo vrijeme oko gornjeg platoa postojaozatitni bedem kao
kod gradinskih naselja, ali jemala da bi se, uslijed obimne graditelj-
ske djelatnosti ukasnijim periodima mogli njegovi ostaci. Na osnovu sadanjih nalaza.
teko je odrediti koliko je ovo naselje dugo trajalo u periodu eljeznog doba.
da nedostaju tipovi posuda razvijenog i eljeznog doba, orna-
menti,tako npr. za neposrednosusjednu gradinu uOsretku,47 soje-
naselje u ili za gradinu glavica, gdje se taj ukrasjavlja
iunajstarijim slojevima,49 sjednestrane, moe imati hronoloko asdruge strane,
moda ukazuje na pripadnost. Naime, po teritorijalnom poloaju cazinskog
naselja u okvirima prostora za koji se smatra da ga od kraja bronzanog doba nastanjuju
Japodi,)0 kao ina neposrednu blizinujapodskih nalazita (gradina uOsretku.
51
ili
4, S. 1979., 151.
S. 1979.. 156-160.
"jJ S. 1979., 171.
44 Z. 1985.. 22.
4, S. 1979.. 171 .
ar, S 1979., 178-179:Z. 1985.. 20.
4; W. Radimsky 1894., T VII, 96-99; VIlI , 100-104.
4' W. Radimsky 1897.,T XXXIV.
B. 1962,50.Tabela lli,T TJ, 9-17; Jll, 1-3.
<II R. 1987 ,293; I. Bojanovski 1988,306.
5' W. Radimsky 1894.,495-520.
PRAHISTORIJSKJ NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
137
Konaci u kod Ostroca)52 i ovo naselje moglo bi se, uz izvjestan oprez,
pripisati spomenutOj plemenskoj zajednici. Ipak, treba napomenuti da mikrolokacija
Calina pripada slivu Kupe preko potoka, odnosno preko Mutnice i Korane, a da
Je srednje tokove spomenutih rijeka zauzimalo pleme Kolapijana. Istraivano naselje ovog
plemena na Turskoj kosi kod Topuskog dalo je u najstarijem sloju materipl
ukraen facetiranjem,SJ to bi, unekoliko, odgovaralo situaciji na Cazinskom gradu. Stoga
mi se da bi pitanje pripadnosti stanovnitva naselja s kraja kasnog bronzanog
i iz starijeg eljeznog doba za sada moralo ostati otvoreno.
Na prostoru Cazinskog grada ljudi se ponovo pojavljuju tek sredinom I vijeka prije n.e.
S obzirom na mali broj i karakter kasnolatenskih nalaza, kao i na ukupnu konfiguraciju
terena, malaje da bi se moglo raditi o nekropoli, pa ostaje otvoreno pitanje
da li se moe trajnije naselje. ni za takvu hipotezu sada nema sigurni-
jeg oslonca, te je dovoljno konstatirati da su na ovom poloaju izvjesno vrijeme boravili
i latenskodobni stanovnici. Ukoliko je na prostoru Cazinskog grada postojalo trajnije na-
selje iz ovog perioda, postavlja se pitanje pripadnosti njegovih stanovnika. [ ovdje
je situacija kao i sa prethodnim naseljem. U irem susjedstvu, prema sjeverozapadu,
u selu Trnovi kod Velike Kladue otkriveno naselje na lokalitetu iz posljednjih
vjekova stare ere, gdje su i ulomci kasnolatenske keramike na
kolu, opredijeljeno je plemenu Kolapijana.
54
Na suprotnoj strani, prema jugoistoku i jugu,
istrai vana su brojna japodska naselja i nekropole, gdje dio nalaza pripada eljez-
nom dobu, i posljednji vijek prije n. e. i prvog vijeka nove ere, ali nije
otkriven ni jedan ulomak sive keltsko-Iatenske keramike na
skom kolu, te se smatra da Japodi nisu prihvatali takvu robu. Potpuniji podaci i novi na-
lazi iz ovog perioda sa Cazinskog grada mogli bi pruiti preciznije oslonce za
sjeverne i sjeverozapadne granice Japoda, odnosno prostora koji su, bar u posljednjim vje-
kovima prije nove ere, zauzimali Kolapijani.
Zatitno iskopavanje na sjeverozapadnoj padini srednjovjekovnog grada Cazin izni-
Jelo je na svjetlo niz novih saznanja, dalo jedan od rijetkih vieslojnih lokaliteta na
krajnjem sjeverozapadu Bosne i pomaklo poznavanje prolosti prostora na srednjem toku
Une duboko u milenij prije nove ere. Otkriveno je, za sada, najstarije, prvo eneolitsko
naselje na ovom prostoru i proiren, prema jugu, areal rasprostiranja lasinjske kulture.
je prisustvo nosilaca kulture tipa i u najzapadnijem
dijelu Bosne. Otkriveno je jo jedno naselje gradinskog tipa s kraja kasnog bronzanog i
iz ranog eljeznog doba. Na irem prostoru srednjeg toka Une su prvi ulomci fine,
sive keltske keramike. U isto vrijeme, uslijed da su arheoloki nalazi s istrae-
nog prostora potpuno izmijeani i da stratigrafski podaci nisu hronoloku dife-
rencijaciju materijala, rezultati iskopavanja su u znatnoj mjeri nepotpuni. Na osnovu toga
je, kroz tekst, vie puta naglaena potreba nastavka istraivanja na dijelovima loka-
liteta (priblino srednji dio gornjeg platoa, unutar srednjovjekovnih zidova) gdje se,
eventualno, mogu bar intaktni slojevi.
12 B. Raunig 1982.,1-14.
5) L. 1983, 8.
54 B. Raunig 1996.. 39-69,
138
BRANKA RAUNIG
SKR/1CEN ICE
AD BiH - Arheolokodrutvo Bosne iHercegovine. Sarajevo.
AL BiH - Arheoloki leksikon Bosne iHercegovine. Sarajevo.
GZM - GlasnikZemaljskogmuzejauSarajevu. Sarajevo.
HAD - Hrvatsko arheolokodrutvo. Zagreb.
OA - Opuscula archaeologica. Zagreb.
PJZ - Praistorijajugoslavenskihzemalja. Sarajevo.
VAMZ - Vjesnik Arheolokogmuzejau Zagrebu. Zagreb.
WM BH - WissenschaftlicheMitteilungen aus Bosnien und derHerzegowina. Wien.
D.
A. BENAC
B.
L.
S.
H.
UTERA TUR.1
1987. Prethistorijski nalaz s gradine Kiringrad. VAMZ, 3.
ser. - vol. XX 1-30,T. 1-12.
1948. Zavrna istraivanja u GZM n.s.
III, 3-42, T. l-XV.
1959. Slavonska i ilirska kultura u prehistorijskoj gradini
Zecovi kod Prijedora.GZM n.s. A,XIV, 13-51.
1964. Studije o kamenom i bakrenom dobu u sjeverozapad-
nom Balkanu. Sarajevo, 1964.
1971. Obre II - neolitsko naselje butmirske grupe na Gor-
njem polju. GZM n.s. A, XXVI, 5-300.
1962. Gradinsko naselje na glavici. GZM n.s. A,
XVII, 41-61,T. I-IV.
1965. Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradi-
na uBosni. GZM n.s.A, XX, 27-145,T. i-XXIII.
1988. Religija D) Bronzano doba, E) eljezno doba. U:
ALBIH, 144-146.
1983. PrethistorijskagradinaTurska kosa. U: Katalog izlo-
be, Karlovac, 1983. , 3-11.
1961. Problem neolita ieneolita u sjeverozapadnoj Jugosla-
viji. OAV, 1961.,85 str.+XIXtabli.
1979. Lasinjskakultura.U: PJZIII-eneolit, 137-181,T XVIIJ-
-XXI.
1979a. kultura i kulturni kompleks.
U: PJZIII- eneolit ,267-341, T. XXVII-XXXIX.
1953. Stari bosansIu gradovi. Nae starine I, Sarajevo, 1953.,
7-45.
139 PRAHISTORlJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
R. LOPAIC
N. MAJNARlC-
PANDiC
Z. MARIC
Z. MARKOVIC
W. RADIMSKY
B. RAUNIG
N. TASIC-
S. DIMITRIJEVIC -
B. JOVANOVIC
J. TODOROVIC
1943. i krajina. Matica hrvatska, Zagreb,
1943.,292.
1970. Keltsko-Iatenska kultura u Slavonij i i Srijemu. Acta
musei Cibaliensis 2, Gradski muzej Vinkovci, Vin-
kovci, 1970., 142+T I-LVI+I karta.
1961. Vis kod Dervente, naselje kasnog bronzanog doba.
GZM n.s. A, XV-XVI , 151-171, T I-VL
1964. Donja Dolina. GZM n.s. A, XIX, 5-128, T I-XXVI.
1968. lapodske nekropole u dolini Une. GZM n.s. A, XXIII.
5-79, T I-XXV + T I-VIl .
1986. Neki problemi geneze i razvoja lasinjske kulture . U:
Arheoloka istraivanja na i
Izdanja HAD 1011985. , Zagreb, 1986. ,
19-28.
1893. Nekropola na lezerinama u Pritoci kod GZM
V, 37-92, + T I; 227-308; 369-466; 575-636+T 3.
1894. Gradina kod Cazina. GZM VI, 495-520, T. I-IX.
1897. Die Prahi stor ische von bei WMBH V,
29-103, T I-XLVII.
1968. Japodska nekropola na Crkvini u GZM n.s. A,
XXIII, 81-98, T. I-VI + 2 plana.
1982. Grob ranog eljeznog doba iz Ostroca kod Cazina.
GZM n.s. A, 37, 1-14.
1983. Neki manji neobjavljeni nalazi bronzanog doba sje-
verozapadne Bosne. Zbornik AD BIH. knj . I, 71-78 ,
T I-IV.
1996. - naselje eljeznog doba u selu Trnovi
u sjeverozapadnoj Bosni. OA 20/ 1996.,39-60. T l-IX.
1979. razmatranja. U: PJZ IIl-eneolit, 417-460.
1968. Kelti u Evropi. Muzej grada Beograda,
Dissertationes, t. VII, Beograd, 1968. , 180 str.+LXIV
table.
140
BRANKA RAUNIG
PREHISTORlC.\RCf-L\EOLOGI C\LFINDS
IN THEil.lEDIE\'c\LTO\\0JOFC\ZIN
SU.\I.i\L\RY
The preservativeexcavation in the area between the inner and outer walls ofthe medieval
lawn ofCazin, on its northwestside (about20 min width), was performed in 199I(Plan Il.
The square units differ in size and are adjusted to configuration of the terrain wilh thc
average sloping ofabout 45. The depth ofthe cultural strata undcrneath the recent hu-
mus varies between 10 and 185 cm. The subsoil is composed ofye llow clay. Mixed within
the cultural strata arc (mostly ceramic) finds dating back to different periods. The strata
arc completely mixed so thatpieces ofrecent fabric and a larger piece ofplasti c foil were
fou nd in square II (Plan2. NW profile 3-4). Fixed find s comprise the remains ofa small
stave with calone and a bonfire (Plan 2, 1-2), as well as a number ofovaj and ellipsoid
recesses (diameter 1.80-2.80 m,depthabout 045 m) that might be remains ofa sad-house
settlement. although otherelements supporting this assumption have not been found. The
lack ofstratigraphic dala has considerably impeded the classificati on offinds from indi-
vidual periods.
Enco/llhlt". Belonging to the Lasinjeculture are,as assumed,asmall f1int arrow (T. Il, 10)
and amulet from black, shiny polished stone (T.II, 9), as well as 490 fragments ofcera-
mics out ofwhich 112 fragments were, although lacking the whole profile, possible to
ascribe to certain types ofpots CT. I). The table shows the ratio ofreductivelyand oxida-
tively fired fragments, as well as the kinds and combinations ofornaments. Motifs ofthe
ornaments are relatively diverse, but none is preserved as a whol e (T. II-VI), which. in
addition to the lackofstratigraphic determi nants ,makes establishing ofthe chronological
position of the settlement ever more difficult. It could be assumed that the settlement
existed in the period ofII A. and perhaps II B stage ofthe Lasinjeculture according to S.
although some characteristic elements are still missing. Ascribed to the
culture finds areonly 14 fragments, three ofthem decorated with engravings but
withoutlhe white incrustation (T. VII. 1-3), probably fragments ofbowls as well (T. VII,
4-5). and atypical fragments decorated in barbatine technique CT. VII, 6-7). Due to the
lac kofstratigraphi cindicators, it is not possible to establish arelation between the
fragments and those of the Lasinj e culture. The accepted assumption is that these frag-
ment s belong to the so-called late-cl ass ical phase (stage B2) when a powerful expansion
ofthe culture takes place in the northwestern partofBosnia. It is here regarded
as the west-Bosnian or type.
OfspecIal importance is aceramic fragment with very delicatelyengraved sign (T. VII, 8).
Each ofthe three basic elements: circle, rhombi and cross (orswastika) are related to the
solar cult ,so that the motifas a whole represents a solar symbol. Given that the strata of
the town ofCazin are mixed, the question ofwhat period it should be ascribed to still re-
mainsopen.
As for the LLlle Bronze and the older IronAge. it was possible to date 190 artefacts to
them wilh certainty. ln addition to pots , among them are also coil s (T. X, 4 and 9). two
141 PRAHISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
fragments perhaps once belonging to portable stoves, a fragment of a pyramidal weight,
whereas cl larger whorl (T. X, ll) was found on the surface. The fragments of pots were
mostly oxidatively fired (115). The reductive firing that is present to a smaller degree (80
fragment s) predominates in the case of transitional and more exquisite fragments. None
of the profiles is preserved as a whole (T. VIII). The pots were modest ly decorated by:
flutes CT. VIII, 3; IX, 4-5; X, 8-9), faceting CT. VIII, 4, 14-15, 17; lX, 2), diagonal notehes
on brims, glued ribbons (T. VIII, 1, 11-13). This all fits into the finds of this period from
other close or more distant locations in the region. Based on the established ceramo-
graphic details, the foundation of the settlement on the old town of Cazin can be placed
approximately in the very end of Ha B2 and beginning of Ha B3, whereas it appears that
it stil.1 existed ill the developed Iron Age (Ha C).
La Tene. Found are several fragments of fine grey or rougher black-grey ccramics
made on the potter 's wheel (T. XI, 1-8) and two fragments of glass bracelets (T. XI, 9-10),
whereas the finds from the Roman period are reduced to a fragment of the boltom of ce-
ramic pot (T. XI. 12) and, perhaps, a small fragment of glass (T. XI, 1 l). These modest
finds, as based on analogy, mainly date back from the later La Tene, that is approximately
the period between the mid ISI century B. C. and the first decades of the I SI century A. D.
Fina! remarkJ. The preservati ve excavation in one of the rare multi-Iayered archaeolo-
gical sites in the outermost north-west of Bosnia has moved the limits of our knowledge
about the past of the arca of the River Una middle course far back to the third millennium
B. C. The first Eneolithic settlement in this area was discovered, thus expanding the range
of spreading of the Lasinje culture to the south. Also established is the presence of the
culture of type in the outermost western part of Bosnia. Another
settlement of "gradina" type was registered, dating back from the end of the late Bronze
Age and the early Iron Age. First fragments of fine, grey Celtic ceramics were found in
the wider area of the middle course of Una. At the same time, due to the fact that the
archaeological finds from the expJored area are completely mixed, the results of the
excavation are incomplete. This location could provide answers for solving of the problem
of the Lasinje genesi s (in relation to the Hvar culture) and its relation to the Lika area
and the area further towards the Adriatic coast , but it could also contribute to solving of
relations between the Lasinje and cultural strata. In the late Bronze Age and
older Iron Age, we could expect to solve the issue of the northern and northwestern border
of Yapods, that is the area that was occupied by CoJapians. Answers to the stated questions
could be found through further research in parts of this site (perhaps the central part of
the upper plateau of the town - within the medieval town walls) where we could possibly
expect to find at least partly intact strata.
BRANKA RAUNIG
l42
Tabla I
)
..J
~
/
\
~
"
__"
)
({ -1
\
2
./
"
/
I
~
3 "
4
.. s..... .
~ - I l71)
/)
~
" "
5 6
(r --r ---i-(i
\ - ~ l ~
\
// O \\ '/ , \
\
'/ ~ \
I
./ /.'
1/
9
7
/1
,/ 1'--\
10
8
II
)
\
12
o 10
.....*' ....1i;::::::J
/ ,
/
14
15
143 PRAHISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
l . Ulomak,crno primjesa: pijesak, prelazne fakture, tragovi crnog premaza; pro-
mjeroboda 30cm, visina 3,5 cm, debljinazida0,7 cm; kv.I,dubina0,23 m.
2. Ulomak,neprobuena drka,crveno primjesa: pijesak,grube fakture;pr. obo-
da 25 cm, najv. pr. 28 cm, vis. 4,8cm, debo zida0,8cm; kv. I, dub. 0,23 m.
3. Ulomak, neprobuena drka, crveno, prUelom sivo primjesa: malo
sitnog pijeska,fine fakture, premaz(?) ;pr. oboda 22 cm, najv. pr. 24 cm.
vis .4,5 cm, debo zida0,5-1 cm; kv. II, dub. 0,49 m.
4. Ulomak, kruni otvor pr. 5mm, "mrljasto" prijelom sivo-crven-
kasto sitniji pijesak, prelazne fakture; pr. oboda 26 cm, najv. pr. 28 cm,
vis. 8cm, debo zida0,4-1 cm.
5. Ulomak, uz ivicu oboda sitni urezi, crveno, prijelom sivo
glina, fine fakture; pr. oboda 28 cm, najv. pr. 29 cm, vis. 3,5 cm, debo zida
0,4-0,7cm; kv. III, dub.0,94 m.
6. Ulomak, tri kose urezane linije, primjesa: pijesak, grube fakture; pr.
oboda 12 cm, najv. pr. 13 cm, vis. 3,7cm, debo zida 0,4-06cm; kv. II, dub. 0,49 m.
7. Ulomak, unutra dvUe urezane linije, sivo primjesa: pUesak, grube fakture; pr.
oboda25 cm, vis. 4cm, debo zida0,7 cm; kv. V, dub. I,Im, JI prostorir.l-I,2 m.
8a. "DrSka" za noenje, crveno, prUelom sivo primjesa: pijesak, grube fakture,
du. 7,2 cm, pr. 2,Icm; kv. Ill,dub. 0,94 m, du. SZ profila.
8b. Ulomak, vertikalna uica, prijelom primjesa: sitan pUesak, fine
fakture, spolja iunutra sjajna, crno prevlaka; pr. oboda II cm, vis. 4,2 cm,
debo zida0,6 cm; uica2xlxO,5 cm; kv. V, 0,98 m, du. SZ profila.
9. Ulomak, vertikalna uica, prijelom crveno primjesa: pijesak, spolja i unulra
bojeno (?) ih povrina; pr. oboda II cm, vis. 4,3 cm,debo zida
0,5 cm; uica: 2xlxO,6 cm, kv. I. dub. 0,72 m.
10. Ulomci noge, sivo-crno primjesa: malo vrlo sitnog pijeska, fine fakture; vis.
20 cm, pr. donje ivice 14 cm, pr. gornje 10cm, debo zida 0,7-1 cm; kv. I, dub. 1,1 m,
uz J ugao.
ll. Ulomak, primjesa: krupniji pijesak (do 3mm), grube fakture; pr. obo-
da JOcm, vis. 4cm, debozida0,6 cm; kv. II, dub. 0,28 m.
12. Ulomak, spolja i prijelom unutra crveno primjesa: krupniji pijesak
(do 2 mm), prelazne fakture; pr. vrata 15 cm, najv. pr. 16 cm, vis. 3,6cm, debo
zida0,4 cm; kv. III, dub. 0,18 m.
13.Ulomak, snop urezanih linija i horizontalni ubodi, spolja crno, unutra prije-
lom crveno glina, fine fakture; pr. vrata 10 cm, najv. pr. 12 cm,
vis. 4cm, debo zida0,3-0,6cm; kv. II, dub.0,49 m.
14. Ulomci, prijelom crveno-sivo primjesa: mnogo pijeska, grube
fakture;najv. pr. 17 cm, pr. dna 10,2cm, vis. cca 15 cm, debo zida0,3-0,8cm;kv. I,
dub. 1,1 m; uzjuni ugao E, na prostoru cca 1,2 m
2
.
15. Ulomci noge, urezane linije isitni ubodi, crno-sivo primjesa:sitniji pijesak,
glina, mat pr. donje ivice 12 cm, pr. pregrade 6cm, vis. II cm.
debo zida 0,6-1 cm, debopregrade0,5 cm; kv.1, dub. 0.72 m.
144
BRANKA RAUN!G
Tabla II
- --'0 ____ __ _ 1 _ __ -- " ,
,
. r.1d
MuH
/('O n
/
4
~
J J
5
, \
\
- \
:-J
',
~ I - J,
f..("? ;
I - 6
10
O, __~ ___~ _ . ~ _
I
9
v
~
~
u)
g
10
e
ro
O 5
-o
'"
15
o
145 PRAHISTORUSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOMGRADU CAZIN
J. Ulomak, plitko Uebljeno, spolja unutra crno, prijelom crveno bez
primjese, fine fakture, spolja tragovi crnog premaza; najv. pr. cca J8 cm, vis.
3,l cm,deb.zida0,5 cm; pr. otvora za izlivanje 1cm; kv. I, dub. 0,72 m.
2. Ulomci, urezane linije, plitki ovalni otisci, spolja crno-sivo, unutra crno, prijelom
crvenkasto-sivo bez primjese, spoljna povrina gruba, unutra sjajno-crna,
dijelom isprana, prevlaka; najv. pr. 22cm, pr. dna 11,5 cm, vis. cca 14 cm, debo
zida0,7-I cm; kv. III, dub. 1,07 m.
3. Ulomak, urezane linije, spolja crveno-crno, unutra i prijelom primjesa:
pijesak,grube fakture; drka: 3,8x2,3xO,8cm; kv. III, dub. 0,94 m.
4. Ulomak, spolja unutra i prUelom crveno primjesa: pUesak, pre-
lazne fakture; drka: 3,5x4,5xl cm, na sredini ir. 2 cm; kv. I, dub. 0,23 m.
5. Ulomak, prijelom crveno primjesa: pijesak, prelazne fakture; drka:
6x3xJ,2cm; kv.IV, dub.0,71 m.
6. Ulomak, kruni otvor pr. 5 mm, crveno, prijelom crno primjesa: sitniji pi-
jesak, prelazne fakture, mat ih povrina; pr. 12 cm, debo 0,8 cm; kv. I, dub.
0,72 m.
7. Ulomak, kruni otvorpr. 3 mm, primjesa: pijesak, grube fakture;
dim. 2,5x3,3xO,4-0,8 cm; kv. IV, dub. oko0,9 m.
8. Ulomak(dna?), kruni otvorpr.12 mm, crveno primjesa: krupni pUesak i ka-
(do6 mm), grube fakture; dim.4,6x5,5xl,1-1,5cm; kv. IV, dub.oko0,9 m.
9. Amulet, crni, tvrdi kamen, udubljeno iurezano, povrinesjajno po-
lirane; dim.5x3x1,7 cm; kv.II, dub. 0,92 m.
10.Tamnocrveni kremen, bez tragova retua; dim. 2,3xl,7 x0,4 cm; kv. IV, dub. oko
0,9 m.
146
BRANKA RAUNIG
T abla III
,
10
0 00
J3
/

""o

'"
vi

""o

.D
o
147 PRAHISTORJJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
I. Ulomak, dublje urezane linije,crno, prijelom sivo bez primjese, fine fakture,
slabo povrine; najv. pr. 30cm, vis.4,3 cm, debo zida0,7-0,9cm; kv. IV,
dub. oko 0,9 m.
2. Ulomak, tragdrke, urezane linije, primjesa: pijesak, grube fakture;
najv. pr. 21 cm, vis. 6cm, debozida0,6-0,8 cm; kv. I, dub.0,72 m.
3. Ulomak,urezane linije, spoUa crveno, unutracrno primjesa: pijesak, prel azne
fakture,slabo povrina; najv. pr. 24 cm, vis. 5cm, debozida 0,9cm;kv. 1,
dub.0.72 m.
4. Ulomak, tanko urezane linije, prijelom crveno, primjesa: sitan pijesak,
prelazne fakture; najv. pr. 30cm, vis.4cm,debo zida0,8cm; kv.1, dub. 0,23 m.
5. Ulomak,urezane linije, unutra iprijelomcrno primjesa: krupniji pije-
sak (do 3mm), grube fakture; najv. pr. 18 cm, vis. 3,5 cm, debozida 0,4-0,6cm;
kv. IV,dub. 0,8 m.
6. Ulomak, tanko urezane linije, crveno, prijelom crno primjesa: krupniji pi-
jesak(do 4mm), grube fakture; najv. pr. 24 cm, vis. 3,5 cm, debo zida 0,8-1,5 cm;
kv. II ,dub. 0,49 m.
7. Ulomak, urezane linije isitni urezi , primjesa: pijesak, grube fakture;
pr. vrata II cm, vis. 3,8 cm, debo zida 0,4-0,5 cm; kv. III, dub. 0,94 m, du JI
profila.
8. Ulomak, urezane linije, sivo primjesa: pijesak, prelazne fakture ; pr. vrata
16 cm, vis. 5cm, debo zida0,5 cm; kv. 1, dub. 1,46 m.
9. Ulomakdna(?), ire urezane linije, crno, unutrasivo bezprimjese, fme fakture;
pr. ccaScm, deb.l cm;kv. II, dub.0,49 m.
10.Ulomak, urezane linije, sivo-crno primjesa: sitan pijesak, prelazne fakture;
najv. pr. 22 cm, vis.4,2 cm, debozida0,8 cm; kv. I, dub.0,44 m.
ll.Ulomak, ostatak vertikalne drke, urezane linije, crno, prijelom crveno primje-
sa: sitan pij esak,prelazne fakture; najv. pr. 20cm, vis.3cm, debozida 0,4-0,7 cm;
kv.IV,dub. 0,9 m
12. Ulomak, urezane linije, horizontalni urezi , primjesa: pijesak, grube
fakture; dim.3,3x3,7x0,4-0,7cm;kv. IV, dub. 0,7 m.
13.Ulomak, urezani crvenkasto-sivo primjesa: sitan pijesak, fine fakture;
pr.oboda 18 cm, najv. pr. 19 cm, vis. 3,5 cm,debo zida0,5 cm;kv.!,dub. 1,46 m.
148
BRANKA RAUNIG
Tabla I V
I I I .5 J2
PRAHISTORlJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN J49
J. Ulomak, urezane linije i urezi (motiv "bodljikave ice"), crno pri-
mjesa: pijesak, fine fakture ;dim. 3,3x3,3xO,2-0,5 cm; kv. V, dub. I,l m.
2. Ulomak, ljebljene linije i horizontalni otisci , primjesa:
pijesak, prelazne fakture; najv. pr. 12 cm, vis. 2,7cm, debozida 0,6cm; kv. III,
dub. 0,18 m.
3. Ulomci, ljebljene linije i trougaoni ubodi, crveno-crno, unutra i prijelom crno
no, primjesa: pijesak, prelazne fakture; najv. pr. 30cm, vis. 6,5 cm, debo zida
0,6-1,I cm;kv.l, dub. 0,23 m.
4. Ulomak, ljebljene linije, unutra crveno, prijelom crno primjesa: krup-
niji pijesak (do 2 mm), prelazne fakture; najv. pr. 30cm, vis. 4,8 cm, debo zida
0,7 cm; kv. l ,dub. 0,44 m.
5. Ulomak, ljebljeno, prijelom primjesa: krupniji
pijesak (do 3 mm), grube fakture; najv. pr. 34 cm, vis. 5,5 cm, debo zida I,Icm;
kv. r. dub. 1,46m.
6. Ulomak, ljebljene linije, oker, unutra i prijelom crveno primjesa: pijesak,
prelazne fakture; najv. pr. 24 cm, vis. 6 cm,debozida0,7cm; kv.II, dub. 0,49 m.
7. Ulomci , ljebljene linije, crveno primjesa: pijesak, grube fakture; najv. pr.
22cm, vis. 4,8cm, debo zida0,6-0,9cm; kv. II, dub. 0,49 m.
8. Ulomak, ljebljene linije, crveno, unutra i prijelom crno primjesa: pijesak,
grube fakture; dim. 2,6x3,2xO,7 cm; kv.III, dub. 0,23 m.
9. Ulomak, ljebljene linije,crveno, prijelom crno primjesa: pijesak, grube fak-
ture; najv. pr. 24 cm, vis. 4 cm,debo zida0,6-0,8cm; kv. III, dub. 0,18 m.
10.Ulomak, ljebljene linije, primjesa: pijesak, grube fakture;
najv. pr. 16 cm, vis. 4 cm, debozida0,5-0,8cm; kv.l, dub.0,72 m.
ll.Ulomak, ljebljene linije, crvenkasto-sivo, unutra i prijelom pri-
mjesa:mnogo pijeska, grube fakture;pr. vrata 22cm, vis. 4,7cm,debo zida0,6cm;
kv. III ,dub.0,76m.
12.Ulomak, ljebljene linije, unutra i prijelom crveno primjesa: pijesak,
grubefakture; dim. 3x2,8xO,8 cm; kv. Il, dub. 0,49 m.
[50
BRANKA RAUN[G
Tabla V
,'-.
,
(
~
'"
(
~
~
;' /
/ ,
,
r
\ \
,
III
( t
,))
I
r r
4
I
r T
(' ('
Cr : . - ~ ~ /' f
:/
,
6
\ \
5 I I
7
8
151 PRAHISTORJJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADUCAZIN
J. Ulomak noge,plitko urezane linije i sivo glina, fme fakture;
pr. cca 15 cm, vis. 5,5 cm, debo zida0, 7cm; kv. VII ,dub. 0,34 m.
2. Ulomak, urezane linije iovalni otisci, crno primjesa: pijesak, grube fakture ;
pr.oboda 18cm, vis. 3cm,debo zida 0,7 cm;kv. III,dub. 1,J6m.
3. Ulomak, urezane linije iovalni ubodi, crno glina, fine fakture; pr.
vrata 6cm,najv.pr. 7 cm, vis. 2,5cm,debozida0,2-0,6 cm;IV, dub. 0,7 m.
4. Ulomak, urezane i ljebljene linije i ubodi , crveno, unutra i prijelom
primjesa:krupniji pijesak(do 2 mm), grube fakture; dim. 2,5x3,8xO,9- J,3cm; kv.IV,
dub. 0,7 m.
5. Ulomak,urezane linije iovalni ubodi, crveno primjesa: pijesak,grube fakture;
najv. pr. 20 cm, vis. 5,5 cm, debo zida 0,7cm;kv.III, dub. 0,76 m.
6. Ulomak,urezane linije itrougaoni ubodi, sivo primjesa:pijesak,grube fakture ;
najv.pr. 32 cm, vis.7,2cm, debo zida0,6-0,9 cm;kv. II ,dub. 0,72 m.
7. Ulomak,ostatak vertikalne drke, urezane linije iovalni ubodi, crno, prijelomcrveno-
sivo primjesa: pijesak, prelazne fakture, povrine; najv. pr. 10 cm,
vis.3cm, debo zida0,5 cm; debo drke0,9 cm; kv.III, dub.0,76 m.
8. Ulomak, urezane linije iovalni otisci, crveno, prijelom sivo primjesa: pijesak,
grube fakture; dim. 3,8x5,3xO,8-1 cm; kv.II ,dub. 0,49 m.
9. Ulomak, urezani, ljebljeni ikruni otisci, motiv nota", unutra i pri-
jelomcrveno primjesa: pijesak, grube fakture; najv. pr.27 cm, vis. 5,5 cm,
debo zida 0,4-1,1cm; kv. II, dub. 0,49 m.
10.Ulomak, urezane linije i ovalni ubodi, primjesa: sitan pijesak,
prelaznefakture; pr. oboda 10cm, vis. 5,2cm, debo zida0,6cm; kv.I, dub. 0,23 m.
ll.Ulomak, trag vertikalne drke, urezane linije i trougaoni ubodi, motiv,
oker, prijelom sivo primjesa: sitan pijesak, grube fakture ; najv. pr.20 cm,
vis. 3cmdebo zida0,7cm; kv. I, dub. 0,72 m.
152
12
BRANKA RAUNIG
Tabla VI
,
\ \
D
.
P
I
II
2
. I
.'
,.
,
c
C-
C
("' (C(
,
e
4
3
/
e
))
\
\
.,..
r
r
6
~
5
I
1
( l
(. ~ d
<.s- '-.J
( f I I
~
,\J'
8
,
'='
OJ
)6
-O
OJ
(J
(J
t.:J U :>:::
vi
0
"'o
'"
/ e
Li
2...
o
153 PRAH ISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
l. Ulomak,ljebljene linije iovalni ubodi, sivo primjesa: sitan pijesak, prelazne
fakture; najv. pr. 28 cm, vis.2,3 cm, debo zida0,6cm; kv. I, dub. 0,23 m.
2. Ulomak, ovalni ubodi, primjesa: pijesak, prelazne fakture, slabo gla-
povrine ;najv. pr. 20cm, vis. 3 cm,debozida0,5 cm; kv. l, dub. 0,23 m.
3. Ulomak, nepravilno ovalni otisci, crveno-crno, unutra prijelom crno
primjesa: pijesak,grube fakture; dim. 5,7x6,6xl,1 cm; kv. III, dub. 0,63 m.
4. Ulomak, plitki kruni otisci, prijelom crno-sivo primjesa: mnogo pi-
jeska, grube fakture; najv. pr. 28 cm, vis. 4 cm, debo zida 0,7-1,2 cm; kv. IV,
dub. 0.9m.
5. Ulomak, kruni iovalni otisci, crno primjesa: pijesak, prelazne fakture, slabo
povrine; pr. oboda30cm, vis. 4 cm,debo zida I cm; kv. III, dub. 0,63 m.
6. Ulomak,trougaoni ubodi, primjesa: pijesak, prelazne fakture; najv. pr.
30, vis. 3, deb. zida0,8-1 cm; kv. II, dub. 0,28 m.
7. Ulomak, plitki nepravilno ovalni otisci, primjesa: pijesak, grube
faklure; najv. pr. 18 cm, vis.2,8cm, debo zida0,6cm; kv. I, dub. 0,72 m.
8. Ulomak, plitki "bademasti" otisci, crno primjesa: pijesak, prelazne fakture,
povrine; dim. 4x7,5xI cm; kv. II, dub.0,49 m.
9. Ulomak, otisci nokta, crveno, unutra i prijelom primjesa: pijesak,
grube fakture; dim.2,5x5,8xO,5-0,9 cm; kv. IV,dub. oko0,9 m.
10. Ulomak, "bademasti" otisci, crveno, unutra primjesa: pijesak,
grube fakture; najv. pr. 28 cm, vis. 3,5 cm, deb. zida 0,4-0,9cm; kv. V, dub. oko
0,8 m.
I\. Ulomak, ostaci vertikalnedrke, nepravilni kruni iovalni otisci,
no, primjesa: dosta pijeska, grube fakture; najv. pr. 24 cm, vis. 3cm, debo zida
0,9cm; kv. I,dub. 0,72m.
12.Ulomak, otisci predmeta, crveno primjesa: pijesak, prelazne fakture; najv. pr.
18 cm, vis. 5 cm, debo zida0,4-0,9cm; kv. I, dub. 0,23 m.
13.Ulomak, ostatak vertikalne drke, otisci predmeta, primjesa:
pijesak,grube fakture; najv. pr. 20cm, vis.4,2cm, debo zida0,5-0,98 cm; iz pro-
fila kv. lJ iV.
BRANKA RAUNJG
\54
Tabla VII
;((.) \
f
,,
I I
. ' J.
Ir'

D
,
2 3
/
,
., , i ' ,
-'
)
/
I
f('
/ )
f
----./)
6

4
,1/
/

/
7
. I I
. ;
8
155 PRAHISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
I. Ulomak, duborez, primJesa: malo pijeska, fine fakture, dobro
povrine; pr. oboda 14 cm, vis. 1,5cm, debo zida 0,4-0,7cm; kv. III ,
dub.0,63 m.
2. Ulomak, duborez, prijelom crno primjesa: malo pijeska, prelazne fak-
ture; najv. pr. 14 cm, vis. 3,8cm,debo zida0,6 cm; kv. l, dub. 0,23 m.
3. Ulomak, duborez, crno primjesa; malo pijeska, fine fakture, povri-
ne; dim. 3,3x2xO,9 cm; kv. II, dub. 0,49m.
4. Ulomak, sitni kruni otisci, unutra i prijelom crno primjesa: krupniji
pijesak (do 2 mm), prelazne fakture, slabo povrine; pr. oboda 14 cm,
vis. 3,5 cm, debozida0,4 cm; kv. III, dub. 0,49 m.
5. Ulomak, ravnomjerno primjesa: malo pijeska, fine fakture, sjajno gla-
povrine; pr. oboda 12 cm, vis. 2,7cm, debo zida 0,4-0,7cm; kv. III, dub.
0,63 m.
6. Ulomak, barbotin, crveno, na prijelomu crno primjesa: krupniji pijesak (do
2 mm), grubefakture; dim. 7x7,4xO,8 cm; kv.II ,dub. 0,92 m.
7. Ulomak, barbotin, crveno, unutra ina prUelomu crno primjesa: krupniji pije-
sak(do2 mm), grube fakture; dim.5,3x3,5xO,8 cm;kv. II, dub. 0,92 m.
8. Ulomak, plitko i tanko urezano, crveno, unutra crveno-crno, prijelom crno
prelaznefakture, povrine;dim. 7x9,3xO,9-1 cm; kv.VIII, dub.0,14 m.
---
156
BRANKA RAUNJG
Tabla VIII
- --,-------,,- \.
j
!
2'
tr
\
I
,
U
I
I
9

t
))

I
J I
I
I
I
io II
12
LE
I
( < ,
I
14
13
(/

l
17
15
-.. - - - r - --- - -
; I /
I it lL ?
,. , I
, , I
(
,S
I
19
e
"::J
,.
::J
::.:::
20 ,
l'

f I

/
/
- -- -g
18 /
o 3 21
.D
'''" -
o
157
PRAHISTORUSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZJN
I. Ulomak, kosi urezi, prijelom crveno primjesa: krupniji pijesak(do 3mm),gru-
be fakture ;pr. oboda30cm, vis. 6 cm,debo zida0,7cm; kv. I, dub. 0,44 m.
2. Ulomak, ostatakvertikalnedrke, unutra crveno, prijelom crno primjesa: pije-
sak, prelaznefakture;pr. oboda20cm, vis. 5,5cm, debo zida0,6cm; kv.lJ, dub. 0,49 m.
3. Ulomak, kose kanelure, crveno, prijelom crno primjesa pijesak, prelazne fakture;
pr. oboda26cm, vis. 2,7cm,debo zida0,7 cm; kv. I, dub. 0,6 m.
4. Ulomak, facetirana, prijelom crno primjesa: pijesak, prelazne
fakture, slabo povrine; pr. oboda 30cm, vis. 5,7cm, debo zida 0,6-0,9 cm;
kv.lJ, dub. 0,49 m.
5. Ulomak, crno primjesa: malo pijeska, fine fakture, sjajno povrine; pr.
oboda8 cm, vis .3cm, debo zida0,5 cm;kv. I, dub. 1,46 m.
6. Ulomak,ostatakvertikalnefacetirane drke, primjesa: pijesak, gru-
be fakture;pr. oboda 12cm, vis. 4 cm, debo zida0,6cm; kv. m, dub. 0,18 m.
7. Ulomak, primjesa: pijesak, grube fakture; pr. vrata 7cm, najv. pr. 7,5cm,
pr. dna 5cm, vis .6,2 cm, debozida0,4-0,6 cm; kv. ill, dub. 0,94 m.
8. Ulomak,sivo, prijelomcrno primjesa: pijesak, prelazne fakture; pr. oboda 22cm,
najv.pr. 26 cm, vis. 8,5cm, debo zida0,9 cm; kv.Il, dub. 0,49 m.
9. Ulomak, tamnocrveno, prijelom primjesa: mnogo pijeska, grube fakture; pr.
oboda30cm, vis. 4,7cm, debo zida l,I cm; kv.Il, dub. 0,28 m.
lO. Ulomak,neprobuenadrka, crno,unutraiprijelom primjesa: sitniji pijesak, gru-
befakture; pr. oboda10cm, vis. 5cm,debozida0,6cm;drka:2,8x1xl cm;kv. lJ, dub.0,49.
11.Ulomak, nalijepljena traka sotiscimaprsta, crno-sivo primjesa:pijesak, grube fakture;
pr. oboda 12 cm, vis. 3,3 cm,debo zida0,9 cm;kv. V,dub. 1,1 m, JIprostor, ir. 1,2 m.
J2. Ulomak,otisci prstanaivici oboda, crveno primjesakrupniji pijesak(do 2 mm),grube
fakture;pr. oboda28cm, vis. 5,5 cm, debo zida0,8 cm;kv. I, dub. 0,44 m.
13.Ulomak, urezi na ivici oboda i nalijepljenoj traci, crno-crvenkasto pri-
mjesa: pijesak, grube fakture; pr. oboda 20cm, najv. pr. 25 cm, vis. 6 cm, debo zida
0,7cm; kv. lJ, dub. 0,92 m.
14. Ulomak, facetirana, crno primjesa: pijesak, prelazne fakture; pr. oboda30cm,
vis. 3cm, debozida 1,1 cm; kv. I,dub. 1,46 m.
15.Ulomak, facetirana, crno, unutra oker-sivo, prijelom sivo fine faktu-
re; pr. oboda18 cm, vis. 4,3 cm, debo zida0,5-0,7cm; kv. m, dub. 0,50 m.
16. Ulomak, crveno-sivo, prijelom crno primjesa: malo pijeska, fine fakture,
povrine; pr. oboda 16 cm, vis. 6,56cm, debozida 0,7 cm; povrinski nalaz na sjev.
padini.
17.Ulomak, facetirana, crveno primjesa: pijesak, grube fakture; pr. oboda 28 cm,
vis. 5,5 cm,debo zida 1,3 cm; kv. I, dub. 1,46 m.
18. Ulomci , 2 paralelna Uedno nedostaje), crveno, prijelom crno
primjesa: pijesak, prelazne fakture; pr. vrata 14 cm, najv. pr. 26 cm, vis. 17 cm, debo
zida0,6-0,9 cm; pr. l,Icm, vis. I,l cm;kv.Il, dub. 0,28 m.
19.Ulomak, ravnomjerno crveno primjesa: pijesak, grube fakture; pr. oboda
30cm,pr. vrata23 cm, vis. 4 cm,debo zida0,6-1,I cm; kv.m, dub. 1,07 m.
20.Ulomak, ostatak facetirane drke, ravnomjerno crveno primjesa pijesak, grube
fakture; dim. 6x5xO,8cm; kv. m, dub. 0,5 m.
21.Ulomak, primjesa: pijesak, grube fakture; pr. donje ivice 27 cm,
vis. 3.5 cm,debo zida0,7 cm; kv. V, dub. 1,1 m.
158
5
BRANKA RAUNIG
Tabla I X
I I
J ~ I
""c,J
, I
159 PRAHISTORIJSKI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
l. Ulomak, dio vertikalne drke, ravnomjerno crno primjesa: sitni pijesak, pre-
lazne fakture, slabo povrine; dim. 4x4xO,5-0,8 cm; drka: 2,7x2,5xO,9cm;
kv. III, dub. 0,23 m.
2. Ulomak, visoka vertikalna, facetirana drka, prijelom crno pri-
mjesa: malo sitnog pijeska, fine fakture, slabo povrine; pr. obodacca 12 cm,
vis. 4,3 cm, debo zida0,5-0,7 cm; drka: 5,5x2xl cm;kv. III, dub. 0,94 m.
3. Ulomak, vertikalna drka, ravnomjerno crveno primjesa: pijesak, grube fak-
ture; drka: 4,5 x2,5xl cm;kv. l, dub. 1,46 m.
4. Ulomak, kanelirano, vertikalna, facetirana "X" drka, primjesa:
malo pijeska, fine fakture, slabo povrine; pr. vrata cca 18 cm, najv. pr. cca
23 cm, vis. 5,5 cm, debo zida0,6cm; drka: 4,7x1,5xO,9 cm; kv. III, dub. 0,18 m.
5. Ulomak, kanelirano, primjesa: malo pijeska, fine fakture, slabo
povrine; najv. pr. cca 23 cm, vis. 4,3 cm,debo zida 0,6cm;kv. III, dub.
0,18 m.
6. Ulomak, vertikalna "X" drka, unutra i prijelom crveno pri-
mjesa: pijesak, prelazne fakture; najv. pr. cca 20cm, vis. 5cm, debo zida 0,7 cm;
drka: 3,5x4,5xl cm; kv. l, dub. 1,46 m.
7. Ulomak, vertikalna drka, unutra oker, prijelom sivo primje-
sa: pijesak, grube fakture; najv. pr. 18 cm, vis. 4,5 cm, debozida 0,6 cm; drka:
3,7x2,3xO,9 cm; kv. l, dub. 1,46 m.
8. Ulomci ,vertikalnadrka s gore idolje, ravnomjernocrveno, pri-
mjesa: pijesak, prelazne fakture, slabo povrine prevlaka ?);
drka: cca 6x2,8xO,5 cm; donji dio: kv. J, dub.0,23 m; gornji dio: kv. III, dub. 0,94 m,
uz JI profil.
[60
BRA NKA RAUN1G
Tabla X
3
000
o
2 4
.... __ J __
OO
6
D
I I
9
10
8
PRAHISTORIJSKINALAZINASREDNJOVJEKOVNOMGRADU CAZlN 16J
J. Ulomak,horizontalna, slabo facetirana drka, prijelom crno primjesa:
pij es ak, prelazne fakture, slabo povrine; drka : 9x1,5 x2,2cm, kv. II , dub.
0,49m.
2. Ulomak, horizontalna drka, ravnomjerno crno primjesa: pijesak, grube fak-
ture;drka: du. 4,2cm, pr. 1,4x1,7 cm; kv. II, dub. 0,49 m.
3. Ulomak, neprobuena drka, crveno, prijelom crno primjesa: krupniji pijesak
(do 2 mm), grube fakture; drka: 2xO,8xO,8 cm;kv.I, "vododerina",dUb. 1,12m.
4. Ulomak, dva paralelna ravnomjerno crveno
fine fakture; pr. 2 cm,vi s. 1,2 cm; kv. izprofila kv. Ii II .
5. Kalem, probuen, crno primjesa: pijesak, prelazne fakture ; pr. 2,9 cm, vi s.
1,4 cm;kv. III, dub.0,5 m.
6. Ulomak, naljepak, crveno, prijelom primjesa: pijesak, prelazne fakture,
slabo povrine; najv. pr. 28 cm, vis. 6,5 cm, deb ozida 0,9 cm; nalj epak:
pr. 1,7 cm;kv. l, JZugao (1,2 m"), dub. 1,24 m.
7. Ulomak, kane/ure, ravnomjerno crveno primjesa:pijesak, grube fakture; dim.
3,4x3,7xO,7 cm; kv. II, dub. 0,49 m.
8. Ulomak,kanelure, ravnomjerno crno primjesa: pijesak, prelazne fakture, gla-
povrine ;pr. oboda 16 cm, vis. 2 cm.debozida0.8cm; kv. IV,dub. 1,05 m.
9. Kalem, probuen, crveno-oker-crno primjesa: pijesak, grube fakture ; pr .
6cm,vis. 3,2cm,pr.otvora l cm; kv.I, dub. 1,46cm.
10. Brljenak, probuen, primjesa: pijesak, grube fakture;
pr. 6,5 cm, vis .5,2cm; (povrinski nalaz na sjevernoj padini ).
162
BRANKA RAUNIG
Tabla X I
"')
I'
\ I
L.J I ~
{
;/
~ . ~ ~ ~
~
~
\
~ ~ 7
-; ~ .
"
3
I I
2
~ - ~
, ,
~
\0 \'
\ s
4
6
o
, I
I l - .. -':-...- - - ~ ./ .. ,
8
9 ~ 10 II
e
/ -o
~
'"
en
- .........
~
12 -o
co
o
.D
1......;.;... . _..... _ ,
O
163 PRAHISTORJJSKINALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU CAZIN
l. Ulomak, upolirano, tamnosivo, prijelom svijetlosivo dobro na lon-
kolu; pr. oboda 8cm, vis. 3,5 cm, deb. zida 0,4 cm; kv. III, dub. [,28 m.
2. Ulomak, upolirano iotisak tkanine (?), tamnosivo, prijelom svijetlosivo dob-
ro na kolu; dim. 3,2x2,5xO,3 cm; kv. III, poravnanje profila,
dub. cca 1,3 111.
3. Ulomak, urezano, svijetlosivo - oker, dobro na kolu; dim.
2,5x2,lxO,3cm; kv. III, dub. 0,18 m.
4. Ulomak, urezano, svijetlosivo - oker, prijelom crvenkasto dobro
na kolu; dim. 3x2,5xO,3 cm; kv. V, dub. 1,1 m.
5. Ulomak, ukras, crno grafitirano (?), primjesa: pijesak, slobo-
dnom rukom; dim. 2,8x2,8xO,3-0,6cm; kv. III, dub. do 0,18 m.
6. Ulomak, ukras, crno grafitirano ('I), primjesa: pijesak, slo-
bodnom rukom; dim. 4,4x4,8xO,6 cm; kv. V, dub. 0,3 m(na "grebenu" ute
7. Ulomak, ukras, crno grafitirano (?), primjesa: pijesak, slobo-
dnom rukom; dim. 2,4x3,6xO,7 cm; kv. V, dub. 0,75 m.
8. Ulomak, tamnOSIvo - oker, unutra oker, primjesa pijeska icrnih (grafitnih '7) zrnaca,
vrlo grubo, na kolu; pr. oboda 12 cm, pr. dna 6,8 cm, vis. 5cm, debo 7.ida
0,4-0,7 cm; kv. V, dub. 0,75 m.
9. Ulomak, kobaltno-plavo staklo, profilirano; pr. 5,7 cm, ir. l cm, debo 0,5 cm; kv. III,
zapadni dio, dub. 0,7 m.
10.Ulomak, kObaltno-plavo staklo, profilirano; pr. 4,7 cm, ir. 0,8 cm, debo 0,4 cm; kv. VI,
dub. 0,43 m(na "grebenu" ute
ll. Ulomak, prozirno, staklo, dvije staklene niti; dim. 2,8x3,5xO,06 cm; kv. V,
dub. 1,3 m(uzJI ivicu kvadrata)
12. Ulomak, ciglasto-crveno dobro na kolu, unutra tam-
nije crvenaglazura; pr. dna 10 cm, vis. 1,7 cm, debo zida0,5-0,7 cm; kv. IV, dub.
cca 0,8 m.
I
UOK904 (497.6 "02"
IOr Ivo BOJANOVSK]j
Originalni rad
RIMSKIGROBNINALAZIZ
U BOSNI'
Na cesti 1968. godine u selu kod Bratunca naden je i
sarkofag sa spaljenimostacima pokojnika. Predmeti od srebra izlata, koji su bili kao pri-
log uz pokojnika, su Naknadnim ispitivanjima je da je u sarkofagu
nadena drvena kutija-arca sa zlatnim nakitom, srebrenim laminama idrugi nalazi. Od zlat-
nog nakitaspaeni su dva prstena, narukvica, par naunica idijelovi aod srebrenih
komplet sa pomasti , 6 lamina sa likovima Meduza, Hipokampa i li-
kom cara SeptimiJa Severa, te dva medaljona sa likom Belerofonta. Uz to Je spaeno pet
pravokutnih sa simbolikom solarno-Iunarnog sadraja i ikonografijom mjeseci i
sezona, srodno rimskim kalendarima. NalazJe datiran u vrijeme vladavine cara Septimija
Severa.
UVOD
jednu misao Z. Vinskog osudbini zlatnih nalaza u naoj zemlji,' smijemo
i za nalaz iz ustvrditi da mu sudbina nije bila nimalo sklona. OduvUek su zla-
to. zlatni novac i nakit (auri sacra fames') snagom ljude. je
is nakitom iz nekropole uBudvi,2 kao isa zlatnim depoom iz
okolice Zvornika, nedaleko od (danas u od spiralnezlatneice, ukupne
teine 115 grama, to gajeZ.Vinski pripisao razdoblju kulture arnih polja (faza HA2),3
a poznati su i brojni drugi Po strukturi grobnih priloga nalaz iz
je i raznovrstan i bogat, no njegovu i muzeoloku vrijednost
umanjuje tojesadraj otkopanogsarkofaga- osteoteke bio najprije
Na molbu Redakcije (1991.) iautora detaljno redigovanje teksta, izmjenu kompozicije
neophodna dopunu zlatnih nalaza. korekciju rekonstrukcije pojedinih nalaza, nekih
opisil i dimenzija nalaza, preradu sistema napomena, izradu liste izvora i bibliogratjje, kao. i
nadzor nad snimanjem materijala i prekucavanje te ksta izvrila jeNada savjet-
nik Zemaljskog muzeja upenziji na joj se najiskrenije zahvaljujem.
Z. Vinski 1959.,207 ff.
D. - 1959..5- J7; iskoritenajeistarija literatura.
Z. Vinski 1959.,218-224(nalaz Zvornik).
RIMSKI GROBNI NALAZ JZ U ISTOCNO.l BOSNJ
]65
pa tek naknadno prikupljen. Nalaz ne samo to nije cjelovit, nego su i okolnosti pod koji-
ma je prikupljen nejasne, pa i kontradiktorne.
Sl. l
Do nalaza u dolo je 21.IX 1968. prilikom radova na moder-
nizaciji i asfaltiranju dravne ceste Vlasenica - Radove je izvodila Vojna pota
6533 iz Toga dana buldoer je zahvatio jedan manji kameni sanduk u obliku
sarkofaga od zelenog kamena, koj i je bio ukopan neposredno uz desnu stranu ceste
u pravcu Sarkofag je leao na dubini od 1,5 do 2 m. U neposrednoj blizini, ali
na neto manjoj dubini, bila su nekoliko dana ranije, u toku istih radova , otkopana i dva
skeletna ukopa bez ikakvih tragova grobnih konstrukcija i bez priloga. Sarkofag (nazovimo
ga zasad uvjetno tako) je leao uz juni rub ceste, oko 70-80 metara od
za Bratunac - kod drugog propusta), na visini parcele Luka, koja se vee za
Crkvine, a pred osamljenom Muje koja je malo izmaknuta od junog
ruba ceste. (U je u blizini podignuta i ambulanta). Po kazivanju
(Nurije i drugih), uz otkopani sarkofag nalazio se i drugi, od kojeg je odlomljen
manji komad, to ukazuje na rimsku nekropolu situiranu pored same ceste.
Sarkofag je, leao in situ, a oko njega se nalazio jaki tamni sloj drvenog ugljena,
debljine do 4 cm (sl. l i 2). Radnici su izvukli na rub ceste sarkofag zakovan
166
IVO BOJANOVSKI
eljeznim klamfama koje se i danas vide na sanduku. Sanduk je na cestu bio oko
podne navedenog dana, a tek nakon zavrenog radnog vremena silom ga je
otvorila grupa radnika iz Nove Kasabe, na sa Nurijom sinom
Muje. Naalost, nitko od slubenog osoblja Vojne pote 6533 iz nije ni pokuao
da ih u njihovoj namjeri, iako je za to bilo dovovno vremena. Stoga rukovodioci-
ma V. P. 6533 - pogon i postavljam pitaf\ie (pitaf\ie savjesti) zato su dozvolili
SI2
radnicima da krampama razbiju i otete sarkofag. Zato uprava pogona, kada je sanduk
bio na cestu i izvorno zatvoren klamfama, n ije pozvala arheologa
iz Sarajeva ili , eventualno, iz Tuzle, da ispita ovaj nalaz, to je apsolutno bila za-
konska obaveza Vojne pote kao imaoca dozvole za radove na objektu? Da SLl to
bilo bi sve normalno, ne bi dolo do sanduka - sarkofaga, a ni do unitenja vri-
Jednih nalaza i podataka. Naalost V. P. iz nije tako postu-
pila, nego je dopustila da radnici i unite arheoloki nalaz
vrijednosti. Ono to je u ovom najtee, to je da je nalaz time potpuno izgubio
svoj karakter. Pri tome vrlo teko pada i da je propala i dobro
kutija za nakit, za sad jedini nalaz te vrste u Bosni i Hercegovini, jer su radnici
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
167
smatralida taj drveni predmet nije vrijedan, pa su ga odbacili. Propali su idijelovi isreb-
renog reljefnog okovasa prikazima idr. Sve to se dogodilo tako,iakoje V.
P. 6533 imala pismenoodobrenjeza obnovu ceste, iz kojeg sejasnovidjelo na koji
njihova nadzorna terenska sluba mora postupiti u arheolokog nalaza. Radnici
su usanduku nali razne predmeteod zlata,srebra ibronze koje su podijelili,
a neke (po njihovom sudu "bezvrijedne") i odbacili. Da bi dioba bila to "pravednija",
zlatnesu predmete,kao tosu inaunice,iskidali umanje dijelove.
Slubazatitejereagirala jebila obavijetenao nalazu, ali dosta kasno. Zavod za
zatitu spomenika kulture Bosne iHercegovine uSarajevujeod Sekretarijata unutranjih
poslova u Bratuneu bio obavijeten dopisom tek 27. IX 1968.,dakle punih sedam dana
kasnije. Na teren je istog dana bio Z. samostalni referent za sred-
njovjekovnu umjetnost. U dopisu SUP-a Bratunac je, naime, stajalo da je u sarkofagu
(sanduku) ostalog i"srebreno kandilo". Z. je polo za ru-
kom da uz nagradu prikupi dobardio nalaza, preteno onih od srebra: 3 srebrena
s lancima ipostoljem ("kandilo"), l srebreni okov od brave,jedan drak od drvene kuti-
je, l kaiku i l stilus, od srebra; 6 i8 fragmenata pet srebrenih s
reljefima; I balzamarij od stakla, l od lonca i I arku (baglamu) od kutije.
se vidjelo dajeupitanju arheoloki nalaz, jepreuzeo autorovoga rada'"
Neto prijetnjama, aneto nagradama, polo mijeza rukom da doznam iza neke zlatne na-
laze koje sam iotkupio.Otkupljeni su: zlatni prsten sa dragim kamenom, drugi zlatni prsten
bezuloka, zlatna narukvica, nekolikofragmenata zlatnog tri zlatne lami-
ne (4,3 g) idr.
1
Od srebrenih nalazadobio sam idva medaljona s likom Belerofonta
6
U to vrijeme - 17 dana nakon nalaza- sanduk (osteoteka)jo uvijekje stajao uz rub
ceste,na mjestu na koje su ga izvukli radnici Nurije Nedugo iza toga.
po dogovoru sa odgovornim uZemaljskom muzeju BiH iz Sarajeva, sarkofag j e preve-
zen u Sarajevo ismjeten u depo zbirke. Kroz to vrijeme dobro sam pregledao
teren oko nalazitas obje strane ceste. Pronaao samjo nekoliko ulomaka tankog stakla
od drugog balzamarija (ili lakrimarija), zatim 4 ulomka bakrene posude, njima i
dno idrak toga suda.Korodirane makaze i o kojima jegovorio informator N.
koji me je pratio prilikom obilaska, nismo pronali. Nismo pronali ni "ispisani
papir" koji se, navodno,nalazio ujednom od dva pregratka (pretinca) kamenog sanduka
7
4 Zahvaljujem se kolegi Zdravku na saradnji.
5 Zlatni predmeti otkupljeni su od Nurije sina Muje. Bunijamena sina Huse.
Becira sina Osmana iNovaka sina Cvj etka,svi iz Nove Kasabe.Od 8. Se-
su otkupljena 3 fragmentirana dijela naunica, i zlatnog lima, teine ukupno
4,3 g. Od N. su otkupljeni dijelovi raznog nakit a, ukupno 9.02 g (naunice, 2 lamine, 3
nitne, 2 ulomka ice, 2 dijela lanca) . zlatni nakit jeotkupljen (v. Zlatni
nakit).
(, Belerofonta je predao Kojo iz Sapne (Zvornik), V. P. 6533, a Belerofonta -
caraAhmet laborant iz Donje Dubrave(Tuzla), koji gajeotkupio od radnika.
7 Ujunoj Italiji (Magna Graecia) postojaoje davanja lamina u grobove na kojimaje bila
napisana pot vrdaoizvl'enoj posveti (misti),ili su uz pokojnikedavali oslikanesimbolena vazama
i sa tekstovima uputa za ponaanje na drugom svijetu. Neto sl mogli bi smo
iu Basler 1976 ,83 i94: H. Koller,Symbolon 7,47.
168
[VOBOJANOVSKI
Sva je prilika da su ovi, pa i drugi neidentificirani predmeti iz osteoteke u rupu
iz koje je sarkofag kojaje bila zasuta jo prije mog prvog boravka u
(7. X 1968.). Nisu ni dUelovi bakarnog ibrika (?). se da nedostaju i neki drugi
predmeti , kao srebrene s reljefima i dr.
Za pitanje da li su prikupljeni svi predmeti iz sarkofaga vezano je i pitanje
samog nalaza, odnosno onakvog kakav je doao u nae ruke. Iako izjave
radnika, napose kazivanje N. ne ostavljaju sumnju (?) da su svi otkup-
ljeni predmeti stvarno i pripadali istoj grobnoj cj elini, moglo bi se, ipak, postaviti pitanje
da li svi naknadno otkupljeni predmeti ba iz ovog nalaza.
Bilo bi posebno vano znati, zbog tretiranja nalaza iz
a napose zbog samog ritusa sahranjivanja, u kojem su od dva pretinca bili smjeteni po-
jedini predmeti iz nalaza, da li se ita od ostataka pokopanog, odnosno radi li se
o inhumaciji (u da se radilo o sasv im malom djetetu),s ili o incineraciji, to je
od prvog bilo mnogo vjerojatnije, s obzirom na oblik osteoteke i drugih okolnosti na-
laza, o biti jo govora.
Da bih doao do jo nekih detalja, dugo sam i opetovano razgovarao s pred-
radnikom N. Kako smo naveli, oko sanduka se nalazio kompaktni sloj
drvenog ugljena, debeo do 4 cm. Radni ci su sarkofag najprije izvukli na rub ceste, a tek
poslije dueg oklUevanja (u intervalu od 12-17 h) krampama provalili poklopac koji Je,
na stranama bio zakovan klamfama (s l. 3). "blaga" odvija-
lo se u nervozi i napetosti uz neprestano prepiranje oko podjele pojedinih
nalaza, Uz to , sanduk je bio pun vode, dok se na dnu nalazio debeli sloj mulja u kojem
su se nalazile sitne karbonizirane kosti ("kostke"), Sve se odvijalo u napetosti, a se
sputao i mrak. Pojedine predmete iz osteoteke vadio je radnik Novak iz Nove Kasabe .
Koliko se N. mogao prisjetiti , pojedini su predmeti bili navodno, na

U pretincu su se nalazili: "kandila", lakrimarij (balzamarij), i ibrik,
kosti i (kutija). Ibrik, dobro vi sok oko 35 cm, irok 10-15 cm, bio je ,
navodno, na lijevoj strani. se raspao, a bio je visok i irok oko 30 cm
9
U manjem pretincu su bile "s like", drugi balzamarij (Iakrimarij)
koji je razbijen i (N. je njegovo dno, promjera 9 cm i "ko mad
papira" (pergament'?) "bez slova". U ovoj pregradi nij e bilo kosti ,
N, je, ipak, dozvoljavao da se nalazio u manjem
pregratku, a u da je stajala kutija, i to u sred ini . Oba su pretinca bila puna vode s
R Ovo s obzirom na praksu u vrijeme ritusa incineracije; cf Plin. nal. VII, 1 S, 72: hominem prius
quam genito denre ceremari mos gentium non est. - p. PIlO. nat. XXXVI, 131 ; Petron. Xl. Mala
djeca, robovi i gradska sirotinja bacani su u na Eskvilinu (tzv. Putlmli; Vano
!ing V, 2S; Festo S.v.; Hor. sat. 1,8, 10). Usp. i A. Mau, RE III , 1895a. 343 s.v. Bestaltung; N.
Cambi 1988., G; August je putikule dao ukloniti , a Mecena ih je prekrio i vrtovima; A
Ri ch 1861, S21
Zavod za zat itu spomenika kulture BiH u Sarajevu traio je od Vojne pote 6533 iz
kod Sarajeva, pogon da iskopa vanje i drugog "sarkofaga". ali je zahtjev os-
tao bez odgovora. Radovi na izgradnji puta bili su zavreni . Potpi sani vie i nije zatekao
radnike na radili tu.
169
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
muljem na dnu. U manjem pregratkujestajalajo mala srebrena kaika i stilus ("igla"),
a, navodno, i sedefa (?) ili kosti. Originalni smjetaj pojedinih priloga, dakle,
ostaje nejasan, iako sve govori dajeujednom pregratku stajao bustum (spaJite), a u dru-
gompriloziJO
Sl. 3
N. jedaojojedan podatak: u blizini sarkofaga nalazio
se drugi od istog zelenog kamena. Toje i pregledom osteoteke i da
jejedan ulomakzel enog kamena(dim. 60x30cm), zapravo, viak.ll
Kako se izsvega izloenogvidi, N. nije mogao preciznoopisati stvarni raspo-
red predmeta u pregracima osteoteke. predmetima iz sarkofaga on ne
10 Do iskopavanja nijedolo iz razloga navedenih ubilj.9, jerjeekipi bio potrebanjedan buldoer
za idrugog sarkofaga. Uostalom, mehanizacijaje bila uklonjena sa radilita, za-
radnici Sl! upravo zavravali sitnije poslove alatom, aZavod otkupom nalaza po-
troio sredstva odobrena za j968.
II Zeleni kamenjelokalnog porijekla, to bi moglo ukazivati na LO da su roditelji ukopane uostco-
teci Izradenoj od zelenog kamena pripadali obitelji, ili da se smrt po-
kojnice dogodila na proputovanju udananjim
170
IVOBOJANOVSKI
spominje ni neke predmete koji su otkupljeni, npr. zlatnu narukvicu (o njoj u
toku naih razgovora nije bilo govora); nejasno je i odakle su i makaze,
predmeti koji su propali (bili su, navodno, jako korodirani, pa su i za koje je
N. dao samo pribline mjere (makaze duine oko 15, a oko 10 cm).
Analiziramo li raspored priloga prema iskazu, sve ostaje neizvjesno.
Naime, ne moe se ni daje dio dragocjenosti, prvenstveno onaj koji
je pripadao (da tako kaemo) svakodnevnoj osobnoj upotrebi , bio priloen u manji preti-
nac zajedno s bustumom (mi slim da se radi o inci neraciji ), iako bi, naoko, bilo sasvim
da se sav zlatni nakit smjcsti u pretinac u kojem je bila drvena kutija s naki-
tom. mi se da bi se moglo prihvatiti kao reaJno da je u pregratku bila kutija s
nakitom i uz nju "kandilo", a u manjem i "ibrik" s ostacima bustuma, moda i s
d ijelom osobnog nakita i predmeta za svakodnevnu upotrebu, kao to su makaze,
stilu s i dr.
l
"
Kada sc radi o znanstvenoj obradi (restituciji), nalaz iz zbog opisanih
okolnosti , stavlja autora u veliku neizvjesnost. Okolnost, naime, pod koj ima je
ovaj grobni nalaz, njegova jadna sudbina nakon a posebno neizvjesnost rekon-
strukcije detalja, stavlj a nas pred brojna pitanja na koja se mogu dati samo
odgovori. i muzeoloku vrijednost nalaza umanjuje i da se ne moe go-
voriti o zatvorenoj i kompletnoj grobnoj cjelini, jer .le nalaz u ruke arheologa do spio nak-
nadno, a ne iz jo neotvorene grobnice. Ipak, i ovako okrnjen, naJaz prua bogate pod at -
ke za poznavanje religioznih ideja vremena iz kojeg napose onih to se odnose na
posmrtni kult izagrobni (eshatoloki) ivot.
No prije nego to na opis priloga, potrebno je ukratko izloiti i arheo-
loku sli ku kakva nam je do sada poznata, to bolje osvijetliti i ovai
naJaz.
Mjesto nalaza to nam ga je otkrio (felix ligio et fortLlnatus casus) lei , kako
smo vidjeli , uzjuni rub ceste koja uz tok Jadra i PoJje je
od Jadra odvojeno samim korpusom ceste kojaje istim nasipom (planum) vodila i LI rimsko
dObaLJ Na neto povienom terenu juno od ceste nalaze se spomenute Crkvine (njive),
vlasnitvo porodice iz Tekije.
14
Smjetene su u uglu to ga Jadar i cesta
(stal'a i nova ) dolinom Kravice u Bratunac. Ovdje se kulturni sloj s
matcriJalomjavlja na dubini od 0,3 m, to sam imao priliku provjeriti u rovu dugom 40 m,
a dubokom 0.8 m, koji je 1972. bio iskopan preko Crkvina prilikom postavljanja dalc-
kovoda. Sloj sc sastOji od lomljenog kamena s malterom i oblutaka iz zidova (Rimljani
su rado koristili oblutak za gradnju zi dova), kao i ul omaka rimskog crij epa (imbri ces i
tegulae) i opeka (lateres) iz Negdje na sredini Crkvina (na parceli Muharema
i aina na dubini od oko 0,4 m, se, navodno, i tvrda podloga (estrih) ,
za koju kau da je "od crkve". Substrukcije druge zgrade jee na Lukama pod samom
I: Kada je u pitanju posto.ii i verzija da .ie on naden izvan sanduka - osteoteke, ustvari
pored sanduka, pa bi pripadao nekom drugom ukopu.
I) Ostaci rimske ceste preko Romani.ie. potvrdeni bro.inim mil.iokazima, pokaZUJU da se cesta spU-
lala u dolinu Jadra i dalje vodila ni z Drinu i uz Drinu. Ph. Bai iiI' 1893. ,40; usp. i bilj. J8.
lj Vidi bilj. 17.
RIMSKI GROBNINALAZIZ U BOSNI
171
Muje pred kojomje ina sarkofag.IS Ostaci rimskog
objekta nalaze se oko 400m nizvodno, uz cestu prema pri samom kraju
na parcelama Pri sadi i Lugovi. Tu su, navodno, 1937. bile otkrivene
olovne vodovodne cijevi, zidovi i temelji, a uz njih i grobovi odmah uz potok.
16
Osim o
ovim cijevima,govori se io hipokaustima, za zagrijavanje prostorija, vjerojatno
na Crkvinama.
Sclo na Kravice uJadar, lei uz desnu obalu Jadra LI proirenju doli-
ne zvane Bogati nalazi rimskih zidova i opeka, danas i na
potezu Crkvine ukazuju da se ovdje na povrini od oko 3 ha nalazilo neko relevantnUe
rimsko naselje koje seoslanjalo na stari putkoji jejoBallif kao sigurno rimsku
cestu.
17
To je dalo povoda K. Milleru da na Crkvinama, u selu locira putnu
stanicuAr:genlarija Tabule Peulingerijane
I8
se sastoje od nekoliko manjih zasc-
laka razbacanih po padinama koji zatvaraju zaseocimaje iTekija.
Otkadaje 1971. nova asfaltna cesta - Bratunac,Tekijajepostala zna-
putna raskrsnica, a to je, izgleda, bila iurimsko doba,jerjeleala na magistralnoj
rimskoj cesti Sarajevsko polje - dolina Drine, dakle u srcu Domavije
(colonia Domavia),19 iri pojam Argentarija. Svaje prilika dajeirimsko naselje u Konje-
pripadaloageru Domavije(najprije urangu municipUa, aneto kasnUe kolonije).
idva naprijed navedena zlatna nalaza, prethistorijski iz okolice Zvornika i
iz ukazuju na starost komunikacije kojaje od davnih vremena povezi-
vala Podrinje sa bliim i udaljenim oblastima
20
Na tu drevnu komunikaciju ukazuje i
15 Nije kakav jeobjekat leao pod Muje na Lukama. ali je to, svaka-
ko, bio manji objekat od Crkvina.Nekih 5m od prema Jadru bila su desetak
dana prije sarkofagaotkopana idva skeletnagroba, bez arhitekture ibez priloga. Otkopanisu na
proirenom terenu ispod nivoa Luka i ceste, odnosno rimskog puta.
Dubina grobova iznosila je, navodno, 1.8 do 2 m. Sarkofag - osteoteka .je
lOm iza drugog propusta nizvodno od za Kravicu, u BilojetO pred sa-
mom M.
lo Podaci sa rekognosciranja 26. V 1973.
17 Ph. Ballif1893,40; cfr. W. Radimsky 1893., S.v. gdje stoji:" Uproirenju do-
line pri Kravice potoka u Jadar na predjelu Crkvina Crkvine) mnogo ratrkanih
rimskih opeka iostataka zidina, bez dvojbe mjesto nekadanjeg rimskog naselja". DanasJe gra-
materij aldobrim dijelom uklonjen,jerse njive oru. TIR, K. 34 1976 nema ovaj topo-
grafski podatak, relevantan za rimskih komunikacija.
K. Miller 1916., Via Salona - Argentaria, Tab.Peut. V 3- VI 4, Sp. 471-474; Via Sirmium-
Ad Drinum - Argentaria 0),Tab. Peut. V 4 - VI 2, Sp. 472. Za vinjete u Tabuli vidi A. i M.
Levi 1967. ,65- 162.O putnoj stanici Argentarija vidi iE. 1960.,70.
IY O problemu i poloaju putne stanice (i oblasti) Argmtartja usp. I. Bojanovski 1981. , 125- 197,
br. 33, 147 i 172-175 (dionica Sarajevsko polje - Romanija- 177-180 (cesta Drinj a-
- Domavia - Skelani (mun. Malvesiatium), 180-185 (cesta - Zvornik - Drinum
Flumen)i 189-191 (rezultati istraivanja). jes Domavijom (selo Sase kod Sreb-
renice)bilo povezano iprekoBratunca,adaljedolinom Drine. I. Bojanovski 1988., Argentarija,
193, 197 (rud.distrikt), 200 (mansio po K. Milleru); Domavija kod Sasa, 16, 194, 195 ff., 202
ff., 350; Domavija(Domavia, Domavium), rudarski distrikt, 180.
20 V. bilj. 19.
IVOBOJANOVSKI
172
poznata ostava dugmadi iukrasnih datiranajouXTII-Xl st.
ere, kojaje u susjednoj Novoj Kasabi na Jadru, koja, ujedno, obiljeava ipravac
komunikacije premazapadu- preko Sikire, Karaule iRomanije.
21
Koliko se do sada moglo utvrditi, se nekropola nalazila uz samu cestu, uz
njezin juni rub. Po nekim indicijama, groblje se prualo i uz zapadni rub Crkvina, uz
potok Kravicu. Na toj se strani od magistralnog puta Sarajevsko polje - Drina odvajao
jedankrak dolinom Kravice koji jevodio u naselja oko dananjeg Bratunca, Sre-
brenice iGradine(Municipium Domavianum).Na toj jestrani iste 1971., prilikom izgrad-
nje nove asfaltne ceste u Bratunac. uniteno vie grobova koji su izgledali kao "manja
zgarita",ukojima se,osim nagorjelih kostiju, nalazilo isitnih ulomaka 10naca
22
Na tome
dijelu pruala se nekropola grobova sritusom incineracije koja ima analogije unedalekoj
Domaviji
23
po navedenim nalazima, u je u doba
postojalo, kako smo naveli, relevantnije naselje. Evidentirane substrukcije govore da
se prualo uz Jadar, to jest pored rimske ceste. O karakteru naselja moemo samo naga-
ali se daje bilo usputnog tipa (karaktera), najvjerojatnije funkcionalno poveza-
no s navedenim komunikacijama, na jebiviju istajalo. Bilajeto, po svoj prilici, i
jedna od putnih stanica na rimskim putovima prema Drini i Argentariji (Tab. Peut.).
Zbog plodnosti ovdje bi se mogla traiti ijedna ili vie ruralnih vila s
posjedom (villae rusticae).
Sam naziv odnosno pripada dosta grupi toponima
koji na terenu markantne koje su udavnoj prolosti mogle imati ulogu
punktova, odnosno putnih stanica. Sinonimni toponimi Ad fines, Equoranda,
i sl. javljaju se dosta uz ceste od najstarijih vremena i ukazuju na vrlo
stare putove
24
KATALOG .AlAIAZA
Predmeti iz grobnog nalaza u mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe:
A. inventarpogrebnogrituala; B. inventargrobnih priloga injihovih dijelova.
A. Inventar pogrebnog rituala
Pogrebnom ritualu pripada, uprvom redu, kameni sanduk,ustvari krinj a uvidu sarkofa-
ga (vanjski izgled), u svom unutranjem dijelu podijeljena u dva dijela. To je, ustvari,
jedna osteoteka osteotheke),25 aji sa posebnom namjenom. U krinji jestajao
B. 1975. 11-14,T l.
Po podacimaJanka poslovode Zadrune prodavnice, to sam provjerio 26. V1973.
M.Baum - D. 1959., 23-54 + 19 sJ icrt; M. Baum- D. 1960., 3-31 +19 tab.
i5priloga;D. 1965a., 7-48 + 17 tab. IIprilog.
2J l. Bojanovski 1976,307-320.
25 O osteotekegovori J. Kubinska 1968.. 64 ff. Usp.iN. Himmelmann- Wildschuetz
1970.15-17.
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
173
grob u uem smislu (metalna olla, ara), vjerojatno i ibrik (visoki metalni
kojijepropao.Pogrebnom ritualu pripadaju ikarbonizirane kosti ("kostke") sfragmentima
"opeka", vjerojatnije ulomci keramike i zemlje s bustuma. Svi ostali predmeti
pripadaju inventaru grobnih priloga.
Kamena krinja za pepeo jeod zelenog krupnozrnastog kamena
(stiga), koji se vadi uoblinjim selima Gornji Zalukovik,udaljenom oko 16 km iDubnici
udaljenoj svega oko 4 km od Od istog kamena ozidan je i minaret II
susjednoj Novoj Kasabi, to ukazuje na to daje igrobna krinja jz rad
klesara za potrebe stanovnitva. Petrografski sastav kamena je an-
dezit tuf.
U pitanju je velika dvodijelna urna (dimenzije: 1,23xO,64xO,56 m- vanjske mjere),
je unutranjost podijeljena udva dijela, ustvari u dva recipijenta. Osteoteka samo
vanjskim oblikom ima izgled monolitnog sarkofaga s akroterijama (sl. I). U pre-
gratku bilajesmjetena urna (u naem sl. 2) sostacimaspaljenog pokojnika,
dok je u manjem bilo mjesto za priloge.Ova vrsta mogla bi se
vezati zajednu vrstu arnih grobova koji su bili obloeni kamenim ijednomta-
njom podijeljeni udva nejednaka dijela (geteilte Steinplattengraeber),a su
oko Trebnja uSloveniji (Praetorium Latobicorum)26 Takvi grobovi su, bez sumnje, pri-
padali panonskom stanovnitvu. U ovoj vrsti grobnih "ostava"ira pregradaje
bila rezervisana za priloge, dok se u manju (uu) polagao bustum, rastresen ili u
ari (olia). Grobovi ove vrste nisu zastupljeni na nekropolama susjedne Domavije.27 Za-
titna konstrukcija takvog dvodijelnog groba (kamene ili daske) pomalo se pretvorila
ukameni sanduk sa dva pretinca, ada se pri tome, se, nije izmijenio iosnovni ritual
sah.ranjivanja. [ ovdje, ustvari, imamo pojavu onoj kod pretvaranja "grobnice" s
paljevinom kod sanduka za pepeo (Livno, Duvno), kod japodskih urni iliburnskih cipu-
sa, te kod grobnih krinja ukraenih reljefima iz empetra, s tom razlikom to je takav
grob postao inadzemni spomenik,28 dokjesanduk- uma iz bila zako-
pana uzemlju. mi se da se oblik sanduka iz koji je vrlo rijedak i, vjero-
jatno, koriten samo za ukop male djece, razvio kopiranjem sanduka za pepeosa krovom
na dvije vode isa akroterijima, akada su posljednji skupa sa ritusom incineracije,
kao uzorak mujeposluio sarkofag ukojise polagalo tijelo pokojnika. Razlikaje bila u
tome to se sarkofag ostavljao uslobodnom prostoru ili u hipogeju, a urna tipa kakvaje
u idalje se ukapala uzemlju i bila prava grobnica za spaljenog
mladog pokojnika. da je sanduk - urna (osteoteka) iz datirana likom
Septirnija Severa, dakle pred sam kraj II st. ere, jeda se obred incineracije
koristio, bar za pokojnike,joiuto doba, pa ikasnije.
Pretvaranje urne u sanduk - urnu teklo je, svakako, paralelno s pojavom i irenjem
upotrebe sarkofaga, to obiljeava pobjedu ritusa inhumacije negdje na prelazu od II na
20 T. Knez J986.,226,br. 4, sL 7.
27 M. Baum- D. 1959., 38;D. 1965 , 2J.
J. Klemenc 1956.,392 ff.; 1. Klemenc, V. Kolek, P. Petlu 1972., Katalog br. I50,207,229.317.
324, 327,403,404,422i484 (urne) ; J65, 377,401 i498 (poklopci) .
IVOBOJANOVSKI
174
III

Ako apstrahiramo pregradu, odnosno podjelu na pretince, upravo oblik
osteoteke iz koji je sasvim obliku manjeg, sarkofaga,
da se ovakav tip grobnice i nije mogao pojaviti prije sarkofaga, kojij e po-
stao dominantan pokapanja i u unutranjosti Dalmacije i u Panoniji , gdje je taj
proces trajao neto due. To bi, ujedno, bio iterminus ante quemnon,dok pouzdanije
podatke za datiranje nalaza iz dati analiza priloga, posebno lik Septirnija
Severa.
Osteoteka (ossuarium) iz je, za sada, na ovom u osamljeni primje-
rak ovogtipa ukopnihsanduka. Najbliamujedrugaskupinagrobnihkrinjaza pepeo iz
empetra(II-Ill st.), koje, imaju vanjskU shemu sarkofaga s poklopcem nadvije
vode is akroterijima.
3o
krinje iz empetra su manje, a oblik im se pribliava
kocki, i to je najvanije, one nemaju pregradnu stijenu koja sanduk dijeli u dva dijela .
seda su krinje iz empetrasluilekao teke theke; lijes) zapolaganje vie ara
s pepelom pokojnika; bile su to dakle, obiteljske grobnice na otvorenom. Osteotcka iz
se jo vie razlikuje od neto manjih, reljefima ukraenih nadzemnih ara iz
Ptuja
31
Kao analogija ne mogu nam posluiti ni kamene urne iz i Jezerina, tzv.
Japodske urne,jersu ione, u stvari, recipijenti za vie ara (oilae), a uz to su se razliko-
vale i po obliku
32
Ukop iz bioje, svakako, obiljeen i nadzemnim spo-
menikom koji se nije I posve grobnejame u Domaviji, bilo s urnom ili
bez nje, bile su obiljeene ogradom, humkom, stelom i sl. Vjerojatno zato u
ovom i ne znamo ime pokojnika ili , vjerojatnije, pokojnice,jerje ime moglo biti
urezano u nadzemni spomenik(stelu) koji jepropao.
'3
Osteoteka iz po formi se najvie pribliava istovremenom tipu sarkofaga
zaukopjednogpokojnika, koji jeu isto vrijeme bio i raka ispomenik."4 Svojimoblikom
sintetizira bezobzirana osnovnurazliku u pogrebnom ritusu.
29 O pojavi sarkofaga usporedi N. Cambi 1961.-1962., 106-108. Prodorsarkofaga, zapravo, ozna-
prodor inhumacije kojajeu II s u Hadrijanovo doba,zahvatila najprije
Rim iItaliju, a uskoro nakon toga iprovincije. Toje u isto vrijeme iznak uzmaka incineracije.
Ta se smjena ritusa pokapanja zbila pod uticajem orijentalnih doselj enika, a u Saloni se mani-
festira pojavomsarkofaga koji dominiraju III sL n.e. Usp. i D. 1965.. 62-84.
Oincineraciji iinhumaciji kod Rimljana iuRimskomcarstvu usp. N. Cambi 1988.,6-14.
.1U V. bilj. 28.
.11 E. Dietz 1948., 151 ff.
32 O. Sergejevski 1950.,45-93,T. I-XIIL
J3 O osteotekama (ossuaria) za sada nema djel a, ali je taj problem u Maloj
Aziji. Osim radova J. Kubinske i rada N. Himmelmann - Wildschuetz, navedenih u bilj. 25. u
kojima inema konkretnijih podatakaoosteotekama, navodim idruge edicije na tu temu koje mi
jenaveo kol ega N. Cambi u pi smu od 14. III 1974., na mu se zahvaljujem: L. A.
Pietrogrande, Bull.Com. 63, 1935.. 17 osteoteke kilikijskog oko Korakesiona): 1.
Inan 1956.,69,75. Zanimanje za osteoteke pripada, dakle, novijim nastojanjima. No, kada je u
pitanju osteoteka(ossuarium) iz se radi o bitnoj razlici ritusa u .ic
sahranjeno dijete, dok se uovdje navedenim radi o odraslima, su se kosti sabi-
rale u osteoteke. Zato j mislim da jegrob u bio vidno obiljeen na ni-
vou iznad groba.
34 N. Cambi 1988., passim.
175
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
Detaljnije mjere osteoteke su: visina poklopca iznosi II cm, a visina njegovih akrote-
rija 24 cm; njihova irina Je 23 cm . Debljina stijena sanduka je oko 10 cm, a unutra-
nje pregrade, 10 cm. Dimenzije pretinaca: l ) du. 55 cm, ir. 44,5 cm, dub. 44 cm;
2) du. 40 cm, ir. 44 cm, dub. 44 cm. Pretinac J) dui je od pretinca 2) za 15 cm. Poklo-
pac osteoteke je za tijelo sanduka bio eljeznim klamfama (du. 21 cm) na
obje ue strane; rupe za klamfe duboke su 4 cm.
O rasporedu nalaza - priloga u pojedinim pretincima bilo je govora naprijed. Ovdje
samo konstatirati da su kremirani ostaci pokojnika bili deponirani u pretin-
cu, dok je u manjem stajala kutija s nakitom i srebrenim za miomirise.
Pogrebnom ritual u pripadali su i ovi predmeti:
Bakreni vrlo korodiran, od koga su se samo dno (r - 9 cm) i manji dio
trbuha, ukupno est ulomaka, koji su bili naknadno u blizini sanduka. Po rije-
N. je bio visok i na trbuhu irok oko 30 cm (?) Pripada mu i dobro
drak, dug oko 30 cm (T. I, 1, l a). Sasvim je vjerojatna i utemeljena pretpostav-
ka da je ovaj recipijent bio koriten kao ara (uma) i da su u njemu bili pohranjeni spa-
ljeni ostaci pokojnika (bustum). Metalni sudovi su se upotrebljavali i kao urne, pa
se kao takvi navode u literaturi
35
Kada je o bakrenom to ga radnici spominju pod imenom "ibrik" (Kaffe-
kanne) nij e jasno da li se radi o bakrenom ili bronzanom sudu. Bio je, navodno, dobro
(vis. do 35 cm; ir. najvie do 15 cm). Radnici su ga odbacili u rupu iz koje je
bio sanduk, jer za njih nije predstavljao nikakvu vrijednost. To mi je potvrdio i
N. prilikom naeg naknadnog obilaska nalazita, a prema su ocjeni date i
navedene dimenzije. je sluio ovaj bakreni (?) sud s " uskim grlom" i "dugim
noscem" moe se samo

Vjerojatno kao recipijent za unutarnje mekane organe
koji se nisu spaljivali na (?).37
Kosti i ulomci "opeke" su u ali i u mulju pri dnu pretinca. U
mulju je, kae N. bilo i sitnih ulomaka "cigle", vjerojatnije keramike ili grumena
zemlje s bustuma, pomijeanih sa sitnijim kostiju ("kostke").
Elementi navedeni u inventaru pogrebnog rituala ukazuje na fitus incineracije; napo-
se na to ukazuje tip ukopanog sanduka s prostorom koji je vrlo za inhumaciju,
makar se radilo o djetetu od sedam mjeseci .
38
Ovakvi ukopni sanduci tipoloki
pripadaju osteotekama za polaganje spaljenih ostataka pokojnika. To i sitni
ulomci kostiju, "cigle" ili zemlje. Navodno su u istoj pregradi stajale makaze i
no, to, moda, na ishranu i druge posmrtne djelatnosti, a sve zajedno aludira
na vjeru u zagrobni ivot. Sjene trebaju hranu i nakon smrti.
39
) 5 A. Radnoti 1957.. 183- 190. T. XXXVII. 1 i 4; T XXXVIII.
,,; A. 1965 ., 338.
) 7 je da je u "ibriku" bila priloena i hrana kao poputbina, to sve aludira na vjeru u za-
grobni ivot. Postoji i miljenje da je ibrik naden van sarkofaga, ali mi to nisu potvrdili drugi
radnici.
Vidi biljeku 8.
39 W. H. Roscher 1890.-1897., s. v. col. 235, Inferi, II, l. Jo bi se kao predmeti potrebni pogreb-
nom ritualu mogla tretirati i dva (staklena) balzamarija, te srebreni s pomastima. Ovdje
176
IVO BOJANOVSKJ
Svoje prerano umrlo dijete roditeUi su pokopali po koji su se prak-
lieil'ali u njihovoJ sredini . Uz to su pokojnika bogato snabdjeli svim onim to su oni sma-
trali da mu pripada u kratkom ovozemalj skom ivotu (nakit, parfemi, i drugi prilozi za
svakodnevne potrebe). Od bilo kakvog uroka duu umrle osobe trebale su tititi
Gorgone koje su, imale apotropejsku funkciju na posmrtnom putu, dok su likovi
nebeskih bogova da se dua vine do zvijezda, gdje se, prema tadanjem
vjerovanju, nalazilo i pravednih blaenika
4 0
Pokojniku su priloeni bogati prilozi: - osobni nakit, koji ukazuje da se radilo o en-
skom djetetu, i to: dva zlatna prstena, zlatna narukvica, zlatni i par zlatnih
tri srebrena s postoljem i lancima i srebrenim s likom Gorgona (Me-
duza); dva staklena bal zamarija s pomastima; pribor za svakodnevne potrebe pokojnice-
srebrenu srebreni i stilus, kare i no, oboje od eljeza, koji su propali.
Nisu zaboravljene ni zlatne lamine i zlatne nitne. dio ovih priloga nalazio se u
manjem pretincu, smjeten u drvenu kutiju sa srebrenim aplikacijama ukra-
enim reljefnim likovima mitolokog karaktera (Kaestchenbeschlaege ).
a) Osobni tlak.1!
[z podataka koji su naknadno prikupljeni ne vidi se kako su pojedini dijelovi nakita bili
u osteoteci. Svakako je glavnina nakita bila smjetena u za nakit,
od koga se jedna bronzana arka (druga je propala), srebreni okov za bravu i
srebrena drka s ekserima. Sama kutija se , izgleda, nalazila u manjem pretincu kamenog
osuartja. Drvena kutije je propala, iz razloga koji su navedeni.
Drveni za nakit je prilog u grobovima carskog doba, poseb-
no na prostorima susjedne Panonije
41
se smatra da je to toaletna kutija, ali se,
to, koristila i za kultne svrhe, kako se to vidi i iz kasnij ih nalaza karaktera.
pripada enskim grobovima, ali je i uz muke ukope. U je li-
teraturi registrirana pod imenom scrinium, ali dolazi i pod drugim nazivima, kao to su
arca, arcu/a, arnwrium, canistrum, cista, pa i /oculuS.
42
Arca (aJ'cula) muliebris je kutija
ih. ipak. ubrojiti priloge koji ne moraju biti neo phodni dio pogrebnog rituala, te se
podjednako prilau uz kremiran e i inhumirane ukope.
JiI F. Cumolll 1966.. J 04- J 76: idej e da se due pravednih di u do zvijezda iz Babilonije.
Vjerovanje: da su due po svom i da ih nakon smrti nose atmosferski vj etrovi bilo Je
iroko proireno na Orijentu. Slika kril ate due (SeelenvogeJ) bil a Je poznata JO i arhaj ski m Grcima.
Na rim skim sarkofalima su slike na kojima Ld iri nose mrtve na Otoke blaenih. Medu-
tim. j o su prizori sjena koje sil aze u podzemlje. a vodi ih prema starijim
Hermes Psihopompos. Ideju o prirodi dua su donekle proirili filozofi , a najvie
su Je razvili pilagorejci .
JI II nauci j e i dobila naziv panonska kutij a efi' D. Gaspar 1971., l (Textband), 3-57;
1971 .. 2 (Tafelband), T l-LXVIII, s. J -105; A. Radnoti 1957a., 241-363 .
. p D. Gaspar .1 97]. , 7 ff.
177
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ LJ BOSNI
kutUe je i u Bugojnu."} Na
se kao motiv sluavke
sa datiran i Konstantinovim novcem.
vrlo su nalazi okova za kutije
I nj ihovih Do 1971. ezdeset devet takvih nalaza, od loga tride-
set sedam samo na i s bo-
okovom, na kOjem su
Sola, likovi raznih bogova j
Pavla i razne
mogle su
49
su se sobom razlikovali i
tli, to je 27x21 ,6 cm
37x27 cm
iz
u vertikalnom ili hOrizontalnom metopa
IZ ima bismo utvrdili dimenzije, ali se one
u okviru datih Za iz Mainza je da je bila naprav-
iz cedrova drveta i, obloena koom." su prikazi ovih kov-
i na rimskom novcu, kao na zJatnicima Otacilije ene cara Filipa l
Kakav je bio ovih ex VOla na
rekonstruirati po
ciklus solarno-lunarnih
ne znamo, ali se
je ikonografija ovih lamina
simbola i boanstava koji sc moe
4:20 Cfr. Habe], PWRE, 425.
1. 1958, 268. T. II l.
44D. 1957.. 12,sl.naT.VI1.
45 Poblii nisu Oplata se nalazi u blagajni Rudnika.
46 S Petru 1978.,318.
"7 V. 1978.,92-93.
4g A. Radnoti 19573.,362, T. LXVI, tzv. iz Mainza, u Intercisi (dim. 30,5x24 cm)
onima iz
4y D. 1971., ] 3-26.
'o D 197 J., 14-26; nalazita InterC!Sa, Kisarpas,
SI Mainz Zentralmuscum, inv.br. 0-4651; efr. W F. Volbach 1921.,22 ff, T 2; L 1938, 54,
sl. 18 i 18a; A Radnoti 1957a, 268, Katalog br. 205 i s. 241, T. LXVI, 9; s. 273, 276, 286, 290
ll. 294. 342 sl. 83 pripada tipu panonske a IZ Inlercise. odakle IC
do;,plO II Mainz Cfr. D. 197, 18 ff. br. 20. Kutija br. 49 iz (sl 86) JC od
krukova drveta, dakle, tvrdog kao cedrovina.
RIC IV. 85, 94.
178
IVO BOJANOVSKI
pratiti po mjesecima i sezonama. Vjerojatno su ove srebrene ikonice bile apliciranc na
kutiJU, odnosno na kou kojom je bio obloen, i to u horizontal-
nom metopa poretku. To se moe iiz to su se le dvijelamines
likovimaJupitera iVenere povezane skupa, to ukazuje na metopa poredak. (eikones)
u obliku medaljona (Belerofont) mogle su stajati ina poklopcu Nije
no da su neka emblemata u kvadratnom obliku mogla, stajati na poklopcu, tim
prije to su se neke javljale uduplikatu (13a i 13b).
U prostorno najblie analogije spada poznati nalaz izTekije na Dunavu (Transdierna),
iako se ne radi o grobnom nalazu. Iz ove bogate ostave i est srebrenih
odtankog limas iskucanim reljefima ikona Ceikones), odnosno emblema(pl. emblemata)
boanstva, kako ih naziva Mano- Zisi
53
Neto su formata od lamina iz
(11,5x8,S cm), a na njima su prikazana boanstva: Kibela i Sabazije en
CT.XXII iXXIV), Zeus-IupiterCT. XXV), Fortuna. Psihe ili Nemeza (T. XXVI), Selene
CT. XXVII) i Hermes CT. XXVII), tijesno povezan s kultom Kibele iSabazija. Ostavajc
sadravala izlatni isrebreni nakit, bakarni sud sraznim novcem (111 komada),te srebreno
(patera i simpulum). Novci ovu ostavu (depo) datiraju u drugu polovinu Ist., u
vrijemeod Neronado Domicijana.
Bronzani relikvijar, pak, izNovalje na Pagu (70% bronze i30% bakra) sa bronzanim
isrebrenim inspiracije negdje iz sredine IV st. Otkriven
Je 197 1. i smjeten u Arheoloki muzej u Zadru. Iskopan je iz Jednog oltara (Ioculus) .
gdje se nalazio kao umjesto naravnih relikvija Neto
srebreni relikvijar iz istog nalaza zasada nije objavljen. Relikvijari su se nalazili udrvenoj
krinjici (27,S xI8 x16, Scm), onoj iz a vrloje nalik brojnim
skim iz Panonije i Porajnja. Po stilskim karakteri stkama, obliku i namjeni
najbliaje kutijama iz Mainza j Bonna,alijeineto starijaod njih. Kutijajebija ukrae-
na od bronce, na kojima sutehnikom tijetenja utisnuti reljefni likovi iz biblij-
skih scena, pet iz Starog ipet iz Novogzavjeta
5S
Po medaljonu cara Septimija Severa iz datiranjeusami kraj JJ st"
pa ukronolokom smislu upravo neku sredinu u razvitku s okovom, od-
nosno njihova sadrajnog i likovnog ukrasa. se ove kutije tretiraju kao recipijenti
koji se u vrelima spominju pod imenom scrinium, ali se koriste idrugi nazivi
to smo ih naveli u uvodnom dijelu . D. Gaspar smatra da se ne radi o skrinijumu
nego o tzv. arkama (arca, arcula, arcula muliebris) koje su sluile kao torbice za
Mano - Zisi 1957.. 1-59,
A. Badurina 1976.,283-295. T. I-XVIII. Bez fenestellae confessioni s,kao iloculus (sepulchrum)
iz okolice vjerojatno iz spremite za relikvija, Taj Je loku-
tusbio naknadno napravl,ien na stranjoj strani stele anonimnog centuriona, D, Sergejevski1948..
176, sJ. 4-1. Bojanovski 1988.,319, bilj.101 i 117, hiU 322.
A. Badurina t976.; od starozavjetl'!ih scena prikazan Je Moj sijekOJi izbija voduiz stijene (TV i
VI). Danijel medu lavovima CT. VII), Noa CT VIII) irtva Isakova (T IX): od novozavjetnih
scena: Krist uKani CT. X), Lazarovo (T Xl), Dobri Pastir CT XII), Marija
orans (T. XIII) iOzdravljenjeslijepca CT. XIV). Na srebrenim laminama neobjavljenog srebre-
nog relikvijara prikazane suscene sapostolima iKristom.
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
179
nakit.
56
Po miljenju D.Gaspara scriniumje, ustvari, manja ivaljkasta kutija (doza) koja
jemogla primiti samo nekoliko smotaka papirusa. Razlikuje se iod capsae (capseLla, cap-
sula) kojaje, imala valjkast oblik, a bilaje i formata .No, i bez obzira na
nazive kojima su Rimljani imenovali takve recipijente, potrebo je naglasiti da su oni
imali namjene. Stoga inisu bili namijenjeni sepulkralnom ritualu. to
se, pak, iz za nj je daje bio namijenjen samome ukopu,
iako su takverecipijentedjevojke ienenosile iza dnevne potrebe(arcula muliebris). Za
pokopne svrhe oni su posebno ukraavani reljefnim figuraInim prizorima, vezanim za
posmrtni kult ,kao to su mitoloki sadraji isimboli, solarno-lunarni siei, motivi o tra-
janju j prolaznosti ivota ivremena, isl.
Od kutije su samo okovi: dvodijelna bronzana arka kojaje vezivala poklo-
pac s donjim dijelom (dim. 5,0I x2,06cm). Druga arka je ili istrunula ili je.
jednostavno, (Tl, 2); srebreni okov za bravu u obliku diska, bez tan-
canjeuformi reljefno izvedenih krugova, s nazubljenim vanjskim rubom.
Ova tanka - disk (promjer 6,01 cm) s otvorom za u obliku velikog slova L
(dim. 1,0lxO,9 cm), bila jeza drvenu masu kutije zakucana sa srebrena od
kojih se ni jedan nije (T. 1,3);srebreni tordirani drak za noenje kutije
(raspon 5,9cm; vis. 3,3 cm). Primjeri to ih donosi D. Gaspar imaju na gornjoj
strani imnogo su masivniji, a drak iz je manji ielegantniji
5 7
Na
su se idva klina (T. 1,4) za (ankerovanje) za poklopac. Po duini
tih klinova moe se dajedrvena oplata poklopca imala osnovu debelu najma-
nje 4cm; od togaje 1,09 cm korisnaduina klina i Icm duina njegovog povijenog dijela.
jeda su ostaci kutije, koji su se uvodijoikonzervirali, prilikomdiobe plijenaodba-
Na kutiji su bile aplicirane srebrene s mitolokim prizorima,
o posebno govoriti.
b) Zlatni nakit
Zlatni nakitjeod svih nalaza najtee postradao,jersuprilikom "diobe" neki zlatni predme-
ti lomljeni idijeljeni na manje dijelove. Sastojao se od osobnog nakita pokojnice. Koliko
je uosteoteci su se nalazili ovi zlatni prilozi:
1. zlatni prsten sfacetiranim proirenim ramenima. Na pravougaonoj podlozi
(du. l,Icm) jeokvirkrune izveden ufiligranu; uloaknedostaje(r- 1,6cm;
teina6,2 g; T JJ , I).
2. zlatni prsten s trougaonog presjeka s proirenim inaglaenimra-
menima,bogato ukraen ugraviranim vegetabilnim motivom koji na ramenima
56 Plin.nat. VIJ, 108; XlII, 3; D.Gaspar 1971., J,7-13. Cfr. CJLV,4057, Vl 1600, VIJ[ 2557-D.
Gaspar J971., 1,7-11,sl. 15-20; cfr. Cic. off. 2,52; Hor. sat. J, 1,67; Juv. 1,89; JJI, 143,181;
Colum. 8, 89 itd.
57 Izgled kutije - je i na slici u spisu Not dignoocc. XI iXII.
Bilajeto slubena kutija carinikazaduenih za res largitioni s. Cfr. D. Gaspar 1971.,2,T Ill. 10
i 16 iT. XIV, 20i 26. Tojepravaarca.
180
IVOBOJANOVSKI
po dva izduena lista ili palma 'I): u ovalnu krunu smjeten je uloak u
vidu gcme od blijedoplavog blago ispucanog poludragog kamena moda opala s
ugraviranim ukrasom. Prelazak uramena naglaenJe sa po dvUe granule (r- 1,7 cm;
teina 5,9 g: T. II, I). Prsten predstavlj a vrlo lijep primjerak zlatarske vjetine i
na rajnski tip prstena. Analogno prstenje iz Bosne i Hercegovine datirano
jcod IIITIl do IV st
58
3. Ll atna narukvica (armilla) u vidu zatvorenog ukraenog motivom vitice s
volutama izvedenim u tehnici proboja (dim:r- 6,3 cm; ir. 0,8 cm; deblj. LJatnog
lima 1, 1mm;teina 22,1 g;T.lIl) i'i
Prcma promjeru moe se da su oba prstena pripadala
osobi. Po narukvici se vidi dajeto bilo ensko dijete. Na to ukazuju inau-
ni ce,pa idrugi prilozi. Nae milj enje istaknuto uuvodnomdijelu, da bi se moglo
sumnjati upripadnost narukvice ovoj grobnoj cJclini, ne stoJi. Razlog zato radni-
ci nisu u govorili o nJoJ bio je, drugi; htjeli su zatajiti ovaj lijepi i
dragocjeni predmet. Da narukvica pripada istom nakitu kao iprstenje, potvrdilaje
1 analiza zlata.
.t. est nepovezanih dij elova Llatnog lanca (catena,cateila). Osim llimanja fragmenta
lanca, se izduene karike veu za dijelove, su itri dijela
li stolikog oblika, od kojih je jedan formiran u vidu dvije S-spirale, a
druga dva od ispunjenog S-spiralom dopunjenom granulama. Karike dje-
luju dosta masivno pojedinih karika varira 2 i 3 cm; duina sa-
dijelova lanca 7,5 cm; teina karika od l do 2,5 g, a ukupna teina svih
diJclova oko II g; T. 11,2). Izgleda da su ostali dijelovi koji je po svoj
prilici sluio kao i za vrat. propali ,jer ih radnici nisu predali. Zlatni lanac
iL Gradine( rebrenica) datiranjeuIIl

5. Par zl at nih naunica sa S-karikom i korpicom oko otvora aplicirana filigra-
na ica: jedna karika nedostaje, kao i uloci. Ostali dijelovi naunica nisu otkup-
lj eni, jcrni SU bili poznati novi vlasnici kojima suradnici prodali pojedine dijelove
(t eina 3,2g;T. ll, l). aunice ovoga tipa iz Bilimita(Zenica) iVida
datirane su u IV odnosno IV-V st, ali su zlatni primjerci ovih naunica u okviru
rimskog nakita poznati u III st
6 1
6. Tri valjkasta dijela nakita od zlatnog lima sa po dvije rupice na obje vertikalne
strane(\JcroJatno za prikucavanje;Jedna rastvorena,druga rastvorena iprelomlJena
(dim vis. 1,5cm; ic 0,8 cm;du. rastvorene 0,3 cm; vi s. 1,5 cm;
dl1 l1e nziJe fragmenata drugog dijela l Ax1,4 i IAx1,4 cm)(T Il ,2)
J . 1963.. 6-7 i L 1963.. br. 23 (ipovo), br. 35 (Gorica), br. 46 (Blagaj -
Bu., .Novi). hr. 52 l 66 (Turbc), br. J07 (ipovo).
<Y "l. 1963.. 5: J. (;remonik 196:1.. br. 54. Kod sv ih zlatnih predmeta moesc jedi-
no da ,e radi O zlatu od 18 karata, jer Kontrola mjera idragOCjenih metala uSarajevu
nevrimjerenje preko18 karata.
(,f l 1\ 1963..5: [ 1963 . br. 49 (Gradina Srebrenica).
(. 1 . . . 1963.. 9. br. 150 ibr. 166; M.RAIfoeidi 1957.. 430 (naovom upozorenju zahvalju-
Icm N.
RfMSKI GROBNINALAZIZ U[ STOtNOJ 8050:[
7. Zlatna prevlaka ovalnog oblika od tankog zlatnog lima; ideformirana
na gornjem ovalnom dijelu su tri aplicirane krunice u kojima su neka-
da, vjerojatno, stajali uloc i(dim: 2,6xJ,9 cm; T. II ,2).
8. Tri zlatne zakovice,dvije lakodeformirane (du. 0,8-0,9cm; T. II. 2)
9. Dva fragmenta tanke zlatne ice, lako deformirane (du. 2,6 i J,I cm: T II. 2)
Zlatni predmeti pod br. 6-9 nisu dio osobnog nakita, ncgo prilozi I.a poputbinu.
Savremeni u/.urpatori su blago podijelili na dijelove zbog mnogo realnijih pOlreba.
Ni lako podijeljeni nisu svi ti dijelovi dospjeli uMuzej.
o) Sre!mm p rilozl
Srebreni prilozi inajbolje dio ovog grobnog nal aza..j iho\<L
jenamjena to su recipijenti za raznepomasti (balsama), zatim srebrene lamine s
likovima raznih mitolokih likovi Gorgona; dva medaUona likom I3cle-
rofonta, plemenitog i hrabrog junaka; s likom Hipokampa; - medal.ion
koji odgovara carskim portretima na novcu. Jo su dodani kaika i stilos. dakle,
predmeti potrebni zajeloipisanje.
10. Komplet srebrenih sastavljen od tri sasvim iste posude valjkastogtijela s
poklopcima uobliku konusa u su profilirani izarubljeni vrh profi-
lirane alkice (dim: vis. 10 cm; dub. 6,4 cm; r- 5.1 cm; debljina srclxcnog lima
0.5 mm; T Ill , l, la). Poklopci prelaze vrh posudica La O.R cm , ve tri posudice
bile su na masivno trokrako postolje, i.ukrajevi sue-
ni prema krajevima zavrnim izvijenim za koje je bil a zaletovana po
jedna od posudica; uglovi naglaeni zrakastim urezima. Cijelijc komplet m
sobno povezan sa po dvije nitne pri vrhu korpusa i sa tri lanca zavre na na oba
kraja alkama (du. 18,5 cm; gornje alke r - 1,5cm); sva tri lanca vezana su za
veliku alku (I' - 4 cm) koja jesluila za fiksiranje kompleta, odnosno La niegovo
noenje. Za glavne lance privezani su manji (du.. 8,2 cm) , zavreni alka-
ma, o koje su bile objeene (lamine) s likom Gorgona (Meduza) iapliCi -
rane (zalemljene) ispod profiliranog gornjeg ruba posude;jednaJamina nedoslaje
(dim: 2,5x2 i2,5x2cm).One su bile odvojene kadasu dole uruke arheol ga .
Kakvaje bila prava namjena kompleta i ta se uovim rccirij entima nula/ilo,
teko je ita Poznata su dva predmeta- tLV. kadionica iz
Silistrije (un encensoir il parfums)62 i "kutija s Eskvilina u Rimu za miri sc" i l
Projektinog trezora
6
.l Da se ne radi o "kadionici" (encensoir, lut. turibuluIJ1) vl J t
se po tome to bi recipijenti utom morali imati otvore kroz koje bi izia7io
dim tamjana prilikom Takve posudi ce bi morale imati i ta nku staklenu
oblogu (umetak) usvojoj unutranjosti, kada bi se u njima paJio tamjan (lal. IUS.
ris; franc. encens) Samojeujednom od naih bil oosuenih ostataka neke
6, D. P. Dimitrov 1962.,36,sl. 4.
oo E. Barbier 1962.. 7-33, sl. l4.
182
IVO BOJANOVSKI
materije (pomasti, balsamum), ali nije ispitano kakve. Vjerojatno se radi o mi-
risavoj mjeavini ulja i smola, koja se u balzamarijima prilagala uz
pokojnike; kori stila se i kao mas t (melem) za rana (pisci je nazivaju
dragomast), a posebno je sluila u postupku balzamiranja aromatskih
ulja idrugih konzervansa. se da je najblie istini miljenje E. Barbiera koji
kutiju s poklopca Projektine krinjice opisuje kao "etui gui est triple et ne con-
lient sans doutegu'un seul tlacon par Iement", a kOJu on naziva cassette il par-
[ums,,6<I Vjerojatno su se iu iz nalazile razne pomasti koje
su bile priloene kao poputbina. se i u ovom radil o o "kutiji za
pornasti,6'
Ako se nalaz iz komparira snavedenim nalazima iz Rima iSilislIij e,
nau panju u prvom redu sam sistem vjeanja (odnosno noenja) ovih
pri nalaz iz naglaeno na predmet kOJi nosi
sluavka s Pojektine krinje. Onjegotovo nalazu iz il sas-
tavUen je od tri metalne (srebrene) tube objeene na tri lanca. l u ovom
posudc se zavravaju konusnim poklopcem s loptastim zavretkom na vrhu, za
koji su kroz alku Janci. je i predmet s grobne (zidine) slike u
Silistriji,66 pa da se uoba (Silistrija, radi oiden/z/nom
(ili vrlo predmetu,otrodijelnom recipijentu namijenjenom funebralnom
inventaru,to ipoloaj sva tri nalaza ugrobnici.
Otome da li suovakve posude s miomirisima iza ivota pripadale toaletnom
pl-iboru ene ne znamo nita konkretnije. Funebrainu namjenu ovakvih recipi-
Jenata i likovi Gorgone zajemIjeni na oblini posuda na kompletu iz


Ukupna teina kompleta srebrenih vezanih lancima, s itro-
krakim postoljem iznosi 307 grama.
1\.1
(,O::
6('
...
rakOZ\'H ni Pro,j ckti n (Brit. fvlus.) dio.ic zlatnog nalaza s EskviJina iz 1793. Njenlu pri
patia"cortler clu [)roj ecta",7_a [.Barbi er 1962" 22 kae"etui qui esttripl ect ne contient sans
uout iO: qu' un seul naeon par element", a kOJU on naziva il parrums (bg. 14)". Po ISIUI11
auturu luJe. Ustvari ."casselte a parfiJms' (ibid.. s. 26) posuda. ali od alabastera. bilaje
nddena ugrobuTut ankhamuna, kao idvostruke posude od zlata. a iod stakla. u koiimaJe
n:lct eno iustata ka pumasti ud j e poznat sast av (ingridi,jenti); cf. Tutankhamun, kat alug iL.-
lozbe. Hannover, 198 1, 100-103, sl. 23 (OuppeJgefaess ; H. 16 cm, B. 0,8 cm, T 4,3 cm, upo-
treblJen kao. "SalbenbchaeJt cr") j I56-157, sl. 49 ("Salbentopf mit Loevendeckel", Al abaster -
K;Jlzit;H. 26,8 cm, r- 12 cm).
Po izgledu i po nlaterij alu (drvo) najbli a joj je (ClpJa (capsella, capsuia, PJin. nat. XVI. 84: Ca-
tulI. LXVIII. 36) koritena samo za noenjeknji ga (role papirusa, svici ); cf. D. Gaspar 197 1 .. 2,
sl. 6.7,9.
D. P Dimitl'O\' 1962 .. 36. sl. 4. Sasvi m mu .ie za lijepak" za hvatanje ptica: cr H.
Stern 1981, 453. T XXIV, 66b.
Na srebrene balzama rije iz itzv.kn<:!7Jorij (laL Chrismarium ili chrismatorium
od khrisma) - posuda ukoioJ se ulje krizme. Nekada su to bile po-
sude. ukraene reljefima (neogotika). Od XVlJ st. to su tri manje posudice s poklop-
ub od srebra. Sadravale su oleumsanctum (O). oleum infirmorum (l) isanctum chris-
ma (C): efr. A. Badurina 1979.,355, sa dvijegravure.
RIMSKI GROBNI NALAZIZ U BOSNJ
183
ll. Srebrene oblika (Iamina) - ukupno est Jamina; od toga su
s likom Gorgone, jedna s predstavom Hipokampa ij edna sa carevim por-
tretom. Sve su lamine, za razliku od ikona s likovima boanstava, manjih
dimenzija (2,6x2, 6cm) . Prikazane su glave tzv. Lijepih Meduza, simbola lunar-
nog mita, 6R u okviru izvedenom u pseudogranulaciji. Rimska carska umjetnost
prikazuje Gorgonu, zapravoMeduzu, kao lice izraza. CT. IH,2, 2a, 2b;
T. V, l).
s likom Hipokampa (lat. Hippocampus), s glavom konja i zmijskim
repom, bezkrila,jeneto dimenzija(2,6x2,4 cm); na uglovima su bil c
rupice za za prikucavanje (desni rub T. V, 3). Kod Etruracajav-
lja se i na nadgrobnim spomenicima, kao i kod Rimljana, vjerojatno kao simbol
Neptuna i kao pokrovitelj decembra.
69
Hipokampi, grifoni i i-
votinje prenosedue na zvijezde.
Sve s Gorgonama imaju na uglovima rupice za kojima
su bile prikucane za drveni predmet, dvije na sva ugla, a dvije na dva na
desnoj strani (lijevastrana pogrijeiti ako ih smj est imo na po-
klopac drvene kutije. Meduzama se, naime , pripisivala apotropejska One
su, ustvari, mit oloke alegorije. Usimbolici posmrtnog kulta Medu7,aJe poveza-
na isa simbolikomMjeseca, u misterijama
7 0
Ovoj grupi srebrenih pripada isrebrena lamina sa likom kojiodgova-
ra carskim portretima na novcu (2,6x2,4 cm; T. V, 2). Prikazan je lik vladara
muevne dobi, s gustom kutravom kosom i bujnom, njegovanom, punom bra-
dom, izraajnog nosa, bez lovorova vijenca, kakav odgovara razdoblju carske
ikonografij e Antonina i Severa, od kojih su se posljednji sami identificirali s
Ant ononinima.Lik carasmjetenj e u ovalni ram, izveden u pseudogranulaciji. a
zatim u kvadratni, izveden u istoj tehnici, i vanjski samo naglaen. U
6X O Meduzama usp. M. 1965.,91-128, sl. 1-18, posebno S. 108: imaju "krila povie glave i
zmijsku ogrlicu u ispod podbratka". se da Gorgone - Meduze iz imaju
kosu (frizuru) stiliziranu uobliku zmija. Meduze iz suvrlo
a manje razlike su posljedica samog procesa tjeStenja.Po tome izgleda da su u istoj
offi cini. Iz Bosne iHercegovine poznatesu Meduze iz ipova (D. Sergejevski 1952., 50 rl'. 55
ff,T Ill,sl. I- antefiksna nadgrobnom spomeniku) iiz (L 1965.. 167 ff T
l, sl. 7- al1leti ks svi llaerusticae).
"Hipokampje vjerojat no simbol Neptuna koji jepo svoj prilici morao postojali ina O\oj solarno-
-lunarnoj simbolici,.Ierje ion (lj. Neptun) pokrovitelj jednogmjeseca prosinca)", na\o-
di upi smu od 2. XI 1984. N.Cambi. To bi bila ijednaod nei zravnih potvrda da se ovaj simbo-
kalendar nije u cijelosli, bilo zato St o takav nije bio od ili, moda. zato
to j ejedan dio propao prilikom"diobe blaga". Hipokamp (Hippocampus, hippokampos).
mitska. ivotinja koja ima prednji dio tijela konja,ariblji rep,pojavljujese kao nakitod mikcnskog
doba svedo rimske umj etnost i; jena mozaicima; ElU2, 1962.. 538;v. W. H.Roscher 1884.-
-1886, I. 2, col. 2673-2677, sa tri slike(Hipokamp Neridu) iA Ri ch 1861. , 319 sa crte-
om. Godine 1959. otkopanjena Ilidi kod Sarajeva imozaik slikom hipokampa IO ga jezaja-
hao kril atiErot; usp. E. 1959., 123,T. lJ .Javlja se kao ornament ina steli jz Kiseljaka:
usp. Basler 1976 , 88,sl. 5.
70 BasleI', v. bilj. 130.
184
IVOBOJANOVSKJ
uglovima kvadratnog polja smjeten je motiv polumjeseca sa zvijezdom, a du
vertikalnih strana valovnica zavrena kuglicom na gornjoj strani (asocijacija na
zmiju ). Na uglovimasu bije rupice za prikucavanjena podlogu.
Carski se kult uprva tri carstva nalazio ucentru religije. Svaki carje
imao isvojezatitno boanstvo: Jupiter, Diana, Dea Roma,Herkules.. [sis, itd. To
se od vremena Konstantina Velikog izmijenilo, ali nije lcrkvajesvakom
vjerniku stavljala u dunost da poslije Boga na prvom mjestu potuje
cara, a njegovaje,opet, dunost bila da privede Bogu. Iako su se i
uto kasno doba koristile istare mitoloke scene, biloje to bezstvarnog religioz-
nog uvjerenja. Usvakom morase utom traiti iizvjesna ideoloka poza-
dina koja je, proizlazila iz neke aktualne povijesne ili drutvene situacije.
Pojava likova careva i carskog kulta na u Panoniji je i
relativno pojava: car na konju (npr. Intercisa No. 9), car u trijumfainoj car-
skoj povorci iz Sagvara,71 gdje se na okovu medaljonskog stila dva puta ponav-
ljaJu likovi Gorgona, cara iapostola PetraiPavla iizmjenjuju sbiblijskim scena-
ma (Danijel, Mojsije u pustinji, uKani, idr.). se daje ina medaljonu
iz Szentendre bio prikazan sadraj vezan za carevu - bitka kod Milvij-
skog mosta- ili,podrugom oznaka za VOTA PUBLICA s natpisom
Invicto Constantino Felic...ati. Po A. Radn6tiju, carev portret (na navedenom
okovu iz Intercise) moe se komparirati s kontornijatima kovanim sredinom IV
Sl.72 Najednomdrugom okovu iz Intercise na medaljonu je prikazan car na tronu,
predstavaConstantinopolisa iDobrog Pastira, a na onom iz (vjeroJCltno IZ
Daruvara, Aquae Balissae = municipium lasorum) prizori iz Jupiterova
ivota s personifikacijama Carthago, Constantinopolis , Ro[ma], Nicomed[iaj,
Siscia
7J
sve su to primjerci iz kasnijeg vremena. Nalaz iz stariji
jeza oko 150 godina ipripadajoshvatanjimaranog carstva.
Lik cara na lamini iz na Marka Aurelija iz njegove 38.
godine ivota,74 ili na SeptimijaSevera,s tim to Sever uvijek na novcima ima i
lovorov vijenac
75
Ovome jo valja dodati da glava Meduze (en face), s dugim
uvojcima, izrazito na Meduzu na novcima Septimija Severa iz 201.-202.
godine,76 N. Cambi ucarskom liku prepoznaje Septimija Severa, "i to
tip portreta sa srpastim pramenovima na te da se "smatra da je
71D. Gaspar 1971., 16, sl. 44 Ontercisa br. 9); 21 (Intercisa br. 41); 23,sl. 92 (Pecs br. 55); 24, sl.
93 (Savagarbr. 57) i25, sl. 96 (Szentendre br. 60). Cfr. A. Radnoti 1957a., 275, 291.
72 A. Radnoti 1957a ,29J.
n D. Gaspar 1971., 23 ff, sl.92 (Pecs). Objanjenje navedenih prizora, ibid. 35-36. Carski portreti
na malim medaljonimapoznati su uPanoniji iz III st.. A. Radnoti 1957a., 275.
7J P. R. Franke. U: M. Hirmer 1961.,16,17,br. 25a i26a, sl. 25 i26; aureus 7,29 i7,26g, Aurelius
Caesar Aug. Pii f Datiran je: tr. Pot. Xlll cos JI Usp. i Markov spomenik iL Rima
(ibid). Carev I ik na KlodijaAlbina. Severova suvladara(196.-197.).
7; Coh. 312:RIC 31 I; efr. iCoh.Septiminset Caracalla8(208).
7fi BMC No. 355 i356
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ -POLJA U BOSN[
185
nastao na njegova vladanja oko 193., ali sejavljai kasnije"n same
stilske konkordacije,posebno izgled careve brade ikose. kao icijeli koncept car-
skoglika.govore za vrijeme na prijelazu iz II u IlJ l je poznato da
su garniture kopirane prema novcu, se objanjava ipo-
stanak medaljonskog stila u Panoniji. Primjerci malih medaljona iz PanonUe tek
su iz IV

12. Medaljoni s likom Belerofonta ili samo nadahnuti sudbinom ovogheroja. je
medaljon bio, prikucan na to osam rupica za
najvjerojatnije na poklopcu drvene kutije. Ova scena, kao iuovoJ prilici,
dolazi bez organske povezanosti s ostalim sadrajima na ukrasu kutije
79
Man.li
medaljon s prikazom Belerofonta mogaoje biti priloen uz s pomastima
ili, moda, poloen u snakitom,jerna njemu, u obliku, nema
tragova rupica za prikucavanje (vidljivi su tragovi lomljenja rubnih
dijelova medaljona) . Razlikajeutome toje medaljon (4,2x4 cm; T. IV, l)
bio otisnut na kvadratnu, a manji na krunog oblika (r- 3,5 cm; T. IV.2)
U oba figuraina scena uokvirenajesa po dva kruga. od kojih
jevanjskijednostavna traka, a unutarnji izveden u imitaciji granulacije.
Na isti uokvirene su i kvadratne s Gorgonama, Hipokampom i
carevim likom,to, moda, govori da su obje vrste ovih emblema u istoj
radioni ci. gO
Razlika ova dva prikaza Belerofonta je na prvi pogled. Pravi
Relerofont (Bellerofontes, Beller6fontes)jaekrilatog Pegaza, dok na
lamini (kvadratnoj) konj nema krila.
sl
Na kvadratnoj Belerofontje prika-
zan u trku nalijevo, u kada kopljem probada neku zvijer, vjerojatno lava.
je scena prikazana i na manjem medaljonu, ali je ikonografski rijeena
Pegazjeprikazan utrku nadesno, dok su pod konjem na zemlji dvije
ivotinje; uz Himeruje prikazan ineki gmaz (kameleonnToje istinski Belero-
font, heroj iz korintskog mita, unuk Sizifov. Kadajehtio uzletjeli ina sam Olimp,
sij elo bogova, njegov ga do tada pouzdani Pegaz zbaci, pajeBelerofonl poginuo,
kako pjeva Pindar. elio je ono to smrtnicima nije pa ga zato kaznie
bogovi. Belerofontje alegorija i smrti. U svijetu Be-
lerofont nije uivao poseban kult. Spomenici su mu rijetki. U se brojujav-
ljaju tek na okovu za nakit. Toje omiljeni motiv iu krugovima ranog
dok je prije toga bio vezan za solarnu teologiju, kako to i
77 Pi smo N. Cambija od 2. XI [984.
]x A. Radnoti 1957<). ,271,275.
7
1
) A.Radn6ti1957a., 274.
so Zaprizor na (;etvrtastoj N. Cambi kae: "vjerojatno car LI lovu na lava. tojeuobi-
motiv na rimskim sarkofazima ina drugoj nadgrobnoj itrijumfainoj simbolici ."
'I O BelerofonLlI vidi W. H.Roscher 1884.-1 890.. I, Icol. 757-774; efr. E.Hamilton 1962.,160.
161. 359.Jedan bronzani medalJon spredstavom Belerofonta na Pegazu is Mogorjela
- Belerofontubija Himeru,datiranJe uIV st. (N. 1963 , 5;L 1963,
br. 128; r- 4,3 cm).
186
IVOBOJANOVSKI
primjerak iz Zapravo, on je Sunce koje ubija Himeru, koja u solarnom
ciklusu personificira zimu
82
zarazliku od scene ukojoj Belerofont ubija Himeru uz krilatogPegaza,
na kvadratnoj radi se o posve ikonografiji: prikazan je
na konju, bezkrila, koji utrku nalijevo kopljem probada lava koji
lei na zemlji. Po ratnom platu (paludamentum), koji viori iza vidi
se dajeto samcar. Lov na lavove bilajeomiljenacarska zabava. Simbo.lika lova
jevezana za sepulkralne spomenike. kako smo rekli, dolazi bez
veze sa ostalim sadrajem na
Oba reljefa su data odnosi ploha i volumena su kontrastni, ali iz-
raajniji kod "medaljona". Majstorje ite scene, kopirao snovca,
se objanjava ipostanak medaljonskog stila u Panoniji, kako smo iznijeli. U
Panoniji su medaljoni S likovimaGorgona, Belerofonta iKonjanika, ustvari
cara, koji simbolizira carsku pobjedu nad neprijateljem. Primjerci iz
svajeprilika, idu uranijedoba medaljonskogstila
8J
13. Srebrene pravokutne (Iamine, emblemata). To su reljefni, uokvi-
reni prikazi utisnuti na laminama bronce, srebra, pa izlata,ili izvedeni na mozaiku.
Lamine iz pripadaju srebrenoj oplati drvene kutije,od koje se
lo pet to cijelih to fragmentiranih,ali bi se moglo da ih jebilo
ivie
84
Bile su zakucane na prednjoj strani drvene kutije-
BiJe su to, ustvari, ikonice (eikones) utisnute metodom tijenjenja na tankom sre-
brenom limu iprikucane na dr ve nu osnovu kutije (arca). su te ikonograf-
ske mitoloke scene bile ukomponirane u polja postavljena u metopa poretku. Iz
nalaza nije jasnojesu li scene bile utisnute na jednom sadrajno pove-
zanom foliju lima, ili je bilo i odvojenih iamina. Do nas su doprle
samo dvije "slike" povezane na istom foliju,dokje kompozicija
rastavljena u tri Izgleda da je bar pet pripadalojednoj garnituri.
Moda su dvije ikonografski povezane garniture lamina bile u dva horizontalna
reda na prednjoj strani kutije, ali o tome ne znamo nita pouzdano,
iako moemo izvoditi na osnovu analogija. Ikonografija lamina IZ
dostajejasna"i u globalu ide na solarno-lunarne simbole i ikono-
grafiju mjeseci isezona,,85 Forme pojedinih sa scenama se razlikuju; kod
lamina 13 a ib (T. V, 4,5)prikazani su mitoloki sadraji i figure uedikuli (2),
X1 D.Gaspar 1971. ,33 daJe Belerofontova interpretacija poznata iza nju
kae "er bcsorgt die Allegorien der Ewigkeit und des Todes". M. Simon 1966., 889 ffdovodi
ga usvezu sa solarnom teologijom. Njegovje "dass Bellerophon die Sonne sei, welche
die Chimaere toetet, also den Winter verJ3gt".
x,Prikazi Belerofonta su uPanoniji, prema A Radn6tiju (1957a., 274). proireni kr III i IV

;-;J Vidi bilj. 6. Kod K, je, navodno, ostala i jedna srebrena larnina s ikonografskiJn
sadrajem, adruga kod nekog nepoznatog V. ibilj. 114.
X.I [7. pisma N. Cambijaod 2. XI 1984. POjedine scene se mogu komparirati kod A Radnoti 1957a..
241-363 (v table) iD. Gaspar 1971.12, T. XXXVI, XLVlll,XLIX, LI, LIV itd.
187
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ KONJEVIC-POLJA U BOSNI
nad kojima je pravougaoni friz, podijeUen u tri trokutna polja, tako da dva
zabate nad edikulama, dok 13 c, d, e(T. V, 6 iT. Vl, 1,2)nad edikulama
imaju pravokutne U njima su prikazane ivotinje u trku, tj. simboli ve-
zani za ikonografske scene. To da se ikonografski ukras sastojao od dvije
vrste (serije 7) lamina. Edikula ja prikazana u okviru izvedenom u
pseudogranulaciji i bez pravog arhitektonskog oblika. Analogije u
Panoniji, ali one dijelom pripadaju IV st., dosta su od nalaza u
pa rub granula ima ulogu okvira, a ne edikule. To vrijedi i z.a
iz Novalje iz sredine IV st. sa sieima. Edikulu
jo i na laminama iz Tekije (Transdierna), neto istarijim, s tom razlikom
to je na njima edikula prikazana na sa stupovima, kapitelima,
akroterijama itd.
86
Samo je jedna edikula iz Tekije shematizirana, i to ne u
okviru od granula, nego presavijanjem srebrenog lima.
87
Kao najbliu analogiju
edikulama iz moemo navesti jednu figurainu kompoziciju (amulet)
iz Zadra, zapravo njezin kalup s likom Serapisa, u edikuli, koji je sluio kao
amulet
88
Vie po namjeni, ne po sadraju iobliku) od metalnog
lima otkrivenoje iu grobnicama u nekoliko balkanskih oblasti, u
zemljamaDasareta iLabijata, ikod ilirskih Daorsa iJapoda, od kojih su posljed-
nji bili pomijeani s Keltima, po miljenju Strabona (IV, 6, 10: Iapodes, per-
mixta iam IllyriisetGalis gens ...)88a
Ikonografski prikazi tema unutar edikula su dati na s
tijelom en face iglavom uprofilu, s naglaenim kontrastom plone poz.a-
dine ivolumena prikazanih likova, to njihovu punu reljefnost. Stvarni po-
redak figura - personifikacija na kutiji nije nam poznat, iako bi to, s obzirom na
njihovu sadrajnu cjelinu, bilo korisno znati, ukoliko se radilo ojednoj tematskoj
cjelini. Vjerojatno su pojedine bile poredane po mjesecima.
13a. U lijevoj edikuli, s pogledom na stoji muko golo boanstvo, atletskog
izgleda snaglaenom muskulaturom. Lijeva nogaje ustranu, a teite
na desnu. Nije posvejasno to boanstvo ima na glavi. Vjerojatnoje
to bujna kosa svijencem. Boanstvojeprikazano kao mladoliko, u punoj snazi.
Desnuje ruku ispruilo naprijed iprema dolje; u njoj dri snop munja; lijevom
se rukom, presavijenom u laktu, oslonilo na dugi tap (skeptar), preko ramena
mu je egida, titod kozije koe. Sasvim dolje, ispred desne noge, pri-
kazan je orao rairenih krila (desno od okrenut glavom ka bo-
anstvu. U frontonu iznad ovog prikaza prikazan je ponovo orao, sa glavom
okrenutom na suprotnu stranu od orla uedikuli. Uz lijevi rub edikule, pri dnu i
XA Mano- Zisi 1957.,33-39,T. XXIII-XXVIII. Cf A. Badurina 1976.,T XV (Paulinusav reli-
kvijar iz Triera), T XVI iT XVIII CRelikvijar iz Intereise, muzej uMainzu inv. br. 0-4253 i0-
4564) iT. XVI! CReJikvijariz Bonna, inv. br. 1697).
X7 Mano- Zisi 1957.,37,T. XXVI.
xx M. 1965.,97ff,sl. 5.
sX"M. Garaanin 1976,273-283, posebno 279 ibilj. 31.
188
IVO BOJANOVSKI
u visini glave boanstva, vidljive su rupice za Sasvimjesigurno da boan-
stvo na opisanoj lamini predstavUa Zeusa- Jupitera, kao ina okovu iz Intereise.
9o
otkopanom na groblju iz IV S1.89 Njegovisu atributi orao sa krunom besmrtnosLi
iskepLar u lijevoj ruci. Na glavi mujevijenac sa kojeg niz vrat pada traka, kao i
na kutiji iz Intereise, na kojoj se mitoloka tema ponavlja dva puta
91
Oraojeptica besmrt nosti ,odnosnoSunca,sa krunom besmrtnosti
92
U desnoj edikuli oblika prikazanoje golo ensko boanstvo, po-
luizdignutih ruku, okrenuto nalijevo, s ogledalom u desnoj ruci. Pored boginje
stojimali krilati genij (erot) s upaljenom bakljom - Phosphoros okrenut buanstvu.
Figura boginje jenastala kombinacijomjedne muke figure kojoj su samo
genitainiorgani" smatraN. Cambi. Pred namaje boginja ljubavi i lje-
pote Afrodita - Venera. "Njene su karakteristike priprema toalete (gleda se u
zrcalu), a do nje erotkojijoj pomae u (vjerojatno dodaje pomasti).
U zabatu (iznad edikule s Jupiterom, I. B.) je orao, Jupiterova ptica, a iznad
Venere luna izvijezde.,,9J Nagornjoj usrednjem polju frontona,
uz polje nad Jupiterom prikazan je zec u trku na lijevu stranu,94 a uZ polje nad
Venerom grana, vjerojatno, mirte (lat. murutum, myrton - bobica
poznata ikao kojajojjebila U uglovima bilajesmje-
tena jedna zvijezda (lijevi ugao moda napukao jo prilikom prikuca-
vanja, jerse na tom mjestu nalazio jojedan simbol Sunca. Pojednom
kasnijem mitu, Afrodita se rodila iz morske pjene (aphros) kod Cytherc, odakle
juje blagi zapadnjak (Zephyrus) prenio na Kipar, po se Venera naziva i
CIpria (Kipranka). U starom italskom kalendaru bio joj je mjesec tra-
vanj kada cvjetaju biljke. Prvog aprila se slavila svet kovina Veneralia u njenu
dokjenjendan bio petak- dies Veneris
95
No, prema ari iz Gabija, Venera
XY D. Gaspar 1971., 19. br. 25, sl. 62 (broj evi9-44bsu svi izIntercise =Dunapenlele =Dunauj varos):
N. Cambi, pismood 2. XI 1984.
YO F.Cumont 1966.. 154,240,336. Ovu astroloku koncepciju ibrojni spomenici Kasto-
ra iPoluksa (Dioskura) koji imaju (F. Cumont 1966.,72).
YI D. Gaspar 1971., 17, br. 12, bilj.152, sl. 47. erI'. A. Radnoti 1957a., 244, 267, 289, 324 ff., sl. 60.
92 OJupiteru uBosni iHercegovini vidi: V. 1928., 10l ,T. IL D. Sergejevski 1956., 3I. br
52,53; K. Patseh 1914.,192, sl. 79; V. Pakvalin 1963.,138-141. Cf. V. Hoffiller - B. Saria
1938., bl'. 6: Lj. 1966.,39. Cfr. W. H. Roscher 1890.-1897.. II, I, coL 618-762: E.
Hamilton 1962., 19-22. O orlu kao Jupiterovoj ptici besmrtnosti cf. F. Cumont 1966.,336, T.
XXXVII. l: heroizirani se podupire na orla apoteoze (aigle del I'apotheose) i97, n. 2;
240. n. 5; 337. 437, n. 2i458, kao iT. XXXVlJ,2iT. XXXVIII.
9) N. Cambi ,pismo od 2. XI 1984. ogledalojeslika due, ali iVenerinsimbol. Cfr. D. Gas-
par J97112, T. IX,sl. 18, 19i20 na kojima suprikazani likovipokojnika sogledalom ujednoj i
udrugoj ruci. Na T. X. sl. 21 j 22 ali mitoloki prikazi, ana T. XI,sl. n.24
l 26 fUllcbralni prizori: svina T. XiXl sprikazom - kutije (arca).
9" Zec.i esimbol plodnosti. je asociran s itemama obnove ivota. O prikazuzeca
na okovu i usp. bilj. 97. Zec.ie simbol septembra. ali ioktobra (H. Stern 19SI..
460,470)
95 W. H. Roscher 1884.-1890., l, lcol. 390-419: efI' E. Hamilton 1962,28ff. ipassim; v. sl. 173-
-176.
189
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
je"simbol mjesecasvibnja",96 toje, vjerojatno, kasnija tekovina rimskih ilustri-
ranih kalendara. U Rimu su rano Veneru s Astartom
i Afroditom. Umjetnostje prikazuje kao boginju vanredne ljepote, kao
tojeAfroditaMilonska(Louvre, Paris) .Ukupnadimenzijaovegarniture
ca je5,2x4, 8cm.
13b. Potpuno s istovjetnim prikazima, kojajebila rastavljc-
na na tri dijela (dim: 5,2x4,8 cm)

13c. U donjem dijeJu kompozicije na (dim: 2,8x4 ,8 cm; T. V, 6) prikazanaJe
enska figura odjevena u haljinu s rukavima kojajoj pada do zemlje. Kroz tro-
dijclnu transparentnu tkaninu, na kojoj se jasno razabire predivo, se vitka
figura i zaobljene grudi boginje. Okrenuta je nalijevo, kao i sve ostale figure
ovogfriza. Ucijejoj figuri sejedinstvenstil kojem ritam daju likovi lavo-
va ijarca u trku. Na glavi boginje je vijenac, a kosa kao da je "u
(crobylos ?). Preko ruku dubokojoj pada plat (velo), koji se
iznad glave formira u obliku nebeskog svoda. Boginja u rukama nosi dvije go-
baklje. U gornjem pravokutnom dijelu prikazana je figura Java u
trku nalijevo, a uslobodnomprostoru iznad lavaje mladi Mjesec.Lavje,
znak, jedan od dvanaest uzdu ekliptike. Lava su
Rimljani smatrali simbolom mjeseca srpnja Uula), odnosno augusta (i jednog i
drugog), prema raznim varijantama.
98
Laminajena desnoj strani
yt\ N. Cambi, pi smo od 2. XI 1984.
lJ7 zabatu je Jupiterova ptica orao (orao kao solarna ptica. iskrunom besI11rtnosli u kl.iunu.
koja prenosidue do zvijezda; F Cumont 1966., 154, 162, 240) , a u desnom uglu zec. ZecJe
prikazan ina objektu mauzoleja II (Zakmur )kod mauzolej je bio ukraen reljc:fi-
ma Trilona kOJi, kao iSirene, personi fic iraju po voljne vjetrovekoji nose due ugomje sfere (F.
Cumont 1966.. 147 ff) te prikazom zeca koji na veliku koaru punu groda, dok ga erot ,
krilati genije. hvata za ui (v. ibilj.94). Upitanjuje simbolika, pa O.Sergejevski (1944.,
2-5. sl. 3) zeca dovodi u vezu s kultom Oioni sa. a vezan je za zagrobni ivot. Iako se D.Serge-
jevski koleba da li se tu radi zaista osimbolu ili ornamentu,mal odalje isam
da zec iz ima karakter. Naprotiv,za isti motiv nasteli iz Breze (ibidem, 14-16)
za zeca urukama djeteta ne smatra da ima taj karakter: tu.ie zec samo omiljena ivotinja u dje-
rukama. Inaokovu kutija izFenekpuszta i Kisarpasa (o Gaspar 197112 , br. 46 ibr. 50).
obje sa prizorima povorke (Thiasos) i godinjim sezonama, na pr voj melOpi vidimo
sa srpom u desnoj ruci ,s tom razlikom to mu je ruka sputena, a u naem uz-
dignuta,dokjena metopi prikazan sa zecom u desnoj ruci .SI sadraj se po-
navlja ina drugoj okovasmalim razlikama, dok su dva ostala okova bila pokrivena scena-
magodinjih sezona. Utoku II svjetskog rata okovje uni ten, ali se dokumentacija. [
na okovu iz Kisarpasa vidimo istog sa zecom u desnoj ruci i zastavom ('7) na lijevom
ramenu.Oba okova su pripadala kutijamaIV st. Ina ovom okovu se srp uruci,ali.ie
figura, uglavnom propala. Usp.O. Gaspar J971,22, T. LI, sl. 8l-83 i23, T. LV, sl 87 i88. J na
kalendaru iz 354., zvanom Filokalov, kao simbol lllJ eseca oktobra javlja se genre scena - erot
sta vlja ukoaru ulovljenogzeca; v. H. Stern 1981.,460,T. XXX, 78 iXXXIII. 90. ToJe sezona
lova na i ptice. Osimbolici zeca vidi ibilj. 94.
YX kosu imaju Dijana na poprsju koje se u Britanskom j Apolon Belvederski u
Vatikanu. Kao boginja Mjesecas bakljom i mvelom, prikazanaje inajednom
mramoru koji reproducira E. Hamilton J962., 241 ("Diane au tlambeau"). Nj ene su predstave
190 IVO BOJANOVSKI
dok su na lijevoj tri rupe od Neizvjesno je koja se od
no ikonica nalazila uz njezin desni rub.
Na lamini je prikazana boica Dijana s buktinjama u rukama (Diana Lucifera),
boica Mjeseca, polivalentni kult kakav se formirao kontaminacijom s drugim
kultovima
9 9
Kao boica Mjeseca Artemida je imala vie raznih atributa,
kojima je i Lucifera. Na Tauridi su joj u stara vremena prinosili i ljudske rtve,
a pod imenom Ifigenija potovana je u mnogim mjestima, u Brauronu u Atici
IOI
pod imenom Brauronija. rOO Kao Diana Lucifera u rukama dri plamenove. Na
jednom staklenom privjesku iz Salone prikazana je sa dvije baklje. I u ovom
baklje Dijanu kao boicu Mjeseca, upravo onako kako joj se
Glasnik u Euripidovoj tragediji "Jfigenija u Aulidi": "Zeusa zvije-
rima krvnice, to svjetlo iri, sipa nam" .I02 Naa Dijana iz Aequuma
ima obj e baklje, ali nema vela.
I03
motiv je i na fresci iz Casa del Poeta
tragico u Pompejima.
I04
Tri dosada navedena boanstva su simboli lipnja (J upiter), svibnja
(Venera) i srpnja ili kolovoza (Dijana)".I05
13d. Lamina s likom mukog boanstva, u dva fragmenta (dim:
2,4x3,9 cm; T. VI, 2). Prikazan je lik mladolikog i atlelski razvijenog boga koji
"ima radijainu krunu oko glave i u rukama ... " N. Cambi u njemu prepozna-
je sasvim jasno Heliosa, rimskog Sola. Sol jutrom izlazi iz Oceana i u svom se
sjajnom penje uz nebo. opet silazi u Ocean (tu su Helijeve
kapije) i ulazi u mrak. To je slika dnevnog kruenja Sunca. nastavlja put u
zlatnom i obilazi Zemlju oko sjeverne polulopte. Ujutro se opet u
svoj dvor na istoku . O Helijevim kolima i o njihovom nebeskom i
"podzemnom" kruenju Homer jo nije znao nita. Kasnije je Helije, sin Titana
Hiperiona, bio s Apolonom, bogom Sunca, koji sve vidi i koji je prvi
ljude vjetini medicine. Rimski Sol je s Helijem; on je simbol
vidljivog puta Sunca zvijezdama, koji prolazi kroz 12 zodijakovih
Njegov znak je lav, simbol mjeseca jula ili augusta (i jednog i drugog,
vrlo raznolike. pa i kontradiktorne. se prikazuje kao lovkinja s lukom i tulcern. a
kao Dijana iz Versaja s nazubljenom krunom na glavi CH . Stern j 981 .,440, T. IX. 24). Sama ri-
crobylos crobylos, Thuk I, 6; lat. crobylus. Tert. virg. vel. 10) "grba", odatle
perak. pramen. odnosno po uzoru na drevne Atenjane.
99 O ikonografskim prikazima pojedinih sezona i mjeseci kod Rimljana raspravlja H. Stern
1981.,432-475, T. I-XXXIX. Usp. i L. Laurand 1934., II, 488-492 u poglavlju "CaIendrier
romain ."
liM) O Artemidi - Dijani cf. W. H. Roscher 1884.-1890 .. I, I, col. 558-608; E. Hamilton 1962.,26 tl.
JOJ Analogije: Dijana iz Kapito/inskog muzeja. koja ima samo jednu baklju i veo iznad
glave. za razliku od Dijane iz kod Sinja (Aequum); cf. N Cambi 1985 , 415-433. po-
sebno ss. 426-432.
Jm N. Cambi 1980.,91 ff., sl. s. 93.
JOJ N. Cambi . pismo od 2. XI 1984.
JO' N. Cambi j 980.,9 j .
IDS N. Cambi , pismo od 2. XI 1984., a prema H. Sternu 1981., passim.
je koii
na odredenu aktivnost u tom Medutim,
i to u s
iT. XXIX,sl. 75 (Val. Lat. = Cod, Barb, Lat. n, 2154 iVat. Lat. n. 9135),
RIMSKI GROB)\"] NALAZ BOSNI
191
prema raznim varijantama),106 Figurajeokrenuta s
desnom ogrnuta platom na desnom ramenu,
je lav u trku njegov
slobodnom prostoru iznad njega odnosno Sunce
13e, Larnina udva fragmenta i (dim: 2,l
jemje figura mukarca
likovi seriji, jei lijeva strana, ali
od jersu na toj strani vidljivi dok ih na desnoj strani
bilo, Prikazanjeodrastao sa srpom udesnoj poluuzdignutOJ
u Odjevenje urimsku tuniku, dok mu donji
transparentna,rebrasto naboranatoga(ili putna N, Cambi
smatradajeto ljeta kao sezone ili srpnja".I07To
prikaz, samo to se javlja kao erot, nego kao odrastao
LJ gornjoj prikazan je u trku nalijevo, a u slobodnom
prostoru iznad njega Jarac znak zodijaka.
! 3f. neukraene pravokutne vjerojatno podlogeonih
cama za jedna (dim: i 2,Ix 1,6 cm; T.
na laminama koje, ustvari,
one na kojih uovom nema, Koliko ih je bilo
poznato, Ove slike i onkraj groba da olakaju
njen put "do .Toje poputbina u ivot koja
dua vine u Nauku o besmrtnosti dueprvi SLI Kaldejci
uIndiji, od su jepreuzeli uprvom redu iPlaton, Sutina
toga jedadobri odlaze u poljane, a zli uTartar. Neki
boravite dua prenose na Dilemuje astronomija
Suncaoko Trebalojemnogo vremena da filozofska
Stoici i dr.) dobre due "do ,da dua bude
(primljena zvijezde), Na tome su putu due
borbamas aprostor
seca uskoro
ivo O Heliosu - Solu usp. W. H. Roscher 19 sv, 66-67, col. 1137-1142 i E. Hamilton 1962,26,
27 159. Sol le Konstantma, A. Radnoti 1957a,268.
fm Na - kalendara iz 354. sa srpom i
(N, Cambi, pismood 2, XI 1984. iod 15, IV J991.; usp. H.
svijeta. a njihova nije uvijek
IV 1991., samo II tetrastihu kalendara iz 354, i na
cfH. Stern 1981,T. XXXI, 83
109 Usp, F. Cumon! 1966" 104-146, III de des 5mes")
j drugih, se i u

192 IVO BOJANOVSKI
Likovi na imaju soterioloko ieshatoloko
kao iu mastabamastarog Egipta. Ove su ideje vrijedile sve do kraja antike (na-
u irokim krugovima). U ovoj eshatolologiji Mjesec ima prvorazredno
a sudbina umrlih je povezana sa zvijezdama

Sve su to stara
vjerovanja koja su se i kroz carsko doba, pa ih tako i na
iz uPodrinju.
14. Srebrena (du. 15 cm, od koljka 5cm, a drak 10 cm; T. VI. 6)
licaje rijedak prilog ugrobnim cjelinama,III a je vezan za vjerovanje o
naravi due. Dua ne propada u smrti, ona se die krozatmosfe-
ru do Mjeseca i zvijezda. Tako "divizirane" due se kao zvijezde eterom i
hrane isparavanjem sa zemlje imora, prolaze kroz elemente zraka, vode ivatre.
rasprostranjena uvjerenja bila su da due ive u atmosferi ida na tom
putu trebaju hranu inakon smrti.1I2
15. Srebreni stilus, je gornji dio sa povijenom glavicom
(du. 7,9 cm; T. VI, 6a)"l
dj eg'ezni predmeti
16. eljeznemakaze(kare), kovane, potpuno korodirane (du. oko 15 cm). Navod-
no su, prema N. ujamu u kojoj jestajao sarkofag-
urna izatrpane.
17. eljezni no, potpuno korodiran (du. oko 10 cm). na isti kao j
makaze.
IIII F. Cumont 1966.. 177-252. IV poglavlje ("La Lune seJour des mons"). TomeJe mnogo dopri-
nijela iastrologija. Po tom mjesec koji brzo prolazi 12 znakova nebeska.ie
lada koja na zagrobni ivot (s. 180 ff.). ispomeni mrtvih 3. 7 i40 dana nakon smrti
od rtava koje su prinosilijoSirci (s. 180-182). Veza izmedu mjeseca isudbine dobrih
dua postojalaje kod Grka.Orfijci su mjesto (nebeski prostor) za skupljanjedua nazivali Ura-
novim prostorima ouran6s =nebo). Misti misterija) izraavali su se jezikom
simbola, likovnih prikaza iz profanog ivota; cf. Basler 1976.,86.
II I N. Cambi. (pismo od 2. XI 1984) iznio je miljenje da bi lica, vjerojatno, mogla biti vezana
uztrodijelni recipiJenl. Izgleda mi po ostalim prilozimada se radi odubljim vjerskim pobudama.
112 F. Cumont 1966., 107 ff; iz Sirije se kult vjetra nakon aleksandrijske periode proirio ina
-rimski svijet(F. Cumont 1899.. 94-97). Boanstva vjetra dio su (astronomske) religi-
je, koju su razvili babilonski u doba. Vjerovanje da su due ida
ih nakon smrti nose atmosferski vjetrovi biloje, posebno na Orijentu, iroko proireno, pa su Je
iprikazivali kao pticu (Seelenvogel); cf. W. H. Roscher 1890.-1897.,11,1,col. 233, s. v.lnferi.
II .' Stilusi su urimskim grobovima III iIV sl. iuSasama (D. 1965a., J2, T. X,
4. grob 15 - skoro ali bronzani primjerak koji autor definira kao odnos-
no medicinski pribor). te ugrobovima na Glasineu F.Fiala 1892., 405,gomoIV; Rusa-
F. Fiala 1894. ,732, gomo XVII; Okrugo, F. Fiala 1896., 448, gomo I,sve eljezni stilu-
si).Svi ovi nalazi pripadaju istom (irem) kao i U istom arealu Romanije.
kao prilozi u rimskim grobovima - gomilama. n'alaze se i spatule. noevi , pincete, i
dlijeta,sve predmeti od eljeza 0);efr. I. Bojanovski 1981. , 144 ff. br. 22. Usp.A Benac- B.
1956.. 16 = A Benac- B. - J.Sunik(wkopisni katalog Glasinca)
193
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ KONJEVIC-POLJA U BOSNI
e) Predmeti od stakla
18. Stakleni IacnlJ7arium zelenkaste boje (dim: visina 9 cm, visina grla oko 4,5 cm,
irina 4,8 cm; T. VI, 4). U staklenci nisu tragovi
Ova vrsta lakrimarija po svom tipu pripada balzamariju s ljevkastim grlom, ci-
vratom i krukolikim trbuhom, koji se razvio u kasnijoj fazi inci-
neracije. mu je po obliku ikrukoliki (?) primjerak, samo u broj-
nim fragmentima.
114
19 . Drugi iacrimanum je razbijen kao "nevrijedan". Dijelovi su prikupljeni
na rubu ceste kod sarkofaga (sl. l). Dno je deblje, a ulomci gornjeg
dijela tanj i. Osobno sam prikupio 17 ulomaka ovog recipijenta
Lijevan je od (zadimljenog) stakla. Ovaj prilog ovdje uvjetno naziva-
mo lakrimarijem, jer je mogao biti koriten i za pomasti (balzam), ali se na pri-
kupUenim ostacima ni su nikakvi tragovi. (T. VI, 5).
Ovim su svi predmeti iz inventara pogrebnog rituala i inventara
grobnih priloga iz nalaza na lokalitetu Luke.
NEKI PROBLEMI DATIRANJA NAlAZA
sama stilska obrada figura na ukazuje da rad pripada razdoblju
toreutske umjetnosti, to se uklapa u navedene Ono to ovu umjetnost po-
sebno valorizira Je pomanjkanje svake suvine dekorativnosti . Ikonografski izraz je
a figure na laminama djeluju poput simbola. Teme su rimske, bez sinkretizma. Likovi su
dati proporcionalno, izraajni su i dobro impostirani. Rimski je i ornamentaini dio (uokvi-
renje), to i N. Cambi, pa ova lamina sa zabatom i pravokutom na rimske
kalendare, poput kalendara iz 354. koji se katkad naziva i Filokalov, i drugi.
Reljef iz je visok, a volumen figura odvaja se od pozadine koja je prazna.
Lica su individuali zi rana, s pogledom upravljenim u daljinu i u istom pravcu. Likovi su,
dati enface, u profilu i poluprofilu, a glave u profilu. Likovna i interpre-
tacija svedena je na osnovne crte.
Carev lik na kvadratnoj lamini datira ovaj sarkofag u doba vladavine Septimija Severa,
i to, kako zaklj N. Cambi, u vrijeme oko 193 . godine, kada je i nastao. Me-
on se javlja i kasnije. To je, po Cambiju, tip portreta sa srpastim pramenovima na
i ove stilske konkordancije, a napose izgled careve kose i brade , kao i cijeli
koncept carevog lika, na vrijeme pred sam prijelaz I u III ili neto malo
kasnije (T. V, 2).
Sam vremenski i tipoloki pripada radionicama l i II koje
se jo uvijek oslanjaju na uzore. Razvitak od - okova
114 Kako su predmeti iz provaljenog groba (sarkofaga) u brzo postali
"robom", vidi se i po ljudima koji su ih otkupili od radnika : lakrimarij je otkupio Redo
iz Nove Kasabe, Belerofonta bez Pegaza Kojo V. P. 6533 pogon
onaj isti koji je trebao nadzirati radove, a Belerofonta s Pegazom Ahmet iz Donje
Dubrave kod Tuzle, itd. Usp. bilj. 84.
194
IVO BOJANOVSKI
do tehnike limenih (Iamina) i panonskog okova II I i IV bio je jo dug. Ni
tipoloki ni stilski jo se ne uklapa u, dobro poznati razvitak za nakit u
Panoniji od III do IV iz opisa pojedinih dijelova, koji su pripadali samoj
kutiji iz jasno se vidi da ne odgovaraju tipovima tzv. tekog okova
koji nalazimo na brojnim tipovima kut0a iz Intercise od III do V

Ako uzme-
mo u obzir i srebrene ukrasne (lam ine), okov iz je posve lagani okov
koj i se sastojao samo od tordirane srebrene na poklopcu i srebrenog okova za bravu s
Izuzevi arke od bronze, na iz i nije bilo
drugog okova, osim navedene srebrene sa mitolokim pri zorima,
koja je pokojniku trebala na dalekom putu uzagrobni iVOt.
116
U taj kompleks
spadaju i Meduze (Gorgone), simboli lunarnog mita i Sunca, koje imaju apotropejsko
dj elovanje. namjenu (funkciju zatite) imale su i Belerofont - scene, pa i carski
portreti na manjim medaljonima iz III

Tip samo s i s okovom za bravu bio je proiren u Italiji i u zapad-
nim provincijama. Po miljenju A. Rad n6tija, jedan od proizvodnih centara takvog oko-
va nalazio se u I i JJ i u Dalmaciji. Zapravo, sam tip okova formirao se u Italiji,
odakle je, moda neto pojednostavljen, preao u Dalmaciju a potom i u Panoniju II;
broj primjeraka ovog tipa javlja se u III dakle, neto kasnije od kutije iz
Razvitak okova u Panonij i se i dalje nastavljao s formiranjem tzv. tekog
okova raznih tipova, o je neto naprijed. U lntercisi broj takvih
javlja se u IV kad i proizvodnja. to se dalj-
njeg razvitka, posebno figuraino ukraenih s okovom, njihova proizvodnja u
Panoniji i u njoj susjednim oblastima tek nakon vladavine cara Aurelijana (270. -
-275.), a onih medaljonskog stila odgovara vremenu prve tetrarhije . Paralelno s na-
vedenim tipolokim razvojem koriste se i dvije vrste okova koji su po materijalu
i njegovoj izradi: teki lijevani (gegossen) i jaki , ali laki, kovani (gepraeglen) okov od lima .
Sastavni dijelovi brave su lijevani (kao i a (Griff) su lije-
vane. To je due nego stogodinji razvitak panonskih kutija.
Druga grupa kutija s lijevanim okovom, kako smo rekli , bila je proirena u
dijelu Carstva. Proizvodni centri ove velike grupe nalazili su se u Trakiji, na donjem
od sjeku dunavskog limesa, gdje se proizvodilo mnogo oruja, posebno paradnog
I I , Svestranu analizu na osnovu broja kutija iz Panonije dao je A. Radnoti 1957a. , 241-253,
sl. 53-58 (rekonstrukcija kutija). To su: I)" mit Winkelband versehen Kaestchen" (s i. 53); 2)"
mit se heibenfoermige Beschlaege" (sl. 54); 3) "mi t Kanten - Besehlaege" (sl. 55) 4) " mit brei-
ten Streifen bedeckt" (sl. 56); 5) "mit Winkelbesehlaegen gennant" (sl 57); 6) "mit Besehlaegen
voJ!staendig bedeekte Vorderseite des Kaestchens" (s l. 58) Usp. j ss. 294-295. sl 58-97 + ka-
talo: okova, 321-363.
11 (, F. 1966., 206, 207: primjeri su iz Evrope (Scarabantia, Atena, Rim) s astralnim si mbo-
lima, polumjesecom i es tokrakom zvijezdom, ustvari, Suncem. Luna i Sunce su simboli ne-
prolaznosti; efr. D. Gaspar 1971.,30.
117 A. Radn6ti 1957a. , 273-275.
I I, A. Radn6ti 1957a. , 293; cf. C. Pat sc h 1926., Bb. Sp. 222 ff. i A. Gnirs 1915, 122, A. Radn6ti
1957a., 295.
195
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ KONJEVIC-POLJA U BOSNI
(Paraderuestungen)1l9 Taj se proces relativno brzo irio pri jeglavnu ulogu imala
vojska, tejedoao iu neposrednUu svezu s Panonijom, gdje se u
sve utjecaj okova. Centri proizvodnje postaju Serdica, Sirmijum, pa i Siscija,
to tamo gdje su bile osnovane kovnice novca i pogoni za proizvodnju oruja,
napose paradnog, zato se upotrebljavala tehnika lijevanog lima (Blechtechnik).'2o
iz pokazuje i neke panonske utjecaje, ali su oni, ipak, donekle
(N. Cambi). Konstrukcija brave nas na starije italske forme, koje se ogle-
daju iu formama uokvirenja. Samsadraj srebrenih laminavjerojatnojeinastao u krugu
najbliih proizvodnih centara(vjerojatno na liniji Argentarija- Sirmijum) koji su radili u
tehnici lijevanog lima.
121
To je, ujedno, i vrijeme proimanja pojedinih tipova
- italske, dalmatinske, zapadnoevropske i ke proizvodnje- koje, po
liku SeptirnijaSevera na kutiji iz pada u drugu polovicu 11 Na kutiji
iz dolaze do izraaja sve proizvodnekole.
U vrijeme Septirnija Severa (193.-211.), koji je i sam 201. boravio u Sirmijumu, a
moda i u Argentariji, gdje su podignuti spomenici najprije njemu, a kasnije i sinu mu
Karakali, proizvodnja srebra je uvelike bila razvijena.
122
Prvi procuratores metalIo-
rum Pannon(icorum) et Delmat(icorum) spominju se od 160. godine. Ujedinjenje
oba metalna saltusa biloje zavreno jo u vrijeme Marka Aurelija (161.-180.) U vre-
menskom okviru od Hadrijana do Septirnija Severa, a svakako i dalje, je i
proizvodnja srebrenog lima u officinama Argentarije, a u pojedinim pogonima uz velike
logore, kakavjebio ionaj u Sirmijumu, gdjesu se, moda, proizvodili i sa
ukraenim srebrenim i okovom, dakle i prije nego to su ovdje
osnovane kovnice novca,123 koje su imalei posebne officine zaizradu paradne i luksuzne
robe. Naalost, zasadaje kutija iz osamUen primjerak ove vrste ali od
bronzanog"lima" se u Upravi rudnika i flotacije srebra u Sasama kod Srebrenice),
a da bi se o tome moglo govoriti neto Valja se, ipak, nadati da i velike
nekropole oko Sirmijadati neto od toga materijala.
dakle, potpuno objanjenje koje bi bolje razjasnilo ovaj okrnjeni friz iz
s likovima boanstava i personifikacija i njihovih zodijakalnih simbola, pridru-
IIY A. Radn6ti 1957a.,294.
1211 A. Radn6ti 1957a.,294 ff.
121
A. Radn6ti 1957a., 294-295. Neki nalazi iz Intercise ukazuju na Sirmijum kao mjesto proiz-
vodnje okova i kutija u prva dva decenija IV st., kao npr. okov n. III s limenim aplikacijama,
likom Merkura i scenama iz Heraklovog mita, i Sol - kvadriga (A. Radn6ti 1957a., 248). Cr.
D. Gaspar 1971., 34 (Kaiserkult). Carskomkultujeasociran ikult Herkulesa(ibidem, 33 tT)
122 l. Bojanovski 1988., 198 ff., bilj. 34, 35, 37, 38, 41,42(s.v. procuratores). Cfr. 1. BOJanovski
1982.,89-120,sl. 1-3 iT. l, II iVII; usp. I. Bojanovski 1972,38-44,sl. 1.
123 Kovnicau Sirmiju (SIRM) bilajeotvorenatek u doba Konstantina Velikogoko 320., aliJe us-
koro bila zatvorena da bi je zamijenila kovnica u novom carskom gradu Konstantinopolisu
(330.). Ponovo je otvorena 346., ali je opet zatvorena 367., pa se u njoj lijevaju samo zlatne
ipke. Opetjebilaotvorenaza caraGracijana, pa uskoro sasvimzatvorena; v. B. Zmaj 1953.,
13-16. Kovnicu u Sisku (SIS) otvoriojecar Galijen 259., ali jes radom potela 262. g. Usp. N.
N. Siscia J 1931., 3 ff. Sisciajeostala sve do svog pada (propasti) 387. g. kovnica Carstva
(ibidem) Cfr. R. Goebl 1953.,5-31.
196
IVO BOJANOVSKI
ujem se H. Sterna kojima je svoje izlaganje o Oltaru iz Gabija na
rijct: i Anio - "nisam (potpuno) kadar da shvatim namjere i smisao ovog predmeta" .124
Pogotovo ne zato to astraini ciklus iz nije do nas dopro kompletan, za razliku
cl poznatih nam kalendara tipa (karaktera) , kakvi su Oltar iz Gabija (otkri-
\" n 1792., sada u Louvreu) i Ciklus mjeseci iz Tanaisa (de Tanis) u Egiptu 1883. ,
sada u Britanskom mu zeju), oba pove za na sa zodijakalnim oznakama, a k tome jo oba
imaju punih dvanaest mjeseci ,m koliko je prizora, vjerojatno, imao prvobitno i zvjezda-
ni ciklus iz Oba navedena kalendara datirana su u I i prvu polovini II
kalendar, sa simbolima zodijaka, iz el-Dema u Tunisu, pripada kraju
Il i I II pa je, otprilike, savremen nalazu iz a izveden je na velikom
mozaiku koji evocira vjerske ili slike boanstava - zatitnika pojedinih mjeseci,
a samo tri slike cikJusa prikazuju sezone (juni, juli i septembar). 126 Od dvanaest mjeseci je
sedam imenima kako se normalno piu u latinskom jeziku: lanuarius, Februarius,
Iunius, lulius , September, November, December, dok Marti as , Apriles, Maias , Avgustas
i Octobres imaju pridjevski oblik imena u akuzativu plurala . Ako, dakle, "kalendar" iz
i ne bismo mogli tretirati kao pravi kalendar nego vie "kao neku za
vreme nsko orijentiranje" ,127 ipak nekompletnost ovih prizora doivljavamo
kao veliku tetu i veliki gubitak za nauku.
Po svom sadraju "kalendar" iz najblii je Oltaru iz Gabija i zodijaku iz
Tanaisa, na kojima su prikazana gl avna boanstva i njihovi atributi, s njihovim
oznakama, pa prema tome ima sve elemente kalendara, dok ostali latinski ciklusi mjese-
ca (nj ih 19 na broju) uglavnom, evociraju glavne (Mamuralija, Veneralija,
Natalis Mercurii , Natalis Dianae, Isija, Saturnalia, Pro salute rei publicae (l. januara),
Pro salute Imperatori s (3 j anuara) = Adventus Anni novi (1 .-3. januara), Lupercali a itd,
i razne fenomene u sezoni , kOJ ima poljske radove, proizvode zemlje, sezonu lova,
hvatanje ptica itd. Kadaje o reljefnim slikama iz mi se
da je u pitanju, ipak, neka vrsta kalendara koj i je do nas, doao nepotpun, a koj i je
izvorno, vjerojatno, imao punih dvanaest mj eseci, pa i duplikate za dva mjeseca. U
nJ egovu se sastavu javlja i jedna personifikacija za mjesec lulius, odnosno personifikaci-
ja ljeta kao sezone, te po tome kronoloki stoj i dvije poznate nam serije, onih iz I
i prve polovice II i niza (njih 19) ciklusa iz kasnijeg vremena, u kojima
preteno dolaze " image de genre", po se sadrajno razlikuju od dva najstarija cik-
lusa - Oltara iz Gabija i ciklusa mjeseci iz Tanaisa.
128
!l . Stern 1981 , 435: "nous sommes hors d' etat de comprende la destination et la signification de
, < cet objet' . a odnosi se na naj stariji kalendar iz Gabija (I'autel de Gabies) iz I st. carstva.
1- H. Stern 1981.,434 ff. (L' autel de Gabies) i 435 (Le cycl e des mois de Tanis), oba s 12 mjese-
ci u godini. pri je svaki mjesec prikazan s astronomskim podatkom, evokacijom neke
vj erske ili nekim fenomenom sezone. Ova dva naj starija rimska kalendara mogu se
datirati u prvu ili u sredinu rr odnosno kao donju granicu postanka
u Il cf. H. Stern 1953 .. 220-221 i H. Stern 1981 .. 432, biJj. 2.
12(, H. Stern 1981 , 435-439, T. III, sl. 6 (mozaik mjeseci) i T. IV- VII, sl. 7-22 (detaUi Le pavement
d'l Djem, Tuni sie).
ll': . I . Cambi , pismo od 19. VI 1991.
I,X H. Stern 1981.,435-439.
kalendara,
iu
zaIllmaju isavremene mislioce kao
ivola i smrti
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ UISTOCNOJ BOSNI
197
Uz ulomak kalendara na kamenu iz
tome, ulomak kalendara iz rimske
Na ulomcima kalendara iz poPatschu, Nimfa U)
pridrava trbuastu posudu; desno od prikazanajetrumfalna (quadriga)
jeuklesan nepotpuni akrostih: lullus sumCllmsuctus
messem arborfum....... Kalendar iz
bio preuzet iz kraja, IZ u
II Na drugom ulomku je Ovan, znak zodijaka za
-april (20. III 20. IV). Oba daje u " i III i u Bosni bilo
Ovdje raspravljati ni idejnoj osnovi vjerovanja u posmrtni ivot pravednih
se formiralo u carsko doba na osnovu filozofskih kola. je o
torne ali usput. No, moda se izato ukae prilika.
samo na neke radove te vrste, upravo arheolokim IJO OSlala
otvorena neka pitanja, najvie na jebio provaljen i
12\) K.Patsch 1910.,182-190, s.187ff. 7(vis.O,157 ir.O.15m)i 8(v]s
ir.O,12cm)sI.12i 13 WMBHXII, 1912, 146-147
uo Na prvom mjestu rad F Cumonta 1966.. jesvestrano iduboko zahvatio
tiku simbolizma, ito na osnovu
do danas. Istakao bih irad O. 1971., lill, aposebno
Probleme" analiza motiva Tom 1971.11, 26-39i Tarr; l
osnovu brojnih nalaza
u ali idrutvenih i tllozofskih ina rad
Baslera 1973, 267-276, na bazi nekih elemenata i motiva bazilike u
Zenici, kao ina rad autora iz 1976., 79-96 o elementima usimbolici po-
sebno bih elio upozoriti na N. Cambi 1967.,55-78, T. IX-XIX, O personifikacijama
doba na Salone - clpusima i sarkofazima, 1988.,5-202.T.
J-XXXI!, s simbolike i u ivotna
istaknuti I plodni
radovima. Istme o tim stvarima"jednako
je iJ. Kribl 1982., 5-63, u radu KOJi nas uvodi ta
jepred nas inalaz iz o smo
6
198
[VO BOJANOVSK[
Dodatak
A RHEOLOKI NAlAZI IZ NOVE KAS.4BE
U Novoj Kasabi na Jadru vodili su se svi kupoprodajni i
razgovori u vezi svih okolnosti nalaza i prodaje "blaga" iz sarkofaga u
a iz Nove Kasabe su bili i svi radnici N. To nam je
dalo povoda i priliku da istraimo i arheoloki fundus ovog naselja koje ima vrlo dugu
tradiciju . Nova Kasaba je manja centar najblie okolice, s poznatom damijom i
minaretom od zelene sige (petrografski sastav je andezit tuf), a uz damiju i s manjim
naseUem te i zanatskim dijelom.
IJI
Tom je prilikom u Novoj Kasabi otkrive-
na i bogata ostava od ukrasnih (3 primjerka) i bronzane dugmadi (434 primjerka),
to otprilike, ostave (depoa), dok je ostalo, navodno, propalo. NaJaz je dati-
ran u stariju fazu kasnog bronzanog doba (Br. D - Ha AJ).132 U zaseoku Vranovina, u
dvoritu Sulje su fragmenti rimskog crijepa, a izoravao se i tesani ka-
men i malter. se da se iz nj iva (danas livada) obilno izoravaja i rimska cigla, te
da je kod Kamena uz Jadar), navodno, bija i "crkva", vjerojatnije jedna rimska villa
ruslica. 133
U blizini S. nalazi se i dio rimske stele sa dvije polufigure (dim.
54x55 x l8 cm). ena u zatvorenoj desnoj ruci dri ovalni predmet (nije jabuka, a bliije
jajetu). Na glavi joj je veo koj i pada i preko ruku, a ispod vela marama. Poloaj lijeve
ruke je nejasan. Mu, neproporcionalno velike glave, dat je u poluprofilu, okrenut eni;
glava je en face. Desnom rukom obujmio je enu oko njenog desnog ramena tako da se
lijepo vide svi prsti desne ruke. Gologlav je. ali se frizura ne vidi jasno. U lijevoj ruci
dri neki duguljasti predmet, dug 9 cm koji podrava s dva prsta (palcem i kaiprstom')),
svitak (volumen), to da je rimski Detalji nonje nisu posve jasni.
se da mukarac preko lijevog ramena nosi nabranu togu kojaje bila nacionalna rim-
ska nonja. Visina figura iznosi 48 cm, a irina polja 40 cm. Izrada je slaba, rad lo-
kalnog, nevjetog majstora. Vremenom, lica figura su Gornji i donji dio spo-
menika su propali. Kamen je lokalni ljutac (?). Rub spomenika je istaknut, a fi gure smje-
tene u plitku niu. Ornament ruba je vitica, ali se slabo vidi. Na spomeniku su prikazani
ljudi to i njihova nonja i - svitak
134
Nova Kasaba je leala na glavnom putu Sarajevo - na Drini, udaljena od
12 km, a isto toliko i od Vl aseni ce. Od starina je bila vano usputno naselje.
1) 1 A 1961.,225-249.
B. 1975.. 11-14, sL l i T. L
m I. BOJanovski 1981., 146 i 174 ff, br. 32. sl. 4.Vila je mogla sluiti i kao putna stanica, za
jelo i odnosno taberna (gostionica) sa talama i sobama (konakom) za goste.
nje cursus publicusa bilo je u razno doba u reiji i na otkUpu, ali i kao kuluk; cf. D.
Sergejevski 1943., 127. Za cursus publicus vezana.ie i dravna pota. Na mjestu
ma i gostionica se, dosta sitnog novca (Hai kod Gromile u starom
ipovu, Klepci kod Kazanci kod Gacka i dr.).
I )" I. Bojanovski 1981.,147, sl. 4. cf. A 1961. , 237.
199
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
Kroz naselj euNovoj Kasabi vodiojeirimski put i, kako mejeobavijestio Meho
stanovnik Kasabc iradnik na cesti, prilikom obnove puta 1968, biojeotkopan stari rim-
ski kolnik, navodno,od kocke,J35 Idokse rimsko naselj e(villa ili vicus) nalazilo vie uz
obalu Jadra- udananjem zaseoku Vranovina je da se u tom nazivu
ime srednjovj ekovnog sela?), dananji centar nalazi se uz samu cestu ,Put je, dakl e, i u
rimsko doba vodi o trasom kao idananja cesta,trasiranjood Rimljana,a moda iu
kas nobronzano doba, kako je pokazala ostava iz Nove Kasabe
L16
Na srednj ovjekovno
naselje uVranovini ukazuje srednjovjekovna nekropola uNovoJ Kasabi , na
kojoj se 10 u obliku sanduka istela, a na lazi se ispod Vranovine blizu
desne obale Jadra,m iNove Kasabe na iljastoj ivisokoj stijeni nalaze
se ruevine srednjovjekovnog grada Kuiata koji je ovaj drum nadzirao u sred-
njem vijeku (1435,,1410,; 1396, i u osmansko doba ,DsSama Nova Kasaba,
kao tojoj iime kae, osnovanajeuosmansko doba, Osnovaojujeiunjoj kao svoju za-
dubinupodigaodamiju Musa-paa,budimski vezir,zakladnicom (vakufnamom) iz 1643,
Biojeto rodom iz iPljevalja, Poginuo jeupomor-
skoj bici kod Negroponta kao admiral (kapudan-paa), godine nakon izgradnje na-
selja idamije uJadru, 139
11.1 Cf. Ph, Ballif 1893, , 40 navodi "",im ladarthale aufgegrabeneStrassenpflaster", Usp, I. Boja-
novski 1981. , 146 ff. i174(trasaceste: Karaul a- Sikira- Mramorac (milj okaz?, dolinapoto-
ka Lukavice - Han Podgora naJadru - Nova Kasaba naJadru - - odakle
se nastavlja uz iniz Drinu,
13r. Vidi bilj, 132,
1)7 , 1971 , 68, Cf. A. 1961. ,237 ff. ,lok, sa 10 spomenika. estsan-
duka i
m H, 1953,,13; cf. E, 1979,, 480 ff.
I3Y A. 1961,,225-23 4 (hi storijatnaselja) i235-249 (arhitekturanaselj aispomen ici ).
200
IVO BOJANOVSKI
IZVORI
CatulI. = C. ValeriusCatullus, Carmina.
Cic. Off. = Cicero,De officiis.
Cod. Barb. Lat. = Codex Barb. Latinus 2154.
Colum. = ColumelIa,De re rustica.
Fest. = Sex. PompeiusFestus, Deverborum significatione.
Hor. sat. = Q.HoratiusFlaccus, Saturaesive serrnones.
Itin. Anton. =Antonini Augusti itineraria provinciarumetmaritimum.
Iuv. = luvenalis, Saturae.
Not. dign.=Notitiadignitatum,ed. O. Seeck, Berolini 1876.
Petron. =Petronius, Satirae.
Plin. nat. = C. Plinii Secundi Naturalis Historia libri XXXVII , in aed. Teubneri, Lipsiae
1906.
Tab. Peut. = K. Miller, ltinerariaRomana, RoemischeReisewerkan Hand derTabula
Peutingeriana. Stuttgart 1916.
Tert. virg. vel. = Tertullianus, De virginibus velandis.
Thuk. = Thukydides.
Varro ling. = Varro, De lingua Latina.
Vat. Lat. = Codex Vaticanus Latinus 9135.
SKR-1CENICE
ARR - Arheoloki radovi irasprave. Zagreb.
AV - Arheoloki vestnik. Ljubljana.
BMC - British Museum Coins. London. (H. Mattingly, Coins ofthe Roman
Empire in the British Museum, l-JI ,London 1950.).
Bull .Com. - BulletinodellaCommissioneArcheologicaComunaledi Roma. Roma.
CIL - Corpus Inscriptionum Latinarum. Berolini.
Coh. - H. Cohen, Description historiquedes monnaies frappees sous I'empire
romain. Graz 1955.
- i za kulturnu istoriju Bosne. Tuzla.
ELU - Enciklopedija likovnih umjetnosti. Zagreb.
GodinjakCBI - Godinjak. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.Cen-
tarza balkanolokaispitivanja. Sarajevo.
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo.
RE - Paulys RealencyclopaediederAltertumswissenschaft(izd. G. Wissowa
- W. Kroli). Stuttgart.
RIC - H. Mattingly - E. A. Sydenham, The Roman Imperial Coinage, I-Il,
London 1962.
201
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
Symbolon - lahrbuch fuer Symbolforschung. Basel.
TIR K 34 - Tabula Imperii Romani K 34 Sofija - Naissus - Serdica - Thessalo-
nike. Ljubvana 1976.
VAHD - Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Split.
WMBH - Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina.
Wien.
M. R. ALFOELDI
A. BADURINA
PH. BALLIF
E. BARBIER

M. BAUM -
D.
A.
A. BENAC-
B.
A. BENAC-
B. - 1. SUNIK
.
I. BOJANOVSKI
UTER4TURA
1957. Schmucksachen. U: Intercisa II (Dunapentele).
Geschichte der Stadt in der Roemerzeit. Budapest,
1957.,399-475.
1976. relikvijar iz Novalje. Materijal XI1,
IX Kongres arheologa Jugoslavije u Zadru 1972. ,
Zadar, 1976.,283-295, T. I - XVIII.
1979. Leksikon ikonografije, liturgije i simbolike zapad-
nog Zagreb, 1979.
.1893. Roemische Strassen in Bosnien und der Hercego-
vina. Teil I . Wien, 1893.
1962. La signification du cortege represente sur le co u-
vercle du coffret de "Projecta". Cahiers Archeolo-
giques XII, Paris, 1962,7-33.
1973. elementi u temelj ima crkve bosanske.
Radovi Muzeja grada Zenice III, Zenica, 1973.,
267-276.
1976. elementi u simbolici Dobri pastir
XXII, Sarajevo, 1976., 79-96.
1959. Prvi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sa-
sama. Ill, 1959.,23-54.
1960. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sa-
sama. IV, 1960. , 3-31.
1961. Nova Kasaba u Jadru. Godinjak Drutva istori-
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 196 J, 255
ff.
1956. Glasinac. Dio l. Bronzano doba. Sarajevo, 1956.
Glasinac (rukopisni katalog)
1971. Kataloka - topografski pregled. Sarajevo,
1971.
1972. Severiana Bosnensia. IX, J972. , 37-52, sl. 1.
202
N. CAMBI
F. CUMONT
E.
B.
l.
E. DIETZ
D. P DIMITROV
F. FIALA
IVO BOJANOVSKI
1976. Toponim "Ad Fines" (Itin. Anton. , Tab. Peut) i
njegova (Sinonimni toponimi Ad Fines,
Equoranda. Godinjak CBI XlIII I I,
1976., 307 -320.
1981. Prilog naselja i komunikacija
u Bosni. Godi njak CBI XIX/l7, 1981. ,
125-197.
1982. rudarstvo u unutranjosti provincije Dal-
macij e u svjetlu epigrafskih i iz-
vora. ARR VIII-IX, J982., 89-120.
1988. Bosna i Hercegovina u doba. Sarajevo,
1988.
1962. Sarkofag Gaja Albucija Menippa. VAHD LXIII-
LXIV, 1961.-1962.,99-111.
1967. Personifikacije godinjih doba na spomenicima
Salone. V AHD LXII, 1960. (1967),55-78.
1980. Naknadna razmi ljanja o dva staklena privjeska u
Arheolokom muzeju u Splitu. zbornik
I, Split, 1980., 91-96.
1985. skulptura u arheolokoj zbirci
kog samostana u Sinju. (Zbornik) XVII.
Split, 1985. , 415-433.
1988. sarkofazi na obali Jadrana. Split
1988.
1899. Textes ct monuments relatifs aux mystere Ul:
Mithra I. Bruxelles, 1899.
1966. Recherches s ur le symbolisme funeraire des Ro-
mains. Paris, 1966.
1979. Putopis . Odlomci o jugoslovenskim zemljama
(preveo H. Sarajevo, 1979.
1975. Ostava iz Nove Kasabe. XI, 1975., 11-14, T. [
1963. Kataloke jedinice br. 1-149 u: N. Nakit
u Bosni i Hercegovini od kasne antike do najnovi -
jeg doba. Sarajevo, 1963.
1965. Rimska vila u GZM n.S. XX, 1965.,
147-260.
1948. Die Asehenkisten von Poetovio. lahreshefte des
Oesterreichischen Archaeologi sc hen Instituts in
Wien, XXXVII, Wien, 1948., 151-174.
1962. Le systeme decorati r et la date des peinlures mma-
les du tombeau antique de Silistra. Cahiers Archeo-
logiques XII, Paris, 1962. ,35-52.
1892. Rezultati ispitivanja na Glasincu u
lj etu 1892. GZM IV, 1892.,389-444, T. I-III.
203 RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
P. R. FRANKE -
M. HIRMER
M. GARAANIN
D. GASpAR
A. GNIRIS
R. GOEBL
P. HABEL
E. HAMILTON
N. HIMMELMAN -
WILDSCHUETZ
V. HOFFILER -
B. SARIA
1. KLEMENC
1. KLEMENC -
V. KOLEK-
P PETRU
T. KNEZ
H.KOLLER
V.
G. KOSSAK
H. KREEVLJA-

1. KRIBL
1894. Uspjesi prekopavanja grobova na
Glasincu godine 1894. GZM VI, 1894.,721-760.
1896. Rezultati prekopavanja gromila na
Glasincu godine 1896. GZM VI1I, 1896.,429-461 .
1961. Roemische Kaiserportraets im Muenzbild. Muen-
chen, 1961.
1976. O problemu starobalkanskog konjanika. Godinjak
CBr XIIVII, 1976. , 273-283.
1971. Spaetroemische Kaestchenbeschlaege in Pan no-
nien. Acta Antigua et Archaeologica, Tomus
XV. I. (Textband) i Tomus XV. 2. (Tafelband) ,
Szeged 1971.
1915. Fuehrer durch Pola. Pola, 1915.
1953. Der Aufbau der roemischen Muenzpraegung ln
der Kaiserzeit. Numismatische Zeitschrift 75, Wien,
1953.,5-31.
1895. RE, III, 1895.,425.
1962. La mythologie, ses dieux, ses heros, ses legendes.
Vervier, 1962.
1970. Der Sarkophag aus Mengiste. Mainz, 1970.
1938. Antike Inschriften aus lugoslavien, I. Zagreb,
1938.
1956. Grobne krinje za pepel pokojnikov iz empetra v
Savinjskoj dolini. AV Vl/-4, 1956.,392 ff.
1972. grobnice v empetru. Ljubljana, 1972.
1986. Oblike grobov na Dolenjskem. A V XIX ,
1986.,221-238.
Die lenseitsiehre, ein pythagoreischer Ritus, Sym-
bolon 7, Basel.
1978. Nalaz iz Ritopeka. Vesnik Muzejsko-konzervator-
skog drutva NR Srbije (Materijali) XVII, Beograd,
1978.
1991. Prolegomena zur Bilderzaehlung bei den IIlyrern.
Zbornik radova akademiku Alojzu Ben-
cu, ANUBiH XCV/27, Sarajevo, 1991., 151-162.
1953. Stari bosanski gradovi. Nae starine I, Sarajevo,
1953.,7-45.
1982. Eshatologija (Smrt - Besmrtnost, Pakao -
lite, Raj - S onu stranu dobra i zla) Nikolaja Ber-
Zagreb, 1982.
204
J. KUBIl\JSKA
L LAURAND
A. LEVI - M. LEVI
MANO - ZISI
A. M. MANSEL -
B. G. E. BEAN-
J. INAN
A. MAU
N.
L NAGY
E.
V. PAKVALIN
K. PATSCH
J.
S. PETRU
V. RADIMSKY
A. RADNOTI
D.

IVO BOJANOVSKI
1968. Les monuments funeraires dans les inscriptions
grecques de I' Asie mineure. Warszawa, 1968.
1934. Manuel des etudes grecques et latines. Tom II,
Rome. Paris, 1934.
1967. Itineraria picta, contributo allo studio della Tabula
Peutingeriana. Roma, 1967.
1957. Nalaz iz Tekije (katalog). Beograd, 1957., 1-59.
1956. Die Agora von Side und die benachbarten Bauten.
Bericht ueber die Ausgrabungen i m Jahre 1948
(1956.).
1895. RE III , 1895. , 343.
1963. Nakit u Bosni i Hercegovini od kasne antike do
najnovijeg doba. Sarajevo, 1963. (katalog izlobe).
1938. "Panonnia Sacra". U: Szent Istvan Emlekoenyv.
Budapest, 1938.,31-148.
1959. Rimsko naselje u Ilidi kod Sarajeva. GZM n.s.
XIV, 1959.,113-136.
1960. naselja i komunikacije u Bosni i Herce-
govini. Sarajevo, 1960.
1963. Kultovi u doba na Bosne i Her-
cegovine. GZM n.s. XVIII, 1963, 127-153.
1910. ipovo u dolini Plive. GZM XXII, 1910. , 182-190
== WMBH XII, Wien, 1912. , 146-147.
1914. Zbirke rimskih i starina u bos.-herc. Ze-
maljskom muzeju. GZM XXVI , 1914., 143-219.
1926. Aus dem Albanischen Nationalmuseum. Jahre-
shefte des Oesterreichischen Archaeologischen
Instituts in Wien, XXIII, Wien, 1926. , Sp. 222 ff.
1958. Arheoloki referati iz Bugojna iLjubije - Japre.
GZM XIII 1958.,267-271.
1978. Rimski grobovi z ceste v Ljubljani.
AV 29, 1978.,318-322.
1893. Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine (ruko-
pis). 1893.
1957. Gefaesse, Lampen und Tintenfaesser aus Bronze.
U: Intercisa II . (Dunapentele). Geschichte der Stadt
in der Roemerzeit. Budapest 1957, 173-224.
1957a. Moebel - und Kaestchenbeschlaege, Schloesser
und Schluessel. U: Intercisa II (Dunapentele).
Geschichte der Stadt in der Roemerzeit. Budapest,
1957.,241-363.
1959. Zlatni nakit iz nekropole u Bud-
vi. Opuscula archaeologica IV, Zagreb, 1959 .. 5-17
205 RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
A. RICH
W. H. ROSCHER
D. SERGEJEVSKI
M. SIMON
V.
D.
H. STERN
A.
Z. VINSKI
W. F VOLBACH
B.
LJ.
N.N.
186J.
1884.-
-1937.
1943.
1944.
948.
1950
J952.
1956.
1957.
J966.
1928.
1965.
1965a.
1953.
1981.
1965.
1959.
1921.
1953.
1966.
193L
Dictionnaire des antiquites romaines et grecques
(prevod sa engl.). Paris, 1861.
Ausfuehrliches Lexikonder und roe
mischenMythologie.
Putne biljeke iz GZM LIV, 1942.
(I 113-176.
Nekoliko neizdatih reliefa. GZM LV,
1943.( -20.
Noveakvizicije Ze-
maljskogmuzeja. GZM n.s. III, 167-187.
Japodskeurne. GZMns 1949.-1950.(
45-93.
GZM n.s. VII,
1952.,41-57.
BazilikauDabravini (revizija). Sarajevo, 1956.
Nadgrobni VAHD LVI-LVIX,
1954.-1957.(1 108-114.
BeJlerophon chretien. d'archeologie,
d' etd'histoireoffertsII JeromeCarco-
889 ff.
in Mala GZM
Rimske nekropole ranog carstva u JugosJavUi. Sta-
rinarXIII-XIV, 1962.- 1965,49-88.
Ispitivanjerimske uSasama 1961.-1962.
Vl, 1965., 7-48.
Le Calendrier de etude sur son texte et ses
illustrations. 1953.
Lescalendriers romains iJ1ustres. U: Aufstieg und
derroemischen WeltI, II, 12,2,Berlin
1981.,432-475.
Metallarbeiten des christlichen Kultes in der
etantike und im fruehen Mittelalter. Mainz, 1921.
Rimske carske kovnice od god. 253-476. Numiz-
matika V, drutva u Za-
grebu, 13-16.
Kult Starinar XVII,
1966.,37-43.
"SisciaI", Die Praegungen des Gallienus.
1931
206
IVO BOJANOVSKJ
THE RO;\L\N S,-\RCOP]-L-\GCS FROivI POLJE IN E,-\STER1"J BOS1'1.-\
SUi\L\HRY
Jn the course of the works on modernisation of the road in 1968, an
important archaeological discovery took place . ln the village near Bratunac, a
bulldozer unearthed a child sarcophagus (picture l) with cremated remains of the deceased
and gif ts made of silver and gold. The workers distributed valuable artefacts among
themselves. However, through conversation with them and some of the villagers, it was
established that there was a wooden box for jewellery (arca) in the sarcophagus, containing
golden jewellery, relief symbolic laminae and other finds. Of golden jewellery, the archaeo-
logists retrieved two rings, a golden bracelet, parts of a necklace and an earring (T. II , 1
and 2). Some silver objects were retrieved through purchase: a set of necklaces for unction
(T. III , I and la), seven square laminae with figures of Medusa (T. III, 2, 2a, 2b and T. V, I),
Hippocampus (T. V, 3), portrait of Emperor Septimius Severus (T. V, 2), and two lockets
with representation of BelJerophon (bigger plate T. IV, 1, and the smaller plate with
Bellerophon-Pegasus representation T. IV , 2). Also purchased were several rectangular
silver plates decorated with solar-lunar symbolics and iconography of months and seasons
of the year (T. V, 4, 5, 6 and T. VI , l and 2), whereas two plates are not decorated
(T. VI , 3, 3a). These artefacts are similar to Roman calendars. The find as a whole is da-
ted to the reign of Emperor Septimius Severus.
The find from Polje) is in the structure of its artefacts a diverse
and rich one. However, its scientific and museological value is reduced by the fact that
the contents of the sarcophagus (osteotheca) were first rifled and only later collected .
Consequently, it is not only that the find is not intact, but the circumstances of its disco-
very are still unknown. The sarcophagus obviously lied in situ and the workers pulled it
to the edge of the road holding it by undamaged and welded cramps that can still be seen
on the case (picture 3). According to accounts of witnesses, next to this sarcophagus was
another one, which indicates the existence of a Roman necropolis situated on the very
edge of the road. Analytical treatment of the finds , above all the very burial rite , was
deduced based on the shape of the sarcophagus and accounts of the witnesses. Given the
shape of the osteotheca and other circumstances of the find, it could from the very beginning
be established that the body was incinerated. The sarcophagus is divided into two parts
by a partition-wall. According to the witnesses' accounts, one part contained the incinera-
ted remains of the deceased, various implements for everyday use, a censer and lachrymal
vases, whereas the other held gif ts made of silver and gold, placed in a wooden box. The
analysis of the distribution of the artefacts performed according to the accounts of the
witnesses remained uncertain. It could be accepted that the bigger portion (picture 2) of
the sarcophagus contained the box with jewellery and the censer, whereas the smaller
one held remains of the bustum and implements for everyday use. Nevertheless, even as
incomplete as it is, the find provides rich data contributing to our knowledge about the
religious ideas of the time from which it dates, especially those related to the mortal cult
and the afterlife (eschatological beliefs).
207
RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
Tabla I
2
4
Foto: M.
208
[VO BOJANOVSKI
Tabla II
Foto: M,
209 RIMSKI GROBNI NALAZ IZ U BOSNI
TablaIII
2b
Foto: M.
IVO BOJANOVSKI
2lO
Tabla IV
Foto: M. a d o v a n o v i
211
RIMSKI GROBNI NALAZ JZ U BOSNJ
Tabla V
2
4
Foto: M.
212
IVO BOJANOVSKI
Tabla VI
:la
..
Or.
el/';
6
6a
Foto: M. a d o v a n o v i
I
UOK 904 (497.6 Zaloje) "02/03"
Dr. Branka RAUNIG
Originalni rad
URNA SA NATPISOM IZ ZALOJA
devedesetih godina XX u Malom Zaloju kod je
urna sa natpisom. je od hemijski gotovo bogato ukraena reljef-
nim i urezanim arhitektonskim i figurainim elementima sa natpisom u 10 redova. Predstav-
lja i najraznovrsnije urnu u nizu do sada otkrivenih urni sa natpisom u
srednjem toku rijeke Une.
USLOVI NALAZA
marta 1990. godine u dvoritu Kasima u naselju Malo Zaloje
kod je sasvim urna sa natpisom. Mjesto nalaza lei na lijevoj
obali bezimenog koji izvire cca 500 m prema jugozapadu i
priblino kod mjesta nalaza pravi okuku tok u smjeru jugoistoka. Na spe-
cijalnoj karti I, razmjere l :50.000, lokalitet nije obiljeen (44 Sl' sjeverne irine i
13 35' od Pariza, odnosno 15 55' od Prema tradicijama mje-
tana (Kasim Oafer nekada je tekao upravo preko mjesta nalaza,
ali je u toku posljednjih pedesetak godina nasipanjem zemlje korito pomaknuto za desetak
ili vie metara prema istoku, tako da sada potok neposredno uz ivicu seoskog puta
kroz Malo Zaloje. Prema mjetana, u jesen i u rano u vrijeme kia
ili naglog otapanja snijega, deavalo se da potok kao snana bujica koja nosi sve
pred sobom. Mjetani pretpostavljaju da je jedna takva bujica svojevremeno dovaljala
urnu s nekog uzvienijeg prostora. Ovu pretpostavku i da je dio urne
odlomljen u nekom ranijem vremenu. Mjesto nalaza urne lei na oko 220 m nJv, dok se
teren sjeverozapadno, sjeverno i postepeno uzdie, a prema jugozapadu, jugu i
jugoistoku prostire se nii i ravniji teren. Na udaljenosti od cca 300 m zapadno, na neto
uzvienijem terenu nalazio se poznati lokalitet u Zaloju s ostacima bazilika i
naselja, l pa se, s dosta opravdanja, moe razmiljati o tome da urna iz nekropole
stanovnika naselja u Malom Zaloju.
urne, vlasnik zemljita Kasim i radnik Oafer izjavili su sli-
K. je namjeravao da iskopa bunar jer je, s obzirom na blizinu potoka,
L 1958., 117-136; Basler 1972.
214
BRANKA RAUNIG
da na vodu. Prilikom kopanja, priblino na dubini od 2,5 m, u sjevero-
uglu iskopa naili su na zaravnjenu od kamena. Kako su zapazili da su
ivice pravilno isklesane, dalje su radili sa panjom. Kada su dospjeli do du-
bine od cca 3,3 m, utvrdili su da se radi o kamenom bloku sa up1jinom na jednoj strani,
a za pa zil i su i reljefe na lijevoj strani koja je bila okrenuta prema gore, jer je urna
leala na desnoj strani. Prednja strana bila je okrenuta prema jugozapadu, a gor-
nja strana s udubljenjem za pepeo prema jugoistoku. Nakon od zemlje, urnu
su vezali sajlom i izvukli na povrinu traktora. Kako se u iskop u na dubini od
cca 3,5 m pojavio prirodni kamen, a nije bilo vode, K. je da
unutar iskopa ozida jamu. jama, odnosno pozicija nalaza
urne lei cca 5 m sjeverozapadno od mlina na potoku i cca 15 m od temelja
nove K. U toku iskopavanja temelja za nije bilo nikakvih nalaza.
Prilikom pregleda lokaliteta, 16.03. 1990. g., i grubo oprana urna se nalazila
na povrini zemljita, a unutar iskopa bila je ozidana jama (vel. 3x3 m). Ipak
je bilo sa strane utvrditi priblinu stratigrafsku situaciju: od povrine do cca 0,4 m
humus ; zatim do dubine od cca 2 m crvenkasto-uta ilovasta zemlja (vjero-
vatno jednim dijelom naknadno nasut a) ; do cca 3,5 m slijedi naplavinska
zemlja sa neto istrunulog granja i ispod 3,5 m nalazio se prirodni kamen.
U proti Iima iskopa za j amu nisu zapaeni nikakvi drugi nalazi kao ni tragovi ra-
nije ljudske djelatnosti , te se ispravnom pretpostavka da je urna ovdje dospjela djelo-
vanjem vodene bujice. Tome u prilog govori i da uma nije bila u prvobitnom po-
loaju, je leala na strani, kao i to da je jedan dio urne ranije bio odlomljen.
Urna se sada u Muzeju Unsko-Sanskog kantona, odnosno izloena je u malom lapi-
dariju na otvorenom kod Kapetanove kule u
M 4 TERJl-/1L I l\L/l.CIN IZRADE
Urna je od bloka svijetlo-utog, zrnastog, uplj ikavog, hemijski vrlo
njaka organskog porijekla (95-97% CaCO, i 3-5% organskih materij a) koji se sada naziva
"bihacit". Nalazita ovog kamena lee u neposrednoj blizini. Moe se sa pret-
postaviti da j e i blok kamena za ovu urnu iz kamenoloma tzv.
kako su jo u XIX vijeku blokovi bihacita: poto se gornja povrina kame-
na na njoj se sjekirom usijeku dublje pukotine eljenog oblika, u ovom priblino
kvadratnog, u koje se postave nizovi klinova od isuenog drveta koj e dobro upija vodu
(grab, vrba, driJen), te se nekoliko dana prelivaju vodom. Kada drvo nabrekne od upijene
vlage, dolazi do pritiska na strane ureza, te kamen puca po prirodnim prosIo-
Jima slabijeg kvaliteta. Na ovakav kamen je usijecan s jedne strane horizontalno,
je blok odvojen od podloge
2
Zatim je od dobijenog bloka kamena osnovni
oblik i udubljenje za smjetaj pepela pokojnika), a nakon toga je bilo mogu-
klesanjem i urezivanjem izraditi ukrasne elemente. Naime, "bihacit" se relativno lako
, C. 19 74 .. 69-85.
215
URNA SA NATPISOM IZ ZALOZJA
i ili bradvom. da je urna bez viska i bez
preciznog mjerenja, pa je npr. desna strana neto ukoena.
OBLlK l UKR4S1
Oma ima oblik kocke 85 cm. irine: prednja strana 90 cm,
strana 92 cm, lijeva strana 95 cm, desna strana 90 Od urne
strani gornji dio vertikalne plohe islaka, desni ugao sa polovi-
ispusta, te gornji dio desne strane. Odlomljeni dio jedne od figura na
strani naknadno je ali manji ulomci. S
je udubljenje za pokojnika (du. 63 cm, ir. 54 cm, dub.
su unutranje grubo izravnate CT. II, Na Ivicama udubljenja
za smjetaj pepela nije isklesano leite za poklopac. Ukoliko je urna
meno imala poklopac, on je, vjerovatno, leao gornje
urne su poravnate da je
gornjem unekoliko
strana urne (T. l, !, 2) uz nadgrobni natpis, je ukraena rc-
izvedenim arhitektonskim i urezanim ornamentalnim elementima. Du vertikalnih
ivica strane nalaze se dva ispusta oblikovana u vidu iroke su
dui konkavno a gore se u obliku konzole sa
vertikalnom ravnom plohom. Ispusti ir. 12-13 cm, desni il'. 14 cm), su istaknuti
u lijevi za cca 3 cm, a desni za cm u odnosu na povrinu
Gornji dio (konzola - samo na ispustu,
dijela stepenastom profilacijom ureza - stepenika) i horizontalnim
zadebljanjem, a istaknut je za 9 cm u odnosu na prednju povrinu. Oba ispusta ukraena
su urezanim simbolima: na vertikalne istaka lijevog nala-
zi se ostatak esterolisne rozete urezane u dva cca 10 cm), a na
donjem ispusta nalaze se iznad dvije estokrake rozete na vitlo
svaka u jednom krugu, dolje manja (pr. 9 cm), gore 10 cm), povezane kosom
ide od unutranje ivice gornje rozete prema
dijelu nalazio se, kako
ukras je samo rozeta na vitlo sjednim pr. lO cm i dio tangentne
ali je sasvim dolje dodana jedna manja esterolisna rozeta (pr. 8
zauzima
strani, od prema nalaze se vertikalne
II cm), poravnate dio prednje
fasade hrama in amis, se od dva polustllba kvadratnom bazom
7 ukraenom na prednjoj strani ukrtcnim linijama. Tijelo po-
lustubova je ravno i glatko (ne kamena) duinom, a gore
se zavrava kapitelom u obliku dva prstenasta Nad oba po-
lustuba je kvadratna 7 lei horizontalna arhitrava
sa dva reda dentikula zubaca i po cm), u donjem redu 6, u gor-
njem 10, tim da su dva krajnja zupca gornjeg reda iroki po 3 cm. Nad arhitravom ste-
216
7
BRANKA RAUNIG
penasto su reljefna luka, dokje u uglovima malo udubljena
trapezoidna povrina. Ukupna visina iznosi 19 cm. Ono je u odnosu na prazne
dijel ove prednje povrine istaknuto za 7 cm. Prostor polustubova zauzima nat-
pisno polje (vis. 59, ir. 28 cm) s natpisom udeset redova o sadraju biti
kasnije.
Obliku i ukrasima prednje strane urne iz Zaloja je nekoliko urni, s
nadgrobnim natpisima, ranije na irem prostoru srednjeg toka rijeke Une, mada
ni jednaod njih nije tako bogato iraznovrsno ukraena.Do sada epigrafske urne
imaju oblik vieg ili nieg, manje-vie pravilnog kvadra, koji se kod nekih primjeraka
pribliava kocki. Visina varira 40 i70 cm,irina prednje strane od 45 do 75 cm,
dokduina ide od 50 do 80cm. Takojeurna iz Zalojagotovodvostruko uodnosu
na ranije otkrivene primjerke, i je urna sa natpisom na prostoru srednjeg
toka Une. ostalih urni sa natpisom ima oblikovane ispuste na
prednj oj strani. Otkriveni su ibrojni ulomci ispusta ili konzola ispusta, ukraeni
urezanim esterokrakim rozetama s listovima ili na vitlo, a na urni iz Doljana, datiranoj
u III v. n.e., prvenstveno na osnovu imena Aur(elius-a), esterolisne rozete su
povezane tangentama
3
kao i na urni iz Zaloja. se da se moe na
osnovubrojnih ulomaka ispusta,4 dajeovaj elementna urnama, smanje-vie obaveznim
ukrasom od krugova irozeta,bio veoma omiljen imoda postao,kanon.
Osim na urnama, rozete pojavljuju se na nadgrobnim stelama
S
i
na rtvenicima Bindu-Neptunu
6
, ali i na sepulkralnim objektima iz drugih krajeva
7
Tako, npr. na dvije stele iz nekropole uSinju sasvimje da esterolisna rozeta
supstiluira glavu pokojnice,8 to nije u suprotnosti s miljenjem da rozeta
upisana u krugu predstavlja jedan od solarnih simhola. Prikaze rozeta u kombinaciji od
tri primjerka B. maestralno povezuje skretanjem Sunca (na izlasku, uzenitu
ina zalasku), a astralne simbole na nadgrobnim spomenicima s vjerovanjima o zagrob-
nom ivotu ikretanju dua pokojnika prema Mjesecu iSuncu, da su takva
vjerovanja mogla postojati i kod epihorskog stanovnitva rimske provincije Dalmacije
9
kojoj jepripadalo i na srednjem toku Une. No, za urnu iz Zaloja(kao iza dru-
ge urne iodlomke urni s istim simbolima)s obzirom na poziciju rozeta na donjem dijelu
ispusta. odnosno na plohi konzole (istaka) ,otvoreno je pitanje u kojoj je mjeri jo
vano solarnogsimbola, mada se ta pretpostavka ne smije upotpunosti odbaciti.
Ukoliko bi se dvije rozete na vitlo udonjemdijelu ispusta iesterolisna rozeta na plohi
konzole i mogle,s dunim oprezom, povezati sa prikazom kretanja sunca (na lijevom
ispustu bi se moglo razmi ljati o izl asku, a na desnom o zalasku), unekoliko zbunjuje manja
esterolisna rozeta sasvim dolje na desnom ispustu, koju je tee uklopiti u navedena
B. Raunig 1972,27,T. IV-VI.
Isto,41,T. VI; VII.
C. Patseh 1895.,578-579,sl. 5-7; I. 1957., 168,sl. 9.
B. Raunig 1972 .43, T. VIII. 43.
C. Pat seh 1895.417,sl. 79; isti, 1904.. 220, Fig. 97.
B. 1983., 39-41. T. I; III.
B. 1983.. 69-89. .
URNA SANATPISOM IZZALOJA
217
razmiljanja. Ovdje se moe napomenuti da se na nekim ispustima urni pojavljuje ipred-
stava polumjeseca.10 to na razmiljanja o astralnom
simbola na ispustima i Uima epigrafskih urni. No, za neko definitivnije rjeenje
eshatoloko-astralnog (eventualno samo ornamentalnog) ovih predstava bila bi
neophodnaobimnija, komparativnastudijatakvih prikaza na dostupnim sepulkralnim, pa
i sakralnim objektimasa srednjeg toka Une, ali isa irih prostora.
Kod nekih bolje urni i prednja strana je oblikovana u vidu hrama
in anlis, kao npr. na urni iz te na dvije urne iz ijednomodlomku iz Pri-
toke sa nekropole na Jezerinama, dokjena urni iz Doljana samojedan polustub
na sredini prednje strane koji dijeli natpisno polje udva dijelalJ. Polustubovi su obliko-
vani kao na urni iz Zaloja, kod nekihjeibaza ukraena na isti dok su ka-
piteli kod primjeraka formirani. Na ranijeotkrivenim urnamaovog tipa,
ukolikoje je jednostavnim trokutom izvedenim dvo-
strukim urezanim linijama,a ne reljefnim polukrugovima kao na ovoj urni, dokje greda
arhitravajednostavno ravna,bez ivanja identikula.
Lijeva bo/na J/rana urne (T. 1,2; II, I) ukraenaje ina ovom
do sada nepoznatom scenom sa 6 figura:2 ljudske i4 ivotinjske. Obje ljudske (ena i
mukarac) ijednaivotinjska(divlji vepar) izvedene su uplitkom reljefu udubljivanjem
okolne povrine, tako dajesvaka figura smjetena uposebnu, plitku niu (dub.2-4 cm).
Preostale tri ivotinjske figure (psi) su urezivanjem uvidu kontura. Neposredno
uz. lijevu ivicu povrine (na udaljenosti od 2-4 cm) udubljenaje"nia" enskefigure. Visi-
na "nie" iznosi 42 cm, irina 16 cm, a postavljenajena 12,5 cm ispod gornje i
3] cm iznad donje ivice Iijeve povrine. U"nii"jeprikazana figura ene en face
koja stoji umirnom stavu. Na ovalnoj glavi je urezanim linijama tenija (traka)
preko a vertikalnim crticama kosa. Detalja lica nema, zapaa se nejasantrag na po-
ziciji nosa,tejevjerovatno da su bili ali su istrveni tokom vremena, a manjeje
vjerovatno da nisu ni bili Ramena su ravna, malo uzdignuta,desno rame
"izlazi" na okvir nie. Gornji dio oblikovanje u tri plitka, polukruna nabora
koji polaze od ramena ipokrivaju grudi .Desna rukajepovijena u laktu,sa akom polo-
enom ispod grudi idosta nezgrapno oblikovana, jepalac,a nadlakticaje
od podlaktice. Dosta nejasna i vrlo deformisana lijeva ruka izgleda da je prikazana
poloena na desno rame susjedne, muke figure. Donji dio haljine je ravan i gladak, a
sputa se do ispod koljena.Noge istopala prikazani su dosta nespretno uen fac e
poloaju.
12
Figuraenejepotpuno osim pokreta desne ruke poloene, kako izgle-
da,na rame mukarca. "Ni a" muke fi gure udubljenajeprema sredini povri-
ne,na udaljenosti od 4cm od prethodne. Gornji rub "nie" nalazi se na istoj visini kao i
"nia" enske figure ( J2,5 cm od gornje ivice), dokje donji rub na 26,5 cm od donje
ivice lijeve strane urne."Ni a" je visoka 46 cm, a iroka 15,5 cm, dok
l O B.Rauni g 1972.,41,T. V , 14;VJ, 23.
II [Sl O, 40-4 1,T.V, 14-1 6; VJ, 23.
12 Prednja strana enske figure je odlomljena iposebno uslijed nije vidljiva na
fotosu.
218
BRANKA RAUNIG
je na pozicij i nogu proirena na 19 cm. Na ovalnoj glavi mukarca urezima su
kratka, unazad kosa i detalji lica: nos, usta, podbradak, dok su ui (?) ob-
likovane dosta visoko, na ivici kose . Moda se ne radi o predstavi uiju, o
nejasnom detalju kose O). Ramena su ravna i na njih se nastavljaju ruke koje "izlaze"
izvan okvira "nie". Desna je jako savijena u laktu, u visini grudi i dri kraj
koplja, prikazanog dvije paralelno urezane linije, vrh dopire blizu
reljefne figure (di vlji vepar) . Za lijevu ruku moe se prije da je prikazana dubljim
urezanim linijama nego reljefno, a ispruena je neto ukoso prema dolje i dri sredinji
dio koplja. Od muke figure je samo pojas kao horizontalno, reljefno
Ladebljanje. figura djeluje kao da je naga, ali, vjerovatno, treba podrazumijevati
neku vrstu koulje i uske, pripijene pantalone. Torzo je neto izduen u odnosu na noge
predstavljene u pokretu. Lijeva noga, snane butine, tanke i kratke potkoljenice i malo
ukoenog stopa la, prikazana je u iskoraku nalijevo, tako da je sva teina tijela na njoj.
Kod oblikovane desne noge potkoljenica je povijena unazad, a stopalo uko-
eno s osloncem na prstima. figura je prikazana en fac e, osim nogu koje su od ko-
ljena na dolje u profilu nadesno. Ovaj pokuaj prikazivanja pokreta: ruke koje dre i
pritiskaju koplje prema ivotinji , noge u pokretu nadesno, ma koliko nespretno izveden,
ipak donosi mukoj figuri i doprinosi napetosti ukupne scene.
Obje ljudske figure prikazane su dosta nezgrapno, u znatnoj nesrazmjeri, tako da glave
zauzimaju priblino ukupne visine figura , a tijela su dok u normalnoj
srazmjeri glavi pripada oko 1/8 ili neto manje od ukupne visine ljudskog
tijela. nesrazmjera u odnosu glave i tijela, i izraena, po-
javljuje se na nekim kultnim reljefima datiranim u III vijek nae ere, za koje se smatra da
su djela lokalnih majstora-klesara, a naglaava se da su vie telmikom duboreza.
J3
to bi se moglo konstatovati i za reljef iz Zaloja.
reljefna figura postavljena je priblino u sredi ni lijeve strane. Predstavlja
divljeg vepra. je na isti tako da je povrina neposredno oko figure udu-
bljena, mada neto nego oko ljudskih figura. "Nia" je nepravilnog oblika jer prati
obrise tijela ivotinje (du. 23, vis. 16 cm) . Divlji veparje oblikovan shematski u profilu
nalijevo (od vrha njuke do zadnje noge du. 21 cm, visine kod prednjih nogu 13 cm).
je gubica, oko, uho, kratak, zbijen, pun snage trup, visoko zavrnuti rep, a nazna-
je i polni organ, dok su obje prednje i zadnje noge ravne i malo razdvojene. Figura
djeluje i Na hrbatu su kosim urezima nakostrijeene
Preostale tri figure, koje predstavljaju pse, samo su urezane u obliku kontura. Nejas-
no je da li se radi o nedovrenim figurama koje su tek za reljefnu obradu ili je
po prvobitnoj zamisli trebalo da ostanu samo u crteu. Jedna figura psa (du. 17 cm)
urezana je ispred muke figure kako u skoku napada divljeg vepra. Pas je prikazan u
profilu nadesno, uspravljen na zadnje noge (prikazane su obje) , rep je isrruen sa vrhom
malo zavrnut im nagore, obje prednje ape se oslanj aju na prednju nogu vepra, dok glava
psa dodiruje donju ivicu koplja je vrh upravljen prema grlu vepra. Druga dva psa ure-
zana su iLa figurc vepra uz desnu ivicu povrine , jedan iznad drugog u profilu nalijevo.
13 D Sergejevski 1929 .. 98. T. IX: X, br. 3: E. 1977. , 67, 69,91. 324, 336. br. 26, br. 47 .
URNA SA NATPISOM IZ ZALOJA
219
Gornji lik psa (na 17 cm ispod gornje ivice povrine) zadnjim nogama dodiruje desnu
ivicu strane urne. Pas (du. 26 cm) je prikazan u trku, gubice,
nih uiju, ravne, "zategnute" linije koja se produava u rep zavrnut nagore, zadnje
noge istegnute unazad, a prednje prema naprijed . Bez mnogo detalja postignut je utisak
napetosti vitke ivotinje snanog grudnog koa u punom trku. Donja figura psa neto
manjih dimenzija (du. 20 cm) postavljena je neposredno iza zadnjih nogu vepra (na
33 cm od gornje i 2 cm od desne ivice povrine) i prikazana na kao prethodna,
u profilu nalijevo, ali je ovdje linija konkavno povijena, je umanjena
napetost, dok prednje noge prema naprijed i zadnje unazad ukazuju
na to da je i ova figura zamiljena u punom trku. Preostali dijelovi lijeve strane
nemaju nikakvih ukrasa. Povrina iznad figura , a i ispod, bila je slabo
Donja povrine sada je vrlo gruba i dosta te se da je prvo-
bitno bila samo grubo oklesana. Sve tri urezane ivotinjske figure (psi) prikazane su znatno
u odnosu na tri reljefne figure figure ene i divljeg vepra, dok muka
figura djeluje ipak neto koje su preteno [zg leda da je umjetnik-
klesar bio daleko sigurniji pri izradi urezanih kontura ivotinja nego pri klesanju reljefa.
na koji je ukraena lijeva strana urne iz Zaloja predstavUa potpunu no-
vinu u ukraavanju epigrafskih urni na prostoru polja, pa i ire, ne samo po
tome to su na istoj povrini upotrijebljene dvije tehnike: urezivanja i reljefne
obrade, daleko vie po prikazanoj figuralnoj sceni. Naime, urezani ukrasi, kako orna-
mentalni Lako i figuraini, na kamenim sepulkralnim objektima na prostoru srednjeg toka
Une imaju veoma dugu tradiciju koja see duboko u prahistorij ski period starijeg elj ez-
nog doba.
14
Primjeri urezanih figuralnih prikaza se pojavljuju ponovo po-
perioda, u l vijeku nae ere. U ovom radi se o prikazu kultnog
obreda libacije oko koga su prikazana za rad, dok je na suprotnoj strani iste urne
urezana anr-scena tesara (vjerovatno pokojnika) pri radu.
l
) Urezani crtei su grubi,
sumarni i nepalj ivi , pa se ne mogu sa predstavama na urni iz Zaloja. Na li-
Jevoj strani urne iz Doljana urezani su crtei (shematizirani lovorov vijenac i
biljka u zdjeli - drvo ivota?), to opet ne prua za bilo kakvu komparaciju.
to se reljefnih figura na starijim kamenim urnama, samo na dva primjerka javljaju
se reljefni prikazi zmija, dok ljudskih figura u ovoj tehnici na sepulkralnim
objektima na prostoru srednjeg toka Une nema. Jedini primjer ljudskih figura
u plitkom reljefu u kombinaciji s urezanim detaljima iz polja je prikaz
Silvana i nimfi datiran u kasnu antiku upravo u Malom Zaloju.
16
No, ove fi gure u
ukupnom izgledu nemaju s figurama na urni iz Zaloja, mada su
uneko.liko lica koja Sll na reljefu Silvana i nimfi ipak izraajnija.
bi se moglo i za figure ivotinja, mada na najstarijoj od prahistorijskih kamenih
urni (datiranoj u drugu polovinu VI v. prije n.e.) postoji crte divljeg vepra,17 ipakje
14 B. Raunig 1972,30-39.
" B. Raunig 1972, 36.
lo 1. 1956,111-126.
II Isto, 36, T. III, Ile.
BRANKA RAUNIG
220
vremenska razlika isuvie velika (iako je ova urna, vjerovatno, po drugi put upotrijeblje-
na u toku I v. nae ere), da bi se smjelo razmiljati o nekom direktnijem utjecaju. Figure
psa do sada nisu poznate na sepulkralnim spomenicima sa srednjeg toka rijeke Une.
Ukupna scena na lijevoj strani urne prikazuje lov na divljeg vepra. U
nje su aktivno sve ivotinjske i jedna ljudska figura. Druga ljudska figura
(ena) sasvim uz lijevu ivicu povrine ni po ne u prikazu, je ovdje na
neki suvina ili, u najboljem "nijemi Pokuaj
ove figure u ukupnu scenu postavljanjem lijeve ruke na rame mukarca djeluje
naivno i neuvjerljivo. Razlog za prisustvo enske figure moda treba traiti u tekstu nat-
pisa koji spominje dvije osobe (mukarca i, vjerovatno, enu). Ideja za izradu ukupne
scene mogla je s jedne strane nastati iz realnog odnosno iz stvarnog lova na
divljeg vepra (divljih svinja i sada ima u iroj okolini) u kome je
urne, a s druge strane iz bliih i dalj ih uzora, od legendarnog lova na kalidonskog
vepra koji je veoma prikazivan u tehnikama i materijalima, pa i na sarkofa-
zima. Postoji miljenje da je na jednom sarkofagu iz Solina kod Splita prikazan lov na kali-
donskog vepra. I S koji su spomenuti sarkofag ne
povezuju prikazane scene s tom mitolokom smatraju da je prikazan lov na
visoku kojom se, u I ijevom uglu prednje strane, nalazi i figura
divljeg vepra
l9
koja nema nikakve s prikazom na urni, osim zavrnutog
repa. Ako se uzmu u obzir svi elementi, se najvjerovatnijim daje u pitanju invencija
lokalnog majstora-klesara koji je svoj posao obavio na najviem nivou do koga je mogao
dospjeti, a prema zahtjevu urne. Ukoliko se pak radi o realnom lovu na divljeg
vepra od strane takav doivljaj mogao je biti dovoljno da izazove
elju da bude na grobnom spomeniku.
Dema bo/na J/rana ume (T. ll , 2) najvie je odlomljen je gornji dio
ove strane u visini od cca 20 cm. Povrina je ukraena samo jednom predstavom. Sredi-
nu desne strane zauzima velika posuda (dno na 34 cm od donje ivice), ure zana
dubljim i irim linijama, izdueno-loptastog oblika s niskom, stopom, neto
suenim vratom i dvije vertikalne drke (vis. cca 40 cm, najv. pr. 27 cm). Gornji dio lije-
ve drke i obod posude nedostaju (nalazili su se na odlomljenom dijelu). Unutar prostora
drki i zida posude su po tri vertikalna niza krunih
koja asociraju na predstavu grozda. Nije mi poznata predstava, ali se posuda iz
koje raste vinova loza sa grozdovima ponekad pojavljuje na nadgrobnim spomenicima,
kao i okvir ispunjen viticama vinove loze sa grozdovima
2o
Preostali
dio povrine desne strane nema ukrasa, a je i poravnat neto grublje nego
prazne povrine na lijevoj strani. Donji dio povrine (u visini do 15 cm) desne
strane i prostor uz desnu ivicu prema zadnjoj strani su Neposredno
ispod predstave posude ide nepravilno horizontalna naprslina u kamenu.
D. - A. 1987. , 254-255.
IY A. Conze 1992., 17-34, T. IV; G. Rodenwaldt 1992.,39-50; N. Cambi 1992. ,5 1-60; A. Nagy
1992. ,6 1-73.
'0 C. Patseh 1895b., 290, sl. 8; isti, 1895a., 387-38. sl. 15; A. Hoffer 1897., 245, 249-250, Fig. 1-2;
C. Patseh 1909 ., 119-121 , Fig. lO.
221
URNA SA NATPISOM II lALOJA
Zadnja strana urne, od koje je odlomljen IUevi gornji ugao, nema nikakvih ukrasa
je samo grubo oklesana i poravnata.
TEKST NATPISA (T. III, 1)
Kao to je nadgrobni natpis zauzima srednji dio prednje strane polu-
stubova, a je u deset redova kako slijedi:
Red Tekst natpisa Citanje Visina (cm)
I. D M D(is) . M(anibus) . 5,0
2. AVRFELICI Aur(elio) . Felici 4,5
3. O AGES PR O Ages Pr 4,5-5 ,0
4. rSCJ (A)NI isciani IiIi:Priscinni ?I 4,5
5. AN LXXE' an(norum) . LXX ' et 3,5
6. IAENVARIE Iaenuarie lili: Taenuarie ?I 3,7
7. CONPARf con pari lili: con(iugi) . pari ?I 3,7
8. AN ' LX VrVI an(norum) . LX ' Vivi 3,5
9. SIBI' POSVE sibi posue 3,0
10 RVM Rum (trebalo bi: posuerunt) 3,0
Redovi nisu a slova u pojedinim redovima su nejednaka, pa su u tabeli
date za svaki red. Pojedina slova su ili istrvena,
te predloeno nije sasvim SigUlllO. Formula D. M. na natpisa ukazuje na
to da urna nije mogla nastati prije druge polovine II v. n.e.,21 mada bi mogla biti i znatno
na to ime AVR(eJius), koje dokazuje da je civitet dobiven od nekog
cara iz ove porodice. Iako se u rimskoj provinciji Dalmaciji, kojoj je pripadalo i
pojedini Aureliji pojavUuju jo u II v. n.e., smatra se da pripada III v. n.e.,
kada, 212. godine, od cara Karakale ("Constitutio Antoniniana") svi slobodni stanovnici
provincije dobivaju rimsko pravo.
22
Na irem prostoru srednjeg toka Une
Aureiii se pojavUuju na odlomku urne u Zaloju,23 na urni iz Doljana
(dva puta),24 a pojavljuje se i na drugim kamenim spomenicima. Ime FELICIO zabilje-
eno je u polju na jednom sljemenastom poklopcu.
25
tekst glasi :
FELICION, to je D. Sergej evski razrijeio oblikom FELICIONI, no moda bi trebalo
razmiljati o tome da posljednje N predstavlja annorum napisanu u li-
gaturi, te bi se moglo raditi o istom imenu. U redu AGES bi mogJa biti
21 I. 1975.,31.
22 D. 1948" 50.
23 l. 1957., 166, sl. 6.
24 K. Patseh 1897.,340-343.
25 D. Sergejevski 1940., 135-139.
222
BRANKA RAUNIG
nadimak (':I), a sa znatnim oprezom moda bi se smjelo razmiljati i o tome da se radi o
do sada nepoznatom imenu, no sud bi mogli dati lingvisti. Naime, mada
je u [J I v. proces romanizacije znatno uznapredovao, ipak se japodska imena
jo uvijek pojavljuju. Ime Priscinus zabiljeeno je u Splitu,26 a ovdje je, kako
izgleda. u obliku Prisciani (to odgovara oblicima sredine ili druge polovine III v. n. e.,
kao to su Domitianus, Diocletianus itd.). U petom redu u ET slova su, sasvim
razdvojena znakom interpunkcije. Kod imena druge osobe, vjerovatno ene,
u redu 6, nejasno je da li se radi o jedinstvenom (moda pogreno napisanom) imenu
IAENUARIE en ili o prvom, IAEN. ,TAEN, FAEN.(7) i drugom imenu:
Y ARIE. Izgleda da bi prva pretpostavka mogla biti vjerovatnija s obzirom da je cognomen
lanuarius zabiljeen u Solinu kod Splita
27
U redu 7 je nejasno da li se radi o je-
dinstvenoj moda imenu (?), ili o dvije razdvojene interpunkcijom, od kojih
je prva to izgleda vjerovatnije. Najzad, u redu 10 zavretak je
napisan - trebalo bi biti POSUERUNT. slova, proizvoljno po-
stavljena interpunkcija, neispravan glagolski oblik, ukazuju na slabu pismenost osobe koja
je ispisala, odnosno uklesaJa tekst, to je sve dosta na natpisima iz polja.
ZA VRSNA R.4ZMATR/INJA
Epigrafska urna iz ZaJoja, kao to je naglaeno, predstavlja i najbogatije
ukraen objekt ove vrste otkriven na srednjem toku Une. Dok je obrada prednje strane u
vidu fasade hrama poznata na grobnim objektima ove vrste, mada u znatno skromnijem
i manje obliku, reljefna obrada figura na strani ovdje se pojavljuje
prvi put i, kako izgleda, nije imala direktnih uzora je plod invencije majstora-klesara.
ili , to se vjerovatnijim, posebnog zahtjeva Stoga bi se ovdje radilo o ne-
koj vrsti "portreta" osoba za koje je urna Na nadgrobnim stelama portreti po-
kojnika su na prednjoj strani, u obliku bista ili samo glava postavlje-
nih iznad natpisa. Ali kako je na urni jz Zaloja prednja strana popunjena predstavom fa-
sade hrama i tekstom natpisa, nije preostalo prostora za prikaz likova, odnosno scene lova.
je napomenuto, na osnovu stilskih karakteristika, da se radi o autohtonom
djelu, koje upravo po svojoj unikatnosti dobiva na ne samo za prostor
polja i znatno ire. Na osnovu natpisa kako je predloeno, proizilazi da se
radi o paru koji je za ivota izradu urne, te i prisustvo enske figure u
sceni na lijevoj strani ima izvjesno opravdanje. po i srazmjerno
raskono ukraenoj urni moe se opravdano pretpostaviti da je socijalni status ovog
nog para bio relativno visok u okvirima aglomeracije tadanjeg naselja u Zaloju, mada u
tekstu natpisa nema o tome nikakve naznake.
U tekstu natpisa je zabiljeena srazmjerno duboka starost od 70, odnosno 60 godina
osoba za koje je urna to je za epigrafske urne do sada
,6 G. Alfbldy 1969,273.
n CIL 9275 .
223
URNA SA NATPISOM IZ Zf\LOZJA
na prostoru srednjeg toka Une. Na sedam bolje urni iodlomaka urni, na kojima
je ovaj podatak, starostse od 105 godina na urni Ditiusa Ses(teniusa) iz
Jezerina u selu Pritoka,28 zatim na jednom ulomku sa glavica kod 95
godina,29 najednoj polovini urne iz 75,30 na neobjavljenoj urni iz 55 godi-
na, starost na urni iz Doljana uoba natpisaje50i40godina,31 na urni Seneca Ses(fius-a)
iz 45,32 dokje osobazabiUeena na urni Iuliae..fCare iz kojoj
je majka izradu urne, stara 25 godina
33
situacija sa dubljom sa-
hranjenih zabiljeenaje ina epigrafskim urnama na prostoru Like (Hrvatska),34
gdje se vie puta pojavljuje naznaka da su urne za ivota
kao toje na urni iz Zaloja. To nije Ljudi ugodinama vie razmi-
ljaju o smrti koja se pa pripremaju grob, a tokom dugog ivota obezbijedili su
dovoljno sredstava da mogu sebi priutiti kamenu, raznovrsnije ili skromnije ukraenu
urnu. Najzad, idanas mnogi ljudi za ivota ipostave nadgrobnispomenik.
Otvorenoje pitanje kako jeova (a iostale urne) prvobitno biJa postavljena? Kao to
je je usekundarnom poloaju, ispod cca2,5 mzemlje. No, s obzirom
na natpis i figuralne predstave, mora se pretpostaviti da se prvobitno nalazila sub divo,
moda samo donjim dijelom ukopana u zemlju radi stabilnosti,jersu donjih
dvadesetak centimetara i zadnja strana grublje oklesani, dok je prednja strana,
zbog natpisa, morala biti ucjelini vidljiva. Odgovorna pitanjeda li se urna nalazilauok-
virimajoneotkrivene nekropole stanovnika naselja, ili, moda, du nekog puta
kojijevodio prema naselju uZaloju- ne moese dati.
Ovdjejojednomtreba ponoviti, da urna najvjerovatnije iz III vijeka n.e., kako
se moe na osnovu imena Aur(elius), i izrade iobliko-
vanja reljefnih ljudskih figura. Uto vrijeme, kao iu IV v., ire kako
izgleda, dobija na te dolazi do intenzivnijeg privrednog razvoja iznatnije gra-
djelatnosti.
35
Vjerovatno se uto vrijeme razvijati inaselje u Zaloju
koje postepeno prerasta uvjerski, amoda i en centarireg pro-
stora. UZaloju su do sadaotkriveni ostaci dvije bazilike (postoji miljenje
dajednaod crkava iz srednjeg vijeka) ijedne stambene zgrade.
36
No, kao to je
pokazao nalaz ove urne, iri prostor lokaliteta uZaloju nijejodovoljno istraen imoe
pruiti idruge nalaze.
2K D. Sergejevski, 1950.,57-59(br. 7).
2Y C. Patseh, 1900.,49.
311 I. 1957., 163.
31 K. - C. Patseh 1897.,340-342; D. Sergejevski 1950.,60-62.
32 V. 1900.,30; D. Sergejevski 1950.,62-63.
3.1 B. Raunig 1990.,653-661.
34 C. Patseh 1900., col. 37,39, 41, 42, 45, 54, 56, 57, 63, 65, Fig. 2,4, 5-7, 10-12, 15, 17; I.
1975,57-72.
35 Basler 1972.,13-16.
36 I. 1958., 117-136; Basler 1972.
224
BRANKA RAUNIG
SK.R/l CENICE
GZM - GlasnikZemaljskogmuzeja. Sarajevo.
Starinar - Statrinar. Arheoloki institutSANU, Beograd.
VAHD - Vjesnikza arheologiju ihistoriju dalmatinsku. Split.
VAMZ - Vjesnik Arheolokog muzeja uZagrebu.Zagreb.
WMBH - Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnienund derHerzegowina. Wien.
ZKM - Zbornik krajikih muzeja. BanjaLuka.
G.ALFOLDY
BASLER
N. CAMBI
A. CONZE
I.
V.
B.
A. HOFFER

E.
K. -
C. PATSCH
1969.
1972.
1992.
1992.
1956.
1957.
1958.
1900.
1983
1897.
1977.
1974.
1897.
UTER.-4TURA
Die Personennamen in der romischen Provinz Dal-
matia. Heidelberg, 1969.
Arhitektura doba u Bosni i Herce-
govini. Sarajevo, 1972.
Rekonstrukcia sarkofaga s prikazom lova
Budimpeta-Salona. U: sarkofag a prikazom
lova- Katalog izlobe, Split, 1992,51-60.
Drei Sarkophage aus Salona. U: sarkofag s
prikazom lova, - Katalog izlobe, Split, 1992.,
13-38.
ReljefSilvana iNimfa iz Zaloja. GZM n.s. A,XL
1956.,111-.126.
Rimski spomenici iz okoline GZM n.s. A,
XII, 1957. , 127-14l.
Arheoloka istraivanja u okolici GZM
n.s. A, XIII, 1958., 117-136.
Ein Flachgraberfeld der lapoden in bei Bi-
WMBH VII, 1900.,3-32.
nekropola uSinju. VAHD, 1983.,5-101,
T. J-VI.
Fundorte romischer Alterthi.imer im Bezirke Trav-
nik. WMBH V, 1897.,242-258.
Kultni ivotivni spomenici na BIH. Sara-
jevo, 1977.
Izrada muslimanskih nadgrobnih spomenika na
ZKM VI, 1974. ,69-85.
Die Ruine im Dorfe Doljani und dort aufgefunde-
nen romisehen lnschriften. WMBH V, 1897., 340-
-343.
225
URNA SA NATPISOM IZ ZALOZJA
A. NAGY 1992.
C. PATSCH 1895.
1895a.
1895b.
1900.
1900a.
1904.
1909.
B. RAUNIG 1972.
1990.
D.

G. RODENWALDT
1948.
1992.
D. SERGEJEVSKI 1940.
D. -
A.
I.
1950.
1987.
1975.
1975a.
Nouvelle reconstruction du sarkophage attique
Budapest-Split. U: sarkofag s prikazom lova
- Katalog izlobe, Split, 1992.,61-73.
Epigrafski nahogjaji iz godine 1895. GZM VII,
1895.,573-586.
Rimski kameniti spomenici kninskoga muzeja.
GZM VII, 1895.,389-522.
Epigrafsko GZM VIT, 1895.,285-292.
Archaologisch-epigraphische Untersuchungen zur
Geschichte der rbmischen Provinz Dalmatien IV.
WMBHVII, 1900.,33-62.
Die Lika in rbmischer Zeit. Schriften der Balkan-
kommission, Antiquarische Abtheilung I, Wien,
1900., col. 1-112.
Archaologisch-epigaphische Untersuchungen zur
Geschichte der rbmischen Provinz Dalmatien.
WMBHIX, 1904., 171-301.
Archaologisch-epigraphische Untersuchungen zur
Geschichte der rbmischen Provinz Dalmatien.
WMBHXI, 1909., 109-183.
Japodski kameni sepulkralni i sakralni spomenici.
Starinar n.s. XXIII, 1972., 23-5I.
Nova interpretacija dva odlomka epigrafske urne
japodskogoblika iz kod Arheo-
loki vestnik - alov zbornik, Ljubljana, 1990.,
653-661.
Ilirska onomastika, III prilog VAHD, sV. VII, 1948.,
5-67.
Ein attischerJagdsarkophag in Budapest. U:
sarkofag s prikazom lova - Katalog izlobe, Split,
1992.,39-50.
Rimski natpisi iz Bosne, kraja iSandaka.
Spomenik Srpske kraljevske akademije, drugi raz-
red 72, Beograd, 1940., 135-139.
Japodske urne. GZM n.s. IV-V, 1949/50.,45-93.
irimske mitologije. Beograd, 1987.
Japodske urne u Lici. VAMZ, 3.ser.-sv. IX, 1975.,
23-36.
Kamene urne uLici. u: Lika, Znanstveni skup Oto-
1974., Split, 1975.,57-72.
226
BRANKA RAUNIG
THE URN \VlTH INSCRlPTION ZALOjE
..-\'RY
The urn was found accidentally in the beginning of March 1990 in the yard of Kasim
house in Malo Zaloje near The location of the find is at the altitude of
220 m, whereas situated about 300 m to the west from the location, at a somewhat higher
altitude, is the famous archaeological site in Zaloje with remains of late-ancient basilicas
and settlements. Thus we could consider the possibility that the urn comes from the
necropolis of inhabitants of the ancient settlement in Malo Zaloje.
The um is carved out of a single block of a light-yellow, granular , pOl'OUS, chemically
very clean Iimestone of organic origin (95-97% CaCO) and 3-5% organic matter) that is
now named "bihacit" and whose deposits are found in immediate vicinity. The urn is
approximately cube-shaped (90x90x92x95 cm, height 85 cm) with a chamber for the ashes.
Parts of it, especially on its right side had broke off. Thefrontside (T. 1. l), along with two
lateral overhangs with consoles (the right one is missing), depicts a facade of a temple in
antis decorated with six-Ieafed rosettes and winch operated rosettes, the space between
semi-columns occupied by an inscription. Similarly shaped front sides, as well as the orna-
ments on overhangs and facades depicting diverse forms of rosettes, are also seen in some
earlier found and better preserved urns. B. connects depicting of the combi-
nation of three rosettes to the daiJy path of the sun (rising sun, at the zenith and sunset),
and at the same time connects the astral symbols with certain beliefs about the afterlife
and travelling of the souls of deceased towards the moon and sun, wherein he emphasises
that such beliefs could have also existed among the native popUlation of the Roman pro-
vince of Dalmatia that the area belonged to. However, in the case of the um from
Zaloje (as well as in the case of other ums and um fragments with the same symbols),
the question of to what degree the solar symbols retained their meaning, still remains open.
The fejt side (T. l, 2; II, l) is decorated with the hunting scene where two human figures
(woman and man - a hunter holding a spear) and an animal figure (wild boar) are depicted
in low relief. Each figure is carved in its separate shallow niche. Three animal figures
(dogs) attacking the wild boar are engraved in the form of contours. The way in which
the left side of the um from Zaloje is decorated represents a true novelty in decoration
of epigraphic ums in the Field area, and even in the wider region. This is the case
not only because two different techniques, i.e. engraving and relief are used on the same
surface, but much more so because of the figural scene depicting the hunting of a wild
boar. All four animal figures and one human figure are involved in the action that the
scene depicts. Another human figure (woman), placed very close to the left edge of the
surface, does not in any way participate in the scene. The attempt of involving of this
figure in the scene by placing of its left arm on the shoulder of the man appears rather
naive and unconvincing. The idea of depicting of this scene might have originated from
an event that really happened, that is from a real wild boar hunt that the person ordering
the um took part in, but it could have also been modelled after other closer or more distant
moti fs. The first assumption, nevertheless, appears to be a more likely one. The right side
227
URNA SA NATPISOM JZ ZALOJA
(T. II, 2) has suffered the greatest damage - whole upper part of it is missing (abo ut 20 cm)
The space in the middle is occupied by a large pot engraved in deep wide lines, of elongated-
-ball shape, with a low cylindrical foot, somewhat narrowed neck and two vertical handles
(height about 40 cm, the biggest diameter 27 cm). The brim is missing. Plastically shaped
within the space between the handles and the wall of the pot, are three vertical series or
circular bulges reminding of a representation of grape bunch. The bark .flde of the urn is
only roughly dressed and flattened.
The lines of the inscription are not underlined and the letters in individual lines are
not of the same size (T. III, l). Some letters are partly damaged or effaced so that Lhc
suggested reading is not completely reliable. Based on the name A VR(elius), the civitet
(citizenship) was received from an emperor from this family more likely during the 3'd
century than the 2
nd
century, and probably after the year 212 ("Cons titutio Antoniniana").
The name FELfC[O was already found in the i h a Field on a gabled lid, whereas the
word AGES might be a nickname, although we might with a certain measure of caution
explore the possibility of it being a yet unknown autochthonous name. Different sizes of
letters, arbitrarily used punetuation marks and an irregular verb form, all indicate a poor
literacy level of the person that wrote, i.e. inscribed the text, which is a rather frequent
phenomenon in inscriptions from the i h a Filed area.
The epigraphic um from Zaloje represents a biggest and the most lavishly decorated
artefact of this kind found in the middle course of the Una River. Whereas the decoration
of the front side in form of a temple facade is already known from tombs of this type,
although in much more modest and less elaborate form, the relief of the figures on the
left side is found here for the first time and, as it seems, did not have any direct models
but was rather a product of inventiveness of a local artisan-sculptor or results from the
request of the orderer. The um most probably dates back to the 3
rd
century A. D. as can
be assumed based on the name Aur(elius) and the use of a characteristic engraving tech-
nique and shaping of the relief figures. It is in this period and in the following 4'h century
that we believe this wider region gains importance, which effects a more intensive eco-
nomic development and significant construction activity. This is probably the period when
the settlement in Zaloje witnesses a more rapid development and subsequently grows
into the religious and perhaps administrative and political (7) centre of the region.
228
BRANKA RA UNIG
Tabla I
229
UR i\ SA NATPISOM IZ ZALOJA
Tabla II
2
l. Lijeva b o n strana; 2. Desna b o n strana - Foto: H. e h i
230
BRANKA RAUNIG
Tabla III
l . Te ks t natpi sa - Foto: H. h i
UDK904 (497.6 "13114"
Mr. Lidija FEKEA
Originalni rad
KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE
U KOD BIJELJINE
U radu se prvi puta objavljuju rezultati istraivanjajednog kasnosrednjoviekovnog seoskog
otvorenog naselja na teritoriji Bosne iHercegovine. Dr. I. je istraila oko dvije
prostora koji Je z.auzimalo naselje. Konstatirana su 33 objekta, tj. nastambe,radio-
nice, jame iognjita na otvorenom. Karakteristika svih ukopanih objekata su razni nepra-
vilni oblici plitko ukopanih osnova. materijal, osim par fragmenata imponira-
nog stolnog odnosi se na tzv. kuhinjsku keramiku oblikovanu na
kolu. Datacija materijalajeurasponu od druge polovine XIV do kraja XV
UVOD
U Zemaljskom muzeju Bosne iHercegovine deponiranjematerijal i popratna dokumen-
tacija sa lokaliteta uselu Bijeljina). Arheoloka istraivanja
vrilajedr. Irma uokviru teme "Ranoslavenskonaselje uJazbinama uBatko-
(Bijeljina)", koju je finansirala Akademija nauka i umjetnosti Bosne iHercegovine.I
Od 1971. godine dodanas svegadva projektasu bazirana na istraivanjima sred-
njovjekovnih slavenskih ruralnih, otvorenih, naselja na teritoriji Bosne i
Hercegovine, ito na terenimaSemberije iPosavine. Uokviru navedenog projekta objav-
ljeni su rezultati sa lokaliteta Jazbine'" Drugi projekt pod nazivom "Ranoslavenska zc-
naselja u Bosni" (1987.-1991.) vodila je autor ovog U
ovom raduje pored Jazbina, drugi od est istraenih lokalitetaotvorenih naselja
u Semberiji i Posavini. 3 srednjovjekovnih seoskih naselja otvorenog tipa
isto takojevano za razumijevanje irekonstrukciju vidova ivota (ekonomskog
stupnja proizvodnihsnaga, organizacije) unutarnekog naselja i
Autor istraivanja l. se da cijeli prostor na kojem su se protezali
povrinski nalazi ispita geolokom builicom. Po ustanovljavanju mjesta na kojima se
nalaze objekti otvarane su sonde koje cijeli objekat. Takosu objekti obiJje-
I Iskopavanja su trajala ukupno 21 dan utri kampanje (31. 03.- 05. 04. 1978; 28.03.- 03. 04. i
24.09.-01.10. 1979. godine).
I. 1977.,227-308.
3 Semberija: Jazbine i iGradine Posavina:
(Kopanice) iJanjkua (Jagodnjak).
232
4
LIDIJA FEKEZA
eni brojevima prema redu istraivanja. Prostor objekata nije otvaran, osim na
mjestimagdje se builicom nailo na otvorenaognjita.
Za objavljivanje rezultata istraivanja ovog lokaliteta na raspolaganju je stajala teh-
dokumentacija, koja se sastoji od situacionog i geodetskog plana lokaliteta, te po-
listova sa crteima objekata, njihove povrine i presjeka
4
Za opis
ispune objekta posluili su, pored terenske dokumentacije, podaci iz "Dnevnika istraivanja
lokaliteta u godine 1978."(u daljem tekstu Dnevnik) iiz Zavrnog
nog izvjetaja - 1979. godine (u daljem tekstu Izvjetaj)5 Navodi o
materijala, zgure ilijepa, iz Dnevnika iIzvjetaja unekim se ne pokla-
paju sa brojnim stanjem tih nalaza deponiranim materijalom. Zatose brojno stanje
i navodi o nalazima odnose na materijal uMuzeju. deponiranim
materijalom jemalo komadazgure inekoliko ivotinjskih kostiju. to se
ivotinjskih kostiju postavlja se pitanje razloga njihovog pomanjkanja,tj. dali ih zaista
nijebilo, tojekonstatirano ina nekim lokalitetimasa objektima, ili su

Nedostaje materijal iz objekta27tako da nije mogao biti uokviru ovograda.
Autor istraivanjajesvrstao pokretni arheoloki materijal po objektima, u
bez oznaka slojeva idubina. U dokumentaciji nisu navedene apsolutne visine.
Na nekim od preuzetih planovaobjekataucrtane dubinese ne slau sa navodima uDnev-
niku iIzvjetaju. U sa situacijom uJazbinama ina tri srednjovjekovna lokali-
teta istog karaktera uarealu srednjegtoka potoka Bistrika, povrinski sloj jedebeo
oko 0,2 do 0,3 m. Po njegovom skidanju pojavljuje je kulturni sloj u kojem je i gornji
sloj ispuneobjekta. Ispodje (zdravica, ute boje) koja se pojavljuje na re-
lativnoj dubini od 0,3 do 0,4 m ispod dananje povrine njive. Nacrteima sa presjekom
objekata je relativna dubina kulturnog sloja zajedno sa povrinskim slojem,
ali ona, u pojedinim ne odgovara stanju na terenu. Kulturni sloj je mnogo
tanji (do 0,1 m) ipojavljuje se odmah ispod povrinskog sloj. Stoga se u ovom
radu, da ne bi dolodo zabune, uvijek navodi samo dubinaukopa uzdravicu, tj. od
na kojoj je dokumentiran presjek objekta.Ta dubina vjerojatno ne odgovara prvobitnoj
dubini objekatakojajezavisila od onovremenognivoa terena, a koji se ne moe sa sigur-
odrediti. Relativna dubina dna ognjitaje uzeta kao nivo poda u onim objektima
kod kojih su ognjita konstatirana. Izuzetaksu udubljena ognjita.
POLOtA] I OPIS LOK4UTET/ l
Lokalitet se nalazi uselu kojeje udaljeno oko 4,5 km od lijeve obale
Save i II km od lijeve obale Drine (Plan I). Do gradnje melioracionih kanala iisuivanja
vodotokova uovom kraju, se nalazilo na granici prirodnih
junood Save. Lokalitetje na desnoj obali potoka Bistrika, jednogod nekoliko vodotoko-
Terensku dokumentaciju objekata izradio Zijo Sve karte iplanove obradio, te crtee
pokretnogarheolokog materijala izradio Slobodan Kudra.
Zaobjekteod broja I do broja II podaci uzeti izDnevnika, aza sve ostaleobjekte iz Izvjetap,
,je razlog za pomanjkanje kostiju, na lokalitetima na kojima bi se u ko-
kemijski sastav zemlje koji na prirodno razlaganjekosti,
233
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U . .
va koji prolaze kroz sembersku ravnicu od juga ka sjeveru i ulivaju se u Savu. Prve
srednjovjekovnog naselja su oko 10 metara udaljene od vrha meandra potoka Bistrika,
i tok naglo ka jugu, a naselje se produava ka istoku. Otkriveni dio naselja pro-
tee se u duini od oko 200 m. Os naselja se prua u pravcu Z-I sa otklonom prema liniji
SZ-JJ i prati prirodni pravac terena. njiva i poloaj s uvremenih oblinjih po-
5
2
0

J
6 .0
7 8

9
Bij eUinn
o Prnhis torijski lokaliteti J. Bosanska 5. - Dazdarevo
O Tragovi srednjovjekovnih groblja s umama 2. Brodae 6. Brdo -
O Ostaci srednjovjekovnih grobova - skeletni ukop i 3. Prehaje 7. Trenja
Tragovi srednj ovjekovnih naselja 4. vrel o 8.
9. Gojsovac
2 6 7 IOkm
l I l I
Plan I - Crte: S. Kudra
loeni s u u istom pravcu. irina naselja je oko 35 m (S-J). Na polovini lokaliteta
dio naselja na povrini od oko 2600 m
2
nije istraivan jer su na njemu seoske i put.
Ustanovljene su juna i dio sjeverne granice naselja, dok je na zapadnoj strani,
prema opservacijama 1. ostala neistraena. Povrinski materijal se
234
LIDIJA FEKE.A
nalazi jo u duini oko 60 m, tj. do zapadne granice oranice 1623. Prema tome, pret-
postav'lja se da je povrina srednjovjekovnog lokaliteta bila oko 10000 km
2
(Plan II).
Sistematski je istraen sredinji dio lokaliteta, a cjelokupna istraena povrina iznosi oko
Lok
SO nl K e 1334 / 1

Plan II - Obrada: S. Kudra
5500 m", tj. neto vie od polovine lokaliteta. Naselje je bilo usko vezano za potok Bistrik
pored je obale nastalo. Danas se mora i na promjene koje su nastale na tere-
nu kroz protekla Prvo, potoci mijenjaju tok, a i nivo korita je
vjerojatno bio nii. PretpostavUa se daje u ranijim bilo mnogo vie ume koja
je tokom vremena Dokle je plavi la Sava i kol iko je bi lo vie
nije ustanoviti. Komasacijom zemljita, uma i novim sistemom kana-
la teren se izmijenio j eventualni tragovi starih polja, koji su ponekad prepoznatljivi na
umskim povrinama, potpuno su zatrti.
OPIS OBJEKATA'
Objekat l: (T. l) Osnova pribi ino pravokutnog oblika sa uim zaobljenim stranama.
Orijentacija SI-JZ. Dimenzije: istraena duina 2,5 m, irina 2,25 m. SI dio zalazi u
Ukoliko u objektu imajama dno ima vie nivoa.. oznaka dubine sastoji se od dva broja. Prvi na-
vedeni broj se odnosi na a drugi na najdublji dio, od povrine ukopa u zdravicu.
Svi podaci o nalazima u objektima se odnose na deponirani materijaL Navod
"kosti" uvijek se odnosi na ivotinjske kosti nadene u objektu. Navod "metalni predmeti". uko-
liko nije navedeno , odnosi se na eljezne predmete.
235
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U .
Vjerojatno iskopano 4/5 objekta. Povrina: oko 5.5 m
2
(7 m
2
). Dubina ukopa u zdravici
0,45 m. Jama koritastog oblika, ravnog dna i kosih zidova. Ispunjena je tamnomrkom
zemljom sa pougljenog drveta. lijepa su u broju nalaeni u
kulturnom sloju iznad jame i uzjuni zid jame.
Nalazi: 428 komada keramike (sve brojnija to se vie ide u dubinu), krivi no, kre-
sivo) (T. I. 20), komad metalne ipke (T. l, 2J). deponiranim materijalom nalazio
se komad zgure. koji se u Dnevniku i 17.vjetaju ne spominj e, te lijep sa otiscima od
Objekar 2: (T. II) Ovalna osnova. Orijentacija: os objekta SI-JZ. Dim. du. 2,15 m.
ir. J.55 m. Povrina oko 3 m
2
Dubina ukopa u zdravici 0,4 m. Jama koritastog oblika.
ravnog dna i kosih zidova, ispunjena je mrkom zemljom sa lijepa. Sastav
zemlje u jami ne razlikuje se od sastava kulturnog sloja iznad nje. U sredini objekta ja-
mica od stupa, promjera 0,2 m. dubine O.lm.
Nalazi : 200 komada keramike. U Dnevniku se spominje "neto zgure", koje
deponiranim materijalom nema.
Objekat 3: (T. II) Osnova u obliku stopaja. Orijentacija: os objekta SZ-JI. Dim. du. 3,2 m,
ir. 1,25 m. Povrina oko 4 m l . Dubina ukopa u zdravicu 0,25/0.6 m. Jama je koritastog
oblika. ravnog dna i kosih zidova. Uz SI. podunu stranu, u dnu jame, na dubini od 0,5 m
su ostaci ognjita ili (0,7xO,3 m). a oko njega mnogo
zemlje. U centru jame, ispred ognjita je trag kolca promjera i dubine 0,15 m. Trag dru-
gog tankog kolca, promjera i dubine oko 0, 1 m, nalazi se oko 1,2 m udaljen od ognjita.
Ispuna jame je mrka zemlja kao i kulturni sloj iznad objekta.
Nalazi: 96 komada keramike.
Objekat 4: (T. llI) Ovalna, skoro kruna osnova. Orijentacija: os objekta SZ-JI. Dim.
du. 3 m, ir. 2,3 m. Povrina: oko 6.5 m
2
Dubina ukopa u zdravici 1,35 m. Jama je ko-
oblika, ravnog dna i kosih zidova. Sa vanjske strane junog zida su ostaci
ognjita dim. 0,8 xO,70, dub. 0,15 m. Ispred ognjita je velika jama. Gornji sloj
objekta dubine 0,3 m sadravao je mrku zemlja sa lijepa i pougljenog drveta.
Ostali dio, do dna jame. ispunjen je intenzivno Crnom zemljom u kojoj su bili nalazi ke-
ramike, a prema Dnevniku sedam velikih i nekoliko malih komada zgure. Oko ognjita
su dva kamena (konglomerat) i manj i komad zgure.
Nalazi: 184 komada keramike, vrh metalnih korica (za no ?), savijen vrh neke alatke
(kara ?), 9 komada eljezne oplate (?) debelih 1 mm 3x3, 2,3 x2,3 cm, ostalo
usitnj eni komadi), grumen zgure, kremeno jezgro i 10 fragmenata kosti.
Objekat 5: (T. III) Izduena osnova nepravilnog oblika. Orijentacija I-Z. Dim. du. 5 m,
ir. 2,6/J ,5 m. Povrina oko 6,5 m
2
Dubina ukopa u zdravici 0,15/0,45 In. Dno jame je
na nivoima, a zidovi kosi . Objekat se sastoji od 2 vrlo plitka prostora (l, 2) ispu-
njena mrkom zemljom i vjerojatno otpadne jame (3) u zapadnom dijelu. u kojoj
je bilo izrazito prisustvo tragova crveno zemlje i gara, dosta nagaravljenih fragme-
nata keramike i nekoliko oblutaka. Uz unutarnji rub objekta je jamica promjera i
236
LIDIJA FEKELA
dubine 0,3 m. U njoj je komad zgure. Na vanjskim rubovima polovine objekta
su ostaci tri ognjita: na sjevernoj strani su dva ognjita (ognj. I dim. 0,6xO,7 m;
ognj. 2, promjera 0,5 m, a na junoj strani ognjite 3, promjera 0,8 m).
Nalazi: 140 fragmenata keramike, dio brusa (u jami 3), strelica (u jami 2), 4 eljezna
(od toga 2 komada u jami 3, 2 komada kod ognjita 2), 4 odbitka od ivotinj-
skih kostiju. U Dnevniku se navodi da je na prostoru objekta nalaeno grumenja
zgure. Medu deponiranim materijalom nalaze se dva grumena sa oznakom da su iz jame 3.
U istoj jami su komadi zidnog lijepa sa dvostranim i jednostranim otiscima
Glina je pomijeana sa krupnijim (oko 5 mm) i sitnijim (l mm) i
puna je pljeve. Otisci su plitki, promjera oko 2-3,5 cm. Debljina lijepa je
od 1-5 cm.
U blizini ognjita I, van objekta, na granici kultumog sloja i ute zemUe (zdra-
vice) , Bele IV iz 1235. godine sa natpisom Monetae regis Sclavoniae.
7
Objekat 6: (T. IV) Ovalna osnova. Orijentacija: os objekta l-Z. Dim. du. 3 m,
ir. 2, III ,75 m. Povrina oko 6 m
2
. Dubina ukopa u zdravici 1,4 m. Jama oblika,
ravnog dna, zaobljenih uglova i kosih zidova, ispunjena mrkom zemljom sa proslojima
intenzivno crne zemlje u kojoj su bili komadi zemlje i pougljenog drveta.
Prema Dnevniku broj nalaza bio je u prosloju intenzivno crne zemlje i na dnu
Jame. U Dnevniku je navedeno da su u gornjim dijelovima objekta mali
grumenovi zgure, a u samoj jami "nalazi zgure su bili intenzivniji". deponiranim
materiplom nema zgure.
Nalazi: 187 fragmenata keramike. na dnu jame fragmenti veli ke crepulje koja se ne
moe restaurirati, 2 noa i
Objekat 7: (T. V) Osnova oblika nepravilnog ovala. Orijentacija: os objekta u pravcu
SZ-JI. Dim . du. 4,4 m, otkrivena irina 3/1,5 m. Povrina oko 9 m
2
Sjeverna strana
objekta zalazi u Dubina ukopana u zdravi cu 0,211,35 m. Jama nepravilnog obli-
ka, neravnog dna i kosih zidova. Objekat se sastoji iz velike, plitke jame Uama 2), i dvije
dublje jame koje su paralelne sa njom Uame 1,3). Na sjevernoj stijenki jame 3 (ukopa-
ne u zdravicu 1,35 m) je obloga od crveno zemlje, debela 15 cm. Ispu-
na ove jame je od izrazito crne zemlje sa puno gara. U jami 1 ispuna je od tamnomrke
ze mlje.
Nalazi : 574 fragmenata keramike (sa prostora objekta, a najvie iz gornjeg
slojajama 1 i 3, dvije eljezne ipke, strelica, eljezni predmet nepoznate namjene (T. V,
26, u jami 3) i dio kamenog brusa.
Objekat 8: (T. VI) Osnova kompleksnog objekta nepravilnog oblika. Orijentacija:
os objekta I-Z. Dim. iskopana du. 5,4 m, ir. 311,7 m. Povrina: oko II m
2
Dubina uko-
pa u zdravici 0,25/0,95 m. Jama nepravilnog oblika, neravnog dna i kosih zidova. ObJe-
nije deponiranim materijalom. Pretpostavljam da ga je tadanji nu-
u Odjeljenju za arheologiju Zemaljskog muzeja Gojko
237
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJICEVU .
kat se sastoji od 4 jame. Pri dnu centralne jame 3 i jame l je sloj tamnomrke zemlje pun
gara.
Nalazi: 341 fragment keramike, kare (jama 3). deponiranim materijalom je
slomljeni oblutak i 2 kosti (jama 3).
Objekat 9: (T. VI) Manja plitka koritasta jama zidova obloenih crveno gli-
nom, debljine 5 cm. Orijentacija: os objekta u smjeru SZ-J!' Dim. du. 1,20 m, ir. 0,80 m.
Povrina 0,95 m
2
Visina zidova 0,35 m. Blizu sjeverozapadnog, ueg zida je mala okrugla
jama, promjera 0, I m. Bez nalaza.
Objekat JO: (T. VII) Osnova nepravilnog krunog oblika. Dim. du. 2,9 m, i r. 2,7 m.
Povrina oko 6 m
2
Dubina ukopa u zdravici 0,35 cm. Jama je koritastog oblika, sa ravnim
dnom i kosim zidovima, ispunjena tamnomrkom zemljom sa mnogo pougljenog drveta.
Dno jame obloeno je tankim slojem izrazito crne zemlje pune gara.
Nalazi : 282 fragmenta keramike, dio kraka ostruge, kremeno jezgro. materija-
lom su 2 grumena zgure koja se u Dnevniku i Izvjetaju ne spominju. Iz ranijih epoha -
stakla.
Objekat ll: (T. VIl, VllI) Osnova nepravilnog krunog oblika. Du.: 3 m, ir. 2,80 m.
Povrina oko 6,4 m
2
Dubina ukopa u zdravicu 0,45/1 m. Dno jame je neravno, sa tri ni-
voa, a zidovi kosi. Na dijelu jame je razrueno ognjite ili ostaci pro-
mjera oko l m. Ravan tih ostataka je vjerojatno i pravi nivo poda objekta. Ispred je bi la
jama. Zemlja u jami je sivomrka sa mnogo tragova gara i crve-
no zemlje. Dno jame je ispunjeno slojem intenzivno crne boje, debelim 0,4 m,
koj i sadri mnogo gara i pougljenog drveta.
Nalazi: 398 fragmenata keramike, krivi no, 2 noa, fragment potkove, okrugla
halka, ostaci korica od noa, te grumen zgure.
Objekti JO i J 1 su na udaljenosti od svega 0,4 m i izgleda da
cjelinu.
Objekal 12: (T. VIII) Osnova skoro pravokutnog oblika sa zaobljenim uglovima. Ori-
jentacija Z-I. Dim. du. 3 m, ir. 1,75 m. Povrina oko 5 m
2
. Zapadni dio objekta zauzima
koritasta jama du. I m, dub. 0,5 m, obloena crveno zemljom, ravnih zidova,
objektu 9. dio jame je dubok oko 0,2 m. Cijeli objekat je ispunjen crnom
zemljom, a na dnu korita je sloj sa tragovima gara i pepela.
Nalazi: 52 fragmenta keramike i odbitak kosti . U Izvjetaju pie da je u objektu
no dosta grumenja zgure, ali ih deponiranim materijalom nema.
Objekat J3 : (T. IX) Izduena ovalna osnova na koju se sa vanjske strane JI zida na-
dovezuje manja jama (promjera 0,75 m, dubine 0,25 m) . Orijentacija: os objekta SZ-JI.
Dim. du. 3 m, ir. 1,75 m. Povrina oko 5 m
2
. Dubina ukopa u zdravicu 0,75/0,85 m.
Jama ima koso dno i kose zidove. Ispuna objekta je od slabo obojene mrke zemlje sa pri-
mjesama gara koji je koncentriran pri dnu uz mnotvo razorenog lijepa. Na nekim
L1DfJA FEKEL A
23 8
komadima lijepa su tragovi irine J cm. [zdvaja se jedan komad zidnog lije-
pa deblj ine do 3,5 cm.
Nalazi: 341 fragment keramike, 2 noza, 4 (lnv. br. 5675), silni odbitak
kosti. te dva mala kamena (od kojih je jedan konglomerat). U jednom loncu je
gruda pepela. materijalom je rimski iz IJ
Objekat 14: CT. IX) Ostaci ognji ta na otvorenom, promjera 0,9 m, deblji-
na spaljene zemlje 0,2 m.
Nalazi : [9 fragmenata keramike, kamen za i jedna kost.
Objekat 15: CT. X) Ovalna osnova. Orijentacija l-Z. Dim. du. 2 m, ir. 1, 1 m. Povr-
ina oko 2 m"' Dubina ukopa u zdravici 0,25/0.45 m. Oblik jame koritasl, sa neravnim
dnom i kosim zidovima. U zapadnom dijelu objekta dva mala ukopa prolTIJera 0.45 i
0.55 m i dubine 0,45 m, ispunjena izrazito crnom zemljom punom gara. Objekat je ispu-
njen mrkom rastresitom zemljom sa lijepa. Oko O, IS m od ruba
objekta su ostaci ognjita, promjera 0,55 m. Presjek ognjita nedostaje.
Nalazi : 130 fragmenata keramike.
Objekat 16: (T. X i Xl) Osnova kompleksnog objekta, nepravilnog ob lika. Orijenta-
cija os objekta u pravcu SI-JZ. Dim. du. 7 m, ir. 3/2,3 m. Povrina oko 15 ml Dubina
ukopa u zdravi ci 0.3/0,5 m. Oblik jame nepravilan. dno neravno, zidovi kosi. Objekat
se sas toji od ve lIke jame (I), koja zavrava ljevkastim udubljenjem. i ostalog prostora.
Nijejasan odnosJama 2 i 3 unutar objekta radi pomanjkanja presjeka. U Jamama l i 3 is-
puna je od tamnornrke zemlje sa mnogo ostataka lijepa i gara. Na dnu cijelog objekla
je tanak slOJ sa izrazito mnogo gara i pougljenog drveta. U ljevkastom udubljenju na Sl
rubu jame I. prema navodima u IzvjetaJu, bil.o je puno crveno zemlje i
gara.
Nalazi: 544 komada keramike, strelica, 4 fragmenta 2 dio
noa, oblutak, grumen zgure, kosti. dio metalnih nalaza i komad zgure
su u jami I.
Ohjekat J7: CT. Xl) Nepravilna kruna osnova. Dim. du. 2,9 m, ir. 2,8 m. Povrina
oko 5.7 ml Dubina ukopa u zdravici 0,3/0.4 m. Dno jame neravno, a zidovi kosi. U ju-
nom kutu ognjite, promjera 0,45 m i debljine oko O, I m. Nalazi se 0,1 m is-
pod gornjeg nivoa ispune objekta. Ispred ognjita je
Nalazi: 271 fragment keramike, frgamentirani okov 2 grumena zgure, 2 ko-
kosti i jedan grumen lijepa sa otiscima
Objekti j 8a i b: (T. XIT) Dva ognjita na otvorenom prostoru,
svega O, JS m. Ognj ite 18a promjera 0,65 m, deblj ine 0, 10-0,1 S m. Ognjite
18b promjera 0,5 m, debljine 0,2 m.
Nalazi: U neposrednoj okolini ognjita 19 fragmenata keramike i dio konjske
uzde.
239
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE CELOPEK U OSTOJI CEVU .
Objekat 19: (T. XII) Nepravilna kruna osnova, promjera 2,3 m. Povrina oko 4 m".
Dubina ukopa u zdravicu 0,3/0,4 m. Dno i zidovi jame kosi. Ispuna jame Imka zemlja sa
prosloj ima gara.
Nalazi: 55 fragmenata keramike, komadi lijepa sa otiscima tankog i grumen
zgure. Na cedulji uz materijal stoji navod " kosti", koje nisu deponirane.
Objekat 20: CT. Xn) Osnova skoro krunog oblika. Orijentacija: os objekta u pravcu
SI-JZ. Dim. du. 2, 15 m; ir. 1,95 m. Povrina oko 3,5 mZ. Dubina ukopa u zdravicu
0,4 m. Jama neravnog dna i kosih zidova. Ispuna svijetlomrka zemlja sa tragovima
gara na dnu jame.
Nalazi : 146 fragmenata keramike, grumen zgure. Na cedulji ci u kutiji su
"kosti", ali materijalom nisu
Objekat 2 1: (T. XIII) Nepravilna ovalna osnova. Orijentacija: os objekta u pravcu
SI-JZ. Dim. du. 2,85 m, ir. 1,8/1 ,35 m. Povrina oko 4,5 m
2
Dubina ukopa u zdravi-
ci 0,3/0,5 m. Jama nepravilnog oblika, neravnog dna, kosih zidova. Uz SI vanjski rub
jame je ognji te, promjera 0,55 m, debljine oko 0, 1 m. Dublji dio objekta sc
nalazi uz ognjite. Prema navodima u Izvjetaju, bio je ispunjen crnom zemljom sa
spaljenim drvetom i sa puno ostataka crveno zemlje jama?), dok je
drugi kraj objekta i ispunjen mrkom zemljom. U cijeloj jarni su nalaene grudice
lijepa.
Nalazi: 187 fragmenata keramike u cijelom objektu, dio eljezne alatke (T. XIII, 14)
i grumen zgure u velikoj jami kraj ognjita.
Objekat 22: CT. XIII) Osnova nepravilnog ovalnog oblika. Orijentacija: os objekta u
pravcu l-Z. Dim. du. 4,55 m; ir. 2,8/2 m. Povrina oko 10 m
2
Dubina ukopa u zdravi-
cu 0,25/0,4 m. Jama nepravilnog oblika, neravnog poda i kosih zidova, ispunjena rm'kom
zemljom sa puno gara i grudica lijepa. Uz SZ rub objekta (oko presjeka A-Al ) jaka kon-
centracija crveno zemlje i gara.
Nalazi: 392 fragmenta kerami ke, di o krivog noa, dio noa, i trokutna
nepoznate namjene (inv. br. 5685).
Objekat 23: (T. XIV) Ostaci ognjita na otvorenom, dimenzija l xO,9 m,
debljine do 0,15 m. Dubina dna ognjita u zdravi ci 0,4 m.
Nalazi : 17 fragmenata keramike u neposrednoj okolini ognji ta i 2 fragmenta prahi s-
torijske, keramike.
Objekat 24: (T. XIV) Osnova nepravilnog ovalnog oblika. Orij entacija: ps objekta u
pravcu S-J. Dim. du. 3,2 m, ir. l,81l,6 m. Povrina oko 4,5 m
2
Dubina ukopa u zdravi-
cu 0,5/0,7 m. Jama pravilnog, koritastog oblika, dna u dva nivoa i kosi h zidova. Manji,
juni prostor objekta je dublji, ispunjen je tamnolmkom zemljom punom gara, pouglje-
nog drveta i crveno zemlje, dok je preostali prostor ispunjen mrkom
ze mljom. Na dnu objekta je s loj crne zemlje sa koncentracijom gara.
240
LIDIJA FEKEA
Nalazi : 335 fragmenata keramike, otrica noa, 2 sitna komada kosti. U Izvjetaju se
navodi da je u junoj jami mnogo komada zgure, dok se u deponiranom materija-
lu nalazi jedan grumen.
Objekm 25: (T. XIV) Osnova ovalnog oblika. Orijentacija: os objekta u pravcu I-Z.
Dim. du. 2,4 m, ir. 2 m. Povrina oko 3,5 m
2
Dubina ukopa u zdravicu 0,3/0,4 m. Jama
je koritastog oblika, udubijenog poda i izrazito kosih zidova, ispunjena mrkom zemljom
sa tragovima gara i lijepa. Oko 0,8 m udaljeno od zapadne strane zida nalazi se ognjite
dimenzUa 0,75xO,55 m, debljine 0, 1-0,15 m. Oko objekta su u obliku pravo-
kutnika poredani tragovi kolaca i stubova (promjera O, l i 0,2 m). Izgleda da je ognji te
bilo nadsvedeno. Na strani stubovi su bili udaljeni 0,5 m, a na zapadnoj 0,7 m,
tj. pored samog ognjita, tako da bi povrina natkrivenog objekta bila oko 7 ml Uz obod
cijelog objekta su tragovi kolaca, a vidljivi su i tragovi krova na sredini
uih strana. Neki tragovi unutar natkrivenog prostora su moda od opreme koja se nala-
zila u zemunici.
8
S obzirom na smjetaj ognjita ulazje vjerojatno bio na zapadnoj strani .
Nalazi: 21 fragment keramike. strelica.
Objekm 26: (T. XV) Nepravilna "bubreasta"osnova. Orijentacija: os objekta u prav-
cu Sl-JZ. Dim. du. 2,95 m, ir. 2,2511 ,3 m. Povrina oko 5,5 ml Dubina ukopa objekta
0,2/0,3 m. Jama neravnog dna i vrlo kosih zidova. Ispuna objekta tamnomrka zemlja sa
gara, na dnu jame. Na sredini objekta se nalazilo ognj ite sa-
promjera 0,6 m i debljine 0,2 m. grumenje ognjinog lijepa nalazilo se na
podu objekta. Na zapadnoj strani objekta je malo duguljasto udubljenje (0,5xO, I5 m) sa
zidovima debljine l cm. Prema navodima u Izvjetaju, vjerojatno su bili obloeni crveno
zemljom. U neposrednoj blizini objekta, kod njegove ue sjeverne strane, bile
su dvije omanje, koritaste jame, duboke 0,15 m. Promjer zapadne jame 0,4 m, a dimenzi-
je jame I ,2 xO,6 m.
Nalazi: 172 fragmenta keramike, fragmentirana otrica noa, eljezne i posreb-
rene slomljeni oblutak.
Objekat 27: (T. XV) Osnova nepraVilnog obli ka. Orijentacija: os objekta u pravcu S-J.
Dim. du. 4 m, ir. 3,1511 ,7 m. Povrina oko 8 ml Dubina ukopa u zdravici 0,1/0, 15 m.
Jama nepraVilnog oblika, vrlo plitka, neravnog dna i kosih zidova, ispunjena je tamno-
mrkom zemljom sa puno tragova gara, na dnu. U sjevernom, suenom dijelu ob-
jekta je ognjite, promjera 0,6 m, debljine 0,25 m. U Izvjetaju je naveden
"trag od dva ognjita" u ovom objektu, ali to drugo ognjite nije na crteu.
Objekar 28: CT. XVI) Skoro kruna osnova, promjera 2,15 m. Povrina oko 3,3 m
2
Dubina ukopa u zdravici 0,3/0,4 m. Jama je koritastog oblika, udubijenog dna, kosih zi-
dova, ispunjena tamnomrkom zemljom, punom gara, na dnu jame. U sjevernom
dijelu jame je manje ljevkasto udubljenje, promjera 0,4 m.
Nalazi: 104 fragmenta keramike i fragmenti 2 noa.
B. Dostal 1982, 12, 28 i 50.
241 KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJ[CEVU . .
29: (T XVI) Izduena osnova sa malo zaobljenim stranama.
os S-J. Dim. du. 3,2 m, ir. 1 m. Povrina oko 3 m
2
Dubina
u zdravicu 0,4 m. Koritasta jama, ravnog dna i kosih zidova, ispunjena mrkom zemljom.
Na dnu je veliko ili
se nalazi m ispod nivoa II zdravicu. Oko
nOJ osnovi su kolaca, tako da je natkriveni prostor
dimenzija l
2
od 11,25 m Krov prema rasporedu bio dvoslivan, ulaz u objekat na-
mala metalna sa
m,
m. Iznad je bio tanak
80 fragmenata keramike.
lazio se na
Nalazi: 2
dvije
CT XVII) Ognjite na otvorenom prostoru, promjera
0, J do 0,15 m. Dno na dubini
drveta.
XVII) Dvije
manja 0,8 m, dubine 0,15 m; je
Jame su ispunjene svijetlomrkom
oko m: sjeverna,
1,5 m, dubine m.
Nalazi: 87 fragmenata keramike u i okolnoj sondi.
Objekat 32: XVIII) osnova pravokutnog oblika.
os objekta u pravcu S-J. Dim. du. 2,5 m, ir. 2, J m. Povrina oko 5 . Dubina
ukopa u zdravicu 0,110,4 m. Jama je nepravilnog oblika, neravnog dna i vrlo kosih zido-
va, U dijelu objekta je trag od stuba
(promjera m) i kolca (promjera 0, l m). Oko 1,2 m juno od objekta je ite na
otvorenom, promjera m, debljine 0, I m.
Nalazi: 375 dio tanka amorfna i mali
ment kosti.
izduena osnova u obliku pra-
vokutnika. os u pravcu SI-JZ. Dim. du. ir. m. Povrina
oko 35 m
2
Dubina ukopa u zdravici 0, J5/0,7 m. Jama je nepraVilnog oblika, neravnog
dna, kosih zidova. Jugozapadni i
je i
prostori su
Na kraju objekta su tri
ispunjeni
ispunjene mrkom
jama 6,
4 i 5 ispuna je neto svjetlija.
Nalazi: 740 fragmenata dio potkove, 2 2 dio metajne
2 kosti. U se navodi nalaz mnogo ostataka zgure, u depo-
niranom materijalu ih nema.
MjetatIO Milorad je uz svoju naao tri komada keramike i bronca-
nu L je sve nalaze datirala u IX I, 9
I. 1979.. 140-140.
242
LIDIJA FEKEZA
KARAKTERA.LO.K4UIEIA
INAlv!JENE OBjEK/1TA
Na .lokalitetu je otkriven dio jednoslojnog naselja. Osim nalaza
iz ranijih epoha koji se pojavljuju u malom broju i razbacani, uglavnom unutar pojedinih
objekata, ostali pokretni arheoloki materijal je kronoloki kompaktan. Na zapadnom i
perifernom dijelu naselja objekti su udaljeni oko 20-tak i vie
metara. U centralnom dijelu naselja uglavnom su koncentrirani oko sredinje grupe obje-
kata sa ognjitima broj 3, 4, 5. 14 i 32. Oko 35 m nalazi se u istoj ravnini druga
grupa od tri objekta br. 12. 29 (radionice) i br. 30 (ognjite) (Plan III). Svuda oko te dvije
grupe su male skupine objekata koji su udaljeni nekoliko metara. Orijentacija
objekata je u osnovi u pravcima S-J ili I-Z sa stupnjevima otklona.
\I
"
Plan III - Obrada: S. Kudra
Analiza vrste i namjene objekata izvrena je na temelju oblika i te nj ihove is-
pune. dokumentacija, pomanjkanje broja ivotinjskih kostiju i zgure oteavaju
definiranje vrste i namjene objekata.
Nastambom se smatra objekat dovoljno velik da se moe u njemu prvenstveno odmo-
riti jedan ili mala porodica. U njemu bi se skoro obavezno moralo nalaziti ognji-
te ili mada ima nastambi i bez njih
l O
razlikovanje nastambe od radionice
l O V. Hruby 1965.. 110.
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U .
243
ili gospodarske zgrade komplicira da se stanovalo i u objektima bez grijnih
tijela, kao i to da su u radionicama postojale i ognjita. Drugi problem za Jjeenje
postavljenog pitanja predstavlja pomanjkanje ostataka inventara vezanog za
djelatnost. nalazi zgure ili eljeznih predmeta ne mogu biti dovoljni za odre-
djelatnosti koje su se obavljale u pojedinim objektima. keramika i po-
sude za skladitenje hrane nisu Prema materijalu i podacima kojima se raspolae,
prvenstveno o namjeni objekata, ostaje u okviru pretpostavke.
Svi objekti, bez obzira na dubinu , su ukopani.
11
Tragovi nadzemnih zidova, kao to
su ljebovi i podzidovi , nisu konstatirani. Na lokalitetu su uz objekte br. 25 i 29 ostali
plitki tragovi kolaca, debljine 0, 15-0,2 m koji, vjerojatno, pripadaju krovnoj konstrukciji .
Nadzemna konstrukcija, tj. krov u podunim objektima vjerojatno je bio na dvije vode sa
centralnom gredom po sredini , dok su okrugli objekti vjerojatno imali krunu konstruk-
ciju krova od granja koje je moralo biti due od 2 m. Glina i plitko ukopavanje su bili
neophodna zatita od vlage u ovako smjetenim naseljima. Ispuna mnogih objekata je
bila puna pougljenog drveta i gara. U naselju je evidentno pomanjkanje nalaza kamena.
Sve je to dokaz da je za bilo koji konstruktivni dio objekta upotrebljavan troan drveni
materijal. Stupovi uz objekte se iz raznih razloga nisu morali Prvenstveno je
ustanovljeno da su oni , kao i objekti, bili vrlo plitko ukopani, oko O, l m ispod gornje
povrine ukopa. Pretpostavlja se da su neki objekti bili nego to pokazuje stanje na
terenu pri iskopavanjima, tj njihova povrina pokrivena krovom je mogla biti To
dokazuju i dva objekta na ovom lokalitetu (obj. 25 i 29). Kod obj. 5, sa tangencijalo pos-
tavljenim ostacima ognj ita, su komadi lijepa sa otiscima kolja, od zidne
oplate, dok tragovi kolaca nisu konstatirani. svi konstatirani tragovi jama od
kolja ne moraju biti vezani za krov ili zid tj. konstruktivni dio objekta. Mogli su to biti
ostaci nekih dijelova unutranje opreme objekta. Lijep, jednostran ili dvostran, sa pravilnim,
ravnim otiscima kolja i koji je pripadao zidovima je u obj. br. 1,5,13 i 19.
Otisci kolja na nekim primjercima iz obj. 5 i 13 su promjera 2,5-3,5 cm. To su ostaci ple-
tenih zidova, debljine 3 do 5 cm. Naime, zidovi ukopanih jama objekata su u slu-
kosi i mogli su se zatititi jedino pleterom. Stoga se moe pretpostaviti da je ukopani
dio objekta bio i opisanim zidovima od pobodenog kolja oblijepljenog
glinom sa dodatkom pljeve i od 1-5 mm . Objekti su dije-
lom ukopani u zdravicu od 0,4 do 0,7 m. Dubinom do 1,4 m izdvajaju se obj. br. 4 i 6, te
jama u obj. br. 7. Poto su ognjita ukopana na razini pojave zdravice, to se uzima kao
nivo poda objekata. Od istog nivoa mjeri se i dubina ukopanih objekata. Naselje na loka-
litetu iako uz potok, smjeteno je na relativno suhom terenu, to dokazuje dubi-
na ukopanih jama od 1,4 m. Ipak, ukopavanje, kao i oblaganje jama glinom je bilo
zatita od vlage. Dubina jama, do 0,4 m, odraava sistem ukopavanja,
koji je kroz dugi vremenski period od VII do XV dokumentiran u
Semberije i Posavine. Ni u jednom objektu nije konstatirana ili zemljana
podna obloga, ili barem l. nije navela podatke o slojeva u objektima,
ni u Dnevniku, ni u Izvjetaju.
II B. DosUiI1975. , 43 ; Z. Vana 1968., 96.
244
UDIJA FEKEZA
Stambeni objekti
u ovu grupu izdvojeni su objekti prema osnovnim kriterijima - dubini , nalazu
ognjita u njima ili u njihovoj neposrednoj blizini, le pokretnom arheolokom materijalu.
Tu su uvrteni objekti nepravilnog ovalnog oblika, povrine od oko 4,5-6 m" (broj 3, 13,
16, 17, 21,25, 32). Objekat 25 ima malu ukopanu povrinu od 3,5 m", ali kolci oko ob-
jekta povrinu od 7 m
2
ovim objektima izdvaja se obj. 13 od kojeg je og-
nJite na otvorenom udaljeno oko 5 m (br. 30). Iz ove grupe se mora objekat 1,
koji bi oblikom, i ispunom te obiljem materijala odgovarao nastambi, ali nije
u potpunosti istraen, pa je ovdje upitno postojanje ognji ta. Jedina nastamba krune os-
nove je objekat l l, ali tu situacija nije potpuno Jasna u odnosu na objekat 10. Da li se ovdje
radilo o tzv. dvojnoj zemunici , s obzirom na poloaj i bogati pokretni arheolo-
ki materijal u oba objekta? Naalost, nisu se tragovi krovne konstrukcije oko
objekata. Njihovo postojanje bi, vjerojatno, pojasnilo situaciju. Nije rijedak da su
postojala dva prostora, ponekad namjene, unutar zemunica. Osim velikog broja
materijala, drugih indikacija nema, te to pitanje ostaje otvoreno.
&ldloni/kl objekti
u ovu grupu spadaju dva objekta, br. 4 i 6, sa ukopanim jamama (T. III, T. IV).
ovainih osnova je oko 6 m
2
, a dubina ukopa u zdravicu 1,4 m. Ispuna obje jame
se odlikuje debljim proslojima crne zemlje pune gara i ostataka pougljenog drveta. U
obj. 4 je pored ognjita, koje se nalazi uz obod ukopa, jama. U oba objekta,
prema navodima u Dnevniku i Izvjetaju, nalaena je zgura "vie nego u drugim objektima".
Nalazi su dijelom bili su u crnim proslojima ispune.
U blizini se naJaze jo objekti br. 7,8 i 22. karakteristike su im: povrina
od 9 do II m
2
, bez ognjita su i imaju dna jama u dva nivoa sa ispunama i pod-
Jednakim, velikim brojem nalaza. IzdvaJ3 se jama 3 u obj. 7 svojim oblikom, dubinom i
oplatom od zemlje, 0,15 m debelom (T. V). pokretnog materijala iz objekta
7 je u ovoj jami ispunjenoj izrazito crnom zemljom sa jakim tragovima gara.
Jamaje nepravilnog oblika, duboka 1,35 m. Nijejasno da Ji se radi o itnoj jami ili o os-
tacima nekog prostora ili postrojenja.
KompJeksni , plitki objekat 5, sa tri rubna ognjita (T. IV), nalazi se uz navedene ob-
jekte 7, 8 i 22. Dubina dijela povrine objekta 5 je svega 0,15 m, osim na jugoza-
padnom kraju koji zavrava otpadnom jamom. [z nje nalaza, a
spominju se i komadi zgure. Desetak metara sjevernije od ovog objekta nalazi se obj . 33,
na lokalitetu (oko 35 m
2
) prema planu kako gaje obradila I.
Ovdje je situacija prema datom crteu nejasna. Pitanje je da lj se radi o grupi od tri jame,
dubine do 0,45 m, na kraju "objekta" udaljene od zapadne jame oko 3,5 m.
Svij etlosiva zemlja i zapadne jame ne mora biti ostatak od ukopa,
utabana zemlja na hodnoj povrini. Ovo je ujedno i otvorena povrina u sklopu
lokaliteta i na njoj je najvie keramike. [pak, veliki dio nalaza iz obj. 33 sadra-
vala je j ama br. 6 (T. XIX) . Iako se radi o vrlo plitkom objektu, u ovom ne moe
biti o nadzemnoj jer nisu tragovi nadzemnih zidova. I.
KASNOSREDN.lOVJEKOVNONASEL.lE UOSTOJICEVU .
245
je uIzvjetaju ovaj objekat okarakterizirala kao "radni prostor". kompleksni obje-
kat br. 16, povrine 15 m" (T. X), nalazi se na zapadnom rubu otkopanog naseobinskog
prostora u grupi uz objekte 10-11 i 15. Vrlojebogat nalazima, kojisu bili najbrojniji u
jami 1. Cijela situacija uobjektu ne daje sigurnijeg njegove na-
mjene. [na kraju, kompleksni objekat br. 27, povrine oko 9 m" nalazi se na
nom rubu naselja. Prema Izvjetaju, u njemu su konstatirani ostaci dva ognjita i velike
jame. Ostali otkriveni prostorjevrlo plitak. Poto nalazi nisu bili dostupni La obradu, pi-
tanje njegove namjene ostaje otvoreno.Prisustvo dva ognjita navodi na pretpostavku da
se radi oradionici, mada ni unastambama njihovagradnja nije nepoznata.
12
svim ovim objektima su: orijentacije, velike povrine (obj. 5, 8,
16,27,33), nepravilni oblici, neravno dno, unutranjost sa ili bez ognjita. U se
pretpostavljada su ti objekti sluili kao radionice ukojima se obavljalo proizvodnih,
zanatskih procesa.
Tri objekta br. 9, 12 i29 izdvajaju se velikim povrinama ili oblogama zidova od crve-
no zemlje. Namjenaobjekta 9, male koritastejame, povrineoko I m",nijejasna.
On lei izdvojen usredini zapadne icentralnegrupe objekata. Objekti br. 12 i29
su usko povezani u grupu sa ognjitem na otvorenom (br. 30). Objekat 12 je
dvodijelan. U koritastoj jami, i su zidovi obloeni zemljom, prema
Izvjetajuje "dostagrumenova zgure". Poto se unjegovoj blizini nalazila nat-
krivenajama(br. 29) sa velikim idebelim slojem ognjinog lijepa, se radi o grupi-
ranim objektima.
U objekte moe se ubrojiti iobj. br. 15 - mala ovalnajama uz ognjite na
otvorenom prostoru. Ovakvi oblici malih jama sa dvije paralelne jamice u unutranjosti
su nalaene u ranosrednjovjekovnim naseljima, koje spada oblinje naselje na lo-
kalitetu Jazbine.
13
Jame
Na lokalitetu su okrugle iovalne jame, povrine oko 3m
2
(br. 2, 19, 20, 28). Ras-
su usva tri dijela lokaliteta, na izapadnom rubu,te ucentralnoj grupi
objekata. Nalazi u njima nisu brojni, osim u objektu 2, u se sredini nalazi trag od
kolca. U njemu su fragmenti nekoliko debljih lonaca (T. II ,2, 4-6). Moda jetu
bila gospodarskazgrada objekata l, 3i 13.
Namjena objekta 24 ostaje u potpunosti nejasna ipored nepreciznog navoda uIzvje-
taju dajeunjoj "mnogo komada zgure".
Ognjita
Unutar lokaliteta su glinena ognjita. Ovakvo stanje na terenu moe
biti posljedica unitavanja objekata intenzivnom obradom zemljita kroz dugi period, jer
su se objekti pojavljivali na dubini od 0,3 m ispod dananje povrine. Ognjita su se sa-
12 B. Dostal 1975.,81.
13 L 1977. ,244,295,obj. xxxv.
LIDIJA FEKEZA
246
unutar objekata br. 3, ll, 17,26, 27,29, neposredno uz njihove rubove, u objekti-
ma br. 4 i 5 ili vezana sa objektima br. IS, 21,25, 32. ognjita su na
otvorenom prostoru (obj. br. 14, 18,23, 30). Ognjita br. 14 i 30 nalaze se unutar grupi-
ranih objekata, svega 3 do 8 m udaljena od njih. Ostala dva ognjita (br. 18 a, b i 23) na-
laze se na periferiji naselja. Ona su, promjera oko I metra, bila dva puta od ognjita
u zemunicama i okolo njih. Nikakva posebna kamena zatita ili konstrukcija ognjita ni u
jednom nije konstatirana. U objektima br. 3 i 29 ognjita su ukopana na dno pli-
jama, sva ostala su na povrini. Tragovi glinenih, kalotastih nisu ustanovljeni.
Na oblinjim, istovremenim lokalitetima Gradine u i u
ih je nekoliko. 14
U okviru zemunica, osim u objektima 3 i 26 u kojima su ognjita u sredini , sva ostala
su bila u uglovima. Posredno se, prema njihovom poloaju moe odrediti mjesto ulaza u
objekte, koje nije konstatirano u vidu stepenika ili nekog drugog ostatka. U
ulaz je bio na zapadnoj ili junoj strani to je bolje osvjetljenje i
due dnevno svjetlo u objektu.
POKRET]\TI ARHEOLOSKI N1ATERIJAL
Keramika
Keramika u muzejskom depou bila je razvrstana po objektima. Cijeli materijal
je sredila i inventarizirala 1. Kod kompleksnih objekata se, ponekad, nalazila
naznaka o mjestu nalaza unutar objekata. Na ostaloj povrini lokaliteta, van objekata, ke-
ramika, kao ni drugi pokretni arheoloki nije sakupljana. Iskopavanjima na obli-
njim lokalitetima je da su nalazi koncentrirani u slojevima objekata, a samo
ponegdje i u njihovoj neposrednoj okolini. Na otvorenim prostorima nije dolo do talo-
enja tragova ivota iz vremena trajanja srednjovjekovnog naselja uslijed plitkosti terena
ili kratkotrajnosti naselja, pa to oteava i donoenje o duini trajanja naseljaLI
Istraivanja neposredne okoline otvorenih ognjita dala su vrlo malo materijala, to neki
autori kao znak kratkotrajnosti naselja.
16
nalazi brojali su 7019 komada. Od toga je jedan cijeli (T. LX, 7) ,
5 manjih zdjela (T. III, 22; T. IX, 15; T. XIII, 17 i T. XVIII, 4 i 5), a dva lonca su djelo-
rekonstruirana (inv. br. 5050 i 5083). Od cjelokupnog materijala na
dijelove oboda otpada 18% vratova 8,5%, trbuha 59% i dna 14,6%. Na neukraene ko-
made otpada skoro 82% od 7019 komada. Posmatrano sa tog aspekta, za analizu kerami-
ke vrenaje selekcija onih fragmenata koji daju dovoljno podatka i
elemenata za karakteristika pojedinih oblika posuda. Uzimani su svi frag-
menti oboda i dna koji spadaju u I i iz II kategorije posude, te samo
I " Gradine: S. 1974.. 114-115 i iskopavanja L Fekea 1991. godine - neobjavljeno:
L. Fekea. iskopavanja 1988.-1990. godine - neobjavljeno.
I I V. Nekuda 1975.,92.
I {\ W. Szymanski 1967., 153.
247
KASNOSREDN.lOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJICEVU .
sredinji dijelovi posuda (sl. 1).17 Prema tim kriterijima, uzorak uzet za
analizu sadri 32% od svih oboda, 36%od svih dna isvega 1,3% ostalih dijelova posuda
(vratovi ,trbusi ,
J


If
.\
kategortja
JJI
k at(;gon/a SI. I -
Obrada: S.Kudra
to se podataka uzimani su u obzir podaci:
vrsta igranul ac ija dodataka,IS obrada povrine stijenki ili hrapavost,19 boja stijenki i
17 lkategorija
AJ Gornjidio posude od Rl-R3.Sadri mjeregornjegdijela posude ikut iskrivljenosti trbuha
BI Donji dio posude kOJi ima naj manj e dna idonji dio trbuha do R3. Sadri mjere
R4. R3 ikut nagibadonjegdijela posude.
II kategorij a
AJ Gornjidio posude sa obodom (Rl) idijelom vrata koji mj erenj e kuta nagiba
oboda.
BI Donji dio posude na kOjemse moe izmjeriti R4 ikut nagibadonjegdUela posude.
III kategorija
Svi ostali fragmenti. (Kategori zacija olakava operacionalizaciju rada sa materijalom. Sistcm
jeuspost avio A. Buko 1981.,56-59.)
JX Poto sudodaciglini posmatrani makroskopski na povrini ili presjeku posude, mogli su se kon-
statirati boja ioblik osnovnogdodatka, tj . tucanih Od ostalih dodataka konstatirani
su: vapno, cigla,silikatni pijesak iljuspice koljaka.
Odredenojepet grupadodataka:
l . Fini, si!nozrni dodatak, prainasti, zrna manja od 0,5 mm.
2. Fi ni. sitnozrni dodataksa manj om zrna od 0,5-1 mrn.
3. Srednjozrnasti dodatak sloen od zrnaca 0,5-1 mm, sa manjom zrnaca
od J-3 mm.
4. Grubozrnasti dodatak kojiuosnovi ima zrna 0.5 do 1mm sa
nom grubih zrnaca do 3mm.
5. Vrlo grubi dodataksa zrnima od 1-3 mm.
Ustanovljenoje7stupnjeva hrapavost ikeramike:
I. Potpuno glatka- bez vidjjivih zrnaca na povrini
248
UDIJA FEK E.A
22
preloma,2o i kao i njihova oblikovanja Svi se
donosc na temelju makroskopskih posmatranja, koje je najtee objektivno primijeniti za
i vrstu dodataka, sastava sirovine iz koje je posuda
kao i
Poto je lokalitet jednoslojan, a nalazi su jednovremeni, mogla se izvriti osnovna
podjela prema masi iz kOJe je keramika prema oblikovanja posuda ili
prema namjeni. Svi navedeni elementi su tijesno povezani. Stoga je osnovna gruba podjela
materijala sa ovog lokaliteta izvrena prema njegovoj namjeni. Cjelokupni
materijal podijeljen je na dvije grupe: na malobrojne fragmente stolne keramike i na glav-
ninu materUala tj. kuhinjsku keramiku, medu kojom vjerojatno ima komada stolne kerami-
ke, kao naprimjer dijelova pehara i zdjela, ali ihje vrlo teko precizno odrediti.
Izrazito fragmentirani komadi stolne keramike, iako malobrojni, razlikuju se prema
sirovini iz koje su te, po oblikovanja i ukraavanja. Unutar
stolne keramike su dvije osnovne grupe. U I grupu spadaju malobrojni, raznorodni frag-
menti od fine pjeskovite gline sa dodatkom sitnih zrnaca pijeska, vidljivih na
povrini. a koji se ne dodirom. Posude su oblikovane na brzom kolu , tvrdo i
kvalitetno i su imponirani proizvodi nekih centralnoevropskih radionica,
Kanelirana zdjelic.:a (T. XI, 23) i komad zida neke manje posude (T. l, 15) su
od bijele kaolinske gline. NalaL. zdjelice je jedan od rijetkih na lokalitetu
nam oblik. dimenzije i izrada daju, pri uporednoj analizi, podatke za bliu datac.:iju, Isto-
vjetna zdjelica. datirana u XIV i okarakterizirana kao kvalitetan ugarski import,
je u Brestoviku u Srbiji ."3 Sasvim drugu vrstu faklUre ima nekoliko komada vje-
rOJatno iste posude (inv, br, 5059/ 1,3,4). je od crvenkaste gline sa puno tinjca
kao primjcsom, Na vanjskoj povrini ima c.:rvenkasti tanki premaz. Za ove fragmente.
koji nemaju izraenu profilaciju, za sada nema paralelnih nalaza, vrsta su mali ko-
2. Glatka - vidljiva zrnca na povrini. ali se opipom ne
3. Dobro glacana - sa vidljivim zIncima na povrini i na opip
4, Hrapava gusta srednjozrnasta faktula. zrnca jednakomjerno na povrini
5, Hrapava srednjo zrnasta faktura sa vi e zrnaca do 3 mm na povrini
6. Gruba faktura sa zrncima do 3 mm nejednakomjerno
, 7. Vrlo gruba faktura sa zrncima od 3 mm nejednakomjerno
_lJ Odredivanje boja preloma i njegove jednobojnosti i viebojnosti pomae tipa prelo-
ma. jednom ustanovljen tip preloma olakava odredivanje lIslova keramike (Koscinski
1995 .. 218, Tabele 14i 15)
" Za odredivanje uslova uzete su tri kategorije: redukcijsko, oksidacijsko i nedovoljna oksi -
dacija. stijenki odredivana najpl'ikladnijom metodom koje su uveli autori Podborsky i
dr. 1977, 13 l. a preuzeli M. Horvat 1989.33: S Vrdoljak 1994, 15.
Meka - zagrepsti pl'stom
Normalna - zagrepsti bah:arnom
Tvrda - zagrepsti noem
" Vrlo tvrda - zagrepsti staklom
oblikovanja opservacije o debljini stijenki (tanka do 4 mm. srednja 4-6 mm,
debcla 6-9 mm. vrlo debela > 9 mm): tehnici modeliranja na ili nonom kolu), o
produkcijskim tragovima na stijenkama (zidanju valjaka i njihOVOJ irini, tragovima gnjetenja.
I.agladivanju unutarnj e i vanjske povrine) .
M. 1981.. 128-129. napomena 24, sa ostalom literaturom; T. XLXIX, 3, sL 157.
249
Spomenuti lonac je imitacija oblika izvedena na sporom kolu. Uobjektu
uz spomenuti nalaz importa iz centralneEvrope
crvenkasto-utih 20 i Ukraenje na
vrat i na obodu sapo ljebljenehorizontalnecrte su zatim
trbuh
upotrebe
Xl,
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE CELOPEK U OSTOJICEVU .
madi slikane keramike. su od uto-narandaste gline. Zidovi su im bi-
tankim premazom na kojem su okerom naslikani reetkasti ornamenti iJi valovnica
(TXX, 9, 3 i illV. br. S160!! Na i po malobrojne,
keramike nailazi se na lokalitetima uBosni i
vie na ima. se moe kombinacijom nalaza i
rima olokalitetima, te prema brojnijim i nalazimana pojedinim lokalitetimauSrbiji,
samo preliminarnodatirati od druge poJovice XIV do kraja XV 1994.,
Ova se keramika srednjoevropskimradionicama iz perioda.
ls
izuzetno majo primjeraka stolne keramike. uovom seoskom nema po-
oslikane
izvo-
jedinihgrupakeramike kojajeredovitozastupUena na
kao tosu:
i od fine
iekonomskoj strukturi naselja.
keramika u broju izdjele sa
te impotrirani materijal, to ustvari
crvenkasto-sive
jepotpuno Onoto
je oblikovanje na sporom kolu.
kao iukraavanje. Komad bijele uvozne keramike.
II grupu stolne keramike spadaju nekoliko posuda se izdvajaju
crvenkaste sa dvobojnim
izdvaja iz
Prelaz I i II grupe stolne keramike predstavlja posude od
oblikom i tankim stijenkama, te ukraavanja. Po ostalim odlikama u
potpunosti se uklapaju ugrupu kuhinjske keramike oblikovanja na sporom kolu,
sa presjekom, sivim usredini, hrapavosti) ipo svemu odajU ncku vrstu
imitacije keramike. Prijesvegase fragment maje crvene
ukraen na sredini ljebljenjem se ne na keramicI. U
u jenaden (T. XVI, 4), biojei donji dio,
sajako izraenim trbuhom ,XVI, 3). Na posude su
br.
dvije urezane valovnice. Radi se usutini o vrlo nevjetoj kopiji ili
majstora da imitira fino stolno Obliksa uim dnom uodnosu na
se na loncima XIV iXV ito kao
obojene bojom. Fleka na
Ostali materijal ubraja se u grupu Osim dva komada
koja su rukom (T. XIII, 99% fragmenata ma-
sa lokaliteta je oblikovano na sporom kolu. Neke velike raz-
like u formi, kvaliteti iornamentici nisu ive. Keramika je od
dobre gline sa dodatkom tucanog kamena mineralnog porijekla, Uz to, kod ko-
mada na povrini se i vapno. Na svega tri komada je kao
24 P. 1972, 114;P. 1984, 174, 175 uXV
2.1 J. Hoo 1982.. 224-225.
20 ZasadajepoznatodajenaBobovcu bilosamojednotakvodno.a na ni
250
UDIJA FEKEZA
dodatak i cigla, a na jednom i ljuspice koljki. Kod 82% uzorka prevladava srednje zrnasta
faktura sa zrncima dodataka 0,5 do l mm, jednakomjerno i sa po-
nekim zrncem od I mm (sl. 2). Kod tri ov og materijala faktura je jedna-
komjerno hrapava, dok je kod preostale faktura neto grublja i hrapavija uslijed
neto prisustva zrnaca do 3 mm (sl. 3) Preostali dio od 13 % uzorka je
grube i vrlo hrapave fakture sa velikom primjesom zrnaca dodataka do 3 mm.
Zanemari vo je mali broJ komada posuda sa glatkom ili pak vrlo grubom fakturom. Ova
potonja se odnosi na nekoliko zdjela kao npr. T. XIII , 9. Ovdje ni su uzeti u obzir
SI3
SI. 2 Foto: S
malobrojni fragmenti prulja se sastav i obrada povrine razlikuju od ostale keramike.
Tri fragmenata u uzorku ima stijenki 3 stupnja, dok preostala
ima za stupanj meke stijenke. Stupnjevi 2 i 3 su zastupljeni na kasno-
srcdnjovjekovnoj keramici do sada ispitanoj u Bosni i Hercegovini
2i
Debljina stijenki
od 6-9 mm je zastupljena u 50% uzorka. Iza nje su po brojnosti zastupljene stijenke de-
bele 4-6 mm, 33 %. Ostatak od 17% podjednako dijeli zastupljenost stij enki tanjih od
4 mm , koje pripadaju loncima (T. l, 8; T III , 3; T. IX , I i 3) i debljih od 9 mm u
kojem su najvi e zastupljene stijenke lonaca (T. l, I i 2; T. II , 4; T XVIII , I I i
zdj ela (T. VII , 8 i T. XIII , 17). Za uslova keramike uzete su u obzir
poj ave: boje unutranje i vanjske strane zida, te sl oenost i boje presjeka st(jenke.
Moe se da je keramika dobro i to u uslovima u koj ima j e bio pro-
tok kisika. Od ukupnog broja u uzorku, 15 % je u potpuno oksidacijskoj atmosferi ,
2% u potpuno redukcijskoj , dok je broj od 83 % fragmen ata sa tragovima nep ot-
pune oksidacije ili prijevremenim prekidom to se u potpunosti uklapa u kasno-
srednjovjekovnu praksu keramike
28
Ispiti vanja na lokalitetima Bobovac. Kraljeva SuUeska - Gradine, Kopanice,
Janjkua - O[ vorena seoska naselj a u Sembel'iji i Posavini - istrai vanj a vrila L. Fekea - neobj avljeno.
eX V. Nekuda 1968 .. 48 ; D. 1980.,24 sa ostalom
251
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASEUE U .
Obrada mase i keramike su dosta i kvalitetni. Modelira-
nje je pak ostavilo brojne tragove na dnima i stijenkama posuda. Na dnima su to tragovi
posipanja daske kola tucanikom, koji su vidljivi skoro na svim primjercima,
odljepljivanja dna posude od daske kola, oti sci ose kola koji se pojavljuju na 61 komadu
ili na 6% od kompletnog broja konstatiranih dna na lokalitetu, te pojava svega est
Od 61 otiska ose kola 35 ih je potpuno Na stijenkama su tra-
govi doljepljivanj a traka, zatim gnjetenja, na spoju dna i zida posude,
ponekad i na vratu i trbuhu, zidova rukom ili krpom. se pokuaj
da izravna zidove vertikalne trake prstima po unutra njosti,
donjeg, kosog dijela lonca. Ova keramika odaje utisak da su bili dobri znalci teh-
noloke obrade sirovine i ali da pri modeliranju nisu pridavali deta-
ljima. Na pitanje gdje je keramika i za sada nema odgovora. U obj. I
je nekoliko loe i male posude.
jedne takve posudice ne moraju biti dokaz da se keramika u samom naselju.
Rl
1
R2 90"
R 3
::r:
R4

SI. 4 - Crte: S. Kudra
Prvi korak klasifikacije oblika posuda je razvrstavanje u razrede.
Ova podjela se vri prema osnovnom obliku i svrsi za koju su posude sluile. U
se izdvajaju u posebne razrede: l. lonci , 2. zdjele, 3. poklopci, 4. Radi jake fragmen-
tiranosti ostataka nedostaju elementi za pripadanja nekih fragmenata oblicima
i pehara, dok se sa moe da elementi oblika alica, i
sa visokim vertikalnim obodima nisu ni konstatirani. nije bilo posuda u obli-
ku lonaca za spremanje hrane, keramike, kao ni posebnih oblika, tj. nekih malih
posuda i tome Sve ovo navodi na pretpostavku o dosta reduciranom zadovoljavanju
potreba stanovni tva ili o velikom razaranju ostataka naselja, barem to se keramike
Za oblika lonaca primijenjena je metoda kvantitativne analize oblika
2 9
Uzorak je imao svega 26 lonaca . Nedostajali Sll podaci o visini ci-
jelog lonca i o mjerama donjih dijelova (sl. 4) .
R. Whallon, L. Fekea t 996. , 43-59.
252
UDIJA FEKEA
SI. 5 lj
Crtei: S, Kudra
=
R3-R2IH21
253 KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE UOSTOJICEVU ...
SL 5- ([abela II)
Crtei: S. Kudra
=
..

.


[:Q






N =
-
e:
;;;: 1 P4
R3-R2/H2 II
254
LIDIJA FE KEZA
Sl. 5 - IT ' I J
__ II) ) ,aIJelO JI)
. . uura
----=:=::-----r-__ Crtei S K .,
=
P4
R3-R2/H2 III
255
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U .
SI. S - (Tabela I V)
Crtei: S. Kudra
=
=
= ('OI =
e:: 1-- - - -
__________________________P_4__________________________
R3-R2/H2 IV
256
LIDIJA FEKE ZA
Klasifikatorska shema oblika lonaca pokazala je 4 kategorije izvijenosti ramena, Druga
dva osnovna i mjerenja: a) indeks izvijenosti oboda po formuli
R I/R2 (promjer oboda/promjer vrata) i b) indeks profilacije vrata /(R l-R2) x5/ imaju
trimodainu podjelu, Rezultati mjerenja su pokazali da su druga i kategorija izvije-
nosti ramena najzastupljenije, dok su kod izvijenosti oboda i profilacije vrat a najzastuplje-
nij e I i II kategorija, Ekstremne vrijednosti kod sva tri mjerenja se najmanj e pojavljuju ,
Ne moe se korejacija prikazanim mjerenjima, to da nisu u
noj bitnoj zavisnosti izvijenost oboda, profilacija vrata i trbuha lonaca te da nemaju mno-
go uticaja na modeliranje posuda, Drugim radi se u su tini o 4 tipa lonaca sa
varijantama i podvarijantama, Osnovni kriterij za tipa je izvijenost ramena,
tj , irina lonca i odnos promjera oboda (R I) i promjera najireg dijela lonca (R3 ), Ostali
kriteriji, kao to su izvijenost oboda, profilacije i oblik vrata, te zakrivljenost ra-
mena i trbuha varijante unutar tipa, Tako su dobijena 4 tipa lonaca, (A-D), (sa
varijantama - arapskim brojem i podvarijatnama - malim
nim slovom) (sl. 5, T l -IV),
Obodi lonaca, sami ili sa ostalim dijelovima posude, 56% uzorka, dok su u cje-
lokupnom materijalu zastupljeni u do svega 20%, Oni su, pored cijelih posuda. i
najreprezentativnij i materijal za analizu oblika i stila, kao i za prihvatanja su-
vremenih uticaja, Uspostavljen je ot voren sistem klasifikacije oblika oboda koji ide od
najjednostavnijih do najrazvijenijih, U obzir su uzeta dva kriterija: primarni - oblik ruba
oboda i sekundarni - nagib oboda, 3o Rub oboda podijeljenje na tri strane:
I - gornja (unutarnja strana), Il- pravi rub, III - donja strana (si. 6),

Sl. 6 - Crte: S, Kudra
Grupe oblika ruba oboda su velikim latinskim slovima, Unutar grupa su ti-
povi ruba oboda arapskim brojevima, G lavne karakteri stike grupa su:
GrupeA, B lAB - jednostavni obod i sa paralelnom I i III stranom, Razlikuju se pre-
ma obliku II strane (pravog ruba), Grupa A ima zaobljenu, grupa B ravno
nu, dok grupa AB predstavlja kombinaciju ruba oboda ove dvije grupe,
311 Nagib i pravac pruanja oboda, vidi M, Parczewsky 1977,, 237, fig, 5,
\. rub: kut nagiba ::; _10; 2, Okomit rub; kut nagiba -10
11
< 10: 3, Slabo rub;
kut nagiba 10::; K < 30: 4, Srednje rub: kut nagiba 301}::; K ::; 60; 5, Jako rub;
kut nagiba 2: 600.
257
Oblici
slabo
lokaliteta autori nisu dali ni
KASNOSREDNJQVJEKOVNOl\ASELJE II OSTOJICEVlI
C, D E sadre slabo obode. Njih jednom prelomljena
na od tri strane. e strana II; grupaD- strana III, grupaE- strana1.
F, G
linija na
H sadre srednje
strane. Grupa F-
obode. Svaku grupu
strane II i III; grupaG strane Ii III; grupa H
su prelomljene sve tri strane U
M je od tri strane 2 puta
straneIj II.
J i A1 sadre obode
prelomljene. U
.11
SU obodl j to jz grupe J(163 komada u dok
su obodi IZ srodne grupe M mnogo manje brojni komada)
prema tome, zauzimaju oko 50% uzorka. Za ostalegrupe
brojnijednostavni obodi (grupe od A-AB)
F-H). Pri obradi sa
opojavi tipa oboda. Moe se samo konstatirati da se obodi lonaca sa
lokaliteta upotpunosti uklapaju umaterijal sa kronoloki istovremenih nalazita
na ima ubliem i kao i sa
kih IZ polovine XIV iizXV
sa
elementi na fragmentima lonaca VII, I j 5; T. VIIL 4;
T. IX, 5; T. 18 iT. 6) su iskoen ukraen na
trakom sa kosim zarezima iizduen vrat. [sti nalaeni su u
se datiraju najkasnije II prvu deceniju XV
lokalitetima iz Despotovine irom Srbije, datiranim u posljed
j na Doboru u
XIV i na XV 33
lako su te
22),34 i komad trbuha
nog. Ova ima zelenu iukraenajesatri reda otisaka
Na nekoliko srednjovjekovnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini, ali je to
na mnogim lokalitetimairom da se pOJavlju-
juumnogo nego lonci. oko 80% nalaza pripada lonci-
ma, ado 20% Tase pojava Oko 16% oboda uzetih
za bazu podatakaotpada na iz grupe kuhinjske keramike. Kod njih se razlike vie
odnose na oboda nego na osnovnu tehnoloke karakteristike ili
M. Parczewsky 1977,237,figo 5; 1982.,86. 28; P. Rzeznik 1995,86. 28.
D. 1980.68, XX: V. 1994,64,sL
JJ u analiza (L, L
ski 198I., 18, sl. Il l 20; V. 1994..
ostalim lokalitetima iz tog periodana
istraenim
sL 24/2 i68 sa ostalom literaturom. Naalost, na
vrena
34 V. Nekuda 1975.,108,sl.
Oko 5% se pojavilo na Bobovcu, na a takva se ponekad
javljajui na drugimlokalitetima. V. Nekuda 1975., 105.
258 UDIJA FEKEA
S AS C
, I(
2
A
,
'. I
D
- - -/\f
E
6 7 ",
4 I 2
, \I
5 4
7
J
cr-- if? R;o
l " 9
7
3 "
8 ,'
M
&
I 3 6 7 ' 8
4
, .
"
5
,
SL 7 - Crtei:S.Kudra
259
KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE UOSTO.lrCEVU .
ukras. materijalom dvije osnovne profilacije zdjela: sa zaobljenim donjim
dijelom zida (tip A) i kon zdjele, tj. zdjele sa kosim zidovima. U zavisnosti od smjera
pruanja oboda kon zdjele su svrstane u tipove B i C. Tip B ima obod koj i se nastav-
lja na zid zdjele bez mijenjanja pravca. Kod tipa C obodje ili "zategnut" (s\. 8)36
Tip A - manje zdjele sa zaobljenim zidovima i vertikalnim obodom. Promjer Olvora
\5-21 cm. R\>R4 (T. VIII, 9).
Tip B- zdjele, kosih zidova. R I>R4.
Tip B, varijanta 1: zdjele ravnog dna. Promjer oboda do 21 cm, dna oko 10 cm, visina
7-IOcm (T. III, 22; T. IV, 18; T. IX, IS; T. XI, 19; T. xn,3; T. XIII, 17; T. XVII1,
2-5,8-10).
Ukrasi na zdjelama tipa A i B1 su razne kombinacije urezanih
valovnica, uglavnom sa vanjske strane, a na dva primjerka i sa unutarnje strane
(T. XI, 19).
Tip B, varzjanta 2a: kon zdjele, kosih tanj ih zidova (0,4-0,6 cm), promjera
od 25 cm. Rubovi oboda Ukrasi: urezane valovnice (T.XII, I;
T. XIII, 18).
Tip B, var!Janta 2b zdjele kosih debljih zidova (0,6-1 cm) i tipova
oboda. Ukras u vidu trake sa kosim urezima i ubodima. Osim
traka sa ubodima i urezima, na zidovima nekih zdjela su urezane i is-
prepletene valovnice (T. II, 8; T. XI, 2; T. XX,6).
Tip e- zdjele sa obod ima, tj. naglaenim ramenom Rl <R3.
Tip C, var!Janta 1: zdjele sa majo skoro vertikalnim obodom. Na pro-
mjene pravca zida i oboda traka sa urezima ili ubodima (T.IV, 16;
T. V, 8; T VII, 8; T. VIII, 13; T. XVII, 4).
Tip C, var!Janta 2a: zdjele tanjih kosih zidova sa vrhom oboda, bez ukrasa
na donjem vanjskom rubu oboda (T. II , 9, T. V, 15-17).
Tip C, varijanta 2b:zdjele debljih kosih zidova sa vrhom oboda. Na prela-
zu iz zida u obod, na vanjskom rubu oboda, traka sa ubodima ili urezima
(T. XI , 3).
Tip C, varzjanta 3: zdjele deblj ih kosih zidova, promjera 25 i 45 cm, sa
nim vrhom oboda prema unutra. Na donjem rubu oboda traka sa urezima
ili ubodima (T. III, 14 ; T. XIII, 19).
Iako je na lokalitetu malo fragmenata zdjela, ipak se moe da
su najzastupljenije zdjele tipa C, i to CI, C2b i C3. Radi se o zdjelama debljih zidova,
promjera otvora od 25 do 45 cm, dosta uniformno ukraenih trakom sa izra-
enim utiscima jji ubodima. Na njih otpada dvije materijala. Druga, dosta zastuplje-
na grupa su manje, jednostavne zdjele tipa B l, promjera otvora od 14 do 21 cm. Njihov
ukras sastojao se iz urezanih valovnica na vanjskoj strani. Na ne-
koliko fragmenata isti ukras se nalazio i na unutranjim zidovima zdjelica. Pored osnovne
31> Zdjele radi fragmentarnosti nisu klasificirane po sistemu. Gdje je bilo uzi-
mao se odnos R l sa R2 ili R3.
260
LIDIJA FEKEA
TiP / J
Tip B
!Jij
" / I
B2a
B2b
1)
Tip e
CI
,1,7)11 ,D ,7)
C2b ' j
C3
SI. 8 - Crtei : S. Kudra iJ.
KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE UOSTOJlCEVU .
261
funkcije, mogle su posluiti i kao poklopci.
37
Ostali mali broj fragmenata raznih zdjela
otpada na tipove B2 iC2a.
Nedostaje oblik zdjela sa "prelomljenim vratom" koje su datirane u razdoblje od XI
do druge polovine Xlll 38 Tojejojednaod potvrda za kasnije datiranje naselja
tj. u period XIV-XV izuzetno malo primjeraka stolne keramike
nema zdjelasa prstenastimdnom.
39
Kod donjih dijelova posuda, radi krajnje fragmentarnih komada, vrloje teko
razlikovati dna koja su pripadala loncima ili zdjelama. U uzorku jeanalizirano 36% od
broja komada dna deponiranim materijalom. Donji dUelovi posuda podije-
ljeni su na dvije osnovne grupe prema obliku samogdna: ravnog ili koje su ozna-
rimskim brojem. Unutar te dvije osnovne grupe su tipovi donjih dijelova posuda -
velikim arapskim slovom. Varijante donjeg dijela posuda su, u zavisnosti od
kosine zida ispojasa stranama- arapskim brojevima.
Grupa I - ravnadna: tip A- sa subvarijantama uzavisnosti od toga kako su spojene i
ukoene stijenke sa ravnim dnom; tip B- sa subvarijantama koje zavise od profi-
lacije zavretkadna iizvijenosti stranica.
Grupa II - dna: tip Aitip Bsasubvarijantamaekvivalentnimgrupi I(sl. 9).
Analiziranoje preko 2J4 komada dna. Od toga samo 3fragmenta pripadaju II grupi.
U Igrupi 3;" od ukupnog broja fragmenata dna pripadaju tipu A, a ostatak tipu B.
broj dna Igrupe tipa B pripada, prema njihovoj zdjelama, peharima ili
Sva dna, kao dijelovi posuda iz grupe kuhinjske keramike oblikovana su na
sporom kolu. Na njima se nalaze dvije vrste znakova: l. otisakod osi kola; 2.
Za razliku, na primjer, od gdje uXIIJ pojava polako zamire,4o
na tlu junoslavenskih zemalja sejavljaju, dodue ne u velikom broju, ali stalno
kroz XIV iXV U je svega 6 fragmenata dna sa pe-
Njihova se od 4 do 5,5 cm, ineto su od
na srednjovjekovnoj keramici promjera 1-2 cm. Motivi na ne izlaze iz okvira
poznatih likovnih predstava (T. V, 23; T. IX, 13; T. XIII, 20; T. XVI, 14; T. XVII, 5;
T. XVIII , l). Prikazzvijezde na na T. XIII, 20jerijetka idosta kasna pojava
41
Osnovna karakteristika cjelokupnog materijalajesiromatvo elemenata i motiva ukra-
sa, kao i malo ukraenih fragmenata. Svega 18% cjelokupnog materijala je ukraeno.
Zastupljena su tri ukraavanja: urezivanje, pruge i kanelure, te slikana
keramika. Urezani ornament obuhvatadosta irokraspon urezivanja, ubadanjaiutiskiva-
nja (prstom i ajatkom). Kaneliranje i slikanje je zastupljeno na malobrojnim komadima
stolnog iz grupe importirane keramike finije fakture ili njene imitacije.
Cjelokupni fond ukrasa podijeljenjena nekoliko grupa pri su uzeta uobzir tri
aspektadekoriranja:alatkojimjeornamentika izvedena, ukraena mjesta izone na posudama,
37 Lj. Bjelajac 1978., 137.
JR D. 1980.,35,spI. IX,8; V. Nekuda 1975., III.
3y Zasadajepoznatodajena Bobovcu bilo samojednotakvo dno, ana Kraljevoj Sutjesci ni jedno.
4() V. Nekuda 1975.,93.
41 M. 1956., 160; D. 1980.,43.
262
LIDIJA FEKEA
I [
Il
A B A B
I jj " jj' , ~
dJ : . ~ I I
I
-
~ .
I
l jl ,
l
SI. 9 Crtei: S. Kudra
263
KASNOSREDN.JOV.JEKOVNO NASELJE U OSTOJrCEVLJ .
te vrste i si stem motiva. Radi bolje sistematizacije ukrasa, analizi je podvrgnuto sliJe-
a) vrsta sadraja ukrasa, b) brojnost, c) uzajamno slaganje pojedinih sadraja ukra-
sa na posudu. Sistem klasifikacije ukrasa koji se pojavljuju na keramici iz zasni-
va se na osnovnoj podjeli na dvije kategorije: l . jednosadrajnih motiva i 2. viesadrajnih
mOliva. U prvu kategoriju spadaju jednorodni motivi po obliku i tehnici izrade kao na
primjer horizontalne crte ili valovnica. Ovi se motivi odlikuju brojem
kombinacija . U drugoj kategoriji su vievrsni motivi kod kojih se postavlja pitanje njiho-
ve jednake vanosti ili U drugom vano je odrediti kOJ i
je glavni a koji sporedni ukras. Ponekad je to vrlo teko ustanoviti. Kao rezultat ove analize
proiziIo je 7 grupa ukrasnih motiva. Unutar grupa je izvrena sistematizacija prema broj-
nosti pojave elementa, ili prema urezivanja Uednozubom ili alatkom) i
ljebljenja (sl. 10):
Grupa I-valovnica koja se pojavljuje u raznim varijantama oblika, kom-
binacija, ili izrade. Jednosadrajna grupa.
Grupa II - kombinacija valovnice i horizontalnih urezanih crta, te u jednOj subvarijanti
uboda. Viesadrajna grupa.
Grupa III - Urezane horizontalne linije raznih i kombinacija. Rijetka pojava
kanelura na malobrOjnim posudama koje pripadaju stolnoj keramici (III 2d). Jed-
nosadrajna grupa.
Grupa I V - Ornamenti u vidu kosih i vertikalnih ureza na obodima ili tijelima zdjela.
Jednosadrajna grupa.
Grupa V - Ubodi razne uz upotrebu alata ili prstiju. Svi ukrasi , osim
varijante V 2a (koja je bila na sredini tij ela zdjele), se nalaze na rubovima oboda
ili dna i posuda.
Grupa VI - Posebne pojave ukraavanja radlom i otiskom jagodice prsla
na vanjskoj strani oboda lonaca.
Grupa VII - slikana keramika.
Urezani ukras, kako je ovdje definiran, je bio osnova cjelokupnog sistema ukraavanja.
Valovnice i horizontalne crte su urezivane ili viezubom alatkom .
Razni ubodi su vreni raznih debljina i promjera, a rijetko prstom
Radi je zastupljen svega na dva primjerka (inv. br. 5143 /0 i 4/6; T IV, 9). POj ava ukraa-
vanja radlom je mnogo na prostoru centralnog Balkana nego u centralnoj Evropi .
Na 115 komada od 406 oboda, tj. na 28 % uzorka, pojavljuje se ukras (grupe V la-c, e-t).
To je zadebljali donji dio ruba oboda sa vanjske strane, na kojem su razni kosi ubodi ili
urezi. Od tog broja samo na 20 komada jo je ukraen i gornji dio posude, rame i
to uglavnom urezanim valovnicama, horizontalnim crtama ili njihovim kombinacijama.
Na ezdesetak ukraenih komada u uzorku pojavljuju se isti ornamenti razmjeteni na
istim mjestima kao na prethodno navedenim komadima. Pri tome je u 88%
uzorka upotrijebljena jednozuba alatka. Ostatak otpada na dvoz.ube i troz.ube alatke koj i-
ma su urezivani snopovi valovnica i horizontalnih crta. Urezivani ukrasi su u
broju rotacije kola, na mokroj posudi dok je jo bila prilij ep-
lj ena za dasku sporog kola.
264
LIDIJA FEKEZA
Grupa I
2a 2b 2e
Ja lb I e ld
SI. 10- Crtei : S. Kudra i 1.
265
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U
IGrupa [/
l a lb lc ld
-y
..J--
-,
_I
'F
II /

2a 2c
SL 10 Crtei: S. Kudra i J.
UDIJA FEKEA
266
Ukras na vanjskom rubu oboda u vidu trake sa ubodima i urezima je vrlo
za kasnosrednjovjekovnu keramiku sa lokaliteta irom Bosne i Hercego-
vine, na (Bobovcu, Visokom, Maglaju. Sokolu na Plivi i u Gradu
kod vrela Litice)42 On se pojavljuje na nekim lokalitetima van granica Bosne i Herce-
govine, redovito u najgornjim i srednjovjekovnim slojevima. Dobar primjer
43
za to je oblinja Mitrovica i njoj bliski lokalitet Bikupija u selu Ravnje U
Mitrovici se pojavljuje ovaj tip ukrasa u kasnim slojevima, za koje autor kae
da su dosta stratigrafski nesigurni i datira ih u irok period od dva (XIII do XV).
Spomenuti ukras na ovom lokalitetu je sigurno iz perioda XIV i XV jer se na
lokalitetima na kojima su slojevi sigurno datiran i u XIII ne pojavljuje.
44

situacija je bila i na lokalitetu Grad u Kovinu i u Vieslav kod Tekije na


Na Beogradskoj se keramika sa takvim ukrasom javlja, dodue u ne-
sigurnim uvjetima nalaza, u XIV ali je, prema opservacijama
mnogo vie zastupljena kroz cijelo XV

koji se nakon detaljne analize materijala je da se
ili iz naselja u uporno slue starom tehnologijom i znanjem. Majstori
su bili dobri u pripremi mase iz koje su oblikovali masu kuhinjskog ali
se nisu mnogo trudili oko tehnike oblikovanja, tj . brzorotiraju-
kola. Pratili su neke osnovne zahtjeve u promjeni oblika, no prije bi se moglo
detalja nego potpuno novih formi. S druge pak strane, cijeli sistem ukraavanja
kuhinjske keramike daje dijelom kronoloke odrednice cijelom lokalitetu.
za keramike nisu ni na ni na ostalim oblinjim lokalitetima.
na u objektu br. l je nekoliko komada loe tj. po-
kvarene keramike pri Pitanje koje se jeste da Ji bi ti mali tragovi mogli
potvrditi daje mjesto proizvodnje i keramike bilo na samom lokalitetu?
Metallli predmeli
Metalni nalazi na nisu mnogobrojni, ali su za OVll vrstu lokaliteta.
47
Uglavnom su to eljezni predmeti: i kao dio nonje, predmeti svakodnev-
ne upotrebe u i razne sitne alatke - noevi , kare, razne ipke,
strelice i dijelovi konjske opreme - potkove, dio mamuze i dio vala.
- oblika, plosnatog presjeka, bez igle. Na jednoj strani su tragovi
srebrene oplate. U dva kuta ue strane raskovan je ukras. Dim. 3, l x2 ,3 xO,2 cm
CT. XV, II) .
Za: Bobovac neobjavljeno; Visoko, P 1984.. 175: Maglaj, I. BOjanovsk.i 1965 , 75, sl. 7,6;
Sokol na Plivi, I. Bojanovski 1972.. SJ, sl. 13: Grad kod vrela Litice, T. 1978 , T. 1,6.
<3 D. 1980.. 62. PI. XX, 2 i 3: M 1985.,147-148, T I, 2 i 4.
Ras M. - V. 1988.. 156-1 63.
<.' U Kovinu, M. Vuksan 1989., 122, T. II , 16: u Vieslav kod Tekije na M. i
1978 . 162, figo4, 2 i 4 keramika pripisana kraju XIV i XV .
" V. 1994., 64, sl. 23, 7; 67, sl. 24, 2, 4, 6; 76, sl. 27. 13. Ustvari ih decidno datira u
XV V. 1994. ,65-66, 75 sa ostalom literaturom.
47 nije posebno naglaeno, radi se o eljeznom predmetu.
noa blago povijenog 1,7 cm
no, blagopovijenog, 9,1(10,4)xl,3cm
XVI,7).
cm(T. XX, 16).
I!'nn,,,,,pc'n
noa, 6).
cm
to se prema duini
alatke, prvenstveno koarski osim noa iz
jatnosluilo za obradu koe. Sredina alatkeje
na, aodnjesenaobjestranesuavado
10 cm. Krivi noevi su
Je
oblikova-
cm,
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJICEVU
Predica oblika, bez trna. Prema vrhu
se iri izavravapolukruno. Dim. 2,9xl,6 (2) cm
Dio dijela blagopovijenog sa nastavkom za drku.
lnv. br. 570l.
no kratkog, blago povijenog i nasadnika za drku. Du.
kratkog i irokog
vrh. Otra strana
Dioravnog noa XIV, 10)
Dio ravnog noa sa
1,5 cm (T. XIII,25).
za drku. dimenzije
9).
zadrku.
za drku.
no, blago povijenog Na se nastavlja produetak za drku.
du. 7,8 cmi drke 3cm; ir. 1,8 crn (T. IV,21).
Dio otrice idrke noa. du. 10,4 cm; ir. sje-
1,9crn; du. drke
- Dio vrha korica za no. du. VIII, 1 Fragmenti korica
su iu 16.
je 16 noeva ili
togajesedam noeva sa
po kratkom iirokom
ju ravno Svi su
debljina usredini 4 mm
cm I, l
LIDIJA FEKEA
268
- Dio predmeta u obliku ipke koja se pri zaobUenom vrhu suava. Dim.
du. 4,2cm, ir. 1-0,8 cm, debo 4 mm (Inv. br. 5700).
- Trakasa rupicamaza zakovice. Najednoj strani stanjena. Dim. du.11 ,6cm, ir. 1,2cm,
debo 4-2 mm (Inv.br. 5695).
- Dio male alatke uobliku ipke, koja se pri vrlo istroenom vrhu jakosuava. Moda
alatka za obradu drveta. Dim. du. 6,5 cm, ir. 1-0,5 cm,debo 4-1 mm CT. XIII, 14).
- Dvije plosnato iskovane ipke koje se postepeno suavaju. Dim. du.21 cm, ir. 1-
-0,6cm, debo 2 mm; du. 17,7 cm, ir. 1-0,7cm,debo 3 mm CT. V, 27, 28).
- Predmet presjeka sa zaobljenim vrhom. Dim. du. 5cm, ir. 1,l cm,
debo 4-5 mm CT. I, 21).
- eljezne kare. Hvataljke, savijene u kuku, ikrak su presjeka.
ima naglaeno centralno rebro. Du. cijelih kara 17,5 cm, du. 7,3 cm, pro-
mjer hvataljki 3cm (T. VI, 14). Ovaj tip kara poznatjeod XIV

Kronolo-
ki neosjetljiv predmet,javljase od IX uEvropi49
- Dio (?), pravokutnog presjeka, debo 4x3 mm Onv. br. 5702)
- Dio (?), pravokutnogpresjekadebljine4x3 mm (Inv. br. 569712).
- Dio pravokutnog presjeka, duine 7,2 cm, debljine 4x3 mm (Inv. br.
5686).
- Dijelovi dva presjeka,debljine stranice2,5 mm (Inv. br. 567711, 2
ijedanneinventarizirani
- sa raskovanom glavom nepravilnog krunog oblika, promjera 2,2cm. Presjek
duine 6,4 cm, debljine stranice kod glave 8mm (lnv.br. 5674).
- sa raskovanom glavom nepravilnog oblika dim. 1,3xI cm. Du.
6cm, pravokutnog presjeka, debljine kod glave 7x5 mm (Inv. br. 567411).
- iljati vrh presjeka, debljinestranice 6 mm (T. VIII. 17).
- pravokutnog presjeka,sa raskovanom glavom uvidujednostavnogtrokutastog
proirenja. du. 8,2 cm, debo 4,5x3,5 cm CT. IV,22).
- Dio tankog presjeka. du. 11 cm, debo stra-
nice 3 mm (T. III ,23).
jesvega II Imaju ipravokutan presjek, du. od 6do
II cm. Neki imaju nemarno raskovane glave, uvidu jednostavnog proirenja CT. III, 25;
T. IV, 22), akod nekih su glave proirene na dvije ili sve strane. Prema duini i
debljini vjerojatnosu sluili za zakivanje drvenih konstrukcija unastambama.
- Kuka pravokutnog presjeka (7x4 mm), iljata na gornjem kraju. Du. 4,l cm
(T. XVIII, 13).
- pravokutnogpresjeka (4x3 mm) savijen ukukicu. Kod zavoja malo irerasko-
van. Duina kuke 3cm (Inv.br. 5686)
- Kuka presjeka, debljine stranice 3mm. Na kraju zadebljana.
Du. stranice kuke4,5 cm (T. III,25).
M. 1987., 105, broj u katalogu 261; XV st.: .. Demo 1984.,334, sl. 10.4.
ne datira ovaj nalaz preciznije; P. 1972., 134. materijalom XIV iXV
49 R. Pleiner 1962., 162.
269
KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE UOSTOJICEVU
- eljezni kojise sastojiod ipke iraskovane kojajena kraju malo sue-
na ipolukruno raskovanaskoro pod pravim kutom.Navanjskom vrhu jeko-
so odrezana, prema obliku brave. Dim. du. 12,3 cm, vel. 1,9xl,6cm
(T. XVI , ll).
Isti tip kao prethodni,druge varijante. je raskovana pod tupim uglom.
Izgleda da je kraj uniten. Du. 11 ,3cm, vel. 1,7xl,5 cm
(T. XVI, 12).
- Traka od kovanog eljeza, su krakovi trokutasto savijeni. Na krajevima su sueni
i imaju tanke, kratke iljate, savijene vrhove. Dim. visina 5,7 cm, debljina 2-4 mm,
razmak krakova na dnu 3,2cm. Premaanalogijamasa Bobovca, gdjesu
predmeti ,ali polukrunosavijeni, vjerojatnose radi o lnv.br. 5675.
50
- Piramidalni vrh veretona, koji prelazi udebeo,izdueni trn. Du. vrha 6,9cm; ukup-
na du. 10,8cm(T. XVI , ll).
- Piramidalni vrh veretona, koji prelazi udebeo trn. Du. vrha 3,8cm;ukupna du.4,7 cm
(T. XIV, ll).
- Deltoidni dvobridni vrh strijele sa blago naglaenim sredinjim rebrom.Konusni tulac.
Du. vrha4cm;ukupnadu. 6,7 cm; promjerdnatulca0,8 cm(T. XI , 10).
- Listolikidvobridni vrh strijele koji prelazi ukonusni tulac. Du. vrha 3,3cm; ukupna
du. 6,2cm; promjerdna tulca0,9cm(T. V, 25) .
- polovina vrha strijele uvidu repa. Konusni tulac. Du.vrha 3,Icm;
ukupna du. 5,9cm;promjerdna tuIca 0,9 cm (T. III, 24).
Listolike strijelice istrijelica uobliku repa su kronoloki neosjetljive.
Nalaze se na mnogobrojnim slavenskim lokalitetima kroz srednji vijek. Osim
strijela uobliku repa, koje sejavljaju ina uscenama lova sa kraja
XIV i XV strijelice listolikog oblika se javljaju na pojedi-
nim lokalitetima uslojevimaXII iXIII

Udokumentima republike veretoni sejavljaju70-tih godina XIV sto-
a u Bosni sa primjenom samostrela krajem XIV

se nalaze
na lokacijama gradova. Oba veretona iz pripadaju istom tipu koje
karakterizira presjek, sa najirim dijelom oko polovine vrka i slabo
izdiferencirani prelazutrn. Trnje isto presjeka. Razlikuju se samo po ve-
Za dui vereton analogija se nalazi u Kamengradu kod Koprivnice. Razlika
jeuduini na kojoj se nalazi najiri dio vrka strijelice iuizdiferenciranom prelazu
u trn na primjerku iz Kamengrada, koji je datiran u kraj XIV i prvu polovinu XV


Prema tome je pretpostavka da bi ovom periodu pripadali i veretoni sa

SO P. 1972, 136.
.\[ 1976. ,63-64.
,\2 D. 1980., 49; D. 1976., 33-42, V tip, t. [ll , 13-18; M.
J987., [02,sl. 22;. Demo 1984., 323,326,sl. 7, br. 1-3 ;Z. iL. eravica 1979., 209, sl . 13.
53 1976., 80; T. Glava 1988, 10.
.\4 . Demo 1984.,323, 325,sl. 7,5; 1976.,227, sl. 31, veretoni sa Beogradske
su datirani uXIV iXV
270
LIDIJA FEKEA
- Dio vala presjeka, duina stranice 8mm. Kuke su pravokutnog pre-
sjeka IIx4 mm (T. XII,2). Promjerkuke 1,9 cm. Po mjeri i tipu ovaj komad pripada
tipu vala izdruge polovice XIV

- Dio desnog kraka ostruge sa zavrnom uobliku broja osam. Krak trokut-
nog presjeka sa sredi njim bridom na vanjskoj strani, jako savijen. Zavrna
u obliku osmice iskovana je iz kraka pod pravim kutom. duina
kraka do zavoja 6cm, visina kraka od polovine zavoja do kraja zavrne
4,5 cm. irina kraka 0,8 cm, debljina 0,4 cm, a zavrne 1,5 xl,2xO, 1cm
(T. VII, ll).
Potoje samo dio kraka ostruge bez trna, kojijevaan element datiranja,
vrloje teko odrediti preciznije njen kronoloki okvir. Prema savijenosti kraka i ras-
kovanoj uobliku osmice za vezivanje ostruge moe se pretpostaviti da se radi
o tipu ostruge sa trnom i Varijantu navedenog tipa,kao injenu kronoloku
pripadnostteko je preciznije odrediti. Pojedini autori datiraju takvu ostrugu u polo-
vinu XIV ili kao ranogotske ostruge uXIV a okvirno od polovice
XIV do polovice XV

- Dio potkove "panjolskogtipa", Zavrni dio lijevog kraka ljetne potkovesa kukastim
varkom ilijebom na prizemnoj strani.NosiIna povrina nagnuta prema unutarnjem
rubu, prema debljini vanjskog iunutarnjeg ruba kod varka. Obje povrine su
hrapave a prizemna povrina je i neravna. Na njoj je lijeb koji ide skoro do kraja
potkove.Oba ruba potkove od petne rupice imaju debljinu 3mm,s tim daje unutarnji
rub kod druge stranjerupice stanjen na l mm, vjerojatno upotrebom. varak,
vrha, iskovan iz potkove i potisnut naprijed. Petna rupicaje ovalna, otvora 7x6 mm,
a srednja stranjaje duine 9 mm iirine 4 mm. Duina
vanog dijela kraka 7,7 cm. irina kraka kod druge stranje rupice: 2,4 cm. irina
kraka kod varka 1,2 cm. Visina varka lcm (T. XX, 15). Potkova pripada "panjol-
skom tipu", koji se javljauvrlovelikom vremenskom rasponu kroz srednji vijek i
rasprostranjenjeskoro po cijeloj Evropi
58
Primjerci ovom sa okvirno
su datirani uXIII iXIV ali se te potkove dugo upotrebljavaju i nakon sred-
njeg vijeka.)9 Stoga ih neki autori datiraju shodno uslovima nalaza i prema ostalom
materijalu na lokalitetima urazdoblje XIV iXV

potkova, kojoj je desni dio kraka sa prvom srednjom, prednjom
(9x6 mm),drugom srednjom stranjom (9x6 mm) idijelom petne rupice.Prva idru-
ga rupica su stim dajedruga rupica malo suenog izaobljenogdonjeg
kraja. Nosiina povrinajehrapava,sa primjetnim lijebom uz unutarnji rub potkove.
Na prizemnoj povrini je lUeb u kojem su rupice. Potkova je grublje kovana sa ne-
ravninama na obje povrine.Debljina 3mm, vanjski rub istanjen upotrebom. Duina
55
Z
-
Demo 1984.,357, T. 3, napomena49,
56 , Demo 1984., 327-328, sl. 8, 2; P 1972. , 197.
57 D. 1963 , 167-168. T. Vlll; I. 1979, ,46-47; M, 1987., 100-101.
58 B. - E. Walter 1955.,30-31.
.IY B. - E. Walter 1955. ,55,br. 27.
60 . Demo 1984.,330,sl. 9, 3-4; I. 1979.,42-43.
271
KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE U
dijela kraka 10 cm, irina: pri vrhu kraka 3 cm, kod petne rupice 2,5 cm
(T. VIII, 22). oblik potkove u XIV iXV

U predmete nepoznate namjene spada eljezna tanka trokutastog oblika. U
sredini donje stranice polukruni otvor. Donji vanjski bridovi upotrebom sta-
njeni. Dim. visina4,7 cm, osnovica4,2cm, debljina2 mmCT. XIII, 23).
- eljezna haika, okruglog presjeka, debljine 0,6cm, promjera 6 cm. Moda dio konj-
ske uzde CT. VIII, 21).
- eljezna trokutastog oblika sa picom. Na osnovicijako stanjena.
Dim. visina 3,2cm, irinaosnovice 1,2 cm, debljina kod pica3 mmCT. V, 26).
- eljezni predmet sa zadebljanom krivinom u vidu kuke ije kraj tanko raskovan.
Drka predmetaje iroko raskovana i postepeno se smanjuje do iljastog vrha. Unu-
tarnja strana drke je stanjena. Dim. duina 7,7cm, irina drke na najirem dijelu
1,3 cm (T. 1,20). Modadio kresiva?
Iz popisanalaza vidi se daje deponiranim materijalom svega 13 oma-
njih komada zgure, ito pojedan ili po dva komada u objektima br. l, 2, 4, 5, 10,
11, 16, 19, 20, 21 i24. Od toga se u Dnevniku ili Izvjetaju navodi daje u objektima br.
4, 5 i24 bilo puno zgure, pri se misli od petdo desetak komada. Direktnih trago-
va po kojima bi se mogla odrediti namjena objekta kao radionice za preradu eljeza ili
nije bilo. jedajeu naselju bilo i da se eljezo talilo i kovalo za
potrebe seoskog stanovnitva, tako da su vjerojatno mnogi od metalnih predme-
ta mjesni proizvodi.
deponiranim materijalom bilojenekolikooblutakaod tvrdogabrazivnog kamena
sa tragovima bruenja, od kojih su tri oblutka od kvarcita sa tragovima
po kojima se da su sluili kao brusovi ili Obluci su bili 10
do 14 cm iiroki oko 5 cmCT. IX, 20). Posebnose dio kamenogbrusa na kojem se
na tri strane poznaju tragovi upotrebe. Kvarcni Dim. ir. 5,5 cm, debo 2,5 cm,
du. odlomljena (T. III, 16). jedasu se majstori sluili materUalom koji im se na-
ao pri ruci.

Uz srednji tok potokaBistrika nalaze se pored tri srednjovjekovna lokalite-
ta, Jazbine i u oblinjem i Gradine u Udaljeni su jedan
od drugog od 1 km do najvie 2,5 km. Sva lokaliteta su ruralna naselja otvorenog
tipa. naselje, ujedno i najranije (VII-IX je bilo u Jazbinama, a prema
preliminarnoj analizi pokretnog arheolokog materijala, ostala tri naselja su iz perioda
poznogsrednjegvijeka, okvirnodatiranau posljednjedecenijeXIV i uXV
Seoska naselja koja su u srednjem vijeku bilaosnovni i najbrojniji tip naselja nisu sa
arheolokogstanovita ispitana. se moe dajeu Bosni i Hercegovini ovaj rad u
fazi. Jo nisu ustanovljeni tipovi nastambi koji se preteno pojavljuju na ovoj
61 B. - E. Walter 1955.,53-54,br. 16-18.
272
LIDIJA FEKEZ A
teritoriji. Dalji korak je otkrivanje naselja unutar neke mikroregije sa jo dva popratna
elementa: crkve i groblja. Takav kompleks na teritoriji Bosne i Hercegovine nije prona-
Vjerojatno svako otvoreno naselje - selo nUe imalo svoju crkvu niti groblje i bilo bi
vrlo zanimljivo mreu naseobina i vjerskih objekata i grobalja unutar
jedne mikroregije.
62
pripada tipu otvorenih naselja koja su u broju, mada nedovoljnom ,
otkrivena u susjednoj Srbiji. Oblinji a vjerojatno i umoviti teren, titio je
ovakva otvorena naselja. Naselje je imalo dosta gusto nanizane objekte, barem prema
onome to se vidi na istraenoj povrini . Objekti su orijentirani u dva osnovna pravca Z-l
i S-J sa ili manjim otklonima i to u pravcu Z-l ili S-J. je pomanjka-
nje pravokutnih osnova nastambi, pojava i na ostalim seoskim naseljima u Semberiji
i Posavini za razliku od naprimjer naselja u Mitrovici i mnogim
naseljima du Dunava u kojima se redovito javljaju
63
Ovdje je zastupljen u osnovi nepra-
vilan, u priblino ovalan oblik, osim u dva bez jama za stupove.
nema, dokumentirana su samo ognji ta. Skoro sve zemunice su plitko ukopane.
je jedan element naselja od tri naselja, crkve i nekropole. Naselje je
bilo jednoslojno, srednjovjekovno selo. Privredne djelatnosti stanovnitva ovog naselja
nisu potpuno ni ravnomjerno dokumentirane. Zemljoradnja je bila osnovna privredna
grana, dok su i lov bile sekundarne djelatnosti. Tragovi bavljenja poljopri-
vredom su nalazi prulja, bruseva i krivih noeva. Druge alatke nisu (lopate, mo-
tike ili dijelovi pluga). Od zanata je zanat - eljezni predmeti svako-
dnevne upotrebe, opreme ili hladnog oruja, te nalazi komada zgure .
Tragova djelatnosti, kao to su u prvom redu prijenci, nije bilo. Udica i dijelova
ribarskih mrea nije bilo ni u jednom od navedenih oblinjih naselja (Jazbine, i
Gradine). Kosti skoro da nema, a od kotanih alatki i predmeta nije konstatiran niti jedan.
Nema nakita osim pred ica, tj. jedne eljezne posrebrene je da je ova privre-
da bila samo za neophodno podmirivanje stanovnitva.
Lokalna produkcija ne moe biti za sada Osim nekoliko spora-
nalaza importirane keramike, sav ostali materijal za potrebe stanovnit-
va je na sporom kolu , to govori o maloproizvodnom stadiju
produkcije, uglavnom vezanom za poljoprivredu
6 4
Teritorija na kojoj se nalazi lokalitet pripadala je upi Bijeljini, jednoj od pet
upa ire jedinice Usore kroz XIV i XV

Blizu
vodio je put koj i nije bio karaktera: Zvornik - B ijelj ina - - Mitrovica i
dalje ka Budimu. Padom Bosne, ovaj kraj se naao na teritoriji novoosnovane
banovine, sve do osvajanja Semberije od strane Osmanlija XVI
A2 Zaselak sela u kojem se nalaze Jazbine i zove se vrlo indikativno-Klisa.
Toponim se vee za srednjovjekovne crkve.
(i] G. 1984.,47; D. 1980., 18, napomena : 22 i 23 sa literaturom koja se
odnosi na i centralnu Evropu.
04 U to vrijeme je unutar kraljevskog dvora Bobovca sigurno radilo nekoliko ali isto svi
rade na sporom kolu. P. 1973 ., 111-129.
A5 P. 1977.,32.
273
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJICEVU .
Bez obzira na prilike i vrhovnu vlast u irem arealu, na materijalu se to nije
odrazilo. Materijal je svakako odraz slavenskog ivlja.
nalaz Bele IV iz 1235. godine,66 tj. iz perioda prije postojanja ovog
naselja, poklapa se sa nalazima novca u susjednoj kada je definitivno prevladala
dominacija u susjednim krajevima od Drine
67
U tom periodu na ovom
su se ukrtali interesi Bosne, i Srbije. kao to je konsta-
tirano, radi se o jednoslojnom lokalitetu iz XIV ili XV tj. iz perioda kada se
banska i kraljevska vlast prostiru do granica Drine i Save. Prema materijalu
(rubovi oboda i sami blago izvijeni obodi) lokal itet bi se mogao i preciznije datirati
od druge polovine XIV do polovine XV Kada je naselje prestalo egzistirati teko
je - da li u jednoj od borbi oko stvaranja pojasa banovina i uspostavljanja
zona Osmanlija i Ugarske u sedmoj deceniji XV ili nakon definitivnog
osvajanja ovih krajeva od strane Osmanlija oko 1520. godine. Nalaz raznih strelica, aji
prije svega veretona i dijelova opreme navodi na o postojanju stal-
ne potencijalne opasnosti u ovom kraju od raznih napada, pogotovo u tako
nemirna vremena kao to je u Bosni bio kraj XV
06 Navod iz Izvjetaja .
67 D. 1980.,68 .
Table I-V nacrtali su S. Kudra i J. Table VI-XX nacrtao je S. Kudra.
274
LIDIJA FEKEZA

ANUBIH -
AP -
BS -
Glasnik SAD -
Godinjak CBI -
GZM -
GZM n.s. A -
NS -
OA -
RVM -
SHP -
VAHD -
VVM -
ZNM -
p,
T.
M. -

V.
M.
Lj. BJELAJAC
1. BOJANOVSKI
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Arheoloki pregled. Beograd.
BaIcanoslavica. Prilep. Beograd.
Glasnik Srpskog arheolokog drutva. Beograd,
Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja. ANUBIH. Sarajevo.
Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo.
Glasnik Zemaljskog muzeja, (Arheologija), nova serija, Sarajevo.
Nae starine. Sarajevo.
Opvscvla archaeologica. Zagreb.
Rad muzeja. Novi Sad.
Starohrvatska prosvjeta. Split-Zagreb.
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Split.
Vesnik Vojnog muzeja JNA. Beograd.
Zbornik Narodnog muzeja. Beograd .
UTERATURA.
1972. Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih
vladara u XIV i XV Sarajevo, 1972.
1977. O usorskim vojvodama i statusu Usore u
srednjem vijeku. Prilozi Instituta za istoriju, br. 13,
god. XIII, Sarajevo, 1977., 17-44.
1984. Srednji vijek - doba stare bosanske drave. U: Visoko
i okolina kroz historiju l, Visoko, 1984., 103-309.
1978. Srednjovjekovni grad kod vrela Litice u Hercegovini,
Tribunia 4, Trebinje, 1978., 11-24.
1981. Keramika u srednjovekovnoj Srbiji. Beograd, 1981.
1985. Srednjovekovna nalazita u oblasti Bitve i
Glasnik SAD 2,1985.,144-152.
1994, Srednjovekovna keramika Beograda. Arheoloki insti-
tut, Beograd, 1994.
1956. na slovenskoj keramici u nekim muzejima Srbi-
je i Vojvodine. RVM 5,1956.,159-161.
1978. Srednjovekovna keramika sa Godinjak gra-
da Beograda XXV, 1978.,133-144.
1965. i konzervatorski radovi na starom gradu
Maglaju (1962,-1963.). NS X, 1965., 61-98.
275
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U .
A BUKO
L
B. DOSTAL
. DEMO
M.
T GLAVA
M.HORVAT
J. HOO
V.HRUBY
M. i
B. KOSCINSKI
U.MAJ
G. -
et al.
L
D.
1972. Sokol na Plivi NS XIII, 1972.,41-70.
1981. Dobor u Usori. NS XIV-XV, 1981 , 11-37.
1981. Wczesnosredniowieczna ceramika Sandomierska.
Wydawnictwo Polskiej Akademii nauk, 1981.
1977. Ranoslavensko naselje Jazbine u kod Bije-
ljine. Godinjak CBI , knj. 13, 1977., 227-308.
1979. Bronzani nalazi sa slavenskih naselja
Bosne. ZNM IX-X, 1979.,139-144.
1975. Breclav-Pohasko, Velkomoravsk)f veJmosky dvorec
IV, Universita J. E. Purkyne, Brno, 1975.
1982. K osidleni Bfeclavi-Pohanska. Stu-
die, X, sv. 2, Praha, 1982.
1984. Castrum Keukaproncha!Kuwar - istraivanja.
Podravski zbornik 84, Koprivnica, 1984., 320-360.
1987. Metalni proizvodi. U: Katalog izlobe "Bribir u sred-
njem vijeku". Split, 1987.,95-106.
1988. Obrada srednjovjekovnog perioda. Grupa autora. U:
Katalog izlobe "Oruje kroz vjekove", Zemaljski mu-
zej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988,8-11.
J 989. Ajdovska jama, Ljubljana, 1989.
1982. Prehlad vyvoja stredovekej keramiky na Slovensku.
Archaeologia Historica 8/1983., 215-23 I.
1965. Stare Mesto - Velkomoravsky Veleh.rad. Praha, 1965.
1978. Communications sur les recherches anterieurs dans la
ville Vieslav pres de Tekija, BS 7,1978.,155-168.
1995. Osada w Racocie (stanowiska 18 i 25), gmina Koscian,
woj. leszcynskie. U: Z banan nad osadnictwem wczes-
nosredniowiecznym Wielkopolski pOfudniowej , Poz-
nan, 1995.,83-258.
1990. Stradow l. Wydawnictwo Polskiej Akademii nauk
1990., za tampu pripremila Helena Zoll Adamikowa.
1984. Srednjovekovna naselja i nekropole U: Garaanin
M., M. R., G. , Trajanov
most - Castrum Pontes (Izvjetaj o arheolokim istra-
ivanjima u 1980. godini). sveske n, Beo-
grad, 1984.,44-47.
1979. Rezultati arheolokog sondiranja u Gospodskoj
kod vrela Cetine, VAHD, LXXII-LXXIII, 1979. , 13-50.
1975. Les problemes de datation des ceramigues du site
d'habitation medievale aRibnica, BS 3,1975. , 59-73.
1977. Some observations in the investigation of mediaeval
rural settlements in Serbia. BS 6, 117-130.
276
V. NEK UDA
M. PARCZEWSKI
S.

R. PLEINER
V. PODBORSKY ct aJ.
M. -
V.
1. POULlK
D. -
M.
P RZEZNIK
M.
W. SZYMANSKl
Z. VANA
M. VEGO
B. - E. WALTER
S. VRDOLJAK
LIDIJA FEK EZA
1980. Srednjovjekovno naselje u Mitrovici. Sir-
mium Xl. Beograd. 1980.
1975. Pfaffensc hlag. Zanikla stredovekil ves u Slavonic.
Brno, 1975.
1977. Projekt kwes tio nariu sza cech naczyn cerami cznych z
okrtesu wczesnego sredniowiecza. Sprawozdania arche-
ologiczne XXIX, Wydawnictwo Polskiej Akademii
nauk 1977 , 22 1-247.
1982. Ptaskowyz Gtubczycki we wczesnyrn sredniowieczu.
Uniwersytet JagieJlonski, Panstwowe wydawnicstvo
naukowe , Warszawa-Krakow, 19 82.
1974. Gradine, Bijeljina. AP 16, 1974., 114-115.
1976. oruje u XIV veku . Beograd. 1976.
1962. Stare evropske kovarstv i. Praha, 1962 .
1977. Podborsky V , Kazdova E , Kotuf'ik P. , Weber Z. ,
Numerick y kod Moravske malo va ne keramiky. Pro-
bemy deskripce v archeologii, Brno, 1977.
1988. Grad u srednjem vijeku. Starinar XXIX.
1988.,125-179.
1975. SldJo a pevnost kniat velkomoravskych
Praha, 1975.
1976. Nalazi oruja iz grada Rasa. VVM 2 l -22,
1976.,25-47.
1995. Ceramika naczyn iowa z Ostro va Tumskiego we Wro-
dawiu w X-XI wieku. Poznan, 1995 .
200 1. Srednjovjekovne mamuze iz zbirke Zemaljskog mu-
zeja Bosne i Hercegovine. GZM (A), n.s . sv. 48-49.
200 I., 300-346.
1967. Szeligi pod Ptockiem na poczqtku wczesnego sredni -
owiecza, zesp6t osadniczy z VI-VII w. Wydawn ictwo
Polskiej Akademi i nauk, 1967.
1968. Vlastislav. Vysledky vyzkumu slovanskeho hradi te
vletech 1953.-55 . a 1957.-60. Pamatky archeologicke
59/1, Praha, 1986. , 5-1 92.
1957. Naselja bosanske srednje vjekovne drave. Sarajevo,
1957.
1955. Zbirka potkova u Arheo lokom muzeju u Zagrebu.
SHP, ser. III, sV. 4, Zagreb , 1955.,23-84.
1994. Tipoloka klasifikac ij a kerami -
ke jz naselja (SZ Hrvatska). OA 18,
1994.,7-83.
277
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U .
D. 1963. Kasnos rednjovjekovne ostruge u Muzeju Hrvatskih
arheolokih spomenika u Splitu. SHP, ser. III, sV. 8-9 ,
Split , 1963., 151-170.
M. VUKSAN 1989. Kovin, lokalitet Grad - sondamo istraivanje 1986 .
god. Glasnik SAD 5,1989.,117-122.
R. WHALLON-
L. FEKEA 1996. Kvantitativna analiza oblika grobne keramike ranog
srednjeg vijeka sa teritorije Bosne i Hercegovine.
GZM n.s . A, 47,1996.,43-56.
Z. i L. ERAVICA 1984. Arheoloka istraivanja na Kastelu u Banjaluci. NS
XVI-XVII, 1984. , 19-46.
Z. ERA VICA -
L. ERAVICA 1979. Srednjovekovno naselje u Popovici kod Negotina. Sta-
rinar XXVIII-XXIX, 1977.-1978., 1979.,201-212.
278
LIDIJA FEKE.A
THEL-\ TE-MEDIEVALSETIL MENT
IN NE,-\R BIJ ELjIN.-\
SUl\L\L\RY
The archaeological study ofrural settlements in Bosnia and Herzegovina that represented
the basic and most frequent type ofsettlements during the Middle Ages, is still in its ini-
tial phase. In the middle course ofthe Bisrik stream in Semberija plain in the outermost
north-east ofBosnia and Herzegovina,there are, in addition to three more me-
dieval sites - Jazbine and in the nearby and Gradine in
The distance between them varies from l to 2.5 km at the most. All four sites represent
rural settlements ofthe open type. The biggest settlement, and at the same time the oldest
one (7_9'h century) was in Jazbine. According to the preliminary analysis of mobile
archaeological material, the remaining three settlements date back from the late Middle
Ages, and arc approximately dated to the lastdecades ofthe 14'h and to the \5'h century.
belongs to thc type ofopen settlements that have most frequently, although
not in sufficientnumber, been found in the neighbouringSerbia. Thesettlement had rather
densely constructed dwellings, judgingat least by what can be seen in the explored area.
Thedwellings were built in two main directions, i.e. W-Eand N-S with biggerorsmaller
deviations and so in W-Eor N-S direction. What is characteristic is the lack ofrectangu-
lar basis ofdwellings found only sporadicaJly in otherrural settlements in Semberija and
Posavina, unlike bases ofhouses found in the adjoining area of Present in
pek is generally unsymmetrical and. with exception in two cases, mostly oval base form
without pits for posts. There are no stoves. Only hearths are documented. Almost all of
the sod houses create ashallowdugouts.
The settlement was one-Iayered. The economic activity ofthe populationofthe settle-
ment is neithercompletely norequally documented. The agriculturecreated a main branch
ofeconomy, whereas cattle breeding and hunting weresecondary activities. The remains
of agricultural production are finds of pruve68, whetstones and skewed knives. Other
tools were not found (spades, hoes or parts of ploughs). Also documented is blacksmith
craft - iron implements for everyday use, horse-riding equipment or cold weapon, as
well as sporadic finds ofpieces ofdross. Remains of weaving craft , like whorIs in the
first place, were not found. Fishhooks and parts offishing nets were not found in any of
the mentioned nearby settlements (Jazbine, and Gradine). As for bones, only
few ofthem were found, whereas none of the bone tools or other objects made ofbone
weredocumented. Jewellery was not found exceptfor bucklemounts, i.e.iron silver-plated
buckles. It is obviousthat the economyservedonly to meetthe basic needs ofthepopulation.
Existence oflocal ceramic production canso far not be established. In addition to se-
veral sporadic finds ofimported ceramics, all othcrceramic material for the needs ofthe
population was made exclusively on the slow wheel. which is a testimony ofa low level
ofceramic production that was mostly connected to the agricultural needs.
GS Prulja- typical Slavic pan made ofcob (translator).
279
KASNOSREDNJOVJEKOVNQ NASELJE U .
The territory where the site is situated used to belong to the Bijeljina parish,
representing through 14lh and IS
th
century one of the five paris hes in the wider political
district of Usora. Near there was a road that did not serve as a military route
and led through and further towards Budim. After
the fal I of Bosnia, this area was assigned to the territory of a newly created banovina
69
of
Srebrenica and remained there until the Ottoman occupation of Semberija in the beginning
of the 16
th
century. The political circumstances and foreign rule in the wider region,
however, did not reflect on the materiaL The material is certainly characteristic of Slavic
population.
The accidental discovery of the coin of Bela IV from 123S, that is from the period
preceding the founding of this settlement corresponds to the finds of coins in adjoining
from the period when the Hungarian domination finally won in the neighbouring
areas to the east from Drina. This. however, is a one-Iayered site from 14'h or IS
th
century,
i.e. from the period when Bosnian bans and kings ruled over the territory stretching to
the borders of Dina and Sava. Judging by the ceramic material, the site could be dated
even more precisely to the period from the second half of the 14'h to the mid ISth century.
Thus the settlement probably ceased to exist as a result of fighting over foundation of ba-
novinas and establishing of border zones between the Ottoman and Hungarian dominion
in the seventh decade of the IS
th
century.
69 Banovina _ territory ruled or governed by a "ban" (translator).
280
LIDIJA FEKEA
Tabla 1
POVRiNSKI NALAZI
' . -1<= ..

:1(
ru
.
8
,

2
4
BJEKAT l


6
A, A
,
co:
A
A,
/
o 2m
, ,
.. l:J l) 'r1
10
'\ tj .d
11 .:.... <-.... ..
I:l 14 15 16 17
'0 .: _.,'1
lJ7 /1
12 - "'- 'i '-


18 l
',\ 19
, 21
20
Povrinski nalazi : I.lnv. br. I/ R, Rl 27 ;2. lnv. br. 2/R,Rl 32;
[:-:>':-::':--1 Ognjite I crvena zemlja
3. lnv. br. 11:1. R4 10.6; 4. Inv. br. 5654
Crnazemlja Objekat I ' 5.lnv br. 5050. Rl 21 :6. lnv. br. 5050/1 :1, R4 19:
7.lnv.br. 5065. Rl 12: 8. Inv.br. 5058. Rl 12.5:9.lnv. br.
Mrka zemlja sa lijepom
5051.RI13: 10.lnv.br.506 1,RI20: Il. Inv . br. 5067. Rl 1:1;
Mrka zemljasagarom
12. In v. br. 5068/4, RI 14; 13. Inv. br. 5059. Rl 9;
14. Inv. br. 5059/2: 15.lnv. br. 5059/5,16. In v. br. 5063/1,
uta pomijeanasagarom
R4 16: 17. lnv. br. 5069/4, R4 17: 18. Inv.br. 8/1. R4 10;
19. Inv. br. 5655: 20. Inv.br. 5656;21. lnv. br. 5657.
ITITI lutazemlja
281
I
KASNOSREDNJOYJEKOYNO NASELJE U OSTOJ ICEYU ..
OBJEKAT _
Tabia Il
0
CO:
() I 2 J "
,
"
." . :.' o ',
. ,
, ,
' .. " __ o __, '
2m
'-_--'-_---"
__ ,,:\1
lA QI
F I J
____ __ El
-
6
\;
OBJEKAT :<
( F -;:J-
A.' ..QJ" A I '..
-. - l . . . I
\ . ', : -
':"'<1: ' , .", .. ' . .-=.
\ CO , CO
() 2m
I I

II 12 Ll 14 16
ObJekut2: Inv, br. 5072, Rl 15: 2, Inv. br. 5086, Rl 25 : ) , Inv. br. 5084, Rl 22: 4, Inv, br. 5085/ 1. Rl 33:
5. Inv. br. 5085/2 , Rl 29 : 6. lnv, br. 5085/3, Rl 32: 7. Inv, br. 5075, Rl 15: 8, lnv, br. 507 1. Rl 34:
( Inv. br. 5073, Rl 26: 10, Inv br. 5073/2, Rl 22:
ObJekat 3: II, Inv, br. 508 1: 12, Inv, br. 5076: 13, Inv, br. 5078, Rl 13: 14, Inv, br, 508212, R4 9,6;
15. Inv. br. 5080, Rl 15.5 : 16, lnv, br. 5083, Rl 22:
282
Tabla III
j,.JIJ
LIDIJA FEKEA
4 B, B,
A,
A
B
==
A B
10
\ ~ l - - 7 () I 2 .1 4 <
, !
. . Il
.fh
2m
, C - ~ I
. .' 14
I I 12
OBJEKAT 5
A
\
:B,
,
15
25
~ ~ ~
16
ff
20
26
Objekal4 I. ln\'. br. 5101. Rl 28 cm: 2.lnv. br. 5097. Rl 16; 3. lnv. 5108. Rl 16;4. lnv. 5096. Rl 195:
5. In\'. br. 5101115. Rl 15: 6. lnv br. 5109, Rl 12: 7. In\'. br. 510917: H. lnv. br. 5099,Rl '.': 9. lnv. br. 5099/1.
R4 19: 10.Inv. br. 510611, R4 12: II. Inv. br. 509811. R4 12 :12. lnv.br. 5101/2, R4 16: 13 . lnv.br. 5103,
Rl 31.5: 14. Inv. br. 510311. Rl 27:
Objekat 5 15.lnv. br. 5117, Rl 18 ; 16.low. br.5112. RilO: 17. Inv. br. 5114, Rl II: 18.Inv. br. 5115,
Rl 16: 19.1n\' . br.5117/6,RI 21;20.lnv.br.5113,R411;2I.lnv.br.5116;22.lnv.br.511 7/ 16, RI20,
R4 lO;23. Inv. br. 5658;24. lnv. br. 5659; 25. Inv. br. 5658a, 26. lnv. br. 5110.
283
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJlCEVU ..
OllJEKAT 6 B,
Tablo IV
?
$\


:B l

01234,
2
4
B
I
10
6
,'," ; j6 E3,

JI 12 13 14
15
' , I
'\

-
17
t

:===i)
20
19

\
\
18 ..
21 22
Objekat 6: I. Inv. br. 5087/6, Rl 8em; 2. lnv. br. 5087/3 , Rl 16; 3. Inv. br. 51 24, Rl 17;4 lnv. br. 5127,
Rl 18; 5.lnv. br. 5123, Rl 17; 6. lnv. br. 5126a, Rl 12; 7. ln v. br. 5123/2, Rl 34; 8. lnv. br. 5126, Rl 31;
9. lnv. br. 4/6, Rl 16; 10.lnv. br 16/6, Rl 15; Il.lnv. br. 12/6, Rl 17; 12.lnv. br. 5125, Rl 15;
13. lnv. br. 11/6, Rl 17; 14. Inv. br. 01/6, Rl 20; 15. lnv. br. 5087/4, Rl 18; 16. Inv. br. 5124, Rl 16;
17. Inv. br. 512411, Rl 25 ; 18. lnv. br. 3/6, Rl 12.5; 19. lnv. br. 5/6,RI 18; 20. Inv. br. 8/6, Rl 15;
21. Inv . br. 5660; 22. lnv. br. 5661.
284
UDIJA FEKEZA
8,
, _ T.bH
B,
A,
I
CJ
'\
~
2
if
.
2
_..
~
"
"- ~ .
:8
B .
4
A,
2m
,
8 9 II
10
fl
~
J
//
~
"., .; -\,:'
15
:
,
..,
."
'.
14
" iI!:l I'.
M
"--J
.eA
Ji A
18 19
r IO
21
22 23 24
"l
,
"
. \
<
t
, i~ 25
Objekat 7: I. ln v. br. 317 . Rl 16; 2. Inv. br. 5141 /0. Rl 21: 3. Jnv. br. 117.
Rl 15;4. ln v.brR I ?:5. lnv. br.51 33/6.R I 25:6. lnv. br.5145,RI 17:
7. Jnv. br. 5146. RIo: 8. lnv. br. 5134. Rl 34: 9. ln v. br. 51341J . Rl 40:
-e
I!
' . . ; 10. Inv. br. 5137. Rl 16: II. Inv. br. 5 14111. Rl 27; 12. Inv. br. 5138/0,
26
Rl 16: 13. lnv. br. 5130/ 1, R4 8.5; 14. In v.br. 513111,RI 19:
IS. lnv. br. 1017, Rl?; 16. lnv. br. 1217,R I 12; 17.lnv. br. 1317. Rl ?;
28
18. lnv. br. 2417. R4 10; 19. lnv. br. 514211, R4 18; 20. lnv. br. 514011,
[ ~
R4 18: 21 . Inv. br. 513317; 22. Jnv. br. 513611; 23.5132/3, R4 9;
24. lnv. br. 5137/2. R4 8.5; 25. Inv. br. 5663; 26. Inv . br. 5664;
27. Jnv. br. 5662; 28. 566211
285
6
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U
OBJEKAT8
Tabla T/ l
II I 2 3 4 5
B, ,
s \
'I.<

", 4
/
"
>; _, '- CI
', : '--;. CI
-,,' /'
E - .
, - -
I ,//
o {j
2m
lj
.\\
fl ..
./
10
II 12 13
OBJEKAT9
2m
I
Objekat 8: J. Inv , br. 5161/1, Rl 23 cm; 2, Inv. br. 29/8 , Rl 21 ; 3. Inv. br. 5149, Rl 13.5; 4. Inv. br. 5161 ,
Rl 17; 5. Inv. br. 5159/1 , Rl 13; 6. Inv. br. 34/8, Rl 14; 7. Inv. br. 5163, Rl 29; 8, Inv. br. 5162, Rl 32;
9. Inv. br. 5156, Rl 17 ; IO.lnv. br. 5157, Rl 13; I J. Inv. br. 118, Rl II: 12. Inv. br. 5149, R4 19;
13. Inv. br. 8/8 , R4 12; 14. lnv. br. 5665.
286
LIDIJA FEKEA
Tab/a VII
OBJEKAT II OBJEKAT la

! ! ! ,
l B
,
I


)'
!
}

bjekat !o I ln b J . . v. r 517 J R
36; S. lnv. br. 5165 R ' I 15 cm; 2, lnv. br 5
. lnv.brSI70.RIIS: I 18;6. lnv. br. SI67,RI J70/S, RIII;3.lnv. br 5 ,10. lnv. br. 5170/4 Rl 7. lnv. br. 5172, Rl 24; 4. Jnv . br. 5169
, .lnv. br.5666. ' . v. br. 5164, Rl 42; ,
287
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE CELOPEK LJ
10 II 12
14
15
o
16
21
Objekat lll.!nv. br. 5186, Rl 19
2. InI'. br. 5183, Rl 23.5; !n\,. br. 51
Rl 17:4. inI'. br. 5187, Rl
5. InI'. br. IS/II,RI 19:6 inI'. br. 519712,
13
OBJEKAT 12
(j
,
t
---T
___ ;l. __
2m
,
Rl 18: 7. inI'. br. 519811 Rl
8. lnv. br. 5192, Rl 31,9. Inv. br. 5
Rl 28: 10. [nv. br. 5196, Rl
ll. inI'. br. 5184/, R4 8; 12.lnv. bl. 51
R4 12; 13.lnv. br. 5194, Rl 22;
InI'. br. 2111, Rl 163; 15. InI'. br.
16. Inv. br. 5668; 17. inI'. br. 5668/1
18. InI'. br. 5669; 19. inI'. br. 56691J
inI'. br. 5670; 2 L Inv. br. 5671
() j
288

II
UDUA FEKEA
0 1 2345 Tabla IX
,
I


3 I .
2 m
'----'---',
\
JJ.J/
8 10
\ /1

12 13
,_.
\""
\ "
19

:'\
'\
\
\
i y-
15
16 Objekat 13 : I. Inv. br. 5205 /0, Rl 12 cm;
2.lnv. br. 5207/9, Rl 12; 3. lov. br. 5204/2
OBJEKAT 14
Rl 12.5; 4. lnv. br. 5204/4, RI 12 ;
s II 1 2 .1 4 5
! ! ,
5. lnv. br. 5206/4 , Rl 17; 6. lnv. br. 5206;
7. Inv. br. 5207, Rl 6.2; 8. lnv. br. 520811 .
R4 9.5; 9. ln v. br. 5204/3 . R4 10.5;
10. lnv. br. 5208/2, R4 8; I I. lnv. br. 5208/3,
R4 9; 12. Inv. br. 520511 , R4 9;
13. Inv. br. 511 3; 14. lnv. br. b.b.:
15. Inv. br. 5204, Rl 20. R4 10; 16. lIl v. br.
567311; 17. lnv. br. 5673; 18. Inv. br. 5676:
19. Inv. br. 56761 1.
Objekat 14: 20. lnv. br. 52 11;
21. Inv . br. 521111.
20 21
289
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJICEYU .

10 II'
12 13 \). I S
14

eJl
16
kut 15: I. Inv. br. 5212, Rl 15.5 cm; 2. lnv. br. 521417. Rl 16; 3. lnv. br. 52 1211 ; 4. In\' . br. 52 12/ 11 ,
149; 5. lnv. br. 5212/6, R4 7; 6. lnv. br. 5213, R 49; 7. ln\'. br. 7/15.
jekut 16 : 8 lnv . bc 29/16, Rl 12; 9. lnv . br. 42/12, Rl 13; 10. lnv. br. 5223/5, Rl 22; I I. lnv . br. 38/16,
21; 12. lnv. br. b.b., Rl 22; 13.lnv. bc 5319/2, Rl 17; 14.lnv. br. 5216, Rl 14; 15.lnv. br. 27/16 , Rl 22;
lnv. br. 5236/4, Rl 14; 17. Inv. br. 5235, Rl 17; 18.lnv. br. 5236, Rl 14; 19. Inv. br. 524112;
In v. br. 5236/3, RIIS; 2 1. Inv. bc 52 36/2, R4 9; 22. lnv. br. 5235/1, R4 7.
2m
,
01 2 345
,
(J I) II il 7/ '
8 9
TI6
CJ
,
v '
18
17

.../-........ ..


?:5I"I,

19
21
22
l m
,
290
LIDIJA FEKEA
Tabla XI
/
I
)
~
7
J
-
10
"'- ' , 12
9
II
OBJEKAT 17
() l 2 J 4 .I
15
,
iZJ
2 m
J ~ ..
g
-
~
1 6 ~ ~
' 18
19
24 25 26 27 20
16,nastavak: L lnv, br. 5241/4, Rl 25 cm; 2, lnv, br,5229/4,Rl 30; 3, lnv,br, 5229/2, Rl 19;
lnv, br. 5230/9, Rl 29; 6, lnv,br. 5230,Rl 18:7,lnv,br. 522811,R4 15: 8,lnv, br. 5219/1, R4 17:
lnv, br. 5679; 10 Inv. br, 5680; II,lnv,br. 5678/1;12,lnv, br, 5678/2,
17: 13. Jnv,br. 5253114,Rl 23: 14,lnv, br,5250,Rl 18; 15,Inv, br. 5249,Rl 12: 16, lnv,br. 5245,
II: 17.lnv,br. 5248, Rl 29: 18, Inv,br. 5252,Rl 28; 19,Inv,br. 5252114: 20, lnv, br. 5147;
,lnv, br. 5243113,Rl 30; 22,lnv,br. 5242,R4 18:23, lnv, br. 5244,Rl 12:24. lnv, br,5253110,R4 7;
,lnv,br. 525115, R4 13;26, Inv,br. 5246/2, R4 8; 27, Inv. br. 5247/3, R4 7,
291
KASNOSREDNJOVJEKOYNO NASELJE PEK U . .
OBJEKAT 18
B,
OBJEKAT 20
l m
'----'------',
l m
,
B
() I 2 3 4 5
Inv . br. 5255/4, Rl 34 cm; 2. Jnv. br. 5681.
OBJEKAT 19
Tabla XII
() l 1 .' .1 5
,
A
I
13
B R

10
II
2 111
,
bjekat 19: 3. lnv. br. 5260, Rl 20; 4. lnv. br. 5257, Rl 12; 5. lnv. br. 6/19, R4 10.
bjekat 20: 6. lnv. br. 526216, Rl 16; 7. Inv. br. 5262/1, Rl 18; 8. Jnv. br. 5263/3, Rl 30.9. Inv. br. 5263,
1 34; 10. Inv . br. 5262; II. Inv. br. 5262/2, R4 15 .
292
bjekal21. I. InI'.br. 5297/4, Rl23cm: 2. InI'.br. 5267. Rl
Rl 29; 5. lnv. br. 5266, Rl 155;6. inI'.br. 5268, Rl
. InI'.br5273, RIIS: 10. inI'.br. 5266/ 1, R4
LIDIJA FEKEA
'oBJ EK ..\ T ~ I
{/Tabla xlIII
4
{
7
9 .-\
I
,j ,
II
,
I) LI" / /
/ ,' /l
. 9 :,r--
J
1o ~ II _ ~ 12
~ .
&"
fj
I
I
I
l ,
14
I 2 3 .:1 S \ (I
, , , , ! ,
16 '0,
OBJEKAT 22 B
B\
20 21
L
T
I
( f
- - - - .!
I !
24 \ 25 ",
A A
23
13: 3.InI'. br. 5279/3, Rl 18;4. InI'. br. 5279/8.
]7; 7. inI'. br 5269, Rl 18: 8. inI'. br. 5278, Rl 13:
14; II. inI'. br 5269/2, R4 10; 12. inI' .br 527411, R4 9;
13. InI'. br 5276/3. R4 10; 14. InI' .br. 5682.
Objeka122 15.529011. Rl 25: 16. inI'.br. 40/22: 17. inI'. br. 5287, Rl 21.5, R4 13; 18. InI'. br. 5289. Rl 25:
19. inI'.br. 52911l, Rl 28;20. lnv.br. 7/22 ; 21. InI'. br. 41122, R4 15: 22. InI' br 528513, R4 9.5;
23. InI' .br.5685:24. InI'. br. 568 ;25. lnl'. br. 5684.
293
KASNOSREDNJOVJEKOVNONASELJE UOSTOJJCEVU. .
OBJEKAT23
Tabla XIV
A
,- \
I '--

,
s
A A
-l\


,
OBJEKAT24
lB
------
, J
,

.
,

;
o O
/
/
/
\
,
V
'fl 13
A
2m
,
OflJEKAT25
o
A
-0--
O
/\
c-r
:B
A
//
(
=--.--:c=-2.)
0,,--
/
\ - ;/

"-
4
/ I
/ I
/ --...../
'''-/
II
2m

' /
10
bjekal23 I. lnv,br. 52951J,
bjekat 24: 2, 5308/3, Rl 28 cm: 3, Inv. br. 53JJ,Rl 20: 4, 49/24; 5, lnv, br. 5300/1 Rl 13.5:6. Inv,br,
7/24, R4 17; 7, lnv.br. 5308/4, R4 8,5: 8, lnv,br. 531211, Rl 9: 9, Inv, br. 531212, Rl 13: lO.Inv, br. 5687
pbjekal 25: II. inv,br. 5688,
294
LIDIJA FEKEZA
Tabla Xl-
A A
~
2m
9
o
I
I JJ
..- I
o , ~ ,
'/ '
,-
>'
t -
L__-== =::::::::::::::::=--...J.J
() 111"1
, ,
bjekm 26 I. lnv. br. 1126, Rl 11 ,5cm: 2. Inv. br. 5315/2, Rl 31: 3. lnv.br. 531511, Rl 32:
. ln \' .br. 531411, Rl 17:5. lnv. br. 531611, Rl 26:6. In\'. br. 53 1711, Rl 25;7. Inv.br. 531412, R4 8:
. Im'. br.53 18/2, R4 14;9. lov. br. 53 17/2, R4 18: 10. Inv. br. 5690: II. lnv.br. 5689,
295 KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE U OSTOJICEVU...
B'
r --lj
fQ_A
L _ _ _
B'
A
OBJEKAT 28
Tabla XVI
0 12 345
"
'-!
"
2m
,
OBJEKAT 29
u-
8
./ .
II

15 16
Objekat28: I. Inv. br. 5324/1. Rl 12.5 cm; 2. Inv,br. 53191I; 3, lnv,br. 532111,R4 8; 4. In v, br. 2/28;
5, Inv.br. 1/28, Rl 1; 6, Inv. br. 5691/2; 7.lnv, br. 569111,
Objekat29;8, ln\', br. 5694;9, lnv, br,5695; 10. lnv, br, 5693; Il.lnv,br. 5692; 12, lnv,br. 5331. Rl 14;
13, lnv, br. 5330/1, Rl 22; 14 ,lnv.br. 5329/2;15, lnv, br. 5329/3,5, R4 21: 16, Inv. br. 5331/1, R4 9.
B

! O
lm
I
012345
/ ' O /
/
-.... ..!f / O
oi
/ ' O /

)4
---
296
LIDIJA FEKEA
OBJEKAr :la --- 'T,'anbhl/'a Xl.- 'II
2
OBJEKAT"
s

tl ::!1l1
'-
,
3 Rl 16cm; 2. Inv.br.b.b.. Rl;..
. In\'. br. 5316/1. 2 . . , 33412.
23 1 Inv. br.5335/J. Rl 32;
Objekal30. I . Rl 35; 5. Inv. br 5
.j ln\'. br. 5333/1.
. br :;339. R4 19.
Obebl 11 ; _ _ _
297
KASNOSREDNJOVJFKOVNO NASELJE U OSTOJI CEVU
OBJ EK" T .12
A
(J I 2 , ."
,
/
/
'I
",, /

/ '
2 m
,
B
\

\ !:
II
9
Tabla XVIII



5 '-
10
12
Objekal 32 I . In I'. br. 24132; 2. [nl'. br. 5345/2 , Rl 16.5 cm: l inI' . br. 534511 , R[ [7:4. [nl'. br. 5347 .
Rl 15.5: 5. In I'. br. 534711, R[ 17: 6. [n\'. br. 5344. R[ 16: 7. In I'. br. 534811, Rl 9: 8. [nl'. br. 5347/2,
Rl 17: 9. InI'. br. 5346/2, Rl 185: 10. InI'. br. 534313, R4 9: II. mv. br. 534111 -3, Rl 36: 12. [nl'. br 534311,
Rl 16: 13. In I'. br. 569711
298
LIDIJA FEKEA
OIlJEK AT II Tabla XIX
8
s
A
2 ,
. ----
8
lm
,
0
,
123 4
!
5



\
U
-D
) ..s --'.
\

c::::=:::::'..: 9

7
4
6
Obj ekat 33: l. Inv. br. 536111, Rl 17 cm: 2. Inv. br. 536 il2, Rl 30: 3.5355/2. Rl 14; 4. lnv br. 5365/4. Rl 19 :
5. In\,. br. 82/33, Rl 21: 6. Inv. br. 5357/2. Rl 16: 7. lnv. br. 59/33. Rl 20: 8. Inv. br. 536511 . Rl ?:
9. Inv . br. 86/33. Rl 18.
299
KASNOSREDNJOVJEKOVNO NASELJE L O P K UOSTOJICEVU..
?Tabla XX 0 1 2345
, I , , , ,
2
/
6
9
7
10 11
-I
I
12 14 15 16
Objekat 33. nastavak: I. Inv. br. 5358,Rl 16 cm; 2.lnv. br. 536911, Rl 16; 3. lnv. br. 536011, Rl 16:
4.Inv. br. 537011.Rl 30: 5.lnv. br. 5366/2:6. lnv. br. 5350, Rl 49:7. Inv. br. 5353, Rl 16.4: 8.
Inv. br. 535111. R4 1:9.lnv. br. 5365/2: 10.lnv.br. 5367/2, R4 8: II. Inv. br. 5]54/2: 12. Inv. br. 103133:
13 .Inv.br. 5352/1. Rl 18: 14 .lnv. br. 535413. R4 13 ; 15 .Inv. br. 5698; 16.lnv. br. 5699.
UDK904 (4976)" 11114"
Mirsad SIJARIC
Originalni rad
KASNOSREDNJOVJEKOVNEMAMUZEIZZBIRKE
ZEMALJSKOGMUZEJABOSNEIHERCEGOV1NE
U radu su izdvojene ianalizirane mamuze kasnog srednjeg vijeka iz zbirke Zemaljskog
muzeja Bosne iHercegovine. Svi primjerci, od kojih 41 se objavljuje po prvi put, su anali-
zirani komparativnom metodom ikataloki Za izvjestan brOJ I'anije objavljenih
mamuza ponudenaje nova datacija. Posebno se razmatraju problemi hronolokog determi-
niniranja tipova i njihovih varijanti, kao i pi tanja teritorijalnog rasprosti ranja i
porijekla ovog materijala.
UVOD
U srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nalazi se relativno
veliki broj primjerakaarheolokog materijala koji se premasvom funkcionalnom
nju svrstava u opremu. Unutar togmaterijala se posebno mamuze
kao pronalaeni ostaci dijelova opreme. Predmet istraivanja ovog
rada seodnosi na mamuze iz perioda kasnogsrednjeg vijeka ito iz vie razloga.
Prvijeda do sada, unaoj zemlji, nije dat niti jedan ozbiljniji pokuaj valorizira-
nja ovog arheolokog materijala koji bi ponudio uporednu analizu nalaza sa vie lokaliteta.
Mamuze iz ovog vremenskog perioda su uglavnom objavljivane u sklopu iri h radnji i
samimtim nisu u literaturi dobivale mjesto koje zasluuju.
1
mamuza ob-
javljenih uovom radu se po prvi put prezentuje i mnijenju. Sa druge
strane, mamuze iz perioda ranogsrednjegvijeka su znatno poznatije
nom interesu koji su bili isprovocirani izuzetno rijetkim primjercima, poput
onih iz

ili Vrbljana
3
, znatno stepenom istraenosti ranosrednjovjekov-
nih nekropola kao mjesta pronalazaka ovih mamuza uopte
4
, te upornim nasto-
janjima pojedinaca da se pronalaenje dokaza geografskog irenja kulturnog
I iri popis literaturejedat na kraju rada, audaljnjem tekstu biti citirani svi radovi koji sutre-
tirali pominjani materijal redoslijedom izlaganja.
J. 1951.
3 l. Bojanovski 1976.; Z. Vinski 1979.
N. 1963.; ista 1989., sa ostalom literaturom.
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA.. . 30l
uticaja povee sajednim elementom za to ne postoji uporite
uhistorijskim izvorima
s
Termin "kasnosrednjovjekovni" uovom se treba prihvatiti uslovnojerje nJi-
me imaterijal datiran uXI st., ali ga smatram pogodnim,jer osim toje
koriten za imenovanje materijala,6 njime se naglaava razlika dvije bitne
faze utipolokom razvoju mamuza. Tokom Xl st. pojahko se naputa praksa
mamuza koje su imale trn sa iljkom izvedenim u istoj liniji sa osi krakova itjemena, to
je bila glavna tipoloka karakteristika mamuza iz merovinkog j karolinkog perioda, i
se sa izradom mamuza se trn usmjerava navie. Na taj,kao ina tipove ma-
muza koje se razvijajudo kraja XV st.. odnosi se na termin "kasnosrednjovjekovni".
Uovom radujedata okvirna tipoloka ihronoloka klasifikacija pomenutog materija-
Ja to bi trebalo imati i pozitivne posljedicene samo po pitanju lakeg
determiniranja mamuza iostalogsrodnog materijala koji bi sa njima,eventualno, bio
pronalaen.Sobzirom na relativno skroman broj arheolokih nalaza iz ovog perioda. po-
sebno XII iXllI st., prezentiranjedo sada neobjavljenogmaterijala ima idodatnu teinu.
Ovom prilikom su ukupno 53 mamuze,od kojih 47 nalazi ,
uz svega3 para.
7
Sobziromdajeovaj materijal uZemaljski muzej BiH stizao uglavnom
kao poklon, nalaz, bez ili uz sasvim malo podataka koji bi osvijetlili okolnosti
nalaza, kao glavni cilj radanunose nametnulo tipoloko determiniranjemamuza. Uz us-
postavljanjeglavnih tipolokih grupa injihovih varijanti, gdjejeto bilo datojeI
okvirno hronoloko proisteklo iz analogija sa srodnim i iz dostupne literature
poznatim materijalom. Za skroman broj mamuza posjedujem i izvjesne stratigrafske po-
datke, ali ukupno posmatrano oni su nedovoljni za uspostavljanje egzaktnije hronologije
8
Mamuze su predstavljene opisno, uz tabele sa osnovnim metrolokim kao i podacima o
mjestu nalaza i literaturi.Opisni diojesaet do krajnje mjere to se nastojalo kompenzi-
rati detaljnim crteima za koje smatram da daju mnogo vie podataka iprostora za upo-
i od najdetaljnijegopisa
9
5 primjer novijeg datuma M.Zekan 1994.
(, D. 1963.
1 Podaci o mjestu, vremenu iokolnostima nalaza supreuzeti iz inventarskih knjiga Zemalj skog
muzej aBil-l. Sobzirom da su isti podaci, vrlo nepotpuni je da se uspomenutom
broju treriranih mamuza nalazi i broj onih koje su par. Na takve
ukazano usamom tekstu.
Naalost, materijal sa velike isistematski istraivane nekropole u kod Bugojna nismo
uprilici objaviti, tojeposebnateta ako znamo daje to nalazite na kojem je tokom viegodi-
njih arheolokih istraivanjapronaden veliki broj tipoloki ihronoloki mamuza.
Ovaj materijal nije dostupan za objavljivanje autoru ovog jervodit elji arheolokih is-
traivanja (N. idr. V. Pakvalin). trenutno rade na reviziji cjelokupne
dokumentacije i nalaza sa ovog nalazita, te se u skorijoj napokon imamo nadati
jednoj sveobuhvatnijoj studijikoja bi javnosti prezentirala rezultate arheolokih istra-
ivanja koja su sa manjim ili prekidima trajalaod 1959. pa sve do 1981. godine.
Napominjem da uuvodu nije datsaetak razvoja mamuza iz ranijih perioda iz razloga to je to
ponavljano na vie mjesta ustarijoj literaturi (D. 1956.;D. 1963., sa ostalom
literaturom).
302
MIRSAD SIJARIC
AI\!AUZA lV1ATERIJAlA
Arheoloki materijal koji mi jestajao na raspolaganju ponudiojesvega dvajasno defini-
rana tipa u se okvirima poslije moe govoriti o broju varijanti. Prvi tip bi
nile mamuze se trn nastavlja iljkom, dok bi drugi tip predstavljale mamuze koje na
krajevima trna posjeduju pokretni Za oba tipa mamuza jevie varijanti
koje su na osnovu kriterija. Osim na kojije izvedena zavrnica
trna kao osnovni metod tipova idatiranja mamuza, uobzirjeuziman poloaj
Irna uodnosu na os krakova, stepen zakrivljenosti samih krakova, spajanja krakova
utjemenu mamuze, oblikzavrne kao idrugi sitnijidetalji(kako to biti iznese-
no u daljnjem tekstu). Svaka varijanta je hronoloki determinirana, s tim da je ukazano
na nizproblemakojisejavljaju pri ovakvim i pokuajima.
Posebnoposmatranje nekih tipolokih elemenata poput broja iljaka ili oblika
zavrnih to ustarijoj literaturi inije bio rijedak moe nas odvesti upo-
grenom pravcu. Prilikom datiranja mamuza ne smije se zanemariti da se upo-
treba nekih stilsko-tipolokihelemenatane gubi automatski sa pojavom novih,te da su se
te promjene deavale regionalno tojemoralo zavisiti od konkretne situacije na
terenu kojajenama, uglavnom,nepoznata.
Prvi tip mamuze se trn nastavljailjkom koji moe biti piramidainog, bipira-
midalnog ili oblikamanje ili vie pravilno izvedene kuglice.
T/p l, vari;nta 1
U prvu varijantu tipa I svrstanajesvegajednamamuza (inv. br. 431;T. l, 1 ).11 Ovu vrstu
mamuza karakterizira ravna linija krakova koji se u tjemenu spajaju u obliku polukruga,
zavrne sa po dvije paralelne uice, te posebno, trn sa iljkom bla-
go povijen prema gore. Razlog usmjeravanja trna prema gore, kao i polukruno spajanje
krakova, lei usve koritenju pancirne zatite konjanika injegovoj pokret-
Ijivosti.1
2
Ove mamuze su imale veliki nedostatak koji se ogledao utome to je ovako
usmjeren trn na konja vie djelovao svojim tjemenom nego trnom, te se to smatralo glav-
nim uzrokom njihove relativno kratke upotrebe.
13
Prema R. Zschille- R. Forreru,14 kao i
prema D. ove mamuze se koristiti u vrijeme prvog krstakog rata
(1096.-1099.). Nepouzdani Demminov pregled ih pronalazi uirokom vremenskomperiodu
od Xdo XII St.
16
Neto preciznijajeZ. Hilczer6wna koja ih datira uXI st. sa naglaskom
If) A. Demmin 1869.,D. 1956.. 70;362, 363;D. 1963., 167.
I I Napominjemo da bi sejo nekoliko mamuzaiz srednjovjekovnezbirke Zemaljskog muzeja BiH mog-
lo svrstati uovu kao iostalevarijanteali zbograzloganavedenih unapomeni br. 8, to nije
12 D. 1956,68.
1.1 A. RUllkay 1976.,349.
14 Ova studija mi nije bila dostupna ali sobzirom da jesvi stariji citiraju koristim se
njihovim napomenama. D. 1963., nap.br. 29,166.
D. 1956., T. J,sl. Vl a. 68
16 A. Demmin J 869.,br. 7-9, 364.
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKEZEMAUSKOG MUZEJA.. 303
na prvu polovinu Autorica je ove mamuze svrstala u svoj tip ll, varijanta 2.17
Ovom prilikom treba napomenuti dajeD. srodne mamuze iz Muzeja hrvatskih
arheolokih spomenika u Splitu identificirao kao HiJczer6wnin tip I, varijanta 2'8 to
smatramo pogrenimjerova dva tipa mamuza imaju bitnu tipoloku razliku prema kojoj
zapravo Z.HjJczer6wna idefinira svoje tipove. Naime, mamuze tipa I (varijante l i 2),
imaju izrazito dug trn bez piramidainog, bipiramidalnog ili iljka. Duina trna
se kod tog tipa uglavnom 3,5 do 6cm,19 za razliku od tipa II, varijanta 2,
koji se iljkom,uglavnom bipiramidalnogoblika, igdje duina trna ni ujednom
ne prelazi duinu od 3,8 centimetara
20
U ovakve metroloke karakteristike se
uklapa inaa mamuza, kao i,na kraju krajeva, mamuze kojejesam obradio ipu-
blikovao.
21
Upogledu datiranja razlikaje utome to Z. HiJczer6wna svoj tip I , varijanta 2,
datirasamo unutar prve polovine XI
Mamuza inv. br. 431 do sadajedva puta u literaturi ito bez crtea ili foto-
grafije.T. Glava kao mjesto pronalaska navodi trasu uica- Duvno idaje dataciju uIX-X
Prema M. Zekanu radi se o paru mamuza, tojepogreno, koje datira uX-XI st.,
ali ni on, poput T. Glavaa, ne nudi ni jedan navod prema kojem je datiranje izvreno
22
S obzirom na sve izneseno, mamuza inv. br. 431, prilikom gradnje
putauica- Livno, moese okvirnodatirati samo uXI
Tip J, varijanta 2
Navedena nefunkcionalnost mamuza varijante l je prouzrokovala brze promjene u iz-
gledu mamuza. Naime,dolazi do usmjeravanje trna prema dolje uz istovremeno uzdizanje
tjemenamamuze. Objanjenje za ovu promjenujevrlojednostavo: dajetjeme ostalo uistoj
ravni sa krakovima,premadolje usmjeren trn bi oteavao kretanje konjanika po tlu.
23
Iz ar-
heolokog materijala tretiranog u ovom radu izdvojene su mamuze, inv. br. 1194
(par), inv. br. 504, te inv. br. 377 (T. U, 2-5), koje bi varijantu2naeg tipa1. Njih ka-
rakterizira trn lagano povijen prema dolje, iljak uobliku duple piramide, lagano izdignuto
tjeme u kojem se uobliku polukrugaspajaju blago izvijeni krakovi, te zavrne
gaone sapodvijeparalelne uice.
Prema D. koja citira djelo R.Zschille- R.Forrera,ove mamuze se upotreb-
ljavaju od druge polovine XII do druge polovine XlJl

Zavisno od stepena pod
kojimjetrn svinutpremadolje, Z. Hilczer6wnarazlikujevie varijanti uokvirusvogtipa II,
a naoj odgovara varijanta broj 3 kojudatira u drugu polovinu XI i prvu polovinu XII
17 Z. Hilczer6wna1956.,T. IV, 40-41, 82-83.
IK D. 1963. , 166.
19Z. Hilczer6wna 1956.,T. 1, 72-75,T. Il, 76-77.
20 Up.nap.br. 17. Samapojava tma sa navedenimoblicimailjkase povezujesadodatnom brigom o
konja tojepredstavljalo bitnu etapu uukupnom razvoju mamuza.
21D. 1963., brojevi 1-5, 154-156.
22T. Glava 1988.,26;M.Zekan 1994. , 68.
23D. 1956 ,68-69;D. J963. , 166.
24 D. 1956., nap. 28,68.
M[RSAD SIJARIC
304
uz napomenu da se vrlo rijetkojavljaju iudrugoj polovini XIl

Sa ovom
datacijom uglavnom se slau iostali

Par mamuza iz Gornje Bijele kod Konjica inv br. 1194 (T. II, 2-3), publikovaoje P
a prema izvjetaju M,Vege koji je mamuze datirao uX Iste mamuze
T. Glava datira uX-XI

Njihovodatiranje uXst. smatramo neprihvatljivimjer
se mamuze ili barem stilsko-tipolokih karakteristikane udostupnoj
literaturi prije druge polovine XI Najblie analogije izvan granica Bosne iHerce-
govine nalazimo uHrvatskoj,29Poljskoj,30 te u materijalu kojegjeA, Ruttkay
svrstao u grupu B, tip 2c i 2d, Ipak, za datiranje ovog para mamuza najvaniji oslonac
daje mamuza iz groba upana Grda, inv, br. 504, iz Trebinja (T. 11,4), a koja je uslijed
okolnosti nalaza pouzdano datirana upolovinu XIl

Nalazi mamuza
iz Trebinja iGornjeBijelesu po svojim stilsko-tipolokim karakteristikamagotovo iden-
tako da njih ne treba praviti razliku udatiranju, Ovakvo datiranje generalno
ne odstupa od ukupne slike nekropole na Ct'kvini u Gornjoj Bijeloj, na kojoj su u grobu
br. 21 ,u dijelu nekropole, uhorizontu sahranjivanja od Xdo XII st.,
32
ove mamuze, -
Otrije skretanje trna prema dolje, stepen izvijenosti krakova, kao i spajanje u
tjemenu pod neto otrijim uglom od prethodno analiziranih mamuza, pokazuje mamuza
inv,br. 377 (T. ll, 5) kojaje uokolini Livna, Zavrne imaju skresane
vanjske uglove kao i kod mamuze upana Grda, Ovi detalji nas na datiranje u
drugu polovinu XTT st., ili moda na XlII Mamuzajeod strane T. Gla-
vaadatirana uXIII-XIV st.
D
Mamuze inv, br. 372a,372b, 372c,372d i380(T. III, 6-10)pripajamo varijanti 2 uz na-
pomenu da ih jetee hronoloki derermi nirari prvenstveno zbog velikog stepena
Primjerci prilikomgradnje cesteGlasinac- Vlasenica(inv. br. 372a, b, c,d), po-
suzavedeni ianalizirani iako se vjerovatno radi odva para, kako je to navedeno
uopisnom dijelu, Od tipolokih karakteristika na njima se moe konstatirati iljak uobliku
kuglice sa otrim picom, izvijeni krakovi spojeni utjemenu pod otrijim uglom nego toje
to kod prethodno analiziranih mamuza bio te kod inv, br. 372 c-d, neto
tjeme,Ni najednom primjerku nije mehanizam za Oblikom iljka
ove mamuze su najblie Ruttkayevom tipu 4 grupe B koje autor poredi sa staroruskim
ipoljskim materijalom i dasejavljaju vjerovatno iprije polovine Xlll
15 Z, Hilczer6wna 1956" T. V, 86-89,
lo A, Demmin 1869" br. 10, 364; 1. Szendrel 1896" 76; A, Ruttkay 1976" 349; R. Koch 1982"
nap, 80, 80,
n P 1975,232,
lX T. Glava J 988,.26_
D, 1963.tab II,br. 6-9,
,() Up, nap, 25,
3 1 P 1962" J74-175,
32 L Fekea 1989,, 213,221: P 1975,.230-233_
33 T. Glava 1988,,29,
3. A, Ruttkay 1976,350,
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE lZZBJRKEZEMAUSKOG MUZEJA.. 305
U tipologiji koju nudi Z. Hilczer6wna mamuze sa iljkom se javljaju u varijanti br.
5tipa II kojijedatiran uperiod druge polovine XIII pa sve do kraja XIV te uva-
rijanti br. 4datiranoj od druge polovine XII do kraja XIII st.,sasvega par primjeraka.
16
Mamuze inv. br. 372a, 372b,372c, 372d i380 (T. Ill, 6- IO) treba datirati u period od
druge polovine XII SL, pa do polovine Xlllst.,jerna njima, barem umjeri ukojoj to do-
puta manjkavost nalaza, da se krakovi savijaju usvojoj fazi, bli-
e tjemenu, kao tojeto bio isa ranije datiranim primjercima. Udaljnjem razvoju
dolazi do pomjeranja mjesta svijanjaprema krajevima krakova. Ovu promjenu usavija-
nju krakova registrira iD. i jeudrugu polovinu XII

Tzp I, varijanta 3
Mamuzesvrstaneu varijantu tipa I,inv. br. 388,5652,6759, te 6928 (T. IV, 1I-(5), u
tipolokom smislu karakterizira velik stepen skretanja trna prema dolje, tjeme u
kome se pod relativno otrim uglom spajaju krakovi koji se opet snano izvijaju prema
gore usvom krajnjem dijelu, blie zavrnim Kod ovih mamuza nalazimo dvije
vrste iljaka: dvostruke piramide (inv.br. 6928 i6759), le pravilne kuglice
(inv. br. 5652) ijakospljotene kuglice kod inv. br. 388. Par mamuza sa Crkvine u Paniku
ima zavrne u obliku broja 8, dok ostale imaju odranije prisutne oblike
ugaone sa po dvije paralelne uice. Mamuze iz ove varijante imaju i
dimenzijeod prethodnoanaliziranih varijanti.
Najblie analogije ovoj grupi mamuza nalazimo kod Z. Hilczer6wne unjenom tipu II
pod varijantom br. 5. Hilczer6wnasvoju varijantu 5datira uperiod druge polovi-
ne XIII st., pa okvirnosve do kraja XIV

PotojeA. Ruttkay usvojoj tipologiji
vie panje posvetio samom obliku iljka i zavrnih a neto manje naglaavao
na koji su svijani krakovi, nalaze naim nalazimo u spominjanoj grupi B
itipu 2c, 2d i2e, te utipu 4b i4C.
39
Srodne mamuzejeobjavio iD. pod broje-
vima 15-20, anjihovo datiranje uXlI-XIlIst. jedato prema R. Zschille- R. Forreru.
40
Ustarijoj literaturi je jo izvjestan broj primjeraka, ali ga zbog
nepreciznog ilustriranja materijala ne smatram uvijek pouzdanim, te ih u ovom
radu ne navodim sve

Za mamuze inv. br. 388 i5652 (T. IV, II i 12) se moe da svojim tipolokim ka-
rakteristikama predstavljaju prelaznu fazu od nae varijante 2 prema varijanti 3, ali ih, s
obzirom na visok stepen svijanja krakova, treba uvrstiti uovu potonju. Kao rane primjerke
ove varijantedatiram ih uvremenski periodoko polovine XIII
J5 Z. Hilczer6wna 1956., T. VII, 94-97.
31, Z. Hilczer6wna 1956.,T. Vl, 92-93.
.17 D. 1956..69.
JX Z.Hil czer6wna 1956.,T. VIJ, 94-97.
W A. RUllkay 1976., Abb.72,347.
4() D. 1963.. up. tabeluna kraju rada.
41 Up. Nagy J898., 61; A. Demmin 1869. ,364; 1. Szendrei 1896. , 74-76.
MIRSAD
306
Mamuzu iz Mogorjela, inv. br. 6759 (T. IV, 13), T. Glava je datirao uXI St.,H to
se na osnovu svegaranije navedenogne moe smatrati prihvatljivim. Premagore citiranom,
smatram da se ova mamuza ne moe datirati prije polovine XllI Par mamuza,
otkriven prilikom istraivanja nekropole na lokalitetu Crkvina u Paniku (T. IV, 14-15),
po svojim stilsko-tipolokim osobinama vrloje blizak mamuziiz Mogorjela. Pri tome se
posebnomisli na istovjetno ukraavanje tehnikom tauiranja,te visok stepen svijanja kra-
kova pri krajevima. MamuzejepubliciraoM. sa datacijom ukraj Xl]
Nekropola je samo istraena i prema rijetkim grobnim prilozima na njoj je
vremenski raspon sahranjivanja od polovine XII do polovine XV
izrazitu sa varijantom 5 tipa II, koju je utvrdila Z. Hilczcr6wna,
ovaj par mamuza treba datirati udrugu polovinu XIII st., uz napomenu da su se srodne
mamuze proizvodile iu XIV njihovu vanost kao mamuza koje su
svojim tipolokimosobinama neposredno prethodilesavrenijim mamuzamasa
Drugi tip uovom radu prezentiranih mamuza primjerci koji na svom kraju umjesto
dotadanjegiljkaposjeduju pokretni Ukupnojeanalizirano 38 takvih primjeraka
koji su, izuzev jednogpara, svi zavedeni kao nalazi. jemiljenje
da se pokretni javljavrlo rano, 1210.-1240.45 ili 1220.-1230. ako se govorio
nalazima iz kijevske Prema R. Zschille- R. Forreru, A. Demminu iZ. Hi1czer6wnoJ
la promjena se desilakrajem XIII i XIV

Drugo, imnogo zanimljivije
je pitanje kako je uopte dolo do te ustilskom i funkcionalnom pogledu pro-
mjene. Pretpostavkada se to desilo uslijed trna
48
je jernam
nije poznatodajedo sada ijedna mamuza sa dva,tri ili npr. trna. Sobzi-
rom da se radi o vremenskom periodu u kojem konjica kao rod vojske igra najvaniju
ulogu, vjerovatnojeova promjena bila posljedica narednih faktora. Rentgenskim snima-
njem ranosrednjovjekovnih mamuzaje da su posebno trn
utjeme mamuze
49
tako da su mamuze sa iljkom svoju najosjetljiviju imale ba na
tom mjestu spajanja. Tojeza posljedicu imalo mamuze i gubljenje trna.
pokretnog sile pritiska su se pravilnije smanjivala se
te je time i produavan vijek trajanja mamuze.Naravno, ne treba
zanemariti ni da se ovim oblikom zavrnice mamuze konj vrlo
malo ili nimalo tojeza posljedicu imalo njegovo lake kontroliranje.Tojebilo posebno
vano jer uvremenu o kojem se govori mamuze koristi mnogo iri sloj ljudi nego to je
to ranije bio kada su mamuze uglavnom koristili samo istaknuti pojedinci. Koliko
je ovo bio razvojni korak najbolje da u svom daljnjem
4, T.Glava 1988.,26.
M. 1973.,T. Xll , 1, 362-363.
44 M. 1973., 363. Osim mamuza u grobu br. 4, jejo samo
prilog- staklena boca uprvu polovinu XV
E. Nickel 1961., 288; A. Ruttkay 1976.,351.
Jo . Demo 1984.,nap.29, 352.
47 Up.D. 1963., 167.
<JR D. 1956 , 69.
4y Ovom pitanjujeposebnu panju posvetil a D.Bialekova; D. Bialekova 1977.
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA... 307
stiJsko-tipolokom razvoju mamuze doivljavaju brojnepromjene, ali trn sa ge-
neralno se odrava sve do XX

Tip II, varijanta 1
Kaojedini pouzdan kriterij za prepoznavanje najstarijih mamuza sa u literaturi
se izdvaja oblazavrna sajednomokruglom rupicom
5 1
se uzima uobzir
naglaena u pogledu svijanja krakova i njihovog spajanja u tjemenu sa
posljednjom fazom razvoja mamuza sa iljkom. Na osnovu tih kriterija iz fundusa Zemalj -
skog muzeja BiH izdvojenoje 10 primjeraka, jedan par mamuza koje bi
prvu varijantu tipa II. Okvirno bi ove mamuze odgovarale tipu III Z. Hilczer6wne datira-
ne udrugu polovinu XIII iXIV Sl.,52 te RUllkayevom tipu e-bkoji se prema ovom autoru
javljaod kraja XIII do sredine XIV st
53
Kao najstariji primjerak ove varipnte izdvojena
je mamuza inv. br. 1253 (T. V, 16). U okviru ove varijante spomenuta mamuza se
neto dimenzijama trna i pljosnatim iljcima za to najblie paralele nala-
zimo kod Nagyevog tipa II (anuvinskog). Kod ovog tipa autor razlikuje primjerke sa
svijenim krakovima koje datira u prvu polovinu XIV st., i koji bi bili najblii mamuzi
inv. br. 1253, te one sa prelomljenim krakovima koje datira u drugu polovinu XIV st
54
Mamuzu srodnih karakteristikaD. determinira kao najraniju vrstu mamu-
za sa ipri tome posebno naglaava njene neto dimenzije uodnosu na ma-
muze koje se javljaju u daljnjem toku razvoja55Njeno datiranje u kraj XIIl i
XIV st. bi moglo biti prihvatljivo iza ovaj primjerak. Parmamuza iz ipovapod inventar-
nim brojem 6929 (T. V, 18-19), publikovaojeI. Bojanovski koji je ponudio dataciju u
kraj XIV ili prvu polovinu XV

Razlika u pogledu dimenzijasa prethodno ana-
liziranom mamuzom (inv. br. 1253)je evidentna, ali s obzirom da su svi ostali elementi
(zavrne oblik i spajanja krakova, imalo grublji izvedbe) vrlo
prethodnom primjerku, par mamuza iz ipova se moe datirati samo uXIV st., ito
vjerovatno u njegovu prvu polovinu. Ovakvo datiranje proizilazi iz analogija
uranij ecitiranoj literaturi koja I. Bojanovskomnije bila dostupna.Na ovom mjestu treba
napomenuti i to da je ovaj par mamuza transparentan primjer na kojem se najbolje vidi
kako se ne moemo osloniti na broj iljaka kao pouzdan oslonac za datiranje.
Naime, desna mamuza iz ipovajeimala lt, dokjelijeva imalasvega 8 iljaka. Radi us-
poredbe moese naglasiti da jeprethodna mamuza,inv. br. 1253, imala 9 iljaka, a kako
navodi sam Bojanovski prve mamuze sa imaju broj iljaka nego naredna
varijanta ukoju parmamuza izipova.
511 D. 1956., T. 1,69-78.
)1 A Ruttkay 1976.,351.
52 Z. Hilczer6wna 1956.,T. 8,66-67,98-103.
53 A Ruttkay 1976., abb 72, 347; 350-352.
54 G. Nagy 1898.,sl. 5-7; 62.
55 D. 1956,sl. 2, 70.
5fi 1. Bojanovski 1962., 167-170.
308
MIRSAD SIJARIC
Pored mamuze inv. br. 387 (T. V, 17), koja iako znatno odaje veliku bliskost
paru iz ipova, ostale mamuze iz varijante l tipa II pokazuju neznatne razvojne pro-
mjene koje se ponajvie ogledaju u manjih dimenzija i otrijem uglu spajanja
krakova u tjemenu. Posmatrano sa unutranje strane, tjeme ovih mamuza ima
oblik trouglaste jeformiranje imalo ulogu boljeg pripajanja konjanika
sa mamuzorn. U narednoj fazi razvoja ova postajejo naglaena to se pove-
zuje sa upotrebom uzane oklopne konjanika
57
Najblie analogije za ma-
muze inv. br. 215, 216, 5642, 5643 i205, (T. VI, 21-25), osim citiranih, nalaze se
kod D. . Deme
59
i J. Szendreia,60 ali posebno treba izdvojiti mamuzu iz
Kamengrada kod Koprivnice koju . Demo datira u XIV Kao
elemente autor navodi odnos krakova mamuze, okrugle zavrne te elipsoidni,
zaobljeni iveoma kratki trn. Isti autor naglaava vanost na kojijeizvreno spajanje
krakova i zavrnih pa bi mamuze kod kojih je zavrna povijena prema
dolje ispojena sa krakovima usvom gornjem dijelu datirali udrugu polovinu XlV

Materijal analiziran uovom radu ne navedenu tvrdnju zasnovanu u biti na sa-
znanjima vrlo stare arheoloke literature. To se najbolje vidi na mamuzi inv. br. 1253
koju smatramo primjerkom najranijih mamuza sa a kojoj su zavrne
povijene prema dolje ispojene sa krakovima u svom gornjem dijelu.
izveden sistem za ima i mamuza iz Grabovice inv. br. 205 CT. VI, 25), ali
se na njoj osim generalno elegantnije izvedbe, izduenija trouglasta
tjemena, naglaena kupolasta na krajevima trna koji je raskovan u obliku slova
V iznatno izduen u odnosu na ranije primjerke. Zbog ove kombinacije tipo-
lokih elemenata ova mamuza se moe determinirati kao iz varijante I, tipa ll,
te datirati oko polovine XIV
Tlp II. varzjcltlta 2
U svomdaljnjem razvoju mamuze dobijaju nove karakteristike koje se ponajvie ogledaju u
noj zavrnoj sa po dvije okrugle rupice, neto izduenijim, u obliku
slovaVraskovanim trnom sa manjim te kupolastim na krajevima
trna. Krakovi se idalje spajaju pod otrim uglom utjemenu kojeje znatno radi
to boljeg leanja konjanika. Iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH izdvojena su
tiri primjerka mamuza ovih karakteristika, pod inventarnim brojevima 6029;
384; 386; 7576, (T. VII, 26-29), koji bi najstariju fazu druge varijante tipa 11
62
57 D. 1956,71.
's D. 1963., T, VI iVII.
-
. Z, Demo 1984., sl. 8:1,331.
oil .I. Szendrei 1896., sl. 535, sl. 594, 220, sl. 725.
nl '
Z, Demo 1984.,328.
n2 Autoru ovog rada su neposredno po zavretku teksta i njegovom predavanju za tampu na ras-
polaganjestavljene dvije mamuze na srednjovjekovnom lokalitetu u Batko-
kod Bijeljine. Iz razloga one nisu mogle biti predstavljene na
i uvrtene u ovaj rad, Mamuze imajU inv, br, 5502 i inv, br. 5485 i do sada nisu objavljivane.
KASNOSREDNJOVJEKOVNEMAMUZE IZ ZBIRKEZEMAUSKOG MUZEJA.. 309
Najblie analogije ovom materijalu pronalaze se kod A. Demmina,61 G. Nagya,64 J.
65 D V I " 66 .Z" D 67 S .. d .. d
Szendrela, . rsa OVlca I . eme. VI auton ove mamuze atlraJu u rugu polo-
vinu XIV st., sa izuzetkom mamuze na sl. 725 kod 1. Szendreia kojajedatirana uXV st.,
te okvirne datacije D. u XIV-XV st., kao grupe mamuza prema
R. Zschille - R. Forreru. Na osnovu analogija iz citirane literature, mamuze inv. br. 6029,
384, 386, 7576, (T. VII, 26-29), sa se mogu datirati u drugu polovinu XIV
Mamuze inv. br. 208 iinv. br. 7485 (T. VIlI, 30-31) su uvrtene II vari-
jantu 2, tipa II. Prvi primjerak, inv. br. 208, svojim tipolokim karakteristikamaje identi-
gore navedenim primjercima (T. VII, 26-29), ali se od njih ipak razlikuje neto ve-
dimenzijama,j posebno vrlo visokim nivoom izvedbe koji ovu mamuzu izdvaja kao
jedan od najelegantnijih primjeraka u cjelokupnom fundusu. Prema tipolokim karakte-
ristikama ova mamuza nepoznatog mjesta pronalaska se moe, kao iprethodne, datirati u
drugupolovinu XIV st., ali vanserijska kvaliteta njene izvedbe tu granicu moe pomjeriti
i na XV Jednako zanimljiv je i primjerak inv. br. 7485 (T. VIII, 31),
koji na prvi pogled svojim tipolokim karakteristikama odgovara mamuzama determini-
ranim kao najranijim primjercima mamuzasa

Ipak,radi velikih
dimenzija ovog primjerka, vjerovatnijejeda ona iz perioda oko polovine XV st.,
kada su u upotrebi bili masivni oklopi
69
Pri tome ne treba ispustiti iz vida da su
na njoj jo uvijek prisutni tipoloki elementi XIV st. (okrugle zavrne otro izvi-
Jeni krakovi iumjereno izduen trn koji jonije poprimio duinu trna mamuza iz polovi-
ne ikraja XV Sl.). Ova mamuza, koja se bez ikakve sumnje upotrebljavala kao dio ratne,
ane dio mirnodopske ili opremeza lov, gore navedeno, se ne moe pouzda-
no datirati, osim kao primjerak XIV ili prve polovine XV
MamuzeXV st. su ufundusu Zemaljskog muzeja BiH zastupljene velikim brojem, ali
i oblika tako dajehronoloko determiniranje narednih varijanti oteano u
mjeri koju uslov!javaju zanimljive kombinacije elemenata koji su nam do sada sluili za
njihovo tipoloko ihronoloko razlikovanje.
Tip II, varijanta 3
Kao posebnu varijantu prvo izdvajam mamuze inv. br. 5641, 213,167, te 446 (T. IX,
32-35), koje karakterizira dugi, blago prema dolje usmjereni trn koji se suava ka vrhu.
Krakovi su jo uvijek lagano izvijeni i, to je posebno vano, u tjemenu se spajaju pod
su ujednomobjektu, vjerovatno nastambi. seoskog otvorenog naselja, prilikom isko-
pavanja kOJa su vrena od 1987. do 1990. godine. Prema svojim tipolokim karakteristikama
one bi zauzele miesto medu nairanijim primjercimatipa ll. varUante2.
63 A. Demmin 1869., sl. 15-17,364-365.
M G. Nagy 1898., 11-16,63.
65 1. Szendrei 1896.,211, sl. 725, 233.
{i (, D. 1963,T VilI ,sl. 28-30.
67 .Demo 1984.. sl. 8:2, 8:3, 331.
!>R Up. T. Vi VI.
m D. 1956., 71-72.
MIRSAD SIJARJC
310
otrim uglom.Ovaj detalj jevrlo vaanjerje, uovom glavna odrednica
koie se ove mamuzedatiraju uprvu polovinu XV Naime,od druge polovine XV
Sl.- oklop gubi picaste i poprima okrugle forme, te se toj promjeni i oblik
tjemena mamuze
70
iostali elementi, poput zavrnih uobliku broja 8(T.
IX,34-35), te sa po dvije okrugle rupice (T. IX, 32), su nam poz-
nati od ranije. Kao posebno se izuzetno elegantan utisak koje
ostavljaju ove mamuze. To se prije svega odnosi na dvije mamuze kojima, naalost, ne
znamo porijeklo (inv. br. 167 i 446), a koje se osim izuzetnom izradom,
velikim brojemiljaka na do sada uliteraturi nepoznatom izvedbom hvataljki
remena uobliku stilizovanog ljiljana. Najbliu analogiju ovom, vjerovatno paru mamuza
nalazimo kod J. Szendreia koji gotovo mamuzu (bez ljiljana) datira uXV sto-


Srodnumamuzu D. datira uXV dokje. Demo malo
precizniji i primjerak sa Kamengrada datira u prvu polovinu XV st., ito blie njegovom
Prema gore navedenim analogijama mamuze inv. br. 5641, 2J3, 167, te 446
CT. IX,32-35)datiram uprvu polovinu XV
Tip II, van;CII7 ta -:f-
tipoloke karakteristike sa mamuzama tipa II, varijante 3, ima iprimjerak inv. br.
7484 iz ipova (T. X, 36). Jedinu bitnu razliku polukruni spajanja krakova u
tjemenu,to na kasniji nastanak ove mamuze
74
Ako se izuz.me mamuza
inv. br. 7171 (T. X, 37), koja je usljed velikog stepena manjkavosti tee odrediva, ali
kojauosnovnoj liniji pokazuje saostalim mamuzama iz ovegrupe (T. X) ,preos-
tajudvije mamuzc CT. X, 38-39) kOJc posjeduju nekoliko tipolokih elemenata vrijednih
izdvajanj a. Ove primjerke karakterizira dugi,duboko raskovani i prema dolje nageti trn
na se kraju nalazi mali veoma blago izvijeni krakovi koji se utjemenu spa-
jaju u obliku polukruga, a na se krajevima nalaze, toje posebno zanimljivo, oble
zavrne sa po jednim okruglim otvorom. Ovakve zavrne su bile karakte-
za najranije mamuze sa te vidimo da se nakon priblino stogodinjeg
hijatusa ponovo uvode u upotrebu.
7
) S obzirom da je ovakav oblik zavrne bio
glavni tipoloki element prema kojem sudeterminirane spomenute mamuze, bitno je na-
glasiti da se on kao takavjavljaosamo ukombinaciji sa izvedbe kra-
kova injihovogspaj anja utjemenu mamuze
76
Kod primjeraka inv.br. 219 iinv. br. 385,
za kOJe u dostupnoj nam literaturi nismo pronali direktne analogije, krakovi odaju ten-
denciju pribliavanj a ravnoj linij i, to bi, uz polukruno izvedeno tjeme, na
70 D. 1956,72-73.
71 J. Szendrei 1896,219.
71 D. 1963., T. X, sl. 35., up. hronoloku tabelu na kraju rada.
7\-
- Z. Demo 1984,sl. 9:1,330,332.
74 Up. nap. 69.
75 Napominjem da iz ovoga izuzimamo mamuzu inv. br. 7485 (T VIII, 31). za koju nismo mogli
ponuditi iole precizniju dataciju.
7{, Up. T V i Vl.
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA.. 311
dataciju u drugu polovinu XV st., vjerovatno na sam tog razdoblja. U narednoj
fazi razvoja mamuze vie nemaju izvijene krakove.
Naredne mamuze CT. XI, 40-43), kao glavne imaju karak-
teristike: ravni krakovi koji se u tjemenu spajaju u obliku polukruga, veoma
dug trn koji se vrlo malo (inv. br. 6416, 217), ili nimalo naginje prema dolje (inv. br.
202, 444), zavrne sa po dvije okrugle rupice koje su gotovo potpuno uklopljene
u liniju krakova. Iz dostupne literature izdvojeno je svega nekoliko primjeraka mamuza
koje sa naim imaju direktne analogije. mamuzu je D. svrstao u grupu
koje su okvirno datirane u XV

Ipak, mnogo zanimljivije primjerke pro-
nalazimo kod J. Szendreia, koji je srodne mamuze okarakterizirao kao mamu ze za turnire
(Turniersporn) i datirao ih u XV
78
te u XVI

Tipoloki element koji nae pri-
mjerke datira u vremenski period oko polovine XV st. je taj to se na njima, na krajevima
trna, nalaze jako istaknuta kupolasta to je prUe navedeno kao tipoloka
karakteristika mamuza iz ranijih perioda
8o
Gotovo tipolokih karakteristika su
i mamuze inv. br. 204 , 7597 , 210 i 436 (T. XII, 44-47). Kod ovih primjeraka je zanimlji-
vo da imaju, u prosjeku, trn od mamuza inv. br. 6416, 217, 202 i 444 (T. XI, 40-43).
Osim toga, kao zanimljiv i do sada nepoznat detalj, izdvaja se i gotovo vertikalno
za petu na primjerku inv. br. 436, iz Crkvine kod Usore CT. XII, 47). leite za petu
je jo u doba
81
ali se, koliko mi je poznato, ne javlja u srednjovjekov-
nom inventaru. Zanimljiv je i primjerak inv . br. 204 (T. XII, 44) koji jasno ukazuje na
problem preciznog datiranja na osnovu samo nekih tipolokih elemenata. Na ovoj mamuzi
je izdueni trn nagnut prema doUe, a na njegovim krajevima se nalaze kupolasta
nja to u kombinaciji sa opisanom izvedbom krakova i tjemena daje vrlo zanimljivu
kombinaciju koja znatno oteava datiranja. U nedostatku sigurnijih podataka
kao i direktnih analogija za datiranje ovih mamuza glavni oslonac ipak treba traiti u pra-
voj IinUi krakova i trna, te njihovom spajanju u tjemenu polukrunog presjeka. Datiranje
u polovinu XV st. smatram prihvatljivim, uz napomenu da neto manje dimenzije ovih
mamuza odudaraju od okvirno karakteristika srodnog arheolokog materijala iz
ovog perioda. Iako je ukazano na ni z razlika koje se uglavnom ogledaju u vrlo sitnim deta-
ljima, prethodno analizirane mamuze CT. X-XII, 36-47) izdvojene su kao posebna varijanta.
Tip II, varijanta 5
Neto pogodniji primjerak za tipoloko i hronoloko je mamuza inv. br. 203, pro-
u Dobrunu (T. XIII, 48). Ona je kao poklon dospjela u Zemaljski muzej BiH 1890.
godine. Kao glavna tipoloka karakteristika ovc mamuze izdvaja se duboka navlaka za petu
koja je lahko prepoznatljivom i koja je povezuje sa mamuzama koje G. Nagy detenninira
77 D. 1963 .. T. X. sl. 36.
7H 1. Szendrei 1896., 158.
7Y 1. Szendrei 1896., 136, 248.
XII . Demo 1984.,328.
Rl Up. U. Giesler 197 8., variante C, 9; T. l, sl. 12-13; T. II, sl. 31a, b, itd.
312
MIRSAD SlJARIC:
kao svoj hunjadijevski i tip, te ih datira u sam kraj XV

Prema D.
ovakve mamuze sejavljaju udrugoj polovini XV i XVI gdje i
samasmjetajedan primjerak iz zbirke Vojnog muzeja uBeogradu
83
Dvije mamu-
ze jepublikovao iD. koji ih opet prema R. Zschille - R. Forreru kao
i datira u XV-XVI

Mamuzu iz Dobruna treba datirati u drugu
polovinu XV st.,jerse ona ipak od gore navedenih razlikuje po jednoj bitnoj karakteristici.
Naime. trn ove mamuzeje usmjeren prema dolje, dokje kod mamuza sa kojim smo upo-
na primjeraktrn uvijek, u ili manjoj mjeri, usmjeren prema gore. Ovaj de-
talj na primjerak pribliavaranijim fazama razvoja mamuza.
Mamuze inv. br. 435 i360 (T. XIII, sl. 49-50), razlikuju se od prethodne (inv. br. 203)
po rome to nemaju duboku navlaku za petu. kod njih se novi tipo-
loki element koji olakava njihovo tipo]oko i hronoloko determiniranje. U pitanju je
novi oblik zavrnih koje sada imaju tri okrugle rupice. Primjerak iz Crkvine kod
Usore (inv. br. 435) vjerovatnojeproizveden neto ranijejer blago prema
dolje nagnut trn na krajevima se nalaze kupolasta Ovaj, kao iprimjerak
inv. br. 360,jeznamo ali se novi oblik zavrnih moe identificirati .Nove
tipoloke karakteristike ipak se najbolje ogledaju u primjercima inv. br. 212, 209 i 214
(T. XIV, 51-53). Ove mamuze se odlikuju ravnim krakovima koji se u obliku polukruga
spajaju u tjemenu, vrlo dugim, prema gore usmjerenim trnom koji na kraju
ima mali te posebno, zavrnim sa po tri okrugle rupice. Kao i primje-
rak iz Dobruna (inv. br. 203), ovakve mamuze odgovaraju Nagyevom hunjadijevskom i
tipu. Isti autor navodi da se zavrne sa tri, a nekada i okrugla
otvora na ravnim krakovimajavljaju na samom kraju XV

napominjem
da se trn usmjeren prema gore ponovnojavljatek od druge polovine XV st
86
to nas sve
da ove primjerke odredimo kao iz ovdje analiziranog inventara Zemalj-
skog muzeja BiH ikao takve ih datiram usam kraj XV
Z/lKLjUCAK
Materijal koji mi je bio na raspolaganju da se na kraju ovog rada ponudi ne-
koliko uoptenih razmatranja. Analizirane mamuze, njih 53, se smjetaju u
iroki vremenski dijapazon od XI do kraja XV Nakon sa srodnim
arheolokim materijalom iz ireg geografskog okruenja ustanovljena su dva osnovna tipa
sa varijantamakoje su iokvirnodatirane:
- tip l , varijanta I CT. I, 1); XI
- tip I,varijanta 2(T. ll-JJI, 2-10); polovina XII - sredinaXIII
H, G. Nagy 1898., sl. 20-21,63.
NJ D. 1956.. sl. 6. 73
HJ D. 1963.. T. XI. sl. 38-39.

G. Nagy 1898 ,sl. 22-24,63-64.
XA . Demo 1984.,330.
313 KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA
- tip I, varijanta 3CT. IV, ll-IS); polovina XlII- XIV
- tip ll, varijanta l CT. V-VI, 16-25); kraj XIII - polovinaXIV
- tip ll, varijanta2CT. Vll-VIIl,26-31);drugapolovinaXIV- XV
- tip ll ,varijanta3CT. IX,32-35);prvapolovinaXV
- tip Il ,varijanta4CT. X-XI1,36-47);oko polovine XV
- tip ll, varijanta 5CT. XIII-XIV,48-53); druga polovina XV
Podrazumijevase dajeovakvo datiranje uslovljeno prije svega stilsko-tipolokim ka-
rakteristikama ovog materijala, kao to je to iranije spomenuto. Opravdanost ponu-
datiranjase temelji na analogijama proisteklim iz relevantne literature.
Prostim kasnosrednjovjekovnih mamuza na geografskom
prostoru dananje Bosne iHercegovine sa mamuzama iz susjednih zemalja
mogu se izdvojiti ineke, uslovno U naem fundusu ni sajednimprimjer-
kom nisu zastupljene mamuze koje imaju zavrne izvedene uobliku "uica sa oko-
mitim otvorom" koje su npr.uhrvatskom inventaru vie nego brojno zastupljene
8i
Relativno
je velik broj mamuza koje su uliteraturi okarakterizirane kao "turnirske,, ;88 uzjedinstven
primjerak mamuza (vjerovatno par) ,koje imaju ovalnu hvataljku izvedenu u formi ljiljana
89
Broj iljaka kao to se to moejasnovidjeti iz tabele sa metrolokim podacima.
ne nudi da se na osnovu njegovog brojadonosebilo kakvi ozbiljniji
Analizirani materijal iz srednjovjekovne zbirke Zemaljskog muzeja BiH. sa
srodnim arheolokim nalazima iz drugih zemalja, na da su svojim
stiIsko-tipolokim karakteristikama bosanske mamuze ponajblie ugarskom inventaru.
Ova tvrdnja bi se posebno odnosila na mamuze naeg tipa II. broj analogija
javljase iupoljskom, te na kraju ihrvat skom inventaru. Veliki broj varijanti koje Uklju-
vrlo bogatu i raznovrsnu lepezu kombinacija tipolokih elemenata, prije svega je.
ipak, jasan pokazatelj da se ovaj zanatski proizvod, vjerovatno prema uvezenim uzorci-
ma, udugom vremenskom periodu, razvijao iusavravao uradionicama unutar
bosanske teritorije.
Po pitanju teritorijalnog rasprostiranja tipova, sobzirom na dataciju, moe
se da mamuze koje su bile predmet analize u ovom radu uglavnom sa
prostora koji se u datom vremenskom periodu nalazio unutar teritorije srednjovjekovne
bosanske drave. Primjerci izvan tog okvira, poput onih iz Livna. Trebinja,
Mogorjela iPanikaCsvi svrstani utip I), ne mogu se vezati za pripadnikejedne
skupine(hrvatske), kao tojeto nerijetko bio
Kao bogato nalazite na ovom mjestu se izdvaja do sada gotovo potpuno nepoznati
lokalitet - Resanovci kod Bosanskog Grahova. Na tom lokalitetu je sedam
primjeraka mamuzadatiranih uvremenski raspon od kraja X!ll ili XIV st. pa sve
do samog kraja XV Koliko mi jepoznato, Resanovci se u arheolokoj literaturi
javljaju samo jednom i to na popisu nalazita iz doba rimske vladavine
90
Resanovci se
K7 D. 1963. ,T. IV-V. sl. 15-20.
XR Up. T. Xl ,41-43; nap. 78 i 79.
Up.T. IX. 34-35.
YO B. Marijan 1988.,Tom 2,165.
MIRSAD SIJARIC
314
nalaze Bosanskog Grahova (Grahovo) i Drvara, te pripadaju Grahovo. U
pregledanoj literaturi sam pronaao samo jedan podatak direktno vezan za Grahov0
91
Kojoj upi je pripadalo ovo mjesto u srednjem vijeku ne moe se sa tvrditi,
ali se moe da se nalazilo u oblasti Zavrje o kojoj historijski izvori nisu
previe izdani . Zavrje ulazi u sastav bosanske srednjovjekovne drave najvjerovatnije
1322. god. , nakon pada Mladena II

Sticajem relativno poznatih historijskih okol-
nosti ban Tvrtko je prisiUen da 1357. g. ustupi Ludoviku Zavrje, 93 koje je do tada pouz-
dano drao pod svojom vlasti
94
Kakve je posljedice na terenu imao ovaj sporazum teko
je utvrditi, ali se, s obzirom na poznate raLmirice u narednim godinama koje su kulmini-
rale u ljeto 1363. god. neuspjelim vojnim avanturama pod Sokolom i Srebre-
nikom, moe pretpostaviti. Ovaj teritorij je u sastavu srednjovjekovne bosanske drave
ostao sve do njene propasti tj., do njegovog osvajanja od strane Osmanlija
9S
S obzirom
na brojnost, te tipoloku i hronoloku raznovrsnost mamuza pod nepoznatim
okolnostima u Resanovcima, koji su se nalazili u neposrednoj blizini puta
koji je vodio od Splita preko Livna i Vesele Strae u rudarski bazen srednje Bosne, ovom
bi lokalitetu u svakako trebali posvetiti vie panje najprije arheolozi, a potom I
Ovakav arheoloki materijal se sasvim sigurno nije mogao na
jednom, do sada, potpuno nepoznatom srednjovjekovnom lokalitetu.
Naalost, za sada se ne moe ponuditi ni jedan ozbiljniji po ovom pitanju,
ali se moe napomenuti daje cijelo Zavrje bilo pod patronatom hercega Hrvoja
koji je, zanimljive li podudarnosti, jedini lik naeg srednjovjekovlja je posjedovanje
mamuza evidentirano slikovnom predstavom.
97
U pisanim izvorima, koliko mi je poznato, je samo jedan podatak koji je inte-
resantan za ovu temu. Pribislav komornik
98
hercega Stjepana -
u SVOm testamentu
99
sastavljenom u Padovi 1475. god., ostalog, ostavlja svoj
pojas i mamuze onom od nepuno!jetnih sinova koji bi postao vitez ili doktor.
11XJ
Ovo
je jedini pisani historijski izvor sa ovih prostora koji spominje mamuzeIOI , te koji,
YI Izvjesni iz Grahova slikarski zanat kod splitskog slikara Dujma (1453.-
1457.), M. 1996.,306.
92 M. Vego 1982.',50: M. 1996.,20; sa ostalom literaturom.
93 S. 1964. , 124; M. unj 1996, 54.
9J N. 1994., 213-238.
M. Vego 1982.,50.
96 S. 1964.,215; M. Vego J982., 50.
97 Iz dobro poznatog ponrela Hrvoja iz njegovog misala, ne moe se precizno
razaznati tip mamuze, jer su osim velikih iljaka ostali detalji neprepoznatijivi.
9R Komornici na dvorovima bosanskih velikaa XV st. upravljaju finansijama svojih gospodara, te
za njih obavljaju diplomatske misije. S. 1968.,263: P J986.. J06.
99 Tcstamentjt: u cijelosti publikovao L. Tha116czy, 1914., up. S. 1968., nap. l, 259.
I(X) Item se alguna de miei fioli fosse Doctor o Chavalier ceh habia la mia Spada e mie spironi. e
una centura. L. ThaJl6czy 1914.,439, prema S. 1968 , nap. 19,261.
10 1 Podatak o bosanskim mamuzama koji je objavio M. (M. 1963.. 347), demantirao
.ie sam autor i to nakon punih trideset godina. Naime, radilo se o pogrenom prevodenju
"eocieria" - kaike, to je prevedeno kao "calcaria" - mamuze, tako da smo od tri srebrene ka-
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBTRKE ZEMAUSKOGMUZEJA.. 315
sa druge strane, ukazuje na to da se pravo noenja mamuza sticalo zaslugama, a ne naslje-
Naravno, poto je u pitanju XV dakle period masovne upotrebe ma-
muza koje uto doba dio opreme, radi se o iznimnom
koji prije svega govori o ceremonijalnoj i ulozi mamuza, to se opet moe
povezivati samo sa veoma uskim krugom ljudi iz samog vrha ondanje bosanske hijerar-
hijske ljestvice.Naime,Pribislav porijeklom iz poznate po-
rodice - negdje oko 1455. dobiva titulu viteza,,103 i
tako ulazi u vrlo kratki popis bosanskih velikaa koji nose ovo rijetko priznanje.104 Sa
aspekta ovog rada, nepostojanje konkretnijih podataka iznoenje bilo
kakvih hipoteza o pripadnicima vitekih redova sa ovih prostora, ali se vie kao zanim-
ljivost moe napomenuti da je vitez" Pribislav prema vlastitom testa-
mentu, posjedovao znamenje tri viteka reda,los dakle i znamenje
reda je bio iranije,ukontekstu posjedovanja mamuza, pominjani herceg Hrvoje

Oskudnost historijskih izvora pokuaj da se utvrde eventualni centri
proizvodnje irazvoja ovog zanatskog proizvoda, ali s obzirom na dosadanja saznanja o
bosanskom rudarstvu imetalurgiji, kao ibosanskim srednjovjekovnim zanatskim
vinama,106 nema potrebe sumnjati u to da je cjelokupni proces proizvodnje mamuza bio
poznat bosanskim zanatlijama, isto kao to ne treba sumnjati uto daje bosanskoj vlasteli
zasigurno bilo dobro poznato noenja iskidanja mamuza. Brojnost,
hronoloko-tipol oka raznovrsnost materijala, kao i generalno visok OlVO izvedbe ove
vrste opreme, elementi su koji nam govore da su i u ovom segmentu ivota
vii krugovi bosanskogsrednjovjekovnogdrutva svojompojavomravnopravno doprino-
sili priguenom sjaju evropskogsrednjovjekovlja.
OPIS .MATER1JAL4
1. eljezna mamuza inv. br 431 (T. I, I ), sa iljkom i ravnim kJ"3kovima. Iz tjemena
mamuze se upravoj liniji prua trn koji se nastavlja prema gore blago povijenim iljkom
oblika jako izduene kuglice. iljak jeod trna odijeljen apliciranim prstenom.
Na vrhu iljka se nalazi vrlo kratak idobro otri pic. Krakovi mamuze se iz t je-
ike bosanske izrade (tria coclearia more bossinenJis), dobili tri mamuze bosanske izrade koje se
razlikuju od mamuza (zapravo kaika), italijanske izrade (M. 1993. , nap.69, 28.). Ovo
napominjemojerse iz navedene omaSke izveo do sada o bo-
sanskimmamuzama (P. 1962.. 175; D. - Koj 1978.,3ll)
102 Detaljno otome P. 1986.. 95-107.
lm S. 1968.,269.
104 S. 1968., 27J-272.
1))5 Pribi slav posjeduje znamenje Zmajevog reda, potom vitekog reda kOjeg je osnovao
kralj Ferdinand (otac AIfonsa Aragonskog), te na kraju viteko znamenj e dobiveno od
ciparskog kralja.Up. S. 1968.,273.
1IJ6 Radovi 1999., sa ostalom literarurom.
316
MIRSAD SJJARI C
mena pruaju u pravoj liniji da bi bili zavrnim sa
po dvije paralelne uice.
uica - Livno ; Lit. M. Zekan 1994, 68.
2. Par eljeznih mamuza inv. br. 1194 (T. Il, 2-3) , sa iljkom i blago izvijenim kra-
kovima. Izrazito kratak trn sa iljkom u obliku dvostruke piramide je laga-
no povijen prema dolje. Krakovi mamuze se u vrlo blagoj liniji iz tjemena izvijaju prema
dolje da bi potom bili lagano povijeni navie, te zavrnim plo-
sa po dvije paralelne uice. Mamuze su veoma nagriene oksidacijom al i se jo
uvij e k, u Lragovima, mogu naslutiti ostaci pozlate.
Crkvina, grob br. 21, Gornja Bijela kod Konjica; Lit. P. 1975. , 231-232; M. Vego,
Izvjetaj sa iskopavanja u Gornjoj Bijeloj (rukopis u Zemaljskom muzeju BiH).
3. eUezna mamuza inv. br. 504 (T. II , 4) , sa iljkom i izvijenim krakovima.
Trn mamuze sa iljkom u obliku dvostruke piramide iz tjemena lagano se
povija prema dolje. U potpunosti je samo jedan krak se linija iz tjemena la-
gano spu ta prema dolj e, da bi pri kraju bila zakrenuta navie. Zavr na
sa dvije paralelne uice ima skresane vanjske uglove . krak je-prekinut
na polovini svoje duine. Na vanjskim stranama mamuze se nalaze ostaci tankog sloja
pozlate.
Grob upana Grda, Trebinje; Lit. P. 1962. , 173-175.
4. eljezna mamuza inv. br. 377 (T. II , 5), sa iljkom i izvijenim krakovima.
Trn mamuze se iz tjemena lagano sputa prema dolje i nastavlja iljkom sastavljenim od
dvije piramide. Krakovi se iz tjemena sputaju prema dolje da bi na sredini
bili blago povijeni nagore i zavrnim sa skresanim
uglovima i po dvjema paralelnim uicama. Cijelom duinom krakova, trna i iljka, po
vanjskoj sIrani , mamuza je ukraena paralelno utisnutim rebrima.
Livno.
5. eljezna mamuza inv. br. 372a (T. Ill , 6), sa iljkom i izvijenim krakovima.
rz tjemena je blago prema dolje nagnut kratak i tanak trn. i ljak ima oblik blago izduene
kuglice i zavrava se, pri kraju prekinutim, prema dolje povijenim picom. Jedan krak
mamuze Je prekinut pri samom dok je drugi do polovine svoje duine i
pokazuje blago spulanje prema dolje.
Cesta Glasinac - Vlasenica.
6. eljezna mamuza inv. br. 372b (T. IJJ , 7) . Od mamuze je samo tjeme sa
trnom, dijelom iljka, te dijelom jednog kraka. fragment odaje veliku
sa prethodnom mamuzom inv. br. 372a. Tjeme nije iljak je imao formu izduene
kuglice, a ostaci kraka imaju istu debljinu i ugao zakrivljenja kao i prethodno opisana ma-
muza. S obzirom na mjesto pronalaska, moe se pretpostaviti da se radi o paru.
Ces ta Glasinac - Vlasenica.
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA. .. 31 7
7. eljezna mamuza inv. br. 372c (T. III, 8), sa iljkom i izvijenim krakovima.
Iz tjemena lagano prema dolje se sputa vrlo tanki trn koji se nastavlja iljkom
u obliku kuglice. Na vrhu kuglice se nazire ostatak pica. izvijeni krakovi su pre-
kinuti prije krajeva tako da mehanizam za nije Iako je cijela mamuza
znatno nagriena oksidacijom, na nekim dijelovima, posebno kuglici, se nazire ukras koji
se sastojao od uti snutih valovitih linija.
Cesta Glasinac - Vlasenica.
8. eljezna mamuza inv. br. 372d (T. lU, 9). Mamuza je veoma tako da su
samo dio tjemena i dijelovi krakova. Na osnovu fragmenta koji odaje iste tipo-
loke i metroloke karakteristike sa prethodnom mamuzom, inv. br. 372c, moe se pret-
postaviti da se radi o paru.
Cesta Glasi nac - Vlasenica.
9. eljezna mamuza inv. br. 380 (T. Ill , 10), sa iljkom i izvijenim krakovima.
Mamuza je znatno i nagriena oksidacijom. Trn je relativno dug i tanak, te laga-
no nagnut prema dolje, a nastavlja se iljkom u obliku pravilne piramide.
Jedan krak je prekinut blizu tjemena, dok je drugi neto dui i pravcem svoga pruanja
pokazuje blago savijanje prema gore. lako nepotpuni, krakovi ukazuju na
velik razmak njih. Mehanizam za nije
Nalazite nepoznato.
10. eljezna mamuza inv. br. 388 (T. IV, ll), sa iljkom i izvijenim krakovima .
Trn mamuze se vrlo blago iz i zailjenog tjemena naginje prema dolje i nastav-
lja iljkom oblika spljotene kuglice iz koje izbija otar pic. Na gornjoj strani trna, na
sredini duine tjemena i iljka mamuze, nalazi se ukras od dva izvedena
rebra. Krakovi se iz tjemena sputaju prema dolje da bi na sredini u pravilnom luku bili
povijeni navie i zavrnim sa skresanim uglovima i
po dvjema paralelnim uicama. Gornja ivica jedne je prekinuta, a i na drugoj se
vide manja
Nalazite nepoznato.
ll. eljezna mamuza inv. br. 5652 (T. IV, 12), sa iljkom i izvijenim krakovima.
Trn mamuze, usmjeren prema dolje, se nastavlja masivnim iljkom u obliku lagano spljo-
tene kuglice iz koje se prema dolje prua otar pic. Krakovi mamuze, u tjemenu
spojeni pod blagim uglom, lagano se izvijaju prema dolje da bi u zadnjem dijelu, blie
zavrnim bili naglo povijeni navie. Kao posljedica krajevi krakova
su povijeni i prema unutra. Zavrne su sa skresanim vanjskim
uglovima, te po dvije paralelne ui ce. Mamuza je znatno nagri ena oksidacijom, ali se na
vanjskoj strani krakova mogu vidjeti ostaci ornamenta koji se sastojao od paralelno utis-
nutih rebara.
Nalazi te nepoznato.
318
MIRSAD SIJARIC
12. eljema mamuza inv. br. 6759 (T. IV , 13), sa iljkom i izvijenim krakovima. Iz
blago tjemena se pod otrim uglom, prema dolje, sputa trn koji se nastavlja jako
izduenom dvostrukom piramidom. Baza piramide je bila ukraena utisnutim
rupicama. Krakovi se iz tjemena povijaju prema dolje da bi u drugoj svoje duine, pod
otrim uglom, bili naglo skrenuti navie. Obje zavrne sa po dvije
paralelne uice su prekinute. Istovjetno bazi piramide krakovi su ukraeni tehnikom tauiranja.
Mogorjelo kod
13 . Par eljeznih mamuza inv . br. 6928 (T. IV , 14-15), sa iljkom i otro izvijenim
krakovima. Iz blago tjemena prema dolje se prua relativno dug i debeo trn koji
se zavrava nepravilno izvedenom dvostrukom piramidom. pic iljka
kao i nije Krakovi mamuze se iz tjemena povijaju prema dolje, da bi na
polovini duine bili zakrenuti prema gore i zavrnim u obliku broja
osam. Zavrne su sa krakovima spojene u svom donjem dijelu. Sa vanjske strane
krakova se naziru ostaci ukrasa koji se sastojao od tauiranih srebrenih a na jed-
noj mamuzi su vrlo slabo vidljivi i ostaci pozlate.
Crkvina, grob br. 4, Panik kod Lit. M. 1973.,362-363 (T. Xli , I).
14. eljezna mamuza inv. br. 1253 (T. V, 16), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Trn duboko i ovalno raskovan. je imao devet iljaka od kojih se
valo osam. Raskucani iljci se iz osnove ire ka vrhovima sa dva lijeba. Iz blago
tjemena sputaju se krakovi koji naglim skretanjem nagore zavravaju raskuca-
nim oblim zavrnim s okruglim otvorom. Zavrna je gotovo paralelna
sa linijom trna i sa krakovima se spaja u svom gornjem dijelu. su oval ne hva-
taljke za vezivanje mamuze.
Nalazite nepoznato.
15. eljezna mamuza inv. br. 387 (T. V, 17) , sa trnom i blago izvijenim krakovima.
Iz tjemena izlazi iroko i ovalno raskovani trn. Trn se suava prema vrhu i
zavrava kupolastim nije Jedan krak je prekinut gotovo
pri samom tjemenu dok je drugi Blago izvijeni, trakasti krak zavrava okruglom
zavrnom sa jednim okruglim otvorom. Zavrna je za krak spojena
svojim sredinjim dijelom.
Gradina, (Rakitno) kod Posuja.
16. Par eljeznih mamuza inv. br. 6929 (T. V, 18-19), sa trnom, i izvijenim
krakovima. Iz tjemena prema dolje se prua relativno kratak, ovalno raskovani
trn. jedne mamuze ima osam, a druge jedanaest iljaka. Krakovi se iz tjemena
vrlo blago sputaju prema dolje da bi pri krajevima bili blago povijeni nagore i
okruglim zavrnim sa po jednim okruglim otvorom. Zavrne su sa kra-
kovima spojene u svom donjem dijelu. hvataljke remena su izu-
zev jedne koja ima oblik izduenog trougJa sa povijenim krajnjim vrhom.
Crkvina, grob, ipovo kod Jajca; Lit. I. Bojanovski 1962., 167-171.
319 KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA. .
17. eljezna mamuza inv. br. 5653 (T. V, 20), sa trnom, i izvijenim krako-
vima. Iz lagano tjemena prema dolje se sputa kratki, ovalno raskovani trn na
se krajevima nalaze istaknuta kupolasta je imao osam iljaka od
kojih je u ili manjoj mjeri est. Krakovi se iz tjemena lagano sputaju prema
dolje, da bi nakon polovine svoje duine bili zakrenuti nagore. Mehanizam za
vanje je ali se mogu raspoznati okrugle zavrne sa po jednim okruglim
otvorom. Zavrne su sa krakovima bile spojene u svom sredinjem dijelu.
Nalazite nepoznato.
18. eljezna mamuza inv. br. 215 (T. VI , 21) , sa trnom, i otro povijenim
krakovima. Iz i lagano izvijenog tjemena blago se sputa ovalno raskovani trn.
je imao est iljaka od kojih su Krakovi se iz tjemena blago spu-
taju prema dolje da bi na sredini, pod otrim uglom, bili povijeni nagore. Jedan krak je
potpuno deformisan i na njemu se nije zavrna Raskucana zavrna plo-
na drugom kraku je okrugla, sa jednim uskim, okruglim otvorom. Od mehanizma za
trouglasta pljosnata hvataljka s povijenim vrhom, te dio met al-
ne karike.
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
19. eljezna mamuza inv. br. 2)6 (T. VI, 22), sa trnom, i otro povijenim
krakovima. Iz i lagano izvijenog tjemena blago se sputa ovalno raskovani trn.
je imao est iljaka od kojih su tri . Krakovi se iz tjemena blago sputaju
prema dolje, da bi na sredini, pod otrim uglom, bili povijeni nagore. Raskucana zavrna
je okrugla, sa jednim uskim, okruglim otvorom. Od mehanizma za
je, na jednom kraku, trouglasta pljosnata hvataljka s povijenim i malo
vrhom.
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
20. eljezna mamuza inv. br. 5642 (T. VI, 23), sa dugim trnom i otro izvijenim kra-
kovima. Iz i ka vrhu izvijenog tjemena prua se nadoije dugi, ovalno raskovani
trn. Na krajevima trna se nalaze kupolasta nije Krakovi se iz
tjemena izvijaju prema dolje da bi na sredini, pod otrim uglom, bili povijeni nagore.
Jedan krak je samo do polovine svoga luka. Zavrne nisu
Sarajevo.
2l. eljezna mamuza inv. br. 5643 (T. Vl , 24), sa trnom, i otro izvijenim
krakovima. Tjeme mamuze je blago i izvijeno ka vrhu. Tm se lagano sputa na-
dolje, ovalno je raskovan i na jednom svom kraju ima kupolasto
ima est relativno dobro iljaka. je jedan krak, dok je drugi pre-
kinut odmah ispod tjemena. Krak se iz tjemena blago izvija prema dolje, da bi na sredini ,
pod otrim uglom, bio povijen prema gore. Obla zavrna sa okruglim otvorom je
znatno Na njoj se nalazi dio ovaine hvataljke remena.
Sarajevo.
320
MIRSAD SIJARIC
22. eljezna mamuza inv. br. 205 (T. VI, 25), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Mamuza je u vrlo dobrom stanju. Iz blago i zailjenog tjemena pru-
a se dugi, u obliku slova V raskovani trn koji zavrava kupolastim Gornji
dio trna je ukraen urezanim rebrima koja se pruaju sve do raskovanog dijela.
ima est iljaka. Krakovi se iz tjemena sputaju prema dolje da bi na sredini bili
povijeni nagore. Zavrne su oble sa po jednim okruglim otvorom, a sa krakovima
su spojene u svom gornjem dijelu.
Buko B lato, Grabovica kod Duvna.
23. eljezna mamuza inv. br. 6029 (T. VII, 26), sa relativno kratkim trnom,
i izvijenim krakovima. Iz i ka vrhu izvijenog tjemena izlazi duboko rasko-
vani trn koji se lagano sputa nadoije. ima est relativno dobro iljaka.
Krakovi se blago sputaju i zatim povijaju prema gore da bi zavrili
zavrnim s dvije okrugle rupice. Zavrne su sa krakovima spojene
svojim donjim dijelom. Na jednom kraku je ovalna hvataljka remena za veziva-
nJe mamuze.
"Dvori" kv. la, predvorje Donje Kraljeva Sutjeska; Lit. P. 1973.,197.
24. eljezna mamuza inv. br. 384 (T. VII, 27), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Tjeme je i okomito izvijeno prema gore. Dugi, u obliku slova V ras-
kovani trn se sputa iz tjemena lagano prema dolje. ima osam dobro
iljaka. Krakovi su povijeni prema dolje da bi na sredini, vrlo blago, bili zaokrenuti navie.
Zavrne u obliku sa skresanim perifernim stranicama i sa po dva okrug-
la otvora su povijene prema dolje, te na krajevima. Zavrne su sa krako-
vima spojene u svom gornjem dijelu.
Buko B lato, Grabovica kod Duvna.
25. eljezna mamuza inv. br. 386 (T. VII, 28), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Iz i blago navie izvijenog tjemena prua se prema dolje dugi, ovalno
raskovani trn. Vjerovatno radi od raskovanog dijela trn se blago povija navie.
ima est iljaka. Krakovi se iz tjemena sputaju nadolje da bi pri krajevima bili
povijeni prema gore i zavrnim u obliku sa skresanim
vanjskim perifernim stranicama. Na zavrnim se nalaze po dva okrugla otvora
nejednakih dimenzija, a kao dio sistema za treba napomenuti i mali, okrugli
otvor na jednom kraku.
Brekovica kod
26. eljezna mamuza inv. br. 7576 CT. VII, 29), sa vrlo dugim trnom, tje-
menom i povijenim krakovima. Mamuza je potpuno deformirana. Iz tjemena se
prema dolje sputa vrlo dugi i u obliku slova V duboko raskovani trn. Na jednom, djeli-
kraju trna se nalazi ostatak kupolastog nije
Krakovi su trakasti i iz tjemena se lagano povijaju prema dolje, da bi nakon polovine du-
ine, pod otrim uglom, bili zaokrenuti navie. Na jednom kraku se nalazi okrugla rupica
321 KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA.
kao dio mehanizma za Zavrne su bile u obliku broja osam, a sa
krakovima su spojene u svom donjem dijelu.
Sokol na Plivi; Lit. 1. Bojanovski 1972.,56 (sl. 20).
27. eljezna mamuza inv. br. 208 (T. VIII , 30), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Mamuza je dobro Iz i ka vrhu izvijenog tje-
mena prua se prema dolje ovalno raskovani trn sa otro istaknutim kupolastim
njima. Trn je pri dnu, kao i na dijelu uz ukraen spletom utisnutih linija koje
tvore mreasti ornament. ima est i ljaka. Krakovi se iz tjemena sputaju nado Ije
da bi potom bili naglo povijeni prema gore i zavrnim
ma sa po dva okrugla otvora. Zavrne koje se sa krakovima spajaju u svom sre-
di njem dijelu blago su povijene prema dolje. Od sistema za su
dvij e ovaJ ne hvataljke na jednom, te jedna ovalna hvataljka na drugom kraku mamuze.
Nalazite nepoznato.
28. eljezna mamuza inv. br. 7485 (T. VIII, 31), sa trnom, i otro povije-
nim krakovima. Mamuza je iznimno velikih dimenzija. Iz i izduenog tjemena
prua se ovalno raskovani trn. se sastoji od est dobro iUaka. Krakovi
se iz tjemena sputaju prema dolje da bi na sredini, pod otrim uglom, skrenuli nagore i
zavrili okruglim zavrnim sa jednim okruglim otvorom. Zavrne su sa
krakovima povezana svojim sredinjim dijelom. Od mehanizma za
su dvUe hvataljke trouglaste forme sa povijenim vrhom na jednom, te hvataljka
i nala na drugom kraku mamuze.
groblje, nekropola Ljeskovica kod Drvara.
29. eljezna mamuza inv. br. 5641 (T. IX, 32), sa dugim trnom i vrlo blago izvijenim
krakovima. Trn je raskovan u obliku slova V, lagano nagnut prema dolje, te ukraen sa
tri paralelna utisnuta rebra. nije Krakovi ostruge veoma blago se sputaju
iz tjemena prema dolje da bi pri krajevima bili lagano povijeni navie. Raskucane zavrne
su u obliku sa dvije okrugle rupice i srezanim vanjskim uglovima.
Zavrne su sa krakovima spojene svojim donjim dijelom. Na jednoj zavrnoj plo-
su se dvije ovaine hvataljke remena.
Sarajevo.
30. eljezna mamuza inv. br. 213 (T. IX, 33), sa dugim trnom, i blago izvi-
jenim krakovima. Dugi i u obliku slova V raskovani trn se iz tjemena lagano
sputa nadoije. Trn na krajevima ima kupolasta ima osam dobro
vanih iljaka. Krakovi mamuze su blago povijeni i suavaju se prema krajevima. Zavrne
nisu
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
31. eljezna mamuza inv. br. 167 (T. IX, 34), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Iz i blago zailjenog vrha sputa se nadoije lagano nagnuti, u obliku
322
M[R SAD
slova V duboko raskovani trn. sa 32 uglavnom iUka, lei na irokoj cilin-
osnovi. Krakovi mamuze se lagano povijaju prema dolje, da bi pri samim krajevi-
ma bili povijeni navie i zavrnim u obliku broja 8. Zavrne
su sa krakovima spojene u svom donjem dijelu. Na jednoj zavrnoj je
hvataljka remena ostaci ukazuju na formu stiliziranog ljiljana, dok se na drugoj zavrnoj
nalazi ostatak hvataljke ovalnog oblika.
Nala zite nepoznato.
32. eljezna mamuza inv. br. 446 (T. IX, 35), sa dugim trnom, i izvijenim
krakovima. Mamuzaje prethodnoj (inv. br. 167) i vjerovatno je njen par. Ova ma-
muza je neto loije Prekinuta je jedna zavrna a od mehanizma za zakop-
je samo dio jedne hvataljke koja je imala isti oblik stiliziranog ljiljana.
N alazite nepoznato.
J3. eljezna mamuza inv. br. 7484 (T. X, 36), sa dugim trnom, i blago izvi-
jenim krakovima. Iz tjemena trn se lagano sputa nadoije i suava do raskova-
nog diJ ela. je imao est iljaka od kojih su se u potpunosti tri . Izvijeni
krakovi mamuze se od tjemena prema dnu suavaju u vitkoj liniji , na krajevima su blago
povijeni prema gore, a zavravaju raskucanom zavrnom s
dvije okrugle rupice koja se opet blago naginje prema dolje. Zavrna se
samo na Jednom kraku i sa njim je spojena donjim dijelom.
ipovo kod Jajca.
34. eljezna mamuza inv. br. 7171 (T. X, 37), sa trnom i blago izvijenim krakovima.
Mamuza je znatno Iz tjemena se pod otrim uglom nadoije sputa trn okruglog
presjeka. Naziru se ostaci ukrasa od koso utisnutih paralelnih rebara. Krakovi se iz tje-
mena lagano sputaju nado Ije da bi pri krajevima bili skrenuti prema gore. Zavrne
ce nisu
Donji grad, terasa III / 8a, Bobovac.
35. eljezna mamuza inv. br. 219 (T. X, 38), sa dugim trnom, i blago izvi-
Jenim krakovima. Trn duboko raskovan u obliku slova V. je imao osam iljaka od
kojih se est. Blago izvijeni krakovi su sa vanjske strane ukraeni apli-
ciranim, rebrima. Na gornjoj strani krakova, neposredno prije zavrnih
nalazi se po jedan iljak u formi trougla. Krakovi mamuze zavravaju Jednostavnim okrug-
lim zavrnim s okruglim otvorom, koje su za krakove vezane donjim dijelom .
Nalazite nepoznato.
36. eljezna mamuza inv . br. 385 (T. X, 39), sa dugim trnom, i blago izvi-
jenim krakovima. Trn se iz tjemena lagano sputa nadoije. Pri dnu je uhaen utisnutim
rebrima, a raskovan je u obliku slova V. Dobro ima est iljaka.
Blago izvijeni krakovi sa vanjske strane su ukraeni nizom utisnutih rebara koja sa vanjskim
bridom kraka tvore trouglastu formu. Zavrna izvedena je u obliku kruga, sa okrug-
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA .. 323
lim otvorom i dva, sa svrhom ukrasa, urezana zareza iznad mjesta spajanja sa krakovima
koje je izvedeno u njenom donjem dijelu.
Gradina, Babin Potok kod Jajca.
37. eljezna mamuza inv. br. 6416 (T. XI, 40), sa izrazito dugim trnom i ravnim kra-
kovima. Iz tjemena se blago prema dolje prua vrlo dug i u obliku slova V plitko rasko-
vani trn. Na vrhu trna se nalaze kupolasta nije Od
krakova je samo jedan koj i se u pravoj linij i prua prema kraj u. Mehanizam za
nije Cijelom duinom mamuza je bronzanom oplawm
koja je sa vanjske strane dobro, a sa unutranje neto loije
Kula u predvorju kraljevskog dvora, Bobovac; Lit. P. 1973. , 133-134.
38. eljezna mamuza inv. br. 202 (T. XI , 41), sa dugim trnom i ravnim, trakastim
krakovima. Iz tjemena se prua veoma dugi , u obi iku slova V duboko raskovani trn koj i
se lagano iri ka krajevima sa kupolastim nije Krakovi
mamuze su ravni, trakasti i relativno kratki. Na jednom kraku se nalazi dugme
kao dio sistema za Zavrne samo donjom ivicom naruavaju pravu
liniju krakova, a sastoje se od dvije okrugle rupice malih dimenzija.
Osredak kod Cazina.
39. eljezna mamuza inv. br. 444 (T. XI, 42), sa izrazito dugim trnom, i
ravnim krakovima. Iz tjemena mamuze se u pravoj liniji prua veoma dugi, trakasti trn.
Na krajevima, u obliku slova V raskovanog trna, se nalaze kupolasta
ima osam iljaka od kojih je samo jedan. Krakovi su, kao i trn, ravni i trakasti.
Na jednom kraku se nalazi dugme, kao dio sistema za Zavrne
su znatno a imale su oblik sa dva okrugla otvora.
Nepoznato nalazite.
40. eljezna mamuza inv. br. 217 (T. XI, 43) , sa izrazito dugim ravnim trnom i rav-
nim krakovima. Iz tjemena se gotovo neprimjetno prema dolje prua vrlo dug i u obliku
slova V raskovan trn na se krajevima nalaze dobro kupolasta
nije Krakovi su ravni i trakasti, a na vanjskoj strani imaju nekoliko jedva
vidlj ivih urezanih paralelnih linija sa svrhom ukrasa. na vanjskoj strani jednog
kraka se nalazi dugme kao dio sistema za Zavrne su
ovalnog oblika sa dva otvora nejednakih dimenzija.
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
41. eljezna mamuza inv. br. 204 (T. XII, 44), sa dugim trnom i tankim, trakastim
krakovima. Trn se iz tjemena blago sputa nadoUe, raskovanje u obliku slova V i na kra-
jevima ima kupolasta nije Krakovi u ravnoj liniji zavravaju
raskucanim zavrnim sa dva okrugla otvora. Uz mamuzu su i
eljezne karike u obliku slova S, koje su bile dio pribora za vezivanje.
Buko Blato, Grabovica kod Duvna.
324
MIRSAD
42. eljezna mamuza inv. br. 7597 (T. XII, 45), sa trnom, i ravnim krakovima.
Trn mamuze je trakast i raskovan u obliku slova V. je imao deset kratkih iljaka
od kojih je u potpunosti osam. Jedan krak je prekinut pri samom tjemenu.
vani krak lei u istoj osi sa trnom mamuze. Zavrna se sastojala od dvUe okrugle
rupice dimenzija od kojih je gornja, neto manja, dok je donja,

Sokol na Plivi; Lit. 1. Bojanovski 1972, 56, (sl. 20).
43. eljezna mamuza inv. br. 210 (T. XII, 46), trnom i ravnim krakovima. iz tje-
mena mamuze se prua pljosnati trn koj i je tako da poprima izgled pljosnatog
pica. nije Krakovi su ravno izvedeni, a na vanjskoj strani jednog kraka
nalazi se dugme kao di o sistema za Zavrne su u obliku
kruga sa okruglim otvorom, s tim da je na kraku sa dugmetom okrugla linija otvora naru-
ena malim urezom, dok se iznad drugog otvora nalazi malo oblo Zavrne
sa krakovima su spojene svojim sredinjim dijelom.
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
44. eljezna mamuza inv. br. 436 CT. XII, 47), sa kratkim trnom i ravnim, pljosnatim
krakovima. Iz tjemena se okomito prema gore uzdie raskovana ovalna sa jednim
okruglim otvorom, a iz iste osnove se iz.vija i kratki, pri kraju vrlo blago prema gore us-
mjereni, ovalno raskovani trn. Trn ima dvUe relativno iroke rupice na mjestu leita
koji nije Pljosnati krakovi se iz tjemena pruaju u pravoj linUi. Na sredini i
krajevima krakova se nalazi po jedan okrugli otvor kao dio sistema za Svi
okrugli otvori su istih dimenzija.
Crkvina, Usora.
45. eljezna mamuza inv. br. 203 CT. XIII, 48), sa dugim trnom i dubokom navlakom
za petu. Na vanjskim stranama krakova, te gornjem dijelu trna je dio bronza ne
oplate kojom je bila cijela mamuza. Na oplati se, u tragovima, naziru ostaci
ukrasa koji se na trnu sastojao od tankih utisnutih linija koje se pod otrim uglom spajaju
na gornjoj strani trna. Donja strana krakova je ukraena spiralama koje su izvedene u teh-
nici cizeliranja. Sama navlaka za petu ima tri lijeba od kojih je donji ukraen samo okrug-
lim rupicama, dok se na gornja dva lijeba ukras sastoji od kombinacije okruglih rupica i
malih ovainih otvora. Dugi ovalno raskovani trn mamuze se iz. tjemena naginje prema
dolje. nije Krakovi se iz tjemena pruaju u pravoj liniji da bi na samim
krajevima bili otro skrenuti prema gore i zavrnim u formi
ugla sa po dvije okrugle rupice. Zavrne se sa krakovima spajaju u svom donjem
dijelu.
Dobrun kod Viegrada.
46. eljezna mamuza inv. br. 435 (T. XIII, 49), sa trnom i blago izvijenim krakovima.
Iz tjemena mamuze se prua ovalno raskovani tm , blago zakoen prema dolje. Na krajevi-
ma trna se nalaze kupolasta nije Krakovi se u veoma blagom
325 KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE JZ ZBfRKE ZEMAUSKOG MUZEJA..
luku izvijaju prema dolje. Od sistema za se samo jedna okrugla ru-
pica na jednom kraku.
Crkvina, Usora.
47. eljezna mamuza inv. br. 360 (T. XIII , 50), sa trnom i ravnim krakovima. Iz cen-
tralnog dijela tjemena, oblikovanog u obliku kocke, prua se deformirani trn. Vrh trna je
ali se vidi da je bio raskovan u obliku slova V. Trn se lagano suava od tjemena
prema kraju. nije Krakovi mamuze su deformisani. Zavrna plo-
se sastoji od tri okrugla olvora od kojih je prvi, neto dimenzija, izveden tako
da svojim donjim dijelom naruava pravu liniju krakova. Iznad prvog otvora nalazi se
zrakasti ukras koji zavrava plitko utisnutim rupicama.
Nepoznato nalazite.
48. eljezna mamuza inv. br. 212 (T. XIV, 51), sa dugim trnom, i gotovo
ravnim krakovima. Ovalno raskovani trn se iz ljemena blago naginje prema gore.
ima est dobro iljaka. Tanki krakovi su gotovo neprimjetno izvijeni. U potpu-
nostije samojedna zavrna koja se sastoji od tri okrugla otvora od kojih
je prvi neto manjih dimenzija. Sa gornje strane krakova, iznad prvog otvora, nalazi se
polukruno, raskucano
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
49. eljezna mamuza inv. br. 209 (T. XIV , 52), sa izrazito dugim trnom, i
ravnim krakovima. Ovalno raskovani trn je lagano zakoen prema gore. Trn se od tjeme-
na postepeno suava prema vrhu. je imao dvanaest iljaka od koj ih se
est. Krakovi mamuze su ravni, postepeno se suavaju prema krajevima na kojima se na-
laze raskucane zavrne sa tri okrugle rupice. Prva rupica je smjetena u neto
okrugli okvir na koji se direktno nastavlja dio sa dvije okrugle rupice.
na je jedna ovalna hvataljka remena sa dvije povijene kukice.
Bosanska Krupa.
50. eljezna mamuza inv. br. 214 (T. XIV , 53), sa izrazito dugim trnom i ravnim kra-
kovima. Ovalno raskovani trn se prua iz tjemena lagano prema gore. je na sa-
mom kraju, ali se mogu vidjeti ostaci kupolastog na jednom zavretku.
nije Krakovi su ravni i na krajevima imaju tri okrugla otvora od koj ih je prvi iz-
dvojen i neto promjera.
Resanovci kod Bosanskog Grahova.
326
MIRSAD SJJARIC
- o
-.. - -=:r
o... o...
f=: f=:
o
'"
Br. /I
In v. br. Ko! Nalazd!e
Ukupna Dili/na
ka!. dw;'il1a trna
'\.
J 431 I uica - Li vno 12, 9 1,2
2 1194 par Gornja Bijela 10,8 0, 6
3 504 l Trebi nje II 0,5
4 377 I Livno 12, 8 I
5 372a I
Cesta Gl asi nac -
7 I
Vlaseni ca
6 372b I
Cesta GJ as inac -
3, 4 I
Vlasenica
7 372c I
Cesta Glasinac -
9 I
Vl asenica
8 372d I
Cesta Gl asinae -
8, 9 /
Vlaseni ca
9 380 I Nepoznato J2,2 J, S
10 388 l Nepoznato 13, 4 I
II 5652 I Nepoznat o 13 , 8 1,3
12 6759 l Mogorjelo 12,4 I, l
13 6928 par Pani k 12,8 1,7
-- --
Duina NlJpon
Teina
J'ifrka krakova
2 7, 4 45, 7
2, 3 7,3 32,6
2,3 cca 9 39,2
1,9 9 47
2, 8 / 20, 3
/ / 15,3
1,2 / 19 , 4
/ / 19, 9
2 cca 12 24
1, 8 7,7 67, 4
2, 2 8 57,3
2, 5 7,5 58, 7
2 (),6 61 ,3
Br. rilke
I (T I)
2, 3 (T ll)
4 (T ll)
S (T ll)
6 (T Ill)
7 (T III)
8 (T Ill)
9 (T Ill)
10 (TilI)
II (T IV)
12 (T IV )
13 (T fV)
14, 15 (T IV )
Li!eraturCI
Zek an 1994.,68.
1975 .,
231-232.
And el 1962 ,
173 -175 .
Neobj av ljeno
Neobjavljeno
Neobjavljeno
Neobj av ljeno
NeobJ3vljeno
Neobjavljeno
Neobjavljeno
Neobjavljeno
Neobjavljeno
1973 ,
362-363.

VJ
Z
O
VJ
;o
m
tJ
z
CS
<
tn
A
O
<
Z
m
s:
p
s:
e

N
N
CP
;;;
@

s:
p
e
VJ
A
O
()
s:
e

p
VJ
N
-....)
10
W
oo
131: II Jlit'. l lk l/pllt.l
J)u;;'illt.l
,.
kal. bl:
Ko! J\'(;/lI'J {le
dll ":;iflt.l
Irna Ja
to/ki ,'elfl
14 1253 I Nepoznato 17, 2 8, 5
15 :l87 I Raki tno U , S /
16 6929 par ipovo Jj 3, 8
17 5653 I Nepoznato 13, 8 3, 3
18 2 15 I Resanovci 13, 6 4, 3
19 216 I Resanovci 13, 5 4
20 5642 I Sarajevo 13,2 /
2 1 5643 I Sarajevo 12, 3 4 , 8
22 205 I Grabovi ca 16,8 7
23 6029 I
Kralj eva
13,7 4, 3
Sutjeska
24 384 I Gl'abovica 16,3 7, 4
25 386 I Brekovica 14,6 6, 5
26 7576 I
Sokol na
16,2 /
Pli vi
27 208 I Nepoznato 15,7 6, 8
28 7485 I Drvar 15,3 6, 5
29 5641 I Sarajevo 14, 8 /
30 2 13 l Resanovci 15,8 9, 3
3 1 167 I Nepoznato 16,8 8,6
32 446 I Nepoznato 17 8, I
:'\3 7484 l ipovo 14, 4 6
34 7 171 I Bobovac
_8__ /
-
Duina
Rupofl
Initi be::; fi!jJ:"a
k rak ova
l oi'kild
5 2,5 8
:l , 5 / cca 8, 5
2,5 1, 2 8, 5
2.5 I 7
2, 7 1, 5 cca 7, 5
2,8 1, 2 8
5 I cca 9
3,8 I cca I I
5, 9 1,3 8, 7
'l, I 1, 3 8, 5
6, 2 I 8, 6
5, 2 1, 4 8, 8
9, 5 / cca 7
5,4 1,4 8, 2
4 2, 4 12,5
5, 5 / 11 ,2
7, 9 l, I 8
6, 2 1, 2 8, 2
6, 2 1, 5 7,7
5, 3 O, 8 8
cca 4 / cca 7,5
- - - -
!)rrJ/
I lijclka T<illa
IOt'/;.i,d
9 100,2
/ 55, I
8, II 55
8 44, 5
6 48 , 9
6 48, 3
/ 42, 4
6 41, I
6 60, 8
6 52
8 78,2
6 79, I
/ 62 , I
6 134, 6
6 111 , 6
/ 69, 2
8 61,2
32 10 1
32 88, 7
6 48, 2
I 42, :l
- -
BI : . I/k.r.
16 (T V)
17 (T V)
18 , 19 (TV)
20 (T V)
21 (T Vl)
22 cr VI)
23 (T VI)
24 (T VI )
25 (T VI )
26 (T VII)
27 (T VII)
28 (T VII)
29 (T VII )
30 (T VIII )
3 1 (T VIII)
32 (T IX)
33 (T IX)
34 {T IX)
:lS (T IX )
36 (T X)
37 (T X)
LilemlllrCl
Neobjavljeno
Neobjavljeno
Bojanovski
1962., 167 - 171.
Neobjavljeno
Neobjavljeno
Neobj avlj eno
Neobj avlj eno
Neobjavljeno
Neobjavljeno
1973 .,
197.
Neobjavlj eno
Neobjavlj eno
Bojanovski
1972,56.
Neobj avljeno
Neobjavljeno
Neobjavlj eno
Neobjavljeno
Neobj avlj eno
Neobjavlj eno
Neobjavlj eno
Neobjavljeno

;xl
vl

o
vl

;xl
;=j.
Iws!avuk rabele sa
4. 5 I 92,5 45 203 I Dobrtln 13,5 48 (TXlII) Neobjavljeno
I ,.,,,' 'uu
46 435 lI. 7 49 (T XlII) Neobjavljeno 5 29. 7
I
15 6,5 4,9 1,4 9 38 (TXl Neobjavljeno
15,5 S 4, 3 0, 8 9A 6 5 (TX)
9 10 46,4 40(T XI)
I ; l / I
'''' ..... ,..-.,.t
9, 8 I 6, 8 I 115,5 41 (T XI) Neobjavljeno
17, l n,7 2, 6 8, 4 8 134,3 42 (T. XI) Neobjavljeno
13,8 I 8, 5 I 101,8 43 (TXl) Neobjavljeno
5,2 I 8, I 59, 8 44 lT XII) Neobjavljeno
Bojanovski
3,
I 5 I 51 10 I 26,5 I 45 (T XII) I
1972,56.
1\ I 46 (T XI!) I Neobjavljeno
34,6 47 (TXII) Neobjavljeno
50(TXIII) 47 :160
lokalitet
t;: 'I fT VI\!\
48 2 2 IResanovci
I B?sanska
19,5 49 209
(TXIV)
'"
ul
z
O
ul
;;tl
tn
o
z
O
:::
tn
;;<:
O
<
z
tn



c:
N
tn
N
N
co
;;a
@



e
ul
;;<:
O
O

c:
N
t:.::

4 IResanovCI I 17,6
330
MJRSAD SIJAR[C
SKRACENICE
AE - Archreologiai Erlesito. Budapest.
ALBH - Arheoloki leksikon BosneiHercegovine. Sarajevo.
GZM - GlasnikZemaljskog muzejaBiH. Sarajevo.
NS - Naestarine. Sarajevo.
PrZ - PrahistorischeZeitschrift. Berlin.
PZ - Podravski zbornik. Koprivnica.
Radovi HDZU - Radovi Hrvatskogdrutvaza znanost iumjetnost. Sarajevo.
Radovi FF - Radovi Filizofskog fakulteta. Sarajevo.
Radovi 1999. - Radovi sa simpozijuma Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine
od prahistorijedo XX vijeka. Zenica.
SA - Slovenskaarcheol6gia. Bratislava.
SHP - Starohrvatskaprosvjeta. Split.
Sl - Saalburglahrbuch. Saalburg.
VAMZ - VjesnikArheolokogmuzeja.Zagreb.
VVM - Vesnik vojnogmuzeja. Beograd.
ZAM - ZeitschriftfUr Archaologiedes Mittelalters. KOln.
ZFF - ZbornikFilozofskogfakulteta. Beograd.
UTERATURA
P 1962. Mamuza trebinjskog upana Grda. GZM n.s. A, XVII,
1962.,173-175.
1973. Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vla-
dara uXIV iXV Sarajevo, 1973.
1975. Historijski spomenici Konjica iokoline. Konjic , 1975.
D.BIALEKOVA 1977. Sporen von slawischen Fundplatzen in Pobedim (Typologie
und Datierung). SAXXV,2,1977.,103-160.
I. BOJANOVSKI 1962. Nalaz srednjovjekovnih mamuza na Crkvini u ipovu. NS
VIII, Sarajevo, 1962., 167-171.
1972. Sokol na Plivi .NS XIII ,Sarajevo, 1972.,41-69.
1976.Ranosrednjovjekovno e u Vrbljanima na Sani.
GZM n.s. A, XXIX, 1974. (1976.),245-258.
S. 1964. Istorijasrednjovjekovnebosanskedrave. Beograd, 1964.
1968. vitez Pribislav ZFF, X-J, Beograd, J968.,
259-276.
I. 1951. Nalazstaroslovenskih mamuza iz GZM n.s. VI,
1951. ,311-321.
A.DEMMIN 1869. Guide des Amateurs D'Armes et Armures Anciennes. Paris,
1869.
. DEMO 1984. Castrum Keukaproncha / Kuwar - istraivanja. PZ
1984., 320-360.
331
l
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKEZEMAUSKOG MUZEJA...
L. FEKEA
U. GIESLER
T. GLAVA
Z.Hll.-CZER6WNA
N.
R. KOCH
D.

B. MARIJAN
N.
O.NAGY
E. NICKEL
D.
M.
A. RUTTKAY
SZENDREI
M.
M. VEGO
Z. VINSKI
D.
M. ZEKAN
P.
1989. posude u grobovima ranoslovenskog perioda
ranog srednjeg veka na teritoriji BiH.GZM n.s. A, 44. Sa-
rajevo, 1989., 209-231.
1978. Ji.ingerkaiserzeitliche Nietknopfsporen mil Dreipunkthalte-
rung vom Typ Leuna. SJ XXXV. Saalburg, 1978.,5-57.
1988. Orujekrozvjekove(sredji vijek). Sarajevo,1988.
1956. Oslrogi poJskie zX-XIII wieku. Poznan, 1956.
1994. Srednjovjekovna Bosna. Zagreb, 1994.
1982. Stachelsporen des fri.ihen und hohen Mittelalters. ZAM 10-
1982.,63-83.
1978. Gradska naseljasrednjovjekovne bosanske drave. Sarajevo,
1978.
1988. Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine. Tom 2, Sarajevo.
1988,165.
1963. Nakit iorujeIX-XII veka u nekropolama Bosne iHercego-
vine. GZM n.s. A,XVIII , 1963., 155-178.
1967. SlovenskanekropolauGornjenici kod Prijedora. GZM n.s.A,
XXI-XXII, 1966.- 1977.,81-154.
1989. Ranoslovenske nekropole uBosni iHercegovini - kompara-
tivna razmatranja. GZM n.S. A, XLIV, 1989 , 175-200.
1898. AE XVIII Budapest 1898. ,60-64.
1961. Zurzeit/ichen Ansetzungdes Radsporns. PrZ39. 196J.
1956. Tipoloki razvoj mamuza od XIV-XX veka sa osvrtom na
zbirkumamuzauVojnommuzejuJNA.VVM 3, 1956.,61-79.
1973. Crkvina u Paniku. Posebni otisak iz GZM n.s. A, XXVIII
!XXVIII, 1973.,347-363.
1976. Waffen und Reiterausrustungdes9. bis zurersten Halftedes 14.
Jahrhunderts in derSlowakei. II,SA XXN, 2, 1976. ,245-395.
1896. Ungarische kriegsgeschichtliche Denkmaler in der Millen-
niums- Landes- Ausstellung. Budapest, J896.
1963. Nekoliko podatakao srednjovjekovnim bosanskim
nama od srebra. Radovi FFI, 1963., 345-348.
1993. Postupni uspon bosansko- venecijanskihekonomskihodnosa uXV
RadoviHDZU I, 1993.,9-41.
1996. Bosna iVenecija(odnosi uXIV i XV Sl.), Sarajevo, 1996.
1982. Postanaksrednjovjekovnebosanskedrave. Sarajevo, 1982.
1979. Novi ranokarolinki nalazi u Jugoslaviji. VAMZ, ser. 3, X-
XI, 1977. -1978. (1979.), 143-208.
1963. Kasnosrednjovjekovne ostruge uMuzeju hrvatskih arheolokih
spomenikauSplitu. SHPser. III, sv. 8-9, 1963., 151-169.
1994. Karolinki iposlijekarolinki nalazi iz Bosne iHercegovine.
Livanjski kraj upovijesti. Split- Livno, 1994.,55-76.
1986. Utjecaj primorskih gradova na ekonomsko-socijalne pro-
mjene ubosanskom drutvu u 14. i 15. (pojava gra-
klase inovogplemstva),Tuzla, 1986.
332
MIRSAD SJJARIC
THEL\TE-MEDIEV"-\LSPURS FROi\[THECOLLECTION
OFTHEN,-\TIONALi\lUSEUM OFBOSNIA,-\ND HERZEGOVINA.
SUMi\L-\RY
This paper selS aside and analyses the late medieval spurs from the medieval history
coileclion ofthe National MuseumofBosnia and Herzegovina. The total ofS3 spurs are
studied, out of which 47 spurs are individual finds and only 3 are found in pairs. 41 of
the spursare discussed for the first time in this paper. Given the mostly unknown circum-
stances ofdiscovering the finds, the main objective ofthe study was lypological determi-
nation ofthe spurs. The analysed material is divided into two types wilh their respective
variants. Based on theanalogy found in the relevantbodyofliterature, the papersuggests
the approximate time periods wherefrom each ofthe variants date back. The established
timeframe that the analysed material is dated to ranges from the II'h to the very end of
the ISlh century. Standing out in their number are especially the spurs whose slylistic-
-typological features reflect a strong Hungarian influence, and that are daled lO the ISl h
century.
Based on a large number of variants and combinations of lypological elements, the
author reaches the conclusion that this handicraft production, probabJy modelled after
imported specimens, existed, developed and improved in the workshops within the Bosnian
territory. Outstandingas a rich site is to date almost unknown location ofResanovci near
BosanskoGrahovo. Sevenspurs dated to the period from the end ofthe 13
1h
or beginning
ofthe 141h century to the very end ofthe lSlh century, include the Resanovci SilC for thc
first [ime on the map ofmedieval locations ofBosniaand Herzegovina.
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZB IRKE ZEMAUSKOG MU ZEJA .. 333
Tabla I
/
/
/
/
/
/
!
I
I
-e-
Crtei: S. Kudra
334
MIRSAD SIJARIC
Tabla II
i
;:
j ,J
.,
/'.
- (/
l.
\
-a !
r
r
;/
l
,/
"...
'.' \
5
Crtei : S . K d ra u
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZZBIRKEZEMAUSKOG MUZEJA... 335
Tabla III
6 7
!
jj
li
9
8
, ,
./
10
Crtei: S. Kudra
336
MIRSAD SIJARIC
Tabla I V
13
J
I
V
14
-"1J\
\ ~
, .
12
-.

15
Crtei: S. Kudra
KASNOSREDNJOVJEKOVNEMAMUZEIZZBIRKEZEMAUSKOGMUZEJA... 337
Tabla V
,\, "
r '
,
,
/'-'--
r .....'_ "
,
i//"
\ ~ ~
~ /)
"
..
1) -/
~ : I \ \
11, -1
<,
" J "
,
/'
\
/
,.-
,/
.
//
I I: " \
:I
'/
I
"':--1
.ip
,
.,",
t
~ ,
"
I
: . ~
"-
16
~
17
L.:Q
18 19

20 Crtei: S Kudra
-
338
MIRSAD SIJARIC
Tabla VJ
..
22
21
24
23
. S Kudra
25 CrtezI: _. _
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA ... 339
Tabla VII
26 27
} ".j
"
'1
ir'
i
I
l. ;
!
28
29
Crtei S. Kudra
340
MIRSAD SIJARIC
Tabla VlII
/
!
/
30
31
Crtei : S. Kudra
KASNOSREDNJOVJEKOVNEMAMUZEIZZBIRKEZEMAUSKOGMUZEJA... 341
Tabla IX
LJ

... ~
31
l
T
34 35
Crtei: S. Kudra
342
MIRSAD SI.IARIC
Tab/a X

.
,
~ ,
t./
. ~ 37
36
(
J8
Crtei: S. Kudra I
--
KASNOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZE IZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA.. 343
Tabla Xl
I
I
, I
I
..
,
", '.
40 41
-
I
(
I
-.
"
I ~ ~ 1

.,
,,-I
.
.-
ti-
42 43
Crtei: S. Kudra
344
M IRSAD SIJARI C
Table, X II
I
I, "
"

.- .... ..
-
45
"'>=.-=
--r-
44
. ''
" ,
'I
j
Jl
' \
\
(
'\
46
47
Cneii :S Kudri1 __ '
KAS NOSREDNJOVJEKOVNE MAMUZEIZ ZBIRKE ZEMAUSKOG MUZEJA... 345
Tabla XIII
eno Er __
48
f
i
I
I I

49
50
Cr tei S. Kutl ra
346
MIRSAD SLlARIC
Tabla Xl r'
I
(
)
51
I I
l
I
(
/
j
52 53
C rtei : S. Kudra
I
UDK904:666,642,3 (497,6 Bobovac iKraljeva Sutjeska)
Mirsad
irad
NALAZIMAJOLIKEXIV IXV IZBOBOVCA
IKRALJEVESUTJESKE
Uovom prilogu obradeni su do sada dijelom neobjavlieni fragmenti posuda radenih
u tehnici majulike sa Bobovca l Kraljeve Sutjeske, Ustanovljeno Je da sc ovaj arheoloki
materijal na spomenutim lokalitetimajavljauvremenskom rasponu od polovine XIV Sl. do
1463 godine. U autor posebno razmatra pitanja ivremena dolaska poje-
dinih grupa majolike na izvorne lokalitete,
UVOD
Viegodinja arheoloka iskopavanja koja su u organizaciji Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine sprovedena na Bobovcu i Kraljevoj Sutjesci
i
ponudila su na uvid i
iroj kulturnoj javnosti obilje arheolokog materijala koji ni nakon toliko vremena nije II
potpunosti i publikovan, Osnovne rezultate arheolokih iskopavanja objavio Je
p,

koji je i rukovodio ovim projektom, nalaza sa
ovih lokalitetaje pohranjena udepoimaZemaljskogmuzej Bosne iHercegovine, Njihov
manji, svakako reprezentativnijidio, predstavljenjeirojjavnosti putem stalne izlobene
postavke Bosna iHercegovina fl srednjem vijeku, U tekstu su tretirani nalazi
utehnici majolike koji su do sada ostali a koji su uredno in-
ventarizirani i se udepoima Zemaljskog muzeja tridesetak godina, S obzirom
da se ova tematika u BiH do sada nije sustavno nametnuo se cijeli niz proble-
ma kOli su se kreLali u irokom dijapazonu od pronalaska najosnovnije literature, pa do
odabira metoda obrade ipublikovanja ovog zanimljivog arheolokog materijala, S druge
strane, poseban problemjepredstavljala da su nalazi majolike sa ova dva arheo-
loka lokalitetarelativno malobrojni itojejovanije vrlo fragmentarni, jedodatno
oteano njihovo datiranje istilsko determiniranje, Ipak, smatramo dajenjihovo publiko-
vanje od velike vanosti ne toliko zbogrezultata dokojih smo doli koliko zbog toga to
Uperiodu od 1959, god, do 1967, god., vrena su arheoloka iskopavanja na Bobovcu, aod 1964,
god. do 1970, god, iskopavanja su vrena iuKraljevoj Sutjesci,
1973
348
MIRSAD
se nadamo da ono potaknuti rad na publikovanju i ovog arheolokog ma-
tCl'itala irom nae zemlje>'
MaJ olika
4
Ila lokalitetimaBobovca i Kraljeve Sutjeske pokuat se pred-
slaviti po hronolokom i stilskom kriteriju, precizno u onoj mjeri koju nam spome-
nuta fragmentarnosttih nalazadozvoli.
Udugom vremenskom razdoblju produkcijeove vrste (XfIf-XVII st.)
izdifel'enciralo se dvadesetak stilski "grupa" majolike'. S obzirom da se u
radilo o produkciji kojaje poprimalaserijski karakter,sa vrlo standardiziranim
morfolokiIll osobinama i ne prevelikim repertoarom ornamenata, u naem je bilo
izvjesne analogije. Mada nekada samookvirne,one, vjerujemo,daju do-
voljno elemenata za dataeUu ovdje fragmenata majolike.
l. Dva ulomka (inv. br. 2968). Na ulomku drke elipsastog presjeka ostaci
ornamenta u i zelenoj boji. Vidljivi ostaci bijelogengoba. Dim 3,9x1.2x4,6cm
(T. I, l a) . Ulomak zida iste posude sa ostacima ornamenta u izelenoj boji , izve-
denim na bi.leloj podlozi temeljnog engoba. Dim. 3xS.2cm (T. I, lj. Glazura unitena.
presjek. Kraljeva Sutjeska,Donja

2. Ulomak drke elipsastog presjeka (inv. br. 3082). Ornament od vodoravnih
izelenih linija izveden na bijeloj podlozi temeljnogengoba. Gla7Ura tanka, blijedo-
Presjekcrven. Dim. 9Ax3,7 x1.5 cm(T. I, 2) Kraljeva Sutjeska, Gornja
Tehnoloke karakteristike fragmente ovadva svrstavaju ugrupu tzv.standardIle
or/wjske mC/jolike stila", sjevernoitalske provenijencije, se
Intenzitet produkcijeodvijao do polovine XIV st
7
Osim boje presjeka, upotrebe engoba,
glazure, posebno jeornament izveden uzelenoj i
bOJi, to je temeljna odlika cjelokupnearhajske majolike trecenta u Italiji
8
Drke sa linearnim ukrasom u koloritu se u literaturi ,9 te se
na BobovcuiKraljeVOJ Sutjesci ulomci majo like su na BNtU. Blagaju. Doboru.
Sokolu na Pli vi . Krupi na Uni itd..ali ovom materijalu do sada nije dovoljna panja.
Sobzirom da je isti trenutno nedostupan autoru ovog morali smo se na ovdje
dati materijal.
" Osim nat-i va "maj olika'" (prema Majorki), se koristi inaziv "faj ansa" (prema FaenLi ).
Postoji vie. umanjoj ili mj eri, usaglaenih tipologija predloenih od strane autora.
Up .M.Li verani 1958. ;G.Ballardini 1938.; B.Rackham 1958.; G. Cora 1973. itd.
(, Podaci okonkretnim mjestima pronalaska pojedinih fragmenata na lokalitetima sunepotpuni .a
oni koji su kori teni uovomradu preuzeti su i7. inventarskih knjiga Zemaljskog muzej a BiH i
navedenog rada P.
v. Delonga 1992.,360.
v. Delonga 1992 ,361.
Ur G. Pasquinelli 1987.. 56. tav. XV, sl. 3-6: L Bertacchi 1977,:l2,sl. 24; V. Del onga 1992,
362iteJ.
NALAZI MAJOLIKE XIV I XV STOLJ ECA IZ BOBOVCA 1 KRALJEVE SUTJESKE 349
na osnovu dostupnih podatakamoe pretpostaviti da su se ovi na lokalitetu Kraljeve
Sutjeske pojavili. najvjerovatnije,polovinom XIV st., kada su uostalom bili
ni neki objekti sutjekog dvora.10
3. Fragment drke (inv. br. 3092). uobliku iroke trake. Na bij eloj podlozi te-
meljnog engoba vidljivi su ostaci ornamenta izvedenog u sivoj boji. Glazura potpuno
nagriena. Presj ek svijetlosiv. Dim. 5, lx4.3xO,8 cm (T. I. 3). Kraljeva Sutjeska. Donja

4. Ulomak prstenastog dna posude (inv. br. 2729). Kao iprethodni fragment - u vrlo
loem stanju. Sa vanjske strane ostaci bij elog engoba, dok se na unutranjoj strani, utra-
govima, nazire zelena boja. Glazura potpuno nagriena. Presjek blijedout. R=l1,2 cm
(T. 1,4) Kraljeva Sutjeska, "Dvori ".
Okvirno se moe pretpostaviti da ulomci inv. br. 3092 i2729. prema boji presjeka i
ostac ima ornamenata, pripadaju nekoj od stil skih podgrupa arhajske majolike srednjoital-
ske provenijencije iz prve polovine XIV
Jo nekoliko fragmenata se moe svrstati u grupu arhajske majolike, ali se oni ipak
razlikuju po nekim osobinama od gore navedenih.
5. Ulomak trbuha (inv. br. 3088). Mreasti ornament u plavoj i
boji izveden prije glaziranja. Glazura loeg kvaliteta. Sa spoljne strane
uneto debljem namazu, asa unutranje prozirna isamo utragovima.Presjek bl ijedout.
Dim. 8.5x4,5 cm (T. II, 3). KraljevaSutjeska,Donja
Blijedouti presjek, apstraktni geometrijsk iornament na kojem se posebno ka-
mreasti motiv- povezuju fragment ovog sagrupom arhajske majolike
koja se tokom XIV st. proizvodila u srednjoj Italiji, sa centrom u umbrij skom
gradu Orvielu.
11
da se na naem fragmentujavlja iplava bojagovori nam daje
ovaj proizveden u drugoj polovini XIV st. , kada se na arhajskoj majolici umjesto
kombinacije zelene i sve vi e koristi kombinacija plave i boje - tzv.plava
arhajska majolika.}'
6. Ulomak zdj ele ( inv. br. 3098). Na olovnosivoj podloziizveden stilizovani geomet-
rijski ornament uplavoj boji. Glazura vrlo tanka, nagriena. Presjek siv. Dim. 6.9x6,5 cm
(T. II, I). KraljevaSutjeska, erkvasv. Grgura.
Premaornamentu iovaj fragment pripadagrupi tzv. plave arhajske majolike, srednJo-
ital ske provenijencij e, iz istog perioda, mada se od prethodnog razlikuj e neto grubljom
fakturom,te posebno debljinom zida kojidostie promjerodjednogcentimetra.
7. Dva ulomka (inv.br. 3095). Na ulomku zida nalazi se ostatak ornamenta uvidu
tankih vertikalnih linija u boji (T. ll, 2a). Drugi ulomakiste posude ima
"' P. 1973 ., 156,nap.br.42.
I I M. Liverani 1958., tavo I; Y. Delonga 1992.,367.
12 Y.Delonga 1992., 368.
350
MIRSAD
aplikovano "dugme ". Gla7.ura sasvim nagriena. Presjek blijedout. Dim. 3,4x2, I cm (2).
i 3,3x2,2 cm (2a). Kraljeva Sutjeska, Predvorje Donje
Posude sa aplikacijama su se proizvodile u kasnijim fazama XIV st. i pre-
poznaju se kao posebna stilska grupa arhajske majolike za umbrijsko-
-lacijski krug sa centrima produkcije u Orvietu i Viterbu .
l
.1
8. Dva ulomka (inv. br. 6617). Na ulomcima trbuha itrilobnog izljevka na
bijeloj podlozi temeljnog engoba vidljivi ostaci geometrijskog ornamenta izvedenog u
zelenoJ i plavoj boji. Glazura tanka, vrlo ispucala. Presjek boje cigle (T. II, 4 i 4a). Bobovac.
Arhajska majolika. sjeverna Italija, druga polovina XIV st.
9. Ulomak zdjelice (inv br. 2704). Ulomak zdjelice hori7.ontalno izvijenog oboda.
Na vanj skoj strani ostaci ornamenta u vidu traka izvedeni u plavoj boji .
GlaLUra tanka, prozirna - poprima boju gline. Presjek siv. R= 10 cm (T. Ill. l). Kraljeva
Sutjeska, " Dvori". Plava arhaj ska majolika, srednja Italija, druga polovina XIV st.
10. Ulomak zida i oboda plitke zdjele (inv. br. 2728). Na unutranjoj strani ulomka,
na bijeloj podlozi, izveden mreasti ornament u plavoj boji. Vanjska strana bez ornamenta
Glazura tanka, prozirna. Presjek ut. R=14,8 cm (T. III, 2). Kraljeva Sutjeska, Donp

Ovaj ulomak ornamentom najvie nalikuje ranije opisanom ulomku
(T. ll , 3). na ovoj zdjeli crte je izveden na tankom sloju bijele gline i to
samo u plavoj boji. Te osobine da se ovaj predmet srednjoitalske proveni-
jencije datira na kraj XIV - XV st.14
ll. Ulomak zida i oboda velike zdjele (inv. br. 3086). iroki obod horizontalno izvijen .
Na unutranjoJ strani ulomka, na bijeloj podlozi, ostaci geometrijskog ukrasa izvedenog
u plavoj boji . Vanjska strana neukraena. Glazura tanka, prozirna. Presjek svijetlocrven.
R=38,4 cm (T. TIl, 3). Kraljeva Sutjeska, Donja Proizvodnja: sjeverna Italija, prva
polovina XV st.
12. Ulomak dna zdjele (inv. br. 3089) Stopa u osnovi ima osmerokut. Ostaci orna-
menta na vanjskoj strani izvedeni u plavoj boji . Glazura dobrog kvaliteta, u osnovi bije-
la , na unutranjoj strani neto poprima boju gline. Presjek svijetlocrven. R=ll cm
(T. IV, I). Kraljeva Sutjeska, Donja
U dostupnoj literaturi nisu analogije za oblik dna ove posude, ali prema
karakteristikama glazure i tonovima boja moe se pretpostaviti da se radi o posudi sred-
njoitalske provenijencije iz prve polovine XV st.
13 . Ulomak zdjel ice (inv. br. MI2). Dio oboda i fragmentirana drka okruglog pre-
SJeka bez ornamenata. Glazura visokog kvaliteta sa vanjske strane boje a sa
13 V. Delonga 1987., 73; up. isto, katalog 267,84; M. Liverani 1958., lav. 4.
V. Delonga 1987.,74.
NALAZI MAJOLIKE XIV I XV STOLJECA IZ BOBOVCA l KRALJEVE SUTJESKE 351
unutranje strane vrlo tanka - poprima boju gline. Presjek blijedout. R=7 cm (T. V. l) .
Bobovac.Produkcija: srednja Italija, prva polovina XV st.
14. Ulomci posude, vjerovatno (inv. br. 3100).Ostaci ornamenta udebelom na-
mazu, na dodir blago izvedeni ubijeloj boji iprekriveni debelom glazurom vi-
sokogsjaja. Glazura sa vanjske strane uosnovi zelena, asa unutranje se utonovi-
ma od zelene do boje. Presjekcrven. (T. V, 2, 2a, 2b). Kraljeva Sutjeska.
Nekim svojim osobinama (sjaj, bogato naneene boje koje se lako razlikuju od bli-
jedih i tanko nanesenih boja arhajske majolike)I), ovi fragmenti nalikuju na predmete
/amiglia verde - grupe.Ova grupa se datira uperiod 1420.- 1460. gOdine.
16
S ob-
zirom da imamo samo dio relevantnih informacija (npr. je rekonstruirati
makar iosnovne crte glavnog motiva),datiranje ovih fragmenata treba prihvatiti sa izvjes-
nom rezervom.
15. Fragment (inv. br. 6611). Fragment tijela sa ostatkom trakaste drke.
Ostaci ornamenta uvidu okomitih plavih linija. Glazurasa vanjskestrane debela, ukrem
tonu; sa unutranje strane neto tanja. Presjek blijedout. (T. VI, I). Bobovac. Produkcija:
srednja Italija, prva polovina XV st.
16. Dva ulomka (inv. br. 6622). Ulomak dna trbuha sa ostacima ornamenta
od niza plavih udebelom namazu itankih linija izvedenih u boji.Glazura
sa vanjske strane uosnovi bijela,dokje u unutranjosti u neto tanjem nanosu i u krem
tonu. Presjek blijedout. J cm(T. VI, 2 i2a). Bobovac.
kolorit, kvalitet glazure i posebno plave u
debelom namazu, te time na dodir blago osobinesu koje ovaj uvrtavaju u
tzv. zaffera ill relievo grupu majolike.
17
Predmeti ove grupe
l8
, se glavna produkcija
odvijala uToskani, Umbriji,Laciju iRomanji, su datiraniuperiod 1420.
i 1480.
19
PremaG. Cori, predmeti iz ove grupe su se proizvodili uperiodu 1410.
i 1450. godine, a A. M. Valeri navodi da su iz ove grupe najranije datirani predmeti izme-
1370. i 1380. god20 Za fragmente ovog

na osnovu osobina glazure, koja uod-
nosu na generalni nivo izvedbi glazura XIV Sl. djeluje znatno kvalitetnije i plemenitije.
sa moemo ustvrditida iz prve polovine XV st.
17. Ulomakdna (inv. br. 6621). Na vanjskoj sU'ani ostaci ornamenta uvidu "ljestvi"
uplavoj boji. Glazura sa vanjske strane ima plavi ton,uosnovi bijela; sa unutranje strane
tanka, sive boje. Presjek blijedout. R=II cm (T. VI, 3). Bobovac. Produkcija: srednja
Italija, polovinaXV st.
I, D. Whitehouse1972.,217.
16 Up.C. Cora 1973.
17 M. Liverani 1958.. 15-16.
Up. M.Liverani 1958., tavo 5: A.MooreValeri 1984., vieslika, 477-500:S.Petrici oli 1986.17.,190.
C. Conti 1980.,33.
20 A.Moore Valeri 1984.,496.
21 Uzatlerain relievostilu su doksu nalazi tanjira izdjela veomarijetki.
352
MIRSAD SIJARIC
18. Fragmentoboda itrbuha trilobnogotvora (inv. br. 6597). Blag prelazsa trbuha
na vrat. Prednja strana ukraena medaljonom uokvirenim motivom "ljestvi". Motiv na
medaljonu - stilizirani biljni ornament, izveden u vie nijansi plave boje. tc zelene i
oker. Uz medaljon se nalazi stupac horizontalnih linija. Trilobni otvor ukraen sa dvije
horizontalne linije. odmah ispod oboda, te xmotivom. Svi ornamenti izvan medaljona
izvedeni u intenzivnoj plavoj boji . GI.azura visokog kvaliteta, u osnovi bijela. Presjek
blijedout. (T. VII) Bobovac. Produkcija: srednja Italija (Faenza),
1460.-1463.
19. Fragmenti oboda i trbuha lrilobnog otvora (inv. br. 6599). Neto izrazitiji
prelaz sa trbuha na vrat nego na prethodnom Na prednjoj strani ostatak centralnog
motiva - stilizirani biljni ornament. izveden u vie nijansi plave boje, te zelene i oker.
Geometrijski ukrasjednaksa objestrane centralnog motiva: stup horizontalnih linija,po-
tom tri vertikalne linije,xmotiv i na kraju ponovo tri vertikalne linije. Trilobni otvor
ukraen sa dvije horizontalne linije - odmah ispod oboda, te xmotivom. Svi ornamenti
izvan centralnog motiva izvedeni u intenzivnoj plavoj boji. Glazura visokog kvaliteta, u
osnovi bijela. Presjek blijedout.(T. VIII). Bobovac. Produkcija: sred-
nja Italija (Faenza), 1460.-1463.
20. Fragment tanjira(7), vrlo tankog zida (inv. br. 6595). Ornament se na unutranjoj
strani sastoji od krune trake uoker boji sa plavim zatim trakom sa stilizira-
nim xmotivom ina kraju motivom tzv. lisnate trake, ukombinaciji plave, sme-
i bijele boje. Vanjska strana zida je ukraena trakama i nitima plave
boje, te jednom zelenom trakom. Glazura debela, odI kvaliteta, u osnovi bijela
Presjek blijedout. (T. IX, I i la). Bobovac. posuda. Produkcija: srednja
Italija(Faenl.a), 1460.-1463.
21. Ulomakdna tanjira sa niskom stopom (inv. br. 6596). Biljni ornament nalikcvijetu
perunike. izveden u intenzivnoj plavoj bOJi. Glazura na untranjoj strani dna i ostacima
zida debela. kvaliteta, uosnovi bijela. Na vanjskoj strani dna ima ton,
sa dosta zrnaca pijeska. Presjek blijedout. R=6,2 cm (T. IX, 2). Bobovac.
posuda. Produkcija: srednja Italija (Faenza), 1460.-1463.
Prema opisanim osobinama fragmenti (T. VI, 3; T. VIJ; T. VIII), itanjira en.
(T. IX. I i 2), spadaju u inventar faetinske produkcije druge
polovine XV Ovi predmeti pripadaju posebnoj grupi majolike - tzv. flo reale
gOlim. U literaturi se ova grupa, uglavnom, datira uperiod 1460. i 1495. god. 22
Prema S. Petricioli, te V. Delongi, se datira u period 1460.
i 1490. god
21
Ako se kao prihvaLIjiva uzme donja granica (1460.), ostaje da se utvrdi
gornja granica, tj. vremenski okvir u kojem se ovo pojavilo na naem lokalitetu.
Razl07.i zbog kojih smatramo da gore opi sani predmeti nisu nastali nakon 1463. god.
izneseni su u Za sada se zadovoljiti time to smo ih uspjeli stilski odre-
n G. Ballaruini 1938..10.
e.' S. Petricioli 1973. (bez numeracije stranica); ista 1965 .16., 50: V. Delonga 1987., 74.
NALAZI MAJOLIKE XI V I XV STOLJECA IZ BOBOVCA I KRALJEVE SUTJESKE 35 3
diti to i nije bio teak zadatak s obzirom na veliki broj publikovanih predmeta iz ove gru-
pe majolike".l
22. Tri fragmenta oboda zdjele (inv. br. 6592). Unutranja strana zida ukraena moti-
vom tzv. perzijske rozete, u vie nijansi plave boje, uz ostatak poteza u oker boji. Vanj-
ska strana zida ukraena trakama i nitima plave boje, te jednom zelenom
trakom. Glazura debela, kvaliteta, u osnovi bijela. Presjek blijedout. R=16 cm
CT. IX, 3 i 3a). Bobovac. zdjela, grupa palmetta persiana. Produkcija: sred-
nja Italija (Faenza), 1460.-1463.
Fragmenti ove zdjele kvalitetom izvedbe, te ukrasom na vanjskoj strani zida navode
na da je ona u istoj radionici, moda rukom istog majstora kao i frag-
ment inv. br. 6595 (T. IX, l i l a). Predmeti analogni naoj zdjeli su na vie
mjesta
2S
Produkcija ove grupe majolike prema G. Cori 1470. god., dok je G.
Ballardini smjeta u 1475. god. Kao i druge dvije grupe majolike (floreale gotica i penna
di pavone) iz perioda produkcije, palmeIla persiana je od strane S. Petricioli
smjetena u razdoblje 1460. i 1490,26 bez stroge vremenske podjele. Mi smo sklo-
ni da vjerujemo da je naa zdjela proizvedena u isto vrijeme i na istom mjestu kao i ostalo,
gore opi sano sa Bobovca.
23. Fragmenti velike zdjele (inv. br. 3085) . Obod blago izvijen. Na unutranjoj
strani bogato razvijeni floraini motiv intenzivne plave boje. Ornament na vanjskom zidu
izveden plavom bojom, znatno slabijeg intenziteta. Glazura debela, u osnovi
bijela, jako ispucala. Presjek blijedout. R=31 cm (T. X, l i l a). Kraljeva Sutjeska, Gornja

U dostupnoj literaturi nisu direktne analogije za ovu zdjelu. Kao to je to
primijetio i P. 27 ovom predmetu po fakturi i debljini zidova priblino odgova-
raju neki sitni ulomci datirani u XIV st. (T. l, 4; T. II . I) , no glazura, bez obzira to danas
i nije u najboljem stanju, nedvosmisleno govori da se ovdje radi o predmetu kasnije pro-
dukcije. Vrlo zanimljiv je i ornament kojem smo izvjesnu pronali u ornamentu
zdjele kOJU je publikovao M. Milanese
2 8
Radi se o grupi ligurske majolike poznate kao
bereIlino, produkcija se odvijala u XVI st. Navedena zdjela (fig. 2d) dekorirana je u
tz v. calligraphica a valut e e stilu, a koji karakterizira ornament u formi skeleta haringe
29
l drugi predmeti sa koj im bi okvirno, prema izvedenom crteu. mogI i nau
zdjelu
30
datirani su u XVI st. te po ovom pitanju moramo ostati vrlo suzdrani, jer je naa
zdjela u srednjovjekovnom kontekstu Gornje sutjekog dvora.
24 Up. M. Liverani 1958., tav o 9b; S. Petricioli J973 ., posude (ka-
talog); ista 1965/ 6 , 49., sl. 2 i 3,50., sl. 4; L. Bertacchi 1977., sl. 41,42,44. 45,202,203 itd.
2, M. Liverani 1958., ta vo ll , 12; L. Bertacchi 1977.,34, sl. 35 itd.
26 S. Petricioli 1973.
27 P. 1973 .. 188.
M. Mil anese 1993. ,28, figo 2d.
29 M. Mil anese 1993.,26.
30 L. Bertacchi 1977.,39., sl. 56 i 57.
354
MIRSAD

Materijal u ovom radu dozvolio je da u jednom novom svjetlu sagledamo do sada
nedovoljno poznate detalje iz svakodnevnog ivota koji se odvijao unutar ova dva bosan-
ska srednjovjekovna sredita, Koliko god u nekim elementima uopten i okviran, kontekst
u kome posmatramo opisane nalaze majolike ivo o vezama stanovnika srednjo-
vjekovnog Bobovca i Kraljeve Sutjeske sa gradovima sjeverne i posebno srednje Italije,
Iako primarno te veze treba posmatrati kao dio ireg
u kojem se razvijala srednjovjekovna bosanska drava, Utvrdili smo da se najstariji pri-
mjerci majolike na ovim lokalitetima javljaju polovinom XIV st. (T. 1), u vrijeme kada
bi Ijeimo prve podatke o djelatnosti na lokalitetu Kraljeve Sutjeske
3 1
Nije
ni to se ovaj arheoloki materijal pojavljuje u periodu vladanja bana Stjepana
II (13 14,-1353,), koj i osvajanjem znatnog dijela H uma i preuzimanjem kont-
role nad dolinom i Neretve izvodi Bosnu na Jadransku obalu, i kasnije daljnjim
proirivanjem bosanskih granica temelje na kojim se Bosna uzdie do najvieg i
najsnanijeg dravnog organizma u irem regionu,
U fondu Bobovca i Kraljeve Sutjeske u tehnici majolike
konstatirali smo vie ranije definiranih grupa, pripadnosti nekoj
od tih grupa vreno je prema vrsti i bojama ornamenta, kvalitetu glazure, te u nekim slu-
boje presjeka fragmenta.-
12
je da je na lokalitetu sutjekog dvora
(uglavnom Donje broj fragmenata arhajske majolike, te svega
nekoliko fragmenata proizvedenog u XV st. (T. Ill, 3; T. IV, l ; T. V, 2, 2a, 2b)"
Sa druge strane, na Bobovcu nalazimo fragmente svega jedne posude pouzdano datirane
u XIV sl. (T. II , 4 i 4a) i relativno mnogo majolike kasnije produkcije, a posebno iz kas-
perioda, je da je Kraljeva Sutjeska u imala neto
od Bobovca i da su bosanski banovi neto vie vremena provodili u ovom d voru, a da je
Bobovac tek kasnije, se u najsnaniju utvrdu u Bosni, postao mjesto u kojem
sada kralj obavlja svoj ih i privatnih poslova, Naravno, upotreba
luksuzne robe sasvim sigurno nije bila samo privilegija vladara i slubenika dvora,
njene konzumente treba traiti i svetenim licima kako franjevcima, je samostan
u Kraljevoj Sutjesci najstariji sakralni objekat na lokalitetu, 34 tako i slubenicima
ostalih objekata karaktera se izgradnja odvijaja sve do posljednjih godina bo-
sanske samostalnosti
35
lako su nalazi arheolokog materijala, na Bribiru npr" usko
vezani za postojanje crkve kao i samostana,36 miljenja smo da broj frag-
31 Vidi napomenu br. 10,
3, Majolika izradivana u centrima june i srednje Italije se odlikovala presjekom svjetli,jih
nijansi za razliku od one koja je porijeklom iz sjeverne Italije i koja se po pravilu odlikovala
_ crvenim presJekom, Up, S, Petricioli 1973,; V, Delonga 1992,,360,366,
.,j Pono vo napominjemo da fragmente velike zdjele (T. X), nismo uspjeli sa datirati .
Samostan je sredinom XIV st., 1973,, 156. vidi napomenu br. 42,
,lo Posljednj ih godina vladavine kralja Tomaa je gradnja "velike crkve" na Bobovcu,
Detaljno o ovom kao i ostalim sakralnim objektima Bobovca i Kraljeve Sutjeske vidi: P,
1973" 66-JOO, 106-110 (Bobovac), 156. 165-171 (Kraljeva Sutjeska),
3(\ V, Delonga 1987,,74,75; ista 1992, ,372,
NALAZI MAJOLIKE XIV JXV JZ BOBOVCA JKRALJEVE SUTJESKE 355
menata majolike te pisani izvori o ovim mjestima
37
ne doputaju da donosimo smjelije
po ovom pitanju.
Primjerci arhajske majolike su udoba svoje glavne produkcije predstavljali prestine
proizvode, ali ufondu majolike na naim lokalitetima najvie pa-
nje, ito ne samo kvalitetom iljepotom izvedbe, primjerci posuda.
Miljenja smo da oni nisu mogli nastati nakon 1463. god., odnosno nakon zauzimanja
Bobovca od strane Osmanlija. Arheoloka iskopavanjasu pOkazala da su Osmanlije pri-
likom osvajanja grada izvrile njegovo ruenje,38 ali i da je ubrzo izvrena
restauracija nekih objekata na kraljevskom dvoru. U te objekteje vjerovatno bila smje-
tena vojna posada. Podatakaobroju vojnika koji su ostali na Bobovcu nema ali jeizvjesno
da se nije radilo o velikoj grupi koja je tu ostala do kraja XVI st. i naputanja
Bobovca
39
Postavljase pitanjeda li se za vrijeme osmanskog vojnog prisustva na Bobovcu
mogla obavljati trgovina koja bi prouzrokovala pojavu naeg Iako
se radi o relativno dugom periodu, smatramo daje to malo vjerovatno. Bobovac ni prije
1463. god. nije bio mjesto ukojem se obavljala trgovina intenziteta
40
Maloje vje-
rovatno da bi se npr. trgovci odvaiIina tako smion potezkao toje trgova-
nje sa osmanskom vojnom posadom u periodu intenzivnih sukoba kakvi su tada bili u
Bosni ito ba na Bobovcu kojeg, kao to smo vidjeli, ni u mnogo mirnija vremena nisu
tako Bobovac se spominje kao sjedite kadiluka 1469. god. (jedini put),41
ali nemamo nikakvih podataka koji bi bar nagovijestili da se tu obavljala trgovina, po-
sebno ne tako reprezentativnom robom kao to je majolika. Sa druge strane, posljednjih
godina bosanske samostalnosti odvijalaseiva diplomatska aktivnost bosanskog
kralja sa jedne i zapadnih vlastodraca sa druge strane.
42
Jz da poslanstva u
svoje misije nose poklone,43te dajejo27. III 1396. godine, uVenecijiSenatstro-
go zabranio svojim veleposlanicima, providurima, posrednicima, glasnicima itd., da za
trajanja mandata trguju u mjestu slubovanja,44 moemo pretpostaviti da se naa kasno-
majolika na Bobovcu nala prije kao znak kurtoazne diplomatske panje nego
kao predmet trgovine. U prilog ovoj tvrdnji govori i da se u odnosu na broj
fragmenata starijih grupa majolike na Bobovcu predmeti izove grupejavljaju
:\7 P.Andel 1973 , 139-144 (Bobovac),201-205 (Kraljeva Sutjeska).
3R P. 1973.,46,nap. br. 39.
W P. 1973 ,46, nap. br. 40.
40 D. 1978., U ovom radu se nalazi vie popi sa itabela koje pruaju mnotvo in-
formacijaotrgovini usrednjovjekovnoj Bosni: Proces nastajanja novih privrednih centara tokom
XIV st. (52); Pregled zaduenja trgovaca udukatima iperperima, 1400.- 1463. (168-170);
Pregled zaduenja trgovaca od 1400. do 1463 koja ne prelaze 1000 dukata po svakom
pojedinom mjestu (171); Pregled zaduenja preko 1000 dukata (172); Popis broja trgovaca ivi-
sine kapitala sa kojim su poslovali, po privrednim centrima (173); Popis mjesta koja su se isti-
cala kao tritaza pojedine si rovine (192); Popis oenjenih, neoenjenih, broja
stanovnikaitd. Ni ujednomod njih se ne spominje Bobovac.
41H. 1982.. 123.
M. 1996.,345,sa ostalom literaturom.
43 A. 1960.,29-33.
44 M. 1996.,316-317.
356
MIRSAD SIJARIC
u znatno omjeru, te bi i u tome mogli traiti opravdanje za tvrdnju da oni nisu
imali utilitarnu namjenu. Na kraju napomenimo da su osmanski vojni upadi
natjerali bosanskog kralja da prijestolnicu iz Bobovca premjesti u Jajce"' to dodatno go-
vo ri O smanjenoj Bobovca kao destinacije
46
Naravno, to to je
dvor oficijelno preseljen u Jajce ni u kom ne da kralj, s vre-
mena na vrijeme, boravi na Bobovcu, uz napomenu da se ovaj materijal na lokalitetu
mogao , vrlo lahko, pojaviti i za vrijeme kralja Tomaa koji je pod ne ba rasvijetljenim
okolnostima umro ujulu 1461.
Ako Bobovac i Kraljevu Sutjesku posmatramo kao jedinstven organizam, to prema
svom uporednom razvoju, konstatiranim stilovima, srodnom arheolokom
materijalu i svakako i jesu, moe se da se pojava grupa majo-
like na ovim lokalitetima odvija u kontinuitetu i prati osnovne tokove njene produkcije i
razvoja koji se odvijao u centrima Apeninskog poluostrva u XIV i XV sto-
Na ovom stepenu istraenosti naeg materijala moe se govoriti samo o okvirnim
relacijama, tj. fragmente nae majolike jo uvijek nismo u vezati za konkretne
manufakture sjeverne i srednje Italije. karakteristike prikazanu arhaj-
sku majoliku povezuju sa tri regionalna sredita: grupa sa
Emilia-Romagna, s centrom u Faenzi ; umbrijsko-lacijska grupa sa glavnim sreditem u
Orvietu; te toskanska grupa sa Firenzom, Montelupom i Sienom."7 Nalazi majolike kas-
niJe produkcije uglavnom su vezani za Faenzu. Iako je dio analiziranog arheolokog ma-
teriJala zasigurno stigao kao poklon, konstatirani obim i raznolikost nalaza majolike na
Bobovcu i Kraljevoj Sutjesci jasno ukazuje na to da se ovdje ne radi o spora-
nalazima, da pred sobom imamo predmete, ponekad vrijednosti,
koji vjerno o ukusu i estetskim kriterij ima vie generacija stanovnika ovih naselja.
Svojim repertoarom ovaj materijal nimalo ne zaostaje za u Bribiru,
Zadru"R ili npr. u Budimpeti.
49
Nalazi majolike u srednjovjekovnoj Srbiji su relativno
siromani to je i posljedica bizantskog
uticaja
50
V 1940 .. 543 ; G. krivan 1964.. 221.
0(, Ratna opasnost je prije svega nametnula potrebu za nabavkom rarne opreme. O tome vidi: G.
1964, 22l-228.
07 Detaljnije Delonga 1987.,72; ista 1992.,359.360.
ox Gore navedena literatura autora S. Petricioli i V. Delonga.
L. Gerevich 1971. , plate CXXXfV , sl. 354, 359.
50 M. \981., 137. sa ostalom literaturom.
NALAZIMAJOLIKEXIV IXVSTOLJECA IZ BOBOVCAl KRALJEVESUTJESKE 357
UTERA. TURA
P.
M.

A.
G. BALLARDINI
L. BERTACCHI
G. CONTI
G. CORA
V.
V. DELONGA
L.GEREVICH
D.
M. LIVERANI
M. MILANESE
A. MOOREVALERI
G. PASQUINELLI
S. PETRIClOLI
1973.
1981.
1960.
1938.
1977.
1980.
1973.
1940.
1987.
1992.
1971.
1978.
1958.
1993.
1984.
1987.
1963.
1965./6.
Bobovac i Kralj eva Sutjeska, stolna mjest a bo-
sanskih vladara u XIV i XV Sarajevo,
1973.
Keramika u srednjovekovnoj Srbiji. Beograd,
1981.
Diplomatska sluba u srednjovjekovnoj Bosni.
Radovi drutvaBiH11[, Sarajevo, 1960.
Corpus della Maiolica Italiana. Tom II , Roma,
1938.
Ceramiche dal XIV al XIX secolo dagli scavi
archeologici di Aquileia. Aquileia - Estate/
IAuttuno 1977.
L'arte della maiolica in Italia. Milano 1973" Ri
ed. 1980.
Storia della maiolica di Firenze e del contado
del XIVe del XV secolo. Firenze, 1973.
Historija Bosne.Beograd, 1940.
Keramika, Katalog izlobe " Bribir u srednjem
vijeku". Split, 1987. ,67-89.
O arhajskoj majolici srednjovjekovnog Bribira.
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 32,Split,
1992.,357-374.
The Art of Buda and Pest in the Middle Ages,
Budapest, 1971.
Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drave.
Sarajevo, 1978.
La maiolica italiana,Mil ano, 1958.
Italian Pottery Exported During the 15
th
and 16'
Centuries. Medieval Ceramics, vol. 17, 1993.,
25-33.
Fiorentine "zaffera a relievo" Maio[ica: A ne w
look at the "Oriental Influence". Archeologia
MedievaleXI, 1984.,477-500.
La ceramicadi Voltera nel mcdi oevo (secc. XIlI-
-XV). Firenze, 1987.
Iz inventara majolike u Zadru . Prilozi povijesti
umj etnosti u Zadru 15,Split , 1963., 126 -14l.
Nekoliko primjeraka majolike iz Zadra s figu-
ralnim motivima. Peristil 8-9, Zagreb, 1965./6.,
47-55.
358 MIRSAD SIJARIC
1973. Majolika iz Zadra, izloba i renesan sne
keramike. Muzej primenjene umetnosti , Beograd
(bez numeracij e stranica).
1986./7. Nekoliko rijetkih primjeraka majolike IS.
iz Zadra. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji
26, Split, 1986., 183-193.
B. RACKHAM 1952. Italian Mai olica. London. 1952.
H. 1982 . Bosanski paalu k. Sarajevo. 1982.
G. KRIVANIC J964. Voj n pripreme sred njo vj ekovne bosanske
drave pred propast ( 1463 g.). Godinjak Dru t-
va BiH - god. XIV, Sarajevo, 1964. ,
221 -228.
M. 1996. Bosna i Venecija (od nosi u XIV i XV
Sarajevo, 1996.
D. WHITEHOUSE 1972. Excavati on and survey at Tuscania. 1972.: A pre-
liminary report, Papers of the British School al
Rome 40, London, 1972.,196-238.
NALAZ] MAJOLIKE XIV I XV STOLJECA IZ BOBOVCA I KRALJEVE SUTJESKE 359
THE14111 ,-\ND 15
111
CE ' TURY;\l-\IOLIC-\ FINDS
FRO:\IBOBm',-\( KR.-\LjEY.-\ SU-r]ESK..-\
SU;\Ii\L-\RY
The archaeological excavation that was in the period of 1959-1967 (Bobovac) and 1964-
-1970 (Kraljeva Sutjeska) governed by Dr. Pavao brought to our knowledge the
abundance ofinteresting archaeological material. The author ofresearch study had, due
to the synthetic character ofthe work itself 1973), discussed only a smaller
portion ofceramic material.
This paperdiscusses the fragments ofceramic pots made using the maiolica technique.
Thisis the first attempt in Bosniaand Herzegovina to offera more serious elaboration of
this kind ofmaterial. The total of23 pots with their approximately sixty fragments were
studied. The time framework wherein the analysed fragments occur is the period from
the halfofthe 14111 century to the year 1463. Occurrence ofthe earliestmaiolica artefacts
generally corresponds to the reign ofBan Stephen II (1314-1353). The upper
time limit is determined based on comparison with the earlierestablished typologles and
the assumption that the given material in the sitecould not have occurred afterthe Ottoman
occupation ofthe area.
It is a prominent archaeological fact that the largest number offragments of archaic
maiolica as well as several fragments dated to the 15
1h
century CT. III, 3: T. IV, l; T. V,
2, 2a and 2b) were found at theSutjeki Dvor site. At [he same time,in Bobovac wc find
the fragments ofonly one pot that can wilh certainty be dated lo the 141hcentury cr. II, 4
and 4a).
Given the fragmentary nature ofthe finds and their relatively small number, it was
not possible to determine the exact ceramic manufactures wherein these finds were
made. Still, it is established that the archaic maiolica finds can be connected to three
large regional manufacturing centres: the group from Emilia-Romagna area with the
centre in Faenza, the Umbrio-Lazian group with the centre in Orviet, and the Tuscanian
group with Firenza, Montelupo and Siena. Maiolica finds ofalaterdate are mostly connected
to Faenza.
360
MIRSAD SIJAR[C
Tabla I
) ,
1
I I
1a
e
)
3
4
~
o
I
Crtei: S. Kudra
2
NALAZI MAJOLIKE XIV IXV STOLJECA IZ BOBOVCA lKRALJEVE SUTJESKE 361
Tabla II
2
1
2a
3
4a
Crtei: S. Kudra
362 MIRSAD SlJ ARlC
Tabla !fl
j- -;- -r-- - -
~
3
1
I
\ ~ ~
\
\
o 3
I I
2
/
/
/' o S
I I I I I I
3
Crtei: S. Kudra
NALAZ! MAJOLIKE XIV IXV S T O L J E IZ BOBOVCAIKRALJEVESUTJESKE 363
Tabla IV
1
o 3
I I
Crtei: S.Kudra
364 MIRSAD S[JARlC:
Tabla V
\'"\
1
,
2
2a
2b
o 3
I - - - - - - - - ~ I
Crtei: S. Kudra
NALAZI MAJOLIKE XIV l XV STOLJECA IZ BOBOVCA l KRALJEVE SUTJESKE 365
Tabla VI
,
2a
2
1

3
Crtei: S. Kudra
366 MIRSAD S l J R I
Tabla VII
o 3
I
Crtei: S. Kudra
NALAZI MAJOLIKE XIV I XV STOLJECA IZ BOBOVCA I KRALJEVE SUTJESKE 367
Tabla VIII
s
/
/
/
/
I
/
I
I
...
-
,
/
o
I
I
3
I
/
.!
Crtei: S. Kudra
368 MIRSAD SIJARIC
Tabla IX
~ { I . .
I 1
2
1
1a
3
~ 2 ' ~ r =====
=--
/
/
3a
o 3
I I
Crtei: S. Kudra
,-----
NALAZIMAJOLIKE XIV IXV S T O L J E IZ BOBOVCA IKRALJEVE SUTJESKE 369
Tabla X
CIS
- - T"" T""
v
I
UDK 941.715 (497.6 Vesela Straa)"13/14"
Dr. Salih JALIMAM
Originalni rad
SREDNJOVJEKOVNIGRADVESELASTRAA
(prilozi zastudiju)
Uradu su sumirani i analizirani svi do sada poznati podaci iz historijskih dokumenata i
drugih pisanih radova kao irezultati oskudnih terenskih istraivanja. U su uvrteni i
novi podaci koji su rezultat autorovih istraivanja u historijskim arhivima Zadra, Splita i
Dubrovnika. Osnovna namjena rada je da se ukae na, pored nedovoljne istraenosti, zna-
irazvoj ovog icivilnognaselja pod njim, te na dalje pravce istraivanja ovog
lokaliteta.
U historijskoj literaturi odavno se sa posebnom panjom i velikim interesovanjem
prati i prolost pojedinih naselja, gradova i utvrda srednjovjekovne Bosne. U
posljednjim objavljenojenekoliko uspjelih rasprava i o historiji nekih
gradova srednjovjekovne Bosnel dok je vrijedna panje i pojava vrlo uspjele
studije o gradskim naseljima srednjovjekovne bosanske drave koja predstavlja solidan
osnov koji zasigurno uticati idoprinositi daljim istraivanjimao ovoj temi'"
Mnoge hipoteze o gradskim naseljima konfrontiraju se s poznatom historijskom gra-
istavovima u literaturi, a isa neobjavljenim historijskim izvorima, prije svih onim
iz historijskih arhiva u Dubrovniku iZadru te se, u pojedinim zgodama, po-
javilo i nekoliko uspjelih studija o prolosti pojedinih gradova u Bosni i Hercegovini u
kojimaje historija gradova od najstarijih vremena pa sve do danas.
U pojedinim dijelovima nekih od ovih studija na zavidnom nivou je isred-
njovjekovna historija
3
M. 1934, 185-196; isti 1938.. 109-147: K. 1892.,99-101; V. 1966.; D.
1976., 29-36; ista 1965, 19-35; 1942., 31-94; isti 1954., 227-253:
L Thalloczy- M. Suff1ay 1916.: 1976.,37-50; isti 1987. Oostalim srednjovjekovnim
gradovima uporedi: P. 1982., 152-161. Uporedi i osvn na knjigu S.
lalimam 1983, 165-178; isti 1984,94-101.
D. 1978.
Kao primjer seriozno studija: V. 1985., poglavlje koje se odnosi na srednji vijek,
45-51; S. 1971, (srednji vijek), 49-54: D. 1987., 35-62, S. lalimam 1990,
(srednji vijek) 25-37; isti 1996.
371
SREDNJOVJEKOVNI GRAD VESELA STRAA
Ovom prilikom se pokuati neto vie napisati osrednjovjekovnom gradu inaselju
Vesela Straa, danasJednom unizu seoskih naselja uokolini Bugojna,4 a usrednjem vi-
jeku. ako je vjerovati historijskim izvorima, vanom centru i veli-
kom mjestu.) koje se smatralo iglavnim gradom upe Uskoplje
6
VrloJe skroman broj bibliografskihjedinica o srednjovjekovnoj Veseloj Strai
7
to
kazuJe da se II poznatoj historijskoj literaturi nalazi vrlo malo podataka o njoj. Najvie
vijesti osrednjovjekovnomgradu Vesela Straa je ujednoj raspravi pisanOJ
prije tridesetak godina na osnovu fonda podataka iz izvora ihistorijske litera-
ture, koja se opet ne odnosi na predmet ovog rada,jerje o iroj okolini (Biograd-
-Prusac)sTrg inaselje Vesela Straa spomenuti su i uprvoj ozbiljnijoj knjizi o naselji-
ma srednjovjekovneBosne
9
kao iranijespomenutoj sintezi o istom pitanju.
Treba ito da se LI svim spomenutim radovima dosta fragmentarno i marginalno
spominje srednjovjekovni grad Vesela Straa. U upotrebije uglavnom nekoliko hislorij-
skih izvora iz XV Svejeto uslovljavalo I nove pokuaje kOJi su imali I.a cilj da
se JO jednomsvi poznati historijski izvori uporede i konfrontiraju sjednim dijelom ncob-
javljene historijske itako okupljeni na jednom mjestu ponude kao osnova za neke
nove poduhvate. Takvim snvatanjima iprilazom je popuniti mnoge
praznine koje postoje u historijskoj svijesti o srednjovjekovnoj Veseloj Strai jerje u
historijskom arhivu u Zadru dosta historijskih izvora u kojimase spominje
grad Vesela Straa.10
O tragovima ranijeg ivota na teritoriju na kojem se nalazio srednjovjekovni grad
Vesela Straa teko da se mo.e neto posebno ikonkretno napisati, kao iza jedan
period njegovog srednjovjekovnog ivota. Prije svega nedostaju rezultati primarnih ar-
heolokih istraivanja, poto postoje izvjesne pretpostavke o prahistorijskim tragovima,
vjerovatno iz bronzanog ili eljeznogdoba, oko Vesele, Bugojna i

POja-
vila se daje isam grad nastao na prahistorijskoj gradini pa se, premajednoj
savremenijoj tvrdnji, raspoznaju zatitni usjek u planinskom grebenu, konture glavne
kule i temelji zidova bedema koji zatvaraju prostor priblino 50-20 m. Ui prostor
danas se zove Gradac ili Gradina, a na zapadnom podnojujedna zaravan nosi ime
Crkvine.
12
Sve ovo naglaeni navodi o bogatim majdanima pod Veselom, ali
S. Konforti 1971., Vesela. broi stanovnika 1381, broi 276. O ovom nasel.iu nema
nikakvih podataka u NarodnOJ enciklopediJi kniiga IV, Zagreb
1929., 1066. kao ni uEnciklopediji Jugoslavije, sveska8, Zagreb, MCMLXXl,430.
, A. 1966. Autor grijei kada samostan stavlja u 1446. godinu kada se zna daJe posto-
jaO 1406. godine.
(, P. 1988., 187 (12.257 VeselaStraa).
7 U bibliografijamai radovimanema ni Jedne bibliografskejedinice: Bibliogratija ras-
prava i [V. Historija. Predmetni registar 8 i9. Zagreb, MCMLXXXlJI; HistorijaJugo-
slovenskih naroda. Zagreb, MCMLXVIIl; 1982.
o 1951.156-157.
M. Vego 1957., 124.
lO Historijski arhiv Zadar(dalje HAZ), Stari splitski arhiv (dalje SSA), kutija9, 10 i Jl.
II P. 1988., tom 2,187.
12 1988., tom 2.187.
372
SALIH JALliV1AM
I Orazvoju velikog i ital'skog trita pod gospodskim dvorcem Veselom
Straolll,.I.l
Jedan od svjedoka perioda ivljenja uovim krajevimaje iarheoloki lokali-
tet Gomile u neposrednoj bli zini Veselc. koji je uhiciran kao rimsko naselj e sa ostacima
rimskih zgrada ivrijednim lragovima
Na prostoru uz lijevuobalu potoka su fragmenti rimske cigle kao i
obilje troske iostaci zida mallerom. I:' Vrijedno panjejeito da se uSkopljan-
skom polju odvijao iv Kroz njegaje prolazila glavna
druma Salona-Argentaria i njeni sporedni odvojci. Glavni krak ove vane
vodio Je iz Salone preko Andetriuma IAequullla (Sinj), te sela Prologa, koje se nalali
od dananjeg Sinja,zatim preko Livanjskog polja do Livna. Dalj e se ilo
preko sela uice. Kuprekog polja i Kupresa. aodatle se pored planine Stoer stizalo do
potoka Voljice prema Bugojnu idalje na istok. Od sela sporedni krak putaje
skretao na Veselu Strau, odnosno gdje se sastajao sglavnim drumom koji jedo-
lazio iz pravca Livna preko Kupresa.IC>
Iz Vesele Strae vodio je put uzvodno uz rijeku Vrbas do njenog izvora, gdje su se
nalaliIi rimski rudnici zlara. pa se rrclui'.ilo strmim l ravnim pute vima te se sti zalo, preko
planinc Zec. do rudarske oblasti Fojnice.
17
Uhistorijskoj literaluri mal o.Ic radova koji su se bavili pitanjem ubiciranja srednJOVje-
kovnoggrada Vesela Snaa. se uodgovoru na ovo pitanje zadovoljavalo konslata-
CljOIll da se Vesela Straa nalazila II upi Uskoplje,ito okogornjegVrbasa, LI kojoj su se
nalazili jogradoviSusid ili Susjed iBiograd(Prusac ili Akhisar kako se kasnije mviva).l h
Ujednomhistorij skom izvoru od II. Jula 1415. g. srominJe se "de villa vessella straxa
hosinac" 19 dokjeusvim ostalim ogradskom naselju ivanom
Prema pretpostavkama, karavane su ile ranije ubiciranim rimskim drumom,
dolazile preko Livna iile uzI'ijeku Vrbas sve do same Vesele Strae.
lO
Moe se samo pretpostaviti koliki jebio druma koji je prolazio kr ol.
srednjovjekovnu Veselu Strau, pogotovu kada su se vodili ratovi na teritoriji srednjo-
Vjekovne Bosne, te su karavane ile iz Splita prema dolinama rijeke Lave i
Bosne. jerekonstruisati lrasu pUla koji Je il. Splita vodio preko Klisa i"Splitskih
vrata" na Sinj, zatim na Livanjsko polje, a odatlc preko Kupresa. i koji je upravo kod
Vesele Strae skretao prema centralnoj rudarskoj oblasti. Zanimljivojespomenuti da su
se u ovim predjelima ukrtavala vana druma: iz Splita, Hrvatske, doline Rae i
rijeke Bosne preko FOJnice:
1
ato spomenuti ovogteritoriJ3.
I ' . 1951.. 148.
I , E. 1960.. 40.
l' E. 1960..40.
If, E 1960.. 40: G. Skri 19N.61 [ Bojano vs.ki 1974 . 141-144.
I' G Skri 1974.. 61.
I> E. Fermendin 1892..80: K. 1959.. 297.
I " IIAl. SSA. kutija ll, sveska 25. 1 I. tol 16.
K. 1959.296-297.
D. 1961.. 160.
SREDNJOVJEKOVNI GRAD VESELA STRA2.A
373
Uhistorijskoj literaturi mnogo ranijeje da su putovi krozsrednjO-
vjekovnu Bosnu imali iu jersu se nastavljali dalj e u
susjednim zemljama ili ih povezivali sa Jadranskim morem, te je zbog toga srednjovje-
kovna Bosna. kao tranzitna zemlja, i mala veIiki 22
Usljed nedostatka primarne historijske teko da se moe u potpunosti ustvrditi
kada se u historijskim izvorima po prvi pul spominje srednjovjekovni grad Vesela Straa.
Historijska nauka donekle je prihvatila dosta nesigurno da se u srednjovjekov-
noj Veseloj Strai 1406. g. spominje samostan ili crkva. Prema toj
nesigurnoj varipnti, 15. maja 1406. g. u"manastiru uSkoplju u Veseloj Strai" odranje
kapitui provincije"od sve Bosne", kojom su, ostalim, prisustvovali fra
Marin vikar-provincijal "od sve Bosne" ibosansk ikralj Stjepan Ostoja.") Jedan
od ovog kapitula sadri uvjeravanje fra Marina o tome kako je kralj "predao
kneza Brajan i sinove njegove s vascijelim njihovim posjedom i
imanj em urukc crkovne iuobarovanje njegovo iostalih Olaca vikarije bosanske. koji su
sada ikoji poslije
Spomenuta vijest nalazi se uljetopisu fra Nikole Lavanina, pa jeteko provjeriti
svih navoda u njoj , pogotovu to ih i sam Lavanin preuzima iz ''Tabula od ministara i
kapitula" era Andrije

Treba napomenuti to daje historijska lite-

ratura opovrgladobardiodokazao valjanosti bilo kakvih privilegija porodice
iz srednjeg vijeka, pa su ustanovljeni razlozi nastanka pojedinih krivotvorenih isprava 2(,
Zanimljivojeda su se uputopisnoj literaturi druge polovine XIX tra-
dicije osamostanu, dok su pOjedini putopisci ostavili pismeni trag o materijalnim ostaci-
ma samo crkve
27
jeranije spomenutoda se iznad dananjegsela Vesela
nalazi lokalitetpod imenomCrkvinagdjeje prema narodnoj predaji bila crkva
2g
Naosnovu rijetkih podataka jepretpostaviti dajecrkva franjevaca u Veseloj
Strai nestala isruena unavali 1414. g. kada su na po%iv vOjvode Hrvoja Hrva-
Osmanlije pod Isa-bega provalile usrednjovjekovnu Bosnu, te se jedan
njihov dio zadrao na teritoriji upe Uskoplje, tadanjoj Hrvojevoj oblasti
2D
Postoji, i%
neto kasnijeg doba, sigurnija vijest Oruenju samostana i crkava.
Tako papin izaslanik u srednjovjekovnoj Bosni, fra Jakov Markijski, u izvjetaju papi
Euge nu IV od 7. decembra 1437. g. spominje da su Turci sruili 17 crkava i
samostana
W
je pretpostaviti da je samostan u Veseloj Strai sruen
1414. i 1437. g.
22 D. 1961..160-161.
23 1. 1915..269: 1951.. 156-157.
el l. Ruvarac 1890.,263-267.
2' I. Gavran 1981., 25; l 1990., 108.
2(, V. 1904.. 367-374 ;L Ruvarac 1890., 263-267.
27 [F. 1953.: V. 1878.: A 1878.
2, 1. 1988.. 150: samostan nalazi se ucrtanukarti ukatalogu: Franjevci Bosne i
Hercegovinena kultura icivilizacija. Muzejski prostorZagreb, 1988.. 21.
Osamom toku ratovanja vidi: F. 1902.. 232-235.
}O N. Jorga 1899.345,346.
SALIH lAL!MAM
374
Historijski izvori i literatura jedinstveni su u identifikaciji samog naziva ovog sred-
njovjekovnog grada. Naime, u skoro svim historijskim izvorima spominje se "Vessella
Straxa,) I, dokjevenecijanski senatorNegri spominje pod imenom "Vexila Straxa,, )2to
je latini zacijaovogslavenskogsrednjovjekovnogtoponima.
Sigurnija vijest u kojoj je spomenuta srednjovjekovna Vesela Straa iz 1414.
godine, a odnosi se na povelju kraljice Barbare
33
U povelji bosanskog kralja
Stjepana Tomaa, izdatoj u Vranduku 22. augusta 1446. godine, spomenuti kralj je
potvrdio sve posjede. Poredostalih posjeda navodi se iselo ou
Oyskoplu"J4 koje se, kako je u historijskoj Iiteraturi odavno nalazilo na
lijevoj obali rijeke Vrbas,uneposrednoj blizini srednjovjekovnoggrada Vesela Straa.'5
U spomenutoj ispravi potpisnicima je na prvom mjestu kraljev tast, vojvoda
Stjepan dok kralj predaje uzatitudjedu Crkvebosanske
5
()
Podaci o ranim Vesele Strae su vrlo oskudni. Sve do ipedese-
tih godina XV jeo sitnim inepovezanim vijestima na osnovu kojihje vrlo
teko bilo ta Neto kasnije uhistorijskim izvorima se spomirDati Vesela
Straa,jersu se ovdje ukrtali putovi mnogih splitskih izadarskih trgovaca.
Historijski izvori ukazuju da se osrednjovjekovnoj Veseloj Strai moe vie govoriti kao
o sreditu, zatim trgu na vanom drumu, putova, koji uz
to ima idruga obiljeja.
Boravak trgovaca u toku druge XV u srednjovjekovnoj Veseloj
Strai sigurnoje odredio ikonture iekonomske snage ovog gradskog naselja.
Potrebnoje spomenuti da su to ipak dosta oskudni historijski podaci kojinisu u
nosti da identifikuju i potvrde sve one elemente koji bi bili od da se ustanovi
stvarni ovognaselja utom pogledu.
Pored spomenutog druma i na razvijenost ovog gradskog
naselja sigurnojeuticalo ito to se Vesela Straa nalazila uneposrednoj blizini centralne
rudarske oblasti, to predstavlja posredan pokazatelj u pretpostavci da je grad Vesela
Straa bio inapredniji irazvijeniji "negoto nam to po izvorima izgleda,,37 U historijskoj
literaturi postoji islobodnije miljenje daje Vesela Straa bila usrednjem vijeku glavno
privredno uporite srednjovjekovneupe Uskoplje
38
Zapadno od srednjovjekovnog grada Vesela Straa, u Zavrju, u historijskim izvori-
majedinose spominje Livno, ito opetuvezi sa trgovcima koji su se ovdje
zadravali se na relaciji Split- Vesela Straa - rudarski bazeni srednje Bosne
(Kreevo, Ostrunica, fojnica). Treba ponovo napomenuti da su se
.11 HAZ. SSA, kutija 10, svezak 23, 13, fol. 214. 14, fol. 299, 300. UDubrovniku
postoji prezime Vesella. Uporedi M. 1951.,235,352,355.
.11 K. 1959.. 296-297.
1.1 L. Thalloczy 19i4,189; M. Vego 1957,125.
1. M. Vego 1982, 185 (vidi foto snimak): S.lalimam 1990., 29.
-" M. 1978.. 240.
.1n S. l alimam 1990.,31.
.17 D. 1978.. 126.
.1X D. 1978., 126.
375
dijelu literature prisutnaje rezerva prema ovom
dajeovim
idocnije
postavka da je spomenuti
Uskoplje, i to onaj oko
SREDNJOVJEKOVNIGRAD VESELA STRAA
iZadrani koristili ovim zaobilaznim putem uvrijeme sukoba ili ratova slokalnim
feudaleima u usukobu sratobornim hercegom -


Da bi se su u umoljenih
3. oktobra 145I. da "Patrono maioris fuste debest ire cum
dicta funta ad associandum mercatores usqu qui vadunt de presenti in
Radi sigurnosti, isto je "de premittendodimStephanum de Radu-
lino ire in Bosniem perviam Spalati non ducatos nec marcatis" 41
jespomenutodajeiz druge vie historijskih iz-
vora koji neto potpuniju historijsku sliku Vesele Strae i to ne
samo u nego i udiplomatskim i kulturnim relacijama tadanje Bosne.
boravak kralj Stjepana Ostoje 1406. godine, a kao
treba navesti iranije spomenutu oVeseloj Strai upismu
venecijanskogsenatora Negrija.
Neto jeona se odnosi na boravak kralja Stjepana
Tomaa u Strai, odakle se obratio i vladi od 13. oktobra
1450. "etcastraVeszela Straxa in eomitatu Uhistorijskoj literaturI
prevladava da je srednjovjekovni Vesela Straa bila, s neposred-
nom okolinom, u vlasti kralja Tomaa.
43
Suprotno tome, ujednom
pa se !
porodica ito njen najreprezenta-
Stjepan Blie istiniJe pret-
vlasti drao samojedan dio srednjovjekovne
ali je injega negdje izmedu
1448. 1454. godine
44
arhiva, kada
literaturadovoljnoje iskoristilasve ono to nudi jedan iz Dubro-
45
1453. godine u Strai umrojedan trgovac
Snaga i bosanske drave u Strai bi se pretpostaviti i razaznati i
na ujednomsporuoko srebra spomenutasu i
dvojicakraljevih slubenika, ito izgledaoni su bili najblii bosanskom kralju
Tomau kraljev Stjepan iknez Pavle koji se spominje ikao
zapovjednik 46 Oni su 1456. godine boravili u Strai i bili direktno
umijeani incident."7
Uhistorijskoj literaturi jepodobro ovaj incident kadaje jedan
karavan trgovacanatovaren srebrom koji jeiz iao za ali kada
39 D. 1978.,126-127.
40 Historijski arhiv Dubrovnik(dalje HAD), Act!i Consilli Rogatorum. voL XII, foI. 154.
41 D. 1961.,160.
E. Fermendin 1892,258.
K. J 1952,368-369.
M 1978.,241.
45 K. 1952., 297.
46 M. 1978.. 240.
47 K. 1959.. 297; D. 1978, 125.
376
SALIH JALlMAM
Je karavan stigao pod Vesela Straa "sorto Vesela Straa" spomenuta dvojica
slubenika su napala karavan i digla srebro "loiseno e levobno li ditli Umije-
anost, i to direktna, dvojice kraljevih neposrednih slubenika u ovom je in-
cidentu dala mnogo iri i odjek, to se moglo i pretpostaviti jer je bilo u pitanju
srebro trgovaca. Spor je imao i diplomatske relacije i posljedice. Tome u
prilog ide i da su se zbog ovog incidenta u pismu iz maja 1456. godine Dubrov-
zalili i bosanskom vladaru Stjepanu Toma u.
Na os novu raspoloivih hi stor ijskih izvora iz Zadarskog arhiva j e
dosta i mena ljudi por ijeklom iz Vesele Strae, koj i su obavljali ke iIi
pos love u Splitu, Zadru ili negdje drugdje, te svojim velama i akti vnostima upot-
punJuju sliku o ovom gradskom naselju. takvima su: Radivoj Biladino de Vesscla
Straxa.I<J Amol Nedopralich de Vessela Vuehimilus Radoe vic h de Vessela Straxa.<I,
Radi voy Biladinovich et Vuchieh Zaulovieh de Vcsse la Straxa,52 Stipanis Mazarich de
Vesse la Straxa," Vl aehis et Gregorius Vucanicb fr atres dc Vessela Straxa, 5-1 Radelcbus
Radassinouieh dc Vesse la Andreas Dobrosinovich ct Vuchich Gaul ouic h de
Vessel a Radovich Brala novich dc villa Vessela Straxa Bossllla.'7 etc. Oskudn i
hi storij ski podaci o srednjovjekovnOj Bosni i na primjeru Vesele St rae pokazuju
da mnoge pretpostavke poveu i potvrde razbu ktale smj erove razvoja gradskog naselj a.
rijetkim historij skim podacima u kojima se spominje Vesel a Straa, a koji se
ne odnosi na i li diplomatske poslove, vrijedna panje j e vUest. da je Juraj Gra-
(ponekad se u literaturi s[lominJ e i kao porijeklom iz srednjovje-
kovne Vese le Strae, 3. aprila 1455. god ine vaj arsk u i graditelj sk u vjetinu u S[lli tu
kod poznatog i slavnog renesansnog umj etn ika, majstora Andrije Al e ij a.' s Maj stor
AndriJ a Alci preu7eo je na sebe oba\'nu da Juraja narednih est
gudlna u vjetini klesarstva. U to jc vr ijeme Andrija A]ei zidao splitske
sku Zudenigovu i kapelu na ostr vu Rabu, [l a je s pra volll pret-
postavljeno da je i Juraj zasi gurno u svemu tome

Postoje pretpostavke da je vajar i grad itelj Juraj radio na nekim
u Jaj cu, kraljevskom gradu, u jednom periodu vladavine bosanskog kralj a
Stjepana Tomaa
f
,() Pretpostav lja se, da je o jednoj ve lik oj i bogatoj u Jajcu,
su renesan sni mot iv i u to vl'ijeme u Dalm ac iji.
"' K. 1959.. 297. napomena 295: G. 1974.,61.
I I) HAZ, SSA. kurija 10. svezak 24. fo L 84.
"o HAZ. SSA. kutija 10, svezak 24. fol. 84.
<I SSA , kutija J O. svezak 24. fal 66.
HAl. SSA. kutija9. svezak 23. 13. fal. 214.
,( II AZ. SSl\. kuti'ja 9. svezak 23 . 14. fal. 299.
,.; HAI.. SSA. kutija9, svezak 23: 14. fal .300.
" HAZ. SSA. kurija 9. svezak 23. 14.fol. 300.
" SSA. kutija 9. svezak 23. J 5. fol. 320.
,- I-lAZ. SSA. kuti'ja 9. sve/ak 23. 12.101. 151.
O 195i . 157: isti 1952.. 91: C. 1973.. 159.
S'J C. - K. Prijatelj 1945.. 17: C. Fi sko\ie 1962, .40.
"" 1967.. 51.
SREDNJOVJEKOVNI GRAD VESELA STRAA
377
ukrasni dijelovi govo re da su to vj erovatno radili spli tski maj stor i iz radionice maj stora
Andrije Aleija
f
>!
Iz ovog perioda se u blizini Vesele Strae nalazi i srednjovjekovna nekropola
ka. Na lokalitetu u predjelu Seone, nalazi se skupina od 18 od 8
sljemenjaka i 10 sanduka, neto dimenzija, redov no na postoljima. "Spomenici su
dobro ali su danas Nemaju ukrase,,62
U smislu, promjene koje su za cijelu srednjovjekovnu Bosnu
odraz ile su se i na gradsko naselje Vesela Straa. Prije svega, tu je o opasnosti od
Osmanlija, o postoji dovoljno historijskih potvrda o kojima je bilo govora neto
ranije. U ovom je o snanijim upadima. Tako 1456. godine postoji vij est u
kojoj javljaju kralju Matiji Korvinu da su Turci u upi Uskoplje
skupili ratne mainerije za osvajanje gradova
63
Hi storijski izvori i l457. godine ukazuju na opasnost od osmanske vojske i
to opet od one kojaje bila u neposrednoj blizini upe Uskoplje
6 4
Ovo je bila samo poseb-
na priprema za voj i pol osvajanje srednjovjekovne Bosne 1463. godi ne. dok
grad Vesela Straa u sastav Osmanske carevine neto kasnije.
Mnoge historijske okolnosti u srednjovjekovnoj Bosni uticale su na promjene koje su
odraavale slabljenje centralne vlasti . takvim okolnostima su sporovi, su kobi i ra-
tovi pojedinim bosanskim velikaima i feudalcima, a u tim sukobima kao da su do-
minirali predstavnici porodice koji se nikada ni su odrek li pretenLije
prema gradovima upe Uskoplje, to je svakako povezano i s Veselom Straom. Ova teri-
torija biti predmetom njihove stalne borbe, prije svega njima sam im a. Otuda
i rat hercega Stjepana protiv sinova. ali i protiv Osman lija.
Pojedini porodice davat znatnu vojsci protiv Osmanlija.
Dol azak kralja Matije Korvina na teritoriju srednjovjekovne Bosne i op-
sjedanje grada Jaj ca uti caJo je na mnoge aktuelne, ali i pripremalo koji
su u uskoj vezi i koji su, ostalog, sudbinu srednjovjekovnog grada Ve-
se la Straa. Iz poznatih historij sk ih izvora poznato je da je herceg Stjepan
zajedno sa sinom Vladislavom otiao u susret kralju Matiji Korvinu, dok se
u hi storij skoj literaturi pretpostavlja da je hercegov sin Vladislav boravio kod kralj a Matij e
Korvina u [oku novembra 1463. godine.
U historijskoj literaturi prevladava mi ljenje da je ni zom svojih postupaka hercegov
si n Vladi slav pretpostavku da je u svojim orijentacijama bio okre-
nut prema Zapadu i poslije dosta nezgodnog perioda ratovanj a pod zastavom
republike, to je prijetilo da pomuti odnose saveznicima, sada se u potpunosti pri-
kl onio kralju Matiji Korvinu
6s
Hi storijski izvori ukazuju da je odmah po slomu srednjovjekovne Bosne
her<.:egov sin Vladislav uspio snanom akcijom da oslobodi od osmanske vlasti
6 1 Basler 1962 ..445
62 . 1967.. 74.
h.l E. Fermendin 1892.. 1951. , 151
1>. V. 1940.,524.
"5 S. 1964.. 524.
SALIH JALlMAM
378
Ramu sProzorom, Uskoplje sVeselom Straom iLivno,te da muje kralj Matija
Korvin uJajcu potvrdio, poveljom od 6. decembra 1463. godine, posjed svih ovih osvo-
jenih upa igradova.
66
Prilikom vojne akcije hercegova sina, o kojoj je ranije bilo vie osvojen je i
grad Biograd (Prusac) koji jesultan Mehmed IIel-Fatih prije toga darovao svom vojsko-
Skender-pai odnosno Mihajlu iz Ostrovice, poznatom
koji se istakao prilikom osmanskih osvajanja ovih krajeva u 1463.
godine.
U ranije spomenutoj povelji kralja Matije Korvina, koju je izdao u
Jaj cu6.decembra 1463. godine, hercegov sin Vladislav primljenjeured veli-
kaa ivlastele teje uredu velikaa zastavnika
67
U historijskoj literaturi prevla-
dava mi ljenje dajevlast Vladislava uosvojenim krajevima, koje spada i srednjo-
VJekovna Vesela Straa,bila sasvim prolaznog karaktera
68
Zanimljivojeda se pored
spomenutog fra Marina, vikara provincijala "sve Bosne", uovom spominjejo
jedan crkveni dostojanstvenik. je o gostu Vuku ugledniku crkve
bosanske. Jedan neprovjereni podatak spominje ga negdje oko 1466. godine. Navedenje
nasljednicima uglednoggosta Radina unjegovoj oporuci. Po toj ostavtini
nj emu je ostalo IlO dukata, te se 14. marta 1470.godine pi smeno preko Tvrtka
ikrstjaninaCvjetka republici da mu se to isplati.
Potpisanje kao Vuoch Radiucevi chiz Uskoplja
69
lokacija spomenutog UskopIja
jejouvijek predmetspora. Najrairenije miljenjejedaje oupi Uskoplje.70
Vrijedno panje je i to da se u prvom opirnom popisnom defteru koji su obavili
Osmanlije 1468.-1469. godine ne spominje srednjovjekovni grad Vesela Straa, a nema
spomena ni Biogradu (Prusac), ali sa ovog teritorija spomenutje grad Susid (Susjed) i
trg

Razlog tome vjerovatno lei u da je srednjovjekovna Vesela
Straa osvojena od strane osmanske VOjske negdje 1478. godine
72
U
kom Arhivu postoji jedan podatak od 4. marta 1466. godine po kome su dva Vlaha kao
ropci odveli uVeselu Strau slugu ipredali Turcima da bi otkupili bra-
taJednog od dvojice Vlahan
Iz vremena druge polovine XV zanimljivje podatak koji spada u kategoriju
tzv. nepouzdanih jer nije historijski fundiran, a odnosi se na to da je spomenuti
Skender-beg dobio od sultana u nasljedstvo zijamet Veselu Strau, koju j e
izabrao za stalno prebivalite iu njoj sagradio kule iodake
74
tome, postoji pret-
postavka da se tu rodio Mustaj-paa, sin Skender-pae, koji je poznat pod
(," M. 1978..240- 241: H. 1959..41;V.Atanasovski 1979., 17, 12J.
07 K. 1952 ,394.
AR M. J978,241.
6Y Historijski arhi vDubrovnik,ProclIre Cancell arie,vol. r(1470.-1473.) , fol. 4'-5.
7() Uporedi: 1. 1988 , 144-146.
71 H. 1959.. 128.
72 M. Vego 1957. , 124.
n Historijski arhiv Dubrovnik, Lamenla de Fari s,vol. XXXVII (1456-1466.), fol. 265.
74 S 1900.. 19.
379
SREDNJOVJEKOVNI GRAD VESELA STRAA
pseudonimom Sun'i. Kadaje Skender-beg za zasluge postao vezir s tri tuga i bio pozvan
u Carigrad , poto po zakonu pae nisu mogli imati zijameta, Vesela Straa prela je na
njegovog sina Musraj-bega
75
Zanimljivo je spomenuti da se prema Mustaj-begovoj oporuci desetina od Vesele
Strae imala da upotrijebi za izdravanje damije koju je sagradio u Sarajevu (Skender-
-paina damija) 76
Srednjovjekovni grad Vesela Straa, prema do sada istraenim i podacima, u
jednom periodu srednjeg vijeka bila je vano sredite, ali i vano trgo-
karavana. U njoj se odvijao buran privredni i ali i
ivot, Stoga se po svemu ovo gradsko naselje moe mjeriti sa bosanskim srednjo-
vjekovnim gradovima.
Ovaj kratak prilog o historiji srednjovjekovnog grada Vesela Straa prikazuje i osli-
kava sve ono to treba da se zna o ovom vanom gradskom naselju. vjerujemo
da on moe biti podsticaj da se krene prema novim zahvatima u brojnim
arhivama (Dubrovnik, Zadar, Venecija, Rim) u kojima bi se moglo jo podataka o
ovom zanimljivom mjestu. Bez posebnih pretenzija, ovaj pokuaj je imao osnovnu na-
mjenu da se pretpostave pravci daljih zahvata, ali i da se ustanovi dokle se
stiglo u srednjovjekovne Vesele Strae do sada.
7.< M, 1938. , 83.
76 D. Prusac, s.a., 7,
380
SALIH JALlMAM
AL
ANUBIH
CBI
GD!
Glas SKA -
GZM
SANU
P
V. ATANASOVSKI
J.
BASLER
SAFVET-BEG
Arheoloki leksikon Bosne iHercegovine, Sarajevo.
Akademija nauka iumjetnosti Bosne iHercegovine, Sarajevo.
Centarza balkanolokaispitivanja, Sarajevo.
Godinjakdrutva Bosne iHercegovine, Sarajevo.
Glas. Srpska kraljevska akademip, Beograd.
GlasnikZemaljskog muzeja Bosne iHercegovine, Sarajevo.
Srpskaakademija nauka I umetnosti, Beograd.
1988. Vesela Straa. AL, tom 2 (12.257),187. Izdanje Ze-
maljskog muzeja, Sarajevo, 1988.
1979. Pad Bosne. Beograd, 1979.
1988. kod Bugojna, gosta Radina. Obeleja,
br. 2, god. XVIII, Pritina, 1988.
1962. Juraj. U: Enciklopedija likovnih umjet-
nosti, sv. II, Zagreb, MCMLXII, 445.
1900. Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine (od
A.
.
I. BOJANOVSKI
S.
V

1463.-1850.).Sarajevo, 1900.
1966. Naselja Bosne i Hercegovine sa stanov-
nitvom. upe u Bosni i Hercegovini I nJI-
hove filijale od XII vijeka do danas. 1966.
1967. centralne Bosne. Sarajevo, 1967.
1974. Dolabelin sistem cesta urimskoj provinciji Dalmaciji.
Djela47, CBI 2, ANUBIH, Sarajevo, 1974.
1964. Istorija srednjovekovne bosanske drave. Beograd,
1964.
1940. Historija Bosne. I knjiga, Posebna izdanja SKA
CXXIX, knjiga 53, Beograd, 1940.
1934. Srebrnik kod Srebrenice. Glas SKA 161, 1934, 185-
-196.
1938. Trg Drijeva i okolina u srednjem veku. Godinjica
Nikole XLVII, Beograd 1938., ]09-147 (Izda-
nje zadubine 80).
1951. Odluke republike. Knjiga J, Zbornik
za istoriju,jezik iknjievnost srpskog naroda, SANU
III odelenje. knjiga XV. Beograd, 1951.
381
SREDNJOVJEKOVNI GRAD VESELA STRA;J:A
E. FERMENDIN
e
K. PRIJATELJ
e
1. GAVRAN
S. JALIMAM
J.
K.
N. JORGA
[ F.
M.
1978. Zemlje hercega svetog Save. U: Srpske zemlje LI sred-
njem veku, istorijsko-geografske studije, Beograd ,
1978.
1892. Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis
editorum documentorum regestis ab anno 925 usque
ad annum 1752. Zagreb, J892.
1948. Albanski umjetnik Andrija Alei u SplilU l Rabu,
Split. 1948.
1962. i primorski graditelj i XllI-XV [ u
Srbiji, Bosni i Hercegovini. Peristil 5, Zagreb, 1962,
36-44.
1973. Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Her-
cegovini . U: Radovi sa simpozijuma "Srednjovjekovna
Bosna i evropska kultura", Zenica, 1973. , 147-199.
1981 . Uvod u ljetopis fra Nikole Lavanina. U: Ljetopis rra
Nikole Lavanina, Sarajevo, 1981. , 5-27 .
1983. Osvrt na knjigu dr. Pavo " Bibliografija ob-
javljenih izvora i literature o srednjevjekovnoj Bosni".
GD! XXXIV, 1983., 165-168.
1984. Ispravci i dopune "Bibliografiji objavljenih izvora i
literature O srednjevjekovnoj Bosni " dr. Pave ivko-
Bibliotekarstvo XX, Sarajevo, 1984.. 94-1 OJ.
1990. Vranduk, grad i utvrda. Muzej grada Zenice, Zenica,
1990.
1996. Vranduk-kraljevski grad. Travnik, 1996.
1915. Ljetopis fra Nikole Lavanina. GZM XXVII, 1915,
sv. 1-2, 1-35, sv. 3-4, 269-312.
1990. Kultura i bosanski franjevci. Svezak I, ([ototip izda-
nja iz 1912. godine), Sarajevo, 1990.
1892. Glasinac u srednjem vijeku. GZM IV, knjiga II, 1892.,
99-101.
1952. Istorija Srba. Beograd, 1952.
1959. putevi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem
vijeku. Zbornik Konstantina knjiga l, Poseb-
na izdanja SKA, knjiga CCCXXV, Odeljenje drutve-
nih nauka, knjiga 33, Beograd , 1959.,205-304.
1899. Notes et extraits pour servir aI' histoire des croisades
en XV" siecle. Tom II, Paris, 1899.
1953. Putopisi i istorijsko-etnografski radovi. Sarajevo,
1953.
1938. Istorijsko-etnografske cItice o upama Rami i Skoplju.
GZM L, 1938., sv. 11,73-94.
382
V. 1878.
S. KONFORTI 1979.
V. 1966.
D. 1961.
1965 .
1970.
1971.
1978.
1987.
A. 1878.
1942.
1951.
1953.
1954.
1967.
E. 1960.
1. RUVARAC 1890.
V. 1985.
SALIH JALlMAM
Bosna. Podatci o zemljopi su i povijesti Bosne i Her-
cegovine. Zagreb, 1878.
Naseljena mjesta u SR Bosni i Hercegovini sa terito-
rijalnim rasporedom drutvenih i privrednih
djelatnosti-stanje I.I 1979. Sarajevo,
1979.
Trebinje, istorijski pregled J. Period do dolaska Tu-
raka. Trebinje, muzej , 1966.
Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. drutvo
Bosne iHercegovine, DjelaXX. knjiga XVIII, Sara-
jevo, 1961 .
Zvornik (Zvonik) usrednjem vijeku. GD!XVI, 1965.
(1967. ),19-35.
O srednjovekovnomtrgu na mestu dananjeg Sarajeva.
ZbornikFil. fak. uBeogradu(SpomenicaJorja
XI - I, 1970 ,353-363.
O naselju Drijeva i njihovom poloaju . GDI XXI-
-XXVII, 1976.,29-36.
Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drave .
Sarajevo, 1978.
Fojni ca u srednjem vijeku. U: Fojnica kroz vjekove,
Fojni ca-Sarajevo, J987., 35-60.
Neuste Besc hreibung und Volstandiges Orts-Iexi con
von Bosnien und der Hercegovina. Verlag von Alois
HynekBuchhandler, Prag, 1878.
bosanski dvor srednjeg vijeka . GZM LIII ,
1941. (1942.), 31-94.
Biograd-Prusac, stari bosanski grad. GZM n.s. VI ,
1951.,147- 189.
Stari gradJajce(Novijaarheoloka istraivanja). GZM
n.s. VII , 1952.,59-100.
Visoki, bosanski grad srednjeg vijeka. GZM n. s.sV. A,
IX, 1954., 227-253
Leksikon umjetnika Bosne i Hercegovine. Sarajevo,
1967.
nase!ja i komunikacije u Bosni i Hercego-
vini. Zemalj ski muzej . Posebna izdanja, Sarajevo.
1960.
O GZM lJ ,
knj.III, 1890. ,263-267,
Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do
austrougarske okupacije. Izabrana djela, knjiga I, Sa-
rajevo, 1985.
383
SREDNJOVJEKOVNI GRAD vESELA STRAA
H.
F.
G.
L. THALLOCZY
L. THALLOCZY -
M. SUFFLAY
S.

M.VEGO
V.

P.
1959. Bosanski paaluk i upravna podjeja. drutvo
Bosne i Hercegovine, Djela XIV, OdjeJjene istorij sko-
-filolokih nauka 10, Sarajevo, 1959.
1902. Vojvoda Hrvoje i njegovo doba
(1350-1416.). Zagreb, 1.902.
1974. Putevi u srednjevekovnoj Srbiji. Beograd, 1974.
1914. Studien zur Geschichte Bosni ens und Serbiens lm
Mittelalter, Mi.inchcn-Leipzig, 1914.
1916. Povijest (banovine, grada i varoi) Jajca 1450.-1570.
Zagreb, troak i naklada Kr. Hrv. Slav-dalm. Zemalj-
ske vlade, 1916.
1971. Sarajevo, Skuptina optine i
LIK, 1971.
1976. Brtanik u srednjem vijeku. GDI XXI-XXVII , 1976 ,
37-50.
1987. Trg Drijeva u srednjem vijeku. Sarajevo, 1987.
1957. Naselja bosanske srednjevjekovne drave. Sarajevo,
1957.
'982. Postanak srednjovjekovne bosanske drave. Sarajevo,
, 982.
1904. Rodoslovlje porodice plemenite gospode
bosanske. GZM XVI, 3, 1904.,367-374.
1982. Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjo-
vj ekovnoj Bosni. muzej Travnik-Sarajevo,
1982.
384
SALIH JALlMAM
THE \[l:DIE\'.-\ L OF \'LSEL-\ STR.-\Z.-\
(_-\ C00:TIUBCTI00 TO THE STUDY)

The number of bibliographical units about Vesela Straa is very modest. Even when
mentioned in various papers and studies, it is only marginally touched upon mainly based
on historical sources from the first half of the IS
,h
century.
The author of this paper has, in addition to elaborati on of the existing result s, also
discussed lhe result s of his own recent research performed in the archives of Zadar, Split
and Dubrovnik. Thi s area gravit atcd more towards the area of central Dalmati a, i.e. the
cities of Split and Zadar whose resources since recently attract more attention of hi storian s.
Although the Uskoplje area is very fertil e, rich in ore and very important for transport as
a transit arca, il has been but poorl y explored Crom the archaeological aspect. As for the
archaeological site Vesela Straa it self, there are almost no data about it except for thc
histori ca l sources from the 14'h and I Stil century. In anci ent times, important roads passed
in vi cinit y of Vesela Straa, the main road Salona-Argentaria and its side roads from
western and central Bosnia. In the Middl e Ages. especially around the middl e of the l S
' h
centur y the communi cati on routes near Vesela Straa that served as roundabout roads,
gained in importance.
The first hi stor ical referral to Vese la Straa related to the existence of the Franciscan
IS
'h
monastery and church, is unreliab1e and is pl aced in lhe beginning of the century. II
seems that the monastery was demolished between 1414 and 1437 during the Ottoman
raids. The re mains of the church had also probabJy still existed in the 14'11 century. The
first more reliabl e record about Vesela Straa dates back from 14[4, but more informalion
about the forti fication and the town parts outside the fort i ficati on walls is related to pro-
minent activity of merchant s from Dalmatian towns since thi s created a roundabout road
towards ccn u' al Bosni a at times of local wars, part icularly frequently caused by militant
Herz.eg Stephen It appears that he controll ed a part of the Uskoplj e parish.
The par ish itself was on the terri tor y rul ed over by Bosnian kings. In 1450, it is from
Vesela Straa that King Stephen Toma writes a letter to Venetian authoriti es. In a certain
incident with Dubrovnik merchants in [456 , the king's high officials are mentioned as
witnesses of the incident.
The author of this paper has recently, whil e going through the documents in Zadar
and Splil archives, found names of a number of inhabitant s of Vesela Straa that were
invol ved in trade with these towns, as well as the town of Dubrovnik. The name of Juraj
a Bosnian from thi s town that studied stonemason trade at And rija Alei.
added another piece 10 our image of deve lopment of Vesela Straa. We assume that he
Iet urncd to Bos ni a and continued to work on forti ficat ions and palaces as a master stu-
nemason. All these data, although still small in number, serve as indications of an important
development of the town co re of Vese la Straa and its parts out side the fortification walls .
Archaeological excavation would surely give a significant conu'ibution towards justifi cation
of such conclusion .
385
SREDNJOVJEKOVNI GRAD VESELA STRAA
In the second half of the 15'h century, the life in the Uskoplje parish is under a strong
influence of pretens ions of the o s a a rulers and their mutual combats , as well as the
Ottoman advance and their final preparations to occupy Bosnia and advance towards
north, that is towards Jajce, the royal town and the later centre of the Jajce banovina. lt
seems that the Ottoman army eventually occupied Vesela Straa in 1478.
The summary and analysis of the existing research results brings us to the conclusion
that during certain period in the Middle Ages, Vesela Straa represented an important
strategic fortifi cation and urban settlement wherein intensive economic, trade, and at the
same time political and diplomatic activity took place. Development of this settlement
could be compared to similar important Bosnian medieval towns. lt is also one of the
objectives of this paper to determine the orientation for further research in archives of
Dubrovnik, Zadar, Venice and Rome, as well as the research in the field.
UDK7.033.5 (497.6 Visoko) "13114"
Nataa
rad
NOVINALAZINASREDNJOVJEKOVNOMGRADUVISOKI
U kratkom prilogu prezentirani su nalazi otkriveni tokom rata, 1994. godine na
srednjovjekovnom gradu Visoki u Visokom. Radi se o fragmentima arhitektonske plastike
koji posjeduju formalne odlike stila.Oni su jojedna potvrda,pored objavlj e-
nih nalaza sa Bobovcai Kraljeve Sutjeske, da se takvi nalazi mogu na mnogobroJ-
nim gradovima XIV iXV vijeka.
UVOD
Tokom rata 1992.-1995. godine, prilikom zemljanih radova unutar kamenih
ostataka srednjovjekovnoggrada Visoki , su na dubini od okojednog
metraispod dananjeg nivoa terena, fragmenti arhitektonske plastike.
Ostaci grada nalaze se na vrhu brda (Grad), koji domini.ra velikim
u okviru najue Bosne.' U njegovom podnoju i u nizini, uz rijeku Fojnicu
razvilo se Podvisoki , ekonomski razvoj gradnja vladarskogdvora
krajem XIV, a uspon doivljavatokom prve tri decenij e XV vijeka
2
Grad Visoki jejednaod starijih utvrda u Bosni i Hercegovini. U historijskim izvorima
se prvi putspominje 1355. godine]Premahistorijskim podacima na gradujebarem povre-
meno bila vladarska rezidencija (sigurni podaci: od vremena banaStjepana II
do kralja Ostoje i Tvrtka II), tj. okvirno od druge XIV do de-
cenije XV vijeka. Od kraja XIV do 40-tih godina XV vijeka, prema historij skim izvorima
na graduje bilostalno sjedite "velikog kneza bosanskog,,4
Oblik i utvrde kaoi odbrambenogobjektapokazuje da se grad Visoki, u svo-
joj dugoj i historiji nije razvio u utvrdu vojno-stratekog
1984. , 159, J84.
D. 1978. ,63-71.
O podizanja jouXIII vijeku: P. 1984. , 1.59, 182.
O iulozi "velikog kneza bosanskog" kao io njegovoj pripadnosti visokom bosanskom
plemstvu vidi P. 1984. , 184.
387
NOVI NA LAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU VISOKI
Po i to je grad centar, unutar se zidova nalazi voj no i
naselj e, a ispod kojih se po pravilu razvijati
Sadanje stanj e grada Visoki predstavljaju ostaci devastirane kamene
strukture vi dlj ive, ali naruene oplate zidova i ostaci zapadne kule, perimelralnih zidova,
te mase nekog objekta u dijelu i jezgre zida koji se sputa niz
nu padinu brda. Prema rekognosci ranjima podac ima danas j edino
raspolaemo, iz pedesetih god ina ovog vijeka "ruevine grada su skoro sasv im zarasle u
zemlju" i[i su "survane do 7.adnje granice,,6 Zido vi su od lokalnog vapnenca, ve-
zani malterom vrlo loeg kvaliteta to je prouzrokovalo nj ihovo veliko Grad
se podunom osom prua u smjeru jug-sjever u duini od oko 60 metara. irina mu varira
15 i 20 metara. U junoj polovini grada su uperimetralne :>.idove ukloplj ene dvije
kule. Zid njih kao i njegov produetak u junoj unutar pcri-
metrainih zidova je (sl. 1) 7
,
'.
\\\\\1
1
\1
1
l i
, . \ I
, ) ,' .
\I
j I
- , J "
- r:--
__ -'il.
.)
- --
SL l - Osnova grada Visoki prema (GZM Bil-L n.s. A. XV IIL Sarajevo, 1963) i
pretpostavljena pozi cija iskopa, 1994. godine
Zaras lost terena, stanje ka menih ostataka grada, kao i ratni uslo vi ni su do-
zvo lili lociranj e zemljanih radova u lj eto [994. godine (s J. 1) 8 Tom prili-
1963 , 187.
(, 1954.. 243, 247. Iako je teren samo rekognosciran, rad je vrl o pou z-
dan. Kako novih podataka do danas nema, moemo se s obzirom na pouzdanost nj egovih opsel'-
vacija osloniti na dati opis grada.
7 1954.,244, sl. 3 i 4 ; 1984., 167 .
x Na sl. l . od redili smo pribli nu lokaciju iskopa.
388
NATAAAHINOVIC
2
kom napravljena su dva iskopa: prvi oko II m . a drugi oko 53 m"' U iskopu su
sa zemUom i srednjovjekovnim utom fragmenti arhitektonske
plastike. Tek tada je nalaz prijavljen koji su izali na teren idalje pratili ra-
dove,uz prekide od 25.06. do 0307 1994. godine. Jednu stranu iskopa
njavaoJe plat srednjovjekovnog zida otkrivenoguduini od 10 m(to ne da je to
njegova kompletnaduina). Zid se pojavio na dubini od 0,IS do 0,50 nA ispod povrine. a
njegovaustanovljena visinase od 0,90 do 1,50 m. TemeUi zida su leali na zdravici .
Tom prilikom su ostaci arhitektonske plastike, najvjerovatnije uz temelje zida. na
dubini od oko 1,15 m.
1. Zavrni dio lunete portala, dimenzija 143x75 cm, klesan od sitnozrnog
kamena (muljike).Izvedenjeiz dva dijela (desni 65x73 cm, lijevi 73x70cm)
sa blago izdiferenciranom profilacijom udva nivoa - dekorativno polje irebro kon-
kavno- konveksne profilacije, koje se uklapa umasu okvira [unete uobliku prelom-
ljenog luka. Naspoju vertikalnih ihorizontalnih ivica ovih dijelova nalazi se dio tlo-
ralnog motiva pasje rue(sl. 2).
SI. 2 - I.
2. Fragment lunete portala, dimenzija 73x74x32,5 cm, klesan od sitnozrnog
Raspoznaje se dio dekorativnog polja sa fragmentarno floralnim
motivom, iz.vedenim up/itkomreljefu visine 1-J,5CI1L LJ profilaciji su izdiferencirana
dva nivoa: fragmentarno dekorativnog polja iokvira. Konkavno - kon-
veksna profilacijarebra povezuje ovadva nivoa (sl. 3).
3. Fragment dekoriranog polja lunele,dimenzija 50x2l (2S) cm. Klesan je od
kamena Dekorativni flora/ni mOliv, loziGl. isklesan uplil\.o rn relj efujefrag-
mentarno (sl. 4).
389
NOVI NALAZI Ni, SRED1\ JOVJEKOVNOM GRADU VISOKI
4. FragmentpoUa lunete, dimenzija 30x18 cm, klesan od sitnozrnog
FIoraini motivjeizveden u plitkomreljefu, visine 1-1,5 cm (sl. 5).
Sl. 3- I.
5. Fragmentdekoriranog polja lunete, dimenzija 2Sx9x18 cm. Klesan je od
sitnozrnog kamena Dekorativni, fIoraIni motiv izvedenje u plitkom reljefu,
visine 1-1,5 cm (sl. 6).
6. Fragment arhivolte lunctc, dimenzija 4Sx20x9cm, klesan od kamena pje-
(sJ. 7)
SI. 4- I.
7. Fragmentdovratnika, dimenzijaS3x27(33)x27cm. Klesan je od sitnozrnog kamena
Fino strana ima du ivice profilisani lijeb, dimenzija
38x4-8 cm. Pri dnu fragmentajeplitko ugraviran natpis pisan i tekst
ovom prilikom nije (sl. 8).
390 NATASA AHI NOVIC
8. Fragment dovratnika portala. dimenzij a S7x40x24cm. Na strani su ure-
zane predstave konjanika. Figure su korektno izvedene sa prepoznatljivim detaljima
opreme i Paralelno sa likovnimprikazimajeurezan natpis pisan bo-
koji nije (sl. 9).
SL 5-
__--' L

Na os novu prvihopservacij a moe se da opisani fragmenti arhitektonske plas-
tike na gradu Visoki, predstavljaju dijel oveportala, lj. lunete idovratnika. Oni su
SL 6- L
rad vjetog maj stora - klesara. Floraini motiv, kOJI se nalazina broju fragmenata,
je li stovima pasje rue(Rosa c(Ill i na L.Fam. Rosaceae). j e uplitkom
391
NOVI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU VISOKI
reljefu. Odlikuje se naturalizmom i forme. Da ovakvi primjeri nisu usamljeni,
predstave listova hrasta i cvijeta na dekorativnoj plastici kraljevske palate i
SI. 7 - I.
sepulkralnoj plastici iz grobne kapele na Bobovcu (lozica paviti sa cvjetovima). Koliko
se moe naslutiti iz dijelova, kopozicionu emu dekorativnog polja lunete formi-
rali su listovi pasje rue u obliku lozice (sl. 2-6). Na jednom od
SI. 8 - I.
dijelova dovratnika nalaze se prikazi konjanika uz koje je fragmentarno natpis
Predstave konjanika, iako ematizirane, faktografski su korektno
392
NATAA AH fNOVI C
Raspoznaju se detalj i i oruja. Konji su prikazani u pokretu, bez naglaenih deta-
lja opreme (sl. 9).
Sl. 9 - I.
Ovi ulomci piastike pripadaju jo uvijek rijetkim nalazima sa gradova u
Bosni i Hercegovini , sa izuzetkom Bobovca i Kralj eve Sutjeske, te je njihova pojava vrlo
dragocJena. Pomenuti nalaz je dokazao ono to se da su srednjovjekovni
gradovi , ili barem neki njihovi dijelovi, kod nas bili opremljeni arhitektonskom
plastikom. Kako stilski pripadaju periodu gotike, su i za blie hro-
noloke determinacije grada Vi soki . ovi najnoviji nalazi, uz ulogu i
grada Visoki , kao i njegove blie okoline u hist or iji srednjovj ekovne Bosne,
opravdanost realizacije sistematskog arheolokog istraivanja ovog lokaliteta.
Takav pristup bi i njegovu adekvatnu kulturno-historijsku valori zaciju.
393
NOVI NALAZI NA SREDNJOVJEKOVNOM GRADU VISOKI
P.
D. KOV


UTERATURA
1963.
1984.
Trgovite, varo i grad u srednjovjekovnoj Bosni - Prilog
topografiji naselja. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine (dave: GZM), n.s. A, XVIII, Sarajevo, 1963. ,
179-194.
Doba srednjovjekovne bosanske drave. U: Visoko i oko-
lina kroz historiju I, Visoko, 1984., 103-309.
1978.
1954.
Gradska nase/ja srednjovjekovne bosanske drave. Sara-
jevo, 1978.
Visoki - bosanski grad srednjeg vijeka. GZM, n.s. A, IX.
1954.,227-253.
394
NATAA AHINOVIe
NEW FINDS IN THE r-..fEDIE\'.-\L TO\X1N OF VISOKl

On the Grad hill overlooking the Visoko Field to the southwest from the present
urban centre of the town of Visoko, there are remains of medieval fortified town Visoki.
The time of its construction can not be established with certainty. In addition to its mili-
tary, i.e. defence function, it was also the place of residence of Bosnian ru!ers and the
residence of the great knez
9
of Bosnia. It was first mentioned in 1355 jn the Charter of
Ban Tvrtko. From the half of the 14'h and until the haI f of the 15
'h
century, it was one of
the most famous fortified towns controlled by Bosnian kings, with developed town parts
outside the fortification walls and one of the biggest trade centres of medieval Bosnia.
The fortified town of Visoki has not been systematically explored. Its remains had
about 50 years ago already suffered big damage, and they are today completely forsaken .
Contributing to its state of dilapidation was inter alia the shelling, especialJy intensive in
the period 1993-1995 during the aggression against Bosnia and Herzegovina. This caused
great damage of the surface layer on many spots and on the remains of the fortification
walls.
In the summer of 1994, during the excavation at the site, the archaeologists discovered
architectonic plastic fragments, that is doorposts and lunette of a small ponal. Preserved
on them are detail s of relief decoration done in the Gothic style.
The menti oned archaeological finds have largely contributed to and changed the
existing knowledge about this important medieval fortification. They are important for
the analysis of the architectonic structure of the fortification and for its chronological
determination. They document the presence of Gothic style architectonic plastics in the
artistic outfit of some buildings within the fortification and connect it to the medieval
cultural domain of central Bosnia together with Bobovac, Kraljeva Sutjeska and Mile.
Given the role and importance of the fortified town of Visoki and its surrounding in
the hi story of medieval Bosnia, we could state that these newest finds only provide an
ever greater justification for the realisation of systematic archaeological excavation at this
site. The research results would add missing pieces to our notions of historical circumstan-
ces and manifestations of the mentioned cultural domain, and at the sa me time contribute
to the adequate cultural and historic valorisation of the fortified town complex.
Y Knez - a member of the feudal nobility in 80sma; roughly equivalent to baron (translator)
UDK 70253
Esad
Akademski konzervator- specijalist
rad
PROBLEMIODRAVANJAIZATITEKAMENIHSPOMENIKA
NAOTVORENOMPROSTORU
U vrtu iuprostoru ispred Zemaljskog muzej analazi se broj srednjovje-
kovnih kamenih spomenika - Radi se oreprezentativnim spomenicima, koji su sa
lokaliteta Bosne i Hercegovine izmjeteni i post avljeni u ambijentalni prostor
Muzeja.
Naalost,posljednjih decenija primjetnojeubrzano propadanje ovih spomenika. Ote-
se manifestuju uljuspanju, pojavi novih iirenju starih pukotina inaprslina,
te korastom raspadanju kamena. Na taj kod broja je dolo do
odvajanja ili manjih dij elova kamena. Povrine kamena su takoder ZI1ar-
no procesima korozije ibiougroenja.
FAKTOR! KOJI UZROKUJU PROMJENE A KAMENU
Nij e sporno dajekamen od koga su nadgrobni spomenici tokom proteklih vje-
kova pretrpio znatne promjene. Vremenska trajnost kamena podrazumUeva i njegovu
trajnost prema ili hemijskim uticajima sredine u kojoj se nalazi. Ako
se svemu tome dodaju i koja sunastala kao posljedica ratnih dejstava, onda taj
proces biva dodatno usloen:
Razaranje tokom vremena treba shvatiti kao zbir kompleksnih uticaja hemUskih i fi-
faktora koji ugroavaju kamen. U gotovoje precizno
odredit i udio djelovanja pojedinih faktora u procesu razaranja. degradacija po-
spjeuj e hemijsko razaranje zato to napadnutu povri nu iolakava pri stup vodi,
vazduhu idrugim agensima.
Pored vidova razaranja kamena, je naglasiti da je broj
napadnut biohemijskim djelovanjem biljaka (liajeva i mahovine). Svojom ivotnom
biljke proizvode azotnu, sumpornu i neke druge slabije ki seline.
Njihovi mtetnim dejstvima otvara se putdrugim agensima razaranja, a svojim prisustvom
brzo i potrebno isuivanje kamena te pospjeuju zadravanj e vlage. Poznato
jedasvjekamen nije nikada predmetdjelovanja biljnogsvijeta.
U toku ratnih razaranja dio ovih spomenika bio je izloen direktnim dejstvima iz
streljiva. samo manji dio njih u periodu bioje Tako za posl.iedicu
imamo kao rezultat ratnih razaranja.
396
ESAD VESKOVI('
Pojava liajeva i mahovine ukazuje na naglaeno vlane uslove i ozbiljan proces
degradacije.
Potrebno je da svi nisu od iste vrste kamena, to $ \ akako
na obnn i brzinu transformacije kamena. eke od karakteri kamena (upija-
nje vode, poroznost, veoma su za vremensku postojanost, a posebno
postojanost prema mrazu. Razaranje kamena u principu uslovljava neotpornost kamena
na uticaj sredine.
Sl. I kamenih spomenika koja su posljedica ratnih razaranja - Foto: E.
Svaki od pojedinih faktora koji na razaranje kamena, bilo da se radi o
hemijskim ili nekim od pasivnih faktora, se manifestuje u promjeni tog kamena.
i sudejstvo tih faktora koji izazivaju odredene promjene u nekim
jevima oteavaju stvarnog propadanja kamena.
PR, ll\jE J KA\fb\' [}-[ JPOiHESIK l
Prije bilo kakvih mjera zatite neophodno je utvrditi pravo stanje i stepen ote-
svakog kamenog spomenika, to je neophodan preduslov za ocjenu i izbor
zatite kamena.
Jedna od bitnih mjera preventivne zatite je i pranje kamenih povrina kada
to potreba nalae kako bi se uklonili tetni agensi koji II uzrokuju propa-
danje kamena.
i odravanje kamenih spomenika novijeg je datuma. Iako ne postoje
metode za vrste kamena, se moe izvoditi na brojne
npr. pranje toplom vodom i parom, abrazivnim vazdunim mlazom, hemijskim
sredstvima i drugim metodama te Izbor metoda zavisi prvenstv ',
397 PROBLEMI ODRZAVANJAIZATJTE KAMENIH SPOMENlKA. .
no od stanja kamena tj. njegovog stepena i korozi vnih produkata kojima je
izloen.'
U kadaseradi o kamenimspomenicima sa vrlo bogatim dekora tivnim ukrasi -
ma, nije primjenjivati neke oblike abrazivnog To
da rjeenje treba trai ti u primjeni provjerenih hemijskih preparata je glavna
odlika da ni u kom ne smiju tetno djelovati na kamene povrine koje se na taj
tretiraju.
SI. 2
Sl. 2i3- Probno kamenihspomenika
koji suugroeni korozionim produktima - Foto: E.
Vrlo propratna pojavapri ipranju kamenih spomenika hemijskimsred-
stvimajeakti\'iranje topi vih soJi na povrini kamena. Za njihovo uklanjanj e nekada nije
dovoljno samo dobro ispiranle. j dodatnaekstrakcijatj. isoUavanje. Dobrirezultati se
postiu upotrebom papimatih pulpi. nedostatak ovog procesaJe to on moe dugo
trajati s obzirom nn kamenih povrina.
U periodu august-septembar, 1999. godine izvreno je ipranje svih kamenih spomeni-
ka koji se nalaze u vrtu i prostoru ispred Muzeja. Pranje i je vreno prvi
put nakon vie od deset godina. U procesu uklanjanja bioagensa koriteni su fungicidi . Tamo
gdje su naslage mahovina iliajeva bile vreno Je Uuklanjanju ostalih
korozivnih produkat aupotrebljavani surastvori oksaIne i fosforne kiseline, amonijakove vode i
acetona. Nakon ovi hzahvata spomenici suuvie navrataispir8Jli vodom.
398
ESAD VESKOVIC
KONSOUDACIJA KLJMEl \ iIH POVRSIK4
Prisustvo pukotina, krunjenje, ljuspanje i korasto raspadanje kamena su pojave koje su u
velikoj mjeri prisutne na kamenim spomenicima, a se odnosi na kamen
Posljedica je to dejstava vode i leda, i kapilarne vlage koja kapilarnom elevacijom
topivih soli iz tla kristalizacijskim priti skom razara kamen. Ove pojave vremenom sve
vie ugroavaju kamene povrine, na spomenicima vrlo upadljiva i runa

SL 4
Sl. 5
SI. 4 i 5 - Prikazuje prisustvo pukotina, prslina, kao i dotrajale stare plombe koje su postavljene u
nekom ranijem konzervatorskom postupku - Foto : E.
Za konsolidaciju kamenih povrina koje su ugroene ovakvim pojavama u praksi
konzervacije koriste se metode, koje su se pokazale manje ili vie uspjene. Zavisi
399 PROBLEMI ODRAVANJA J ZATITE KAMENIH SPOMEN[K.A..
to od vie faktora, primjene i odnosa prema drugim mjerama zatite koje se pri-
mjenjuju u konzervatorskim zahvatima.
Danas se u tu svrhu najvie upotrebljavaju konsolidanti na bazi epoksi smola, mada
jo iz upotrebe nisu potisnuti i neki prirodni materijali."
POVRINSKA ZATITA KAMENA
Nakon konsolidacije kamenih povrina koje se manifestuju uljuskanju, krllnje-
nju i korastom raspadanju, faza u postupku konzervacije na kamenim spomeni-
cima je nj ihova povrinska zatita.
U praksi se pokazalo ukoliko se primijeni ovakav oblik zatite, a koj i nosi i neke
negativne efekte da treba obratiti posebnu panju na nekoliko faktora. Zatitno sredstvo
ne smije u potpunosti zaustaviti disanje kamena tj. mora biti propusno na vodenu paru.
Nepropustivo zahvatanje jezgra kamena bi dodatno ubrzalo propadanje kamena. Zatitni
sloj isto tako ne smije mijenjati fizikalna svojstva povrine kamena ili spomenika.
U praksi konzervacije poznat je veliki broj sredstava koja su se upotrebljavala za za-
titu kamenih spomenika, od i baritne vode, voskova, parafina, fiuata itd.
Sva ta sredstva pokazala su svoje velike nedostatke. Danas su u upotrebi u mjeri
silikonske otopine. Vrijeme ipak pokazati njihovu valjanost.
UTERATURA
N. S. BAERS 1984. L' evaluation des risques appliquee ala determination
des limites de toxicite des solvants. U: Adhesifs et
consolidants, X Congres International, Paris 2.-7.
Septembre 1984, Paris, 1984, 29-33.
A. BETTINI, A. VILLA 1976. II problema de\la vegetazione infestante nelle aree
arheologiche. U: The Conservation of Stone. Procee-
ding of the International Symposium, Bologna, June
19-21 1975, Bologna, 1976, 191-204.
E. A. DOWMAN 1970. Conservation in field archaeology, London 1970.
M. V. FARMAKOVSKI 1984. Konzerviranje i restauriranje muzejskih zbir.ki, Zagreb,
1984.
L. LOSOS 1974. Nove metode konzervacije muzejskih zbirki. Kamen.
U: Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta.
Muzejs.ki dokumentacioni centar, Zagreb, 1974.,53-60.
V. K. SAXENA
K. 1. JAIN, T. SINGH 1991. Mechanismus of Biologically Induced Damage of
Stone Materials. U: Biodeterioration of Cultural Pro-
perty. Proceedings of the International conference,
February 20-25 1989, Lucknow, 1991,249-259.
Nakon pranja i kamenih spomenika u prostorima Zemaljskog muzeja vre-
ne su probe sa materijalima koji se upotrebljavati u procesu konsolidacije kamenih
povrina. Probe su vrene sa sredstvima na bazi epoxi i poliester i akrilnih smola. Nakon to se
dobiju eljeni rezultati, realizirat se i ova faza u procesu zatite ovih kamenih spomenika.
400
ESAD VESKOVIC
PROBLEi\{S OFPRESER\'.'1TION
:\NDCONSERV,HIONOFSTONE INTHEOPEN
SUIvITvL'1RY
This paperdiscusses the problems ofpreservation and conservation ofstone monuments
situated in the open. The discussed monumentsare made ofvarietyoflimestones.
The rapid dilapidation of these monuments is easily observed during the past few
decades. It is effected by various factors representing acombination ofcomplex physicaJ
and chemical influencesdamaging the stone. In majority ofcases it is difficult to establish
the ratio ofinfluence of various factors on dilapidation process given that physical degra-
dation effects further chemical disintegration since it extends the affected area and enables
easieraccess ofwater, air pollutionand otheragents, especially biohazardous ones.
In order to ensure successful preservation and conservation ofthe monuments in the
open, it is necessary to apply various measures ofprevention and practical conservation
interventions. The conservation practice comprises diverse methods used for this purpose.
With time,they proved to be more or less successful. In order to achieve optimal results
in this field it is to continuously improve and test these methods so that the
measures would in no way produce negative effects. It is important to emphasise that all
substances and means used in the process ofpreservation ofstone monuments must not
in any way affectthe stoneorchange its physical quality.
BIBLIOGRAFIJEI OSVRTI
UDK 013,3
Andrea
Olga
PREGLED ARHEOLOKIH RADOVA
U IZDANJIMA ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE
(1988. - 2000.)
U okviru djelatnosti Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je objavljivao ra-
dove svoj ih i saradnika iz oblasti arheologije u Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen
Landesmuseums, i posebnim izdanjima.
Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je prva i najstarUa publikacUa
u Bosni i Hercegovini, Prvi broj je tampan 1889. godine, sa saoptenjima iz
oblasti arheologije, historije, numizmatike, etnografije, geologije, botanike i zoologije, U
periodu od 1889, do 1943. godine tampana su 54 broja (l-LIV) u okviru Stare serije
Glasnika. U okviru Nove serije, tampanje 1946, godine, objavljena su ukupno
93 sveska (113 brojeva), Arheoloki radovi u okviru Nove serije objavljivani su u
svesci do broja VIII (1953,), kada se izdvajaju kao posebna serija Glasnika Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine - Arheologija, Do 1995, godine objavljeno je 46 brojeva (osam
svezaka objavljeno je kao dvobroj) Nove serije Arheologije. Glasnik Zemaljskog muzeja je
kontinuirano izlazio od prvog broja 1889. godine, pa sve do 1990, godine, kada se zbog agre-
sUe i rata po prvi put dugogodinja tradicija djelatnosti Muzeja prekida do 1996"
kadaje objavljena sveska (Arheo logU a 47; EtnologUa 47; Prirodne nauke 3])1,
U jubilarnom Glasniku Zemaljskog muzeja Nova serija Arheologija, sveska XXXIV
- 1979, (devedeset godina GZM), objavljenje Pregled sadraja sveske ArheologUa 1953,-
-1978. godina
2
U Spomenici JOD godina Zemaljskog muzeja objavljenje pregled sadraja Glasnika
Zemaljskog muzeja Nova serija Arheologija sveska 9-41142
3
.
I Broj 46 sveske za arheologiju i broj 46 sveske za etnologiju nije tampan, jer su materijali pri-
premljeni za tampu izgorjeli u tampariji
Dobrila Bokan: Pregled sadraja Glasnika Zemaljskog muzeja Arheologija, 1953,-1978, Glasnik
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija Nova serija, sveska XXX1VIl979"
Sarajevo, 1980,,249-270,
3 Smilja Pregled djelatnosti, Spomenica stogodinjice rada Zemaljskog mu-
zeja Bosne i Hercegovine 1888,-1988., Sarajevo, 1988,,463-472,
404
ANDREA OLGA
Drugi u izdanju Zemaljskog muzeja je Wissenschaftliche Milleilungen
des Bosl1isch-Herzegowinischen Landesmuseums , koji ima dvije serije, staru
(1893.-1916.) i novu (197J.-2000f U staroj seriji je izalo 13 brojeva, a u novoj (Heft
A-Archaologie) 7 brojeva.
U periodu od 1988.-2000. u okviru posebnih izdanja, tampani su: Arheolokileksi-
kon BiH, Pod kod Bugojna. Naselje bronzanog i eljeznog doba u centralnoj Bosni.
Sveska I: Rano bronzano doba, autora dr. Borivoja i radovi sa
simpoz.Ua Bosna i Hercegovina u cokovima istorijskih i kulturnih kretanja LI
Evropi , odranog prilikom obiljeavanja stogodinjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine.
PREGLED RADOVA:
GLASNIKZEMAUSKOGMUZEJA BOSNEIHERCEGOVINEUSARAJEVU
ARHEOLOGIJANOVA SERIJA SVESKA 42143 (1987.11988.), SARAJEVO 1989.
INlvlEMORlA.L\Il
I. PaJ'kva!in, Veljko Gojko 1-3.
2. Miletzi'. Nada: Milo 5-6.
3. Bonvo/ julijana Sunik, 7-8.
I T1
4. KuJund:{j/, Zi!ka - paleolitska stanica kod Resanovaca, 9-16. Resume.
5. Oree', Petar: Prapovijesna kamena statueta (7) iz Mostarskih Vrata kod Ljubukog,
17-20 + tbl. I-II. Zusammenfassung.
6. KosorzI; Mt/ica:Rezultati istraivanja humki kod i Viegrada, 23-34. Zusam-
menfassung.
7. iVJar!./an,BoJ'ko: Grobni nalazi iz Graca kod Neuma, 35-59. Resume.
8. Marijan,Boko: Protohistorijski nalazi s Gradine u Prenju kod Stoca, 61-71. Re-
sume.
9. ManJelll, Boko:Staklene posudice iz u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercego-
vine (Sarajevo), 73-82. Resume.
10. ('remoi mk, ltma: Rimsko na Gradini u Biogracima kod Litice. 83-128.
Zusammenfassung.
U novoj seriji se tampaju zasebne sveske za arheologiju (Heft A), etnologiju (Hefc 8) i prirod-
ne nauke (Heft Cl
PREGLED ARHEOLOKIH RADOVA U IZDANJIMA ZEMAUSKOG MUZEJA.. . 405
II. Penja, Da/ko: Nalazi rimskog novca iz Banjaluke, 129-142. Summary.
12. Glaval, Tihomir. Nekropola knezova u Vranjevu Selu kod Neuma, 143-164.
Res ume.
13. Fekeza, Udi/a: Arheoloka istraivanja srednjovekovnog grada i crkve u selu Gra-
dac kod 165-187. Zusammenfassung.
14. Dimztrj;evlc; Branka: Analiza proporcija tlocrta crkve u Gracu kod 189-190.
GLASNIKZEMAUSKOGMUZEJA BOSNEIHERCEGOVINEUSARAJEVU
ARHEOLOGIJA NOVA SERIJA SVESKA 44 (1989.), SARAJEVO 1989.

IS. Whallotl, Robert: The Paleolithic Site of Badanj: Recent Excavations and Results of
Analysis, 7-20. Rezime.
16. IVI/undlc; Zi/ka: Gravure na stijeni i gravirani ukrasi na upotrebnim predmetima -
Badanj i pod lipom, 21-38. Resume.
17. iVlarjjanovz.; Brtll7islav: Kasna butmirska kultura u eneolitu, 39-60. Resume.
18. Covi,; BorivoJ: Posuka kultura, 61-127. Zusammenfassung.
19. Kosori!', Milim: Naselje i humke na Borak-brdu kod Gorada, 129-151. Zusammen-
fassung.
20. iViar/janovi.; ivana: Kult kapitolijske trijade u unutranjosti rimske provincije Dalma-
cije, 153-174. Zusammenfassung.
21. Mileti.; jVada: Ranoslovenske nekropole u Bosni i Hercegovini - komparativna raz-
matranja, 175-200. Zusammenfassung.
22. Benac, Alo/z.O problematici srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, 201-208. Resume.
23. Fekea,Lidija: posude u grobovima ranoslovenskog perioda ranog sred-
njeg veka na teritoriji Bosne i Hercegovine, 209-231. Zusammenfassung.
24. GlavaI, Tihomir. Druga ostava bosanskog novca iz kod Konjica, 233-266.
Summary.
Gl.ASN1KZEMAUSKOGMUZEJA BOSNEIHERCEGOVINE USARAJEVU
ARHEOLOGIJA NOVA SERIJA SVESKA 45 (1990.), SARAJEVO 1990.
INMEMORIAM
25. Benac, Alojz. In memoriam dr. Basleru, 7-10.
26. PaIkvalin, VeJ;ko: In memoriam dr. Irmi 11-14.
I
27. Cerovi.; j\!Iomir. Opaljene gromile u - novo nalazite cetinske kulture,
15-22. Zusammenfassung.
406
ANDREA OLGA
28. KOJon/, Milim: Humke na lokalitetu Gromile utrpcima, 23-26. Zusammenfassung.
29. KOJoli"" Mz/im: Praistorijsko naselje Dvori ta 27-34. Zusammenfassung.
30. Pakva/ln, Vefrko: Arheoloko nalazite Ograja u kod Zenice, 35-92.
Zusammenfass ung.
31. Cremonik, Irma: Tragovi autohtone kulture iz vremena rimske vladavine u Bosni i
Hercegovini , 93-108. Zusammenfassung.
32. Ivana: Pri log problemu datiranja nekih crkava u Bosni i
Hercegovini, 109-136. Summary.
33. Skegro, A nte: kapitel sa na Humcu kod Bugojna, 137-146.
Zusammenfass ung.
34. Tadl/, Ml/utin: Rimski iz Diluntuma (Stolac), 147-154. Summary.
35. Fekea, Ldlja: i crkva na lokalitetu Gradac na u
Gornjem Kotorcu kod Sarajeva, 155-170. Summary.
36. Penja, Darko: Zlatnik cara Justinijana I iz Banjaluke, 171-176. Resume.
37. C/avaI, Tihomir. Novi nalazi skulpture u Bosni i Hercegovini, 177-
-190. Resume.
GLASNIKZEMAUSKOGMUZEJA BOSNEIHERCEGOVINE USARAJEVU
ARHEOLOGIJA NOVA SERIJA SVESKA 47 (1992.-1995.) SARAJEVO 1996.
38. What/on. Robert & Fekea, Lidija: Kvantitativna analiza oblika grobne keramike ra-
nog srednjeg vijeka sa teritorije Bosne i Hercegovine, 43-59. Summary .
39. Imamovl/, Enver. Rezultati probnih iskopavanja u Podastinju, Vinjici i GromiJjaku
kod Kiseljaka, 61-92. Summary.
40. Pakva/ln, Vefrko: Prilozi ilirsko-panonskog plemena Dezitijata i njegovog
teritorija u krajevima srednje Bosne u predrimsko i rimsko doba, 93-116. Summary.
41. Pakva/in, Vefrko: KUlturnopovijesna problematika sepulkralnih spomenika rimskog
doba s Bosne i Hercegovine, 117-145. Summary.
42. Bakarl/, Kemal: Citati nove serije Glasnika Zemaljskog muzeja (Arheologija) 1946. -
-1986.,147-168. Summary.
43. Fekea, lidija: In memoriam. Akademik Alojz Benac (20. X 1914. - 6. III 1992.),
169-174 .
44. Cavn/ovic; Margita: In memoriam. Krunoslava Topolovac 1930.-1992., 175-177.
WISSENSCHAFTLlCHEM1TTEILUNGENDESBOSN1SCH-
HERZEGOW1NISCHENLANDESMUSEUMSHEFTAARCHA-OLOGIEBAND
VIISARAJEVO 2000
45. Pafkva/in, Vefr'ko: Contribution to the Study of the Illyrian-Pannonian Tribe of Dae-
sitiates and its Territory in the Region of Central Bosnia in Pre-Roman and Roman
Times, 63-8 l.
PREGLED ARHEOLOKIH RADOVA UIZDANJIMA ZEMAUSKOGMUZEJA... 407
46. Pafkvalin, Vegko: Cultural and Historical Survey of the Sepulchral Monuments
from theRomanTimes in the TerritoryofBosniaand Herzegovina, 83-105.
47. Imamovic', Enver. The Results of the Trial Excavations at Podastinje, Vinjica and
GromiUaknear Kiseljak. 107-132.
48. Whallon, Robert -rekea, Lidija: Quantitative Analysis ofthe Forms ofSepulchral
CeramicsoftheEarlyMiddle Ages in theTerritoryofBosnia-Herzegovina. 133-147.
49. Kemal: Citations ofthe New Series ofGlasnik Zemaljskog muzeja (Archa-
eology) 1946.-1986.. 149-167.
50. Fekea, Lidjja: In MemoriamAlojzBenac(1914.-1992.),379-384.
5I. Mani: Zdravko: In Memoriam Borivoj (J927.-1995.), 385-390.
52. Gavniovu, Margita: In Memoriam KrunoslavaTopolovac (1930.-1992.). 391-392.
SIMPOZIJUMBOSNA IHERCEGOVINA UTOKOVIMA
ISTORIJSKJHI KULTURNIHKRETANJA U EVROPI,
SARAJEVO 1989.
53. Kllian, Klaus: Aspekte der Bronzezeit im sudlichen Adriagebiet sowie analoge Pha-
nomenein Bosnien und Herzegovina- Zusammenfassung, 13-14.
54. Nenad: Narona u odnosu prema u ranijoj
antici / Narona in Beziehung zum bosnisch-herzegowinischen Hinterland in der
fruheren Antike, 39-56. Zusammenfassung.
55. Manc', Zdravko: Daorsi i Narona (koreferat uz referat Nenada Cambia oNaroni).
57-59.
56. POpOVl!', Marko: Uticaj pojavetopova na razvoj odbrambenihsistemasrednjovjekov-
nih gradova u Bosni/ Influencede l'apparitiondes canons surle developpementdes
systemesdefensifsdes forteresses medievalesen Bosnie.99-110. Resume.
57. Miletii: Nada: Srednjovekovnaumetnost Bosne iHercegovine/ L'artmedieval de la
Bosnie-Herzegovine. 111-119. Resume.
58. MarijanoviI',Brunzslav: Neolitske populacije Bosne iHercegovine na istoka
i zapada / Les populations neolithiques de Bosnie-Herzegovine a la frontiere entre
I' OrientetI' Occident. 137-144. Resume.
59. Covi/, Borivoi Perspektive arheolokih istraivanja u Bosni i Hercegovini / Perspek-
tiven der archaologischen Forschung in Bosnien und Herzegowina. 145-152. Zu-
sammenfassung.
ARHEOLOKILEKSIKONBOSNEIHERCEGOVINETOM I
SARAJEVO 1988., str. 1-242+Thl. 1-23
60. Bena(, Aloji: Predgovor, 5-6.
61. Redakcioni odbor: Uvod, 7-9.
62. Basler, Paleolitsko i mezolitskodoba. 15.
63. Marijanovi!', Brunislav: Neolitskodoba, 16-18.
408 ANDREA OLGALALEVIC
64. j\;ianjanovi/.BruniJiav:Eneolitskodoba, 19-20.
65. Covie; Borivoj:Bronzanodoba, 21-23.
66. Co viI'. Borivoj: eljezno doba,24-26.
67. Marijanovi!',BrumJiav Helenizam, 27-28.
68. BojallovJkz,Ivo: DobaRimskogCarstva(Principat). 29-35.
69. Pafkvaiin, V eko: Doba kasne antike (Dominat ),36-40.
70. Mi/etil', Nader Rani srednji vijek,41-43.
7l. Pavao: Kasni srednji vijek,44-49.
72. Opti leksikografski dio A-,53-190.
73 . Bokan, Dobnla Bibliografija (popis dj ela citiranih u tomu L-3 Arheolokog leksiko-
na) , 198-240.
74 . Bokall, Dobnla:Pregled bibliografske o arheologijiBosne j Hercegovine, 241-
-242.
ARHEOLOKILEKSIKONBOSNEIHERCEGOVINETOMll, ARHEOLOKA
NALAZITA REGIJA 1-13, SARAJEVO 1988., str. 1-206+Thl. 1-14
75. Redakcioni odbor: Predgovor.5.
76. Regija l,9-27 [optine: Velika Kladua,Cazin, iBosanska Krupa]
- Regija l :Opti popis nalazita, 9-10.
- Regija l: Popis nal azitaprais torijskogdoba, 10-1 l.
- Regij a I. Popis nalazita iz doba rimske vladavine, 11-12.
- Regija l: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 12-13.
- Regija l. Nalazita, 14-27.
77. Regija 2,31-39 [optine:Bosanski Novi, BosanskaDubicai Pr ijedor)
- Regija 2: Opti popi s nalazita, 31.
- Regija 2: Popis nalazita praistorijskogdoba, 32.
- Regija 2:Popis nalazita izdobarimske vladavine, 32.
- Regija 2. Popi s nalazita iz srednjeg vijeka,33 .
- Regija 2: Nalazi ta, 34-39.
78. Regija3,43-55 [optine: BosanskaGradika, Srbac,Laktai iPrnjavor)
- Regija 3: Opti popis nalazi ta, 43-44.
- Regij a 3: POPIS nalazi ta praistorijskogdoba, 44-45.
- Regija3: Popi s nalazita izdobarimske vladavine, 45.
- Regij a 3: Popis nalazitaiz srednjeg vijeka, 45-46.
- Regija 3. Nalazi ta,47-5S.
79. Regija4,59-69 [optine: Bosanski Brod ,Der venta iDoboj]
- Regija 4: Opti popis nalazi ta,59-60.
- Regija4: Popisnalazita praistorij skogdoba, 60.
- Regija4: Popis nal azita izdoba rimske vladavine, 60.
5: Opti popis
5:
5:
5:
5:
PREGLED ARHEOLOKIH RADOVA UIZDANJIMAZEMAUSKOG MUZEJA... 409
4: nalazita iz
Regija Nalazita, 62-69.
60-61.
80. Odak, Bosanski i
73.
nalazita praistorijskogdoba, 74,
nalazita iz doba rimske vladavine,74,
74-75,
8
6: Popisnalazitapraistorijskogdoba, 84-85.
6: nalazitaizdobarimske vladavine, 85,
vijeka, 86-87,
88-99,
Lukavac,
popis 103,
nalazitapraistorijskog
nalazitaizdobarimske
105-109.
104.
83.
8
Regija 8: Popisnalazita praistorijskog 114.
84.
8. Popis nalazita iz dobarimske vladavine, 114,
8: lIS.
8:
Skender-Vakufi Kotor
Regija9: nalazita 126.
85,
9: Popisnalazita iz dobarimskevladavine, l26,
9: Popis nalazita iz 127.
9: Nalazita, 128-133.
Sanski i Mrkonj
nalazita, 137-138.
nalazitaiz
lO: Nalazita, 15 I.
410
ANDREA DAUTOVIC. OLGA LALEVIC
86. Regija II. 155-166 [optine: Bosanski Petrovac.Titov DrvariBosanskoGrahovo)
- Regija ll:Opti popis nalazi ta. 155-156.
- Regija ll:Popis nalazita prai storijskog doba. 156-157.
- Regija Il: Popisnalazita izdobarimske vladavine, 157-158.
- Regija ll:Popis nalazita iz srednjegvijeka. 158.
- Regija ll:Nalazita, 159-166.
87. Regija 12.169-187 [optine: ipovo, Jajce, Donji Vakuf. Bugojno iGornji Vakuf]
- Regija 12: Opti popis nalazi ta, 169-171.
- Regija 12: Popis nalazita praistorijskogdoba. 171.
- Regija 12:Popis nalazita iz doba rimske vladavine. 172.
- Regija 12: Popis nalazita izsrednjeg vijeka. 172-173.
- Regij a 12: Nalazita. 174-187.
88. Regija 13, 191-206 [optine: Travnik,Zenica. Pucarevo,Vitez i
- Regij a 13: Opti popis nalazi ta. 191-192.
- Regija 13 :Popis nalazi ta praistorijskogdoba. 192-193.
- Regija 13:Popis nalazi ta iz dobarimske vladavine, 193.
- Regija 13: Popis nalazita iz srednjeg vijeka. 193-194.
- Regija 13: Nalazita. 195-206.
ARHEOLOKI LEKSIKON BOSNE I HERCEGOVINE TOM III ARHEOLOKA
NALAZITA REGIJA 14-25, SARAJEVO, 1988. ,str. 338+Tbl. 1-14
89. Redakeioni odbor: Predgovor, 5.
90. Regija 14. 9-28 [optine: Kakanj ,Vare, Visoko. Breza. Fojnica, Ki seljak, Kreevo]
- Regija 14:Opti popis nalazita.9-10.
- Regija 14:Popisnalazitapraistorijskogdoba. ll.
- Regija 14: Popis nalazi ta iz doba rimske vladavine. 11-12.
- Regija 14: Popis nalazi ta iz srednj eg vijeka, 12-13.
- Regij a 14: Nalazita. 14-28.
91. Regija 15. 31-58 [optine: [Jija, Sarajevo-Centar, Sarajevo-Stari Grad,
Sarajevo-Novi Grad,Novo Sarajevo, Ilida,Pale,Trnovo]
- Regija 15: Opti popis nalazi ta. 31-34.
- Regija 15: Popis nal azita praistorijskogdoba.34.
- Regija 15 :Popis nalazita izdobarimske vladavine. 35.
- Regija 15: Popis nalazita iz srednjeg vijeka. 35-38.
- Regija 15: Nalazita.39-58.
92. Regija 16, 61-82 [optine: Olovo,Kladanj, Vlasenica,Han-Pijesak, Bratu-
nac. Srebrenica]
- Regija 16:Opti popis nalazita,61-63.
- Regija 16: Popis nalazita praistorij skog doba. 63-64.
PREGLED ARHEOLOKIH RADOVA UIZDANJIMA ZEMAUSKOGMUZEJA... 411
- Regija 16: Popis nalazita iz doba rimske vladavine,64.
- Regija 16: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 64-66.
- Regija 16: Nalazita, 67-82.
93. Regija 17, 85-109 [optine: Rogatica, Rudo, Sokolac, Viegrad]
- Regija 17: Opti popis nalazita, 85-87.
- Regija 17: Popis nalazitapraistorijskogdoba, 87-88.
- Regija 17: Popis nalazita iz dobarimske vladavine, 89.
- Regija 17: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 89-90.
- Regija 17: Nalazita, 91-109.
94. Regija 18, 113-132 [optine: Gorade,Kalinovik]
- Regija 18: Opti popis nalazita, l13-1 15.
- Regija J8: Popis nalazitapraistorijskogdoba, 115-116.
- Regija 18: Popis nalazita iz doba rimske vladavine, 116.
- Regija 18: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 116-118.
- Regija 18: Nalazita, 119-132.
95. Regija 19, 135-154 [optine: Nevesinje, Gacko]
- Regija 19: Opti popis nalazita, 135-137.
- Regija 19: Popis nalazita praistorijskogdoba, 137-138.
- Regija 19: Popis nalazita iz dobarimske vladavine, 138.
- Regija 19: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 138-140.
- Regija 19: Nalazita, 141-154.
96. Regija 20, 157-197 [optine: Ljubinje, Stolac,Trebinje]
- Regija20: Opti popis nalazita, 157-161.
- Regija20: Popis nalazita praistorijskogdoba, 161- I64.
- Regija 20: Popis nalazita iz dobarimske vladavine, ]64.
- Regija 20: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 165- I67.
- Regija20: Nalazita, 168-197.
97. Regija21,201-226[optine: Prozor,Jablanica, Konjic]
- Regija21: Opti popis nalazita, 201-203.
- Regija21: Popis nalazita praistorijskogdoba, 203-204.
- Regija 21: Popis nalazita iz dobarimske vladavine,204-205.
- Regija21: Popis nalazita izsrednjegvijeka, 205-207.
- Regija21: Nalazita, 208-226.
98. Regija22,229-250[optine: Livno]
- Regija22: Opti popis nalazita, 229-231.
- Regija22: Popis nalazita praistorijskogdoba, 231-232.
- Regija 22: Popis nalazita iz dobarimskevladavine, 232.
- Regija22: Popis nalazita iz srednjegvijeka, 233-234.
- Regija 22: Nalazita, 235-250.
412
ANDREA OLGA
99. Regija23,253-279 [optine Duvno,Posuje]
- Regija23: Opti popis nalazita, 253-255.
- Regija 23: Popis nalazita praistorijskogdoba, 256-257.
- Regija23: Popis nalazi ta iz dobarimske vladavine,257-258,
- Regija 23: Popis nalazitaiz srednjegvijeka, 258-259,
- Regija23 :Nalazita,260-279,
100. Regija24,283-309 [optine:Litica, Mostar,
- Regija 24: Opti popis nalazita, 283-286,
- Regija 24: Popis nalazita praistorijskogdoba, 286-287.
- Regija 24: Popis nalazita iz dobarimske vladavine ,287-288.
- Regija 24: Popis nalazita izsrednjegvueka, 288-289,
- Regua24: Nalazi ta, 290-309,
101. Regija25,313-338 [optine: Grude, Ljubuki, Neum]
- Regija 25: Opti popis nalazita, 313-315,
Regija25: Popis nalazitapraistorijskogdoba, 315-317,
Regija25: Popi s nalazitaiz doba rimske vladavine, 317-3 18.
Regija 25:Popis nalazita iz srednjegvijeka, 318-319
Regija25:Nalazita, 320-338.
ARHEOLOKI LEKSIKON BOSNE I HERCEGOVINE - ARHEOLOKA
KARTA, MAPA J, SARAJEVO, J988,
102, Arheoloke karte regija 1-7, 21 karta [I:100000]
- Regija I - optine:VelikaKladua, Cazin, Bosanska Krupa,
- Regija 2 - optine:Bosanski Novi, BosanskaDubica, PrijedoL
- Regija3 - optine:BosanskaGradika, Srbac,Laktai, Prnjavo]"'
- Regija4 - optine Bosanski Brod, Derventa, Doboj.
- Regija5 - optine:Odak, Bosanski amac, Oraje,
- Regija6 - optine: Bijeljina, Lopare, Uglj evik, Zvornik.
- Regij a7- optine: Srebrenik,Lukavac,Tuzla, ivinice,Kalesija,
ARHEOLOKI LEKSIKON BOSNE I HERCEGOVINE - ARHEOLOKA
KARTA, MAPA 2, SARAJEVO, 1988,
103. Arheoloke karte regija 8-13, 18 karata [1:100000]
- Regija 8- optine Teanj, Maglaj,
- Regija9 - optine: Banjaluka, Skender-Vakuf, Kotor-Varo,
- Regija 10- optine: Sanski Most,
- Regija l l - optine: Bosanski Petrovac,TitovDrvar, BosanskoGrahovo,
- Regij a 12- optine: ipovo, Jajce,DonjiVakuf, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf.
- Regija 13 - optine: Travnik,Zenica, Pucarevo, Vitez,
PREGLED ARHEOLOKIH RADOVA UIZDANJIMA ZEMAUSKOG MUZEJA... 413
ARHEOLOKILEKSIKONBOSNEIHERCEGOVINE- ARHEOLOKA
KARTA, MAPA 3, SARAJEVO, 1988.
104. Arheoloke karte regija 14-19, 18 karata [l:100000)
- Regija 14 - optine: Kakanj, Vare, Visoko, Breza, Fojnica, Kiseljak, Kreevo.
- Regija J5- optine: llija, Sarajevo-Centar,Sarajevo-Stari Grad, Sarajevo-
-Novi Grad,Novo Sarajevo, Ilida, Pale,Trnovo.
- Regija 16 - optine: Olovo, Kladanj, Vlasenica, Han Pijesak, Bratunac,
Srebrenica.
- Regija 17 - optine: Sokolac,Rogatica, Viegrad,Rudo.
- Regija 18 - optine: Kalinovik, Gorade,
- Regija 19 - optine: Nevesinje, Gacko.
ARHEOLOKILEKSIKONBOSNEIHERCEGOVINE- ARHEOLOKA
KARTA, MAPA 4, SARAJEVO, 1988.
105. Arheoloke karte regija20-25,18 karata[l: 100 000)
- Regija 20- optine: Stolac, Ljubinje, Trebinje.
- Regija 21 - optine: Prozor,Konjic, Jablanica.
- Regija22- optine: Livno.
- Regija23 - optine: Duvno, Posuje.
- Regija 24 - optine: Litica, Mostar,
- Regija25 - optine: Grude, Ljubuki, Neum.
106. Borivoj: Pod kod Bugojna. Naselje bronzanog i eljeznog doba u centralnoj
Bosni. Sveska 1:Rano bronzanodoba. / Pod bei Bugojno. EineSiedlungder Bronze-
und Eisenzeitin Zentralbosnien.Beft l: DieFrUhbronzezeit, Sarajevo, 1991., str. 99.
414
ANDREA DAUTOVIC,OLGA LALEVIC
AUTORSKOKAZALd
/ Inde/i/, Pavao 71
Bakadio',Kemal42
Basler, 62
Benac, AlOJZ22,25,60
BOJcmovski, Ivo 68
Bokan, DobrI/a 73,74
Cambi, Nenad54
Momlr27
Covi,; BorivOJ 3, 18,59,65,66,106
Cremonik, Jl7na 10, 31
Dimitrijevi/,Branka J4
Fekea. Lidija 13,23,35, 38, 43,48, SO
iVJm;gita44, 52
Glavaj" Tihomir12,24,37
Imamovio',Enver39, 47
Kilian, KIatIs 53
Kosonl, MZ/ica 6, 19, 28, 29
Ku;tlndi,; Zl!ka4, 16
Mari,; ZdravkoSl,SS
Marijem,Boko7,8,9
Marijanovi,; Brunislav 17, 58, 63,64, 67
Ivana 20,32
Nada2, 21, 57,70
PetarS
Pafkvalin, Veljko 1,26,30,40,41,45,46,69
Perila, Darko ll , 36
Popovil',Marko56
Skegro, Ante33
Mtllutin 34
Whallon, Robert lS, 38
.\ pored imenaautora se nalaze brojevi bibli ografskih jedinica
UDK012 P.
Mr. Esad
BIBLIOGRAFIJARADOVADr. PAVLA
(1920. - 1985.)
(Povodom80-godinjice i 15-godinjice smrti)-
POSEBNA IZDA1\J]A
I.
2.
3.
4.
Srednjovjekovni iz Bosne i Hercegovine. Djela ANU BiH 38, Odjeljenje
drutvenih nauka23, Sarajevo, 1970., 126+ XXXIItablesa61 snimkom, lat.
Bobovac i KraUeva Sutjeska, stolna mjesta bosans kih vladara u XIV i XV
VeselinMaslea, BibliotekaKulturno Saraj evo, 1973., 271, lat.
Historijski spomenici Konjicaiokoline I. Konjic, 1975.,324, lal.
Studijeo organizaciji srednjovjekovne Bosne. Svjetlost, Sara-
jevo, 1982.,242, lat.
" Oivotu idjelu Pavla osnovnepodatke pruaju: P., Biografija Ibibliografija objav-
Ijenib radova dr. Pave (34 jedinice) , U: Srednj ovjekovna Bosna i evropska kultura, Ra-
dovi MuzejagradaZeniceIll, Zenica, 1973.,505-506; Borivoj, Pavao, Enciklope-
dija Jugoslavije l, 2. izdanje, Jugoslavenski leksikografskizavod,Zagreb 1980. , 147;
Pavao, Hrvatski biografski leksikon, I, Jugoslavenski leksikografski
zavod, Zagreb, 1983., 159; Badak Edhem, Umro dr. Pavao XLlI113339,
Sarajevo,09.VIII 1985.,6; Borivoj, Dr. Pavao Oslobodenje XLJII13352, Sarajevo,
22.VlII 1985.,5; Marijan, ln memoriam - Dr. Pavao Tribunia9, Trebinje, 1985.,
78; Borivoj,Pavao 1920.-1985., Glasnik Zemaljskog muzeja(Arheologija)40/41,
Sarajevo, 1985.-1986., 7-9; Glava Tihomir, Izbor IZ bibliografije radova dr. Pavla
(54jedinice), GZM 40/41, Sarajevo, 1985.-1986., 10-12; Mirko, In memoriam - dr. Pavao
Historij skizbornik39, Zagreb, 1986. ,364-365; Borivoj, Pavao, Arheoloki
leksikon,TomI, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1988., 53; Brunislav, Pavo Na-
predak. Kalendarza 1991 .,Sarajevo, 1990. , J69- J 70; Redakcija, Pavao, Enciklopedija hrvat-
ske umjetnosti I, Leksikografski zavod "Miroslav Krlea", Zagreb, J995., 9; ". Pavao,
Hrvatski leksikon l, Naklada Leksikon i Leksikografski zavod "Miroslav Krlea". Zagreb, 1996.,
18; Rade, Pavao, Enciklopedija srpske istoriografije(priredili Sima i
Rade), Beograd, 1997.,262-263;". Pavao, "Suradnici Hrvat ske misli", Hrvatska
misao 6, Sarajevo, 1998., 223; ". Pavao, Hrvatskaenciklopedija l, Leksikografski zavod
" Miroslav Krlea", Zagreb, 1999., 248; ." Dr. Pavao kod KOlIJica, 29.2.1920. -
Sarajevo, 7.8.1985.), Srednjovjekovne humske upe, ZIRAL, Knjiga 101 , Biblioteka
Knjiga3, Mostar, 1999., 269-270.
416 ESADKURTOVlC
s. (s Marijan iTomislav Srednjovjekovne humske upe. ZlRAL,Knji-
ga 101, Biblioteka Knjiga 3, Mostar, 1999.,297, lat.
CLA1\'C1. RASPRA VE, IZVjEs'TAjI, BILJE.5'KE, PFJK4Z1 I OSVRTI
1956.
6. Zat ita spomenika kulture i narodni odbori . Nae starine (dalje: NS) III. Sarajevo,
1956.,217-220,lat.
7. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu. Nova serija, sveska IX, Sarajevo. 1954.
Arheologija, 324; Istorija ietnografija, 262; NS III. Sarajevo, 1956.,327-328, lal.
8. Prethistorij ske gradine udolini Neretvice. Glasnik Zemaljskog muzeja ns A (dalje:
GZM) XI. Sarajevo, 1956.,253-258, lat.
1957.
9. Srednjovjekovna kultna mjesta udolini Konjica.GZMn.s. A, XlI ,Sarajevo, 1957.,
185-199, lat.
10. Tragovi prethislorijskih kultura uokolini Konjica. GZM n.s. A, XII, Sarajevo, 1957.,
277-283,I.at.
ll. Turski put od Ivan-planinedo Porima. NS IV,Sarajevo. 1957.. 169- I78, lal.
12. Muzeji, Muzeoloko-konzervatorski br. 9, Zagreb, 1954. ,255, NS IV, Sa-
rajevo, 1957,320-321, lat.
1958.
13. Srednjovjekovni gradovi uNeretvi. GZM n.s. A, XIII , Sarajevo, 1958 , 179-231,
1 al.
1959.
14. Slavenska keramika sa Crkvine uNerezima kod GZM n.s. A, XIV, Sara-
jevo, 1959., l75-178 +2table, lat.
15. Dva srednjovjekovna nalaza iz kod Konjica. GZM nsA, XIV, Sarajevo,
1959.,203-215 +4table,lat.
16. Iskopavanja na srednjovjekovnom gradu Bobovcu. Arheolokipregled (dalje: AP) l,
Beograd, 1959.,
17. Srednjovekovna nekropola u kod Bugojna. AP l, Beograd, 1959. , 163-
-165.,
1961.
18. Bobovac - srednjovekovnigrad. AP 3, Beograd, 1961.,147-152,
19. Revizija Kulinove GZM n.s. A, XV-XVI. Sarajevo, 1961.,287-
-308, lal.
20. Nova nalazita iz rimskog doba uNeretvi. GZM n.s. XV-XVI, Sarajevo, 1961 ,
33]-335,lat.
417
BIBLIOGRAFIJA RADOVA Dr. PAVLA
1962.
21. Izvjetaj o probnom iskopavanju na srednjovjekovnom gradu GZM n.s. A,
XVII, Sarajevo, 1962., 159-164 + l tabla, lat.
22. Grobovi bosanskih kraljeva u kod Visokog. GZM n.s. A, XVII, Sa-
rajevo, 1962., 165-171 + l tabla, lat.
23. MamuzatrebinjskogupanaGrda. GZM n.s. A, XVII, Sarajevo. 1962., 173-175, lat.
1963.
24. Trgovite, varo i grad u srednjovjekovnoj Bosni (Prilog tipologiji naselja). GZM
n.s. A, XVIII, Sarajevo, 1963., 179-194, lat.
25. Arheoloka ispitivanja. U: Lepenica - priroda, stanovnitvo, privreda i zdravlje, PO-
sebna izdanja drutva Bosne i Hercegovine 3, Sarajevo, 1963., 173-191,
lat., i u: Studije o organizaciji srednjovjekovne Bosne, Svjetlost,
Sarajevo, 1982., (dalje: Studijeo organizaciji ...),50-73, lat.
26. Tragovi predslavenskih kultura u Hercegovini. Rad IX kongresa Saveza folklorista
JugoslavijeuMostaru iTrebinju 1962., Sarajevo, 1963.,17-22,lat.
27. Srednjovjekovnaitnajamau Jajcu. Zbornikkrajikih muzeja(dalje: ZKM) 2, Banja
Luka, 1963.-1964.,38-39,lat.
28. Jedna etapa u izgradnji srednjovjekovnog Jajca. ZKM 2, BanjaLuka, 1963.-1964.,
50-53, lat.
1964.
29. Nekapitanjabosanskeheraldike. GZM n.s. A, XIX, Sarajevo, 1964., 157-172, lat.
30. Bobovac, - Vare - srednjovekovni grad. AP 6, Beograd,
1964., 125-128,
31. KraljevaSutjeska, Kakanj - srednjovekovni kraljevski dvor. AP 6, Beograd, 1964.,
134-136,
1965.
32. humskog kneza Miroslava. GZM n.s. A, XX, Sarajevo, 1965.,277-280, lat.
33. Blagaj - srednjovekovnigrad. AP7, Beograd, 1965.,178-180,
1966.
34. Doba srednjovjekovne bosanske drave. U: "Kulturna istorija Bosne iHercegovine
od najstarijih vremena do turske vladavine", Veselin Maslea, Sarajevo,
1966.,405-536, lat.
35. Potoci,Mostar- srednjovekovni grob. AP 8, Beograd, 1966., 165-166,
36. U muzejskoj vitrini (Povelja bosanskogkralja Dabie iz 1395. godine nalazi se u
britanskommuzejuuLondonu). Sarajevo,26. XII 1966.,4., lat.
1967.
37. Bobovac- srednjovekovni grad. AP9, Beograd, 1967., 155-156,
38. Sutjeska, Kakanj - srednjovekovne inaselja. AP9, Beograd, 1967.,
156-157,
418
ESAD
1969.
39. Dvori iGrgurevo,Kraljeva Sutjeska. Kakanj - srednjovekovni dvor. AP 11 ,Beograd.
1969.,227-228,
40. BajamontaTiepola.GZM n.s. A. XXIV, Sarajevo, 1969., 171-175, lat.
41. Olovni duda Michaela Stena (1400-1413). GZM n.s. A, XXIV,
Sarajevo, 1969 , 177-179, lat.
42. Povelja bosanskog kralja Stjepana Dabi e u britanskom muzeju. Radovi ANU BiH
35, Odjeljenjedrutvenih nauka 12, Sarajevo. 1969 ,285-288, lat.
1970.
43. Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku. GZM n.s. A.
XXV, Sarajevo, 1970., 199-212, lat.
1971.
44. Stara bosanska upa ili GZM n.s. A, XXVI, Sarajevo. 197J.,
337-346, lat., iuStudije o organizaciji ...,74-84, lat.
45. Originalni dijelovi dvaju bosanskih povelj a u falsifikatima Ivana Tomka
GZM n.s. A,XXVI. Sarajevo. 1971.,337-346,lat.
1972.
46. II sigillodi Baiamonte Tiepolo. Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-
-Hel'zegowini schen Landesmuseums, Heft A, Arehaologie (dalje. Wissenschaftliche
Mitteilungen...), Band II ,Sarajevo, 1972.,221 -225.
47. 1\ sigiIlo piombo del doge di Venezia Michaele Steno (dal 1400 al 1413) Wissen-
schaftliche Mit\eilungen .... Band II. Sarajevo, 1972.,227-229.
48. Serijal od 37 bilj ekiudnevnom listu pod okvirnim naslovom. Srednjo-
vjekovna knjievnost na tlu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 14.VI-
- 03. VIII 1972.
1973.
49. Bosanska kraljica Doroteja GOljanska. GZM n.s. A, XXVII-XXVIII, Sarajevo,
J973 ,377-395,Jat.
50. Pogled na graditeljstvo XIV iXV vijeka. U. Srednjovjekovna Bosna i
evropska kultura, RadoviIII ,Zenica, 1973. ,20l-206, lat.
5I. Ruevine srednjovjekovne crkve u kod Vranduka. U. Srednjovjekovna
Bosna ievropska kultura, Radovi III, Zenica, 1973 ,453-469, lat.
52. Biografija ihihliografijaohjavljenih radovadr. Pave U: Srednjovjekovna
Bosna ievropska kultura, Radovi III, Zenica, 1973. , 505-506, lat.
53. Glavne etape razvoja kulturnog ivota usrednjovjekovnoj Bosni. U. Radio Sarajevo
program (dalje. Radio) 1I13, Sarajevo. 1973.,265-277, lat.
54. Svjedoci ubosanskim poveljama. Odjek26/14, Sarajevo, 1973 ,21, Jat.
419
BIBLIOGRAFIJ ARADOVA Dr. PAVLA
1974.
55. Hronike irodoslovi. u: knjievna hrestomatija J. Starija knji-
evnost, Zavod za izdavanjeudbenika,Sarajevo, 1974. ,69-100, lat.
56. Skulpturavladarskih dvorovau srednjovjekovnoj Bosni .Radio IIV6, Sarajevo, 1974.,
369-377, lat.
1975.
57. Zanimljivi primjerci srednjovjekovnogoruja iz okoline Tribunia 6, Trebinj e.
1975.,73-81,lat.
58. Grbovi hercega Stjepana na kruni jedne cisterne u Dubrov-
niku. Tribunia l,Trebinje, 1975.,83-90,lat.
59. Un aperc;u de la typologie du verre medieval enBosnieeten Her zegovine. U: Sred-
njovekovno staklo na Balkanu (V-XV vek), SANU, Posebna izdanja Balkanolokog
instituta3,Beograd, 1975., 167-177,(nafrancuskom).
60. Periodes dans l'histoire culturelle de la Bosnie et Herzegovine au Moyen age.
Wissenschaftli che Mitteilungen .. .,Band V, Sarajevo, 1975.,271-287.
1976.
61. Barones regni idravno srednjovjekovne Bosne. Prilozi XI-XIJ/II-12, Sara-
jevo, 1975.-1976.,29-48,
62. Srednjovjekovnaupa - i postanakMostara. GZM n.s.A,XXIX,
Sarajevo, 1976. ,259-279, lat. , i u : Studije o organizaciji
117-141, lat. , iu: Srednjovjekovne humske upe, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka
Knjiga 3, Mostar, 1999., (dalje: Srednjovjekovne humske upe...,), 161-
-187.
63. Postojbinai rod Divoa Slovo25-26, Zagreb, 1976., 231-239,lat.
64. Rukopisi studije o srednjovjekovnoj diplomatici i sigilografUi iz zaostavtine prof.
dr. Gregora U: Gregor Studije za srednjovj ekovnu diplo-
matiku i sigilografiju junih Slavena, ANU BiH 22, Odjeljenje drutvenih
nauka 18, Sarajevo, 1976. ,7- 14, lat.
1977.
65. Ubikacija oblasti i organi zacija bosanskog Po-
drinja u srednjem vijeku. GZM n.s. A, XXX-XXXI (1975.-1976.) , Sarajevo,
1977. , 243-268, lat., i u : Studije o organizaciji ..., 173-
-204,lat.
66. O usorskim voj vodama i statusu Usore usrednjemvijeku. Pril ozi XIII!I3,
Sarajevo, 1977., 17-45, lat., i u : Studije o organizaciji ...,
142-172, lat.
67. Srednjovjekovna upa Kamenica ili Krivaja. GZM n.s . A, XXXIII (1977.), Sara-
jevo, 1978.,331-343, lat., iu :Studijeo organizaciji ...,205-
-220, lat.
420
ESAD KURTOVIC
1978.
68. Panorame Bosne: Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provin-
ciji Dalmaciji. Izdanje ANU BiH, Djela, knjiga XLII - Centar za balkanoloka is-
piti vanja, knj. 2. Sarajevo 1974,1-277, sa V karata iV tabli ilustracija, Odjek3111.
Saraje vo, 1978. 10, lat.
69. Bobovac i Kraljeva Sutjeska (Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV vijeku).
XXXVlI10746, Sarajevo. 06.V 1978, 10,lat.
1979.
70. Funkcija u srednjovjekovnoj bosanskoj dravi. Most 6, Sarajevo, 1979,95-
98. lat.
71. Der urbanistische Komplexdes mittelalterlichen Visoki in Bosnien. Balcanoslavica
8. Prilep. 1979. , 101-114.
72. Kapitalno djelo: Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bo-
sanske drave. Veselin Mas lea, Sarajevo. 1978., Odjek 3211, Sarajevo, 1979.. 8.
32, lal.
73. Dorolhee Gorjanska, reine de Bosnie, Wissenschaftliche Mitteilungen ... ,Band VI,
Sarajevo, 1979.,289-308.
1980.
74 . Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima kod Viso-
kog. GZMn.s. A,XXXIV (1979.), Sarajevo, 1980. , 183-247, lat.
75. Predgovor u: Vego, Marko, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Svjet-
los t,Sarajevo, 1980,5-7, lat.
76. EnciklopedijaJugoslavije(dalje: EJ) l, 2. izdanje, Zagreb, 1980.,297.
lal.
1981.
77. i Blagaj, centar Humske zemlje u srednjem vijeku. Hercegovina I ,
Mostar , 1981.,41-72, lat., iu: Srednjovjekovnehumske upe ...,223-254, lat.
1982.
78. Srednjovjekovna upa Primorje u Humskoj zemlji. Tribunia 6, Trebinj e, 1982.,27-
40, lat. , iu: Srednjovjekovnehumskeupe ..., 13-25, lat.
79. - humska i bosanska vlastela. Hercegovina 2,
Mostar, 1982.,79-90, lat.
80. Blagaj (Historija) (6), Bobovac (17), Bojanovski, Ivo (38), EJ II. 2. izdanj e, Zagreb
1982., lat.
1983.
81. Srednjovjekovna upa Popovo. Tribunia 7, Trebinje, 1983.,6 1-79. lat. , I u: Sred-
nJovjekovne humske upe ... ,27-45, lat.
421
Grb
EJ
BIBLIOGRAFIJA RADOVA Dr. PAVLA
82, Srednjovjekovnahumskaupa 3, Mostar, 1983, iu:
humske
83, Bosanska kraljica almanah Matice Bosne
(dalje lAMI 1983., 130-1 lal,
84. Poveljakralja Dabie ivelikaki rod Hlivljana. GZM n.s, A, XXXVIII,
l 133-143, lal,
8S, Marginalijeo Bosni, GZM n,s,
A, XXXVIII, 145-152, lal,
rudarstvai u
1984.
86. Doba srednjovjekovne bosanske drave. U: Kulturna Bosne i
od najstarijih vremena do ovih pod osmansku vlast, Veselin Maslea,
U: Visoko iokolina krozhistoriju 1, Visoko,
9-1 I,lal,
88. Doba stare bosanske drave. U: Visoko i okolina kroz 1,
IOJ-309, lal,
89,
90, 143-145, lat,
91. ), EJ III,
1984., lal.
1985.
92, je - nemar se nesvakidanji arheoloki lo-
kaliteti u Vranjevu Seju kod Neuma nakon mukotrpnog po-
novo XLHl13143, 23, I 1985" KUN VIl1189, 8.
lat.
93. Tko bi biti Brel i Krsmir sa 100. na Humcu
(18841 I J65- 168, lat.
Mozaici i zidno slikarstvo
dobau Bosni i Veselin Sarajevo, 1984" Odjek3812, Sarajevo,
22, lat.
94. Bljesak iz povijesnih dubina: Irma
1986.
95. Fortifikacijska (fortifikaciona) arhitektura (Bosna i
(Bosna i Hercegovina) Heraldika (Bosna i
IV 1986" lal.
1997.
96. Dobasrednjovjekovnebosanske drave (priredioGrbelja Hrvatska misao 2,
1997,,167-181, lat.
1 lat.
87.
Dalmatinca i Bosna, Radovi Instituta za povijest
lat.
Narodna o
(283), Diplomatika(Bosnaj 1-41'1'("'''''''''
422
ESAD KURTOVIC
1988.
97. Kasni srednji vijek. Bosna i Hercegovina u praistoriji, antici i srednjem vijeku.
Arheoloko-istorijski osvrt, Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine (dalje: AL
BiH) ,Tom J, Zemaljski muzej ,Sarajevo, 1988.,44-49, lat.
98. Dvor(73), Grad (81-82), Renesansa(148), Romanika (148-149) , Opti leksikograr-
ski dio,ALBiH. TomJ, ZM, Sarajevo, 1988., lat.
99. (obrada 29 arheolokih nalazita) , Arheoloka nalazita, Regije 1-13, AL BIH,
Tom ll ,ZM,Sarajevo, 1988.. lat.
100. (obrada 175 arheolokih nalazita) , Arheoloka nalazita, Regije 14-25, AL BiH.
Tom III, ZM, Sarajevo, 1988., lat.
lOJ . (s Fikret), Nekoliko priloga za upoznavanje tehnologije starog rudar-
stva i metalurgije u Bosni . U: Radovi sa simpozijumaRudarstvo i metalurgija Bosne
i Hercegovine od prahistorije do XX vijeka, Izdanja Muzeja grada Zenice,
Zenica, 1999.,221-228, lat.
1999.
102. Tragovi rudarske i metalurgijskedjelatnosti u okolini Konjica. U: Radovi sasimpo-
zijuma Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od prahistorije do XX
vij eka, IzdanjaMuzejagradaZenice,Zenica, J999., 229-237 , lat.
UDK012 E.
Mirsad A
BIBLIOGRAFIJARADOVAProf. dr. ESADA
(1915. -1967.)'
(Uz 85-godinjicu
POSEBNA IZDAN]4
I . naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Posebna izdanjaZemaljskog
muzeja, Sarajevo 1960. ,str. 118.
Prikazi ovogdjela u:
- Pakvalin, Veljko, Esad XVlJI4512, Sarajevo, 14. XII
1960.,4.
- Dragoslav, VesnikVojnog muzeja6-7, Beograd, 1962,285-287.
- Saria, Balduin,Sudost-Forschungen21,Munchen, 1962.,459.
- Alfoldy, Geza, Archaeologiai ertesito90, Budapest, 1963 , 149-150.
2. Sabranodjelo. Svjetlost, Sarajevo 1975. , str. 471.
Prikazi ovogdjela u:
- vab, Milan, Historijski zbornik31-32, Zagreb, 1978.-1979.,437-442.
oivotu idjelu Esada ... umjetnici i radnici (ProJ. dr. EJad Paa!il',
27julska nagrada), XX / 5439, Sarajevo 27.VJl 1963.,7; M. T. , Dr. Esad na
konferenciji AkademiJ'e nauka SSSR, Oslobodenje XXTl5686, Sarajevo 02. IV 1964., 5;
Franjo, Profesor EJ'ad (1915.-1967.), Jugoslovenski Istorijski V/3-4, Beograd
1966 5-8; Basler In memoriam ProJ. dr. Esad Paallc 1915. -1967., Starinar 18, Beograd
1967,251-252; Marko, Esad (1915.-1967.), Pregled 5717-8, Saraj evo 1967.. 11 0-
-113: ... In memoriam Dr. E sad Bilten Univerziteta u Sarajevu V11/24, Sarajevo J967.;
Benac Alojz. In memoriam, ProJ. dr. Esad Pai Glasnik Zemaljskog muzeja n.s. A, XX-XXI
(1966.-1967.), Sarajevo 1967 , 177-180. (na stranama 180-181: spisak va.nijih radova - 22 je-
dinice): Svetozar, Esad (In memoriam), Radovi Filozofskog fakulteta IV (1966.-
-1967.), Sarajevo 1968.,7-10; Hamdija, Esad (bibliografiJa), Radovi Filozofskog
fakulteta IV (\966.-\967.); Benac Alojz, Esad Radovi Filozofskog fakulteta IV ( 1966.-
-1967.),421-425: Midhat, Uspomeni proJ dr. Esada Odjek XXJllI13- 14, Sarajevo
1970. ,27; Benac Alojz,Predgovor, Biografija. Bibliografski podacI, u: Dr. Esad Paali,; Sabrano
djelo, Svjetlost, Sarajevo 1975.. 5-20; vab Milan, Esad Paa!il', Sabrano djelo, Svjetlost, Sarajevo
1975.str. 471,Hi storijski zbornik 31-32,Zagreb, 1978.-1979.,437-442.
424
MIRSAD
I RASPRA VE
1953.
3. Osnovni motivi rimskih osvajanja naih krajeva,Pregled 6,Sarajevo, 1953. , 479-483.
4. Metodi rimske vladavine unaim krajevima,Pregled 10,Sarajevo, 1953.,205-209.
5. Novi prilozi poznavanju rimskih cesta u Bosni i Hercegovini, GlasnikZemaljskog
muzejan.s. A,VIII, Sarajevo, 1953.,277-287+ 2 table.
6. tragovi iz okoline Bugojna i Gornjeg Vakufa, Glasnik Zemaljskog muzeja
n.s. A,VIII, Sarajevo,1953.,345-348.
7. Nekoliko podataka o osnivanju Zemaljskog muzeja u Sarajevu, "7 dana" I19 , Sara-
jevo, 16.VII 1953.,5.
1954.
8. O rudarstvu u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja n.s. A,
IX, Sarajevo, 1954 ,47-75.
9. Tragom rimske ceste od Mlinita preko Podranice do Banjaluke, Glasnik Zemalj-
skog muzeja n.s. A, IX Sarajevo, 1954. ,307-316.
10. O naseljima uzdu rimskeceste Duvno- Varvara na Rami - Gornji Vakuf
- Vitez - Zenica, Godinjak Drutva Bosne iHercegovine Vl, Sarajevo,
1954., 193-227.
ll. Upravljanje rudnicima ipoloaj rudara u Bosni za vrijeme Rimljana, Pregled 7-8,
Sarajevo, 1954.,73-79.
1955.
12. O naseljima uz mineralna vrela na Bosne, Godinjak Drutva is-
Bosne iHercegovine VII, Sarajevo, 1955.,8 1-94.
13. O nekim pitanjimarada na naoj istoriografiji, Godinjak Drutva Bosne i
HercegovineVII, Sarajevo, 1955.,219-228.
1956.
14. Rimskacesta od Polja do Banjaluke, Nae starine m, Sarajevo, 1956.,
239-244.
15. Rimski put od grada prema Banjaluci , Nae starine lIJ , Sarajevo, 1956.,
75-78.
16. Questionesde bello Dalmatico Pannonicque (a. 6-9 n. ae.) ,Godinjak Drutva isto-
Bosne iHercegovineVIII, Sarajevo, 1956.,245-300.
1957.
17. O hodolokim pitanjima II istorije (s osvrtom na nau
zemlju), Godinjak Drutva Bosne i Hercegovine IX, Sarajevo, 1957. ,
(1958.),139- 175.
]8. Rimska cesta Banjaluke i Bosanske Gradike, Nae starine IV, Sarajevo,
1957. ,63-74.
425
BIBLIOGRAFIJA RADOVA Profdr. ESADA PASALICA
1958.
19. Epigrafika (Bosna i Hercegovina) (264-265); kulturni spomenici kod
junih Slavena (Bosna i Hercegovina) (611-614), EnciklopedUa Jugoslavije III, I.
izdanje,Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1958.
1959.
20. Rimsko naselje u Ilidi kod Sarajeva(prvi prethodni izvjetaj), GlasnikZemaljskog
muzeja n.s. A, XIV,Sarajevo, 1959., 114-136+ 5 tabli .
21. Pogledi na ekonomiku u unutranjosti rimske provincije Dalmacije, Godinjak
Drutva Bosne iHercegovineX, Sarajevo, 1949.-1959.,(1959.),297-331.
22. Romische Strassen in Bosnien und der Herzegowina, Archaeologica Iugoslavica 3,
Beograd, 1959.,61-73. .
1960.
23. Ilida, Enciklopedija Jugoslavije IV, l. izdanje, Jugoslovenski leksikografski La-
vod, Zagreb, 1960.,326.
24. (s Benac, Alojz) , O problematici nae arheoloke nauke, Glasnik Zemaljskog mu-
zeja n.s. A, XV-XVI, Sarajevo, 1960.-1961., 345-354.
25. Novastranica istorije (Arheolozi su prikupili bogatu dokumentaciju o starijim is-
torUskim periodima Bosne i Hercegovine), XV1lI4516, Sarajevo,
18.XII 1960.,9.
1962.
26. (s Basler, DolinaJapre- rudarski imetalurki centri , Arheoloki pre-
gled IV, Beograd, 1962.,217-221.
1963.
27. dananjeg Sarajeva u rimsko doba, Prilozi za istorUe Sarajeva,
Muzej gradaSarajeva,Sarajevo, 1963.,33-46.
28. Die Wirtschaftsbeziehungen zwischen demHinterland derAdria und dem romischen
Limes an der Donau, JAZU - Acta et dissertationes archaeologicae - Arheoloki
radovi iraspraveIII ,Zagreb, 1963., 167-176.
29. Uloga i arheologije u naoj istorijskoj nauci, Radovi Filozofskog fakulteta u
Sarajevu I,Sarajevo, 1963.,9-37.
1964.
30. (s Basler Japra, Bosanski Novi- rudarsko naselje, Arheoloki pregled
VI, Beograd, 1964.,96-97.
1965,
31. Problemi istraivanja ilirskih i rimskih cesta u provinciji Dalmaciji, Radovi Filo-
zofskog fakulteta,Sarajevo, 1965.,243-260.
426 MIRSAD A VOle
32. onekim pitanjima rada na naoj istoriografiji ,GodinjakDrutva Bosne i
Hercegovine XVI, Sarajevo, 1965.,2 19-248.
33. Roll e und Bedeutungder rbmischen Eisenbergwerke in Westbosnien fUr den panno-
ni schen Limes. Sextus congressus internationalis limitis Romani studiorum. Landes-
museum, Bonn, 1965., 127- 130.
34. Producti onofRoman Mines and IronWorks in West Bosnia, ArchaeologiaIugosla-
vica, Beograd, 1965.,81-88.
35. In memoriam Dimitriju Sergejevskom, ANU BiH, Godinjak I, Centar za balkano-
loka ispitivanja,Sarajevo, 1965., 221-222.
1966.
36. Period rimske vladavi nedo kraja III vij eka nae ere, Kulturna istorija Bosne iHerce-
govineod naj starijih vremenado turske vladavine,Sarajevo, 1966. , 169-300.
1967.
37. Poloenie rudokopov vrimskih rudnikah na teritorii provineii Dalmacii, Akademija
nauk SSSR, Otdelenie istorii ,Moskva, 1967.,5 1-56.
38. Problemi ekonomskog razvitka u unutranjosti rimske provincij e Dalmacij e, ANU
BiH, Posebna izdanjaCentra za balkanoloka ispi ti vanj a 5(Si mpozijumo Ilirima u
doba odran 10. do 12.maja 1966.godine),Sarajevo, 1967., II1-137.
1984.
39. Period rimske vladavine do kraja III vijeka nae ere, Kulturna istorij a Bosne i Her-
cegovine od najstarijih vremena do dolaska ovih zemalja pod tursku vlast, Drugo,
dopunjeno izdanje. Sarajevo, 1984., 191-307.
BILJEKE, SAOPS'TE.NjA ,PFJK1ZJ I OSVRTI
1945.
40. Srednje kole u Sarajevu zavrile su kolsku godinu, 111187, Sarajevo,
23. IX 1945.,6.
1946.
41. to broj kadrova, IV/35, Sarajevo, OI. IX 1946.,6.
42. Potrebni su nam dobri kadrovi, IV/43, Sarajevo, 06. X 1946.,4.
43. Knjievnici i umjetnici u predizbornoj kampanji, IV/45, Sarajevo,
13. X 1946., 6.
1947.
44. Unovoj Albaniji, VII367,Sarajevo, 30. XII 1947.,4.
427
BIBLIOGRAFIJA RADOVA Prof dr. ESADA
1948.
45. sindikatau Albaniji,
46. nove Albanije na kulturno-prosvjetnom
07. II 1948.,2.
22. II 1948,5.
47. Nova Albanija na putu svestranog i
VI/44 L 26. III 1948.,5.
1949.
48. Novi nasrtaj na Indoneziju, Pregled lVII, Sarajevo, I 57-60.
49. kineskog. naroda u revolucionarnoj borbi protiv kuomintanke
Pregled IV/2,Sarajevo, 110-119.
1950.
50. Radimlja, najbogatije
Sarajevo,06. IX l
nalazite nadgrobni h u B
VIII
1951.
51. Nakaradne tvorevine u i stilu nae VIlI11586,
27. Xl 1951.,4-5.
1953.
52. antika Antiquite vivante, Glasnik
J953.,378-380.
n.s. A,
53. Arheoloki u Ateni, X/2134,
54. Savremena i ljudi, X/21
55. veliki i bogati
l 8.
4.
5-6.
1956.
56. Dr. A. Benac- D. Sergejevski- KulturnaistorijaBosne i
1955. g., Narodna prosvjeta, 175 strana, GodinjakDrutva Bosne
VIII, l 341-344.
1957.
57. Izd.-vo Akad. nauk
Drutva Bosne i
58. Oto Najra!, Istorija prevod dr. Vjekoslava Zagreb,
Kultura, 1957., str. 158 (Naslov Dr. Ouo Neurath, Antike Wirtschafs-
Drutva Bosne i IX, Sarajevo I
(1958.),301-305.
428 MIRSAD
59. Adolf Jageuteufel , Die Statthalter der romi schen Provinz Dalmatia von Augustus
bis Diokletian (izd. Oesterreichische Akadernie der Wissenschaften, Schriften der
Balkankommission - Antiquarische Abteilung XII , Wien, 1958., str. 81. ), Godi-
njak Drutva Bosne iHercegovine IX, Sarajevo, 1957. ,(1958 .), 305-310.
60. (s Benac Alojz), Zaboravljeni spomenici, XV13266, Sarajevo 10. Il
1957.,4.
1960.
61. Nova stranica istorije (Arheolozi su prikupili bogatudokumentaciju ostarim istorijskim
periodima BosneiHercegovine), XVIII4516, Sarajevo, 18.XII 1960.,9.
62. Paul Sethe,Epochen der Weltgeschichte - von Hamrnurabi bis Kolumbus, Verlag
Heinrich Scheffler, Frankfurt am Main, 1955., str. 336, Godinjak Drutva
Bosne iHercegovine XI, Sarajevo, 1960. (1 96 1.),318-323.
63. R. J. Vipper , Rim irannee kristianstvo, izd. Akad. nauk SSSR. Moskva , 1954 ,
266 str., Godinjak Drutva Bosne i Hercegovine XI, Sarajevo, 1960.
(1961.), 324-327.
1962.
64. Popratna biljeka, Struve V. V. - Kalistov P. D. , Stara 2. izdanje, Veselin
Maslea,Sarajevo, 1962.,5.
65. Popratna biljeka, A. B. Helenizam i njegova istorij ska uloga, Veselin
Maslea, Sarajevo, 1962.,5-6.
66. (s Benac,Alojz),Vsemirnaja istorija, tom I iII. Akademija nauk SSSR,Gosudar-
stvennoe izdatelstvo literaturi (Redakcija za Itom: 1. P. Francev, LM.
G. F. IIjin, S. V. Kiseljov iV.V.Struve; redakcija za II lom: S. L.
D. P. Kalistov,A. 1. Pavlovska iV. V. Struve), Moskva, Tom I, 1956., str. XXII+738;
Tom II, 1956., str. 887 sa 18 posebnih karata), Jugoslovenski istorijski 2,
Beograd , 1962. , 113-132.
67. elim dadoivim, XIX/4994, Sarajevo, 1.-2. V 1962 ,3.
1964.
68. Gimnazija i univerzitet, Pregled 54/ 9, Sarajevo, 1964., 189-197.
69. Gimnazija iuniverzitet (Pregled 9), Fragmenti iz XX1I5945 ,
Sarajevo,20. XII 1964.,9.
1965.
70. Centar za balkanoloka istraivanja pri drutvu Bosne iHercegovine, Ju-
gosIovenski istorijski IV12, Beograd, 1965., 157-159.
1966.
71. Alojz Benac, Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu,
izd. "Veselin Maslea", Sarajevo, 1964., 176 strana + 35 tablireprodukcija (Bib-
429
BIBLIOGRAFIJA RADOVA Prof dr. ESADA
lioteka Kulturno Godinjak Drutva Bosne i Hercegovine XV,
Sarajevo, 1964., (1966.), 276-281.
72. H. Dj. F. Kito, Grci, izd. Matica srpska - biblioteka Korist i razonoda, Novi Sad.
1963. , 305 strana i nekoliko tabela reprodukcija. (Naslov originala: H. D. F. Kitto,
The Greeks, ed. Penguin Books), Godinjak Drutva Bosne i Hercegovine
XV, Sarajevo, 1964., (1966.),282-286.
73. Branko Gavela, Fidija - epoha helenske umetnosti, izd. Matica srpska
(BibliotekaKorist irazonoda), Novi Sad, 1962., 142 strane + 57 tabli reprodukcija,
Godinjak Drutva Bosne i Hercegovine XV, Sarajevo, 1964., (1966.) ,
287-290.
74. kongres Jugoslavije, Jugoslovenski istorijski V /1-2, Beo-
grad 1966.,213-218.
75. ambicije XXl1ll6641,Sarajevo,27. XI 1966. ,6.
76. Nunasredstva,(AnketaOdjeka),OdjekXIX/6, Sarajevo, 1966.,6.
77. Plan potreba(AnketaOdjeka), Odjek XIX/7, Sarajevo, 1966.,6.
78. Strahodnesigurnihsredstava(AnketaOdjeka), OdjekXIX/8, Sarajevo, 1966.,5.
79. Ulaznica u prostrani dom nauke (AnketaOdjeka), OdjekXIx/9,Sarajevo, 1966.,6.
80. Prednost: broj kompetenata(AnketaOdjeka)OdjekXIx/lO,Sarajevo, 1966.,4.
1967,
81. Sadraj rada samoupravnih organa, Bilten Univerziteta u Sarajevu V][J24, Sarajevo,
1967., 3-11.
82. Uloga ipoloaj univerzitetskog nastavnika u drutvu, Bilten Univerziteta u Sarajevu
VIV24, Sarajevo, 1967., 12-27.
83. Samoupravljanje, dohodak iorganizacioneosnove Univerziteta (Materijal za disku-
siju), Bilten Univerziteta u Sarajevu VIlI24, Sarajevo, 1967., 157-161. grupe
upripremi materijala).
2
Dr. Veljko PAKVALIN
OTVARANJEOBNOVLJENESTALNEARHEOLOKEPOSTAVKE
"BOSNAIHERCEGOVINAU DOBA"
SOSVRTOMNA NJEZINESTVARAOCE
Stalna arheoloka postavka u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, kakoje definirano u naslo-
vu, od izuzetnogj e kUlturno-povijesnog ne samoza Sarajevonego iire. Njezina
obnova i otvaranje 18. ll. 1999. godineI u izlobenom prostoru odsjeka, tzv.
lapidaru, istovremeno ima obiljeje jednog vremena - nehumanog rata u
periodu 1992. i 1995. godine i tekog kulturocida kao posljedice Agresije na
Bosnu iHercegovinu, grad Sarajevo iZemaljski muzej istodobno.
Sadje, II godina nakon njezina prvog otvaranja na obljetnicu Zemalj-
skog muzeja (1988.), uz ovo drugo otvaranje (1999.), prava prigoda da se jo jednom
prisjetimotog velikogkulturnog ipovijesnog odjek bioirok, te da se na
poseban osvrnemo na generaciju arheologa koji su arheologiju u
BiH2 Tageneracijaarheologa- autoraove izlobe iz vie razloga nesumnjivojezaslui-
la istaknuto mjesto u naoj kulturi iznanosti
3
U Zemaljskom muzeju, od njegovog osnutka do jubilarne IOO-te godinjice i
nog otvaranja spomenute izlobe, radilajeplejada arheologa koju su grubo uzevi
njavale tri generacije. Prva generacijadjelovalajeod osnivanjaMuzejadokrajaI svjetskog
rata. Druga generacija djelovalaje uglavnom I i II svjetskog rata i
Obnovljena izloba je otvorena prilikom kulturne manifestaeve "Dani europskog
Obnovuje linansiralo Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture isporta te Kantonal-
no ministarstvo kulture isporta. ToJe druga obnovljena stalna arheoloka postavka. Prva obnov-
Uena arheoloka postavka "Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku" otvorenaje 16. X 1997. uz
finansijsku Federalnog ministarstva za obrazovanje,nauku, kulturu isport.
Uz obnovljeno otvaranje izlobe drimo daje bilo potrebno ukratko neto io njenim stva-
raocima,jersu oni, na razne eksponate, krozsto godinarada ustvari ,najza-
sluniji za nastanakove izlobe. Onjimauovom kontekstu majogovori iSpomenica stogodinjice
rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, J888.-/988., Sarajevo, 1988., 33 (Dalje "Spome-
nica" iN. 1988.. 119, A. 1988,234id.
A. 1988.. 7-34: Poglavlje "Prva generacija Zemaljskog muzeja": Y.
Palavestra 1988.,35-39; N. 1988. , 39-43; B. 1988.,48-52; Y. Pakvalin 1988 ,
52-56. Poglavlje: djelatnost Zemaljskog muzeja 1888-1988", B. 1988., 74-95;
Y. Pakvalin 1988.,96-118, N. 1988., 119-136. Uovim pogl avljima se moe poje-
osvrtana arheologe,ali su ostale zanemarene njihove zasluge za ovu izlobu.
431
4
OTV ARANJE OBNOVUENE STALNE ARHEOLOKE POSTAVKE .
nekoliko godina poslije. generacija se formirala poslije II rata i djelovala
je sve do 1988. godine. Sve su one u ili manjem omjeru doprinijele postavljanju
iz[obe
4
njima ima i Muzeja - jedne od najstarijih znanstvenih institucija u
BiH
5
Oni su davne 1888. stvarati, razvijati i Zemaljski muzej tako
da je on mogao naslali istaknuta znanstvena ustanova.
6
SI. l - Otvaranje obnovljene stalne arheoloke postavke "Bosna i Hercegovina u doba".
Izlobu je otvorio uz federalnog ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta prof. dr. Fahrudina
i direktora Zemaljskog muzeja BiH prof. dr. autor izlobe dr.
Veljko Pakvalin, savjetnik (u penziji) Zemaljskog muzeja BiH sa osvrtom na izlobu.
Stoga ovaj tekst tim vrijednim arheologije koji su
radili u ovim krajevima. njihovog minulog rada i na zahvalni spomen
upravo je ova stalna arheoloka postavka (sl. 2.).
Ovdje se radi o osvrtu na arheologe koji su bili nosioci ove izlobe, poto u tom smislu nije biJo za-
paenijeg osvrta. Vidi poglavlje "Prva generacija Zemaljskog muzeja" u Spomenici, 35-119.
j A. 1988., 7-35.
fi A. 1988., 7-35; V. Pakvalin ]988., 118-119.
432
VEUKO PAKVAUN
Uz stariju, prisjetit se i generacije arheologa koja je nastavila istim pu-
tem djelovati dalje Muzej, u znanstvenom i kulturnom pogledu, sadrajno
istodobno izlobu i rimsku kulturnu povijest BiH.
Na ovom mjestu potrebno je u to crtama dati prikaz tematske strukture
ke postavke i njezin kUlturno-povijesni sadraj s obzirom na tematski izlaganja,
koji se po mnogo razlikuje od svih prethodnih arheolokih izlobi , a njih
nije bilo mnogo.
7
Najprije, ova izloba postavljena je na muzeoloki suvremeniji
Maksimalno iskoriteni, izabrani arheoloki eksponati su integrirano ukomponirani u te-
matsku strukturu postavke kako bi posjetiocima na muzeoloki suvremen uz druga
muzeoloko-pedagoka pomagala kao to su fotosi-slike, crtei i planovi objekata i naselja
(villa rustica, logora) itd., bila predstavljena na najbolji
kulturna povijest ovih prostora, sabrana poput sinteze u izlobenoj postavci na jednom
mjestu
8
Ovu suvremenu arheoloku izlobu u broju ti-
povi rimskih kamenih spomenika kulture i povijesti kao i mnogobrojni drugi tematski
povezani arheoloki eksponati.
U prvom dijelu, ili na samom izlobe, imamo odvojen manji samostalni
dio koj i bi trebao biti veza i rimske kulture, odnosno bolje
-rimske. U njemu su izloene vaze tipova, vremenski iz kulturno-
-povijesnih razdoblja, razvrstane po stilovima: geometrijski , crnofiguraIni i crvenofiguraI-
ni kao
Dalje se u potpunosti potuje tematski princip izlaganja - od miljokaza preko sepul-
kralnih spomenika (stela, cipusa i urna) , pa rimskih boanstava Trijade (Jupiter, Junona,
Minerva) i ostalih, postavljenih na postamentima, te "interpretatio romana" Silvana
i Dijane. U okviru kultne teme izloeno je nekoliko poznatijih, a time i relevant-
nijih orUentalnih kultova. njima je Atisl O, Jupiter-Dolihen i Dionis ili rimski
Liber, zatim broj ulomaka provenijencije i onih jo brojnih kulturno-
povijesne raznolikosti, raznovrsne namjene, i upotrebe uz to, od mate-
rijala (eljeza, bronce, srebra i zlata, pa do stakla i keramike). Neki od njih doseu i do
kvaliteta.
11
Tematski integrirani eksponati unutar ove izlobe u kronolokom pogledu predstav-
ljaju irok povijesni dijapazon rimske vlasti koja je na ovim prostorima trajala est sto-
(l-VI S1.). U spomenuti povijesni raspon redom ulazi, nakon rata koji je zavren
7 Anali Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888.-J937. , Sarajevo, 1938.; Anali za 1938.-1962 , Sara-
jevo, \963 .; Anali za 1963., Sarajevo, 1964.; Anali za 1964.,1965. , 1966., Sarajevo. 1967.
R Ostavljeno je mnogo trago va u pi sanim radovima i u brojnim opisanim arheolokim nalazima
koji formiraju izlobu u izlobenom prostoru - lapidaru ovog Muzeja. U [ome lei njihova za-
sluga (sl. 2J.
Zasluge za broj saku pljenih vaza i ulomaka ima dr. Julije Makanec, rano
preminuli i grad ski u Sarajevu, prvi predsjednik Muzej skog drutva.
10 Reljef Atisa-neobjavljen. Vidi: V. Pakvalin 1963. , 127-153. Ujedno Je u tom radu sabrana sva
literatura o kultnim spomenicima rimskog doba.
II V Pakvalin 1960.-196\.,325-327.
OTVARANJE OBNOVUENE STALNE ARHEOLOKE POSTA VKE .
433
I rimska okupacija ilirskih zemalja (Illyricum) ,odnosno pacifikacija
pokorenih plemena Delmata, Desitijata, Mezeja, Daorsa idrugih, uspostava i
nje rimske vlasti, romanizacija Iliras urbanizacijom zemlje, pa kasna antika i
koje jedo dolaska slavenskih plemena u VII st. bilo duboko ukorijenjeno u ovim
krajevima.J2
Ova izlobena postavka moglaje biti predstavljena ina drugi ali nas je u nje-
noj tematskoj strukturi i koncepciji vodio osnovni kulturno-povijesni princip: kronoloki
izloiti arheoloke eksponate is njima pokazati kako je iao tijek povijesnih i kulturnih
ilirskim stanovnitvom do njihove romanizacije (212. pos.
Kr.),13 odnosno prevladavanja 14
Zaovaj pristup, kojijeu zasluni su autori izlobedr. VeljkoPakvalin,
znanstveni savjetnik Zemaljskog muzeja i Ivana kustos istog Muzeja, njezin
projektant ika prof. arh., a uz njega glavni araba, metalni obrtnik.
[zlobajepostavljenauskladnoj suradnjiidogovorom ovih IS
Posebnose insistiralo, to treba da se arheoloki eksponati arhitekton-
skog karaktera profanog, sepulkralnog ili pak kultno-religioznog, dovedu u
sklad sa internom arhitekturom izlobenog prostora-Iapidara, kojioponaa
arhitekturu hrama naos ili templum.J6
je ocjena da su i stalnu postavku-izlobu,
autori uz projektanta i uspjeli u njenoj realizaciji, postigavi podjednak efekt
u slici i dojmu. U tom skladu se posebno eksponati arhitekture.
njimajerekonstruirani arhitrav mauzoleja iz i mauzoleja iz i-
pova(sl. 2).
Osobit dojam ostavljaju rekonstrukcije oltarnih pregrada bazilika iz
Zenice iDabravina. Toj uspjeloj s arhitekture
doprinijele su izlobene metalne vitrine u arhitektonskom stilu ili kompoziciji
edikule, hrama,toje za sepulkralnu i kultnu arhitekturu u rim-
skoj umjetnosti toga doba. Izlobu injezine efekte unutar i izvan nje, donekle naruava
uska hodna linija, kojasenije mogla mijenjati na impozantnosti same izlobe.
Samo godine nakon otvaranja nove stalne arheoloke izlobe
odsjeka Odjeljenja za arheologiju Zemaljskogmuzeja dogodilo se ono o
nitko od nas nije mogao ni sanjati. Desila se agresija irat (1992.-1995. godine), to smo
spomenuli iokarakterizirali na ovogpriloga.
17
Tako se relativno brzo mo-
rala zatvoriti ova izloba, a pokretni arheoloki eksponati, kameni spomenici na posta-
mentima ioni drugi u vitrinama, zajedno sa foto-dokumentacijom i ostalim,
12 D. Basler 1986.;V. Pakvalin 1995.,755-781:N. 1998., 17-35,37-39.
J3 LBojanovski 1988. Ova monograf0a prua najbolji pregled svih
14 Vidi napomenu 12.
15 Uz spomenute, kao suradnike na izlobi , naveo bih ing. Korinu efa Konzervatorske
radionice Odjeljenja za arheologiju, preparatore Miru iHamu KarkelJu, kustosa Mirzu
koordinatora izlobe, iposebno fotografa Miodraga
16 ViSe odgovara dorskom stilu, Basler 1986., sl. 64.
l7 Vidi uovom tekstu. Muzej se naao golOvo uz same linijeokraja.
434
VELJKO PAKVALIN
skloniti u sigurne depoe Muzeja. Njezin povratak 1999. jujeobnovljenom,a
se i Ijepom.
18
.,- .
_.":. ..,
.......:-
Sl. 2- Unutranja arhitektura izlobenogprostora, "lapidara"
sarhitravom mauzoleja iz uprvom planu - Foto: M.
arheoloka postavka, jeII lapidariju ovako sloeno predstavljenu,
moglabi se uporediti sa nenapisanomarheoloko-muzeolokom knjigom, pabi se, u tom
kontekstu, mogla ipoistovjetitisamonografijomdr. Ive BojanovskogBosna i Hercegovina
II doba. 19 Ovakotematski sveobuhvatna izlobadobivarelevantno
nje, jerna izlobenom prostoru sabrano kulturno-povijesne rezultate stoljetnog istra-
rada u dijelu rimske provincije Dalmacije koja se prostirala na teritoriji dananje
BiH. Todjelojeokmnjeno, uprvomredu, pionirskimradomarheologa starije
generacije i njihovih kasnijih nasljednika, koji su sa ovom postavkom na najbolji
dali doprinos stogodinjemmuzeolokom iarheoloko-znanstvenomradu u Zemaljskom
muzeju. Bolji iljepi poklon od ove izlobe generacija arheologa u Muzeju
nije moglapodariti arheolozima- pionirima na polju kulture iznanosti u BiH. Stogaova
izloba,kojajeustvari njihovo djelo, predstavlja i i zahvalnosti.
Ne bi se mogla blia paralela ili pak analogija ni sajednom ranije postavlje-
nom izlobom u lapidariju Muzeja, osobitone sa prvom
20
kao ni saonima kas-
nijim, kOJe su na muzeolokom planu idometomarheolokeznanosti, svakazasebe,
IS Zanjezino spaavanje udepoe Muzeja zasluni susvi kOji su uto vrijeme radili uMuzeju.
19 1. Bojanovski 1988.
20 K. Patseh j914., 14J-219. Omuzeolokoj djelatnosti vidi B. 1988,234-262.
435
OTVARANJE OBNOVLJENE STAL b ARHEOLOKE POSTAVKE .
tovale rezultate ispitivanja svoga vremena. Za razliku od ranijih, ova izloba ne
prikazuje rezultate istraivanja samo jedne generacije objedinjuje rezultate stogo-
di njih ispitivanj a arheologa na ovom prostoru, quasi sintezu rimske kul ture i
civilizacije?]
SI. 3 - Unutranjost izlobenog dij ela prostora izlobe. U prvom planu dio mauzoleja iz
ipova i poznata nadgrobna iz Zenice (IV - Foto: M.
Uz ovo, vano je istaknuti da ovakva arheoloka izl oba, kao to je "Bosna i Herce-
govi na u doba", postaje bogat arheoloki fond-riznica poglavito arheo-
lozima koji ili se bave rimskom ovog Ovdje oni imaju iz-
vornu arheoloku (sl. 2,3 i 4)22
Neophodno je u ovom prilogu nakratko se osvrnuti i na arheologe - stvaraoce izlobe
od najstarije preko srednje do generacije, koji su u Zemaljskom muzeju predano
radili na ispitivanju rimske arheologije u BiH. Oni su svojim radom arheo-
logiju u Muzeju i ga poznatom i istakn utom kulturnom i znanstvenom instituci-
jom kod nas i u Evropi
23
Tu se ubrajaju arheolozi sv ih generacija, koji su akt ivno radili
u ZemaUskom muzeju, kao i oni koji su bili njegovi naj bl ii aktivni suradnic i. Tako
je ovo srogodinje razdoblje djelovanj a Zemaljskog muzej a na planu arheologije, od
21 To bi se moglo najbolje rasvijetliti jednim kroz izlobu, ali naalost takav JO ne
postoji. Zato bi ga to prije trebalo prirediti.
22 bi tome jo vie pridonio i pomogao na rimske arheologije u Bosni i HeJCegovini.
21 A. 1988., 7 i dalje.
436
VELJKO PAKVALlN
njegova osnutka 1888. do 1988. , sa jubilarnom proslavom i novim postav-
kama praistorijske i izlobe. (Nova izloba BiH u srednjem vijeku je
1978. godine).
SJ. 4 - Dio izlobe sa i eksponatima
u prvom planu - Foto: M.
Na samom muzejskog i znanstvenog rada u okviru Zemaljskog muzeja (1888.)
nije bilo za oblast rimske arheologije, pa su tu granu znanosti, do dolaska u
Muzej dr. Karla Pascha, tada kolovanog arheologa, pokrivali dr. Ciro Truhelka,
Vaclav Radimsky i Franjo Fiala
24
Pored spomenutih, pripadnici srednje i genera-
cije su u stvaranju ove arheoloke izlobe i njom na muzeolokom i
znanstvenom planu zaokruile lOO-godinjicu rada plejade arheologa u Zemalj-
skom muzeju.
Ovim prilogom htjeli bismo iskazati zahvalnost generacijama arheologa za ono to su
na polj u arheologije kod nas, posebno na njihovom doprinosu u nastanku
ove izlobe, relevantan se nUe bio dovoljno istaknut prilikom
njezina otvaranja u okviru stogodinjice.
2
) Osim toga, ova arheoloka postavka suvreme-
nim prezentiranjem kulturno-povijesnih tema iz rimske arheologije predstavlja istinski
24 V. Pakvalin 1988a .. 96.
]:' Nije dovoljno istaknut doprinos koji su oni dali kroz priloge koji su proistekli iz rezultata isko-
pavanJa, a na osnovu kojih se mogla postaviti ovakva izloba.
437
OTVARANJEOBNOVUENESTALNEARHEOLOKE POSTAVKE.
napredak uoblasti muzeologije. U tome su pomogli brojni muzeoloki i znanstveni pri-
lozi objavljeni u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH, na osnovi kojih se, dije-
lom, igradila postavka.
Ako bi , iznositi prve postignute arheoloke rezultate na prvim teren-
skim iskopavanjima lokaliteta u BiH, onda bi trebali kronoloki navesti i prve
arheologe, koji su u istraivanjima rimske arheologije postali istodobno iIi
stvaraocima nae arheoloke izlobe. Utom kontekstu, iako to ne bi bilo krono-
loki, bismo sK. Patschom, arheologom, znanstvenikomikonzervatorom.
26
Dolaskom K. Patscha(1898.) uZemaljski muzej uSarajevo,dolazi do promjene unu-
tranje strukture Odjeljenja za arheologiju. Osniva se Odsjek za arheologiju kao
zasebna organizaciona jedinica na je bio upravo K. Patsch. U okviru tog
Odsjeka Patsch razvija bogatu muzeoloku i aktivnost po kojoj ga se
kasnije generacije arheologa u Muzeju. To je razlog zato ga spominjemo kao prvog
prvima.27
Unutar vie arheolokih oblasti kojima se K. Patsch bavio izdvajamo njegovo
topografije rimske provincije Dalmacije. Znanstvene rezultate tih ispitivanja
objavioje na stranicama GZMBiH i u WMBH
28
pod naslovom "Arheoloko-epigrafska
istraivanjarimske provincije Dalmacije". Unjima raspravlja o postignutim arheolokim
rezultatima ili nalazima kamenih spomenika sepulkralnog, kultnog i profanog karaktera
kao io drugim arheoloki relevantnim nalazima. Neki od njih su kulturno-po-
vijesnog podrijetla - rimskog,orijentalnog, autohtono-ilirskog, idrugog. Oni su
svi zajedno na ovim prostorima formirali provinicijalnu kulturu
29
epigrafske spomenike, K. Patsch je stekao kod nas i u Europi ime vrsnog
poznavaoca latinske epigrafije.Upravo, utipolokom pogledu, ti razi spomenici kao
eksponati nalaze se u broju unutarove tematski obnovljene stalne postavke
30
Upornim radom Patschjeutro put plemena Japoda, Delmata, a time i
drugih ilirskihplemenaJI Da bi se spoznale njegove zasluge na polju arheologije
BiH, potrebnojenabrojiti nekoliko lokaliteta kojejeon otkrio. Dokjejo Patsch
bio povjerenik Muzeja, domalo se za dva rimska lokaliteta, je zatitu izvr-
io, a rezultate istraivanja objavio. JednojeuSkelanima(Malvesiatium),drugo uDuvnu
(Delminium)32Sobzirom na dobivene rezultate prilikom iskopavanja uDuvnu,draojeda
jeotkriodelmatski municipij Delminium, ne tada da mu se miljenje osporiti.'"
Patschev poslov radni elan se i prigodom hrama boga Mitre u
Konjicu,34 gdjeje, osim ostataka substrukcija, naaojedinstveni kultni spomenik- reljef
20 V. Pakvalin 1988 ,52-56.
27 V. Pakva1in 1988.,52-56; V. Pakva1in 1988a., 96-104.
2R AL BiH, tom1,228, Bibliografijas. v. C. Patseh.
2Y Vidi napomenu 28.
30 V. Pakva1in 1988.,56.
J I K.Patsch 1896., 113-139.
32 K. Palseh 1897.,227-243.; I. Bojanovski 1967.,244-245.
JJ I. Bojanovski 1970., 5-18.
34 K.Patsch 1897a.,511-537.
VEUKO PAKVAUN

boga Mitre s IV st. po Kr. s obostranom reljefnom predstavom. Na JednoJ je
strani (revers) kultni prikaz tauroktonije, a na drugoJ (avers)scena blagovanja, tj. kultni
osoba iz vrha njegove hijerarhije.Stoga se ovaj reljefsmatrajedinstvenim. Svjesni u
tematskomsmislu kulturno-povijesnog karaktera ivanosti ovog reljefa,onje post avlj en
kao objanjenje suprotstavljanja u ovim krajevima na Dioklecijano-
vog razdoblja vlasti..' ''
Veliki doprinos K. Patscha arheologiji u BiH predstavlja naJaz svetita ple-
menaJapoda na izvoru Privilice kod

Tojesvetite ili hram Binda-Neptuna,ja-
podskog boanstva. koje se s rimskim bogom Neptunom, a natpisi na po-
arama-rtvenicima otkrivaju boanstvo Binda kao epihorsko ili japodsko. Isto-
dobno, ovi natpi siotkrivaju iplemensku autonomiju Japoda u prvo, kratko vrijeme pod
Rimljanima (princepsIapodum). 37
Pal sche\'im zalaganj emna polju rimske arheologije uBiH spaenje \'['10 relevantan i
vaan arheoloski lokalitet Mogorjelo kod Njegove su ruevine trebale tada
posluiti za izgradnju eljeznice Gabela-Gru, odnosno Dubrovnik. Lokalitetje, u kon-
tekstu njegova poloaja ibJizine Narone, veoma Njegovim istraiva-
njem saznal ose 7.a ranu rimsku arhitekturu Ido III st. po Kr., doksutemelji zgrade
('azmjera iz IV st. po Kr. predstavljali istovremeno kastel (castellum)-utvrdu i
poljoprivredni gospodarski fundus, koji j e u to doba osiguravao ishranu za izdravanje
rimskc vojske.")
Od Patschevih u broju spomenutihepigrafskih idrugih arheolokih nalaza
koji se nalaze unutar ove izlobe,jedan od je svakako natpis iz
PodignutjeOktavijanu 35.-36. godine pr. Kr., apostavili su ga kolo-
ni7.irani Italici udolini Neretve upovodu Sicilije(Sicilia recepla
l
)40 Ovaj
latinski natpis smatrase najstarijim uBiH,pa kao takav uizlobi zauzima istaknuto mjesto.
Koliko je Patsch Bosnu i Hercegovinu prihvatio kao svoju drugu domovinu govori
njcgovo osnivanj e Balkanolokog instituta unutar Zemaljskog muzeja kao i monografija
MogO/jelo koju nije uspio objaviti do odlaska u 19 I 8. O tome isvi njegovi
uspj e i posti gnuti u istraivanju arheologije. Njegov znanstveni i muzeoloki
opus vezan za BiH jezaista velik, pa se slobodno moe da mu je BiH bila ljubav ili
nj egovadruga cJomovina
4 1
Uf. K. Pat scha, eminentnog arheologa, treba spomenuti i druge iz prve generacije
arheologa, koji su pruili vidljivi doprinos istraivanju rimske arheol ogije uBiH.
zaslunim, kOJi su seJO prije K.Patscha uZemaljskom muzeju bavili
" D. Ilasler 1986. 10-17: Basler 1972 .9 i dalj e.
Jr, K Patseh 1896.. 113- 139: K. Patseh 1897.,227- 243;J. Bojanovski 1967., 244-245.
; i K. Pal seh18%.. I13139: K.Patsch 1897,227- 243;I. BOJanovski 1967. ,244-245.
ih K. Pal seh ]') 14.. 33 ,sl. 14. 15, 16, ]7, 18. Lokalilet kojeg Patseh datira vrlo rano.u njegovlako-
l \ani limes. Onne prihvata datiranje Mogorjela u IV kako
su mu govorili iz l. BOJanovski 1969 , 137-163; V. Pakvalin1988b,36-40.
.W I. Bojanovski 1988 , 125 idalje.
Ju K. Palscil 1914 .. 22. sl.lO.
JI V l' a"J... \'alin 1988.. 52-56: Basler 1988 , 29- 396.
OTVARANJEOBNOVUENESTALNEARHEOLOKE POSTAVKE .
439
arheologije, su Truhelka, istaknuti arheolog, zatim Vaclav Radimsky i za-
sluni Franjo Fiala. Osim spomenutih, koji spadaju u stariju generaciju, imamo idrugih
zaslunih za istraivanje rimske arheologije istvaranje stalne postavke. Oni nisu
bili zaposleni u Muzeju su bili vanjski suradnici. To su Ivan Kellner, Filip BaJlifi
Eduard Nowotny.42
Truhelku, istaknutog arheologa idugogodinjeg upravitelja Zemaljskog muzeja
ne promatramo u njegovom sveobuhvatnom sadraju ivota i rada, samo u onome
tojekao arheolog, muzealac iznanstvenikdoprinio na polju i ar-
heologije. Jskopavaoje Stolac (Diluntum), istraivanje nije priveo kraju. Tom
prilikom ustanoviojesubstrukcije rimske s mozaicima. Na nekima su prikazane
personifikacijejeseni i Najednomod tih mozaika konstatiranje, izgleda, prikaz
Orfeja ili Dobrog Pastira (Bonus Pastor), analogno nalazu Orfeja ili Dobrog Pastira sa
podnogmozaika iz vile uPaniku kod

Uz Radimskog, Truhelkajeprvi arheolog
koji jeispitivao na ovim prostorima. Njegovi rezultati uovoj izlobi
su vidljivi u temi sa istaknutim eksponatima oltarske pregrade iz baziIike LI
Zenici i nalazima iz bazilike u Varoluku (Turbe)44 Nije se istakao
objavljenim radovima iz arheologije, osim zapaene knjige
arheologija ukojoj na iznosi svoje rezultate rada na iskopavanju bazilika
na terenu. Ipak, kad jeu pitanju razdoblje ranog se istraivanje lokaliteta
uZenici, gdjejeispitaotemelje bazilikes brojem ulomaka sakralne arhi-
tekture. Upravo su ti nalazi - oltarne pregradesreljefnim prikazom Dobrog Pastira,
izazvali veliki 7.nanstveni interes. Njegovo nalazite je i Crkvina uVaroluku (Travnik)
sa kojeg su oltarska menza istup izloeni utemi Za Truhelkujojevano
istaknuti dajebio J kongresa za arheologiju, odr-
anog 1894. u Solinu (Salona) kod Splita
45
Tadajeodrao referat o svojim nalazima i
tim nastupom ujednoje predstavio rad tek osnovanog Zemaljskog muzeja isebe kao mla-
doga umjetnosti.
Uz K. Patscha i Truhelku, isticao se iVaclav Radimsky. Od njegovih arheolokih
priloga, to ih je za kratkog ivotnog vijeka, objavio u GZMBiH i u WMBH, se
oni o rimskom rudarstvu. Na Gradni uSasama (Srebrenica) otkrIO je rudarski administra-
tivni centar - za obje provincije, Dalmaciju i Panoniju, municipij Domaviju
46
Sa ovih
iskopavanja imamo vie arheoloko-epigrafskih spomenika, njima i baza
koje su rimskim carevima podizali upravitelji (procuratores) rudarskog sjedita Domavija.
Biojeto grad sa urbanim karakteristikama: gradskom (curia), javnim ku-
patilom (balneum), gradskim vodovodom (aquaeductus) ivie toga to pripada gradu.
Od navedenog, broj arheolokih nalaza ili arheoloke dokumentac(ie iz nalazita
Gradine (Domavia), (Sase), Srebrenica izloenoje u temi o rudarstvu u rimsko doba.
42 V. Pakvalin 1988a., 96 idalje.
43 Basler 1972., 137 (tlocrt crkve), sl. 138 (prikaz Dobrog pastira), sl. 154 (rekonstrukcija oltar-
ske pregrade); Basler 1986., 17,42,43,sl. 8.
44 Truhelka 1893.. 685-699; Basler 1972.. 116-119, sl. 125,126.
45 Basler 1986.,24-25.
4(, V. Radimsky 1892., 1-24; [894 [-47.
VEUKO PAKVALlN
440
Tema je ira i obuhvata metalurgiju i organizaciju rudarstva u ovim krajevima
47
Najrele-
vantniji spomenici za ovu problematiku su baze i one se nalaze u spomenutoj temi
zajedno sa ostalim arheolokim objektima koji pripadaju rudarskoj tematici
48
Relevantno nalazite koje je otkrio Radimsky predstavlja logor (castrum) rimske vojske
na Makljenovcu kod Doboja. Logor je mnogo kasnije nastavila istraivati I.
Otkriveni arheoloki nalazi vojnog karaktera iz ovog nalazita se u vitrini unutar
teme o rimskoj vojsci
49
Na samom rada Zemaljskog muzeja, u nedostatku za rimsku arheo-
logiju, V. Radimsky je, kao i Truhelka, iskopavao baziliku u ipragama (Kotor-Varo) i
baziliku u Dabravinama (Vare). Rezultat tog arheolokog djelovanja vidljiv je u temi
na ovim prostorima u doba. ]zloenaje rekonstrukcija dijela
oltarne pregrade s kapitelima, istovremeno i na umjetnosti
V-VI st. kod nas (sl. 4).50
Prije dolaska K. Patscha u Zemaljski muzej arheologijom bavio se Franjo
Fiala. O tome govore njegovi radovi objavljeni u GZM i u WMBH
51
U zapaen ije istra-
rezultate F. Fiale spada Gradac kod Posuja, koje je, prema arheolokim
nalazima, bilo rimsko nalazite. Fialini prilo zi rimskoj arheologiji nisu obimni ,
ali su u okvirima ove znanstvene problematike. To su arheoloki predmeti iz
nalazita u Trnovu, s Ljubukog, Gruda, Kupresa i Mostarskog Blata, kOJi te-
matski dopunjuju ovu postavku. s
2
Za kulturnu povijest naih krajeva je relevantan i vrijedan nalaz zemljane posude s
natpisom pisanim kurzivom sa lokaliteta Debelo brdo (Sarajevo), koji je i ime
majstora (ROGATVS), a koji povijesno pripada dobu cara Justinijana (527.-565)53
Spomenuti eksponat je instruktivan i stoga je dobio istaknutu ekspoziciju u temi kOJa se
odnosi na pismenost u ri msko doba.
Ovom prilikom potrebno je spomenuti i istaknute vanjske suradnike Zemaljskog muze-
ja iz starije generacije koji su zasluni za postignute rezultate na polju istraivanja rimske
prolosti u ovim krajevima. njima se l. KeiJner, F. Ballif i E. Nowotny.
1. Kellner, Ilide, ili col.(oniae) Aq(uae) S.(R(es) P(ublica)
Aq(uarum) S .. ), rezultatima svojih istraivanja prisutan je u stalnoj postavci iz-
lobe s brojnim eksponati ma iz Ilide. njima su mozaici, koji ocrta-
vaju urbanu sliku rimske Ilide, kulturu i civilizaciju, posebno svu kompleksnost rimske
arhi tekture. 54
Neki od tih mozaika nalaze se u temi rimska umjetnost, njen visok iz-
vedbeni dojam i impozantnost.
47 V. Pakvalin 1988a.,97.
4H V. Pakvalin 1988a.,97.
4S/ V. Radimsky 1891.,251-262.
50 V.Radimsky 1892a., 372-387.
51 F. Fiala 1893 , 145-159: 1894.,421-428; 1895,365-378
S2 F. Fiala 1893., 145-1 59; 1894,421-428; 1895,365-378.
SJ D.Sergejevski 1947 , 13-50
I. Kellner 1895 , 161-198.
441
OTVARANJEOBNOVUENESTALNEARHEOLOKEPOSTAVKE .
Uspjeni vanjski suradnik Muzeja bioje inenjer F. Ballif. teren
kao dravni slubenik, blisko sa istaknutim arheologom K.Patschem. snimao
jeostatke itragove rimskih puteva, usput irimska naselja. Rezultat takvog rada
je prva monografija o rimskim cestama u BiH (Romische Strassen in Bosnien und der
Hercegovina). Njegovom zaslugom jena terenu ipokojimiljokaz,sada kao eks-
ponat ustalnoj postavci izlobe utematskom dijelu o rimskim cestama
5j
vanjskim suradnicima spomenuli smo i E. Nowotnya, ostalog, i zbog
objavljenih nalazadviju olovnih votivnih podrijetla, na
Travnika. Ove votivne izuzetno zanimljivi kultni nalazi, vie su kao
kultni objekat poznate u krajevima Podunavlja. Tematski spadaju unutar izlobe u temu
oorijentalnim kultnim zajednicama
56
Nakon starijegeneracijearheologa kao njihovi nasljednici uZemaljski muzej
stizati srednja generacija. Usvom radu oni prihvataju utrti put arheologa prve gene-
racije. njima su Vladislav radnik i upravitelj Muzeja,
Dimitrije Sergejevski. arheolog, Gregor iJozo arheo-
log i te upravitelj Muzeja.
V. se bavio vie srednjovjekovnom BiH. Ipak je objavio nekoliko
rasprava u kojima opisuje i arheoloke nalaze. Ti nalazi su
nali svoja mjesta iunutar izlobe o kojoj je njimajepoznati kultni rtvenik
(ara) s reljefnim prikazom Panaili Silvana iz Lepenice.
57
Taj eksponatje vrlo zanimljiv i
zbog ikonografske predstave koja na kanonsku sliku i kompozicijsku
fOlmu Pana.Utom kontekstu,istaknuti arheoloki nalaz su iulomci rimskog boga
Jupitera iz Male Ruike, koji jeu izlobi dobio mjesto u temi koja se odnosi na
provincijainu rimsku umjetnost
58
Prilikom arheolokih iskopavanja na Gracu uHomolju (Kiseljak),V. je, uz staJ'Ue
arheolokenalaze,otkrio substrukcije arhitekture, koji pripadaju
bazilici, kao i broj ulomakacrkvenogkamenognamjetaja, od kojih se ibolje
vani nalazekaoeksponatiu izlobi utemi na ovimprostorima.
D. Sergejevski spada sigurno istaknutije arheologe srednje generacije. Uz K.
Patscha,a na osnovu njegova muzeolokog iznanstvenogdjela, imamojojednog rele-
vantnog topografije. Pored toga, jetipove rimskih kamenih
spomenika ina njima ikonografske predstave pokojnika, boanstva idrugih likovnih pri-
kaza. Biojeivrstan poznavalac latinskeepigrafije,to mnogi objavljeni nalazi
epigrafskihspomenika
59
Jedan od vrlo vanih i za rimsku iautohtonu povijest
i kulturu ilirsko-panonskog plemena Desitijata je poznati cipus na kojem se spominje
"princeps Desitiatium".6o Sobzirom daje u ruevinama bazilike u
Brezi ,on jasno predrimsko irimsko ovog plemena injegovo administra-
.15 Ph. Ballif 1893 .
.In E. Nowotny 1894.201-208.
) 7 V. 1932.. 1-2; V. Pakvalin 1988a., 105.
.IX V.Pakvalin 1988a.. 105.
59 V.Pakvalin 1988a. ,djelatnost Sergejevskog uoblasti arheologije, 105-1 II.
(\(I G. - D. Sergejevski 1930., J-9.
VEUKO PAKVALlN
442
tivno sredite He(dum).61 Ovaj relevantan arheoloko-epigrafski i povijesni dokument,
odnosno izvor, nalazi se unutar izlobe u temi ilirska plemena pod rimskom
Znanje i akribiju, u kontekstu natpisa na rimskim spomenicima, D. Sergejevski
je. ostalog, pokazao pri deifriranju slabo natpisa na cipusu
sa Ilide. Spomenik su podigli u caru Dioklecijanu (284.-305.) Ilide. Na
dijelu jedva natpisa upornim promatranjem, se na to mjesto.
uspio je ime rimskog urbanog naselja na Ilidi - R(es) P(ublica) Aq(uarum) S ...
ili samo Aq(uae) S .. ,,62 baza nalazi se u temi doba. ci pus
s natpisom i imenom cara Dioklecijana, uz ostale eksponate sa Ilide, pokuava pribli iti
posjetiocima sam povijesnog razdoblja koje nastupom cara Dioklecijana
na prijestolje Rimske drave i koje je obiljeeno progonom
Sergejevski se bavio ispitivanjem kultova kod Ilira. interes je pokazao u
istraivanju kultova Silvana i Dijane, najvie Delrnatirna. ih je, u
kontekstu "interpretatio romana", sa aspekta autohtonog podrijetla i umjetnosti. Njegovom
zaslugom spomenici tog karaktera formiraju temu kultovi Ilira i u njoj se nalaze kao eksponali.
Sergejevski nastavlja Patschev rad na ispitivanju ikonografskih prikaza na
japodskim urnama, ivot i umjetnost lapoda, a posebno japodski tip urne. Neke od tih
urni su nale mjesto u ovoj postavci u okviru teme o sahranjivanju kod autohtonog roma-
niziranog i I irskog stanovnitva.
63
Od orijentalnih kultova koji su pobudili panju Sergejevskog u izlobi je predstavljen
rtvenik (ara) sirijskom boanstvu lupiteru-Dolihenu, u lapri.M Kult je u
Japri sluio doseljenim majstorima - rudarima sa Bliskog istoka, iz Sirije, koji
su bili njegove pristae. Oni su za potrebe kulta u lapri imali Dolihenovog kOJi
se o njemu brinuo njegovim vjernicima, ga s rimskim lupiterom.
U dolini lapre, uz kult boga Dolihena-lupitera, poznato je i boanstvo TelTa Mater. Njezin
kult su isto tako rudari, romanizirano stanovnitvo Mezeji i drugi, a 1tvenike
ovom boanstvu postavljali su upravitelji rudarsko-metalurkih pogona-officina
65
Takav je-
dan rtvenik nalazi se kao eksponat unutar izlobe u temi o rimskom rudarstvu u kraju Japre.
D. Sergejevski se intenzivno bavio nalaza provenijencije.
To su ulomci crkvenog namjetaja kao i arhitektonski ostaci
Tako je on, nakon dueg vremena, poslije Truhelke i V. Radimskog, opet istra-
ivati razdoblje V i VI st. i sa aspekta umjetnosti. Rezultati
njegovih istraivanj a su vidljivi u naoj izlobi u fragmentima namjetaja iz bazilika u
Brezi, Klobuku, Mokrom, Nerezima itd. , ne samo kulturnu povijest kasne
antike, i njezinu umjetnost (sJ. 4)66
Pripadnik srednje generacije arheologa u Zemaljskom muzeju nakon I i II svjetskog
rata je i Gregor je i suradnik D. Sergejevskog na iskopavanju bazili-
61 I. Bojanovski 1988., 152, 155.
6! D.Sergejevski 1936.,1 -3.
li) D. Sergejevski 1950. , 45-93.
M D. Sergejevski 1965.,7-25.
05 D. Sergejevski 1963,85-102.
66 D. Sergejevski 1954, 189-210 (Klobuk); 1959., 163-173 (Nerezi i Dolac); 1961.,211-228 (Mokro)
443
OTVARANJEOBNOVUENESTALNE ARHEOLOKE POSTAVKE ..
ke u Brezi lako da je sudionik nalaza nadgrobnog spomenika-cipusa Valensa Varrona,
uruevinama bazilike.
67
rezultati iskopavanja vidljivi su u arheolokim nalazima sa iz rimske
se kao nalaze uizlobi uokviru teme rimska
muzeju pripada i J.

nalaza iz Bugojna, radi se o
BISTVES. Ona bi s ovim imenom-nazivom locirala rimski mu-
na Grudine (Crkvina) uBugojnu
70
se
Pakvalin iIvana
1. sobzirom na rezultate u terenskom i radu,
te po uvrtenih eksponata, ustvaranju izlobe. Vrilaje
nja irom Bosne i njihove rezultate uglavnom uGZM.
Neto rimske vile rustike ili poljoprivredna Na
osnovu rezultata dobivenih prednost je davala keramike, tj.
tzv. terri sigiJlati, aunutarovog znanstvenogsegmenla jeIZV. keramiku "chiara".
Uz spomenuto, ilojei pa je rimsku
keramiku sa centralnog
vile rustike podnim mozaicimasvoje znanstveno zanimanje
rila je na mozaike i zidno objavivi o tome i ostaloga,
jei nonju inakit na stdamapokOJnika. pripadaju za veJi-
ko oratorija unutar vile rustike u Orfeja u
podnom mozaiku koji simbolizira Isusa kao Dobrog Pastira. od tog mozaika
IZ nalazita imamo u izloen samo mali dio sprikazom lika
od muzautemi umjetnost.
akribijili ima posjedujemo li izlobi vie
predmeta iz nalazita Makljenovac (Doboj), koji se nalaze kao eksponati u vitrini s te-
mom rimska vojska. 1. jenastavila istraivati je
V. Radimsky. Od izloen
i Njez.inim su zalaganjem u izlobi prisutni
rimske lenac sigillatae i keramike s nalaz.ima u drugim
temamaizlobe.
ti] G. D. 1930.,9.
oX G. 1930,211-225.
"Y V. Pakvalin J988., 96 i
]0 1. 1958,267-271.
71 Vidi R. 1988,425.
l. 1961,189:1962., 115-140.
L 1976,41-164.
L 1976.41-164; 1984a,233.
L 1984,23-84.
VELIKO PAKVALIN
444
Veljko Pakvalin je pripadnik generacije arheologa u Zemaljskom muzeju, S
obzirom na relevantne arheoloke nalaze dobivene njegovom zaslugom ion spada u grupu
arheologa- stvaralaca postavke, Utom kontekstu, za kulturnu povijest ovih kra-
jevavrloje ruka boga Sabazija-Jupitera(Gradina, Sase, Srebrenica) stri
ispruena prsta"benedictio latina", Uizlobijeprisutan iAtis, stalni pratilac kulta Magne
Matris, prema nekimasamostalno boanstvo, Od tu jeDionis-Liber.
76
Na Grudinama uBugojnu, uz ostatke substrukcija rimskih terma, V, Pakvalinje istra-
ivao i baziliku, Prilikom tih iskopavanja dobioje broj ulomaka crkve-
nog namjetaja
77
Jedan od njih je ulomak plutejaoltarske pregrade s prikazom slike jata
riba, relevantan, kao ineki drugi, za kulturnu povijest injegovu umjetnostV-Vl
Uz ovaj fragment pluteja oltarske pregrade u izlobi se nalazi, udijelu o kasno-
dobu s akcentom na izanimijiv ulomak prozorske tranzene (zajedno
sjo nekim)78
Ivana je arheolog stvaraocima stalne postavke,
S obzirom na koautorstvo i manji broj priloga, njoj pripada zasluno mjesto u
nastanku ove izlobe, Zajedno sV, Pakvalinom onajestavila povijesnu na stogo-
dinje stvaranje stalne postavke uZemaljskom muzeju
79
Ivo Bojanovski je istaknuti vanjski suradnik Zemaljskog muzeja, Ulazi u navedene
stvaraoce izlobe veoma poklonom male kamene urne-sarkofaga u
(Vlasenica), Sarkofag sam po sebi ne bi bio toliko da u njemu
nisu uz pepeo pokojnika bili pohranjeni kulturno-povijesni arheoloki nalazi, Ovi ekspo-
nati su sobzirom na sahranjivanja, kulturu icivilizaciju romaniziranog stanovnitva
veoma instruktivni,80
Drimo da jebilo potrebnojednimprigodnim tekstom obiljeiti otvaranje obnovljene
stalne arheoloke izlobe "Bosna iHercegovina u doba" i tekstom osvr-
nuti se na njezine stvaraoce, koji su izlobene eksponate prikupljali na razne i u
vremenskim periodima
81
Do sada uovom smislu nije bilo osvrta na iz-
lobu i njezine stvaraoce, zahvale su svima koji su radili na pripremi jubi-
larne proslave kao ionima koji su vrili pripremu na obnavljanju izlobe za njezino
otvaranje
82
Ovim bismo pokuali zaokruiti IOO-godinjicu muzeoloko-znanstvenog
rada generacije arheologa, kojajeaktivno sudjelovala unastanku izlobe
zasluivi tako svako potovanje,
Ovaj kratki osvrt prilikom obnovljene izlobe uprostor lapidarija neka bude
skromni znak zahvalnosti za njihov veliki doprinos kulturi iznanosti BiH, Iz tih razloga
kaemo im "debemusmeritorum sempermeminissel"
Na generacijijeda nastavi putem starijih na ispitivanjurimskearheologije uBiH,
70 V, Pakvalin 1961,,203-209; 1970" 19-28; 1986,,61-79,
77 V, Pakvalin 1998,,549-619,
n V Pakvalin 1991.,209-220,
79 l. 1984" 89-96,
Hil l. Bojanovski, vidi rad objavljen uovom broju GZM,
01 Arheoloki eksponati uvrteni utematsku postavku ove izlobe prikupljeni su putem arheolo-
kih iskopavanja, rekognosciranja, poklonima ili na druge
R2 Ovdje se ukolikojenetko isputen, aimaoJe aktivnog uizlobi,
445 OTVARANJE OBNOVUENE STALNE ARHEOLOKE POSTAVKE . .
SKRACENICE
AL - Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
ARR - Arheoloki radovi i rasprave, Zagreb.
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo.
Spomenica - Spomenica stogodinjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
[888.-1988., Sarajevo [988.
VAHD - Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split.
PH. BALLIF
D.BASLER
N.
1. BOJANOVSKI
G.
-
D. SERGEJEVSKI
J.
UTERATURA.
1893. Romische Strassen in Bosnien und der Hercegovina.
Theil 1. Wien, Herausgegeben von Bosnisch-Herce-
govinischen Landesmuseum, 1893.
1972. Arhitektura doba u Bosni i Hercego-
vini. Sarajevo, 1972.
1986. arheologija. Crkva na kamenu, Mostar, 1986.
1988. Institut za Balkana. U: Spomenica, Sa-
rajevo, 1988. , 392-396.
1998. crkva na dananje
biskupije do invazije Turaka. 1998., 17-35; 37-49.
1967. Municipium Malvesiatium. ARR, knj. VI, Zagreb,
1967., 241-262.
1969. MogorjeJo - rimsko Turres (Prilog topografiji provin-
cije Dalmacije). GZM n.s. A, XXIV, 1969.,137-163.
1970. Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa Duvanjskog
polja, GZM n.s. A, XXV, 1970.,5-18.
[988. Bosna i Hercegovina u doba. ANUB[H, C8I ,
Sarajevo, 1988.
1930. Nalazi iz rimskog doba na Stupu kod Sarajeva. GZM
XLII, 1930.,211-225.
1930. Gotisches und romisches aus Breza bei Sarajevo.
Novitates Musei Sarajevoensis, Sarajevo, 1930.
1961. Nalazi bojene keramike u BiH u rimsko doba. GZM
n.S. A, XV-XVI, 1960.-1961., 189-202.
1962. Nalaz terre sigillate chiave u GZM D. S. A,
XVII, 1962. , J 15-140.
1976. Rimsko naselje u Paniku kod GZM n.s. A,
XXIX, 1974. (1976.),41-164.
446
A.
F. FIALA
1. KELLNER
B.
J.
N.
E. NOWOTNY
V. PAKVALIN
VEUKO PAKVAUN
1984. Rimski castrum kod Doboja. GZM n.s. A, 39, 1984.,
23-84.
1984a. Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u BiH. Sa-
rajevo, [984.
1988. Uz stogodinjicu Zemalj skog muzeja Bosne i Herce-
govine u Sarajevu. Spomenica, 7-35.
1893. Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine. GZM V,
1893,145-159.
1894. Crtice iz Donjeg Unca. GZM VI, 1894.,421-428.
1895. Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine. GZM VII ,
1895,365-378.
1895. Rimski gragjevni ostanci u Ilidama kod Sarajeva.
GZM VII , 1895.,161-198
1988. Muzeoloka djelatnost Arheolokog odjeUenja. Spo-
men ica, 234-262.
1984. Rimska nekropola sa pokojnicima uZeniku
kod Rakovice. GZM n.s. A, 39, 1984., 89-96.
1988. djelatnost u oblasti srednjevjekovne arheolo-
gije. Spomenica, I [9- 137.
1894. Zanimljivi reUef o misterijama u
kom Zemaljskom muzeju. GZM VI, 1894.,201-208.
1961. Bronzana votivna ruka iz Sasa. GZM n.s. A, XV-XVI,
1960.-1961.,203-209.
1963. Ku.ltovi u doba na BiH. GZM n.s. A,
XVIII, 1963., J27-[53 . U ovom radu je sabrana sva
[iteratura o kultnim spomenicima rimskog doba.
[971 . Dolihen i panonsko boanstvo Sedat na Japre
u doba. GZM n.s. A, XXV, 1970. 19-28.
1986. Dva reljefa s prikazom boga Libera iz jugozapadne
Bosne. GZM n.s. A, 40-41 , 1985.-1986. , 61-70.
1988. Karlo Patsch, Spomenica, 52-56.
1988a. djelatnost u oblasti arheologije. Spo-
menica, 96-119.
1988b. Doba kasne antike (Dominat), AL, tom I, 1988., 36-40.
1991. Ulomak pluteja iz bazilike u Bugojnu.
ANUBIH, Posebna izdanja, knjiga Zbornik radova
akademiku Alojzu Bencu, Sarajevo, 1991 ,
209-220.
1995. Pojava u srednjoj Bosni i njegova hijerar-
hija u svjetlu novijih arheolokih iskopavanja. U:
Zbornik radova u povodu imenovanja vrhbosanskog
nadbiskupa Vinka kardinalom, Vrhbosanska
visoka teoloka kola, SaraJevo-Bo!' 1995,755-781.
447
OTVARANJE OBNOVUENE STALNE ARHEOLOKE POSTAVKE .
K. PATSCH
J.
V. RADIMSKY
D. SERGEJEVSKI
R.
V.
TRUHELKA
1998. Ostaci bazilike na Crkvini (Grudine)
u Bugojnu s osvrtom na mun(icipium) Bist(ue) ili
BISTVES, sjedite bistuenske biskupije i biskupa
Andrije. V AHD, supl. Vol. 87-89, Radovi
rodnog kongresa za arheologiju, ]Il,
Citta del Vaticano - Split, 1998.,549-619.
1896. Japodi. GZM VIII, 1896., 113-139.
1897. Novi spomenici iz upanjca - Delminiuma. GZM
IX, 1897.,227-243.
1897a. Mithraeum u Konjicu. GZM IX, 1897. , 511-537.
1914. Zbirke rimskih i starina u bos.-herc. zemaljskom
muzeju, GZM XXVI, 19[4.,141-219.
1958. Arheoloki referati iz Bugojna i Ljubije-Japra. GZM
n.s. A, XIII, 1958.,267-271.
1891. Rimska utvrda na Crkvenici i kastrum kod Doboja,
GZM III, 1891.,251-262.
1892. Prekopavanje u Domaviji kod Srebrenice godine
1891. GZM IV, 1892. , 1-24.
1892a. Crkvene razvaline kod Dabravine u kotaru
u Bosni. GZM IV 1892.,372-387.
1894. Izvjetaj o iskopinama u Domaviji kod Srebrenice u
godinama 1892. i 1893. GZM VI, 1894., 1-47.
1936. Aquae S .. . bei Sarajevo. Novitates Musei Sarajevo-
ensis 13, 1936., 1-3.
1947. Arheoloki nalazi u Sarajevu i okolici. GZM n.s. II ,
1947.,13-50.
1950. Japodske urne. GZM n.s. IV-V, 1949.-1950.,45-93.
1954. bazilika u Klobuku. GZM n.s. A,
IX, 1954., 189-210.
1959. Bazilike u Nerezima i Docu. GZM n.s. A, XIV , 1959. ,
163-173.
1961. Bazilika u Mokrom. GZM n.s. A, XV-XVI, 1960.-
-1961.,211-228.
1963. Rimski rudnici eljeza u sjeverozapadnoj Bosni.
GZM n.s. A, XVIII, 1963., 85-102.
1965. rtvenik Dolihena i Kasija. GZM n.s . A, XX, 1965. ,
7-15.
1988. Organizaciona struktura, upravljanje i kadrovi Ze-
maljskog muzeja. Spomenica, 422-425.
1932. AltertUmer von Gradac in der Lepenica Bosnien.
GZM XLIV, 1932., sv. 2,1-21.
1893. Iskopine u dolini Lave. GZM V, 1893.,685-699.
Mr. Esad
RUDARSTVOIMETALURGIJABOSNEIHERCEGOVINE
ODPRAHISTORIJEDO XXVIJEKA
Muzej gradaZenice, Zenica, 1999.
Najnovija publikacija Muzeja grada Zenice predstavlja zbornik referata sa simpozija o
rudarstvu i metalurgiji kroz prolost Bosne i Hercegovine. Simpozij jeodran u Zenici
novembra 1973. godine. jenedavno preminulom Fikretu -
neirnaru i djelatniku Muzeja. U zbornik su uvrteni kompletniji
rezultati odranog simpozija: pozdrav uvodno izlaganje, referati te
sa skupa. Na krajuje pridodat pogovor i prikaz rada skupa prema
zabiljekama F. Iako se tematika i hronologija u zborniku nije
najpreciznije razdvajala, 28 referata se cjeline s izlaganjima geologa, ar-
heologa, etnologa i umjetnosti s temama iz rudarske i metalurke
prolosti od najstarijihdo modernih vremena. Zborniknije ostavio tragove diskusije.
Svojim izlaganjem Mehmed je apostrofirao nalazita ruda s pregledom ru-
darskih bazena, Nikola Gostiaje pregled istraivanja metalurke tehnologije, a
Kemal je predstavio rezultate ispitivanja metalurkih uzoraka arheolokih
nalaza. Prethistorijsko rudarstvo i metalurgiju pratio je Borivoj a Basler
rudnike i metalurke pogone rimskog doba kroz prizmu rudarsko-metalurkog
doline Japre. Rudarska tehnika ranog eneolita na centralnom Balkanu predmetJe izlaganja
Borislava rudarstvo kroz epigrafske i izvore zaokru-
ioje izlaganjem Ivo Bojanovski. Rudarstvu srednjovjekovne Bosne referate su posvetili
Desanka Ignacij Voje, MarkoVego, Branislav Pavao
iFikret a za osmanskodobaAdem SkenderRizaj, Avdo
Muhamed Ljubomir i Ahmed S. Svoje izlaganje Vlajko Palavestra
posvetioje ispitivanju vjerovanjaujamskogduha "Perkmana", Alija metalu u his-
torijskoj arhitekturi Bosne i Hercegovine, a ivko starom rasvjete i rudarskim
lampama. Vladimir je historijsko-topografski prikazKreeva kroz me-
talurku proizvodnju, Josip je obradio rudnik i eljezaru Vare kroz prolost, a
Ahmet jepratio austrougarski projekt eljezare u Prijedoru. Historijatu e-
ljezare Zenica panju su posvetiliKemal Hreljai Fikret a Smail spo-
menicima tehnike, njihovom iprezentaciji. Pored siea, uz referatesu da-
ti irezimei, pretenona jeziku. Zbornikjekrozpristupe nekolicine autorasnab-
djeven ilustracijama,skicama ishemama.Njegova izvedbaje primjerena.
vremenska razdaljina, u ravno 26 godina, podnoenja referata,
odranogsimpozija, i pojave zbornika, povezana s objavljivanjem dijelom
ESAD
449
poznatih i u nauci afirmiranih radova, predstavlja kuriozitet. Skup je okupio
zavidan broj i gostiju, arheologa i kompetentni izraz struke,
a broj referata zasnivao se na istraivanjima i predstavljenim rezultatima prevazila-
zio je razinu prigodnih saoptenja. izlaganja, neka proirena i metodoloki modi-
ficirana, prije pojave ovog zbornika bila je objavljena i po svojim dometima je
ula u modernu historiografiju. Danas, dodatno, tadanjih referenata vie nije
ivima. Dilema je ostala u pitanju zato kvalitetna saoptenja jednog od sku-
pova u posljednje vrijeme nisu bila ranije tampana. Tu intrigantnu dimenziju zbornik je,
ne pojanjenja, tek svojom pojavom pretvorio, kontraverzno i savremenom iz-
davatvu primjereno, u
Famozni Radovi VIli pojavljivali su se u javnosti zadnjih tridesetak godina po fusno-
tama, medievalista, i ostapli nedodirljivi onima koji su tragali za njima po re-
gistrima biblioteka. Kao da je 1978. godine bila povoljna atmosfera za njihovu pojavu.
Entuzijazam Fikreta i Muzeja za objavljivanje zbornika radova s
ovoga skupa ipak nije imao dovoljno podrke.) Stvoren je utisak da nije bilo materijalnih
sredstava za njegovu raniju realizaciju.
Poto se zbornik nije pojavljivao, referenti su svoja izlaganja ponudili javnosti, ob-
ih zasebno u publikacijama. Razlozi su bili Objavljeni referati,
vezani za period srednjeg vijeka, D. I. Vojea, P. B. Hrabaka
i A. su doprinosi u rudarstva u posljednje vrijeme.
prvima svoj referat je objavio A. ga i ne da je bio izla-
gan na simpoziju u Zenici
2
Svoje izlaganje I. Voje je objavio kao "prezirjen referat ",
"se mi je zdelo potrebno, da referat objavim". Voje nije propus-
tio priliku da navede da "referat bi moral bit tiskan v publikaciji Muzeja grada Zenice v
Radovi VIII, vender na vpraanje, kdaj namerava revija iziti" u Zenici nije bilo odgovora]
U Spisku radova Marka Vega, objavljenom 1980., zabiljeeno je pod rednim bro-
jem 257 da jc njegov rad Rudarstvo u Bosni i Hercegovini od VII do kraja XV
"odtampan ovih dana u Radovi VIII, izdanje Muzeja grada Zenice 1978. godine, na os-
novu referata na simpozijumu u Zenici u 1973. godini,,4 U kapitalnom djelu o gradskim
naselj ima srednjovjekovne bosanske drave D. je koristi la svoj, kao i
referate I. Vojea, B. i A. Citirane strane su izostale, a svi su navedeni
u "Radovima VIII , 1978. g.") Referat , uz napomenu da je s navedenog sim-
pozija i da je proiren, D. je objavila 1983
6
Kada je svoje izlaganje ob-
I "Uskoro iz tampe naa publikacija Radovi V([l - sa referatima sa simpozijuma Istorija
rudarstva ... F., 1977. , 22.
A. 1978.. 7-42. Neto kasnije referate D. i B.
koji su podneseni na simpoziju u Zenici, citirati pod "Radovi Vili, Zenica 1978", A.
1987.,9 nap. 15.
, J. VOJe, 1978.,37-59.
" Po svemu autor ovog, potrebitim bibliografskim podacima nepreciznog spiska jc
Marko Vego. M. Vego 1980.,500. Uporedi, L. Fekea 1986.. 5-6, 6.
D. J978.. 60 nap. 29; 69 nap. 67; J49, nap. 26; 152 nap. 52.
(, D. 1983., 113-122.
450 ESAD
Javljivao 1983 , P. nije navodio da je ono bilo prezentirano u Zenici
7
Na svoje
izlaganje B. Hrabak je struci skrenuo panju 1976
8
ga neto kasnije, B.
Hrabak je dao poiroko objanjenje njegove zaka njele pojave. Objavljeni rad dio je ve-
teksta Izvoz rudarskih proizvoda iz Bosne u prvo doba osmanlijske vlasti, koji je ko-
redigiran i predat za tampu krajem 1973., poslije autorovog referata na
skupu u Zenici novembra 1973., a s obzirom da nije bio u stanju da pribavi
sredstva za objavljivanje velike simpozijske sveske, rad je 1976. Dodatno, na-
vodi da je prilog koji objavljuje novim arhivskim podacima.
9
Na svoje izlaga-
nje osvrnuo se i B. 1987. daje "pisano na brzinu", i daje kroz njega prvi
put pristupio pitanju kada i kako je nastao Zakonik Novog Brda
JO
Objavljenim izlaganjem M. Vega upotpunjena je slika poznatih referata medievalista
u pristupu srednjovjekovnom rudarstvu i tehnologiji. U posljednje vrijeme izlaganja o ru-
darstvu ostavjja su traga j u obnavljanju diskusije "o rudarstva u srednjovje-
kovnoj Bosni", prezentiranoj u prepraVljenom tekstu Ante Srednjovjekovna bo-
sanska drava u Enciklopediji Jugoslavije i njegovoj kritici.11 Danas bi se mogli pomak-
nuti od pretjeranih insistiranja na rudarstva" i "zlatnom dobu Kulina
bana utemeljenog na rudarstvu" koja se uporno ponavljaju.
12
Neospornom bi ostala kon-
statacija da se o kontinuitetu rudarskog i metalurkog razvoja mora govoriti, ali i da je
rudarstvo temeljna grana pri vrede srednjovjekovne Bosne tek tokom XIV i u prvoj polo-
vini XV J)
Iako sa zakanjenjem i uveliko poznati , rezultati simpozija iz 1973. godine o rudarst-
vu i metalurgiji u Bosni i Hercegovini kroz historiju i danas izazivaju interes. Sakupljeni
na jednom mjestu olakavaju pristup rudarsko-metalurkoj tematici i ukazuju na reafir-
maciju istraivanja u nauci. Da se na vrijeme pojavio, zbornik bi, kao i Radovi III Srednjo-
vjekovna Bosna i evropska kultura (Zenica 1973.), kada je u pitanju kulturna historija,
danas bio jedna od poznatijih i citiranijih bibliografskih jedinki s obzirom na privrednu
historiju srednjovjekovne Bosne. Mogu li, dakle, moderno izdavatvo i suvremena histo-
riografija pouku iz negativnog odnosa prema naporima organizatora i sa
simpozija o rudarstvu i metalurgiji i posegnuti za neobjavljenim i javnosti i
struci nepoznatim rukopisima, primjera radi , akademika Marka Narodi i drave
Ll ranom srednjem vijeku. Materijalna sredstava ...
7 P 1983 .. 145-152.
B. Hrabak tada za svoje izlaganje navodi da biti objavljeno u "Radovi Muzeja Zenice VI".
Zenica 1974 (u tampi) ", B. Hrabak 1976., 59 nap. 2.
B. Hrabak 19 85., 183 -202 . Vjerovatno je referata i uslo vi lo da se on i ne pOjavi u
ovom dananjem zborniku.
10 Uporedi , B. 1987.. 9.
II A. i Redakcija EJ za BiH, J983. , 79-86: D. 1986. , 26 J-262.
12 D. 1989.,37-44; N. Malcolm 1995 .. 20; M. 1997,32.
13 Uporedi, M. 1997.,42. .
452 ESAD
1983. O rudarskoj proizvodnji u srednjovjekovnoj Bosni.
GDI BiH 34, 1983.,
1986. Primjedbe na tekst "Srednjovjekovna bosanska
tekstovi u separatu "Bosna i Her-
izdanje Jugoslavije".
Institut za istoriju, 1986.,
1989. Kulinova povelja i odnosi. lj:
"Osamsto godina bana Kulina 1189-1989",
Posebna izdanja ANU BiH 90, Odjeljenje drutvenih
nauka 23, 1989., 37-44.
N.MALCOLM 1995. Bosne Kratki Erasmus Gilda -
Novi liber Dani, 1995.
M. 1997. Mjere, novac, zarade i cijene na
i XV. st.) - II. dio. Radovi HDZU 5.
M. VEGO 1980. Iz istorije Bosne i
\980.
L VOJE 1978. Bosenski svinec v kreditni
Dubrovnika. 3211 l
451 ESAD
SKR/ i CENICE
ANU BiH - Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
GZM n.s. A - Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) Nova serija. Sarajevo.
GOI BiH - Godinjak Drutva Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
EJ - Enciklopedija Jugoslavije.
IZ - Istorijski zbornik. Banja Luka.
POF - Prilozi za orijentalnu filologiju. Sarajevo.
Radovi HDZU - Radovi Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost. Sarajevo.
- Zgodovinski Ljubljana.
UTERATUR/1
P 1983. Marginalije o tragovima starog rudarstva i metalurgije
u srednjoj Bosni. GZM n.s. A, 38, Sarajevo, 1983 ..
1.45-152.
A.
i REDAKCIJA EJ za BiH 1983. Srednjovjekovna bosanska drava. EJ II, 2. izdanje,
JLZ, Zagreb, 1983. , 79-86.
B 1987. Kada i kako su nastali despota Stefana zakoni za Novo
Brdo. Djela ANU BiH 65, Odjeljenje drutvenih nau-
ka 37, Sarajevo, 1987.
L. FEKEA 1986. Izbor iz bibliografije radova Marka Vega.
GZM n.S. A, 40/41 (1985.-1986.), 1986,5-6.
A. 1978. Rudnici u Bosni u drugoj polovini XV POF
26 (1976.), ]978,7-42.
1987. Rudnici u Bosni od druge polovine XV do
XVII vijeka. Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine
II, Posebna izdanja ANU BiH 79, Odjeljenje drutve-
nih nauka 18, Sarajevo, 1987.,5-38.
B. HRABAK 1976. Prodaja proizvoda bosanskog rudarstva u Veneciji i
u Dalmaciji. GDI BiH 21-27, 1976,
59-72.
1985. Gleta iz Bosne u XV i XVI veku. IZ S, 1985 , 183-202.
F. J977. Ljetopis jednog muzeja (Uz lO-godinjicu plodnog
djelovanja) . Odjek 30/13-14. Sarajevo, 1977, 22 .
1997. Historija Bonjaka. Preporod , Sarajevo, 1997.
D. 1978. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drave.
Veselin Maslea, Biblioteka Kulturno Sara-
jevo, 1978.
Adnan
MONOGRAFIJAILIDA
(segmentarheologije)
Ilida, Sarajevo,2000.
ove godine iz tampejeizalareprezentativna Monografija Ilida. Mo-
nografijeje Ilida, aautor koncepcije Mirza Hasan Cilj njenog izdavanja
je da se iroj javnosti priblii ipredstavi Ilida, svi njeni resursi , potencijali ali i
kulturno-historijsko i prirodno Ona panju i da je na
jednom mjestu objedinjeno vie oblasti isegmenata i to na vrlo i enci-
klopedijski Pisana je sintetski i raznovrsno, pa je i sam rad na njoj bio timski i
multidisciplinaran. i su sva prirodno-geografsko, arheo-
loko, etnoloko,historijsko, arhitektonsko,ekonomsko,drutveno iekoloko O razli-
temama su pisali zadueni za oblasti: Svetlana Muso
Tomislav Iek.Ibrahim Sulejman Aia Muriz
Boris Tihi ,Nadeda Zjuzin,eljko Behija Zlatar, Vlasta ulj Samo izda-
nje je luksuzno, sa obiljem kvalitetnih fotografija Dragutina Ressnera i
kom opremom Devada Hoze.
Bogati resursi i pogodan prirodno-geografski poloaj uslovili su razvoj ljudskih na-
seobina od najstarijih vremena. Zatojesegmentarheologije iscrpno tojei
ako se ima u vidu da se radi o sa vrlo bogatim nalazitima.
Ovaj dioje hronoloki, a o temi su pisali uglavnom sadanji ili bivi
radnici Zemaljskog muzeja:period prahistorije obradiojeZdravko period rimske
vladavine Mirza Hasan teman, a period srednjeg vijeka do dolaska Osmanlija Lidij a
Fekea i Margita Autori priloga su obradi materijala prili sa regionalnog i
iregteritorijalnogstanovita, nalaze ipodatkesa teritorije Ilida uop-
kretanja prolOhistorijskih ihistorijskih perioda.
Prilog Zdravka pod naslovom Od Butmira do Desifijata u cijelosti se vezuje
za najstarije doba iz kojegsu arheoloki nalazi na Ilide, But-
mira. Autor priloga iznosi genezu butmirske kulture koja jejedna od najstarijih kultura
neolita i ranog eneolita u Bosni, pa i ire. Na nastanak ove kulture dj elovali su
faktori. Osnovu butmirske kulture jekakanjJka ku/tum na se teritoriji i
razvija. Neumitan je i uticaj sa strane iz Panonije, sa Jadrana i sa istoka. ele-
menti vremenom su se integrisali i st vorili ovu novu kulturu. Nase lja butminke kU/lfl re,
pored Butmira,su Butmir-Bare kod Ilide (naselje nedavno otkriveno), Brdo u Kiseljaku,
Okolite u Donjim Mou'ama, Obre II kod Kaknja, Nebo u dolini Bije, Kraljevine kod
454
ADNAN BUSULADZJC
Maglaja, kod Travnika. Poseban ima naselje Gradac u
Gornjem Kotorcu iz. vremena eneolita, a iz. i eljeznog doba neistraeni loka-
liteti u Blauju, Hrasnici, uz vrelo Bosne i uZeniku.
U neolitskom naselju Butmir je mnogo arheolokog materijala, pa autor
panju usmjerava u nekoliko osnovnih pravaca. Radi se prije svega o kamenom i
oruju. posudama i figurinama. Na osnovu ovih materijalnih ostataka rekon-
struirane su neke osnovne o privredi, vjerovanju, porij eklu i odnosima u ovim
zajednicama. Ono to butmIrsku kulIuru posebno interesantnom je figura Ina plastika
i keramika.
S obzirom da je kakanpka kultura bil a baza butmin'ke kulture, kakanj ski oblici posu-
da ostali su i za ovu kulturu . je o tri oblika posuda: loptastom, cilin-
i krukolikom. U broju butmirska keramika ima po vr-
inu tamne, tamnosive ili crvene boje koju karakterizira izuzetan ukraavanja.
od najstarije faze prisutni su krivolinijski i pravolinijski motivi , koji ostati u sistemu
ukraavanja sve do kraja butminke kulture. Osim ovih, postojali su e i S spiralni motivi ,
rombovi, trokuti i razne druge kombinacije za Butmir. U fazi
javljaju se tri osnovne vrste keramike: spiralno-trakasta i keramika hvarsko-
tipa. Keramika faze evidentirana je samo u Obrama Il, pa zato u pri-
logu ni su ni prikalane njene osobine.
Pored keramike, arheoloke nalaze predstavlja figuraina plastika.
broj plastike je u samom Butmiru i u Obrama \I i Nebu. ivotinjskih
figura je malo i uglavnom se radi o shematiziranim predstavama goveda. Ljudske fi gu-
rine najvie predstavljaju enske likove i autor ih svrstava u tri grupe: she-
mati zirane i broj enskih predstava ukazuje na kult plodnosti i
na matrijarhalne odnose koji su vladali u drutvu. Figurine "adoranata" sa prekrienim
ili uzdignutim rukama najvjerovatnije su u svrhu kultno-religijskih
obreda.
Bu/minka k ultura od momenta prvih iskopavanja 1893.-1896. godine zaokuplja
panju evropskih i svjetskih krugova. Arheoloki ostaci iz Butmira da
su izrazi ove kulture jedni od najoriginalnijih iz perioda neolita na irim pro-
storima Balkana.
Autor ne obrazlae detaljno period bronzanog i eljeznog doba jer lokaliteti iz tog pe-
rioda na Ilide do danas nisu ozbiljnije istraivani.
O dolasku Rimljana i procesu romanizacije prostora Ilide pisao je Mirza Hasan
u poglavlju pod naslovom Res Publica Aquamm S .... Ilida je lje-
kovita banja rimskog doba u naoj zemlji, paje u prilogu panja his-
torijatu arheolokih istraivanja i onom to je tom prilikom Prilikom podizanja
hotela Bosna, na u Luana nailo se 1893. na vrlo tragove rimske ku 1-
ture i to na mjestu gdje se i danas nal aze vrelo i banjski objekti . Tu se posebno
villa urbana, koja predstavlja gradsku vilu koja je tokom niza pretrpila vie
ali je njena osnovna stambena funkcija tokom cijelog vremena trajanja
ostala ista. Drugi vaan i istraen objekat je hospicium. To je javni objekat u kojem su
smjet aj nalazili ljudi koji su dolazili radi ili radi poslovnog boravka. Hospi-
455
ADNAN 8USULADlC
cium je bio od kraja Il pa sve do kraja IV otvoren za smjetaj gostiju .
Pored ova dva, su ostaci jo nekoliko objekata, ali oni do danas nisu u potpunosti
istraeni.
Mozaici kao vrsta likovne tehnike, sloene prema unaprijed pripremljenoj shemi , na-
su u svim arhitektonskim objektima. Mogu se datirati u period od kraja
lJ do kraja III Pored ovih monumentalnih ostataka arhitekture, autor da je
i veliki broj raznih arhitektonskih dekorativnih elemenata, krovnog crijepa, sit-
nih predmeta, mnogo rimskog novca, ulomaka olovnih cijevi za vodovod,
kanalizacionog sistema i hipokaustnog sistema grijanja.
Autor se detaljnije pozabavio i pitanjem imena ovog naselja. Konkretnije
podatke o imenu naselja daje natpis 1936. godine. Natpis je na kamenoj bazi koja
je u toku Agresije (1992.-1995. g.) a nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Puni naziv rimske kolonije na Ilidi je bio Res Publica Aquarum S .... Iza slova S u natpisu
je uniteno jo nekoliko slova, tako da se ne zna kako je glasila kratica. Autor teksta se
poziva na Esada koji smatra daje naselje dobilo ime po termalnim vodama i da
se zvalo Aquae Suljuratae tj. Sulfatna banja, ali ne da je ime naselja
moglo sadravati i dio imena cara Septimija Severa (193.-211. g.). Ovaj vladar, koji je
bio vaan u procesu romanizacije, mogao je biti i za naseobinu na Ilidi. Ne
treba posebno naglaavati da zbog nedostataka drugih dokaza i izvora sve ove tvrdnje do
daljnjeg ost aju na razini kako to autor i
Na zanimljiv i komparativan u prilogu je izloen i fenomen kultova. U irem
banje su dva natpisa bogu ApoIonu, koji je, uz druge
funkcije, bio pokrovitelj vjetine druge dijelove provincije
Dalmacije moe se pretpostaviti postojanje i orijentalnih kultova kao i tovanje autoh-
tonih ilirskih boanstava oko samog vrela. U procesu romanizacije dolo je do sinkre-
tizma kultova, tako da se i kult identificirao sa Apoionom. Rimljani su prili-
kom bacanjem u izvor, prinosili rtvu. Autor na da
i danas na odnosno Ilindan, ljudi bacaju novac u vrela Bosne radi plodnosti i
zdravlja.
O problemu nastanaka naselja Aquae S... , koje je imalo sloen razvojni proces, u teks-
tu je dat poseban osvrt. razvoju ovog naselja pogodovalo je vie faktora . U prvom
redu to je pogodan prirodni poloaj , ukrtanje cesta, termalne vode, ali i tradicionalna
naseljenost tog prostora i u predrimsko doba. Na tom prije rimskih osvajanja
ivjelo je autohtono pleme Desitijata. Rimljani su zauzeli ovo naselje koje je bilo seos-
kog tipa. U prvom naselje prerasta u naseobinu koja poprima elemente urbanog
tipa, a oko njega su i dalje egzistirala gradi nska naselja (castella i oppida) sa autohtonim
stanovnitvom. Eksploatacija sumpornog vrela je dosta rano, a same terme u drut-
venom i socijalnom kontekstu u rimskom drutvu imale su ulogu . Naselja koja
su imala strateki i bila od interesa rim ska vlast je izdvajala i pretvarala u
dravno vlasnitvo. Tako je i oko termalnog izvora bilo stavljeno pod njihovu
vlast. Aquae S ... je sve vie postajala centar jednog ireg teritorijalnog Do da-
nas je ostalo nejasno na koji je ovo naselje dobilo i razvilo svoj administrativni i
pravni status u sastavu Rimske imperije. Posebno je naglaena vanost procesa naseljava-
456
ADNAN
nja veterana na dananjeg Sarajeva za vrijeme cara Marka Aurelija (l6l.-180. g.).
Ovim aktivnostima je bio rimski element na ovom, po rimsku dravu, stratekom
Tako saznajemo da je pravno-administrativni status ovog naselja rjeavan
kombinacijom spontanih procesa, ali i ciljanih akcija rimske vlasti . Autor priloga pod-
poseban dekreta ConJtitutio Antonimana kojom car Karakala 212. godine do-
djeljuje pravo svim stanovnicima Carstva. Time i prostor koji je naseljavalo
desitijatsko pleme dobija status municipalne i teritorijalne zajednice. Stari
centar Desitijata - CaJte/lum Hedum time se svodi na naselje od sekundarnog a
,-1.quae S ... sve vie postaje centar ireg regiona kako za doseljenike, tako i za autohtono
stanovnitvo.
arheoloki materijal i do sada evidentirani lokaliteti o kompleksnim
drutvenim odnosima, bogatoj graditeljskoj djelatnosti , aJi i razvijenom uku-
su koji je vladao u ovom rimskom naselju.
Period srednjovjekovne bosanske drave pod naslovom Od dolaska Slavena do pada
Bosanskog kraljevSlva obradile su Lidija Fekea i Margita Period od VII do
IX je neistraen na naem, ali i na prostoru susjednih zemalja. O tom
vremenu ne postoje pisani tragovi , pa sve koje su poznate bazirane su preteno
na arheolokom materijalu. Prije svega, radi se o nekropolama, grobnim nalazima i osta-
cima sakralne i profane arhitekture.
Ranosrednjovjekovna nekropola iz lokaliteta Varoite u selu i grobo-
vi oko crkve u daju, kako se u tekstu osnov za pretpostavke o nekim
drutvenim i kulturnim kretanjima iz IX kada dolazi do konsolidacije stanja
i pojave prvih teritorijalnih jedinica. U je otkopano 160 grobova, a na os-
novu grobnih priloga 146 je pripisano Slovenima. Ti prilozi su uglavnom razne vrste na-
kita. U izradi nekih primjeraka ovog nakita primjetan je uticaj iz Dalmacije, Panonije i
Bizanta. dio nakita je ipak u slavenskim radionicama. Autorice priloga os-
tavljaju otvorenom postojanja radionica i na bosanskom tlu, posebno kada se
uzme u obzir da je kod nekih primjeraka nakita zapaeno stapanje izraza iz
Dalmacije i Panonije.
Drugi ranosrednjovjekovni lokalitet je groblje s kraja IX i X iz
U kasnom srednjem vijeku kompleks je prekriven nekropolom Neto
ranosrednjovjekovnog materijala je i prilikom iskopavanja lokaliteta na
samoj Ilidi.
Na irem i uem [lida su nekropole u Donjem KOlorcu, u
Krupcu ispod grada u kod Rakovice, u Hrasnici. u
u Luanima, na lokalitetu Fejzua u Tilavi, kao i na Pavlovcu kod Toplika. PavJovac je
kao nekropola pripadao velikakoj porodici Odatle i drveni sanduk za
koji se pretpostavlja daje pripadao knezu Pavlu koji je poginuo 1415. godine.
U prilogu se posebno naglaava da je kod svih nekropola primjetan proces devastacije i
nestanka Tako je u Pavlovcu XX bilo stotinjak a 1980
godine svega u Vrutcima XX bilo je dvije stotine
ih je samo osamdeset. Na nekropoli u XX
nije bilo
457
ADNAN
Od sakralnih objekata na ovom arheoloki su istraene dvije crkve iz ranog
srednjeg vijeka. Radi se o crkvama na lokalitetu Crkvine u Vrutcima i u selu
Postojanje ovih crkava na relativno malQj udaljenosti govori u prilog da je
"drutveni ivot, koncentracija bogatstva i crkvena organizacija bila razvijena na tom

Na lijevoj obali eljeznice, u Krupcu, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovnog grada
poznatog pod imenom Ovo mjesto je imalo funkciju i jedini je do sada
poznati profani objekat na tom prostoru.
Usmene predaje i toponomastika pojedinih mjesta koje autorice navode upotpunjuju
sliku intenzivnog ivota u ovom periodu. Na osnovu ovih predaja i toponima u mnogo
prepoznata su imanja nie vlastele, zbornih mjesta, postojanja crkvi i vinogra-
da i prisustva zanata.
Pisani izvori koji govore o lokalitetu Ilida su malobrojni, i odnose se samo
na kasni srednji vijek. Osnovu tih pisanih izvora predstavljaju osmanski defteri, malobrojni
epigrafski spomenici i razna dokumenta iz arhiva. Tako je vrlo zanimljiv u historijskom i
vrijedan u arheolokom kontekstu i epigrafski spomenik iz Donjeg Kotorca. Na njemu
pie daje sin kneza Stipka sahranjen na svojoj plemenitoj zemlji. U prilogu
je navedena i darovnica ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Njom se potvr-
stari posjedi bosanske biskupije. U jednom drugom dokumentu iz
arhiva spominje se trgovaca od strane ljudi Stjepana pod
Blaujem. dokument koji se navodi u tekstu predstavlja popis vilajeta Hodidjed iz
1455. godine, u kojem se nahija Tilava spominje kao posebna jedinica. Pored Tilave, u
ovom popisu se spominju i mjesta koja i danas postoje, kao to su: Butmir, Luani, Otes,
Stup, Osijek, Tilava, Grlica, Vlakovo itd.
od IX se javljati prve jedinice-upe. U
srednjem toku Miljacke pojavljuje se i naselje Vrhbosna. upa Vrhbosna je uz jo est
upa jezgru drave u ranom srednjem vijeku. Kad se govori oranosrednjovjekovnoj
upi Vrhbosna, treba imati na umu da se ona prostirala uz rijeke Miljacku i eljeznicu i
uz gornji tok Bosne, kao i to daje u njen sastav ulazila i teritorija Ilida, na kojoj
je koncentracija nalaza posebno iz IX i X
Do XIV upa je bila pod bosanskih banova. U kasnijem periodu otvo-
reno je pitanje da li je pripadala ili U nekim izvorima na-
vodi se da su dio upe drali upaje bila prvim na udaru Osmanlija. To je
rezultiralo da 1448. godine, dakle 15 godina prije pada bosanske drave, Vrhbosna u
sastav Osmanskog carstva.
Arheoloki lokaliteti na Ilidi, kao i sami nalazi koji su na njima sve do
danas nisu izgubili na i aktuelnosti . Malo je mjesta u kojima na tako malom
prostoru postoji toliko obilje tragova ljudskog ivota koje moemo pratiti u kontinuitetu
od prahistorije do danas. Dio MonografIje Ilida koji tretira oblast arheologije treba da
potakne i jo jednom podsjeti o kakvom se, u arheolokom smislu, bogatom
radi, ali isto tako i da probudi svijest o kulturnom koje batinimo, a o kojem se
vrlo adekvatno ne brinemo. Autori su uspjeli na jedan, za iru javnost prihvatljiv
sintetizirati sve ono najvanije u mnotvu objavljene i neobjavljene i materi-
458
ADNAN BUSULADZIC
jala, ali i na jednom mjestu prikupiti svu vaniju literaturu koja o problematici nastanka
Ilide postoji.
Na kraju treba veliki i doprinos koji je u izdavanju i tampanju Mo-
nografije dala sama Ilida. iri i ui prostor Ilide je toliko zanimljiv s
nog, kulturnog i ekonomskog aspekta da je to je ova Monografija morala
toliko dugo da ugleda svjetlo dana. Njeno uspjeno pojavljivanje dovelo je do toga da su
i neke druge postale zainteresirane za projekte i prezentaciju svoje batine i
resursa.
,
J