GRAANIKI GLASNIK

ASOPIS ZA KULTURNU HISTORIJU

GRACANICA MESSENGER
JOURNAL FOR THE CULTURAL HISTORY
UDK 930.85 ISSN 1512-5556
MONOS
GRAANICA, 2004.
GRAANIKI GLASNIK
2
POVODOM
3
P
o
v
o
d
o
m
ATIF KUJUNDI:
ASOPIS ZA KULTURNU HISTORIJU GRAANIKI
GLASNIK KAO PODSTICAJ I UVJET KULTURNE
PROMJENE
ATIF KUJNDI:
KULTURNA PROMJENA UVJETOVANA
POJEDINCEM I NJEGOVIM DJELOM ILI TEANJ
- PARADIGMA KULTURNE PROMJENE U BIH

asopis za kulturnu historiju Gra-

aniki glasnik, ve svojim na-
zivom odreuje i anticipira pre-
dmet svoga bavljenja, odreuje prostor svoga
djelovanja, kao i odnos prema ciljevima koje
eli postii. Odrednica: kulturna historija,
mogla bi se dati i inverzno, a da na taj nain
bude preciznija, dakle: historija kulture. Me-
utim, kako je kultura po sebi historina, po-
vijesna kategorija, kako je kultura jedina pra-
va povijest/historija ovjeanstva nije u pi-
tanju ni pogreka, ni nepreciznost. Rije je o
tome da asopis i ljudi, koji se oko njega oku-
pljaju kao saradnici, u znaajnijoj mjeri na-
stoje tretirati zavrene kulturne procese i do-
kaze o njima kao post festum dakle historij-
ske injenice.
No, znamo kako je u kulturi teko doi
do takvih fakata i kako je, u povijesnom smi-
slu, svaka kulturna injenica uvijek, u jedna-
koj mjeri, uzrok i posljedica. Dakle, takve fa-
kte, kad ih ve moemo identifcirati, vidimo i
generatorom novih kulturnih procesa. U tom
smislu, dobar primjer je, npr. peinsko slikar-
stvo, medijevalni nadgrobni spomenik ste-
ak, u estetskom smislu arabeska, itd. Nai-
me, pomenute injenice e uvijek biti inspira-
cija ljudima koji se bave umjetnou kao i po-
ticaj za nastajanje novih umjetnikih djela.
U tom nivou promiljanja, asopis za
kulturnu historiju Graaniki glasnik ima
razloga da se bavi kulturnim pojavama i u re-
centnom nivou. Kad asopis ima svoje elek-
tronsko izdanje, kad je postavljen na web
site i tako, zahvaljujui virtualnosti suvreme-
nog svijeta moe biti dostupan potencijalnim
itateljima u globalnim razmjerama, on biva/
postaje neprijepornom kulturnom i, kulturo-
logijski, djelatnom injenicom u razmjerama
koje nije mogue recipirati.
Ovdje, zanimljivo je uoiti okolnost, koja
nas upuuje da asopis za kulturnu historiju
Graaniki glasnik, na taj nain, bitno mije-
nja i odrednicu povijesno-historijskog, shva-
enu u tradicionalnom smislu, ili u smislu i
znaenju koje nam je u navici. Naime, od
GRAANIKI GLASNIK
2
POVODOM
3
onoga to smo
do prije dva-
desetak godina
smatrali tek bi-
ljeenjem histo-
rijskih injeni-
ca, asopis do-
lazi do nivoa u
kojem postaje
prvorazredni i
recentni kultur-
ni inilac, akter
kulturalnog dje-
lanja i njegov
poticaj histo-
rijskim injeni-
cama i svojim,
sada u jedna-
koj mjeri. Pri-
mjerak asopisa
nije vie/samo
tek biblioteka
jedinica, on je,
opstajui kao
web site dio virtualnog suvremenog svije-
ta i njegove energije s recentnim dometima.
Kultura je fenomen koji uvijek, u nekom
bitnom aspektu, izmie svakoj recepciji, ma
kako ona (recepcija) bila zasnovana i posta-
vljena s namjerom da bude sveobuhvatna, to
je, uostalom, u prirodi i biu kulturnog ina.
Svakako, to je tako i zbog toga, to kultu-
ra emanira iz ukupnosti ovjekovoga prisu-
stva i uspostavljenih odnosa. Kultura je, da-
kle, fuidna i in continuo proces koji se zako-
nomjerno saobraava u samome sebi i sveko-
likim doticajima, interakcijskim djelovanjima
i proimanjima.
Imajui u vidu istaknute okolnosti i pro-
govor o internet izdanju asopisa za kultur-
nu historiju Graaniki glasnik, uz druge
koncepcijski projektirane tekstove, ovaj, 18.
broj asopisa eli produbiti svijest o sebi
u konkretnom i irem okruenju. Ba zbog
toga, osim tekstova kazanih prilikom pred-
stavljanja Internet izdanja asopisa, donosi-
mo i tekst koji nastoji interpretirati stvarnost
kulturne promjene u gradu Teanj, uvjetova-
nu prije svega kontinuitetom kulturnog anga-
iranja i izdavake djelatnosti Centra za kul-
turu i obrazovanje Teanj. A ta injenica svje-
doi: stvarnost kulturne promjene u Graa-
nici i Tenju, nije iznimka! Stvarnost kultur-
ne promjene moe se identifcirati i na nivou
Bosne i Hercegovine. Nae male, do juer ka-
sabe i palanke osvjeujui predstavu o sebi
postaju gradovi.
Dakle, svoj kulturalni odnos, aso-
pis ostvaruje recepcijom kreativno-inven-
tivnih pojava u svome neposrednom okru-
enju: trei broj asopisa Avlija, slikar Me-
hmed Ali, ...
Studenoga/novembra, 2004.
Atif Kujundi
S lijeva nadesno: prof. dr. Izet Mai, prof. Omer Hamzi i knjievnik Atif Kujundi
(detalj s promocije online izdanja Graanikog glasnika 27.8. 2004. )
GRAANIKI GLASNIK
4
POVODOM
5
Atif Kujundi
ASOPIS ZA KULTURNU
HISTORIJU GRAANIKI
GLASNIK KAO
PODSTICAJ I UVJET
POZITIVNE KULTURNE
PROMJENE
* * *
Iz optike i duhovne pozicije bonjakoga
svijeta postoji predislamsko i islamsko doba.
Predislamsko doba je vrijeme dahilijeta ili
neznanja, odnosno, vrijeme utjecaja svako-
vrsnih dahila. Islamsko doba poinje poja-
vom Muhameda s.a.v.s. i objavljivanjem a-
sne knjige Kuran, tj. Objavom Znanja i Svije-
sti o sebi i Stvoritelju Svega, koju muslimani-
ma donosi Njegova Rije. Njegova Rije, Jest,
Njegova Milost Ljudima.
Razumije se, nije nam nijjet i ne pokua-
vamo drati predavanje iz povijesti islama ili
tefsira, samo pokuavamo doi do mjesta na
kojem u povijesti ovjeanstva moemo za-
snovano kazati kako su muslimani, a tako,
nadamo se, mahom i Bonjaci Narod Knji-
ge. Moemo to ustvrditi slijedei ono to zna-
mo o sebi kao svijest koja nam kazuje u kojoj
mjeri je naa pozicija bila usklaena s naim
odnosom prema Knjizi i knjizi, uope.
A to znai: naa srea i nae stradanje. Na
opstanak i nae nestajanje. Naa stvarnost i
nae nadanje. Taman toliko nam je uvijek i
bilo dobro kad smo u vidu imali Knjigu i to-
liko hravo kad smo Knjigu zaboravljali. O
tome, u vie navrata, izvrsno je i nadahnuto
govorio i pisao reis-ul-ulema prof. dr. Musta-
fa-efendija Ceri.
To je i mjesto na kojem za stvarnost svo-
je pozicije moemo kriviti samo sebe i nika-
ko, to to nam se dogaa, ne moemo gleda-
ti izvan sopstvene odgovornosti, a emu je-
smo skloni u svome neznanju. Da. Iako nam
je Knjigom sve kazano.
* * *
Ako razumom dohvatimo poimanje pre-
ma kojem je spoznaja kulture kao jedine ope
historije ovjeanstva vrlo bliska poimanju
Jednoe Boijeg Postojanja, dakle i osno-
vnom uenju islama, tj. uenju mevluda, nee
nam izmai ni vrijednost i znaaj pojma kul-
turne promjene, kao uvjeta koji pred musli-
mane, a tako i Bonjake postavlja asna Knji-
ga Kuran, u smislu i znaenju: ako naemo
snage da se promijenimo, moemo raunati i
na Boiju pomo.
Dakle, ako smo u stanju pojmiti kulturu
kao Jednou ovjekovoga djelanja i prisustva,
a kultura to pouzdano jeste, onda smo na tra-
gu ibadetu, da radei u kulturi i na kulturnoj
promjeni, radimo na sopstvenom saobraa-
vanju ivotu kao Boijem davanju i nama
milosrdno darovanom, kao Beskraj Ljubavi
Stvoritelja Svega prema Njegovim Stvorenji-
ma, a na nain sasvim blizak islamu.
Po naem skromnom shvatanju i razumi-
jevanju, Dobro je, ako smo u stanju shvatiti
kako Jednoa Boijeg Postojanja podrazumi-
jeva ukupnost, uvjetno kazano, ivog i nei-
vog svijeta, a tako ukljuuje i sve razlike i sli-
nosti meu ljudima, njihove boje i rase, je-
zike i sklonosti, vjerska, kulturna, politika i
ideoloka opredjeljenja.
Vrhunaravna injenica da je Bog samo Je-
dan, sve pobrojane i druge razlike ujednaa-
va, ali nas i obavezuje da te razlike smanjuje-
mo u smjeru, ne meusobnog izjednaavanja
jer smo Boijom Voljom stvoreni razliiti, ve
razvijanja i iznalaenja modela snoljivosti,
meusobnog uvaavanja i tolerancije do po-
stvarejna Njegove Jednoe Postojanja u skla-
du i dobroti.
* * *
GRAANIKI GLASNIK
4
POVODOM
5
emu, ovako dugaak i konzistentan
uvod?
Prije svega, zbog toga to je povod ovo-
me progovoru kulturna pojava par exellance,
bez slinog primjera ne samo u Graanici. To
je asopis za kulturnu historiju Graaniki
glasnik, ije Internet izdanje i njegov 17. broj,
veeras, promoviramo u Gradu u kojem i
izlazi ve devet godina.
* * *
U Redakciji asopisa, veoma nam je sta-
lo, da svaki progovor o asopisu za kulturnu
historiju Graaniki glasnik ima i karakter
bonjakoga progovora o sebi. Naime, sa svo-
jih preko dvije hiljade strana teksta do sada
i krugom od preko 250 autora i saradnika,
Graaniki glasnik je stasao kao kultural-
na zadubina, vakuf koji ima sve izglede po-
trajati i due nego li graanika Sahat-kula,
Osman-kapetanova medresa ili Ahmed-pai-
na, tj. Bijela arijska damija, tj. akobogda -
do Kijametskog Dana.
A, kao to rekosmo, prolo je samo devet
godina. Ko je to mogao imati u vidu prije de-
vet godina?
* * *
Veoma cijenim gospodina Omera Ham-
zia, profesora historije i knjievnosti, moje
uvaavanje njegove pojave je stvarno i za-
snovano, i, pouzdano znam: u svojoj procje-
ni oko pokretanja asopisa morao je kalkuli-
rati i dugorono, znam da je, uz sve podrke i
osporavanja, asopis ostao uzgor zahvaljuju-
i prije svega njegovom nepokolebljivom nij-
jetu i istrajnosti, ali to to asopis Graaniki
glasnik u ovome asu jeste, uvjeren sam, na-
dilazi i njegove vizije i elje. Potvrde o tome
dolaze mu sa svih strana.
Odsvuda gdje asopis stie i biva vien i
itan.
asopis za kulturnu historiju Graaniki
glasnik funkcionira i kao elektronsko izda-
nje na internetu, dakle u virtualnom prostoru
duha ovjeanstva bez ikakvih granica.
Naravno, ne zaboravljamo, Graanica
ima puno vrijednih i strunih ljudi, prizna-
tih znalaca u najrazliitijim podrujima zna-
nosti i prakse i mogla je u proteklom periodu
pokrenuti razne asopise, u raznim oblasti-
ma: ekonomiji, geologiji, agronomiji, veterini,
ekologiji, pravu, umjetnosti, medicini, obra-
zovanju... Ali, nije.
Omer Hamzi i ljudi sa kojima je asopi-
su de facto idejno blizak, pokrenuli su aso-
pis za kulturnu historiju i asopis je za relati-
vno kratko vrijeme jer, ta moe znaiti de-
vet godina u svevremenu ako se ne radi po-
stao najznaajnije periodino glasilo te vrste
koje je u Bosni i Hercegovini ikad postojalo!
A to, opet, kazuje, ta moe znaiti devet go-
dina u svevremenu ako ljudi zajedno rade
i grade.
Dakle, ustvrdit emo: asopis za kultur-
nu historiju Graaniki glasnik koji izlazi
u Graanici postao je prvorazrednim kul-
turnim akterom, injenicom i tako - uvjetom
kulturne promjene u ovome prostoru i Bosni
i Hercegovni, a u smislu i znaenju u kojem
moemo recipirati promjenu ovjeka na ma-
gistralnom pravcu i smjeru, na kojem moe
raunati i na pomo Stvoritelja Svega. Sma-
tramo to iznimno znaajnim, jer samo pro-
stor kulture podrazumijeva takvu mogunost
na zaista - oigledan nain.
* * *
Koncipiran kao asopis za kulturnu histo-
riju, Graaniki glasnik kao mjesto susreta-
nja autora i ostvarenja najrazliitijih opredje-
ljenja, omoguuje kvalitetnu kulturnu pro-
mjenu vielinijskih, a povijesno zasnovanih
utjecaja. Dakle, prostor koji predstavljaju
stranice asopisa Graaniki glasnik jeste
mjesto svekolikog osvjeivanja naih zna-
nja o sebi i nama, prepoznavanja sopstvenih
iskustava u ivotu i praksi, u neposrednom
kulturalnom i interakcijskom odnosu sa dru-
gim i drugaijim.
Takva vrsta susretanja za sve sudionike
predstavlja pravu blagodat i najdragocjeni-
ju mogunost i opciju kulturalnog saobraa-
vanja, oplemenjivanja i nadgradnje znanja i
iskustva, koje neosvijeeno, nije bilo mogu-
GRAANIKI GLASNIK
6
POVODOM
7
e ni nadgraivati. Razumije se, pretpostavka
njegove osvijeene komunikacije sadrana je
u tome da se ona u asopisu kao u ogledalu
vidi u iskustvu drugih. Neosvijeenost zna-
nja zaustavlja i svijest o iskustvu. Radi uspo-
redbe, to je stanje blisko, ako ne i jednako
dahilijetu u Vjeri.
A, jedanput osvijeeno znanje, pretho-
dno steeno obrazovanjem, samoobrazova-
njem i iskustvom, itanjem, sopstvenim anga-
iranjem u umjetnosti i ivotu uope, posta-
je dio djelatne kulturalne komunikacije kon-
tinuiranog usporeivanja i razvoja kreativne
linosti i kulturne sredine, postaje bitna odli-
ka kontinuiranog razvoja i nadgradnje kul-
turne situacije i prostora u kojem se dogaa.
To znai, kako i asopis Graaniki gla-
snik, objektivno, funkcionira kao uvjet i pod-
sticaj kulturne promjene i ire od prostora na
kojem se pojavljuje.
* * *
Na ovome mjestu moemo sagledati i
slijedee: kultura je Jednoa ili Jednost sve-
ga to ljudsko prisustvo i odnosi meu ljudi-
ma ukljuuju. Ma kakvi da su. Koliko znamo,
to bi mogla biti i ponajbolja defnicija kultu-
re, makar nekome izgledala i zvuala openi-
tom, jer, uistinu, jeste tana. Osim toga, treba-
mo jednostavnu i tanu defniciju kulture, jer
kulturu rijetko mislimo, promiljamo, mada
je sve to mislimo i inimo kultura. Tako se
i dogaa, pa su nam u kulturi nerijetko, ne-
jasne stvari, mada je tako oito: podcijenjeni
su izvanredni, samozatajni autori i ljudi koji
rade bitne stvari jer su zaista stvarni, a sva-
ko pravo, i afrmaciju, i pun medijski glas, i
prostor - dobijaju i imaju, uistinu, sporedni
akteri, nerijetko bukai i lanjaci, ljudi koji su
dovoljno drski da budu nametljivi, ljudi koji
tako, svakom kvalitetu uskrauju prostor, a
svima troe vrijeme i sredstva.
* * *
Upravo tu i postavljamo slijedee pitanje:
Ako se ve usuujemo ustvrditi kako je
defnicija: KULTURA JE JEDNOA JE-
DNOST SVEGA TO ZNAI OVJEKO-
VO PRISUSTVO, ta ta tvrdnja uistinu zna-
i i sadrava?
Ustvari, ako prethodno ustvrdimo, ne bi
smjeli gubiti iz vida integrirajui smisao svih
razliitosti koje mogu kulturu znaiti: sub-
kulturu ili potkulturu, rock kulturu ili kon-
tra kulturu, elitnu ili visoku kulturu, kulturu
uvjetovanu urbanim prostorom i gradskim
ivotom, ruralno uvjetovanu kulturu, kulturu
ishrane, kulturu rada, bonton, itd.
Ali, uglavnom - ako nam nije jasna uku-
pnost sadraja u pojmu kultura, teko moe-
mo pojmiti koliko je dio istoga to to rade ra-
zliiti kulturni subjekti, meu kojima razli-
kujemo: BZK Preporod kao nacionalno
kulturno drutvo koje ima zadatak da uva
i njeguje tradiciju i kulturnoumjetnika do-
bra bonjakoga predznaka, teko emo razu-
mjeti zato je KUD Adem Ali Graanica
kulturno drutvo koje je sebi stavilo u zada-
tak da njeguje i uva kulturni nivo djelovanja
i ivota koji ima karakteristian miris/mek/
znak ovoga Grada. Moramo biti svjesni, kako
je Bosanski kulturni centar Graanica, zaje-
dno sa Radio Graanicom kulturna insti-
tucija irom otvorenih vrata za sve ljude u
opini Graanica i ire i pravo mjesto intera-
kcijskog proimanja svih razliitosti, ba kao
i dopisnitva Dnevnog avaza, Jutarnjih no-
vina, Osloboenja, prisustvo izdavaa: Mo-
nos i Grin ali i drugih, pojedinaca u pra-
vom smislu rijei: akademskog grafara Nia-
za Omerovia ali i drugih slikara, pisca Me-
vludina Spahia ali i drugih pjesnika, Grad-
ske i biblioteke Islamske zajednice, Udrue-
nja graana za zatitu kulturno-historijskog
naslijea, asopisa Graaniki glasnik i a-
sopisa Avlija, vokalno-instrumentalnog an-
sambla Arabeske, pjevaa Ibrahima Jukana,
ali i Amela uria, mada bi bila kardinalna
pogreka ne imati u vidu svirae, orkestre i
pjevae novokomponirane muzike, rock gru-
pe i konferansijee, repertoar kino-dvorane,
dramski amaterizam u srednjokolskom cen-
tru, koncerte, gostujue predstave, graaniki
pijani dan petak, dumu i demate, gra-
GRAANIKI GLASNIK
6
POVODOM
7
aniki Vaer, Ljetne veeri pod lipama Gra-
anice itd.
* * *
Dakle, duni smo pokuati razumjeti: kul-
turne veze i obrasci dogaaju se i funkcioni-
raju iznutra, jer tako dolaze i poticaji za kul-
turna zbivanja, uvjetno kazano: samoniklo.
Moemo ih pratiti kao vielinijske tendenci-
je u odreenom kulturnom krugu i prostoru,
ali i registrirati njihovu sintezu u djelovanju
pojedinaca.
Naprimjer: ako smo pojmili da su osno-
vne linije kulturne promjene unutar djelo-
vanja Bosanskog kulturnog centra Graani-
ca, BZK Preporod Graanica, KUD Adem
Ali Graanica, ansambla Arabeske, asopi-
sa Avlija, asopisa Graaniki glasnik, izda-
vakih kua i pojedinanih umjetnikih poja-
va duni smo razumjeti kako principijelno,
te vielinijske i u prvi mah naizgled paralelne
kulturne promjene u ovome Gradu imaju
i okvir meusobnog, interakcijskog proima-
nja, koje se u ljudima ovoga Grada postvaruje
kao pretpostavka za slijedei kulturni korak,
a Gradu stvara aureolu koja komunicira sa i-
rim kulturnim okruenjem.
I, shvatimo, to se dogaa i upravo sada i
ovdje, u ovome progovoru i programu pred-
stavljanja asopisa Graaniki glasnik i ma-
nifestaciji Ljetne veeri pod lipama Graani-
ce, ali i nadalje: u komuniciranju kulturnih
subjekata.
Ljudi, dakle, koji u svemu tome sudjeluju i
sve to prate, nuno, to emu prisustvuju, htje-
li ili ne htjeli batine i transponuju do svo-
ga potomstva i komiluka, do danas i za sutra.
Tako i oni koji veeras nisu ovdje, ne mogu
ostati netaknuti ovim to mi inimo. A suo-
eni s objavljenim tekstom, imaju konanu
rekapitulaciju jednog kulturalnog habitusa i
njegovih energija.
Naime, kulturna dogaanja, ma koliko
bila i izgledala samonikla, funkcioniraju po
principu uzrono-posljedine veze, moemo
shvatiti i po principu Hegelove dijalektike, tj.
puke nunosti, a ta injenica, kao to je po-
znato, uvjetuje historinost i kulturnih zbiva-
nja. Jer, pobrojani subjekti postoje kao razli-
iti, ali u jedinstvu kulturnog prostora i poja-
ve, nuno poraaju novu vrijednost koja inte-
grira njihove razliite kvalitete i meusobne
veze. E, upravo ta injenica, daje za pravo a-
sopisu za kulturnu historiju Graaniki gla-
snik, izdavakoj kui Monos i ljudima koji
podravaju ovaj projekat. Historinost kul-
turnih pojava i procesa njihovoga saobraa-
vanja, praena u asopisu kakav jeste Graa-
niki glasnik, prua izvanrednu mogunost
i priliku pravovremenog djelovanja onih i-
nilaca koji artikuliraju odnos, graanima po-
znat kao kulturna politika, ali i na dugo vrije-
me - irenje konkretne energije djela, pojedi-
naca i drutvene cjeline.
Posljednjih godina, nerijetko smo se pita-
li: imamo li mi uope kulturnu politiku i ni-
smo nailazili na neki suvisao odgovor. Ustva-
ri, kulturna politika je i odsustvo politiki
osmiljenih projekata u kulturi.
Ali, kada poetkom poslovne godine
Opina Graanica raspie javni natjeaj za
prikupljanje i odabir kulturnih projekata koje
bi mogla fnansirati u toku 2004. godine, onda
barem znamo da postoje ljudi koji znaju ta
je kultura i kako se, politiki gledano, pre-
ma kulturi moe uspostaviti konkretan po-
litiki odnos.
Ustvari, u ovom skromnom nastojanju i
pokuaju progovora o pojavi asopisa za kul-
turnu historiju Graaniki glasnik, s puno
razloga inzistiramo na razumijevanju kultu-
re uope, na, uvjetno kazano, shvatanju pri-
rode i mehanizama kulturne promjene, bez
ega nije mogua ni promjena uope, odno-
sno, bez ega kulturno ne funkcioniramo, a to
znai ne funkcioniramo ljudski.
Kulturologija i njezine promjene, u izvje-
snom smislu, samo su i tek - sinonimi. Za-
to? Zato to se evoluiranje ne dogaa samo
u konkretnim kreativnim i kulturnim obra-
scima i oblicima organiziranja graana radi
zadovoljavanja njihovih potreba u kulturi.
Kulturni obrasci i sadraji se troe i trae da
GRAANIKI GLASNIK
8
POVODOM
9
budu zamijenjeni. Kultura, ako smo je shva-
tili kao Jednou - Jednost, to bi moglo i tre-
balo biti ispravno razumijevanje i odrednica
smisla i znaenja te rijei nije samo pisanje,
slikanje, muziciranje, gluma, medijsko anga-
iranje, ve svakako i ono: gdje, kada, ko, o
emu, ta i kako pie, slika, pjeva, glumi, itd.
To znai: kultura nije samo nastup umjetnika
ili kulturnoumjetnikog drutva, ve u istoj
mjeri priprema za nastup i odjeci nastupa u
medijima i razgovorima, koji e uslijediti na-
kon odsluanog koncerta, odgledane predsta-
ve ili flma, predstavljene i proitane knjige.
Dakle, kultura nije samo posjeta teatru, bio-
skopu, koncertu, ve i ono to smo donijeli ili
odnijeli vrei taj in.
Konano, da privedemo kraju ovaj poku-
aj o kulturi, rei emo: najvaaniji uvjet kul-
turne promjene, na emu inzistiramo u svezi
s prisustvom i djelovanjem asopisa za kul-
turnu historiju Graaniki glasnik jeste: in-
ventivno-kreativni proces, koji mnogi ljudi
rado, a neispravno i ne ba odgovorno, nazi-
vaju stvaralakim procesom. Inventivno-kre-
ativni proces mora imati impuls koji dolazi
iz talentirane linosti kojoj je stvaranjem da-
rovan, ali taj proces zahtijeva ozbiljne, odgo-
vorne, obimne i, u svakom pogledu, zamane
pripreme, e da bi se postvario kao djelo koje
e dobiti imenovanje, kao kulturni in koji e
postati uvjetom donijeti sjemenku koja e
klijati do sljedeeg stjecaja koji e omoguiti
njezino oploavanje.
Bez traga nastojanja da ita pojednostavi-
mo ili simplifciramo, tvrdimo kako je priro-
da oko nas puna izvrsnih primjera koji nam
mogu biti dobra poduka. Naprimjer, sjemen-
ke nekih pustinjskih biljaka koje niu i ra-
zvijaju se tek nakon termike obrade u toku
pustinjskih poara. Miceliji nekih gljiva koji
mogu mirovati hiljadama godina dok se ne
steknu adekvatni klimatskopedoloki uvjeti
njihovoga aktiviranja, iz ega e buknuti glji-
va u svojoj svekolikoj ljepoti.
A da ne bude zabune, ak i u eksperimen-
talnom nivou ispitivanja, naunici uzgajaju
kulturu odreenih bakterija, kulturu odre-
enih hibrida itarica. Neko to u sociologiji,
barem onoj marksistiki orijentiranoj, nazi-
va biologizam i biheviorizam ili psihologizam
tretirajui taj odnos usporeivanja sa i-
vim svijetom kao deformaciju naune misli,
ali pouzdano, treba proitati, npr. knjigu Kon-
rada Lorenza pod nazivom Etologija, u ko-
joj je on izloio uporedne podatke i rezultate
svojih dugogodinjih promatranja i istraiva-
nja o slinostima izmeu ovjeka i ljudskog
drutva, ivotinja i ivotinjskog svijeta. Kon-
rad Lorenz je sjajan ovjek ogromnoga isku-
stva i izvrio je vrlo zanimljiva ispitivanja.
Ustvari, sve reeno do sad, samo su natu-
knice za pomo u nastojanju da odgovorno
i ljudski, sebi, svojim uvjerenjima, vremenu i
razumu primjereno, itamo asopis za kul-
turnu historiju Graaniki glasnik koji evo
ve devet godina izlazi u ovome gradu, koji
svi volimo.
* * *
11. Redeb, 1425. h. g.
Atif Kujundi
27. kolovoza/augusta, anno Domini, 2004.
P. S. Sjajni, zvjezdani trenuci kulturnoga ivota
ovoga Grada jesu, kada se kao graani okupljamo
radi sugraanina koji pie, pjeva, glumi, slika, reci-
tira, radi koncerta, promocije, izlobe, premijerne
ili reprizne predstave i kad se radujemo uspjehu
ljudi koje poznajemo, jer moramo i mi znati koli-
ko oni nastoje dosegnuti taj rezultat koji nam nude
na uvid. I u protivnom, sasvim odriemo i postoja-
nje elementarne osobne kulture, a pogotovo, kada
se dogodi da okreemo glavu, preuujemo uspjeh
ili ga nastojimo odricati i biti zluradi u svojim ko-
mentarima.
Ovaj tekst, dijelom je saopen tokom pro-
mocije on-line izdanja asopisa Graaniki
glasnik, 28. kolovoza/augusta, 2004. godine
u Graanici, u okviru programa Ljetne veeri
pod lipama Graanice.
GRAANIKI GLASNIK
8
POVODOM
9
Atif Kujundi
KULTURNA PROMJENA
UVJETOVANA
POJEDINCEM I
NJEGOVIM DJELOM ILI
TEANJ - PARADIGMA
KULTURNE PROMJENE U
BOSNI I HERCEGOVINI
(pokuaj iz kulturoloko-antropolokog
aspekta)
KULTURNA PROMJENA PROTIV
PALANAKOG DUHA
Teanj je prototip bosanskog grada koji
nazivamo kasabom. Tvrava, vojska i odbra-
na kraja. arija. Gradski ivot i zanati. ko-
la. Trgovina, pazarni dan, razmjena dobara.
Uprava, katastar, gruntovnica. Lijenik i ve-
terinar. Sud i policija. Sakralni objekti. Kudret
voda. Musa azim ati. Mustafa eman.
Kultura, umjetnost i arhitektura. Teatar. Pisci
i slikari. Centar za kulturu i obrazovanje.
Dakle, Teanj je grad, koji je funkcional-
no, arhitektonski i duhovno paradigmati-
an kroki miljea, ili: ambijenta koji tvori bo-
sansku ariju kasabu palanku a prema
naem shvatanju o njezinoj sutini. A kad je
rije o naim naravima, koje tvori takva ar-
ija ako je dopustivo, istu moemo prepo-
znati u djelu Radomira Konstantinovia: Fi-
losofja palanke i naim odnosima podje-
dnako. Ali, isto tako i u ivotu teanjskog i
bosanskohercegovakog pjesnika Muse a-
zima atia...
Dakle, rije je o karakteristinoj feno-
menolokoj matrici ivota i korijenu dobro
poznate prie, koja nam je bliska iz svih po-
zicija, jer se postvaruje kao na usud, kao i-
votni obrazac koji ponavljamo i o svome tro-
ku.
Ustvari, to je tipina i apriorna slika koja
anticipira i bitno artikulira svaku predsta-
vu o Bosni i Hercegovini i njezinom ovje-
ku. Razumljivo: i vie od toga rije je o me-
usobno, dakle uvjetovano oblikovanim mo-
delima i tipovima naravi i karaktera koji ve
dugo postoje, ba na taj nain.
Dakle, rije je o Tenju i najveem bosan-
skohercegovakom gradu u jednakoj mjeri. O
Bosni i Hercegovini i Balkanskom poluotoku,
takoe. O naem traenju u toj slici kao ogle-
dalu, isto tako. Pa, ako se to iekuje kao spe-
cifkum: i o Otvaranju Nebesa nad njima. Ili,
nadolaenju Kudret-vode, kao inaice za Po-
top ili Sudnji dan u Tenju. Teatru u Teanj-
skom teatru. Kilogramima zlata za izgradnju
objekta Doma kulture Teanj. Otkupljenoj bi-
blioteci Hamida Dizdara. Itd.
Pretenciozno su zatvoreni i do meuso-
bne iskljuivosti agresivno suprotstavljeni
kulturni krugovi u Glavnom Gradu, s nijje-
tom: da artikuliraju kasabe iz kojih su akte-
ri pristigli i tako budu to znaajniji dio Ve-
likog jer je za njih kasaba, visoka i neprije-
porna vrijednost. Tako je i Glavni Grad, tek
puki zbir zloduha pristiglih iz bosanskih ka-
saba i, razumljivo, utoliko samo jo: tei pala-
naki sluaj.
KRAH JEDNOG I POETAK DRUGOG
Ustvari, uz svekolike iracionalnosti koje
predstavljaju uvjeti ivota i vremena njego-
voga prolaenja tokom, Bosni i Hercegovini
agresijom nametnutoga rata, prije svega uz
uvaavanje svojevrsne izoliranosti, dakle
svakojakih i medijskih izdijeljenosti, prepre-
ka namjerama i stoga odsustva komunikacije
sa sobom i svijetom, treba imati u vidu ovje-
ka kao racionalno bie koje se grevito hva-
ta za svaku, iole stvarnu mogunost kao svo-
ju jedinu priliku. Jer, triipol godine rata, pro-
izvele su neke vrste vaccum. Izolirale misao i
GRAANIKI GLASNIK
10
POVODOM
11
djelanje. Prije svega, prekinule oblike komu-
nikacije i svele pogled u neposredno okru-
enje, na svoju pojavu. Pridonijele su stva-
ranju i multipliciranju efekta ostavljenosti,
ali i stasanju osjeaja samodovoljnosti. Doki-
nule uobiajenu mogunost uvida u iri pro-
stor i presjekle makar nune i neizbjene in-
terakcije inilaca i dogaaja. Objektivno, do-
vele do zbrke u odnosu prema pojedinanom
i opem, itd.
Meutim, grad Teanj, kao kulturni milje,
u svojoj tradiciji uva i njeguje pouzdan stan-
dard koji podrazumijeva: maksimum bosan-
skog osjeanja i uvaavanja drugaijeg. Tako
opstaje i ariji primjeren minimum odrica-
nja i zahtjeva za aktivitet koji se bitno ne mi-
jenja unutar sklonosti uvanju uspostavlje-
nih vrijednosti i kriterijuma koji su ih ina-
ugurirali.
U takvom okruenju, poevi od 1996. go-
dine, dolazi do kontinuiranog intenziviranja
rada Centra za kulturu i obrazovanje Teanj
u svim aspektima. Kao potpuno nov vid, Cen-
tar razvija izdavaku djelatnost koja, na izvr-
stan nain, podupire njegovo ukupno prisu-
stvo i znaaj i postaje monom interakcijskom
kulturalnom vezom sa irim okruenjem.
Razumljivo, takva uloga Centra za kul-
turu i obrazovanje Teanj, generira promje-
ne u ukupnom miljeu i spletu postojeih veza
i odnosa duhovne provenijencije. Oko Cen-
tra za kulturu i obrazovanje, njegove kultur-
ne i izdavake djelatnosti i samoga grada Te-
nja, javlja se aureola, nedvosmisleno ozraje
energetskih silnica duha koje su u radu Cen-
tra nale svoj stjecaj.
USPRAVLJANJE VRIJEDNOSTI I
ULOGA POJEDINCA
Kada je, doavi na radno mjesto dire-
ktora u Centar za kulturu i obrazovanje Te-
anj, Amir Brka pokrenuo izdavaku djela-
tnost, ljudi koji batine dar, svijest, mudrost
i savjest, elju i odgovornost za svjedoenje
sopstvenim iskustvom razumom i djelom o
svome djeliu vremena okrenuli su se pre-
ma toj mogunosti kao prema izvoru svjetla.
Pohrlili su kao pele prema cvijetnom polju.
Stjecajem sretnih okolnosti, u cijeloj pri-
i Amir Brka funkcionira kao ovjek koji je
u stanju postaviti vrijednosne kriterijume u
ovoj vrsti posla. To ne smijemo zanemariti,
jer ta injenica ima poseban znaaj za prof-
liranje kulturne i izdavake djelatnosti, koju
je Centar za kulturu i obrazovanje Teanj ra-
zvio, gledano u cjelini. To je uvjetovalo kvali-
tet koji je na sebe skrenuo pozornost, pa su se
ljudi od duha sa ireg prostora Bosne i Herce-
govine okrenuli izdavakoj djelatnosti Centra
za kulturu i obrazovanje Teanj kao instan-
ci koja e potvrditi i njih i u kojoj e izbje-
i nunost kompromisa na koje su prinueni
obraajui se prijestolnikim izdavaima, to,
prije svega, znai i podrazumijeva ekanje i
gubljenje vremena do u beskonanost, kao
i odreeno podeavanje prema izgraenim
proflima izdavaa, kao neslobodu.
Ljudska i pjesnika, struna i ureivaka
irina Amira Brke, postvarila se kao konce-
pcijska otvorenost Izdavake djelatnosti Cen-
tra za kulturu i obrazovanje Teanj, pa su se,
anrovski gledano, pojavile knjige u rasponu
od poezije i proze do drame, naunih rado-
va iz raznih oblasti, historiografskih lanaka,
putopisa, publicistike, memoarske literature,
knjige iz podruja genealogije, prijevodi pje-
snitva, meunarodna razmjena izdavakih
projekata na bazi reciprociteta itd.
Tako se dogodilo, pa je teanjska Izdava-
ka djelatnost znaajnom broju autora omo-
guila da uzlete u vremenima kada su sve bo-
sanskohercegovake uzletne staze bile izvan
upotrebe. Izdavaka djelatnost Centra za kul-
turu i obrazovanje Teanj pojavljuje se kao ti-
pino bosanskohercegovaki fenomen i ma-
nir odnjegovan svekolikim iskustvom kultu-
ralnog kulturolokog pluralizma i mogueg
ljudskog angairanja i afrmiranja.
Ustvari, izdavaka djelatnost samo je je-
dan, ali svakako, prema naem skromnom
miljenju i najznaajniji aspekt vielinijskog
evoluiranja kulturne sredine i klime kreati-
GRAANIKI GLASNIK
10
POVODOM
11
vnog ivljenja u gradu Tenju, koji je uvijek
imao sopstvo. Jer, uporedo su se odvijali razli-
iti ivotni procesi, ali su pouzdano Izdava-
ka djelatnost i ostvarivanje drugih funkcija
Centra za kulturu i obrazovanje Teanj iri-
le i snaile ozraje oslobaanja od nagomila-
nih ratnih frustracija i napetosti i tako pogo-
dovale svekolikom preobraaju.
CENTAR ZA KULTURU I
OBRAZOVANJE
Ako izdavaku djelatnost poveemo s
ostvarivanjem drugih, vitalno znaajnih pro-
gramskih funkcija Centra za kulturu i obra-
zovanje Teanj u nivou kulturne animaci-
je ivota graana: pozorine predstave i kon-
certi, bioskopske predstave, promocije, tribi-
ne, izlobe i tampanje prateeg propagan-
dnog materijala, onda emo, nuno, Teanj
kao grad cjelovitije pojmiti i kao znaajno
kulturno sredite i sagledati kao os vrtnje
kulturnog ivota i kulturnih dogaanja na i-
rem prostoru, a to implicira silnice, projekci-
je i interakcije ne(s)poznatih dometa, za ije
bi sagledavanje, u najmanju ruku bilo neo-
phodno koncipirati i realizirati naunoistra-
ivaki projekat.
Gledajui Centar za kulturu i obrazova-
nje Teanj kao kulturalni faktor i fenomen,
ne moemo a ne uoiti kako je u njegovom
sreditu instaliran, kao njegov najznaajniji
akter, spiritus movens ili duh pokreta, jedan
ovjek i da je taj ovjek profesor i knjie-
vnik Amir Brka, ije je pjesniko djelo znaaj-
no i izvan imenovanog kulturnog kruga.
Naime, to je ono to je u vie navrata nazi-
vano udom, mada graani Tenja i ljudi koji
poznaju Amira Brku znaju: nema tu nika-
kvog uda. udo bi bilo kad se ne bi znalo
gdje ivi i ta radi ovjek i pjesnik Amir Brka.
Jer, znamo: uda su samo mudize. Takoe
znamo, da bez ovjeka nije mogua svjesna
djelatnost i promjena. Ali, jeste udo pose-
bne vrste u tome to na prostor ima straan
otpor prema priznavanju mjesta i uloge poje-
dinca i u asu kada su mu podastrti svi argu-
menti koji ga potvruju.
U tom nivou, kao ljudi, graani, narod i
drutvo, ponaamo se kao duboko frustrirani
i ne umijemo savladati svoj negativan odnos,
svoju potrebu odricanja, ignoriranja, neuva-
avanja, samo zato jer, moda, sami nismo
uspjeli u nekom svome nijjetu, nismo se nali
u sebi, ili smo pred slinim preprekama odu-
stali od svoje namjere.
Otuda i pria o udu. Naa uda su ma-
hom takva, jer smo mi ovakvi.
PODSTICAJNA ULOGA POJEDINCA I
INSTITUCIJE
Meutim, ovdje je neophodno uoiti zna-
ajnu ulogu Amira Brke, ne samo zato to
je stjecajem uvjeta direktor Centra. Naime,
sljedstveno i logino, uvjetovano ratnim do-
gaanjima, desilo se i oslobaanje silne duho-
vne energije prije svega bonjakoga svijeta,
a generiralo je razne vidova ispoljavanja, pa i
pisanja. To je imalo razmjere masovne pojave.
To se manifestiralo kao snaan pritisak i nesti-
ljiva energija. Svugdje su pronalaena sred-
stva, objavljivane knjige, prireivane izlobe,
ljudi su propisali, proslikali, propjevali, ali, na-
alost, nerijetko, to je bilo puko pranjenje na-
gomilanih i konfuznih, a ponekad i nezdravih
energija. Mada su forme nazivane pjesmom,
priom, romanom, slikom, muzikom, a esto
ovisno o poziciji autora i vrlo skupocjeno
likovno i tehniki izvedene, uokvirene, opre-
mljene, odtampane, snimljene digitalnom te-
hnikom na CD i medijski propraene, od, u
kulturi znaajnih i autoritativnih osoba, re-
cenzirane, promovirane i preporuivane. Ve-
liki je broj takvih knjiga i drugih djela, koja
ne predstavljaju za kulturu neto bitno, koje
su nerijetko ista blamaa, jednako za sredi-
nu i za one koji su stali iza projekta. Naalost,
svojom visokom cijenom, uvezom i vezama
utjecajima u plasmanu, posluile su i bogae-
nju pojedinaca i uskraivanju mogunosti za
vrijednije projekte. Pod teretom tih skupocje-
GRAANIKI GLASNIK
12
POVODOM
13
nih i nevrijednih izdanja, izvile su se police
naih biblioteka.
Za razliku od takvih, u Tenju se, zahva-
ljujui kriterijima Amira Brke dogodila sa-
svim drugaija stvar. ta sa ovim zapaanji-
ma, ma koliko bila oigledna i tana?
To to se dogodilo u Tenju, u drugaijim
drutvenim uvjetima, zavrijeivalo bi i, logi-
no, povlailo kulturologijski studij, znanstve-
no istraivanje, opservaciju, procjenu i ocje-
nu. Moglo bi postati dobar, podsticajan model
kulturnog artikuliranja, kreativnog izrastanja
i nadrastanja jedne sredine, kulturna praksa
koja omoguuje iskorak i drugima.
No, dobro znamo kako bismo to pokvarili
za samo trenutak vremena: rasporeivanjem
podobnih ljudi, a potom (... i opet!) objavlji-
vanjem i afrmacijom svega i svaega, nerije-
tko: kojetarija, pukim razvlaenjem sredsta-
va i prilike. Ali, kako je kultura Jednoa Svega
to ini ivot u djeliu Vremena, dakle: jedina
opa povijest svijeta jasnije je i o kakvoj
i kolikoj je vrijednosti rije kada svjedoi-
mo o fenomenu koji, zahvaljujui dogaa-
nju, moemo imenovati kao grad Teanj.
Utoliko prije, to iza svega to se dogodi-
lo, a o emu kao povodu nastojimo govo-
riti osim Amira Brke, Centra za kulturu i
obrazovanje Teanj i grada Tenja, vidimo
jo samo: Stvoritelja Svega.
Naime, takve uspjehe nismo postiza-
li ni kada smo u svim pojedinostima na-
stojali planirati i svim raspoloivim fnan-
sijskim sredstvima podrati kulturne pro-
jekte. Dakle, sasvim je logino i prirodno,
u cijeloj prii razumjeti i prihvatiti mjesto,
ulogu i znaaj inventivne i kreativne poja-
ve imenom: Amir Brka.
Razumije se, kao i druge vrijedne ide-
je, ova je prije svega, nadilazila moguno-
sti recepcije i razumijevanja same sredine.
Nailazila je na razne vidove spontane ar-
ijske opstrukcije i otpora, ali i na uvaava-
nje i podrku pojedinaca koji vide barem
korak dalje ispred sebe i svoga trenutka
vremena. Ni u samom gradu Tenju, po-
tpora nije bila jedinstvena, ali krug ljudi koji
stvaraju i ele objaviti sopstveno djelo, irio
se i snaga zamisli se materijalizirala. Pozitivna
energija uvjerenja da se radi dobro i ispravno,
sustavno, nadvladavala je i inila izlinom
svaku sumnjiavost, a stvarnost postignutih
rezultata jaala je poziciju inicijative.
Ustvari, postignuti rezultati, ponajprije
upuuju na potrebu da upamtimo kako smo
stjecali nauk. Na potrebu da, batinei jedno
uistinu dragocjeno iskustvo, budemo istrajni-
ji u stvarima kulturnoga angairanja, ma ko-
liko ono okruenju izgledalo nejasno, fkti-
vno i sporedno, ak nepotrebno. Jer, u stvari-
ma kulture i umjetnosti, to u veini sluajeva
logino i najee izgleda tako.
PODSJEANJE NA PRETPOSTAVKE
OD KOJIH SE KRENULO
Dakle, Teanj je iskoraio iz zaaranog
kruga palanake duhovne umalosti i oko-
GRAANIKI GLASNIK
12
POVODOM
13
talosti koja je svoju samosvijest svodila na
razgovore o svemu uz hamdinu trafku i obo-
gotvorenje same sebe, uz podsmijevanje sve-
mu i omalovaavanje svega to nadilazi pro-
sjenost, kako je to i pomenuto u izvrsnom
kulturolokom eseju Amira Brke: Teatar u te-
anjskom teatru. Zanimljivost je posebne vr-
ste to taj iskorak nije bio etnocentrian, a
to je mahom karakteriziralo sva pregnua u
istom vremenu.
Naprotiv, dakle, Centar za kulturu i obra-
zovanje Teanj, koncepcijom izdavake dje-
latnosti i kreiranjem kulturne animacije, za
svaku recepciju pojave o kojoj govorimo
zadrao je bosanskohercegovaku opciju i
karakter ma koliko ostvarivana u uvjetima
kada je svaka slobodna i djelatna misao gura-
na i satjerivana u nacionalne torove, interesne
funkcije programa i ciljeva.
Autori, saradnici i programi ove kue
obezbijedili su multinacionalno i multikul-
turalno, dakle pluralno nadrastanje vremena
i prostora i tako: nadgradnju kulturnocivili-
zacijskog amalgama koji jeste Bosna i Her-
cegovina a mimo pukog zbira razliitosti, tj.
ona supstanca, koja je svojim stvarnim kvali-
tetom nadivjela sve vidove harange u minu-
lim vremenima.
Zamke, mada objektivno prisutne, izbje-
gnute su prije svega inzistiranjem na korek-
tnom kvalitetu i njegovim produenim afr-
miranjem.
To je rezultat koji zavrijeuje izraze naeg
najiskrenijeg divljenja. Jer, sve drugo, znai-
lo bi retrogradnu intervenciju u kulturi i biu
Bosne i Hercegovine i tako unitavanje naj-
dragocjenijeg to je ta kultura iznjedrila, a na
ta su se, ivot nas je uvjerio, generatori rata
i ustremili nakon obustavljanja ratnih dejsta-
va, sasvim jasno razumijevajui kako su uspr-
kos svemu to su inili ba tu promaili i sve
uinili uzalud i tako sobom ostali poraeni.
Bie, uistinu, kulturnog i umjetnikog su ta-
kvi, da su odijeljeni od svega nehumanog. A
razumje se, pristajanje na njihovu opciju, zna-
ilo bi i prikljuivanje najbezumnijim bosan-
skohercegovakim dumanima i ostvariva-
nju njihovih projekata s ijom realizacijom
su nastavili.
PROPULZIVNOST TEANJSKOG
KULTURNOG PROSTORA KAO UVJET
NJEGOVOG SNAENJA
Povod za progovor implicira isuvie stva-
ri i potencijalnih aspekata mogueg promi-
ljanja fenomena, dosezanja spoznaja i izvo-
enja zakljuaka. Amir Brka, Centar za kultu-
ru i obrazovanje i grad Teanj, dakle, znaajni
su ne samo zbog onoga to su uradili i prili-
ke koju su pruili svojim sugraanima u vrlo
kratkom vremenskom razdoblju, kao i anga-
iranja vrlo snanog intenziteta, mada je to
sjajan primjer kako rastui u sebi rastemo i
za druge i prema drugima, ve i zbog toga to
nisu aplaudirali nacionalistikim potezima i
koncepcijama.
Naime, otvaranje kulturnoga prostora
makar shvaenog i kao palanaki krug, to je
izvedeno kao uzgred, znak je, kako je Teanj
postao sredina koja prihvata i izvanjske utje-
caje i kriterije s osjeanjem da im je dorasla i
da od njih ne zazire. Tome je pridonijela i-
njenica, da su se, zahvaljujui nivou kultur-
ne animacije ivota i pojavljivanju najrazli-
itijih autoriteta u neposrednoj komunikaci-
ji sa graanima, odjedanput, uinili obesmi-
ljenima i zaista: suvinima - razni palanaki
mehanizmi zatvaranja pred svijetom. Osna-
en je osjeaj da je Svijet doao i dogaa se
na licu mjesta.
U sutini, rije je o djelatnom, interakti-
vnom odnosu kulturnih poteza i sadraja koji
su teanjski kulturni prostor uinili propulzi-
vnim, a kao takvi, morali su pozitivno i sva-
kako podsticajno rezultirati. Palanka, kao
mehanizam zlovoljne umalosti arijskoga
mentaliteta i duha kasabe, ustuknula je pred
svjeinom i snagom inventivno-kreativnog
duha, pred intenzitetom i svijeu o smislu i
znaaju kulturnoga angairanja.
Palanka je ostala negdje drugdje.
GRAANIKI GLASNIK
14
POVODOM
15
Na poetku XXI. stoljea, Teanj je def-
nitivno izaao iz palanake slike. Iz tog zaa-
ranog duhovnog kruga mediokritetskih vri-
jednosti.
Teanj je postao grad propulzivne kultu-
ralne provenijencije. Dakle, palanaki duh je-
ste opaka nakarada koju proizvode nae nara-
vi, ali u uvjetima kulturne umalosti i nedo-
gaanja. Moramo rei, jer to nosimo u svome
iskustvu i iskreno mislimo, kako bi se preki-
dom kontinuiteta kulturnih aktivnosti u gra-
du Tenju, relativno brzo uspostavila i stvori-
la opaka skrama nadriautoriteta i mediokri-
teta palanake provenijencije i sve bi, ak, ne-
usporedivo tee bilo pokrenuti u djelatnom
smjeru, nego to je to bio sluaj.
Jer, u prirodi je umalosti da se napa-
ja aktivitetom onih kojima odrie znaaj!
Umalost to radi toga i ini! I sva njezina
snaga jeste u tome.
Naime, Amir Brka i kao znalac i kao in-
ventivna, kreativna i djelatna osoba, u Centru
za kulturu i obrazovanje Teanj pojavio se u
trenutku kada je razbijanje palanake uma-
losti duha svodio na sopstveno djelanje i po-
javnost, te bukvalno lomljenje opake skrame,
nastale u uvjetima, ratom i nasilno stvorene
izolacije grada kao sredita i kao kulturnoga
prostora ivljenja. inio je to snagom svoga
talenta i poezije, na sopstvenom primjeru po-
kazujui mogunosti ovjeka. To je od izuze-
tnog znaaja.
JEDINO KULTURA MOE SVE
to moe kultura u uvjetima ambijenta
koji tvori teanjska arija i kada je ispred ci-
jele zamisli i projekta ovjek kakav znamo da
jeste: Amir Brka?
U antropolokom smislu i znaenju pro-
stor oznaen kao teanjska arija, u relativno
kratkom vremenskom razdoblju, intenzi-
vnom aktivnou doivio je stvaran kulturni
preporod i promjenu ljudskog kvaliteta. ar-
ijski ovjek i njegov duh takoe. Pred njima
su se otvorili neslueni vidici inventnog, koji
su to kao iskru, to kao plamen, to kao sli-
ku, to kao knjigu, to kao koncert, flm, me-
dijsku predstavu o njemu i ovome gradu
pronijeli sadraji koje je verifcirala instanca:
Centar za kulturu i obrazovanje i Teanj, nje-
gov Upravni odbor i krug odabranih saradni-
ka i recenzenata.
Potom, Izdavaka djelatnost Centra za
kulturu i obrazovanje Teanj, pruila je sjajnu
priliku ljudima sopstvenog kulturnog kruga.
Priliku, koju nigdje drugdje ne bi mogli ima-
ti. Tako su objavljena, uistinu, znaajna djela
koja tretiraju povijest zanata, privrednog ra-
zvoja i bankarstva, znaajnih ljudskih pojava
ovoga grada. To, uistinu, sugerira kako i na
koji nain se moramo sami pozabaviti svojim
problemima i interesima kako bismo uope
bili uoeni u okruenju!
To nije mogla zaustaviti ak ni negati-
vna geografja, kako je dio medijskoga tre-
tmana grada Tenja u jednoj opservaciji na-
zvao Amir Brka. Naime, sve se dogodilo izvan
zvaninih, etabliranih tokova ili tokova koji
se vole smatrati takvim. To to sada jeste Te-
anj, u odnosu prema najveem broju sredi-
na u svome nivou na balkanskom prosto-
ru neke je vrste urbana gerila konkretnog
prostora i kulturni underground za okota-
le palanake vrijednosti vieg nivoa drutvene
stvarnosti, koja se svojim inertnim dranjem
spram konkretne pojavnosti protivi kultur-
nom razvoju malih sredina.
Ustvari, uspravila se istinska svijest o sebi i
zato nezadrivo energina naoigled autori-
tetima i zlobnicima prokrila put i prola u
prvi plan kulturnog ivota i ireg prostora.
Zato je zanimljivo: u naim kulturnim
prilikama, teanjsko iskustvo je bez prese-
dana i nepoznato kao praksa i ishod. Do iz-
vjesne mjere, ozbiljnou svoje koncepcije i
znaajem sadraja na slian nain predstavlja
se i asopis za kulturnu historiju Graaniki
glasnik u Graanici. Ali, Graaniki glasnik
u znaajnijoj mjeri podupire konkretnu kul-
turnu promjenu u gradu Tenju, nego li to
je potie u svojoj sredini, jer mu cilj, u zna-
ajnijoj mjeri i jeste: opi plan, a ne konkre-
GRAANIKI GLASNIK
14
POVODOM
15
tan pojavni oblik. No, svakako je najzna-
ajnije, da se ovakve pojave meusobno
podupiru podravaju. To govori o tren-
du irih razmjera, kad je u pitanju Bosna
i Hercegovina.
Dogaalo se, u prostoru subkulture,
kontrakulture, da se aktiviraju grupe lju-
di, mladih, graana koji postiu konkre-
tne rezultate u podruju svoga interesa za
odreenu oblast kulturnog stvaralatva:
knjievne, dramske i pjevake grupe, an-
sambli, debatni klubovi, popularna kultu-
ra i sl. Ali, u nivou izdavatva i animacije
kulturnoga ivota uope, bez trajne i si-
gurne institucionalizirane fnansijske po-
drke ovo se, u ovakvim razmjerama
dogaa, moemo biti sigurni, prvi put u
povijesti Bosne i Hercegovine, barem od
vremena sjajnoga vakifa Adem-age Mei-
a, koji je, je li i to udo? Tenjak.
DOK IVOT TRAJE SVE JE OVJEK
Ba zato, na ovom mjestu, prije sve-
ga, trebamo sagledati mjesto i ulogu po-
jedinca. ovjeka, koji o svemu tome ima
predstavu i koji pristaje biti generatorom
njezine realizacije, mada je, iz pozicije pret-
hodnoga vremena u kojem je jedna od naj-
popularnijih maksima/deviza bila: Ne mogu
me tako malo platiti, koliko malo mogu raditi
nelogino i nevjerojatno njegovo istrajava-
nje upravo u radu, za koji mu niko ne moe
uzvratiti. Za koji, nikome i ne pada na pamet
da bi ga trebalo nagraditi! Dakle, dobro je da
shvatimo, u igri je opet: osobni ideal, utopija
o mogunosti boljitka svijeta, makar i naju-
eg okruenja. A tako, uvijek iznova i boljitka
svih. ovjeanstva.
Naoigled svima, u Tenju se dogodila
kulturna promjena mimo uobiajenih toko-
va, kulturnom politikom i verifciranim pro-
gramima projiciranih zamisli. Ta promjena se
dogodila i usprkos opim trendovima koji bi
slijedei postmodernistike koncepcije htjeli
ii s dekonstrukcijom svega, ukljuujui i taj
ideal koji je, po svemu, shvaen kao utopija
romantiarska gesta, koji je shvaen kao zala-
ganje za kulturni boljitak okruenja ideali-
zam utopistikog i socrealistikog tipa, shva-
en bilo kako jasno i nedvosmisleno su-
protstavljen palanakom duhu i svemu to
tako dosljedno proizlazi iz jedne duge i jalove
prakse koju smo sebino i izbezumljeno nje-
govali do obesmiljavanja samih sebe.
Tako i uviamo, kako je postmoderna, u
mnogo emu, dobrim dijelom, puko i zlovolj-
no palanako nadmudrivanje i naklapanje,
traenje pukotina za jeino uhljebljenje na
raun ve stvorenog prostora, razmaknutog
verifciranim vrijednostima moderne.
Osobno, izuzetno cijenim ovo zanavlja-
nje svijeta na teanjski nain, u nivou njego-
voga oljuivanja i vraanja vjere u njegov je-
dini i istinski smisao. Slijedei postmoderni-
stika opredjeljenja, proirilo se uvjerenje da
je krajnja, proizvoljna i neobavezna osobnost
biti dobar ili hrav i da lo ovjek moe ak
GRAANIKI GLASNIK
16
POVODOM
17
i biti dobar i drutveno koristan i oko te, od
loih ljudi krivo i zlonamjerno svrnute stvari,
ispletena je mogunost koja hrave ljude lia-
va svake odgovornosti za sopstvene, do zloi-
nakih, rune postupke.
Ako je hrava, loa i zloinaka stvar ubi-
ti ovjeka o emu ne moe biti dvojbe, kako
je mogue iskupiti se za ubojstvo time to e
isti ovjek ovome svijetu podariti novi ivot
mada je ivot ivot, ili napisati dobru pje-
smu, naslikati estetski znaajnu sliku, napra-
viti skulpturu, dobro glumiti dobrotu?!
Dakle, u mnogo emu, dugo je trajala di-
lema koja nije stvarna, ve bezobrazno izmi-
ljena i poturena. Ona titi Radovana Ka-
radia jer je ostavio svojim sljedbenici-
ma dragu Republiku srpsku. Ona titi Ra-
tka Mladia, jer smo na televiziji vidjeli kako
djeci daje okolade, dok njegovi odredi smrti
ubijaju njihove najdrae. Po njoj, Peter Hand-
ke je sjajan pisac, makar, nakon sopstvenog
spisateljskog velianja velikosrpstva u oima
cijeloga svijeta bio ljudska hra. Itd.
Ovo govorimo, ne zato to smatramo
da bismo svijet morali i mogli gledati samo
crno-bijelo bez sjena, sivila i vedrih tonova,
ve zato to vucibatine ignoriraju dobrotu i
humanizam veine insinuirajui kako se i
loe radei moe biti dobar. To je taman tako
kao kad bi to rekao Milan Kangrga - tvrdi-
li kako postoji drveno gvoe ili kao kad kau
da je neija dobrota bezvrijedna i beznaajna,
jer je taj ovjek flantrop jer, naprosto: on ne
umije drugaije initi! Razumije se, i to je dio
pukoga i bezonoga bezobrazluka koji je pro-
micala cijela, tzv. postmoderna.
Pa, poto Amir Brka ima obiaj rei kako
mi u ovome naem okljatrenom prostoru
nikad nismo istinski dosegli ni modernu, sa
im se osobno slaem, izgleda kako smo ipak
i modernom i postmodernom znali protu-
maiti brojne, u asu nesvodive, stvari. Pos-
tmoderna nas nije dotakla, ve nam se dogo-
dila, sve u svemu, ne kao pravac i trend, ve
kao puka stihija koja ovladava nama umjesto
mi njome.
Ustvari njezina bit je dekonstrukcija i to
dovoljno govori.
TEANJ KAO PARADIGMA
KULTURNE PROMJENE
Kulturna promjena u Tenju sjajno je
iskustvo koje govori o samoj sutini prirode
kulturnoga djelanja u munim vremenima
post bellum. Kultura je Jednoa i kao takva,
najvea snaga koju mimo elementarnih sila
moemo uoiti. Uistinu, kultura je slika inte-
lektualne snage ovjeka kao pojave i u njemu
Njegove Volje da se preobrazi.
Tokom osam godina, u okviru izdava-
ke djelatnosti, Centar za kulturu i obrazo-
vanje Teanj objavljivao je godinje u pro-
sjeku deset knjiga. Samo ta injenica podra-
zumijeva da je kroz Centar i Teanj godi-
nje prolazilo: deset autora, dvadeset recen-
zenata i ukljuujui urednika etrdeset ljudi
sudjelovalo je u promocijama izdanja. Ako se
tome pridodaju izlobe slika, skulptura, lev-
hi, knjiga, predavanja, tribine, koncerti, po-
zorine predstave, flmske premijere... onda
govorimo o ogromnom broju duhovno zna-
ajnih jedinki koje su ozraile mali teanjski
kulturni prostor u kojem su isijavale energiju
kulturnog preporoda, obnove i kulturne pro-
mjene.
Kasaba i palanka su ustuknule pred ener-
gijom invencije i kreativnosti, pred: gradom
Teanj i konfguracijom njegovoga kulturnog
ivota na poetku XXI. stoljea.
IZDANJA CENTRA ZA KULTURU I
OBRAZOVANJE TEANJ, 1996.
2004. GODINE:
I. Biblioteka GRADINA:
01. Amir Brka: Prirodni redoslijed, poezija,
1996. godine;
02. Enver Kazaz: Musa azim ati knji-
evno naslijee i duh moderne, studija, 1997.
godine;
03. Amir Brka: Zaviajni muzej, poezija,
1997. godine;
GRAANIKI GLASNIK
16
POVODOM
17
04. Hamid Dizdar: Izabrana djela, priredio
i predgovor napisao prof. dr. Fahrudin Ri-
zvanbegovi, 1998. godine;
05. Muhidin Danko: Strah od teksta. Ogle-
di o bonjakoj knjievnosti. 1998. godine;
06. Sead Mahmutefendi: Zaeljani vje-
tar (41 apokaliptina stranica poezije), 1998.
godine;
07. Aras Bori: Bijela stubita u tijelima
ena, poezija, 1998. godine;
08. Hamid Begi: Lirika Saliha Alia, studi-
ja, 1998. godine;
09. eljko kuljevi: Bosanski brevijar, ese-
ji, putopisi, razmiljanja, 1998. godine;
10. Read Kadi: Sabit Abduzaimovi le-
gionar broj 71.900... Doivljaji mladog Tenja-
ka po Africi, paniji i zemljama Sjevera, prire-
dio, predgovor napisao i bibliografju R. Kadi-
a sainio Amir Brka;
11. Enver Kazaz: Morfologija palimpsesta.
Poetika preplitanja u bosanskoj knjievnosti,
1999. godine;
12. Amir Brka: Antikrist u jeziku, poezija,
1999. godine;
13. Muhidin Danko: Sredinom dade.
Drama, po motivima iz ivota i djela Zije Di-
zdarevia, 1999. godine;
14. Zilhad Kljuanin: ehid. Drama. 1999.
godine;
15. Ibrahim Kajan: Tragom Boijih poslani-
ka. Turski dnevnik. 1999. godine;
16. Vedad Spahi: Tekst, kontekst, interpre-
tacija. Ogledi iz knjievnosti Bosne i Hercegovi-
ne. 1999. godine;
17. Nihad Agi: Generativna poetika i gene-
rativna teorija pripovijedanja. 2000. godine;
18. Kemal Mahmutefendi: Mrtvi. Poezi-
ja. 2000. godine;
19. Hasan Daf: Dvije komedije. 2000. go-
dine;
20. Nedad Ibriimovi: Woland u Saraje-
vu. Drama. 2000. godine.
21. Franjo Brati: Usud, hud. 2001. godine;
22. Amir Brka: Monografja grada. Roman.
2001. godine;
23. Jasna ami: Soba s pogledom na okean.
Roman. 2001. godine.
24. Nedad Ibrahimovi: italac na raskr-
u. Uvod u Midhata Begia. 2001. godine.
25. Vedad Spahi: anrovi u Bosni i Herce-
govini. Prie. 2001. godine;
26. Amir Tali: Uglovima etaju tajne. Iza-
brane pjesme. Izbor i predgovor: eljko Gra-
hovac. 2001. godine;
27. Ivica Budulica Strikan: uma strikano-
va. Izabrane pjesme. Izbor i pogovor: eljko
Grahovac. 2002. godine;
28. eljko Grahovac: Dahom i sluhom
kroz hrvatsku poeziju XX. stoljea. Izbor i
eseji. Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje.
2002. godine;
29. Daliborka Brkovi: Oi uprte u jezu.
Poezija. 2002. godine;
30. Admiral Mahi: Dajina loza. Pjesme.
2002. godine;
31. Himzo Skorupan: Pohvala gluposti. Pri-
e. 2003. godine;
32. Ibrahim Kajan: Katarina Kosaa, po-
sljednja veera. Drama. 2003. godine;
33. Amir Tali: Knjige koje hodaju na lei-
ma. Pjesme za djecu. 2003. godine;
34. Atif Kujundi: Teanj izmeu nas.
Eseji. 2003. godine;
35. Ivica Budulica Strikan: Domovini samo
hrana. Poezija. 2004. godine;
36. Nenad uri: Apokrif. Poezija. 2004.
godine;
37. Himzo Skorupan: Inat uprija. Prie.
2004. godine.
II. Biblioteka: JUDITA
01. Rifat Kanti: Talija 135 godina u Tenju.
Kulturoloko-historiografski tekst. 2000. go-
dine;
02. Vojislav Vujanovi: Plodovi i raanja.
Ogled o pozorinim igrama Bosne i Hercego-
vine u Jajcu. 2000. godine;
03. Gradimir Gojer: Prosperov tap u Sara-
jevu. Teatralije. 2001. godine;
04. Gradimir Gojer: Prijateljski o teatru sa
Radovanom Maruiem. 2001. godine;
GRAANIKI GLASNIK
18
POVODOM
19
05. Amir Brka: Teatar u teatru. Esej. Povo-
dom 50. godinjice osnivanja amaterskog po-
zorita u Tenju. 2003. godine;
06. Zehra Kreho: Dramatske elipse Josipa
Kulundia. 2003. godine;
III. Biblioteka BATINA
01. Alija Galijaevi: Teanjske zanatlije i
trgovci 1642. 1992. 1996. godine;
02. Alija Galijaevi: Ekonomske prilike i
bankarstvo u teanjskom kraju kroz histori-
ju (Pretee bankarstva, ljudi, dogaaji). 1999.
godine;
03. Mustafa Deljki prvi teanjski foto-
graf. Priredio: Rifat Kanti. 1999. godine;
04. Alija Galijaevi: Turizam na teanj-
ski nain. Prilog historijatu turizma u Tenju.
2002. godine;
05. Alija Galijaevi: Na tragovima teanj-
ske prolosti. 2003. godine;
IV. Biblioteka POSEBNA IZDANJA
01. Mehmed Meho Bajraktarevi. Priredio:
Rifat Kanti. 1997. godine;
02. Abdurahman Mei. Priredio i predgo-
vor napisao: Amir Brka. 1997. godine;
03. Husnija Kamberovi: Prema moder-
nom drutvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do
1953. godine. 2000. godine;
04. Amir Brka: Rudolf Zaplata. Bibliograf-
ja. 2000. godine;
05. Hamzalija Ajanopvi: Izbor teksto-
va. Priredio i predgovor napisao: Amir Brka.
2000. godine;
06. Alija Galijaevi: General Kemal Koraj-
li. 2001. godine;
07. Nermin Sarajli: Iluzije pod tokovima
regresije. 2001. godine;
08. Salih Azabagi: Porijeklo obavezuje.
2001. godine;
09. Esad Zgodi: Studije i intervjui. 2002.
godine;
10. Salih Karahodi: Karahodii iz Te-
nja. 2002. godine;
11. Duko Modly Nedad Korajli: Kri-
minalistiki rjenik. 2002. godine;
12. Esad Zgodi: Dobojski radovi. Iz arheo-
logije nestalog svijeta. 2003. godine;
13. Alija Galijaevi: Edhem Pobri, vije-
nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, poslanik i pri-
vrednik. 2004. godine;
V. Biblioteka DOKUMENTI
01. Adam-aga Mei: Moj odgovor bezime-
nim klevetnicima i drugi tekstovi. Priredio i
predgovor napisao: Amir Brka. 1998. godine;
02. Kratak pregled stanja na opini Teanj
kroz vrijeme i uporedne pokazatelje. Podsje-
anje na godine otpora, godine obnove i put ka
godinama razvoja. Priredio: Fuad ii. 1999.
godine;
VI. Biblioteka OBRAZOVANJE
01. Nazif Ahmetovi: Prirunik za limare i
cjevare. 1997. godine;
02. Fuad ii: Poetnica sa raunarima.
2000. godine;
03. Marko Stevanovi: Udbenik u kvalite-
tnoj nastavi. 2001. godine;
04. Samir H. Hundur: Prirunik za pedo-
donte, uenike i nastavnike u kolama. 2001.
godine;
05. Fuad ii: Reininjering poslovnih pro-
cesa BPR. 2002. godine;
06. Muslija Muhovi: Etika sa osnovama
kriminalistike etike. 2002. godine;
07. Smail Galijaevi: Savremena keramika.
Ekonomsko-tehnoliki aspekt. 2003. godine;
VII. Biblioteka PRIJEVODI
01. Dumitru M. Jon: Jevanelje po Jovanu
Metafori. Preveo s rumunjskog i predgovor
napisao: Miljurko Vukadinovi. 2001. godine;
02. Julian Kornhauser: U jednoj sekundi.
Izbor pjesma, 1972. 2000. godine. Izbor i pri-
jevod s poljskog i predgovor: Marina Trumi.
VIII. Biblioteka STRIP
01. Miralem Brki: Gorin & Izudin Kru-
ko: Tenk. 1996. godine.
IX. Biblioteka KOLUMNA
01. Ibrahim Mulaomerovi: Pisma iz Au-
strije. 2002. godine.
GRAANIKI GLASNIK
18
POVODOM
19
GRAANIKI GLASNIK
20 21
TEME
T
e
m
e
PORUKE SA PROMOCIJE
KNJIGE KNJIGE EHIDA,
POGINULIH BORACA I
CIVILNIH RTAVA RATA
GRAANICA, 1992.
1995. GODINA ODRANE
25. 5. 2004.
Omer Hamzi
Najdragocjeniji dokument bliske
prolosti graanikog kraja, dokument
ljudskog uzdizanja ka slobodi
Tragino i neusporedivo teko vrijeme
rata, kao vrijeme najteih iskuenja u naim
ivotima, hvala Stvoritelju svega sada je iza
nas. Dobro je prisjetiti se: nismo znali ko e
od nas preivjeti. Dumanin je bio nemilosr-
dan i, da je imao snagu, nikome ne bi pru-
io priliku. Zato je odbrana svim sredstvima,
pa i golim ivotima bila jedina mogunost
da provjerimo svoju sudbinu. Po svemu, bilo
je to vrijeme koje odgovora na hamletovski
upit: biti ili ne biti pitanje je sad. Danas, dobro
je uoiti, oni koji su pristali svojim ivotom
odgovoriti na to pitanje, odgovorili su za sve
nas koji smo jo ivi. Tako i ive u nama kao u
jo jedinoj mogunosti za nas koji smo ostali
smrtni zahvaljujui njihovome srcu, hrabro-
sti i rtvi.
Ne moemo ivjeti, a ne osjeati ih u sebi
kao dug, kao svoje pamenje i smisao koji su
prenijeli na nas, kao istotu za kojom ezne-
mo u Stvoritelju, traei utoite i videi smi-
sao svoga ivljenja. Njihovi smo dunici na
ovome i onome svijetu, jer su svojom rtvom
omoguili ivot u slobodi, ne samo nama, ve
PORUKE SA PROMOCIJE KNJIGE KNJIGE
EHIDA, POGINULIH BORACA I CIVILNIH RTAVA
RATA GRAANICA, 1992. 1995. GODINA
ODRANE 25. 5. 2004.
OMER HAMZI:
PROGRAM PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA
O STRADANJU BONJAKA S PODRUJA OPINE
GRAANICA TOKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA
AHMED HAMIDOVI:
KRATAK OSVRT NA NEKADANJE PROPISE O
NACIONALIZACIJI I NJIHOVU PRIMJENU U
OPINI GRAANICA
RUSMIR DJEDOVI:
ROBNA KUA - URBANISTIKO-ARHITEKTONSKI
HISTORIJAT LOKALITETA ROBNE KUE
GRAANKAU GRAANIKOJ ARIJI
GRAANIKI GLASNIK
20 21
TEME
i naim potomcima, narodu Bonjakom u ci-
jelosti i svim Bosancima, ma koje da su vjere.
Zahvaljujui izvanrednom trudu autor-
skog tima u sastavu Omer Hamzi, Osman
Pukar i Ibrahim Nurki, te urednikom umi-
jeu knjievnika Atifa Kujundia, zatim ne-
sebinoj podrci Opine Graanica, posebno
naelnika Nusreta Helia, te pomoi i podrci
Organizacije porodica ehida i poginulih bo-
raca, na elu sa njenim predsjednikom Kadi-
rom Mehanoviem, kao i podrci ostalih bo-
rakih organizacija, ratnih komandanata, ra-
tnih funkcionera civilne vlasti i nekih ugle-
dnih privrednika, konano je napisana i od-
tampana Knjiga ehida, poginulih boraca i
civilnih rtava rata Graanica, 1992. 1995.
godina, najvei i najznaajniji izdavaki pro-
jekat u istoriji Graanice. Kao i ostale publi-
kacije sline sadrine i ova je u cjelini posve-
ena onima koji su poginuli u odbrani Bo-
sne i Hercegovine, koji su vjerovali u Bosnu
i Hercegovinu i ostali zauvijek na braniku
njezine slobode, obraza i asti u ratu za Bo-
snu i Hercegovinu, 1992 1995. Zahvaljuju-
i njima, Graanica se uspjela odbraniti i iza-
i svijetla obraza iz rata. Nikada na bonjaki
dio nekadanje graanike opine nije stupi-
la neprijateljska izma. Legalna vlast Bosne i
Hercegovine ovdje je funkcionisala i u najte-
im uslovima. Na hiljade izbjeglih i raseljenih
ovdje je nalo svoje privremeno utoite. Sve
to je plaeno najviom moguom cijenom
ivotima najboljih sinova Bosne.
Knjiga posveena njima u ast i spomen
realizovana je na jednom vrlo visokom pro-
fesionalnom nivou koji e izdrati kriterije i
zahtjeve kompletne bonjake spomenice i
svjedoanstva i historijskog dokumenta o je-
dnom vremenu i ljudima koje ne moemo i
ne smijemo zaboraviti. Knjiga je koncipirana
i kao historijska itanka i kao patriotska lekti-
ra za generacije koje dolaze. Kao dokument i
svjedoenje.
Svi koji su uestvovali u njenom stvara-
nju shvatili su ozbiljnost projekta i pristupi-
li mu sa punom odgovornou i velikim str-
pljenjem, kombinovali su istraivake meto-
de, izvrili viestruke provjere i poreenja
podataka, angaovali veliki krug konsultana-
ta i u potpunosti zadovoljili kriterije i zahtje-
ve strunosti i nauke.
Napisana je reprezentativna monograf-
ja, obogaena ne samo fotografjama i kra-
tkim podacima iz biografje poginulih bora-
ca i civilnih rtava rata, ve i drugim podaci-
ma i injenicama koji e buduim generaci-
jama objanjavati veliinu rtve i otpora na
ovom prostoru.
U prisustvu mnogobrojnih lanova po-
rodica ehida i poginulih boraca, predsta-
vnika Opine Granica, borakih organizaci-
ja, uglednih javnih i kulturnih radnika, ista-
knutih privrednika, Knjiga je promovisana u
prepunoj sali Doma kulture na Dan odbra-
ne Graanice, 25. maja 2004. godine. Tim po-
vodom objavljujemo u cjelini izlaganja svih
uesnika promocije, koji su govorili o znaaju
Knjige ehida, poginulih boraca i civilnih r-
tava rata Graanica, 1992. 1995. godina za
sve nas, za historiju
Rije opinskog naelnika Nusreta
Helia
Dame i gospodo, cijenjeni vijenici, po-
tovani i dragi sugraani, lanovi porodica
ehida i poginulih boraca, borci Armije BiH,
Dobro doli u ovaj dan!
estitam vam 25. maj, Dan odbrane opine
Graanica! Posebno pozdravljam nae zajedni-
ke cijenjene goste i predstavnike medija!
Potovani i potovane!
I danas, poslije toliko godina, prvo to
nam pada na um je injenica: Bosanci i Bo-
njaci koji su u dvotreinskoj veini, na refe-
rendumu 1992. godine odluili i izabrali Re-
publiku Bosnu i Hercegovinu kao svoju opci-
ju u zemlji koja se raspada od ekonomskih
problema i naraslih nacionalizama nisu
htjeli nikakav rat.
Njihovo opredjeljenje prihvatili su Ujedi-
njeni narodi.
GRAANIKI GLASNIK
22 23
TEME
Njihovo opredjeljenje, bio je duan pri-
hvatiti svaki ovjek i graanin, svaki demo-
kratski odnos, svaka graanska i mirnodop-
ska svijest. Jer, referendum je demokratsko i
mirnodopsko sredstvo i oblik odluivanja vo-
ljom veine.
No,
prenaoruani izdajnici svoje domovine
bili su spremni za rat kao jedinu opciju u ko-
joj funkcionira njihova morbidna i rigidna
zamisao o ubijanju Naroda Zemlje i uvea-
vanju susjednih drava. Naslonjeni na snagu
zemalja u svome zaleu, izgradili su razbojni-
ke i zloinake mehanizme svojih paradra-
va i paravojski, zaprijeili putove, staze i bo-
gaze, iskopali rovove, minirali saobraajnice
i mostove, ukopali teko naoruanje i nakon
povlaenja iz Slovenije i Hrvatske, ukupnu
silu JNA usmjerili na imovinu i ivote Bosa-
naca i Bonjaka.
KNJIGA EHIDA, POGINULIH BORA-
CA I CIVILNIH RTAVA RATA, GRAA-
NICA 1992. 1995. GODINE, koju danas
predstavljamo, kazuje sve o otporu stranom
zlu, o borbi protiv faistikih zamisli i naoj
odbrani, o naim ogromnim rtvama i odno-
su svijeta prema nama i naoj, meunarodno
priznatoj zemlji Bosni i Hercegovini.
Ali, ovjek snuje, a Bog odreuje!
Uz nau odlunost, rtve i Boiju pomo,
mi smo, bez ikakve uhve i vojni i moralni
pobjednici u tom tekom ratu.
Hvala Stvoritelju Svega i Armiji BiH.
Pozivam vas da primjereno svojim nazo-
rima, molitvom, Fatihom naim ehidima ili
minutom utnje odamo duno potovanje
poginulim borcima i civilnim rtvama rata
1992. 1995. godine.
(Fatiha i minut utnje)
* * *
Danas, povodom DANA ODBRANE
OPINE GRAANICA uruit emo vam
ovu KNJIGU, koja e zauvijek svjedoiti o
naoj borbi i rtvi. U ime opine Graanica
i moje osobno ime, upuujem vam jo jedan-
put izraze potovanja, zahvalnosti za odanost
i borbu i dubokoga sauea zbog gubitaka,
maksuz selame i srdane pozdrave, najljepe
elje za budunost.
Uvjeren sam, ovaj teki i bolni nauk, ni-
kad neemo zaboraviti, a ova knjiga uvat e
nae pamenje do Sudnjega dana. Jer, kako,
na poetku glasovitog LJETOPISA zapisa
sjajni sin Ahmedov, a unuk Kadri-hodin,
Mulla Mustafa Baeskija, s pjesnikim pseu-
donimom evki: TO JE ZAPISANO OSTA-
JE, A TO SE PAMTI IEZNE.
Zato smo priredili ovu knjigu.
Uostalom, mi smo narod Knjige, i to tre-
ba rei.
* * *
Svi znamo o 25. maju 1992. godine, u toku
kojega je samo na ue jezgro Graanice sru-
eno preko 1.000 razornih artiljerijskih pro-
jektila, a Maleii, Babii, Stjepan Polje, Pri-
bava, Donja Lohinja, Donja Orahovica i Mi-
riina bili su na milost i nemilost izloe-
ni najbeskrupulonijoj zlovolji vojnike sile i
oruja.
Bili smo goloruki. Neorganizirani i nena-
oruani za bilo kakav rat, a stavljeni pred ko-
nanu, poznatu kao hamletovsku, dilemu:
BITI, ILI NE BITI...
Kao svoji na svom, bez traga dvojbe, odlu-
ili smo i odbranili svoju zemlju i njezin, bo-
sanski narod. Uinili smo to roditeljski i do-
mainski, patriotski, snagom svoje zemlje u
razumu i miiima, svoje krvi u venama, svo-
jim srcem i do tada nesluenom i nevienom
hrabrou.
Krenuli smo iz spontanih oblika otpora
naih graana: deurstava u kunim ulazima,
ulicama i sokacima, Patriotske lige, Patriot-
skog fronta, lovakih organizacija, Ministar-
stva unutranjih poslova, Civilne zatite, Teri-
torijalne odbrane, a izgradili Armiju Republi-
ke Bosne i Hercegovine kao, u svemu, respe-
ktabilan faktor otpora, borbe i odbrane, snage
na koju se rauna i u politikim pregovorima
na najviim instancama svijeta.
Na prostorima pod kontrolom Armije
Bosne i Hercegovine, funkcionirale su insti-
GRAANIKI GLASNIK
22 23
TEME
tucije pravne drave, na ta smo posebno po-
nosni. Snage nae odbrane nisu se ogrijeile
o meunarodno ratno pravo, a nai ljudi su
stvorili sve to smo trebali za odbranu.
Dame i gospodo!
Danas vas neu iroko podsjeati na to
vrijeme. Uostalom, sve to to mogu rei, kao
ljudi koji su to preturili preko glave, vi ve
znate. ini mi se i pomalo neumjesnim, da
vam danas opirno govorim o vama sami-
ma. Mislim, naime, kako e nas najbolje na
sve podsjetiti KNJIGA EHIDA, POGINU-
LIH BORACA I CIVILNIH RTAVA RATA
GRAANICA 1992. 1995.
Zato emo, tek ovla, izlistati ovu knjigu
u formi video prezentacije. Potom, zamolit
emo naeg dragog prijatelja i naunika, pro-
fesora doktora Omera Ibrahimagia, da nam
se povodom izlaska ove knjige obrati promo-
tivnim govorom.
Da, jo vam elim rei, ba se osjeam po-
nosnim to sam Graanlija i to sam nael-
nik opine Graanica. A to sam zahvaljuju-
i vama!
elim vam svako dobro i zahvaljujem du-
boko!
Iz srca!
Rije prof. dr. Omera Ibrahimagia,
glavnog promotora Knjige
Dragi roditelji i rodbino ehida, poginulih
boraca i civilnih rtava rata,
Potovane dame i gospodo,
Dragi branioci Graanice,
Privilegija je danas biti ovdje meu vama.
Zahvaljujem se organizatorima to mi
svojim ljubaznim pozivom omoguie da
uestvujem na ovom tunom, ali istovreme-
no sveanom skupu to mi omoguie da s
vama podijelim radost promoviranja Knjige
ehida, poginulih boraca i civilnih rtava rata
Graanica 1992. 1995.
S obzirom da sam svjedok agresije Srbi-
je, Crne Gore i Hrvatske na BiH i njen narod
i katastrofnih posljedica te agresije, ja sam
5. 4. 1993.godine u listu Osloboenje obja-
vio lanak pod naslovom Enciklopedija ubi-
janja Bosne, sa porukom da na njihove zlo-
ine, umjesto mrnjom, odgovorimo pame-
njem koje bi se nalo u jednoj enciklopedi-
ji kao bosanskoj sehari nae memorije, o zlu
koje je uinjeno Bosni i bosanskom ovje-
ku - da iz te knjige nai potomci ue ta su
nam uinili ljudi mrnje, s porukom da mi
ne odgovorimo mrnjom, ve pamenjem
koje e nam pomoi da vie nikada ne bude-
mo tako loe pripremljeni za odbranu kao to
smo bili 1992. godine.
U navedenom lanku, izmeu ostalog,
predloio sam da se priredi bosanska knji-
ga ehida, palih boraca i civilnih rtava rata
koji su dali svoje ivote za odbranu Bosne. Ne
zaboravimo, Bosna se branila i samim prisu-
stvom ljudi u njoj, ljudi koji je nisu napustili i
koji su prkosili toj sili usmjerenoj prema go-
lorukom narodu. Otuda ja ovaj va poduhvat,
koji ste uinili sa izdavanjem Knjige ehida,
poginulih boraca i civilnih rtava rata Graa-
nica 1992. 1995., vidim kao jedan od pri-
loga realiziranju ideje o bosanskoj knjizi mr-
tvih. Koliko znam Srebrenica je, takoe, na-
pravila svoju knjigu mrtvih, takoe i Prijedor,
Lukavac, Brko i jo neke nae opine. Otuda
se nadam da u, zahvaljujui Bojoj milosti i
sam doekati, moda uestvovati u izradi je-
dne bosanske knjige mrtvih. Ali moja ideja se
time ne zavrava. Smatram jednako vanim
da mi u Bosni napravimo i bosansku knjigu
zloinaca 1992. - 1995. godina. Istina, s njom
e ii malo tee nego sa knjigom mrtvih. Kao
dokaz smrti, dovoljna je smrtovnica, a za do-
kazivanje da je neko zloinac ili ubica po-
trebna je presuda nadlenog suda. A znamo
kako se teko na sudu dokazuje da je neko
poinio zloin. Ali i pored tekoa sa priku-
pljanjem podataka, od te ideje ne treba odu-
stati. Da se vratim knjizi.
Dopada mi se kompozicija knjige i njen
sadraj. Moda bi ona mogla da poslui kao
model da sve opine u BiH naprave svoje ta-
kve knjige. Smatram da bi svako domainstvo
u opini Graanica, neovisno koliko to kota-
GRAANIKI GLASNIK
24 25
TEME
lo, trebalo imati jedan primje-
rak ove knjige. Njoj je mjesto
na raf, umotanoj u istoj bi-
jeloj mahrami, pored asnog
Kurana. Kada se uzme uiti
Musaf da se ne zaboravi, svaki
put prouiti dova za sve mr-
tve u ovoj knjizi u znak za-
hvalnosti Bogu to je sau-
vao Bonjaki narod od ne-
stanka - jer su mu neprijate-
lji bili namijenili ovoga puta
siguran nestanak. Ova knji-
ga treba da poslui i kao foto-
album za pokazivanje djeci
u obdanitima i u porodica-
ma, u prigodnim prilikama -
da im ti heroji sa slika budu
uzori u ivotu. Oni nisu alili
dati svoj ivot za BiH, za svo-
ju jedinu domovinu. Domovi-
na ima vrijednost viu od sa-
mog ivota.
U ovoj knjizi se posebno
doima sadraj poruke poro-
dica ehida, poginulih bora-
ca i civilnih rtava rata i bora-
kih organizacija opine Gra-
anica pod naslovom Ova
knjiga na je dug. Ova poru-
ka ima snagu zavjeta, obaveze
da se ne zaborave oni koji su
pali za domovinu, ali istovre-
meno i zavjeta ivih da brane
sve one vrijednosti za koje su
njihovi najblii dali svoje ivote.
Sadraj ove poruke bi trebalo uokviriti i
staviti na zid najsvjetlije i najsveanije pro-
storije u svakom stanu i svakoj bonjakoj
kui da nas podsjea na nau zavjetnu oba-
vezu da se domovina uva kao zjenica oka
u glavi.
Ne treba zaboraviti, preko 500 godina na-
om domovinom su drugi gospodarili. Da-
nas, nakon 500 godina, ponovo smo spoznali
vrijednost domovine.
Ne mogu zavriti ovo svoje izlaganje, a da
ne kaem nekoliko rijei o onome to je Gra-
anica uinila za BiH, a to je sadrano u ovoj
knjizi - i zato ste ba 25. maj odabrali da se
sastanete i promovirate ovu knjigu. Graani-
ca se za odbranu organizirala po mjeri kakva
se danas trai u modernom demokratskom
drutvu koje struno nazivamo civilnim
drutvom. Zahvaljujui svojim umnim ljudi-
ma, koji su na vrijeme prepoznali opasnost,
koji su pokazali svoju jednaku ljubav i prema
svome gradu i prema svojoj domovini Bosni -
GRAANIKI GLASNIK
24 25
TEME
Graanica je, za relativno kratko vrijeme, sve
segmente ivota, grada i opine preorjentira-
la iz mirnodopskih na ratne uslove. S obzi-
rom na izoliranost od centralne vlasti shvatili
ste da se efkasno i racionalno moete organi-
zovati samo ako opinu organizirate po mo-
delu po kojem se organizira drava.
Ratni predsjednik Opine je u svom sje-
anju doslovno rekao:Mi smo opinu orga-
nizirali kao dravu. Dopala mi se misao koju
je izrekao jedan od autora u ovoj knjizi: Mi
smo se lokalno branili, a globalno smo uvi-
jek razmiljali.To je istina o BiH, koja je pre-
trpjela dvostruku agresiju. Bosna je bila sva
ispresijecana raznim frontovima i okruenji-
ma. Da se nije tako mislilo i djelovalo, agre-
sor bi uspio jednu po jednu enklavu zauzi-
mati i razoruavati, a dravni teritorij Bosne
bi se stalno suavao dok ne bi nestao. Unititi
dravu i Bonjake to je bio cilj agresije. Meu-
tim, s takvom jednom flozofjom i smislom
za otpor svakog naeg grada i kraja, koji je
bio okruen, gdje su jedni drugima pritjecali
u pomo sa svijeu da nisu preputeni sami
sebi razvijao se otpor toj agresiji. Takvo glo-
balno razmiljanje je pomoglo da se ni jedan
grad, ni jedno mjesto, ne osjeti, ako je prualo
otpor, da je otpisano ili izdano od svojih. To
se ne bi desilo to se desilo ni epi, ni Srebre-
nici, da ih nije izdala meunarodna zajednica.
Da je bilo samo do nas, sigurno se ne bi desilo
sa Srebrnicom to to se desilo, kao to se nije
desilo sa Gradacom, Teoakom, Olovom, Bi-
haom i drugim mjestima.
Jo jedna opa karakteristika odbrane
Graanice je to se ona temeljila na legalitetu
civilne vlasti i kontinuitetu Opinskog taba
Teritorijalne odbrane. Na tim principima te-
meljila se i odbrana BiH kao meunarodno-
pravno priznate drave i lanice Ujedinjenih
nacija.To je omoguilo vertikalnu i horizon-
talnu organizaciju i civilne i vojne vlasti, ko-
jom se upravljalo iz dravnog centra.
Skoro svako nae selo, grad, pa i dra-
va, imali su, neko prije, neko kasnije, svoj 25.
maj. Jedan autor u ovoj knjizi dobro je primi-
jetio: Taj 25. maj 1992. godine Graanlije su
upamtile kao dan kada su se odbranili, ali i
oslobodili iluzija da e ih ratni poar nekako
zaobii.Tuzlanski 25. maj desio se 15. maja,
sarajevskih opina Centar i Stari grad je to
bio 2. maj, kada je odbranjeno Predsjednitvo
BiH. Naalost, mnogi gradovi na taj svoj 25.
maj nisu se uspjeli odbraniti kao to su Do-
boj, Brko, neki podrinjski, neki posavski ili
krajiki gradovi. Mnogi nai ljudi su spalji-
vanje svojih iluzija doivjeli istovremeno sa
spaljivanjem svojih sela i gradova, kao i ma-
sovnim stradanjem svojih najbliih.
Graanica je imala sreu da su je vodili
umni ljudi, koji su ostvarili politiko jedin-
stvo. Na jednoj strani bili su svi oni koji su za
Bosnu, neovisno od stranake pripadnosti, a
na drugoj strani svi oni koji su bili protiv Bo-
sne. Nee biti na odmet da ovom prilikom
citiram rijei nekih od autora u ovoj knji-
zi koji se prisjeaju kako su postupali, koja
je bila njihova flozofja i politiko miljenje
toga vremena: Ko god zaboravi da stavi Bo-
snu na prvo mjesto, on ugroava i sebe i Bo-
snu. Stavili smo sve na kocku osim Bosne i
naroda. Niko nije lino stavljao ispred opeg
i zajednikog. Sa takvom flozofjom i politi-
kim miljenjem (to je najvanije u vaem
sluaju, u sluaju Graanice to nije bila teo-
rija nego praksa) - sa takvim, dakle, djelova-
njem rezultat nije mogao biti drugaiji nego
pobjeda. Naalost, nije svuda tako bilo, to je
skupo plaeno, gubljenjem ivota ljudi i slo-
bodnih teritorija.
Zato ova knjiga ima viestruku vrijednost
o kojoj sam na poetku govorio, posebno u
obrazovanju mladih Graanlija, koji treba da
nastave tradiciju obiljeavanja 25. maja, Dana
odbrane Graanice. Ova knjiga je neto vie
od historije, ali ipak nastavimo uiti iz histo-
rije - da nam se dogaaji iz 1992.- 1995. vie
nikada ne ponove i da ova knjiga bude po-
sljednja knjiga ehida, palih boraca i civilnih
rtava rata, napisana u Graanici ljeta gospo-
dnjeg 2004.godine.
GRAANIKI GLASNIK
26 27
TEME
Hrabre Graanlije, estitam vam 25.maj,
Dan odbrane Graanice.
Rije Atifa Kujundia, urednika
Knjige
Selam alejkum i lijep pozdrav svima.
Izraavam duboko moje duno poto-
vanje porodicama ehida i poginulih bora-
ca, borcima Armije BiH i graanima opine
Graanica.
Moje ime je Atif Kujundi.
Moja uloga i zadatak: urednik knjige koju
danas predstavljamo. Prireivao sam i urei-
vao lijep broj knjiga u svome ljudskom i spi-
sateljskom vijeku, radio sam to sam i u za
to formiranim redakcijama. Nosim, nema-
lo iskustvo rada u redakcijama izdavakih
kua, biblioteka, listova, asopisa i sopstve-
ne izdavake djelatnosti, ali sve to ili nita
od toga nije usporedivo s iskustvom u prire-
ivanju i ureivanju KNJIGE EHIDA, PO-
GINULIH BORACA I CIVILNIH RTAVA
RATA GRAANICA 1992. 1995. Nisam,
naime, imao priliku doivjeti tu vrstu elje da
se knjiga napravi, takvu zdunost, odgovor-
nost i radost s kojom se ljudi angairaju kako
bi obavili posao, jer potrebu za knjigom nose
kao svoj duboki ljudski dug ije oduivanje
i vraanje jednako dre elementarnim pita-
njem sopstvene i zajednike asti.
Zato, molim vas, ne zahaterite, ali s najdu-
bljim uvjerenjem da u kazati sutu i potre-
bnu istinu i iznimno vanu stvar koja se tie
prireivanja, ureivanja i izdavanja ove knji-
ge, moram rei jo neku rije.
* * *
Duan sam kazati, u radu na pripremi ove
knjige, u svemu, prednjaio je gospodin Nu-
sret Heli, naelnik opine Graanica.
Pratio je, interesirao se, podsticao, davao
sve to moe dati da posao ne zastane, brinuo,
procjenjivao, ocjenjivao, sugerirao, usmjera-
vao, davao konstruktivne primjedbe i prije-
dloge i traio da se posao obavi do kraja, kva-
litetno i na vrijeme, na najbolji nain, s najvi-
im estetskim zahtjevima: da knjiga bude lije-
pa i dragocjena, dostojna da primi, nosi i uva
imena naih ehida, poginulih boraca i civil-
nih rtava rata. Traio je, da svaku fazu rada i
obavljenoga posla verifcira najiri krug ljudi:
Savjet za prireivanje i izdavanje knjige, koji
se u tom smislu i znaenju, od poetka rada
na knjizi, sastao etiri puta.
Nije bilo jednostavno pratiti gospodina
Nusreta Helia u svim tim zahtjevima, ali
sada, uvjeren sam, imamo knjigu kojom se i u
tuzi zbog gubitaka moemo ponositi.
To je KNJIGA EHIDA, POGINULIH
BORACA I CIVILNIH RTAVA RATA
GRAANICA 1992. 1995. koja po svemu
lii na hamajliju, na dragi zapis koji se uva u
njedrima, pokraj samoga srca, jer u njoj, zau-
vijek, ive nai dragi.
* * *
Okvir cijeloj prii koju donosi ova knjiga i
njezino najpreciznije odreenje, dao je na ra-
tni komandant, gospodin Osman Pukar, svo-
jim izvrsnim tekstom koji knjiga donosi pod
naslovom: UVOD U AGRESIJU NA BOSNU
I HERCEGOVINU. Taj tekst nije tek puko
objanjenje dogaaja i postupaka bosanskih
dumana koji su Bosni i Hercegovini agresi-
jom nametnuli rat, taj tekst indirektno kazu-
je i kako je gospodin Osman Pukar mogao
biti taj i takav ovjek u tom stranom i nemi-
losrdnom vremenu i ratu. Naime, uporeivani
i sa srbijanskim i crnogorskim, ozrenski i tre-
bavski etnici su jo u Drugom svjetskom ratu
bili na zlu glasu. Gospodin Osman Pukar, ci-
jeloga tropiogodinjega rata, bio je izvrstan,
nezamjenjiv sposoban, vispren i okretan ko-
mandant odbrane du cijele ozrensko-trebav-
ske linije ratita, bez koraka ustupka.
Moramo pamtiti i uvati kao dragost po-
sebne vrste injenicu da se Osman Pukar
dokazao kao istinski bosanski vojskovoa,
koji zna i stvarati i voditi vojsku, braniti svo-
ju zemlju i narod, ali, to je posebno vano,
izbjei i sprijeiti strana ratna iskuenja. U
njegovoj zoni odgovornosti i pod njegovom
kontrolom, nije bilo ratnih zloina, iako po-
bjede ne moemo ni pobrojati.
GRAANIKI GLASNIK
26 27
TEME
Rije je o mudrosti ratovanja koja ima bo-
sanski i bonjaki znak.
* * *
Filigranski, zlatarski precizno, svoj teki
dio posla na prikupljanju grae za knjigu
obavio je gospodin Ibrahim Nurki.
On je prikupljao, sreivao i verifcirao po-
datke o ehidima, poginulim borcima i civil-
nim rtvama rata i tamo gdje je izgledalo da
se vie nita ne moe nai. U ovoj knjizi ne-
dostaju samo dvije fotografje koje doista ne
postoje, a svi podaci su kompletni.
Ibrahim Nurki je izgarao na svome za-
datku koji je sam postavio u najzahtjevnijoj
formi, ne zaboravljajui ni na as injenicu da
je sve te ljude tokom tropiogodinjeg rata, u
najteim trenucima, nebrojeno put gledao u
oi i da su mnogi od njih krvarili na njegove
oi, pa i preselili na njegovim rukama.
Osim svega, Ibrahim Nurki je napravio
najprecizniju moguu analizu svih pogibija,
kakvu nismo imali priliku nigdje vidjeti. Sve
podatke je razvrstao i napravio tabele koje
govore vie od rijei.
Nurkiev tekst: LJUDSKI GUBICI I MA-
TERIJALNE TETE GOVORE SVE O KA-
RAKTERU NAMETNUTOG NAM RATA
ostat e povijesni mea irega znaenja, koji
su u svim pojedinostima verifcirali brojni
sudionici dogaaja i porodice ehida i pogi-
nulih boraca.
* * *
elim rei, ostvarili smo dobru saradnju
sa organizacijama porodica ehida i poginu-
lih boraca, kao i s borakim organizacijama u
opini Graanica, u emu su nam na ruku i s
vrlo korisnim primjedbama i sugestijama po-
sebno ili gospoda Kadrija Mehanovi i Ra-
sim Brki. U ovoj knjizi, upravo oni, potpi-
suju nadahnut tekst: OVA KNJIGA NA JE
DUG.
Potom, puno nam je znailo to to su nas
podrali nai ratni komandanti Bahrija Da-
nanovi, Demal Jukan, Smail Mei, te zna-
ajni sudionici Tarik Reidbegovi, Amir Zej-
nilagi, Tarik Nuhanovi. U odnosu prema
koncepciji i sadraju knjige bilo je i konstru-
ktivnih neslaganja, ali smo nalazili zajednika
rjeenja, to je u krajnjem ishodu knjigu ui-
nilo puno boljom. Izmeu ostaloga, ova knji-
ga je pouzdano bolja od drugih i zbog toga
to je ukljuila i civilne rtve rata.
* * *
Meutim,
cijeli posao, u najteem nivou praktine
realizacije, koja je podrazumijevala tri pre-
zentacije pripremljenog materijala i usklai-
vanje iznijetih prijedloga, primjedaba i suge-
stija za poboljanje, mukotrpan rad na lekturi
i korekturi, izvrsno je obavio profesor Omer
Hamzi. Radio je strpljivo i dosljedno, bez
ustupaka i zaobilaenja problema, s ciljem
potpunog usklaivanja i suoavanja interesa
i miljenja do najmanjih pojedinosti.
U knjizi, gospodin Hamzi autor je teksta:
GRAANICA U ODBRANI BOSNEI HER-
CEGOVINE 1992. 1995. Ovaj tekst minucio-
zno govori sve o prilikama i ljudima, borcima i
privrednim subjektima, o organima vlasti, koji
su odluili suprotstaviti se zlu i odbraniti svoju
zemlju, svoj prag i svoj rod, svoj narod.
* * *
Ljepotom Knjige, njezinim dizajnom i
oblikovanjem teksta, fotografjom ovovreme-
nog izgleda Grada, mezarja i spomen obilje-
ja bavio se eljko Kujundi.
elio je napraviti knjigu dostojnu ehida,
poginulih boraca i civilnih rtava rata, bez
omaki koje se obino prave, knjigu koja se
svojim sadrajem sama dri, ali u svim po-
jedinostima i svojoj ljepoti lii na ovaj grad i
njegove ljude, na njihovu borbu i rtve. Da-
kle, na Graanicu i tako, nedvosmisleno na
Bosnu i Hercegovinu.
Pri tom je naiao na nevjerojatnu ljepotu
krajolika, bosanskog seoskog pejzaa, grada,
mezarja i starih niana, onih sa fesom tzv.
turskih, onih sa almom, tzv. arapskih, s na-
tpisima i ornamentikom, sabljama, ali i obi-
nim kamenovima bez ikakvih oznaka koji
ba u islamskom smislu i znaenju svjedoe o
mjestu na kojem je pokopan ovjek.
GRAANIKI GLASNIK
28 29
TEME
U najstarijoj islamskoj tradiciji nian i je-
ste bijeli kamen bez drugih oznaka i ima zna-
enje ehid, ili svjedok, ba kao to je Allah,
Stvoritelj Svega Svjedok Svemu i Svima.
Ako vam se izgled knjige dopadne, to
znai da je dizajner uspio u svome nastoja-
nju. Nadamo se da jeste, barem u korektnom
nivou.
* * *
Ako tokom itanja naiete na pogreku,
znajte da je bila nenamjerna i zato neizbje-
na i, s nae strane, krajnje neeljena, pa mo-
limo, halalite.
* * *
Izraavajui vam jo jedanput svima du-
no potovanje, elim rei kako mi je bila ast
to sam mogao raditi na ovoj knjizi, pa izra-
avam moju duboku zahvalnost za povjere-
nje koje mi je time ukazano i tako pruena
sjajna prilika da radim sa sjajnim ljudima.
* * *
Duni smo rei: Nije bilo jednostavno pri-
premiti ovu knjigu, ali nita manje ni tampa-
ti je. Na pripremljeni tender, najprihvatljivi-
ju ponudu dostavili su iskusni grafki posle-
nici: Zekerijah Hadimehmedovi Zio i Ja-
smin Hadimehmedovi Rao, vlasnici Graf-
kog ininjeringa iz Tuzle, poznatog pod vir-
tualnim imenom
PrintCom. Iako je rije o poslovnom
partneru sjajne reputacije, svi smo, do asa
u kojem smo ugledali prve primjerke knji-
ge, strahovali zbog kratkog roka i malo ra-
spoloivog vremena koje nam je bilo ostalo
za tampu.
Strahovali smo bez razloga. To je uvijek
tako kad radite sa Grafkim inenjeringom
PrintCom Tuzla. Knjiga koju su napravili
na odlinom, skupocjenom kunstdruck mat
papiru za umjetniku tamu, ivena je, tvr-
do vezana, s plastifciranim koricama i kao
grafki proizvod, tamparu i majstorima slu-
i na ast.
Zahvaljujem im.
Rije Ibrahima Nurkia, jednog od
autora Knjige
Dame i gospodo, brao i sestre, dragi pri-
jatelji!
Ideja za pisanje ove i ovakve knjige prisu-
tna je kod nas prireivaa nekoliko godina,
a intenzivnije na njoj radili smo vie od go-
dinu dana. I sretni smo to je ugledala svje-
tlo dana.
Sama Knjiga u sebi nosi mnogo poruka i
pouka za naredne generacije.
U biti, svaki od naih rahmetlija je pri-
a za sebe, a svi skupa u jednoj knjizi u su-
tini govore o borbi i rtvama za ljudsko do-
stojanstvo, ivot, naciju, dravu, demokraciju
i slobodu.
I zato danas i u budunosti hodajmo
uzdignuta ela. Ova knjiga nam daje za pravo
da se svaki put podsjetimo da na ovom pro-
storu moemo svakome rei ovdje su ginuli
i ive oni koji su faizmu rekli ne. I ako tre-
ba opet emo.
Budimo ponosni na nae sinove i keri,
oeve i majke, mueve i supruge, brau i se-
stre, pazimo i brinimo se o njihovim najmi-
lijima, oni su nam to ostavili u amanet. Kre-
imo se stazama koje su oni utabali, stazama
pravde, dostojanstva i tolerancije meu lju-
dima!
I pamtimo!
Ne zaboravimo da su oni dali najvrednije
to su imali da bismo danas mi mogli da ui-
vamo u djejem smijehu, darovima koje nam
Bog podari i svim ovozemaljskim blagodati-
ma, meu kojima je sloboda jedna od najlje-
pih!
I zamolio bih vas da nam halalite za bol-
na podsjeanja koja smo vam nanijeli tokom
istraivanja injenica i prikupljanja materija-
la za pisanje ove knjige, te eventualne tehni-
ke greke koje sigurno nisu namjerne, a ko-
jih vjerovatno ima.
Popravit emo ih, zasigurno!
Hvala.
GRAANIKI GLASNIK
28 29
TEME
Rije Omera Hamzia, jednog od
autora Knjige
Potovani sugraani, uvaeni gosti.
Prihvatili smo se da radimo na ovoj knji-
zi sa osjeanjem velike obaveze i odgovorno-
sti. Htjeli smo da napravimo knjigu o ratu
za Bosnu i Hercegovinu 1992. 1995. godi-
na, nepristrasno, dokumetarno, trudili smo
se da napravimo svjedoanstvo o golemom
ratnom naporu i podnesenim rtvama naro-
da graanikog kraja u odbrani Bosne. Koliko
smo u tome uspjeli, drugo je pitanje. inje-
nica je, meutim, da u historiji ovoga grada
i ovoga kraja nikada do sada nije odtampa-
na knjiga sa tolikim brojem nasilno prekinu-
tih ivota, sa tolikom koliinom smrti izmeu
dvije korice. Svako ime u ovoj knjizi, naslov je
jedne ljudske tragedije, nedovrene i neispri-
ane ivotne prie u tiini naih mezaristana.
Neprebolna rana za one koji su ostali - za ro-
ditelje koji vjeno ale svoje sinove, za djecu
koja ne pamte ili malo pamte svoje oeve
Moje lino iskustvo sa ovom knjigom nije
samo autorsko iz vie razloga. Ovom poslu
nisam mogao prii kao hladnokrvni istrai-
va, historiar koji pie samo na osnovu do-
kumenata i vlastitog pamenja. Ja se nisam
mogao izdii iznad traumatinih posljedica
vlastite tragedije i prenebregnuti neka isku-
stva sa samim sobom. Rije je o normalno-
sti ili nenormalnosti nekih mojih razmilja-
nja i poimanja odreenih ivotnih manifesta-
cija iz svakodnevnog okruenja i komunika-
cije sa takozvanim normalnim svijetom. Sve
se zapravo svodi na pitanje naeg odnosa pre-
ma onima koji su iz minulog rata izali kao
najvei gubitnici i, obrnuto, njihovog odnosa
prema onima koji to nisu.
Pobjednika i onako nije bilo.
ta hou, na osnovu svog uasnog isku-
stva, da poruim, ta hou da kaem?
Ako ste, hvala Allahu, sa svojom porodi-
com, izali itavi iz minulog rata, nikada o
svom patriotizmu i svom linom doprino-
su u odbrani Bosne, ne govorite pred onima
koji su izgubili djecu u tom ratu i ne naruuj-
te pred njima ehidski rastanak. Ne govorite
o uzaludnosti rtve, promaenosti ili trijumfu
jedne ili druge politike i uspjenosti ili neu-
spjenosti svoje bitke za Bosnu i Hercegovinu
u nekim drugim i drugaijim uslovima.
Jer, ja znam, mi znamo koji smo izgubili
svoje sinove kako to boli i kako to zaboli.
Mi imamo neku svoju drugu i drugaiju
mjeru patriotizma, kukaviluka i izdaje, mi
GRAANIKI GLASNIK
30 31
TEME
znamo za neku drugu i drugaiju cijenu Bo-
sne. I ne hvalite se previe trenutnim uspje-
sima svojih sinova pred onima koji ostadoe
bez svojih sinova. Oprezno govorite o svojim
ivotnim razoarenjima, preuujte pred nji-
ma svoje tekoe. Njima je tee. Oprezno im
govorite o svojim radostima. Da ih ne povri-
jedite. Njima je tee. I ne govorite previe o
oprostu i pomirenju. To je pria za neke dru-
ge. Oni su ve davno pomireni u svom bolu.
Uostalom, zna se ko svemu sudi i ko svima
prata.
Rije Kadira Mehanovia,
predsjednika Organizacije porodica
ehida i poginulih boraca opine
Graanica
Dame i gospodo, brao i sestre, esalamu
alejkum!
Pripala mi je posebna ast to vam se da-
nas mogu obratiti. Sve vas selamim i pozdra-
vljam u ime Upravnog odbora Organizaci-
je porodica ehida i poginulih boraca opi-
ne Graanica i svoje lino ime i zahvaljujem
vam se to ste doli na ovaj dananji skup, po-
sveen Danu odbrane opine Graanica, na
kojem emo izvriti podjelu Knjige ehida, po-
ginulih boraca i civilnih rtava rata Graani-
ca, 1992. 1995. godina - i u to ime estitam
vam Dan odbrane opine Graanica.
Dananja podjela Knjige ehida, pogi-
nulih boraca i civilnih rtava rata Graani-
ca, 1992. 1995. godina, sve nas podsjea na
nama najtee trenutke, kada smo izgubili svo-
je najmilije. Ali smo, i pored svega, ponosni -
jer su naa djeca, oevi i muevi poloili svoje
ivote da nam svima bude bolje, da ne ivimo
ni pod ijim jarmom. Jer, nai ehidi i pogi-
nuli borci su ivjeli u slobodi i htjeli su da i mi
nastavimo ivjeti u slobodi.
A nama, njihovim najroenijim, ostaje
u amanet da se pobrinemo o njihovoj djeci
- starim, bolesnim i iznemoglim roditeljima
i suprugama. U tom smislu organi vlasti na
svim nivoima ine ono to mogu, ali i ne do-
voljno. Zato bi se ubudue moralo posvetiti
vie panje borakim populacijama.
S obzirom da ovaj skup posveujemo
Knjizielio bih se zahvaliti svim donatori-
ma i svima ostalim koji su na bilo koji na-
in pomogli da se ova Knjiga priredi, napi-
e i izda.
U svemu ovome posebno elim da se za-
hvalim naelniku Opine Graanica Nusretu
Heliu, koji je smogao snage i odluio da se
krene u realizaciju ovako zamanog izdava-
kog projekta. Knjiga je, naravno, trebala biti
izdata i mnogo ranije, kada su bile i znatno
bolje mogunosti, ali o tom potom.
Ovako kvalitetna knjiga, istorijski doku-
ment, prije svega, mogla se uraditi zato to
se iza svega toga nalazila ekipa, sastavljena
od ratnih komandanata, potenih i strunih
ljudi, koji su znali svoj posao. Tu prije svega
mislim na Ibru Nurkia, Osmana Pukara i
Omera Hamzia, izuzetnog poznavaoca pisa-
nja ovakvih knjiga i urednika Atifa Kujun-
dia, koji je znalaki sve to sloio i poredao.
Zahvaljujui njihovom nesebinom anga-
manu i trudu, strunosti i potenom odno-
su prema ovom izuzetno osjetljivom zadatku,
dobili smo knjigu koja zasigurno ima nepro-
cjenjiv kvalitet i istorijsku vrijednost.
Hvala, esalamu alejkum!
GRAANIKI GLASNIK
30 31
TEME
Omer Hamzi
PROGRAM
PRIKUPLJANJA I
OBRADE PODATAKA O
STRADANJU BONJAKA
S PODRUJA OPINE
GRAANICA TOKOM
DRUGOG SVJETSKOG
RATA
Prethodne napomene
U okviru Redakcije Graanikog gla-
snika due vremena sazrijevala je ideja da
se otvori i pokrene pitanje evidencije svih
izginulih i nestalih Bonjaka tokom Drugog
svjetskog rata kao pitanje koje se do sada ma-
nje-vie zaobilazilo u naoj domaoj historio-
grafji. Razlozi su, uglavnom, poznati i oni su
zajedniki za itav prostor bive drave. Jo
1998. godine, kao urednik Graanikog gla-
snika, potpisnik ovih redova je na njegovim
stranicama (u broju 6 od 1998.) otvorio neke
dileme o sudbini Bosne i Bonjaka u Drugom
svjetskom ratu, a neposredan povod za to
bilo je pitanje jesu li partizani, zapravo, oku-
pirali ili oslobodili nae gradove u zavrnici
Drugog svjetskog rata, koje se politiziralo do
banalnosti i izazvalo nove podjele meu Bo-
njacima. U istom broju, na molbu Redakci-
je, u raspravu se ukljuio prof. dr. Omer Ibra-
himagi, tada sudija Ustavnog suda Federaci-
je BiH i profesor Fakulteta politikih nauka
u Sarajevu. Iz svog ugla, on je u istom broju
elaborirao pitanje Jesu li Bonjaci u Drugom
svjetskom ratu bili na pravoj strani i predlo-
io Redakciji da odgovor na njega zatrai od
jo desetak najistaknutijih Bonjaka u obla-
sti politike, historiografje i prava s prostora
Bosne i Hercegovine. Tu sjajnu ideju i nada-
sve korisnu inicijativu Redakcija, naalost, iz
objektivnih razloga nije mogla iznijeti.
Sredinom 2004. godine, na poticaj prof.
Muharema Musia iz Dakula, koji je imao
namjeru sainiti spisak izginulih i nestalih
mukaraca samo s podruja rodnih mu Da-
kula, potpisnik ovih redova je, u dogovoru sa
Musiem, odluio da taj posao proiri na i-
tavo podruje opine Graanica. Imajui u
vidu ozbiljnost, obimnost i sloenost tog po-
sla na jednoj i vrlo skromne mogunosti a-
sopisa i izdavake kue koja ga podrava na
drugoj strani, istraivaki zadatak je ograni-
en samo na terenska istraivanja, anketira-
nje i izradu spiskova nastradalih i nestalih
osoba u toku Drugog svjetskog rata, provje-
ru tih spiskova na osnovu raspoloive doku-
mentacije (matinih i gruntovnih knjiga, do-
movnica, raspoloivih historijskih i drugih
izvora) i, napokon, objavljivanje tih spiskova
na stranicama ovog asopisa ili u nekoj dru-
gog publikaciji.
Cilj je, dakle, da se stvori polazna osnova
(baza elementarnih podataka) za sva budua
istraivanja (historijska, demografska, vojna),
za donoenje objektivnih, nauno utemelje-
nih zakljuaka i izradu opirnijih historijskih
studija i sinteza. Time bi se zavrila prva faza
ovog projekta, posao i domet ovog asopisa.
U sljedeoj fazi, zavisno od interesa, ti po-
daci trebalo bi da budu dostupni svim insti-
tucijama i pojedincima koji ele da se ozbilj-
nije bave pitanjem tragine sudbine Bonjaka
u Drugom svjetskom ratu.
Nakon donoenja odluke o ulasku u ovaj
sloeni posao, potpisnik ovih redova, uz po-
mo prof. Rusmira Djedovia, sainio je Pro-
gram (projekat) istraivanja i predloio ga na
usvajanje istraivakom timu, koji je, u me-
uvremenu imenovala Izdavaka kua Mo-
nos, na prijedlog Redakcije ovog asopi-
sa. Istraivaki tim u sastavu: Omer Ham-
zi, voa projekta, Muharem Musi, zamje-
GRAANIKI GLASNIK
32 33
TEME
nik voe projekta, Rusmir Djedovi, Ibra-
him Nurki, Himzo Durakovi, Edin ako-
vi i Zijad Omerovi, sredinom jula 2004. go-
dine, prihvatio je program i utvrdio anketni
list, nakon ega se odmah pristupilo takozva-
nom tihom radu i terenskim istraivanjima.
Do poetka novembra, 2004. godine, anke-
tiranje je obavljeno u sljedeim selima: Ma-
leii, Babii, kahovica, Dakule, jednim di-
jelom Soko i Doborovci, te ui nekim maha-
lama Graanice (iri, dio Stubla). Na osno-
vu tih prvih rezultata, sasvim su jasne najma-
nje dvije stvari: prvo, da je projekat izuzetno
dobro prihvaen na terenu i drugo, da je to-
kom Drugog svjetskog rata s podruja opine
Graanica izginulo i nestalo mnogo vie bo-
njakog stanovnitva, preteno mlaih mu-
karaca, nego to se to do sada i pretpostavlja-
lo. Te spoznaje dodatna su motivacija da se na
ovom projektu istraje do kraja.
Prema procjenama istraivakog tima,
koje nisu bez osnova, rezultati ovog istrai-
vanja trebalo bi da budu objelodanjeni sredi-
nom maja 2005. godine.
Radi detaljnijeg uvida u sadraj, ciljeve
i domete ovog projekta, te radi otklanjanja
svih dilema koje su se u nekim lokalnim kru-
govima oko toga pojavile, odluili smo da ga
u cjelini objavimo i predoimo na uvid i sud
javnosti.
Uvodne napomene
Bonjaci muslimani u Drugom svjetskom
ratu, jo uvijek je velika i neistraena tema.
Niko danas ne zna odgovor na dva elemen-
tarna pitanja: 1. jesu li Bonjaci muslimani u
Drugom svjetskom ratu bili na pravoj stra-
ni i 2. kolike su ljudske rtve tog naroda bile
u Drugom svjetskom ratu? Odgovor na prvo
pitanje ne moe se dati dok se ne utvrdi koja
je to, zapravo, bila prava strana u Drugom
svjetskom ratu u odnosu na Bosnu i Bonja-
ke. Oko ovog pitanja i danas se podjednako
spore i historiari i politiari. Po svemu sude-
i, na taj odgovor morat emo jo dugo ekati.
Moda i ima nekog opravdanja to jo uvijek
nismo doli do, za sve prihvatljivog, odgovo-
ra na prvo pitanje. Ali nema nikakvog opra-
vdanja to ni do danas ne znamo koliko je
bonjakih glava izgubljeno u Drugom svjet-
skom ratu i kakve su posljedice tih strada-
nja do dananjeg dana: populacijske i demo-
grafske, ekonomske i civilizacijske, drutvene
i politike. A znamo da su ginuli na gotovo
svim ratitima i stratitima Evrope i u svim
vojskama i paravojskama koje su operisale
na prostorima bive drave. Najbolje knjige o
tome do danas napisali su nebonjaci.
Je su li bonjaki intelektualci i historiari
svjesno bjeali od tih tema? Je li minuli rat za
BiH (1992. 1995.), potisnuo onaj rat, jesu
li potomci zaboravili svoje mrtve, jesu li gro-
bovi (ako se za njih zna) prekopani i preora-
ni, jesu li mnoge ene ekajui svoje mueve
da se vrate iz rata ostarile i pomrle? Poto ni-
kada nigdje nisu pribiljeena i zapisana, jesu
li zauvijek sva ta imena otila u zaborav? Je li
se to historija s njima poigrala na najgrublji
nain. Hoe li svi ti ljudi po drugi put, ovoga
puta i defnitivno nestati? Kao da nikada nisu
ni postojali?
Grupa ljudi, koji se okupljaju oko asopi-
sa Graaniki glasnik, odluila je da to ne-
stajanje po drugi put, taj odlazak u zaborav
itave jedne generacije Bonjaka pokua za-
ustaviti, makar za podruje opine Graani-
ca u nadi da e primjer ovog asopisa slije-
diti i drugi mnogo pozvaniji od njegove Re-
dakcije.
To je bio glavni poticaj za donoenje Pro-
grama prikupljanja i obrade podataka o stra-
danju Bonjaka s podruja opine Graanica
u toku Drugog svjetskog rata.
Historijske napomene
Nakon propasti Kraljevine Jugoslavije,
Bosna i Hercegovina je, voljom okupacionih
sila, prikljuena njihovoj novoj dravnoj tvo-
revini NDH, koja je od samog poetka u svo-
je vojne formacije, prvenstveno domobran-
ske jedinice i orunitvo, mobilisala i Bo-
njake, okreui ih odmah na poetku protiv
GRAANIKI GLASNIK
32 33
TEME
ustanikih etniko-partizanskih snaga. Kon-
kretnije, na prostoru Tuzlanske oblasti to su
bile ustanike snage na Ozrenu, Trebavi i Ma-
jevici. Nakon sklapanja sporazuma sa etni-
cima, hrvatske vlasti su poele mobilisati Bo-
nake u svoje elitne legionarske jedinice, koje
su, na zahtjev Hitlera,, upuivane u pakao
istonog fronta. U isto vrijeme, ostavili su ne-
zatiena mnoga bonjaka podruja koja su
sve vie ugroavana od strane etnika. Otu-
da su se u tuzlanskoj regiji pojavile inicijative
za formiranje posebnih jedinica, koje bi bile u
stanju braniti taj prostor. Krajem 1941. i po-
etkom 1942. godine formirana je DOMDO
pukovnija Hadiefendia, ija je jedna bojna
bila aktivna i na prostoru Graanice. Polovi-
nom 1943. godine, pod pritiskom Nijemaca,
koji su u toj jedinici vidjeli mobilizaionu bazu
za popunjavanje svojih elitnih SS jedinica, s
jedne strane i pod udarom partizanskih jedi-
nica koje su poslije Sutjeske nadirale prema
Tuzli s druge, Hadiefendia DOMDO puko-
vnija je doivjela propast. Njeno ljudstvo je
jednim dijelom popunilo krupne partizanske
jedinice koje su u jesen 1943. godine formi-
rane u okolini Tuzle (16. muslimanska briga-
da, 18. hrvatska brigada, Tuzlanski partizan-
ski odred), a drugim dijelom je mobilisano
u 13. SS Handar diviziju. Ostaci te jedini-
ce na periferijama Tuzlanske oblasti (Kladanj,
Graanica), preformirat e se, uz pomo Ni-
jemaca, u Zeleni kadar iz kojeg e se razviti i
neke ustake jedinice (25. ustaka bojna Ibra-
hima Pjania), koje e biti defnitivno unite-
ne u zavrnim partizanskim operacijama na
ovom prostoru. Mnogi su u povlaenju od-
stupili i vjerovatno stradali u toku partizan-
ske odmazde na Blajburgu i Mariboru, tokom
maja i juna 1945. godine.
Vei broj Bonjaka muslimana iz graa-
nikog kraja izginuo je u spomenutim i dru-
gim partizanskim jedinicama (na Sremskom
frontu, na Beogradu, na Bihau itd.), drugi su
ginuli u regularnim hrvatsko-domobranskim
i ustako-zelenokadrovskim jedinicama, naj-
vie pri povlaenju 1945. godine, trei su na-
li smrt u ustakim koncentracionim logo-
rima, etvrti u orunitvu ili kao civilne r-
tve rata itd.
Glavni pravci aktivnosti
Prema slobodnoj procjeni potpisnika
ovog materijala, u svim tim vojskama ili na
drugi nain, s podruja graanike opine,
smrtno je stradalo oko 400 Bonjaka (u par-
tizanima samo 60), od ega je oko 150 odstu-
pilo, to jest nestalo, a za iju se sudbinu ni-
ta ne zna ni do dananjeg dana. Osim slu-
benog spiska poginulih Bonjaka s podruja
graanike opine na strani partizana, koji je
objavljen i u literaturi, nikada nigdje nije slu-
beno zapisano niti objavljeno ni jedno dru-
go ime poginulog ili nestalog u nekoj drugoj
vojnoj formaciji. Ni spisak izginulih Bonjaka
na strani partizana nije potpun i konaan.
Budui da se bez tih podataka ne moe
govoriti ni o kakvoj objektivnoj historijskoj
istini, neophodno je:
1. Izvriti temeljita terenska istraivanja i
prikupljanje podataka u svim bonja-
kim naseljima na podruju opine;
2. Ostvariti uvid u svu objavljenu grau i li-
teraturu i pribiljeiti sve dostupne podatke
o stradanjima Bonjaka s podruja opine
Graanica u Drugom svjetskom ratu;
3. Izvriti provjere i istraivanja o poginu-
lim Bonjacima u Drugom svjetskom
ratu u sljedeim izvorima: matine knji-
ge, knjige umrlih i domovnice od 1941.
1945., djelimino konsultovati gruntovne
knjige, knjige nestalih, te odgovarajuu
sudsku dokumentaciju;
4. Ostvariti uvid u raspoloivu arhivsku
grau
5. Ostvariti on-line kontakte sa zainterso-
vanim pojedincima iz bonjake dija-
spore (posebno Njemake i Austrije) i
animirati ih da se ukljue u istraivanje
arhivske grae, izvora i tampe koja se
odnosi na fenomen poginulih i nestalih
Bonjaka s podruja Graanice u Dru-
gom svjetskom ratu.
GRAANIKI GLASNIK
34 35
TEME
Glavni dijelovi projekta
Nakon prikupljanja podataka, bit e ura-
eni i objavljeni sljedei materijali kao histo-
rijski izvori:
1. Spiskovi sa imenima i minimalnim po-
dacima (po anketnom listu)
a) poginulih u uniformama svih vojski
koje su se pojavljivale na ovim prostorima;
b) Spiskovi nestalih, koji se u porodi-
nim sjeanjima spominju kao odstupili;
c) Spiskovi ubijenih u logorima ili na
drugim stratitima (vojnika i civila)
d) Civilne rtve;
2. Line i porodine sudbine kako pogi-
nulih i nestalih, tako i preivjelih (zanimljive i
vjerodostojne prie, koje objanjavaju strada-
nja Bonjaka u Drugom svjetskom ratu).
3. Demografske analize
Na osnovu ovih podataka, zainteresova-
nim historiarima ili drugim zainteresiranim
osobama omoguit e se, pod uobiajenim
uslovima, korienje materijala za vee histo-
riografske sinteze ili ire studije o pojedinim
aspektima i pitanjima Drugog svjetskog rata
na irem prostoru Graanice.
Svi materijali bit e objavljeni kao histo-
riografska graa na stranicama Graanikog
glasnika.
Zakljuak
Glavni cilj projekta je da se utvrde raz-
mjere stradanja Bonjaka s podruja opine
Graanica u Drugom svjetskom rata na svim
ratitima i svim stratitima, u svim uniforma-
ma i pod svim obiljejima na njihovim kapa-
ma, da se prikupe i objave imena stradalih i
tako, u posljednji as, otrgnu od zaborava. Ni
u kojem sluaju ne stavlja se znak jednakosti
izmeu petokrake, polumjeseca i slova U, ali
ipak treba debelo podvui da su i pod jednim
i pod drugim i pod treim simbolom na kapi,
Bonjaci podjednako gubili glave, podjedna-
ko vjerujui da su na pravoj strani.
U tome i jeste tragedija itavog bonja-
kog naroda.
Ukazujui na dimenzije te tragedije, iska-
zujui samo objektivne injenice, podatke i
imena, projekat e u cjelini imati humani i ci-
vilizacijski predznak, naunu svrhu i cilj.
Detalj graanike pijace 1939. godine
GRAANIKI GLASNIK
34 35
TEME
Ahmed Hamidovi
KRATAK OSVRT NA
NEKADANJE PROPISE
O NACIONALIZACIJI I
NJIHOVU PRIMJENU U
OPINI GRAANICA
Pojam i cilj nacionalizacije
Nacionalizacija predstavlja prinudni pri-
jelaz u drutvenu, odnosno dravnu svojinu
krupnih ili svih privatnih preduzea, odree-
ne privredne grane, ili stvari odreene vrste i
veliine, sa naknadom ili bez naknade.
Prinudni prijelaz privatne u drutvenu
svojinu predstavljaju i konfskacija i ekspro-
prijacija, s kojima nacionalizacija ima dodir-
nih taaka, ali se od njih i razlikuje. Naciona-
lizacija je privredno-politika mjera, a kon-
fskacija je javna kazna za uinjeno krivino
djelo, konfskacija je uvijek bez naknade, a na-
cionalizacija moe biti sa naknadom. Ekspro-
prijacija se, pak, od nacionalizacije razlikuje
po tome to ona ne znai oduzimanje kom-
pleksa imovine i privredno-politiku mjeru,
ve oduzimanje odreenog konkretnog obje-
kta (po pravilu nepokretnosti) u opem inte-
resu i to se njome ne dira u pravnu sposo-
bnost vlasnika eksproprisanog dobra.
Nacionalizacija je jedna od prvih i naj-
radikalnijih privredno-politikih mjera koje
su sve socijalistike drave sprovele u veem
ili manjem obimu. Nacionalizacija pojedinih
privrednih grana izvrena je i u nizu kapi-
talistikih zemalja, naroito poslije Drugog
svjetskog rata (Velika Britanija, Francuska,
Savezna Republika Njemaka, vedska i dr.),
gdje su vlasnicima nacionalizovanih predu-
zea isplaivane odtete u visokim iznosima,
a u nacionalizovanom preduzeu zadravani
su kapitalistiki proizvodni odnosi. Kasnije je
u odreenim privrednim granama tih zema-
lja vrena i denacionalizacija.
Nacionalizacija u bivoj dravi (FNRJ/
SFRJ)
Nacionalizacija u bivoj zajednikoj dr-
avi sprovedena je Zakonom o nacionaliza-
ciji privatnih privrednih preduzea od 1946.
godine
1
, Zakonom o izmjenama i dopunama
Zakona o nacionalizaciji privatnih privre-
dnih preduzea od 1948. godine
2
i po Zako-
nom o nacionalizaciji najamnih zgrada i gra-
evinskog zemljita od 1958. godine.
3
Zakonom o nacionalizaciji od 1946. godi-
ne izvrena je nacionalizacija privatnih pre-
duzea u 42 privredne grane, izmeu osta-
lih u rudarstvu i metalurgiji, industriji nae
i prirodnih gasova, prerade uglja, u industriji
maina i alata, brodogradnji, u automobilskoj
industriji, industriji poljoprivrednih alata i
maina, elektro-hemijskoj industriji, graf-
koj i tamparskoj industriji, industriji grae-
vinskog materijala, u pilanskoj i ostaloj indu-
striji prerade drveta, prehrambenoj industri-
ji, umskoj industriji, bankarstvu i osiguranju,
trgovini na veliko, transportu i saobraaju.
Nacionalizacija je obuhvatila svu nepokretnu
i pokretnu imovinu, kao i sva imovinska pra-
va koja pripadaju preduzeu ili slue njegovoj
svrsi. Aktom nacionalizacije, nacionalizovano
preduzee postaje dravno privredno predu-
zee, a za nacionalizovanu imovinu bivim
vlasnicima pripadala je naknada u vrijedno-
sti iste aktive nacionalizovane imovine pre-
duzea na dan preuzimanja od strane drave,
a davana je u dravnim obveznicama.
Nacionalizacijom od 1948. godine proi-
ren je socijalistiki privredni sektor. Naciona-
lizovana su sva preduzea koja su po svom
karakteru ili po svom kapacitetu imala opu
vanost za saveznu ili republiku privredu, za
zatitu narodnog zdravlja ili za kulturni ra-
zvoj narodnih masa (sva kreditna i osigura-
vajua preduzea, bolnice, banje ili ljeilita,
tamparije, bioskopi itd.). Istim zakonom na-
GRAANIKI GLASNIK
36 37
TEME
cionalizovana su i ona preduzea (industrij-
ska, trgovaka, transportna, graevinska, ho-
teli i sl.), koja je republika narodna skuptina
proglasila preduzeima od republikog zna-
aja, a koja nisu bila zanatskog karaktera. Tim
zakonom nacionalizovane su takoe i sve ne-
pokretnosti koje su se nale u svojini stranih
dravljana, stranih ustanova ili stranih pri-
vatnih ili javno pravnih lica, ali su izuzete i
nepokretnosti seljaka zemljoradnika, koji su
sami obraivali svoju zemlju, zatim stambe-
ne zgrade koje su sluile vlasniku, uglavnom
za njegovo stanovanje, kao i nepokretnosti
predstavnitava stranih drava, koje su im
sluile za slubene potrebe.
Nakon prve nacionalizacije, koja je obu-
hvatila privredna preduzea, radnje i druge
privredne objekte u privatnom vlasnitvu,
izvrene po Zakonu o nacionalizaciji priva-
tnih privrednih preduzea od 1946. i 1948.
godine, uslijedila je, 1958. godine, i druga
nacionalizacija imovine u graanskom vla-
snitvu, koja se odnosila na najamne zgra-
de i graevinsko zemljite. Nacionalizacijom
po odredbama tog zakona izvren je prijelaz
odreenih nekretnina iz graanskog u dru-
tveno vlasnitvo.
Nacionalizovane su sljedee nekretnine:
zgrade u graanskoj svojini sa vie od dva
stana ili sa vie od tri mala stana, sve stambe-
ne zgrade i stanovi kao posebni dijelovi zgra-
da, koji su u svojini graanskopravnih lica,
drutvenih organizacija i drugih udruenja
graana, poslovne prostorije u svojini gra-
anskih pravnih lica, drutvenih organizacija
i drugih udruenja graana, ako ne slue nji-
hovoj dozvoljenoj djelatnosti, viak preko dva
stana u svojini jednog graanina i poslovne
prostorije u stambenoj zgradi u svojini gra-
ana. U svojini graana izuzetno su se osta-
vljale poslovne prostorije u stambenoj zgra-
di ako su sluile dozvoljenoj djelatnosti sop-
stvenika. Predmet nacionalizacije bile su i sve
poslovne zgrade u graanskoj svojini koje su
sluile za vrenje privrednih, administrati-
vnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih,
socijalnih i drugih slinih djelatnosti. Poslo-
vne zgrade i poslovne prostorije u naciona-
lizovanoj poslovnoj zgradi, koje su po svom
kapacitetu sluile za vrenje dozvoljene po-
slovne ili druge djelatnosti njihovih sopstve-
nika, mogle su na njihov zahtjev i pod odre-
enim uslovima ostati u svojini.
Predmet nacionalizacije, od decembra
1958. godine, postala su i graevinska ze-
mljita, a graevinska zemljita u smislu tog
Zakona bila su ona izgraena ili neizgrae-
na zemljita koja su se nalazila u uim gra-
evinskim reonima gradova i naselja grad-
skog karaktera. Koja su se mjesta, po tom za-
konu, smatrala gradovima i naseljima grad-
skog karaktera, odreivalo je republiko izvr-
no vijee, a ta se u jednom gradskom nase-
lju tretiralo kao ui graevinski reon, na pri-
jedlog Opinske skutine, odreivala ke Sre-
ska skuptina. Nacionalizovano neizgraeno
graevinsko zemljite ostavljalo se vlasniku
na koritenju sve dok se na tom zemljitu ne
podigne graevina.
Ranijem vlasniku nacionalizovanog nei-
zgraenog zemljita pripadalo je pravo kori-
enja tog zemljita radi podizanja porodine
stambene zgrade, koje mu je, na njegov za-
htjev, dodjeljivala opinska skuptina, ako se
prema urbanistikom planu na tom zemljitu
mogla podii takva zgrada. Prema odredba-
ma ovog zakona, vlasnicima nacionalizova-
nih zgrada i graevinskog zemljita pripada-
lo je pravo na naknadu.
Postupak za utvrenje predmeta nacio-
nalizacije, osim za graevinska zemljita koja
nisu nacionalizovana zajedno sa zgradom,
sprovodile su posebne komisije za naciona-
lizaciju pri opinskim narodnim odborima,
dok je rjeenje o utvrivanju nacionalizacije
graevinskog zemljita, koje nije nacionalizo-
vano zajedno sa zgradom, donosio, na osno-
vu odluke Sreskog narodnog odbora o utvr-
enju ueg graevinskog reona, organ uprave
opinskog narodnog odbora, nadlean za po-
slove fnansija.
GRAANIKI GLASNIK
36 37
TEME
Provoenje nacionalizacije na
podruju opine Graanica
Nacionalizacija privatnih privrednih pre-
duzea, po Zakonu iz 1946. godine, nije zna-
ajnije registrovana na podruju opine Gra-
anica s obzirom na strukturu tadanje gra-
anike privrede i injenicu da one grane pri-
vrede, koje su dole pod udar tog Zakona, u
to vrijeme na podruju Graanikog sreza
nisu bile zastupljene.
Meutim, nakon noveliranja Zakona,
1948. godine, nacionalizacija je i na ovom
podruju zabiljeena u veem obimu. Tako
su nacionalizovana, i prela u dravnu svoji-
nu, i sva preduzea koja su Ukazom Prezidi-
juma Narodne skuptine Narodne Republike
Bosne i Hercegovine proglaena za preduze-
a od znaaja za republiku privredu. Sa po-
druja tadanje opine Graanica, navedenim
Ukazom, obuhvaena su sljedea preduzea:
Ciglana Braa Risti, Ciglana Blagojevi Savo
i naslj. Sokovac, Mlin Taborski Franjo, Hotel
Soko Mehinagi Rifat, Hotel Bosna La-
zarevi Vaskrsije i Risto. Istim Ukazom obu-
hvaeni su i sljedei magacini i podrumi: Ma-
gacin i podrum Sabrija Prohi, Magacin Ran-
ko Boi, Magacin Milka Poua i naslj, Ma-
gacin Nikoli Jovo i Magacin Mehinagi Zu-
mra.
4
Koncem 1946. godine, prvom nacionali-
zacijom, dakle, podrutvljena je trgovina na
veliko. U drugoj nacionalizaciji, 1948. godine,
privatnim vlasnicima oduzeti su magacinski
kapaciteti, a u maju 1948. godine donesen je
Zakon o privatnim trgovinskim radnjama
na osnovu kojeg se prilo likvidaciji priva-
tnog sektora u trgovini i ugostiteljstvu i time
uspostavljeno opedrutveno vlasnitvo u
oblasti robnog prometa. Nacionalizacija pri-
vatnih trgovakih radnji na tadanjem Graa-
nikom srezu zavrena je do 20. 6. 1948. godi-
ne. Najvie rjeenja o oduzimanju dozvola za
obavljanje trgovake djelatnosti u privatnom
vlasnitvu Izvrni odbor Sreskog narodnog
odbora Graanica, pozivajui se na spome-
nuti Zakon o privatnim trgovakim radnja-
ma, donio je krajem maja 1948. godine.
5
U okviru druge nacionalizacije, po Zako-
nu o nacionalizaciji najamnih zgrada i grae-
vinskog zemljita iz 1958. godine, Odjeljenje
za fnansije Narodnog odbora opine Graa-
nica, Rjeenjem br. 03-884/1 od 23.11.1959.
godine, utvrdilo je da su danom 26.decembra
1958. godine, kao danom stupanja na snagu
Zakona, nacionalizovana i postala drutvena
svojina izgraena i neizgraena zemljita, upi-
sana u zemljinim knjigama kod Sreskog suda
u Graanici, u katastarskoj opini Graanica,
koja se pojedinano navode u Rjeenju, uz
oznaku katastarske estice, povrine, kulture
i imena dotadanjih vlasnika. Tim rjeenjem
utvruje se da je nacionalizovano ukupno
825 katastarskih parcela, koje su se nalazile u
uem graevinskom rejonu u Graanici.
Navedeno rjeenje dopunjeno je Rjee-
njem, br. 884/1-59 od 01.09.1961. godine, ko-
jim je utvreno da su na dan stupanja na sna-
gu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgra-
da i graevinskog zemljita nacionalizovane i
dodatne 73 katastarske estice.
Na osnovu Zakona o graevinskom ze-
mljitu u drutvenoj svojini, u narednom pe-
riodu, u k.o. Graanica, bit e zahvaena zna-
tno vea povrina zemljita, koja e Odlukom
Skuptine optine Graanica od 28. 4. 1977.
godine biti odreena kao graevinsko zemlji-
te i time postati drutvena svojina.
6
Osvrt na propise kojima je ureen
pravni reim graevinskog zemljita
Kao to je ve istaknuto, nacionalizacija
graevinskog zemljita izvrena je po Zako-
nu iz 1958. godine. Svrha i cilj te nacionaliza-
cije bio je da se obezbijedi racionalnije kori-
tenje tog zemljita, te planska izgradnje gra-
dova i naselja gradskog karaktera kao i dru-
gih urbanih sredina. Na osnovu tog Zakona
izgraena i neizgraena graevinska zemlji-
ta na podruju gradova i naselja gradskog
karaktera, po sili Zakona (ex lege) prela su u
drutvenu svojinu.
GRAANIKI GLASNIK
38 39
TEME
Ustavni sud Socijalistike Federativne Re-
publike Jugoslavije, jednom svojom odlukom
iz 1986. godine, zauzeo je stav da se Zakon
o nacionalizaciji vie ne moe primjenjivati
s obzirom da ni Ustav vie nije imao odre-
dbe kojim bi se dozvoljavala nacionalizaci-
ja.
7
Novi Ustav je kao nain prelaska nepo-
kretnosti, na kojima postoji pravo svojine, u
drutvenu svojinu, predviao eksproprijaciju
i podrutvljavanje graevinskog zemljita.
Od 1968. godine podrutvljavanje grae-
vinskog zemljita u Bosni i Hercegovini vri
se na osnovu Zakona o odreivanju grae-
vinskog zemljita u gradovima i naseljima
gradskog karaktera
8
, a pitanja u vezi sa ostva-
rivanjam prvenstvenog prava koritenja na
graevinskom zemljitu regulisana su Zako-
nom o ostvarivanju prvenstvenog prava kori-
tenja na graevinskom zemljitu.
9
Ustav SFRJ kao i Ustav SR BiH iz 1974.
godine odreivali su da ne moe postoja-
ti pravo svojine na zemljitu u gradovima i
naseljima gradskog karaktera i drugim po-
drujima predvienim za stambenu i dru-
gu kompleksnu izgradnju, te da se Zakonom
odreuju uslovi, nain i vrijeme prestanka
prava svojine, naini i uslovi koritenja i na-
knada za to zemljite.
Zakonom o graevinskom zemljitu u
drutvenoj svojini SR BiH iz 1974. godine
odreeno je da na graevinskom zemljitu
u gradovima i naseljima gradskog karaktera
i drugim podrujima predvienim za stam-
benu i kompleksnu izgradnju prestaje pravo
svojine pod uslovima i u postupku utvre-
nim Zakonom, uz pravo ranijih vlasnika gra-
evinskog zemljita na pravinu naknadu.
10
Zakon o graevinskom zemljitu iz 1986.
godine

defnisao je koja se izgraena i nei-
zgraena zemljita smatraju graevinskim
zemljitem i propisao da na gradskom gra-
evinskom zemljitu ne moe postojati pra-
vo svojine niti se ono moe otuiti iz dru-
tvene svojine.
11
Graevinsko zemljite odre-
uje opina svojom odlukom. Stupanjem na
snagu te odluke, prestaje pravo svojine i pre-
staju druga stvarna prava na tom zemljitu.
Neizgraeno gradsko graevinsko zemljite
F
o
t
o

a
k
o
GRAANIKI GLASNIK
38 39
TEME
skuptina opine moe dodjeljivati fzikim
i pravnim licima na koritenje radi izgradnje
trajnih graevina ili u zakup radi izgradnje
privremenih graevina. Prava ranijih vlasni-
ka Zakon je sistematizovao na sljedei nain:
kao privremeno pravo koritenja neizgrae-
nog gradskog graevinskog zemljita do pre-
uzimanja, prvenstveno pravo koritenja nei-
zgraenog gradskog graevinskog zemljita
radi graenja i trajno pravo koritenja izgra-
enog gradskog graevinskog zemljita dok
na njemu postoji graevina. Trajno pravo ko-
ritenja graevinskog zemljita ispod zgrade
i zemljita za njenu redovnu upotrebu, vla-
snik zgrade stie u asu prelaska izgraenog
gradskog graevinskog zemljita u drutvenu
svojinu i moe se prenijeti, otuiti, naslijediti
ili opteretiti samo zajedno sa zgradom i tra-
je dok postoji zgrada, a ako se zgrada uklo-
ni radi dotrajalosti ili srui usljed dejstva vie
sile, njen vlasnik ima prvenstveno pravo ko-
ritenja zemljita radi graenja, pod uslovom
da je na toj graevinskoj parceli regulacionim
planom, odnosno urbanistikim planom pre-
dviena izgradnja zgrade na koju moe ima-
ti pravo svojine.
Zakon o graevinskom zemljitu, done-
sen 1986. godine, u drugim drutveno-eko-
nomskim uslovima, koji se bazirao na socija-
listikom ureenju i drutvenom vlasnitvu,
doao je u sukob sa principima novog dru-
tvenog ureivanja, trinog privreivanja i
drugaijeg defnisanja kategorije vlasnitva,
pa je odlukom Visokog predstavnika u oba
entiteta nametnut novi Zakon o graevin-
skom zemljitu, sa istovjetnim tekstovima.
12
Novi Zakon o graevinskom zemljitu
propisuje da graevinsko zemljite moe biti
u privatnom vlasnitvu, za razliku od ranijih
zakona po kojima je zemljite, samim odre-
ivanjem za graevinsko, postajalo dravno/
drutveno i, nakon to je dobilo taj status, vie
nisu postojale pravne mogunosti da promi-
jeni vlasniki karakter. Samim aktom utvri-
vanja zemljita kao graevinskog, ono sada
ne postaje dravno, a dio zemljita koje je do
sada bilo u dravnom vlasnitvu, u Zakonom
utvrenim sluajevima se reprivatizira.
Dok je ranijim Zakonom za gradsko gra-
evinsko zemljite bio odreen samo oblik
drutvenog, odnosno dravnog vlasnitva, te
iskljuena mogunost otuenja ovog zemlji-
ta iz drutvenog/dravnog vlasnitva, novi
Zakon propisuje da graevinsko zemljite
moe biti u privatnom i u dravnom vlasni-
tvu, te da je gradsko graevinsko zemljite u
privatnom vlasnitvu u prometu.
Radikalnu novinu predstavlja zakonsko
rjeenje prema kojem se, odlukom opinskog
vijea o odreivanju gradskog graevinskog
zemljita, ne mijenja oblik vlasnitva nad ze-
mljitem koje se odreuje kao gradsko grae-
vinsko zemljite, to praktino znai da vla-
snik zadrava sva prava na zemljitu, da na
njemu moe sam graditi, u skladu sa prostor-
no-planskom regulativom, a ako to ne moe
ili ne eli, zemljite moe staviti u promet,
odnosno prodati.
Od velikog praktinog znaaja su i odre-
dbe l. 39. novog Zakona o graevinskog ze-
mljitu, koje propisuju da vlasnik zgrade ili
posebnog dijela zgrade, stupanjem na sna-
gu Zakona, stie pravo vlasnitva na zemlji-
tu pod zgradom i na onoj povrini zemljita
koje je regulacionim planom ili planom par-
celacije utvreno da slui za redovnu upo-
trebu zgrade. U sluaju da regulacionim pla-
nom ili planom parcelacije nije utvrena po-
vrina zemljita koja je potrebna za redovnu
upotrebu zgrade, tu povrinu zemljita utvr-
uje rjeenjem opinski organ uprave, nadle-
an za imovinsko-pravne poslove, uz priba-
vljeno miljenje opinskog organa uprave na-
dlenog za poslove urbanizma.
13
Denacionalizacija, pojam i perspektive
U materijalnopravnom smislu, denacio-
nalizacija znai ukidanje nacionalizacije na
nekoj stvari ili drugoj imovinskoj vrijednosti
i uspostavljanje svojine ili drugog prava rani-
jeg vlasnika. U procesnopravnom smislu, de-
GRAANIKI GLASNIK
40 41
TEME
nacionalizacija obuhvata niz pravnih akata i
radnji kojima se ona postie.
Novi Zakon o graevinskom zemljitu
predstavlja prvi korak restitucije graevin-
skog zemljita. lan 96. odreuje da stupa-
njem na snagu tog Zakona, po sili zakona
prestaje dravno vlasnitvo na dravnom ze-
mljitu, koje nije privedeno namjeni u skladu
sa regulacionim planom, kada je u drutveno/
dravno vlasnitvo prelo na osnovu odluke
opine. Prestanak drutvenog/dravnog vla-
snitva i uspostavljanje ranijeg vlasnikopra-
vnog odnosa rjeenjem (koje ima deklarato-
ran karakter) utvruje opinski organ uprave,
nadlean za imovinsko-pravne poslove.
Novim zakonom, dakle, nije izvrena de-
nacionalizacija, odnosno reprivatizacija grad-
skog graevinskog zemljita. Uspostava rani-
jeg vlasniko-pravnog odnosa, u ovom slua-
ju, predviena je iskljuivo za ona zemljita
koja su, kao graevinska, utvrena odlukama
opina na osnovu Zakona o graevinskom
zemljitu, a ne i za ona zemljita koja su naci-
onalizirana po osnovu Zakona o nacionaliza-
ciji ili posebnih zakona kojim su proglaena
graevinska zemljita za pojedine opine.
Ovo je samo poetak sloenog procesa
denacionalizacije, odnosno restitucije, ije se
pravno ureenje i provoenje oekuje u na-
rednom periodu.
I na kraju, moe se zakljuiti da se zakon-
ski propisi o nacionalizaciji vie ne primje-
njuju u naoj zemlji. Njihova primjena bila
bi protivna ustavnim odredbama koje regu-
liu svojinske odnose i garantuju pravo svo-
jine na nekretninama. Stoga, propisi o nacio-
nalizaciji imaju, u prvom redu, istorijski zna-
aj, ali e biti izuzetno aktuelni i od prakti-
nog znaaja u predstojeem postupku resti-
tucije nekretnina.
Napomene
1
Slubeni.list FNRJ, br. 98/46
2
Slubeni list FNRJ ,br. 35/48
3
Slubeni list FNRJ, br.52/58
4
Blagoje Veskovi i mr. Hilmo Pai, Zbirka pro-
pisa o nekretninama Bosne i Hercegovine, knjiga
II, Privredna tampa , Sarajevo, 2004. godine
5
Omer Hamzi, Razvoj trgovine u Graanici od
najstarijih vremena do danas. Graanica, 1989.
str. 118 (rukopis kod autora)
6
Slubeni glasnik Optine Graanica, br. 3a od
29. 4. 1977. godine
7
Rjeenje Ustavnog suda SFRJ br. U-28/82 od
24.5.1986. godine, Slubeni list SFRJ, br. 57/86
8
Zakon o odreivanju graevinskog zemljita
u gradovima i naseljima gradskog karaktera,
Slubeni list SFRJ, br. 5/68 i 20/69
9
Zakon o ostvarivanju prvenstvenog prava ko-
ritenja na graevinskom zemljitu. Slubeni
list SR BiH, br. 24/68
10
Zakon o graevinskom zemljitu u drutvenoj
svojini, Slubeni list SR BiH, br. 13/74
11
Zakon o graevinskom zemljitu, Slubeni list
SR BiH, br. 34/86, 1/90, 29/90, 3/93 i 13/94
12
Zakon o graevinskom zemljitu F BiH, Slu-
bene novine F BiH, br. 25/03 i 16/04
13
Ismet Veli i Larisa Taji, Pravni reim grae-
vinskog zemljita. Biblioteka strunih izdanja,
Sarajevo, 2004.
GRAANIKI GLASNIK
40 41
TEME
Rusmir Djedovi
ROBNA KUA -
URBANISTIKO-
ARHITEKTONSKI
HISTORIJAT
LOKALITETA ROBNE
KUE GRAANKAU
GRAANIKOJ ARIJI
G
otovo svaki dio naselja sa duim hi-
storijatom naseljenosti i dugom ur-
banom tradicijom ima vrlo zanimljiv i sloen
urbanistiko-arhitektonski razvoj. Takav je
sluaj i sa svakim znaajnijim urbanim loka-
litetom u gradu Graanici, koji ima dugu ur-
banu tradiciju znaajnog naselja u srednjem
vijeku i naselja sa statusom grada jo iz prve
polovine 16. stoljea. To se naroito odnosi
na teritorij stare graanike arije kao kul-
turno-historijsko i zanatsko-trgovako je-
zgra grada.
U ovom radu neto vie govorimo o urba-
nistiko-arhitektonskom razvoju i moguim
perspektivama budueg ambijentalnog izgle-
da prostora nekadanje trgovako-poslovne
zgrade Graanka, a kasnije istoimene ro-
bne kue Trgovakog poduzea Bosna, koja
je bila smjetena u samom sreditu graani-
ke arije. Poznato je da je u posljednjem
ratu robna kua teko stradala. Uklanjanjem
ostataka starog objekta, pripremljen je plac za
izgradnju novog, po dimenzijama i poloaju,
praktino centralnog urbanog repera budu-
eg izgleda Graanice i njene arije.
U daljnjoj prolosti taj prostor je bio sa-
stavni dio tradicionalne graanike arije,
sa svim njenim uobiajenim odlikama. Pre-
vladavale su uslune gradske djelatnosti (tr-
govina, zanatstvo), graevinski objekti su bili
manjih dimenzija, brojni i izgraeni preteno
od drveta. Svi ti objekti su se sastojali ugla-
vnom od prizemlja i jednog sprata (narod bi
govorio boja, obino sa ispustom), sa viso-
kim, strmim, crnim krovovima i bijelo okre-
enim fasadama, te brojnim starinskim pro-
zorima po njima. Du rijeke rijeke bile su i
magaze (neka vrsta suterena). U tim zgrada-
ma su, u prizemljima, bili smjeteni duani i
razne zanatske radnje, a na spratu sobe i sta-
novi za iznajmljivanje.
Analizom najstarijih planova grada Gra-
anice iz 1883.-1885. godine (prilog 1) se vidi
da na navedenom prostoru, krajem osman-
ske i poetkom austrugarske uprave, ima vie
spratnih objekata u tradicionalnom bosan-
skom stilu. Starinom su njihovi vlasnici fa-
milije: Pai, Halilbegovi, Karasoi, Ivani-
evi i Pura. Krajem 19. stoljea se radi o:
Ibrahimbegu Paiu (voi Graanlija u otpo-
ru vabi 1878. godine) i njegovim sinovima
Sabitbegu i Jasimbegu, brai Mujagi i Salihu
Halilbegoviu, Salihagi Karasoiu (doselje-
niku iz Uica oko 1860. godine), Stanku Iva-
nieviu i Mujagi Purau (koji je tu imao i
zgradu poznatog hana)
I ovaj dio graanike arije je zahvatio
poar 1895. godine, u kojem je veina sta-
rih drvenih objekata izgorjela. Ubrzo su na
njihovim mjestima izgraeni novi objekti
od vrstog materijala i znatno veih gabari-
ta. Pored dugake zgrade (prizemnice sa su-
terenom) pored glavne arijske ulice koja je,
prije 1979. godine, bila prodavnica Graan-
ka, treba posebno spomenuti izgradnju po-
znate zgrade Hadikadijine bine. Binama je
narod starinom zvao vee zgrade. Ovu zgra-
du je 1897. godine izgradio Graanlija Hadi
hafz Hasan efendija Hadiefendi, koji je ot-
prilike tada bio na funkciji vrhovnog erijet-
skog sudije Bosne i Hercegovine. Ta zgrada je
dugo bila najvia u graanikoj ariji. Ima-
la je suteren, prizemlje sa poslovnim prosto-
rima, sprat za stanovanje i visoko potkrovlje,
GRAANIKI GLASNIK
42 43
TEME
takoe ureeno za sta-
novanje. Iza ove dvije
zgrade, pa prema rije-
ci i ulici Kej (izgrae-
noj 1901. godine), sve
do tridesetih godina 20.
stoljea zadralo se ne-
koliko starinskih kua.
U 1929. godini je
pored Keja, Ana Risti
izgradila jednu ljepu
kuu na sprat. U nje-
nom prizemlju je uvjek
bio neki ugostiteljski
objekat. Prije drugog
svjetskog rata tu je kafanu drao Rizah Mu-
lali, doselio iz Gradaca i bio oenjen iz Gra-
anice. Kasnije se u tom objektu mijenjaju re-
storani: Zdravljak, Riblji restorani Stari
Grad, a u posljednje vrijeme u itavoj zgra-
di je ABS banka.
Pred drugi svjetski rat u zgradi kasnije
Graanke bilo je smjeteno vie trgovakih
radnji, tj. duana. Gledano sa sjevera drali su
ih: Hafz Muhamed abi, iz mahale iri, tr-
govao prehrambenim i poljoprivrednim pro-
izvodima, Husein Junuzovi zv. Malkija, sa
iria, trgovina razne galanterije, Ibrahima-
ga irbegovi, takoe sa iria, tekstil, te dvi-
je trgovine graanikih Jevreja. Nakon zavr-
etka Drugog svjetskog rata, te su trgovine
nacionalizovane i ukljuene u dravno trgo-
vako preduzee, a pedesetih i esdesetih go-
dina 20. stoljea itava zgrada pripala je tr-
govakom preduzeu Bosna. Sve te trgovi-
ne su objedinjene u jednu veliku trgovinu, a
vremenom je promijenjen izgled fasade pre-
ma arijskoj ulici u - dugake i tada moder-
ne staklene izloge (slika 1). U suterenu pre-
ma rijeci Sokolui kasnije je bio otvoren Po-
drum pia.
U prizemlju Hadikadijine bine, otprili-
ke u isto vrijeme, na junom uglu bila je pro-
davnica Atifa Junuzovia, Duhan (esdese-
tih i sedamdesetih godina je tu bila slastiar-
na Korzo efta Beadinija), jo jedan lokal,
zatim neto povie je bila brijanica Rasima
ulia, a sa sjeverne
strane se na tu zgradu
naslanjala jedna prize-
mnica u kojoj je, takoe,
brijanicu dugo vreme-
na drao Hasan Kudu-
zovi (slika 2).
Poslije Drugog svjet-
skog rata, izmeu zgra-
de Graanke i Keja
bio je slobodan plato, na
kojem se, pretvaranjem
bive gradske pijace u
centralni park 1951. go-
dine, formirala gradska
Slika 1.
Slika 2.
GRAANIKI GLASNIK
42 43
TEME
Zelena pijaca ili Mala pijaca. Plato je bio
betoniran, na njemu su bile tezge za prodaju
ratarskih, voarskih i mlijenih proizvoda. Tu
je ezdesetih podignuto i par montanih pri-
zemnih ugostiteljskih objekata.
Krajem ezdesetih godina ovaj dio graa-
nike arije izgledao je kao na planu 2, kako
ga se i sjeaju starije, pa i srednje generaci-
je Graanlija. Neposredno prije 1970. godi-
ne, formirana je nova gradska pijaca prema
mahali Stubo, pa je prostor Male pijaceostao
slobodan i sedamdesetih godina koriten kao
glavni parking, smjeten u samom sreditu
arije. (slika 3)
Sjeverno od Male pijace, na lijevom uglu
pekarske ulice, jo od
prije Drugog svjetskog
rata, pa sve do kraja se-
damdesetih godina, na-
lazila se prizemna zgra-
da u kojoj je stanovao i
imao zlataru Rade Sto-
janovi.
Krajem sedam-
desetih godina pro-
log stoljea srue-
ne su sve spomenute
zgrade (zgrada proda-
vnice tekstila i posua
Graanka, Hadika-
dijina bina, kua Rade
Stojanovia...) i formi-
ran veliki graevinski
plac, najvei u dotada-
njoj historiji razvoja
graanike arije. Taj
plac je obuhvatio sav
prostor izmeu glavne
arijske ulice (Ahmed
pae Budimlije) na isto-
ku, Keja (Fridriha Fo-
glara) na zapadu, dana-
nje ulice Demala Bi-
jedia (ranije Huseina
Sumbia) na jugu i po-
etka Pekarske ulice i
uskog prolaza izmeu prodavnice Nonsto-
pai prizemne brijanice Hasana Kuduzovi-
a, na sjeveru.
U to vrijeme su se irom Bosne i Hercego-
vine gradile vee robne kua, koje su se tada
smatrale najsavremenijim nainu trgovine
svim robama. Graanica nije imala ekonom-
ske snage niti trita sa veliku robnu kuu, sa
vie spratova kao neki susjedni gradovi (Do-
boj, Tuzla), ve je trgovako preduzee Bo-
sna izgradilo zgradu robne kue relativno
skromnijih dimenzija. Robna kua u Graa-
nici gradila se tokom 1978. godine, a otvorena
je 7. 4. 1979. godine. Zapravo, bilo je predvi-
eno da se robna kua gradi u dvije faze, ali
Slika 3.
Slika 4.
GRAANIKI GLASNIK
44 45
TEME
druga faze tog objekta nikada nije izgraena
(plan 3). Ta prva faza je kotala tadanjih 22
miliona dinara i imala je 1.700 m
2
poslovnog
prostora. Prema jednom izvjetaju, novu ro-
bnu kuu je posjetilo za tri dana po otvara-
nju preko 7.000 kupaca sa ireg regiona oko
Graanice.
Dobila je naziv Graanka, po starom na-
zivu prodavnice koja je bila na njenom mje-
stu, a i po ugledu na druge gradove (Tuzlan-
ka, Sarajka,...)
Zgrada robne kue Graanka imala je
neku vrstu visokog suterena, koji je sluio
kao skladite robe, vi-
sokog prizemlja, u i-
jem je sjevernom kri-
lu bila samoposluga, a
u zapadnom tehnika
roba. Na jugoistonom
uglu zgrade je bio neo-
visan poslovni prostor
(prvobitno ugostitelj-
ski - Snack bar, a kasnije
prodavnica obue). Po-
stojao je i sprat, nad ma-
njim dijelom prizemlja
sa tekstilnom robom, a
iznad njega, u manjem
dijelu i neka vrsta viso-
kog potkrovlja. Suteren je
bio izgraen od betona,
dok su prizemlje i sprat
gotovo u cjelosti bili mon-
tanog tipa (slika 4).
Iza robne kue Gra-
anka, prema Keju, od
1979. godine pa sve do
posljednjeg rata, 1992. -
1995. godina, bio je manji
parking sa taxi stajalitem
(koje kao glavno gradsko
taxi stajalite funkcionie i
iza rata, sve do danas).
Atraktivnost lokaci-
je robne kue u samom
sreditu graanike ar-
ije i slobodni prostori, zapadno i sjeverno
od nje, privukli su panju urbanista-planera
ve poetkom osamdesetih godina 20. stolje-
a. Naime, od 1980. godine se radi program-
ska studija za detaljno urbanistiko rjeenje
centra grada, posle koje se usvaja Regulacioni
plan centra Graanice, 1984. godine. Njime su
utvrene urbanistiko-arhitektonske smjer-
nice i za budue mogunosti izgradnje na lo-
kalitetu robne kue. Tako se predvia mogu-
nost izgradnje niih poslovnih objekata, sje-
verno i zapadno od postojee robne kue, koji
bi izlazili na ulicu Kej. Objekti bi bili sa pri-
Plan 1.
Slika 5.
F
o
t
o

a
k
o
GRAANIKI GLASNIK
44 45
TEME
zemljem i dva sprata (P+2) ili prizemljem,
spratom i mansardom (P+1+M). U sjevero-
zapadnom uglu je planirana modna kua, a
jugozapadnom banka. Izmeu postojee ro-
bne kue i navedenih objekata bi se formiralo
poluotvoreno unutranje dvorite, a dalje na
sjever, predvien je jedan gradski trg. Funkci-
je tih objekata trebalo bi da budu uglavnom
uslune (plan 4).
Iz godine u godinu se poveavao interes
za novim kvadratima poslovnih prostora na
toj, uistinu, atraktivnoj lokaciji, pa se u po-
stupku izmjena i dopuna regulacionog plana
centra grada u 1990. godini, dolo do povea-
nja gabarita u horizontalnom smislu. Tim do-
kumentima predviena je izgradnja velikog
jedinstvenog poslovnog objekta na komple-
tnoj lokaciji, sa graevinskom linijom budu-
e zgrade do samih ivica okolnih ulica. Spra-
tnost je predviena kao visoko prizemlje i je-
dan sprat (VP+1) (plan 5).
Tokom rata, 1992. - 1995. godina, zbog
nedovoljno vrstih zidova i oteenja od gra-
natiranja, objekat robne kue je bio prakti-
no van upotrebe (djelimino u upotrebi be-
tonski suteren). Nakon rata, iz godine u go-
dinu atmosferalije teko oteuju ve naetu
zgradu. Posljednjih godina se plac ograu-
je, nakon ega se pristupa postepenom rue-
nju zgrade i uklanjanju konstrukcije, tako da
2004. godine na itavoj lokaciji imamo pri-
vremeno zaravnano parkiralite (slika 5).
U zanosu poslijeratne obnove grada
kod zainteresovanih se javlja elja za izgra-
dnju velikog poslovnog objekta na cijeloj
parceli nekadanje robne kue Graanka u
vlasnitvu trgovakog preduzea Bosna iz
Graanice. U tom pravcu ile su i odluke
Opinskog vijea Graanica, kojim se, sve-
ga par godina poslije zavretka rata, mijenja-
ju gabariti nekih dijelova centra grada koje
je obuhvatao regulacioni plan. To su parcele
kasnije izgraenog Gradskog pasaa, doda-
ni sprat na nizu zgrada koji poinje kafeom
Ada i poveanje vertikalnih gabarita na lo-
kaciji robne kue.
Tokom 1998. godine u trgovakom pre-
duzeu Bosna javljaju se ideje o planiranju
izgradnje nove robne, odnosno znatno veeg
trgovako-poslovnog centra u odnosu na ra-
nije stanje. Iste godine nadleni organ Opine
Graanica za taj projekat daje i urbanistiku
suglasnost. Predviena namjena: razne trgo-
vake i uslune djelatnosti. Spratnost objekta
je znatno uveana: suteren, prizemlje, 2 spra-
ta i mansarda. U skladu s tim, Bosna je spro-
Plan 2.
Plan 3.
GRAANIKI GLASNIK
46 47
TEME
vela konkurs za idejno rjeenje tog objekta,
na kojem su, kao prihvatljiva, prihvaena dva
rjeenja. Jedno je predvia-
lo ukomponiranje u jedin-
stven objekat i zgrade resto-
rana Stari grad, dok drugo
nije obuhvatalo taj restoran.
Idejnim rjeenjem bilo je
predvieno blizu 5.000 m
2

korisnog poslovnog prosto-
ra, ali je problem i jednog i
dugog rjeenja bio nedosta-
tak parking-prostora u fun-
kciji budueg objekta. Tr-
govako preduzee Bosna,
kao vlasnik lokacije, ulo
je u poslovni aranman sa
graevinskom kompanijom
irbegovi, po kojem bi
ta kompanija sruila stari i
izgradila novi objekat, dok
bi Bosna dobila 15% po-
vrine objekta. Zbog raznih
razloga privremeno se odu-
stalo od daljih aktivnosti na
realizaciji tog projekta i po-
slovnog aranamana.
Poto je opina pri-
premala nacrt novelaci-
je regulacionog plana cen-
tra grada, u 2000. godini je
izdata urbanistika sagla-
snost za izgradnju nove
robne kue na toj lokaciji.
Njegove osnovne intencije
su bile: duina zgrade po-
red ulice Ahmed pae Bu-
dimlije - 36 m, a pored uli-
ce Demala Bijedia - 38 m
(bez zahvata restorana Sta-
ri grad). Spratnost je sma-
njena na S+P+1+M, objekat
je trebalo arhitektonski (ga-
baritima, krovom, materija-
lima) uskladiti sa ambijen-
tom postojee arije, a mo-
gui njegovi sadraji defni-
sani su kao vrlo elitizirani (butici, prodaja
Plan 4.
Plan 5.
GRAANIKI GLASNIK
46 47
TEME
umjetnikih predmeta, kozmetike, zlatarske
radnje, galerije, keramika - i nita vie?). U
skladu sa tim su uraena i dva nova idejna
arhitektonska rjeenja. Po njima bi taj objekat
trebalo da ima blizu 4.000 m
2
prostora. I kod
jednog i kod drugog rjeenje, i u ovom slua-
ju, pojavio se problem parkinga, a uoeni s i
nedostaci kod rjeenja fasada.
I poslije usvajanja novelacije regulaci-
onog plana, 2001. godine, pokrenut je slo-
en postupak pribavljanja papirologija
oko urbanistikih saglasnosti za objekat ro-
bna kua. Nova urbanistika suglasnost, na
osnovu pomenutih idejnih rjeenja, izdata
je 2002. godine. U meuvremenu se odusta-
lo od aranmana sa kompanijom irbego-
vi , pa Bosna kao vlasnik postaje i investi-
tor objekta.
Svi do sada uraeni projekti budue ro-
bne kue predviaju izgradnju jednog ogro-
mnog objekta u obliku kutije, sa maksimal-
no moguim gabaritima (horizontalnim i
vertikalnim) i ravnim fasadama od betona i
stakla. Glavni cilj takvi rjeenja je da se dobije
to vea kvadratura tog objekta.
Tokom 2004. godine ubrzane su aktivno-
sti oko realizacije projekta Robna kua u
Graanici. Targovako preduzee Bosna na-
ruila je novi idejni projekat. Njegove osno-
vne karakteristike trebalo bi da budu slje-
dee: odustajanje od drugog sprata, pretva-
ranje najveeg dijela suterena u javnu gara-
u, usklaenost opeg izgleda objekta sa ar-
ijom i formiranje, u visokom prizemlju, ma-
njeg pjeakog trga.
Atraktivnost lokacije (koja nikako da se
adekvatno valorizuje), te brojne aktivnosti
koje su se vodile oko konanog rjeenja pi-
tanja robna kua u posljednje vrijeme po-
buivale su veliki interes u javnosti, ali i u
odreenim strunim i poslovnim krugovima
u Graanici. Svi se zalau za najbolje mogu-
e rjeenje budueg izgleda robne kue, s tim
da, prije svega bude usklaeno sa tradicional-
nom graanikom arijom.
Od nadlenih opinskih slubi najavlje-
na je i posebna javna rasprava, s obzirom da
je navedena lokacija, pored rjeavanja prosto-
ra autobuske stanice (koja se treba izmjestiti),
posljednji dio sredita grada koji bi, u svakom
Plan 6.
GRAANIKI GLASNIK
48 49
TEME
pogledu, mogao oplemeniti graaniku ar-
iju. Sazrile su i neke ideje o kojima svakako
treba voditi prioritetno rauna.
Neke od njih prezentiramo u vidu sljede-
ih prijedloga:
1. S obzirom da gradsko podruje Graa-
nica, u odnosu na dolinu Sokolue, ima lon-
gitudinalan pravac pruanja, a tako se pru-
aju i 4 glavne prometnice pravcem sjever -
jug, trebalo bi uvesti jedan iroki transver-
zalni pjeaki koridor od velikog platoa auto-
buske stanice, preko irokog mosta na rijeci
Sokolui, lokaliteta robne kue, glavne arij-
ske ulice - etalita do gradskog parka. Budu-
a robna kua bi trebalo da se uklopi i zado-
volji funkciju pjeakog prometa navedenim
pravcem.
2. Izmeu autobuske stanice i ari-
je trebalo bi predvidjeti jednu iroku pjea-
ku (radi se o ulici Demala Bijedia), koja je
vie od 100 godina glavna transverzalna pje-
aka arterija grada. Jo od urbanistikog pla-
na iz 1959. godine, predviana je kao iroka
pjeaka ulica, ali je u praksi sve vie sua-
vana i tako sve vie postajala usko pjeako
grlo grada. Tu bi ulicu trebalo ostaviti iro-
ku barem 7 m, poploati je i urediti kao gla-
vnu ulicu.
3. Veliki problem nedostatka parking pro-
stora u sreditu grada ublaio bi se pretvara-
njem suterena budue robne kue u javni
parking.
4. Vaan zahtjev je uklapanje robne kue
u ukupan ambijent tradicionalne graanike
arije. Rjeenja bi, eventualno, trebalo traiti
u pravcu stare bosanske narodne arhitekture
iz vremena osmanske vladavine ili u pravcu
raznih eklektikih arhitektonskih stilova ka-
kve smo imali za vrijeme Austrougarske, a ni-
kako u pravcu modernih stilova od betona,
stakla ili plastike sa perfomansima.
5. Budui objekat bi trebalo da bude prili-
no razbijen, a ne kompaktna ogromna gro-
mada. Treba, dakle, da bude sa lakom pjea-
kom prohodnou u svim pravcima, ma-
njim trgom u svom sreditu i s moguno-
u lakog pristupa poslovnim prostorima i sa
vanjske strane.
6. Trebalo bi omoguiti veliku slobodu u
namjeni prostora, sve u slubi potreba graa-
na za raznim uslunim i gradotvornim djela-
tnostima.
GRAANIKI GLASNIK
48 49
TEME
GRAANIKI GLASNIK
50
ZAVIAJ
51
Z
a
v
i

a
j
OMER HAMZI:
REZULTATI LOKALNIH IZBORA 2004. GODINE: SDA
DOBILA RELATIVNU VEINU U OPINSKOM
VIJEU, SDP SVOG STAROG NAELNIKA
RUSMIR DJEDOVI:
KISELJAK U MALEIIMA (IBRII)
RUSMIR DJEDOVI:
SABRIJA PROHI PRVI MODERNI BIZNISMEN U
PRIVREDNOJ HISTORIJI GRAANICE
ESMA TUI - PROHI:
SJEAM SE SVOGA OCA SABRIJE
RUSMIR DJEDOVI:
VAAR (VAER) U GRAANICI - NEKA
RAZMILJANJA O PROMJENI TERMINA
NJEGOVOG ODRAVANJA
HIMZO DURAKOVI:
OSMANOVII ISPOD GRABOVA, ZAPIS O JEDNOJ
ROMSKOJ PORODICI IZ MALEIA
Omer Hamzi
REZULTATI LOKALNIH
IZBORA 2004. GODINE:
SDA DOBILA RELATIVNU
VEINU U OPINSKOM
VIJEU, SDP SVOG
STAROG NAELNIKA
O
pinski izbori u Bosni i Hercegovi-
ni, provedeni su 2. 10. 2004. godine
na 4.065 birakih mjesta u 142 izborne jedi-
nice. Pravo glasa imalo je 2.322.687 biraa, a
glasalo se: za izbor opinskih naelnika u Fe-
deraciji i Republici Srpskoj, za lanove opin-
skih vijea u Federaciji Bosne i Hercegovine
i Skuptine optina u Republici Srpskoj, za-
tim za lanove Gradskog vijea grada Mosta-
ra, odbornike Skuptine optine Banja Luka,
zastupnike u Distriktu Brko, te gradonael-
nika Banja Luke. To su bili esti po redu izbo-
ri, provedeni poslije rata i prvi koji se fnan-
siraju sredstvima opina, to jest domaim pa-
rama.
Rezultati ovogodinjih lokalnih izbora
pokazuju da je u Bosni i Hercegovini ovoga
puta, generalno, socijaldemokratija ostvarila
bolji rezultat u odnosu na ope izbore 2002. i
loiji u odnosu na lokalne izbore 2000. godi-
ne. Obrnuto, SDA i druge nacionalne stranke,
kao glavni rivali SDP i Nezavisnih socijalde-
mokrata u srpskom entitetu, prole su loije
na ovim, u odnosu na prethodne (ope) izbo-
re (2002. godine), a bolje u odnosu na lokalne
izbore iz 2000. godine. (Tabela 1)
Opine Tuzla i Graanica u Tuzlanskom
kantonu zadrale su svoje dosadanje SDP na-
elnike iz cuga, to jest odmah u prvom kru-
gu, bez naknadnog brojanja i to jedine u Bo-
GRAANIKI GLASNIK
50
ZAVIAJ
51
sni i Hercegovini. U drugom krugu, nakon
prebrojavanja takozvanih preferencija, SDP je
uspio zadrati svoje naelnike jo u Gradacu
i ivinicama, a izgubiti ih u Lukavcu, Srebre-
niku i Kladnju. U ostalim opinama Tuzlan-
skog kantona i na ovim izborima SDA je ugla-
vnom ovjerila svoj primat kako na pozicijama
naelnika, tako i u opinskim vijeima.
Glavne karakteristike izbora
Neposredno biranje opinskih naelni-
ka glavna je novina ovih lokalnih izbora u
odnosu na prethodne (lokalne), koji su pro-
vedeni 2000. godine. Ova novina je u fazi nje-
nog ozakonjenja euforino najavljivana kao
izvanredna demokratska tekovina naih na-
roda i narodnosti (posebno od strane nekih
nevladinih organizacija i sveznajuih me-
unarodnih imbenika), demokratsko otkri-
e koje bi trebalo, valjda, pomoi da budemo
demokratskiji nego do sada.
Ozbiljniji analitiari, kao i uvijek, ekaju
ta e rei praksa, a skeptici postavljaju pita-
nje kako e funkcionisati lokalna vlast u slu-
ajevima kada opinski naelnik bude iz je-
dne politike opcije, a veina u opinskom
vijeu iz druge. Drugim rijeima, hoe li se u
takvim sluajevima postii odgovarajua ef-
kasnost lokalne izvrne vlasti ili emo biti su-
oeni sa raznoraznim blokadama koje na lo-
kalnom nivou mogu imati neprijatnu doma-
u aromu, ali i ozbiljne neposredne posljedice
po graane kao korisnike usluga te vlasti.
Praksa e pokazati da li smo dorasli toj
demokratskoj tekovini.
Dalji pad interesa biraa za one koji se
bore za vlast druga je karakteristika ovo-
godinjih lokalnih izbora. Na nivou Bosne i
Hercegovine, po prvi puta otkada je uvede-
na demokratija na izbore nije izalo vie od
polovine upisanih biraa. Pravo glasa isko-
ristilo je 1.044.900 glasaa, to je vie nego
duplo manje u odnosu na prve poslijeratne
izbore. Neto bolje je, ali ne mnogo, stanje na
opini Graanica (glasalo 56,7% registrova-
nih biraa).
Da e biti poveana apstinencija birakog
tijela i na podruju opine Graanica, pokazi-
vale su predizborne ankete, koje su provodili
pojedini mediji. to se vie zahuktavala predi-
zborna kampanja, sve je vie opadala volja bi-
raa da izau na glasanje. Gledajui i sluaju-
i nae kandidate, a u pojedinim trenucima
i njihovo nestano (neprimjereno) ponaa-
nje, bezono laganje i meusobno blaenje,
mnogi ozbiljni ljudi sve vie su gubili entu-
zijazam, elju i volju da ispune tu svoju gra-
ansku dunost. Zagluujui pozivi iz politi-
kih stranaka, nevladinih, vladinih i meuna-
rodnih organizacija i onih pozvanih i nepo-
zvanih, upueni odraslom homo sapijensu
ove zemlje da uzme pamet u glavu, izae na
glasanje i glasa (zna se za koga), vjerovatno su
djelovali kontraproduktivno i obeshrabruju-
e, te pomogli tom graaninu pokornom da
defnitivno zakljui kako se zapravo nema za
koga, ni za ega glasati.
Ne znam jesu li u pravu oni koji smatraju
da uzroci porasta apstinencije biraa kod nas
nisu identini sa uzrocima slinih pojava u
razvijenim zapadnim zemljama, ali znam da
su posljedice mnogo gore kod nas, nego kod
onih koji dolaze iz tih zemalja da nas (na)ue
demokratiji (pameti).
Jesmo li se ba toliko umorili od izbora?
Mogu nai stranaki lideri biti zado-
voljni i nezadovoljni rezultatima ovogodi-
njeg naeg oktobarskog glasanja i glasova-
nja. Kakvi god su, ti rezultati, u svakom slua-
ju, nisu djelo njihovih ruku i njihovih par-
tija i partijica, ve su takve rezultate napra-
vili oni koji u subotu 2. 10. 2004. od 7. 19
sati nisu bili ni mukajet. To su oni nebira-
i koji za sebe vole rei da su se izdigli iznad
prljave politike i koji nemaju za koga glasati/
glasovati. Njihov glas je mnogo skuplji, boe
moj, od robe koja im se nudila te subote na
biralitima ove zemlje. Moe biti apsurdno do
krajnosti, ali je injenica da su nama izglasa-
li vlast oni koji uope nisu glasali ali i to je
demokratija, ije blagodeti uivamo diljem
nae domovine. Ko te pita za cijenu Koli-
GRAANIKI GLASNIK
52
ZAVIAJ
53
ko su oni, koji su se kandidovali, sami svojim
likom i djelom proizveli apstinenata, a ko-
liko su to odradile njihove politike stran-
ke, to je jedan par opanaka, a drugi je, koli-
ko su sami apstinenti koliinski proizveli ta-
kvih kandidata i takvih stranaka. Je li starija
koko ili jaje
Umjesto fraze da svaki narod ima onakvu
vlast kakvu zasluuje, moda bi bolje bilo po-
staviti pitanje da li taj isti narod zasluuje i
(dobrovoljno) pristaje da ima vlast koju, za-
pravo, nije ni birao? Valjda zasluuje. Samo je
prividno neko drugi kriv.
Izborna kampanja bila je prljava do kraj-
njih granica. To je trea karakteristika ovogo-
dinjih izbora i na podruju opine Graani-
ca. Javno blaenje, neprincipijelne prozivke,
poturanja i ogovaranja, notorne lai i polui-
stine - to je arsenal kojim su se tokom izbor-
ne kampanje astili mnogi borci za vlast i
nai nadobudni izbavitelji i usreitelji na-
roda. Nije zdravo, niti ima kakvog smisla na
ovom mjestu baviti se tom egzotinom fol-
kloristikom i osebujnim facama lokalne poli-
tike scene, a jo manje onima iza scene, po-
zvanim i nepozvanim. To je posao kome(n)-
diografje ili moda neke ozbiljnije nauke.
Ukratko, govorei sportskim argonom,
ni jedna stranka, nakon ove izborne utakmi-
ce, nije zasluila prelaznu zastavicu za fer-
plej, s tim to valja poteno rei: SDP i njegov
naelnik proli su najgore. Da li su adekvatno
uzvraali, drugo je pitanje.
Ali ako emo pravo, to je i normalno.
Imali su u rukama vlast, ali i rezultat, radili su,
ali i grijeili. Za razliku od predstavnika dru-
gih politikih stranaka, esdepeovci su morali
prvo polagati raun o svojim uincima i ne-
uincima u proteklom mandatu, pa tek onda
davati neka predizborna obeanja graani-
ma. To i jeste i nije bila neka prednost SDP.
Mogao je politiki kapitalizirati postignute
rezultate, ali se morao braniti od napada za
obeano, a neuraeno i istovremeno promo-
visati svoj izborni program. Svi ostali su (iz
hladovine lokalne opozicije) mogli komo-
tno i bez ikakvog pokria obeavati biraima
kule i gradove i Esdepeu, usput, poruivati
kako e ga (komunjare) zauvijek otjerati iz
arene kue ili uvenog graanikog konaka
(tako se nekad zvala arena opinska zgrada),
neki su govorili, ak do Kine i Koreje. Legiti-
mno je pravo, naravno, svih onih koji se bore
da dou na vlast napadanje i kritika posto-
jee vlasti. Samo je pitanje stila i politike kul-
ture (i nekulture, razumije se).
Politiki programi i izborni slogani
Za razliku od veine opina u Bosni i
Hercegovini, u proteklom etverogodinjem
mandatnom periodu, SDP u Graanici vr-
sto je drao lokalnu vlast, ali je u odnosu na
ostale, vie organe vlasti, u posljednje dvije
godine tog mandata, dijelio sudbinu opozici-
je. Zbog toga nije ni mogao raunati na neku
veu pomo i podrku odozgo. Moda je to
bio dodatni motiv za pojaano angaovanje
na brojnim, posebno komunalnim programi-
ma, koji su uspjeno realizovani irom opi-
ne. U tome je, svakako, prednjaio naelnik
Heli, kojeg su graani u mnogim sredinama
prepoznali kao svog, narodnog ovjeka, zato
mu ukazali povjerenje i omoguili da obnovi
mandat. SDP je to u ovim izborima iskoristio
kao svoju prednost.
Podnosei raport graanima o rezultati-
ma svog mandata, tokom kampanje, esdepe-
ovci su posebno isticali sljedee: ulaganja u
privredi poveana za 60, a broj zaposlenih za
27%, asfaltirano oko 70 kilometara lokalne pu-
tne mree i realizovano vie od 100 projekata
na komunalnim objektima irom opine, opin-
ska administracija smanjena za 20%, Graani-
ca postala zdravstveni centar broj dva na Tu-
zlanskom kantonu, izgraena sportsku dvora-
nu u Graanici, dinamiziran kulturni i sport-
ski ivot na opini, realizovali nekoliko vanih
projekata na ouvanju bonjake kulture i du-
hovnosti na opini. (Satovi na sahat kuli, Knji-
ga ehida, Ljetne veeri)
Uporedo sa podnoenjem rauna graa-
nima, ponudili su im program bez ijedne po-
GRAANIKI GLASNIK
52
ZAVIAJ
53
litike fraze iz takozvane visoke politike, to
je, mora se priznati, bio sasvim originalan
pristup u organizaciji izborne trke. I svi poli-
tiki govori i nastupi SDP aktivista bili su ma-
ksimalno oieni od tih fraza. Polo se od
injenice da su ovo lokalni izbori, da graani
vrlo dobro znaju ta se objektivno moe, a ta
ne moe ponuditi sa nivoa lokalne vlasti, da
im se vie ne moe prodavati rog za svijeu.
Odabrano je samo 8 prioriteta koji ine
okosnicu tog, SDP programa:
1. Ekonomija i zapoljavanje: novi pogo-
ni, mali i srednji biznisi, zaposlenost na pre-
dratnom nivou, prioritet - mladi struni, pa-
metni;
2. Selo i poljoprivreda: svako domainstvo
produktivna jedinica.
3. Opinska administracija: manja za 30,
bolja, za 60%.; arena kua narodna kua;
4. Ekologija i zdravlje: centralna deponija
smea, toplifkacija Graanice, bistro na Sprei,
isto na ostalim vodotocima;
5. Bolji ivot graana: Svi lokalni putevi
pod asfaltom, sva naselja urbanistiki sreena,
u svakom selu sportski poligon ili sportska dvo-
rana, kulturno-umjetniko i sportsko drutvo;
6. Turizam i rekreacija: Ulaganja u zdrav-
stveno-rekreativne objekte, Graanica turisti-
ki grad;
7. Kultura i tradicija: potpuno sreena stara
arija, poetak radova na gradu Sokolu, pro-
grami i manifestacije bonjake tradicije i kul-
ture;
8. Graanica poeljno mjesto ivljenja.
Svaki graanin je dobio napismeno u
ruke ta se uradilo i ta e se uraditi u nare-
dne etiri godine u njegovoj mjesnoj zajedni-
ci, ulici, mahali u njegovom sokaku.
Predizborni slogan Pribliiti sela Gra-
anici, Graanicu uiniti gradom - to moe
samo SDP uinio se dosta prijemiv za obi-
ne ljude, aktuelan, konkretan i jasan.
S druge strane, SDA je nastupala pod je-
dinstvenom parolom Sa SDA bolja BiH.
Poto je na lokalnom nivou bila u opoziciji,
a na kantonalnom i gore, navie, uivala bla-
godeti pozicije, nije ni imala obavezu da po-
dnosi biraima izvjetaj o uraenom i neura-
enom u proteklom periodu. Osnovni izbor-
ni materijal ove stranke na lokalnom nivou
bio je okrenut budunosti, a sainjen je pod
sloganom Uinimo priblino jednake uslo-
ve ivota u akciju. Sutina tog dokumen-
ta izloena je u njegovom uvodnom dijelu,
koji glasi:
Nakon to smo u odbrani Bosne i Hercego-
vine i opine Graanica bili vodea snaga, u po-
ratnom vremenu u najveem dijelu obnovili ra-
tom razorenu opinu Graanica, naa trajna
opredjeljenja su:
stabilna i demokratska BiH kao dio zaje-
dnice evropskih drava,
ravnomjerno razvijena opina Graanica,
ouvanje i njegovanje vrijednosti odbram-
benog rata,
briga i pomo za sve, posebno one koji su
stradali u odbrani BiH i njihove porodice,
briga za najugroenije kategorije stano-
vnitva,
puna ravnopravnost spolova.
Za potpunu realizaciju naih trajnih opre-
djeljenja jasno smo defnisali svoj odnos prema:
dravnim institucijama, ekonomskoj politici i
razvoju privrede, poljoprivredi i umarstvu, f-
nansiranju infrastrukture, kolstvu, zdravstvu
i socijalnoj politici, kulturi, mladima i sportu,
ljudskim pravima, zatiti ivotne sredine, infor-
misanju
Svaka od navedenih taaka u tom doku-
mentu detaljno je razraena i obrazloena,
kombinacijom opepoznatih opredjeljenja
SDA i zadataka koji su u opisu posla viih
organa vlasti, ali i nekih aktivnosti iz domena
opine (ubrzani razvoj nerazvijenih mjesnih
zajednica, povezivanje svake mjesne zajedni-
ce asfaltnim putem, zavretak vienamjenske
sportske dvorane (valjda, u Graanici), zatita
Sprekog polja itd.
Kao opoziciona stranka na lokalnom ni-
vou, a vladajua u gornjim slojevima vlasti
(to jest tamo gdje su skoncentrisane i pare i
mo), SDA u Graanici u ovim izborima mo-
GRAANIKI GLASNIK
54
ZAVIAJ
55
gla se ponaati komotnije u odnosu na svo-
je politike protivnike. Kao opozicija, imala
je pravo napadati aktuelnu opinsku vlast za
neuinjeno i istovremeno koristiti sve svo-
je politike resurse sa kantonalnog i federal-
nog nivoa, bez obaveze da polae raune za
promaaje i druge paceraje te iste vlasti. Po-
lazei od injenice da su izbori lokalni, a pro-
blemi globalni, aktivisti ove stranke postavi-
li su sebi zadau da harmoniziraju vlast po
vertikali i obeavali graanima da e im biti
bolje ako otjeraju postojeu SDP-ovu vlast iz
Graanice i glasaju za onu opciju koja vlada
ostatkom Bosne i Hercegovine.
Politiki programi i politiki slogani osta-
lih stranaka koje su se pojavile na ovim izbo-
rima razlikovali su se samo po facama koje
su ih pokuavale prodati biraima, uz obi-
lje praznih politikih fraza i jo vie obea-
nja bez ikakvog pokria. Iz tog sivila, dodu-
e, uspjeli su se izdii Muharem Musi, kan-
didat na listi Liberalno-demokratske stranke
i Vehid Osmanovi, kandidat na listi Stranke
za Bosnu i Hercegovinu. Imali su originalan
pristup, nastupali su sasvim ciljano, u odree-
nim sredinama (prvi podruje Dakula, dru-
gi podruje Gornje Orahovice), najvjerova-
tnije o svom troku i na svoj rizik i uspje-
li obezbijediti sebi (a i svojoj stranci, usput)
mjesto u Opinskom vijeu.
Rezultati glasanja na podruju opine
Graanica
Liste kandidata za opinsko vijee na po-
druju opine Graanica prijavilo je 9 poli-
tikih stranaka sa ukupno 241 kandidatom.
Svoje kandidate za naelnika opine imalo je
7 politikih stranaka. (vidi tabele). Na 40 re-
dovnih i 6 birakih mjesta za takozvano gla-
sanje u odsustvu upisano je ukupno 28.400
biraa. Na glasanje je izalo 16.104 ili 56,7%
biraa (za listu kandidata za lanove Opin-
skog vijea), odnosno 16.106 ili 56,7% biraa
(za listu kandidata za opinskog naelnika).
Iako je u znatnom podbaaju u odnosu na
prethodne izbore (kada je na ope izbore iza-
lo 59,94%, a na lokalne 72,19% biraa), odziv
biraa na podruju opine ovoga puta ocije-
njen je kao zadovoljavajui zato to je ostva-
ren neto iznad prosjeka Tuzlanskog kantona
i Bosne i Hercegovine.
Najvei procent izlaska na glasanje ostva-
ren u nekoliko najudaljenijih mjesnih zaje-
dnica, koje se, osim Maleia, po nekim sta-
tistikama svrstavaju u nerazvijene. To su:
Prijeko Brdo 95,3%, Raljeva 80%, Piskavi-
ca 75,31%, Maleii 75,1%, Vranovii 70,8%,
Buk 69,9% itd. Najloiji odziv buraa bio je u
Donjoj Orahovici (41,84%), zatim u Sokolu
(44,2%) i Doborovcima (45,57%).
Nema vee razlike u odzivu biraa u gra-
du (10 birakih mjesta u Graanici) i na selu
(30 birakih mjesta).
a) Opinsko vijee
Iako je znatno popravio svoju politiku
poziciju u odnosu na ope izbore 2002. go-
dine, osvojivi 13 vijenikih mjesta, SDP u
Graanici nije uspio ponoviti rezultat sa lo-
kalnih izbora 2000. godine. Naprotiv, izgu-
bio je 3 mandata i status veinske politike
stranke u opinskim vijeu. Sa tri zlatna gla-
sa prednosti u odnosu na SDP, kao svog gla-
vnog rivala, SDA je popravila svoj poloaj ak
za 5 mandata, meu kojima je i taj 14., sa ko-
jim je stekla poziciju najjae politike stranke
u opinskom vijeu. Sa ostvarenim ukupnim
rezultatima na ovim izborima SDA u Graa-
nici moe biti zadovoljna. Sa manje glasova u
odnosu na prethodne (ope izbore), osvojila
je 4 mandata vie i relativnu veinu u Opin-
skom vijeu. Apsolutnu veinu (preko 50%
osvojenih glasova) SDA je zadobila u sljede-
im mjesnim zajednicama: Babii, Doborov-
ci, Buk, Trnovci, Donja Lohinja, Prijeko Brdo,
Stjepan Polje i Vranovii. Apsolutnu veinu
SDP je osvojio u Graanici, Lukavici, Malei-
ima, Miriini i Raljevi. (tabela 2a i 2b)
U ovim izborima SDP je dobio 1.570 gla-
sova vie, dok su SDA i S BiH zajedno dobi-
le 1483 glasa manje u odnosu na ope izbore
2002. godine. (razlika je samo za 87 glasova).
GRAANIKI GLASNIK
54
ZAVIAJ
55
Meutim, u odnosu na lokalne izbore 2000.
godine, u ovim izborima SDP je dobio 3.999
glasova manje, to ga je kotalo 3 mandata
u Opinskom vijeu, dok je SDA dobila 224
glasa vie i 5 novih mandata. To pokazuje da
su na ovim izborima apstinirali u najveem
broju oni birai koji su na lokalnim izborima
2000. godine dali povjerenje SDP (razlika je
3.999 glasaa) i S BiH (razlika je 292 glasaa).
Iz ovoga se moe zakljuiti da e SDP trebati
jo mnogo truda i vremena da ponovi izborni
rezultat sa lokalnih izbora 2000. godine, dok
se za SDA moe rei da ima najstabilnije bi-
rako tijelo u odnosu na sve ostale stranke na
lokalnom nivou, da je meu apstinentima
vjerovatno manji broj pristalica SDA nego
SDP i ostalih stranaka. (tabela 3)
Kada je u pitanju distribucija glasova na
relaciji selo grad, i u ovim izborima poka-
zalo se da je, generalno gledano, SDP jai u
gradu, a SDA na selu. Podaci pokazuju da je u
ovim izborima birako tijelo SDP bilo sasta-
vljeno od 65% biraa sa sela i 39% biraa iz
Graanice, dok je birako tijelo SDA bilo sa-
stavljeno od 86,5% biraa sa sela i 13,5% iz
Graanice.
Od pojedinaca na listama za opinsko vi-
jee, postupkom preferencija, najvie glaso-
va dobio je Galib Avdi (1.557) na listi SDA i
Mustafa Hasi Cigo (1.067) na listi SDP.
Prema konanim preliminarnim rezulta-
tima, SDA je dobila 14, SDP 13, S BiH 2 i Li-
beralna stranka 1 mandat (tabela 4).
U poreenju sa strukturom Opinskog
vijea, koje je ulo u arenu kuu 2000. go-
dine, moe se zakljuiti da je novo 100% bo-
njako, dok je dosadanje imalo jednog ne-
bonjaka, da ima jednog vijenika enskog
pola vie, da je obrazovna struktura priblino
ista, ali da je odnos selo grad bitno druga-
iji. U prolom vijeu bilo je 18 vijenika iz
grada, a 12 sa sela, dok je u novom situacija
potpuno obrnuta: iz grada je 8, a sa sela 22 vi-
jenika. to se tie SDP, u ovim izborima de-
silo se da je Graanica dobila samo 4 vijeni-
ka mandata, dok je u prethodnim izborima
imala 8. Broj mandata je u obrnutoj srazmjeri
sa distribucijom SDP glasova na relaciji selo
grad, to otvara niz pitanja: od sastavljanja li-
sti i naina voenja kampanje, pa do unutar-
stranakih odnosa. Na poetku prolog man-
data SDA je imala 5 vijenika iz grada, a 4 sa
sela. U ovim je taj odnos sasvim drugaiji: 3
iz grada, a 11 sa sela. U kojoj e mjeri ovakva
struktura Opinskog vijea uticati na njegov
rad, teko je prognozirati imajui u vidu da je
mnogo tota promijenjeno sasvim drugai-
jom pozicijom naelnika u odnosu na vijee
(vidi tabelu: gore).
Do zakljuenja ovog broja Glasnika (15.
11. 2004.) Opinsko vijee u Graanici jo
uvijek nije konstituisano, a niti se zna kae.
Premda je u arijskim kuloarima bilo raznih
kombinacijama, za sada se kao najozbiljniji
kandidat za predsjednika istie Galib Avdi,
sa liste SDA.

b) Naelnik
Dok je SDA kao stranka ostvarila tije-
snu pobjedu u nadmetanju za opinsko vi-
jee, ostvarivi 5 mandata vie u donosu na
dosadanju poziciju, u trci za mandat opin-
skog naelnika, kandidat SDP, dosadanji na-
elnik Nusret Heli, ostavio je iza sebe kandi-
data SDA dr. Edvina Mulavdia, kao svog gla-
r.b. stranka Bo. Srba ukup. selo grad mu. en. SSS via visoka stud.
1. SDA 14 14 11 3 10 4 2 3 7 2
2. SDP 13 13 9 4 12 1 5 4 3 1
3. S BiH 2 2 1 1 2 1 1
4. Liber. 1 1 1 1 1
svega 30 30 22 8 25 5 8 7 12 3
Struktura opinskog vijea
GRAANIKI GLASNIK
56
ZAVIAJ
57
vnog rivala, za itavih 1.316 ili 17,1% glaso-
va prednosti.
Nusret Heli, kao kandidat za naelnika
opine ispred SDP, dobio je natpolovinu ve-
inu glasova (7.718 ili 50,43%) u prvom kru-
gu glasanja (nije bilo naknadnog brojanja ta-
kozvanih preferencija), to je jedino uspjelo
jo Jasminu Imamoviu, kandidatu SDP za
naelnika opine u Tuzli), dok je njegov gla-
vni politiki rival, dr. Edvin Mulavdi, kandi-
dat SDA, dobio 6.397 glasova ili 41,8%.
S obzirom da su naelnici birani neposre-
dno, u sluaju Graanice iskljuivo kao stra-
naki kandidati, za neke budue analize bit e
zanimljivo pitanje koliko je stranaka pripa-
dnost uticala na izborni rezultat kandidata za
naelnika, a koliko su oni sami kao odabra-
ni dokeri pomagali ili odmagali svojoj poli-
tikoj stranci u natjecanju za naklonost bira-
a. Usporedni podaci pokazuju da su dva na-
jozbiljnija kandidata (ispred SDA i SDP) do-
bili vie, dok su svi ostali dobili manje glaso-
va nego to su dobile njihove stranke (vidi ta-
belu: gore).
Tabela 2 pokazuje da je Nusret Heli ostva-
rio 20% vie glasova u odnosu na kandidat-
sku listu SDP za Opinsko vijee. Ako se poe
od injenice da je broj i procent izlaska glasa-
a i za jednu i za drugu listu gotovo identian,
nije teko zakljuiti da se Heli na ovaj nain
kvalifkovao za naelnika i onih graana koji
ne dijele njegovo partijsko-politiko opre-
djeljenje. To moe biti kompliment za Heli-
a, koji je, po ovom rezultatu, bio bez sumnje
jedan od vanih politikih resursa SDP u
ovim izborima. Ako se uzme u obzir inje-
nica da je prednost Helia po broju osvoje-
nih glasova u odnosu na SDP, (1.540) pribli-
no jednaka prednosti koju je on postigao
u odnosu na svog glavnog rivala, dr. Edvi-
na Mulalia, drugoplasiranog kandidata po
broju osvojenih glasova za naelnika (1.316),
onda nije nerealna procjena da je Heli, osim
SDP-eovog birakog tijela najvie glasova do-
bio od simpatizera SDA. (tabela 5)
O ostalim kandidatima za naelnika opi-
ne, njihovoj kampanji i bijednim rezultatima
koje su postigli ne vrijedi troiti rijei (vidi
tabelu).
albe i prigovori
Odmah nakon izbora, po jedan prigovor
Opinskoj izbornoj komisiji uloile su: SDP,
SDA, BOS i jedan od kandidata za Opinsko
vijee ispred S BiH. U prigovorima se zahti-
jevalo, ponitenje izbora na pojedinim bira-
kim mjestima zbog nepravilnosti koje su
uoene tokom izbornog procesa. Sve te pri-
govore Opinska izborna komisija je odbila
kao neosnovane. U drugostepenom postu-
pku, odbila ih je i Izborna komisija BiH. Na-
vedenim strankama ostala je mogunost da
na te odluke uloe albu Apelacionom odje-
lu Suda BiH.
Do zakljuenja ovog broja, jedino smo sa-
znali da je tu mogunost iskoristio SDP i da
eka odgovor Apelacionog odjela. Iz te stran-
ke uporno dokazuju da je na birakom mje-
stu Prijeko Brdo izvrena drska kraa glaso-
va, koja je direktno uticala na izborni rezultat
za Opinsko vijee u Graanici. U albi su na-
vedene dosta jake indicije i dokazi da se to za-
r.br. Kandidat
Broj
glasova
% stranka Br. glas. %
Razlika
+, -
%
1. Heli Nusret 7718 50,43 SDP 6178 40,9 +1540 +20
2. Mulali Edvin 6397 41,8 SDA 6181 41,01 +216 +3,4
3. Morali Nedim 545 3,56 S BiH 1050 6,97 -501 -48
4. Brii Abdulah 213 1,39 Liberali 596 3,95 -383 -35,7
5. Nuri aban 210 1,37 BOSS 434 2,9 -224 -48,3
7. Kari Nasmer 168 1,1 NS za boljit. 179 1,2 -11 -6,1
Tabela 2. Izborni rezultati kandidata za opinskog naelnika i njihovih stranaka
GRAANIKI GLASNIK
56
ZAVIAJ
57
ista i dogodilo u Prijekom Brdu (nenormal-
no visok procent izlaska biraa, od kojih su
skoro svi glasali za jednu stranku, nepostoja-
nje nevaeih glasova, pismene izjave nekih
mjetana u kojim tvrde da nisu nikako glasali
itd.). Prijeko Brdo je, inae, postizborna top-
tema na lokalnoj politikoj sceni i predmet
raznih nagaanja i pekulacija.
Ako Apelaciono vijee prihvati tu albu,
rezultat izbora promijenit e se u korist SDP i
izazvati ozbiljnija pomjeranja na listi Opin-
skog vijea. Bila bi to prva dokazana izborna
kraa u Graanici poslije izbora za Maeka i
Spahu, sada ve daleke 1935. godine. U takav
ishod, ipak, ovdje malo ko vjeruje.
Zakljuak
Sve u svemu, podaci o katastrofalno lo-
em odzivu biraa na ovim izborima potvr-
uju tezu da su pobjednici oni koji nisu ni
izlazili na izbore. I ma ta se dogodilo ovo
e biti njihova vlast.
Iako smo gledali kako u poetku svi neto
slave, ipak se postavlja pitanje ko je, zapravo
pobjednik ovih izbora. Glavni politiki rivali
u Federaciji Bosne i Hercegovine, SDA, SDP i
Stranka za BIH, svaki na svoj nain javno su
izrazili zadovoljstvo rezultatima koje su nji-
hove stranke ostvarile u ovim izborima. Po
tim izjavama, moglo bi se zakljuiti da su svi
pobjednici. Meutim, naa tabela broj 1 go-
vori drugaije.
Posao politikih subjekata moda i jeste
da stanje farbaju onim bojama za koje misle
da im najbolje odgovaraju, da navlae vrlji-
ku s ciljem da odre optimizam i, u krajnjem,
povjerenje biraa. Ozbiljnije analize ostvare-
nih rezultata pokazuju, meutim, da je poli-
tika scena na lokalnom nivou u ovoj zemlji,
openito govorei, sada mnogo komplikova-
nija i sloenija u odnosu na prethodni peri-
od. Nije lahko dati odgovor na potanje ko je
na vlasti u onim opinama u kojima naelnik
dolazi iz jedne, a veina vijenika u opin-
skom vijeu iz druge, rivalske stranke (ili
stranaka). Pluralizam politikih interesa (to
bi rekao pok. drug Kardelj) ili nek je gua
orba, kako vole rei neki kafanski stratezi?
Ostaje nam, dakle, da probamo i to.
Napokon, hoemo li, nakon ove lokalne
izborne halabuke makar malo bolje ivjeti?
Na to pitanje, za sada, ne bi mogla dat odgo-
vor ni vidovita Demila.
B
r
.

o
p

.
B
r
.

v
i
j
e

.
S
D
A
H
D
Z
S
D
S
S
N
S
D
S
D
P
S
B
i
H
P
D
P
O
s
t
a
l
i
B
r
.
%
B
r
.
%
B
r
.
%
B
r
.
%
B
r
.
%
B
r
.
%
B
r
.
%
B
r
.
B
r
.

s
t
r
a
n
.
%
F
B
i
H
7
7
1
7
6
1
6
1
5
3
5
3
1
4
1
8
3
0
,
1
7
2
8
1
,
6
2
9
9
1
7
1
9
5
1
1
4
0
,
2
3
3
0
3
2
7
1
7
R
S
6
1
1
2
8
4
8
0
6
-
-
3
8
8
3
0
3
4
2
2
7
1
7
1
,
3
1
1
0
,
9
1
6
8
1
3
2
7
8
1
7
2
2
B
r

k
o
1
2
9
4
1
7
3
2
6
2
1
2
6
,
9
6
2
1
3
1
0
-
-
5
3
1
7
M
o
s
t
a
r
1
3
5
1
0
2
9
1
5
4
3
-
-
-
-
4
1
1
4
1
1
-
-
2
2
6
U
k
u
p
n
o
1
4
0
3
1
0
9
7
0
9
2
3
3
3
2
1
1
3
9
7
1
3
3
7
2
1
2
3
2
6
1
0
2
1
3
7
1
7
2
6
5
8
8
4
9
1
9
T
a
b
e
l
a

1
.

R
e
z
u
l
t
a
t
i

g
l
a
s
a
n
j
a

n
a

l
o
k
a
l
n
i
m

i
z
b
o
r
i
m
a

2
0
0
4
.

n
a

n
i
v
o
u

B
i
H
P
R
I
L
O
G
:

T
A
B
E
L
E
GRAANIKI GLASNIK
58
ZAVIAJ
59
R
.
b
r
.
M
j
e
s
n
a

z
a
j
e
d
n
i
c
a
U
k
u
p
n
o

b
i
r
a

a

G
l
a
s
a
l
o

b
i
r
a

a
V
a

i
h

l
i
s
t
i

a
L
D
S
N
a
r
o
d
n
a

s
t
r
a
n
k
a

r
a
d
o
m

z
a

b
o
l
j
i
t
a
k
S
D
A
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
1
.
B
a
b
i

i
1
0
8
8
5
4
3
4
9
.
9
1
4
9
9
9
1
,
8
2
0
.
4
1
0
.
2
3
1
0
6
2
2
.
D
o
b
o
r
o
v
c
i
1
2
2
9
5
6
0
4
5
.
5
7
5
3
0
9
4
,
6
4
2
5
4
.
7
9
1
.
7
3
0
.
9
5
8
3
.
D

a
k
u
l
e
7
6
3
4
3
5
5
7
.
0
1
4
1
0
9
4
,
2
5
1
8
1
4
4
0
0
1
9
0
4
6
4
.
B
u
k
1
6
3
1
1
4
6
9
.
9
4
1
0
9
9
5
,
6
1
2
6
2
4
1
0
.
9
7
2
6
6
5
.
T
r
n
o
v
c
i
4
9
9
3
7
3
7
4
.
7
5
3
5
3
9
4
,
6
3
1
0
2
.
8
2
0
.
5
2
2
2
6
3
6
.
G
r
a

a
n
i
c
a
8
1
9
7
4
6
3
9
5
6
.
5
9
4
2
7
8
9
2
,
2
1
1
7
8
4
.
1
9
4
2
8
2
6
1
9
7
.
D
.
L
o
h
i
n
j
a
5
6
8
2
9
4
5
1
.
7
6
2
7
4
9
3
,
1
9
2
0
.
7
5
1
.
8
1
4
9
5
4
8
.
L
u
k
a
v
i
c
a
1
8
2
2
9
8
7
5
4
.
1
7
9
1
5
9
2
,
7
0
5
0
.
5
2
0
.
2
3
9
5
4
3
9
.
M
a
l
e

i
1
8
4
9
1
3
8
9
7
5
.
1
2
1
3
4
1
9
6
,
5
4
1
8
1
.
3
1
0
.
0
7
5
6
3
4
2
1
0
.
M
i
r
i

i
n
a
1
4
8
2
8
4
9
5
7
.
2
9
7
8
4
9
2
,
3
4
2
2
2
.
8
1
0
1
.
2
7
2
8
6
3
6
1
1
.
D
.
O
r
a
h
o
v
i
c
a
2
4
3
3
1
0
1
8
4
1
.
8
4
9
4
6
9
2
,
9
2
1
5
1
.
6
1
6
1
.
7
4
2
6
4
5
1
2
.
G
.
O
r
a
h
o
v
i
c
a
1
1
9
8
6
2
5
5
2
.
1
7
5
8
8
9
4
,
0
8
2
0
.
3
0
0
2
3
4
3
9
.
8
1
3
.
P
i
s
k
a
v
i
c
a
4
0
9
3
0
8
7
5
.
3
1
3
0
3
9
8
,
3
7
1
1
3
.
6
2
0
.
6
1
3
3
4
4
1
4
.
P
r
i
b
a
v
a
9
5
3
5
1
2
5
3
.
7
3
4
9
6
9
6
,
8
7
1
2
2
.
4
1
0
.
2
1
7
7
3
5
.
7
1
5
.
P
r
i
j
e
k
o

B
r
d
o
4
4
6
4
2
5
9
5
.
2
9
4
2
4
9
9
,
7
6
0
0
0
0
4
1
5
9
8
1
6
.
R
a

l
j
e
v
a
4
4
5
3
5
6
8
0
.
0
3
3
8
9
4
,
9
4
9
2
.
6
5
1
.
5
1
3
1
3
8
.
7
1
7
.
S
o
k
o
1
0
6
1
4
6
9
4
4
.
2
0
4
3
5
9
2
,
7
5
1
2
2
.
7
2
0
.
4
5
2
1
0
4
8
.
3
1
8
.
S
t
j
e
p
a
n

P
o
l
j
e
2
1
0
1
1
1
8
6
5
6
.
4
5
1
0
6
8
9
0
,
0
5
9
0
.
8
4
2
7
2
.
5
6
4
1
6
0
1
9
.

k
a
h
o
v
i
c
a
8
0
2
4
9
9
6
2
.
2
2
4
8
3
9
6
,
7
9
4
8
9
.
9
1
0
.
2
1
8
4
3
8
2
0
.
V
r
a
n
o
v
i

i
6
4
0
4
5
3
7
0
.
7
8
4
3
7
9
6
,
4
6
7
1
.
6
0
0
2
7
4
6
3
U
k
u
p
n
o
:
2
8
1
4
8
1
6
0
3
4
5
6
.
9
6
1
5
0
0
1
9
3
,
5
5
5
9
4
3
.
9
1
7
9
1
.
2
6
1
4
7
4
1
O
s
t
a
l
i

g
l
a
s
a

i
2
5
2
7
0
2
7
,
7
7
0
1
0
0
2
2
,
8
0
0
3
4
4
8
,
6
S
v
e
u
k
u
p
.
2
8
4
0
0
1
6
1
0
4
5
6
,
7
1
5
0
7
1
9
3
,
5
8
5
9
6
3
,
9
5
1
7
9
1
,
2
6
1
8
1
4
1
,
0
1
T
a
b
e
l
a

2
a
.

R
e
z
u
l
t
a
t
i

g
l
a
s
a
n
j
a

n
a

i
z
b
o
r
i
m
a

2
0
0
4
.

g
o
d
i
n
e

z
a

l
a
n
o
v
e

O
p

i
n
s
k
o
g


v
i
j
e

a

G
r
a

a
n
i
c
a

p
o

m
j
e
s
n
i
m

z
a
j
e
d
n
i
c
a
m
a

i

p
o
l
i
t
i

k
i
m

s
t
r
a
n
k
a
m
a
GRAANIKI GLASNIK
58
ZAVIAJ
59
R
.
b
r
.
M
j
e
s
n
a

z
a
j
e
d
n
i
c
a
U
k
u
p
n
o

b
i
r
a

a

G
l
a
s
a
l
o

b
i
r
a

a
V
a

i
h

l
i
s
t
i

a
b
r
.
%
b
r
.
%
1
.
B
a
b
i

i
1
0
8
8
5
4
3
4
9
.
9
1
4
9
9
9
1
,
8
2
.
D
o
b
o
r
o
v
c
i
1
2
2
9
5
6
0
4
5
.
5
7
5
3
0
9
4
,
6
4
3
.
D

a
k
u
l
e
7
6
3
4
3
5
5
7
.
0
1
4
1
0
9
4
,
2
5
4
.
B
u
k
1
6
3
1
1
4
6
9
.
9
4
1
0
9
9
5
,
6
1
5
.
T
r
n
o
v
c
i
4
9
9
3
7
3
7
4
.
7
5
3
5
3
9
4
,
6
3
6
.
G
r
a

a
n
i
c
a
8
1
9
7
4
6
3
9
5
6
.
5
9
4
2
7
8
9
2
,
2
1
7
.
D
.

L
o
h
i
n
j
a
5
6
8
2
9
4
5
1
.
7
6
2
7
4
9
3
,
1
9
8
.
L
u
k
a
v
i
c
a
1
8
2
2
9
8
7
5
4
.
1
7
9
1
5
9
2
,
7
0
9
.
M
a
l
e

i
1
8
4
9
1
3
8
9
7
5
.
1
2
1
3
4
1
9
6
,
5
4
1
0
.
M
i
r
i

i
n
a
1
4
8
2
8
4
9
5
7
.
2
9
7
8
4
9
2
,
3
4
1
1
.
D
.
O
r
a
h
o
v
i
c
a
2
4
3
3
1
0
1
8
4
1
.
8
4
9
4
6
9
2
,
9
2
1
2
.
G
.
O
r
a
h
o
v
i
c
a
1
1
9
8
6
2
5
5
2
.
1
7
5
8
8
9
4
,
0
8
1
3
.
P
i
s
k
a
v
i
c
a
4
0
9
3
0
8
7
5
.
3
1
3
0
3
9
8
,
3
7
1
4
.
P
r
i
b
a
v
a
9
5
3
5
1
2
5
3
.
7
3
4
9
6
9
6
,
8
7
1
5
.
P
r
i
j
e
k
o

B
r
d
o
4
4
6
4
2
5
9
5
.
2
9
4
2
4
9
9
,
7
6
1
6
.
R
a

l
j
e
v
a
4
4
5
3
5
6
8
0
.
0
3
3
8
9
4
,
9
4
1
7
.
S
o
k
o
1
0
6
1
4
6
9
4
4
.
2
0
4
3
5
9
2
,
7
5
1
8
.
S
t
j
e
p
a
n

P
o
l
j
e
2
1
0
1
1
1
8
6
5
6
.
4
5
1
0
6
8
9
0
,
0
5
1
9
.

k
a
h
o
v
i
c
a
8
0
2
4
9
9
6
2
.
2
2
4
8
3
9
6
,
7
9
2
0
.
V
r
a
n
o
v
i

i
6
4
0
4
5
3
7
0
.
7
8
4
3
7
9
6
,
4
6
U
k
u
p
n
o
:
2
8
1
4
8
1
6
0
3
4
5
6
.
9
6
1
5
0
0
1
9
3
,
5
5
O
s
t
a
l
i

g
l
a
s
a

i
2
5
2
7
0
2
7
,
7
7
0
1
0
0
S
v
e
u
k
u
p
.
2
8
4
0
0
1
6
1
0
4
5
6
,
7
1
5
0
7
1
9
3
,
5
8
S
t
r
a
n
k
a

p
e
n
z
i
o
n
e
r
a

S
D
U
S
B
i
H
B
O
S
S
S
D
P
D
S
I

B
i
H
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
4
0
.
8
0
0
2
6
5
.
2
2
2
4
.
4
1
3
4
2
6
.
8
0
0
9
1
.
7
3
0
.
5
2
9
5
.
5
5
0
.
9
1
4
0
2
6
.
4
1
0
.
1
8
1
0
.
2
0
0
2
3
5
.
6
1
0
.
2
1
4
3
.
4
0
0
1
0
.
9
1
0
.
9
2
1
.
8
0
0
6
5
.
5
0
0
0
0
3
0
.
8
2
0
.
5
1
0
.
3
1
1
3
3
2
0
0
1
3
8
3
.
2
7
0
1
.
6
3
7
8
8
.
8
1
7
6
4
.
1
2
4
0
3
5
6
5
0
.
1
1
0
.
3
3
1
.
0
9
2
2
8
9
3
.
3
8
2
3
0
1
0
.
3
2
0
.
2
1
3
1
.
4
3
0
3
.
2
5
0
.
5
4
4
6
3
5
0
.
6
0
0
1
0
.
0
7
3
0
.
2
1
9
1
.
4
5
1
3
.
8
6
8
4
5
1
1
0
.
0
7
1
0
1
.
2
7
1
5
1
.
9
2
9
3
.
7
3
4
4
.
3
3
7
3
4
7
.
6
5
0
.
6
1
3
1
.
4
6
0
.
6
9
2
9
.
7
1
2
1
.
2
6
3
6
6
3
8
.
7
0
0
9
1
.
5
0
0
2
1
1
3
6
0
0
1
3
2
2
2
.
4
0
0
2
0
.
6
6
1
.
9
8
1
7
5
.
6
1
7
5
.
6
1
1
5
3
8
0
0
7
1
.
4
1
0
.
2
4
1
8
.
2
2
0
4
2
3
6
4
7
.
5
1
0
.
2
0
0
0
0
1
0
.
2
2
0
.
4
7
6
1
.
4
0
0
0
0
0
0
1
9
5
.
6
3
0
.
8
8
1
7
1
5
0
.
6
0
0
4
0
.
9
1
9
4
.
3
2
9
6
.
6
1
4
3
.
2
1
4
3
3
2
.
9
2
0
.
4
5
4
1
3
.
8
3
5
3
.
3
5
9
5
.
5
5
1
4
.
8
2
0
4
1
9
1
0
.
0
9
3
0
.
6
5
1
1
5
3
6
1
.
2
2
2
1
4
5
0
0
3
0
.
7
1
0
.
3
4
0
.
9
4
0
.
9
1
4
4
3
3
0
0
2
4
9
1
.
6
1
8
4
1
.
2
1
0
4
8
6
.
7
4
3
3
2
.
9
6
1
5
0
4
1
1
7
0
.
1
1
2
2
,
8
0
0
2
2
,
8
1
1
,
4
2
8
4
0
1
1
,
4
2
5
1
1
,
6
7
1
8
4
1
,
2
1
0
5
0
6
,
9
7
4
3
4
2
,
9
6
1
7
8
4
0
,
9
1
8
0
,
1
2
T
a
b
e
l
a

2
b
.

R
e
z
u
l
t
a
t
i

g
l
a
s
a
n
j
a

n
a

i
z
b
o
r
i
m
a

2
0
0
4
.

g
o
d
i
n
e

z
a

l
a
n
o
v
e

O
p

i
n
s
k
o
g


v
i
j
e

a

G
r
a

a
n
i
c
a

p
o

m
j
e
s
n
i
m

z
a
j
e
d
n
i
c
a
m
a

i

p
o
l
i
t
i

k
i
m

s
t
r
a
n
k
a
m
a
GRAANIKI GLASNIK
60
ZAVIAJ
61
R
e
d
n
i

b
r
o
j
M
j
e
s
n
a

z
a
j
e
d
n
i
c
a
S
D
A
S
T
R
A
N
K
A

Z
A

B
i
H
S
D
P
2
0
0
0
%
2
0
0
2
%
2
0
0
4
%
2
0
0
0
%
2
0
0
2
%
2
0
0
4
%
2
0
0
0
%
2
0
0
2
%
2
0
0
4
%
1
.
B
a
b
i

i

5
2
.
9
0
6
4
.
3
0
6
2
.
0
0
4
.
8
1
6
.
9
0
5
.
2
0
3
7
.
7
0
1
1
.
3
0
2
6
.
8
0
2
.
D
o
b
o
r
o
v
c
i
3
6
.
1
0
4
5
.
2
0
5
8
.
0
0
1
5
.
8
0
2
1
.
3
0
5
.
5
0
3
7
.
5
0
1
4
.
3
0
2
6
.
4
0
3
.
D

a
k
u
l
e
4
6
.
7
0
4
2
.
8
0
5
5
.
5
0
5
.
2
3
1
3
.
0
0
3
.
0
0
2
8
.
1
0
5
.
2
0
1
5
.
2
0
4
.
G
r
a

a
n
i
c
a
1
4
.
7
0
2
0
.
5
0
1
9
.
0
0
1
0
.
2
0
2
0
.
2
0
8
.
8
0
6
5
.
9
0
4
1
.
1
0
5
6
.
0
0
5
.
D
o
n
j
a

L
o
h
i
n
j
a
3
4
.
2
0
4
6
.
2
0
5
4
.
0
0
1
1
.
0
0
1
5
.
2
0
8
.
0
0
4
7
.
7
0
2
6
.
9
0
3
0
.
0
0
6
.
L
u
k
a
v
i
c
a
3
5
.
1
0
4
6
.
8
0
4
3
.
0
0
6
.
1
6
7
.
2
0
3
.
2
0
5
3
.
7
0
3
6
.
6
0
5
0
.
6
0
7
.
M
a
l
e

i
3
8
.
3
0
4
7
.
2
0
4
2
.
0
0
1
1
.
6
0
2
.
6
0
1
.
4
0
4
7
.
6
0
3
9
.
7
0
5
1
.
0
0
8
.
M
i
r
i

i
n
a
1
6
.
5
0
2
7
.
7
0
3
6
.
0
0
5
.
4
7
1
1
.
5
0
3
.
7
0
6
7
.
4
0
4
0
.
7
0
4
7
.
6
0
9
.
D
o
n
j
a

O
r
a
h
o
v
i
c
a
3
0
.
3
0
4
3
.
1
0
4
5
.
0
0
6
.
7
4
1
5
.
3
0
9
.
7
0
5
5
.
8
0
2
9
.
3
0
3
8
.
7
0
1
0
.
G
o
r
n
j
a

O
r
a
h
o
v
i
c
a
3
8
.
9
0
5
4
.
4
0
3
9
.
8
0
5
.
7
4
1
0
.
7
0
3
6
.
0
0
4
8
.
6
0
2
1
.
7
0
2
2
.
4
0
1
1
.
P
i
s
k
a
v
i
c
a
2
1
.
6
0
4
3
.
3
0
4
4
.
0
0
9
.
9
1
1
5
.
4
0
5
.
6
0
5
7
.
4
0
2
4
.
6
0
3
8
.
0
0
1
2
.
P
r
i
b
a
v
a
2
6
.
1
0
2
9
.
1
0
3
5
.
7
0
1
2
.
0
0
2
4
.
9
0
8
.
2
0
4
9
.
0
0
3
1
.
8
0
4
7
.
5
0
1
3
.
P
r
i
j
e
k
o

B
r
d
o
6
6
.
2
0
8
9
.
5
0
9
8
.
0
0
1
.
5
7
2
.
4
0
0
.
2
0
2
9
.
1
0
3
.
3
0
1
.
4
0
1
4
.
R
a

l
j
e
v
a
3
0
.
6
0
3
9
.
1
0
3
8
.
7
0
5
.
9
5
3
.
0
0
5
.
6
0
5
8
.
4
0
3
5
.
4
0
5
0
.
6
0
1
5
.
S
o
k
o
2
0
.
3
0
4
2
.
0
0
4
8
.
3
0
1
2
.
9
0
1
8
.
5
0
6
.
6
0
5
9
.
2
0
1
9
.
7
0
3
2
.
9
0
1
6
.
S
t
j
e
p
a
n

P
o
l
j
e
5
3
.
4
0
6
6
.
0
0
6
0
.
0
0
4
.
1
0
8
.
5
0
5
.
5
0
3
7
.
4
0
1
3
.
8
0
1
9
.
0
0
1
7
.

k
a
h
o
v
i
c
a
3
4
.
6
0
5
7
.
3
0
3
8
.
0
0
4
.
7
6
6
.
9
0
3
.
0
0
5
1
.
4
0
2
8
.
9
0
4
5
.
0
0
1
8
.
V
r
a
n
o
v
i

i
5
3
.
5
0
6
1
.
2
0
6
3
.
0
0
3
.
7
0
4
.
5
0
0
.
9
0
3
6
.
8
0
2
3
.
9
0
3
3
.
0
0
U
K
U
P
N
O
:
3
0
.
9
0
4
1
.
3
0
4
1
.
0
0
8
.
2
0
1
3
.
4
0
6
.
7
0
5
2
.
8
0
2
9
.
5
0
4
1
.
0
0
T
a
b
e
l
a

3
.

U
p
o
r
e
d
n
i

r
e
z
u
l
t
a
t
i

g
l
a
s
a
n
j
a

p
o

p
o
l
i
t
i

k
i
m

s
t
r
a
n
k
a
m
a

S
D
A
,

S

B
i
H

i

S
D
P

n
a

i
z
b
o
r
i
m
a

2
0
0
0
.
,

2
0
0
2
.

i

2
0
0
4
.

g
o
d
i
n
e
GRAANIKI GLASNIK
60
ZAVIAJ
61
r.br. Prezime i ime Rang prije
glasanja
Br. glasova Mjesto stanovanja Str. sprema
SDA
1. Avdi Galib 1 1557 Graanica via
2. Gadi Rahim 19 959 Prijeko Brdo via
3. Hasi Jasmina 2 864 Maleii visoka
4. Mejremi Miralem 6 775 Stjepan Polje visoka
5. Smaji Hasan 9 772 Maleii via
6. Omerovi Nijaz 4 732 Graanica visoka
7. Zaketovi Senad 27 718 Trnovci student
8. Fehratovi Hasan 3 673 G. Orahovica visoka
9. Sendi Izudin 31 608 Dakule visoka
10. Nurki Husein 16 601 Vranovii srednja
11. ii Fatima 14 595 Prijeko Brdo student
12. Bei Aja 17 572 Babii srednja
13. ii Abdulkadir 7 540 Graanica visoka
14. Crnovranin Munevera 8 540 Stjepan Polje visoka
SDP
1. Hasi Mustafa - Cigo 22 1067 Maleii srednja
2. Selimovi Muhamed 1 877 Graanica via
3. Memi Senad 6 862 Maleii visoka
4. Nuri Zaim 13 803 kahovica srednja
5. Tahirovi Edvin - Edo 7 773 Graanica via
6. Hadi Mirsad 9 686 Lukavica srednja
7. Mei Latif 5 668 D. Orahovica srednja
8. Ali Midhat 3 648 Miriina via
9. Ustavdi dr. Murisa 2 632 Graanica visoka
10. Mehanovi Suljo 25 597 Graanica via
11. Bajraktarevi Avdo 18 525 Babii visoka
12. Isi Zijad 16 512 Raljeva srednja
13. Kari Elmir 30 503 D. Orahovica student
S BiH
1. Osmanovi Vehid 12 327 G. Orahovica srednja
2. Terzi dr. Zijad 13 112 Graanica visoka
LDS
1. Musi Muharem 23 179 Dakule visoka
Tabela 4. Sastav opinskog vijea Graanice
GRAANIKI GLASNIK
62
ZAVIAJ
63
R
.
b
.
M
Z

U
k
u
p
n
o
G
l
a
s
a
l
o
V
a

i
h
B
r
i

A
b
d
u
l
a
h
K
a
r
i

N
a
s
m
e
r
M
u
l
a
l
i

E
d
v
i
n
A
l
i
h
o
d

M
a
i
d
a
M
o
r
a
l
i

N
e
d
i
m
N
u
r
i

a
b
a
n
H
e
l
i

N
u
s
r
e
t
B
i
r
a

a

b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
b
r
.
%
1
.
B
a
b
i

i






1
0
8
8
5
4
3
4
9
,
9
1
5
0
8
9
3
,
5
5
0
0
,
0
0
0
0
,
0
0
3
1
7
6
2
,
4
0
2
0
,
3
9
3
4
6
,
6
9
1
2
2
,
3
6
1
4
3
2
8
,
1
5
2
.

D
o
b
o
r
o
v
c
i
1
2
2
9
5
6
0
4
5
,
5
7
5
4
0
9
6
,
4
3
1
2
2
,
2
2
1
1
2
,
0
4
3
1
9
5
9
,
0
7
3
0
,
5
6
1
9
3
,
5
2
4
0
,
7
4
1
7
2
3
1
,
8
5
3
.
D

a
k
u
l
e
7
6
3
4
3
5
5
7
,
0
1
3
9
7
9
1
,
2
6
3
2
8
,
0
6
1
0
,
2
5
2
3
1
5
8
,
1
9
4
1
,
0
1
2
7
6
,
8
0
2
0
,
5
0
1
0
0
2
5
,
1
9
4
.
B
u
k
1
6
3
1
1
4
6
9
,
9
4
1
1
1
9
7
,
3
7
3
2
,
7
0
0
0
,
0
0
7
6
6
8
,
4
7
0
0
,
0
0
0
0
,
0
0
0
0
3
2
2
8
,
8
3
5
.
T
r
n
o
v
c
i
4
9
9
3
7
3
7
4
,
7
5
3
3
5
8
9
,
8
1
1
0
,
3
0
1
0
,
3
0
1
8
6
5
5
,
5
2
2
0
,
6
0
5
1
,
4
9
3
0
,
9
0
1
3
7
4
0
,
9
0
6
.
G
r
a

a
n
i
c
a
8
1
9
7
4
6
3
9
5
6
,
5
9
4
4
6
8
8
5
,
9
5
7
1
1
,
6
1
7
0
,
4
8
8
0
1
9
.
7
9
0
,
2
1
3
3
3
,
0
0
3
9
0
,
9
0
3
3
1
9
7
4
,
3
7
.
D
.

L
o
h
i
n
j
a
5
6
8
2
9
4
5
1
,
7
6
2
8
0
9
5
,
2
4
0
0
,
0
0
5
1
,
7
9
1
4
3
5
1
,
0
7
0
0
,
0
0
2
6
9
,
2
9
1
0
,
3
6
1
0
5
3
7
,
5
0
8
.
L
u
k
a
v
i
c
a
1
8
2
2
9
8
7
5
4
,
1
7
9
0
5
9
1
,
6
9
1
1
1
,
2
2
4
0
,
4
4
4
1
1
4
5
,
4
1
1
0
,
1
1
2
1
2
,
3
2
6
0
,
6
6
4
5
1
4
9
,
8
3
9
.
M
a
l
e

i
1
8
4
9
1
3
8
9
7
5
,
1
2
1
3
3
0
9
5
,
7
5
4
0
,
3
0
2
0
,
1
5
5
9
6
4
4
,
8
1
0
0
,
0
0
2
6
1
,
9
5
2
3
1
,
7
3
6
7
9
5
1
,
0
5
1
0
.
M
i
r
i

i
n
a
1
4
8
2
8
5
0
5
7
,
2
9
7
9
9
9
4
,
1
1
5
0
,
6
3
5
0
,
6
3
3
0
7
3
8
,
4
2
5
0
,
6
3
2
3
2
,
8
8
2
2
2
,
7
5
4
3
2
5
4
,
0
7
1
1
.
D
.

O
r
a
h
o
v
i
c
a
2
4
3
3
1
0
1
8
4
1
,
8
4
9
5
2
9
3
,
5
2
1
2
1
,
2
6
8
3
8
,
7
2
4
4
1
4
6
,
3
2
7
0
,
7
4
3
2
3
,
3
6
1
3
1
,
3
7
3
6
4
3
8
,
2
4
1
2
.
G
.

O
r
a
h
o
v
i
c
a
1
1
9
8
6
2
5
5
2
,
1
7
5
9
2
9
4
,
7
2
4
0
,
6
8
1
0
1
,
6
9
2
8
2
4
7
,
6
4
0
0
,
0
0
5
7
9
,
6
3
5
0
,
8
4
2
3
4
3
9
,
5
3
1
3
.
P
i
s
k
a
v
i
c
a
4
0
9
3
0
8
7
5
,
3
1
2
9
4
9
5
,
4
5
8
2
,
7
2
2
0
,
6
8
1
1
4
3
8
,
7
8
3
1
,
0
2
1
8
6
,
1
2
1
6
5
,
4
4
1
3
3
4
5
,
2
4
1
4
.
P
r
i
b
a
v
a
9
5
3
5
1
2
5
3
,
7
3
5
0
8
9
9
,
2
2
0
0
,
0
0
4
0
,
7
9
1
5
6
3
0
,
7
1
0
0
,
0
0
1
6
3
,
1
5
3
0
,
5
9
3
2
9
6
4
,
7
6
1
5
.
P
r
i
j
e
k
o

B
r
d
o
4
4
6
4
2
5
9
5
,
2
9
4
2
1
9
9
,
0
6
0
0
,
0
0
0
0
,
0
0
3
9
5
9
3
,
8
2
1
0
,
2
4
1
0
,
2
4
0
0
2
4
5
,
7
0
1
6
.
R
a

l
j
e
v
a
4
4
5
3
5
6
8
0
,
0
0
3
3
7
9
4
,
6
6
1
0
2
,
9
7
0
0
,
0
0
1
3
1
3
8
,
8
7
1
0
,
3
0
1
3
3
,
8
6
2
0
,
5
9
1
7
0
5
3
,
4
1
1
7
.
S
o
k
o
1
0
6
1
4
6
9
4
4
,
2
0
4
2
9
9
1
,
4
7
2
0
,
4
7
1
0
,
2
3
1
9
5
4
5
,
4
5
3
0
,
7
0
1
5
3
,
5
0
3
2
7
,
4
6
1
8
1
4
2
,
1
9
1
8
.
S
t
j
e
p
a
n

P
o
l
j
e
2
1
0
1
1
1
8
6
5
6
,
4
5
1
1
0
0
9
2
,
7
5
1
2
1
,
0
9
2
0
1
,
8
2
7
3
9
6
7
,
1
8
7
0
,
6
4
5
7
5
,
1
8
1
8
1
,
6
4
2
4
7
2
2
,
4
5
1
9
.

k
a
h
o
v
i
c
a
8
0
2
4
9
9
6
2
,
2
2
4
8
4
9
6
,
9
9
2
0
4
,
1
3
0
0
,
0
0
1
8
5
3
8
,
2
2
3
0
,
6
2
1
7
3
,
5
1
6
1
,
2
4
2
5
3
5
2
,
2
7
2
0
.
V
r
a
n
o
v
i

i
6
4
0
4
5
3
7
0
,
7
8
4
4
4
9
8
,
0
1
3
0
,
6
8
0
0
,
0
0
2
6
4
5
9
,
4
6
1
0
,
2
3
4
0
,
9
0
3
0
,
6
8
1
6
9
3
8
,
0
6

U
K
U
P
N
O
2
8

1
4
8
1
6
0
3
5
5
6
,
9
6
1
5
2
3
4
9
5
,
0
0
2
1
0
1
,
3
7
1
6
6
1
,
0
9
6
3
6
8
4
1
,
8
5
2
0
,
3
4
5
4
4
3
,
5
7
2
1
0
1
,
3
7
7
6
8
4
5
0
,
4
3
T
a
b
e
l
a

5
.

R
e
z
u
l
t
a
t
i

g
l
a
s
a
n
j
a

z
a

o
p

i
n
s
k
o
g

n
a

e
l
n
i
k
a
GRAANIKI GLASNIK
62
ZAVIAJ
63
Rusmir Djedovi
KISELJAK U MALEIIMA
(IBRII)
N
arod okoline Graanice od davnina
poznaje brojne prirodne izvore koji
imaju poveani stepen raznih minerala i ga-
sova u vodi. Takve mineralne izvore ljudi su
najee nazivali kiseljcima. Poznati su npr.
kiseljaci kod Sarajeva i Tuzle, zatim u Srebre-
niku ili onaj u Sokovcu, kojeg narod odavno
naziva eljezni kiseljak.
1

Prirodni izvor vode koja je obogaena
mineralima i gasovima u Maleiima, maha-
la Ibrii, ljudi, takoe, od davnina zovu Kise-
ljak. Mahala Ibrii dobila je naziv po famili-
ji koja je nestala ili promijenila prezime kra-
jem turske vladavine. Odmah iza dolaska Au-
strougarske monarhije, 1878. godine, maha-
la Ibrii imala je 9 kua i to: Suljia 4 kue
(ima ih i u drugim mahalama), Ibrahimovi-
a 2 kue, ehia 2 kue i Husia jedna kua
(ima ih i drugdje).
2
Od vremena Austrougar-
ske, pored pomenutih familija, u Ibriima po-
stoje i Ibrakii.
3
Izvorite mineralne vode u mahali Ibrii,
udaljeno je oko 1700 m od centra Maleia,
kada se ide putem kroz mahalu Kovae i da-
lje na lokalni put Babii - Vis. Nalazi se meu
samim kuama, neposredno sa zapadne stra-
ne od navedenog puta i na nadmorskoj visini
neto preko 400 m. U stvari, radi se o nekoli-
ko vrlo slabih izvora, od kojih je samo jedan
neto jai. Prije tridesetak-etrdeset godina
kapacitet kiseljaka u Ibriima bio je svega 0,1
l/s. Odavno su zatrpani i ne koriste se, mada
se i danas prepoznaje njihova lokacija.
Izvori se nalaze na kontaktu dvije razlii-
te geoloke jedinice. Sjeverozapadno je teren
graen od ofolitskog melana, jurske staro-
sti, koji je u stvari jezgro junog dijela planine
Trebave. Ovaj melan razliitih stijena, od ko-
jih su najee: pjeari, konglobree, rona-
ci, laporci i druge stijene, je prilino izdignut
i preko njega, u niim dijelovima ka jugu, lei
druga geoloka jedinica, sastavljena od kre-
dnih sedimenata, preteno krenjaka (crve-
nih), laporaca i pjeara. Radi se o poznatim
crvenim ploastim krenjacima Kamenika
u Maleiima. Upravo, kontakt tih geolokih
cjelina, iji su slojevi dobro nagnuti prema
jugu, obiljeava iri prostor navedenog mine-
ralnog izvora u Ibriima.
4

Prema analizi vode iz Kiseljaka, raenoj
prije tridesetak godina, ovaj izvor ima sljede-
e karakteristike vode. Temperatura izvora je
13
0
C, ph vrijednost 6,5, ukupna tvrdoa 46,09
a karbonatna tvdoa 44,38. to se tie hemij-
skog sastava, od katjona preovlauje Ca
2
sa
275,75 mg/l (78,23%), a manje su prisutni
Mg
2
32,91 mg/l (15,35%) i NaK 28,35 mg/
l (6,42%), od anjona preovladava HCO
3
-
sa
966,24 mg/l (90,26%) i znatno manje SO
4
2-
sa
27,76 mg/l (3,30%) i Cl
-
sa 40,0 mg/l (6,44%).
Ukupna mineralizacija iznosi 1411 mg/l, a
suhi ostatak 927 mg/l.
Na osnovu ovih ispitivanja, formula jon-
skog sastava Kiseljaka u Ibriima je: HCO
3
90 Cl 7 SO
4
3, Ca 78 Mg 15 Na+K 7.
5
Prema
tome, moe se rei da je ova voda HCO
3
-Ca
tipa mineralnih voda sa mineralizacijom od
1,4 g/l.
6
Takoe se moe rei da ova voda spa-
da u kalcijsko-magnezijske mineralne vode.
Inae, u iroj okolini Maleia postoji ne-
koliko prirodnih izvora sa mineralnom vo-
dom. U rejonu Soko - etovija odavno su
u naunoj literaturi registrovana dva izvora
(elebua i Badnjevac) natrijsko-hloridnog
tipa, koji upuuju na slana leita. Postoje ta-
koe, dva izvora u Lendiima (jedan u Mar-
tiima, a drugi na lokalitetu prema Maleii-
ma), kao i jedan u Babiima (kalcijsko-ma-
gnezijski).
7

Rijetku pojavu prirodnog izvora, oboga-
enog mineralima i gasovima, kao to je Kise-
ljak u Mahali Ibrii u Maleiima, narod po-
menutog naselja, pa i ire okoline Graanice,
je iskoristio kao mjesto tradicionalnog oku-
GRAANIKI GLASNIK
64
ZAVIAJ
65
pljanja, to nije bio usamljen sluaj na ovim
prostorima.
8
ta je bio dublji povod tim oku-
pljanjima, teko je utvrditi. Narod je masovno
dolazio svake godine, krajem ljeta, okupljao
se pored samog izvora i po avlijama i baa-
ma i izmeu kua mahale Ibrii. Na tom mje-
stu tradicionalno su se sastajale pojedine ire
familije i u manjim ili veim grupama pro-
slavljale Kiseljak. Bilo je to sastajalite mla-
dih, tu se igralo kolo, pjevalo i veselilo. Vrije-
me okupljanja u avgustu, o gospojini, vjero-
vatno nije sluajno odabrano jer se svi naro-
dni skupovi veu za neki od praznika iz tradi-
cionalnog narodnog kalendara. Poznato je da
se tu narod okupljao jo u osmansko doba, za
vrijeme austrougarske vladavine, pa i izme-
u dva svjetska rata. Prema sjeanjima stari-
jih ljudi u Maleiima, okupljanje naroda na
tom mjestu prestalo je oko 1935. godine. Po-
slije jedne masovne tue, u kojoj je navodno
bilo i mrtvih, vlast je trajno zabranila oku-
pljanje naroda na tom mjestu.
9

Kako vidimo, tradicionalno narodno
okupljanje u Maleiima povodom kiseljaka,
ve je skoro zaboravljeno. Budui da je ima-
lo dugu tradiciju i da je bilo prava rijetkost u
okolini Graanice, vrijedilo bi pokuati pono-
vo ga obnoviti. To bi trebalo da bude obaveza,
Maleii, centar
prije svega, stanovnika Maleia, pa i nekih
susjednih sela graanike opine.
Napomene
1
Mjesto na kojem izvire mineralna, pa i termalna
voda narod naziva jo i: slatina, banja, ilida, slana
voda.
2
Prema istraivanjima Rusmira Djedovia, na osnovu doku-
menata iz turskog i austrougarskog perioda
3
Salih Kulenovi, Razliita etnoloka graa sa podru-
ja Graanice - Maleii, Graaniki glasnik 2, Gra-
anica 1996., str. 75.
4
M. Lauevi, . Jovanovi, M. Mojievi, Osnovna
geoloka karta (OGK), List Doboj 1:10000.
5
Analizu vode je uradio Zavod za zdravstvenu zatitu
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1968. godine.
6
Program istranih hidrogeolokih radova za vodo-
snabdjevanje Graanice, Geoininjering, Sarajevo,
1980., projekat izradio Neven Mioi. Ovdje se kae
da je pomenuti izvor iz miocenskih klastita i vapne-
naca i da je atmosferskog porijekla u zoni brze vodo-
izmjene.
7
Fuad Ali, Termomineralne i mineralne vode na po-
druju opine Graanica i mogunosti njihovog ko-
ritenja, Graaniki glasnik 3, Graanica 1997., str.
74-76.
8
Slinu pojavu imamo u oblinjem Srebreniku na
prostoru oko izvora Kiseljaci, gdje se narod od da-
vnina tradicionalno okuplja na godinje proslave,
nadaleko poznate Kiseljake.
9
I sada se kao razlog prekida navode neki nemili do-
gaaji.
GRAANIKI GLASNIK
64
ZAVIAJ
65
Rusmir Djedovi
Likovi zaviaja 1
SABRIJA PROHI PRVI
MODERNI BIZNISMEN U
PRIVREDNOJ HISTORIJI
GRAANICE
U naoj historiografji uope, pa i takozva-
noj lokalnoj, Graanica i njena okolina u pe-
riodu izmeu dva svjetska rata nije bila pre-
dmet ozbiljnijih istraivanja. Malo je objavlje-
no radova o Graanici koji se bave tim peri-
odom. Osobito je nedovoljno istraena uloga
i znaaj nekih istaknutih Graanlija. U nizu
znaajnih imena istie se ime Sabrije Prohia,
kojeg narodno pamenje svrstava u znameni-
tije linosti novije graanike prolosti.
1
U literaturi o Graanici i danas je jako
malo napisano o Sabriji Prohiu, mada o nje-
govoj ulozi i znaaju, prije svega u ekonom-
skom razvoju grada i okoline, moemo do-
sta uti u prii starijih Graanlija. Dosadanje
monografje i radovi o Graanici uglavnom
konstatuju da je meu istaknutijim privre-
dnicima izmeu dva svjetska rata u Graani-
ci bio i Sabrija Prohi, da je posjedovao jednu
trgovaku radnju, otkupnu stanicu poljopri-
vrednih proizvoda i tri veletrgovaka stova-
rita drveta.
2
Takoe je konstatovano da je, izmeu
ostalih, Sabrija Prohi, bio meu najpozna-
tijim veletrgovcima-izvoznicima u Graanici
tridesetih godina dvadesetog stoljea.
3
Uzroke tako slabom poznavanju uloge Sa-
brije Prohia u privrednom i drutvenom i-
votu Graanice izmeu dva svjetska rata (kao
i drugih njemu slinih likova) treba traiti u
ideologiziranim pogledima na itavo to ra-
zdoblje tokom socijalistikog perioda. Ti su
likovi uglavnom tretirali kao kapitalisti, kula-
ci, a ponekad i narodni neprijatelji, o ijoj se
sudbini gotovo nije smjelo ni govoriti. Izme-
u ostalog, to je i razlog to su okolnosti pod
kojima je fziki nestao Sabrija Prohi, 2. maja
1946. godine, do danas ostale nerasvijetljene.
Po svemu, tragian kraj ove linosti, jedno-
stavno nije moga biti predmet nikakvih zva-
ninih, pa ni privatnih komentara.
U ovom kraem radu prezentirat emo
neto vie podataka o Sabriji Prohiu. Do tih
podataka doli smo pregledom, iroj javnosti,
uglavnom nepristupanih izvora, prije svega,
matinih knjiga tzv. domovnica za grad Gra-
anicu s poetka tridesetih godina 20. sto-
ljea, zatim, posjedovnih listova gruntovnih
uloaka, pregleda njegovih nepokretnih do-
bara iz sudske gruntovnice. Doli smo i do
malo poznatog lanka o Sabriji Prohiu, koji
je objavljen u asopisu Islamski Svijet, da-
vne 1932. godine. Dosta podataka je priku-
pljeno i iz sjeanja starijih Graanlija.
Sabrija Prohi je roen 10. 12. 1900. godi-
ne u Graanici. Potie iz jedne relativno sta-
rije familije Graanice. Otac mu je bio Hadi
Avdaga, a djed Mujaga Prohi. Dalji preci su
mu bili Hadi Ahmet-aga, zatim Ahmet-aga
i rodonaelnik graanikih Prohia, Ibrahim-
aga. Predanje govori da je taj Ibrahim-aga do-
selio u Graanicu iz Sarajeva, krajem 18. sto-
ljea. Porijeklo familije vezuje se za Uice i
dalje za Konju.
4
Trgovina je po tradiciji bila
osnovno zanimanje graanikih Prohia u
Graanici, to potvruje i stalni dodatak aga
uz njihova imena. U skladu s tim, narodno
sjeanje, pa i neki zvanini dokumenti spo-
minju i Sabrijagu Prohia.
Djed Sabrije Prohia, Mujaga (1840.
1905.) je krajem osmanske i tokom austrou-
garske uprave bio poznati graaniki trgovac,
a od 1885. godine, pa sve do kraja ivota i ugle-
dni lan Opinskog vijea Graanica.
5
Sabrijin
otac, Hadi Avdaga se takoe bavio trgovinom.
Roen je 1872. godine, oenio se 1896. godine
Esmom zv. Ema Mujezinovi (roena 1880. go-
dine u Tuzli), a umro 1939. godine.
GRAANIKI GLASNIK
66
ZAVIAJ
67
Poslije oeve smrti, krajem tridesetih go-
dina, kao najstariji sin, Sabrija je postao glava
vee porodice, odnosno domainstva, koje je
bilo smjeteno u porodinoj kui sa imanjem,
povie Mahmutovca, prema mahali Trepani-
i. Zajedno s majkom Esmom (umrla 1951.
godine), pored Sabrije, supruge mu i djece, u
tom zajednikom domainstvu bila su i nje-
gova braa i sestre: dr. Abdurahman, poznati-
ji kao dr. Avdo (roen 1902. godine)
6
, Begha-
numa (1913.), Rukib (1917.) i Zemka (1921.)
7

Tu su ivjeli i njegova ena i djeca.
Sabrija je 10. 8. 1919. godine oenio Safetu
Mui (roenu 1902. godine, umrla iza Dru-
gog svjetskog rata), ker Mujage Muia
8
. Sa
njom je izrodio djecu: Fikreta (roen 1921.
godine)
9
, Eminu (1927.)
10
, Zumretu (1932)
11
,
Esmu (1935)
12
i Abdulaha (1939)
13
. Dakle,
oko 1940. godine, domainstvo Sabrije Prohi-
a imalo je 11 lanova.
14

Sabrija Prohi je jo kao djeak, tokom
Prvog svjetskog rata, radio sa ocem Hadi
Avdagom u njegovoj trgovakoj radnji. Pun
energije i ambicije, pored pomaganja u trgo-
vini, poeo je voditi knjige i sam naruivati
robu, tako da mu je otac ubrzo prepustio vo-
enje kompletne trgovine.
15
Slijedei vlastitu
poslovnu intuiciju i volju, nakon toga Sabrija
proiruje posao i sve se vie okree ka umi,
odnosno prometu drveta i proizvoda od dr-
veta. Ubrzo zakupljuje vee umske povrine
u okolini Graanice i po Ozrenu i poinje in-
tenzivnu eksploataciju drveta. U Graanici
je formirao stovarita i lagere drveta za ra-
zne potrebe (naroito eljezniki pragovi za
uske i normalne pruge i ogrjevno drvo), a po-
tom poeo izvoziti drvo i proizvode od drve-
ta u velike gradove: Zagreb, Beograd, Skoplje,
Suboticu, luku Dubrovnik, pa i u inozemstvo
(naroito Italija).
16
Pored toga, bavio se i otkupom i izvozom
lokalnih poljoprivrednih proizvoda, ugla-
vnom, povra, voa, peradi. Osobito je izvo-
zio velike koliine suhe ljive (prvo otkup
svjee, zatim suenje, smjetanje u magaze,
pa izvoz, preteno preko Brkog), nastavljaju-
i tako tradiciju znaajnog izvoza suhe ljive
iz graanikog kraja.
Pored velike radne energije, vrjedno-
e (od ranog jutra na poslu), Sabrija Prohi
je ve tokom dvadesetih godina 20. stoljea,
imao osobine modernog poslovnog ovjeka.
Dosta je koristio pisai stroj, telefonska slua-
lica stalno mu je bila u rukama, esto je odla-
zio na poslovna putovanja po velikim trgo-
vakim centrima.
17
Takav, u svemu moderan
pristup trgovini i nain njegovog rada bio je
gotovo nezamisliv kod ostalih graanikih tr-
govaca tog vremena, naviklih na tradicional-
nu trgovinu.
Stalna mobilnost omoguavala mu je i
stalno poslovno napredovanje. Ve poetkom
tridesetih godina poinje razvijati posao i u
najveim centrima tadanje drave, Zagrebu
i Beogradu.
U to vrijeme u Graanici je posjedovao
dvadesetak kua i zgrada, preteno u ari-
ji. Vei kompleks njegovih objekata nalazio
Sabrija Prohi, Venecija, 15.2.1938.
GRAANIKI GLASNIK
66
ZAVIAJ
67
se na oku (izmeu Mahmutovca i arij-
skog ehita).
Takoe je imao vie poslovnih prostora,
duana i magaza u ariji, kao i vie lagera
drveta kako u Graanici tako i drugim mje-
stima po Bosni i Hercegovini. Sabrija je imao
u svom vlasnitvu brojne parcele zemljita po
Graanici, predgrau i pored rijeke Spree.
18

Posjedovao je, takoe, vee umske komple-
kse i druge zemljine parcele u Lohinji (Ce-
rovo brdo, Peurine, Jukani), Piskavici (u-
mnjaa), Grabovcu itd.
Sabrija je ostavio trag u mnogim segmen-
tima ukupnih drutvenih prilika u Graanici
izmeu dva svjetska rata. Upravo on je naba-
vio kinoprojektor za prikazivanje nijemih fl-
mova u Graanici. Poetkom dvadesetih go-
dina posjedovao je motocikl sa prikolicom, a
oko 1925. godine dovezao je u Graanicu au-
tomobil marke Ford, to je bila prava rije-
tkost za tadanje manje bosanske gradove.
Aktivno je pomagao rad kulturno-prosvje-
tnih drutava u Graanici. Tako ga 1932. go-
dine, nalazimo u rukovodstvu Gajreta.
19
Za potrebe svojih poslova Sabrija je an-
gaovao brojnu lokalnu radnu snagu. Krajem
tridesetih godina, poeo je angaovati i stru-
njake sa strane. Tako je 1939. godine zapo-
slio kao knjigovou Rifata Hadiselimovia,
sina Ibrahima, roenog 1915. godine u Kotor
Varoi, koji se te godine doselio u Graanicu
i oenio Safetu iz familije iko. Doveo je u
Graanicu nekog Slovenca po imenu Albert ,
kao svog linog vozaa i dodijelio mu stan u
jednoj od svojih kua.
irei poslove, poslije 1932. godine, ku-
pio je poslovnu zgradu u centru Beograda,
vie poslovnih i stambenih zgrada u Zagrebu
(dvije zgrade u Ilici, jedna u Frankopanskoj),
kao i ljetnikovac sa imanjem na Srebrnjaku,
pored Zagreba, zatim graevinsko zemljite
na Pantovaku i u Zagrebakoj ulici.
Do poetka Drugog svjetskog rata, Sabri-
ja je jedan od veih veletrgovaca i poslovnih
ljudi iz Bosne i Hercegovine. Pod pritiskom
ustakih vlasti, kako je esto govorio, iz Gra-
anice je preselio u Zagreb u februaru 1942.
godine i poeo okupljati tadanju intelektual-
nu i kulturnu elitu Bonjaka u tom gradu.
20

Nakon zavretka Drugog svjetskog rata
Sabrija Prohi je ivio sa enom i djecom u
vlastitoj kui na Ilici. Ostalu imovinu po Za-
grebu, Graanici i drugim mjestima oduzela
mu je drava.
21
Godinu dana poslije zavre-
tka rata pokuao je obnoviti poslovne veze sa
inozemstvom i 2. 5. 1946. godine, na putu iz
Zagreba za Italiju, nestao zajedno sa vozaem
i autom.
22
O njihovim sudbinama se vie ni-
kada nije nita saznalo.
23
U nedostatku zvani-
nih i istinitih informacija, o nestanku Sabrije
Prohia ispredale su se razliite, pa i fantasti-
ne prie, koje niko nije mogao provjeriti.
24

Na osnovu podataka koje smo u ovom
radu uspjeli prikupiti i sistematizovati, moe
se zakljuiti da je Sabrija Prohi bio jedan od
najznaajnijih i, po svemu sudei, jedan od
najbogatijih graanikih privrednika u peri-
odu izmeu dva svjetska rata. Po vrijednos-
ti kapitala, uspostavljenim poslovnim veza-
ma sa najveim centrima monarhistike Ju-
goslavije, on je vjerovatno jedini u Graanici
uspio da se izdigne visoko iznad lokalnih
okvira. Stoga se za Sabriju Prohia moe rei
da je prvi moderni biznismen u privrednoj
historiji Graanice.
Napomene
1
Ima jo znaajnih linosti tog perioda u Gra-
anici, a o kojima se u dananjoj literaturi go-
tovo nita ne zna. Spomenimo imena Hamida
Hadiefendia, uglednog advokata, narodnog
poslanika i banskog vijenika za graaniki
srez, zatim Mujage Muia, poznatog trgovca
i politiara, Hivzage Hifziefendia, dugogodi-
njeg gradonaelnika Graanice, dr. Avde Pro-
hia, prvog Graanlije sa diplomom lijenika
itd.
2
Zapravo ti podaci se crpe iz sjeanja na prilike
u Graanici pred Drugi svjetski rat koje je sa-
stavio Graanlija Damjan Blagojevi, 1986. go-
dine, a koji su objavljeni u Graanikom Gla-
sniku broj 14, od novembra 2002. godine. Isti
podaci prezentirani su i u monografji o Gra-
anica i njena okolina u NOB-u i revoluciji od
GRAANIKI GLASNIK
68
ZAVIAJ
69
Esada Tihia i Omera Hamzia iz 1988. godi-
ne, te u prilogu o gospodarskim prilikama u
Graanici izmeu dva svjetska rata od Omera
Hamzia iz 1997. godine.
3
Omer Hamzi, Gospodarske prilike u Gra-
anici izmeu dva svjetska rata, sa posebnim
osvrtom na trgovinu, Graaniki glasnik broj
3, Graanica 1997. str. 34.
4
O graanikim Prohiima vie u knjizi Nihada
Halilbegovia, Ali Riza ef. Prohi, ivot i djelo,
Sarajevo, 2000.
5
Imao je pet sinova: Ali Rizu ef. (poznatog bo-
sanskog alima), Avdagu, Demala, Hamdu i
Hasana i tri keri.
6
O njegovom bratu dr. Avdi Prohiu, tada ban-
skom ljekaru, takoe poznatom Graanliji tog
vremena, je potrebno napraviti posebno istra-
ivanje. Neto vie podataka o njemu vidjeti u:
Omer Hamzi, Razvoj zdravstvene djelatnosti
u Graanici - od ambulante do opte bolnice,
Graaniki glasnik, broj 10, Graanica, 2000.
str. 70. i 89.
7
Sabrija je imao jo dvije sestre, Hankiju uda-
ta irbegovi i Diku udata Arnautali.
8
I Mujaga Mui, trgovac i politiar, je imao
znaajnu ulogu u ukupnom ivotu Graanice i
okoline izmeu dva svjetska rata. Njegov zna-
aj u Graanici je gotovo potpuno neistraen i
nepoznat dananjoj iroj javnosti.
9
Zv. Fikro, ivio u Zagrebu, umro 1999. godine.
Sa enom Zlatom Sijeri iz Tuzle imao sinove
Nedima, -glumca i dr. Esada geofziara.
10
Zvana Emica, udata u poznatu trgovaku fa-
miliju Meinovi iz Sarajeva.
11
Zvana Zumka, udata Hasanbegovi ( sin Zla-
tko, historiar u Zagrebu).
12
Udata Tui u Tuzlu, kasnije u Zagreb, ima dva
sina.
13
Zv. Avdea, ljekar specijalista u bolnici na a-
lati u Zagrebu. Oenjen iz Zagreba, ima sina
Ozrena redatelja.
14
Prema matinoj knjizi, Domovnici, knjiga I-
A, za grad Graanicu, Matina sluba opi-
ne Graanica, Sabrija je imao jo jednu ker -
Reu, koja se kao mlada utopila u rijeci Spre-
i, na porodinom imanju, neto prije Drugog
svjetskog rata.
15
Jo 1928. godine se zvanino obrada drve-
ta kao industrijski pogon vodila u vlasnitvu
Abdage Prohia i sina, kao i trgovina mjeovi-
tom robom (Prof. dr. Jusuf Muli, Nosioci vla-
sti, privrede i kolstva u graanikom srezu
1928. godine, Graaniki glasnik, broj 10,Gra-
anica 2000. str. 48-50.
16
E. N., Sabrija Prohi, veletrgovac zemaljskim
proizvodima, Islamski svijet, broj 11, od 8. no-
vembra 1932. godine, Sarajevo, 1932. str. 2-3.
17
E. N., isto.
18
Na zemljitu pored karanovakog mosta, na
putu za Boljani, je imao i izhodnu kuu,
koju su etnici zapalili za vrijeme D r u g o g
svjetskog rata.
19
Gajret, 10/XIII, 16.6.1932., str. 180. I njegova
supruga Safeta takoe je bila vrlo aktivna u
Gajretu.
20
Tada se u Zagreb preselio i njegov poslovni
partner Ibrahimaga Halilbegovi iz Graani-
ce, koji je kupio hotel Mlinarica. U tom hote-
lu i u Sabrijinoj vili na Srebrnjaku okupljali su
se mnogi Bonjaci, koji su se u to vrijeme zate-
kli u Zagrebu. Sabrija je pomagao i obini, si-
romani svijet iz Bosne kad god je bio u pri-
lici.
21
Veina Sabrijinih nekretnina u Graanici ka-
snije je dola u posjed Opine Graanica, Tr-
govakog preduzea Bosna i raznih dravnih
slubenika, koji su, nakon rata, dolazili sa ra-
znih strana na slubu u Graanicu.
22
Dan poslije njegovog odlaska iz Zagreba (sa
vozaem, koji je bio iz Crikvenice), tadanje
vlasti su mu zatvorile suprugu Safetu i najsta-
rijeg sina Fikreta, pokuavajui ih prisiliti da
kau gdje se nalazilo Sabrijino bogatstvo (no-
vac i zlato).
23
Na inicijativu porodice, Sabrija Prohi je po
posebnom sudskom postupku slubeno pro-
glaen mrtvim tek 2003. godine u Zagrebu
24
Protiv Sabrije Prohia je voen sudski proces
na Okrunom sudu u Tuzli. Presuda je done-
sena u odsustvu okrivljenog, za kojeg je ree-
no da je na slobodi, ali nepoznatog boravita.
Oglaen je krivim jer je kao vlasnik trgovake
frme prodavao njemakoj i hrvatskoj vojsci:
drvo, zemaljske proizvode i raznu manufa-
kturnu robu.
GRAANIKI GLASNIK
68
ZAVIAJ
69
Esma Tui - Prohi
Likovi zaviaja 2
SJEAM SE SVOGA OCA
SABRIJE...
(Ovaj lirski zapis prenosimo iz neobjavljenog
Dnevnika Esme Tui Prohi, najmlae
kerke Sabrije Prohia, koji iz posebnog ugla
osvjetljava lik tog znamenitog Graanlije i
svjedoi o sudbini njegove porodice. n.u.)
8. jun, 2001.
Obnovljen je mamin grob, ali sada to nije
samo mamin, nego i Fikretov, a posebno, za
nas izuzetno i sveto, upisano je i ime naega
oca, drago ime Sabrija. Obitelj Prohi, tako
pie na grobu, a sada je to stvarno obitelj, jer
bez Njega, naega oca, ona je davno to presta-
la biti. U grobu Njegovih ostataka nema. Ne
znamo ni mjesto, ni zemlju koja ga je primi-
la. Ostalo je Njegovo ime, ostao je On u nama,
svojim potomcima, ne mogu rei djeci, jer svi
smo ga po godinama davno prestigli.
U spomen Sabrija 1900. 1946., tako
na grobu pie. eljela sam da se jo napie,
da se ne zaboravi, mislei na zloin koji je
nad njim uinjen. Na otac je ubijen, bio je
nevin, bez krivnje, bez mogunosti da neto
kae, da prenese svoju zadnju misao nama,
svojim najbliim.
Stajala sam na grbu, milujui draga ispi-
sana imena. Tuga me je preplavila, nadrasla
je sve druge emocije. Oplakivala sam po prvi
puta oca, za majkom sam godinama tugova-
la, ali oca nikada oplakala nisam. U meni se,
poslije toliko godinama potiskivane tuge, ne-
to pokrenulo, otrglo. Potekle su, po prvi put,
suze za mojim ocem. I ovaj put sam mora-
la uiniti napor da uguim tu bol u sebi, jer
nisam bila sama. Moj sin Emir je stajao uz
mene. to je mogao pomisliti: njegova majka,
poslije 55 godina od smrti oca, plae za njim.
Ne bi to mogao shvatiti, nitko to ne moe ra-
zumjeti.
Majka nam je usadila strah, oevo ime ne
smijemo spominjati, mi moramo ivjeti. On
je rtva komunizma, mi to ne smijemo biti, a
ivjeli smo u komunizmu, rasli smo i postaja-
li ljudi u tom sistemu.
Dobro se sjeam 2. maja, 1946. godine,
kada je otiao da se vie ne vrati. Po mami-
nom uzbuenju osjetila sam da se neto zbi-
va, ali ona nije govorila nita, njene suzne oi
su je izdavale. Pola sam u kolu, kao i obi-
no, ali ovaj put je bilo neto neobino. Trai-
la je da uem u oevu sobu, da ga pozdravim.
Rekla sam joj da sam ve bila u sobi, da sam
ga ve pozdravila. Mama se s tim nije zado-
voljila, prosto me je ugurala u sobu, zahtije-
vajui da ocu kaem da idem u kolu. Uini-
la sam to, a On, moj otac, podigao se iza svog
radnog stola, gdje je neto slagao, preturao i
doao do mene, pomilovao me po kosi i re-
kao: Idi, duo, samo idi! To su bile njegove
zadnje rijei upuene meni. Nisam ih nika-
da zaboravila. Bile su izgovorene njenim to-
nom, to Njemu nije bilo svojstveno, jer na
otac je bio strog, ozbiljan i uvijek zaokupljen
poslom. Vremena za njenosti nije imao.
Sa mnom se pozdravio, oprostio, tako
to sada shvaam, a sa Avdom, malim esto-
godinjim sinom, svojim ljubimcem to nije
mogao. Avdu je mama otpremila u dvorite,
tamo se neim zabavio, zaigrao, dok je na
otac, dragi Sabrija, naputao svoj dom, svoju
enu, dobru i vjernu Safetu i nas, svoju djecu.
Kakva mu je snaga bila potrebna da to
uini?
To pitanje sam ponekad sebi postavlja-
la kada sam je postala ena i majka. Nekada
sam ga znala i optuivati, mnogo toga nisam
razumjela.
I opet razmiljam, isto pitanje mi se name-
e, ni poslije toliko godina odgovora jasnog
nemam. Neto veliko, stravino pokrenulo je
naeg oca, jer, tako je mama uvijek govori-
la, obitelj mu je najvanija bila. Zbog obitelji i
GRAANIKI GLASNIK
70
ZAVIAJ
71
njene sigurnosti u opasnim ratnim godinama
napustio je Bosnu, rodnu Graanicu, u prvim
mjesecima 1942. godine. Sve je inio za svo-
ju djecu. Zbog Emice i njene udaje bio je ne-
sretan, jer je napustila dom potpuno nezrela
i nespremna za ivot. Veselila ga je Zumkina
otvorenost i marljivost. Za moju budunost
pravio je planove, trebala sam zavriti farma-
ciju, a onda bih radila u svojoj ljekarni, koju
bi mi On poklonio. Fikretu, koji zbog slabog
zdravlja nije mogao pohaati redovnu kolu,
plaao je privatne satove, angaujui profeso-
re gotovo iz svih predmeta. Avdo je bio nje-
gov ponos, njegova nada. Njemu je namijenio
teak zadatak, on mora ostvariti sve oeve te-
nje i elje, nadopuniti sve to nije bilo ispu-
njeno, bilo Njegovim, oevim propustom ili
manjim ili veim grijesima nas ostalih.
Tako je nama o Njemu, svom Sabriji, pri-
ala. Nikada ga nije optuivala to nas je na-
pustio. Morao je otii, govorila je, morao je
zbog vas, da nas spasi progona jednog ua-
snog reima.
Sigurno je morao otii, moda je to bio
i zov sudbine, tko zna? Teke godine ivota
moga mnogo toga su mi objasnile.
Najvea narodna kletva je Dabogda se za
kosti ne znalo. Gdje poivaju kosti moga oca,
ne znam. Postoji samo upisano Njegovo ime
na mezaru Njegove ene i najstarijeg sina: Sa-
brija Prohi 1900 1946.
GRAANIKI GLASNIK
70
ZAVIAJ
71
Rusmir Djedovi
VAAR (VAER) U
GRAANICI - NEKA
RAZMILJANJA
O PROMJENI
TERMINA NJEGOVOG
ODRAVANJA
Svake jeseni Graanica i Graanlije, kao
i brojni trgovci i gosti iz cijele Bosne i Her-
cegovine nekoliko dana ive u znaku tradici-
onalnog vaera. Ovaj iznimno znaajan stari
narodni skup daje krupno obiljeje ukupnom
ivotu stanovnitva, ne samo grada, ve i ire
regije, a naroito u privredno-trgovakom
smislu. To je, moe se rei, i veliki tradicional-
ni kulturni dogaaj ovog dijela Bosne. Zato
vaar u Graanici zasluuje mnogo vie po-
znavanja u javnosti i u literaturi, nego to je
to bilo do sada.
O vaarima (opi osvrt)
Jedan od najvanijih dogaaja u tradici-
onalnom narodnom ivotu stanovnitva Bo-
sne i Hercegovine su vaari. U historiji dru-
tvenog ivota svih naroda, od najstarijih vre-
mena su prisutni razni i brojni godinji na-
rodni skupovi. Mogu biti: sajmovi, panauri,
derneci, pazari, proslave, koride, konjske trke,
razni vjerski skupovi, ali najpoznatiji su oni
koje narod starinom naziva vaar, odnosno
vaar. Bosanski vaari su oduvijek bili veza-
ni za stare gradove kao tradicionalna sredi-
ta trgovine, zanatstva i bogatih poljoprivre-
dnih krajeva.
Od sjevernih, pa preko centralnih do ju-
nih krajeva Bosne i Hercegovine odrava-
ju se brojni gradski vaari i svi su sa dugom
tradicijom. Poznati su npr. Vaari u Derven-
ti, Tesliu, Tenju, Travniku, Jajcu, Bugojnu,
Gornjem Vakufu, Ljubukom, Visokom, Ma-
glaju, Graanici, Puraiu, Brkom, Grada-
cu, Bijeljini, Vlasenici, Srebrenici... Svakako,
meu najvee i najmasovnijne spadaju oni u
Posavini i dolini rijeke Spree, tj. u gusto na-
seljenim i poljoprivredno najbogatijim po-
drujima Bosne. Radi se o uvenim vaari-
ma u Derventi, Brkom, Bjeljini, Graanici i
Puraiu.
Starinom se svi vaari odravaju u ljetnoj
(toplijoj) polovini godine, to je i razumljivo,
jer se deavaju iskljuivo na otvorenim pro-
storima. Vrijeme odravanja navedenih vaa-
ra narod smjeta prema tradicionalnom naro-
dnom kalendaru, izmeu Jurjeva (urevda-
na) i Kasuma (Mitrovdana). Naime, prema
tradicionalnom narodnom kalendaru, koji je
vezan za najvanije datume u ivotu obinih
ljudi, naroito u tradicionalnoj narodnoj pri-
vredi, Jurjev, odnosno urevdan (23. aprila)
je vrijeme kada gora, to je stari narodni na-
ziv za umu, ozeleni, a Kasum, odnosno Mi-
trovdan (26. oktobra) je, prema arapskoj rijei
qasim, onaj dan, koji dijeli ljeto i zimu.
Poznato je da su prvi vaari, u toku godi-
ne, oni u Travniku i Buturovi Polju, kod Ko-
njica za Jurjev, predzadnji u Tenju, a zadnji u
Graanici, za Kasum. Ostali vaari odrava-
li su se izmeu ta dva i za razliite datume. U
sredini ljeta, za Aliun, odnosno Ilindan (20.
julo (po starom, a 2. avgust po novom kalen-
daru) odravao se poznati vaar u Visokom,
koji vremenski ima ponajbolji termin jer je
u najtoplijem dijelu godine. Prelazak sa sta-
rog (julijanskog) raunanja vremena, (koji se
za vrijeme austrougarske uprave jo puno ko-
ristio) na novi (gregorijanski) nain rauna-
nja vremena, 1919. godine, odgodio je vrije-
me odravanja svih vaara, praktino za dvije
sedmice (13 dana).
Znaaj i historijat vaara u Graanici
Vaar u Graanici je poznat irom Bo-
sne kao zadnji vaer tokom godine. Njego-
GRAANIKI GLASNIK
72
ZAVIAJ
73
vo vrijeme odravanja za Kasum (u tradici-
onalnom muslimanskom kalendaru) ili Mi-
trovdan (pravoslavnom), tj. 23. 10. po starom
ili 8. 11. po novom kalendaru, pada u period
prelaska ljetne u zimsku polovinu godine.
Ovo vrijeme odravanja vaara u Graa-
nici ima, zaista, duboki smisao u ukupnom
ivotu naroda koji proizilazi iz tradicional-
nog naina privreivanja na ovim prostorima
od najstarijih vremena. Naime, do Kasuma, se
zavre svi poljoprivredni radovi (ratarski, vo-
arski, povrtlarski), vezani za zemlju. Svako
domainstvo do graanikog
vaara zna sa kojim te godine,
zemljoradnikim, voarskim,
stoarskim, pa i zanatskim pro-
izvodima raspolae i ega ima
vika. Do vaara i za vaar se
viak proda i na vaaru naba-
ve svi oni proizvodi i roba koja
je neophodna za dugu zimsku
sezonu. Najee se nabavljala
kolonijalna roba: eer, zejtin,
gas, so, tkanine, odjea i obu-
a. Takoe, i zanatski proizvo-
di: kovaki, grnarski i proizvo-
di tradicionalnog, danas ve za-
boravljenog zanatstva.
Po zavretku vaara u Gra-
anici, prodaje vika i nabavke
neophodnih proizvoda, naro-
dni ivot bi uao u zimski pe-
riod, bez nekih veih radova na
zemlji i u domainstvu. U du-
gim zimskim mjesecima bi se
odvijao tradicionalni ivot sa
manje rada (tkanje na stano-
vima, predenje vune, pletenje
arapa) i sa vie drutvenog i-
vota (sijela, prela, prie, peenje
etenije i sluanje epskih ju-
nakih pjesama).
U historijskom smislu, moe
se sa sigurnou rei da vaar u
Graanici ima vrlo dugu tradi-
ciju. Iako se zvanino spominje
tek poetkom Austrougarske uprave, krajem
19. stoljea (odatle ponekad podatak o dui-
ni tradicije vaara, raunat od 1878. godine),
godinji privredni skup u Graanici je vjero-
vatno postojao jo u srednjem vijeku. Tada je
Graanica bila vee i znaajnije rudarsko i
zanatsko-trgovako mjesto, sa srednjovjeko-
vnim gradom Sokolom, kao zatitom u svojoj
blizini. Na to upuuje i postojanje starog to-
ponima Panaurite, sjeveroistono od gra-
da i predanje o nekoj drevnoj pijaci u najsta-
rijem dijelu grada, dananjim Drafniima.
Vaar u Graanici 2000. godine
GRAANIKI GLASNIK
72
ZAVIAJ
73
Kada je Graanica zvanino dobila status
grada, u periodu 1538-1548. godina, morao
je biti i redovan godinji sajam-vaar u njoj.
To je bio jedan od uslova za njeno proglaa-
vanje gradskim naseljem. Tokom 16. stoljea,
Graanica je postala znaajan urbani, kultur-
ni i administrativni centar ovog dijela Bosne.
Naroito se to odnosi na trgovinu i zanatstvo,
kao najznaajnije inioce razvoja vaara. Va-
ar u Graanici se odravao kroz cijeli peri-
od turske uprave, prvobitno u najstarijoj ma-
hali, Trepaniima, gdje je i najstarija graani-
ka arija, zatim na velikom prostoru Mej-
danu, gdje je dananja arija, a tokom 18. i
19 stoljea na Sajmitu pored rijeke Sokolue
(dananja autobusna stanica). Kada je 1895.
godine izgorio dio stare arije, vaar se po-
eo odravati na mjestu dananjeg gradskog
parka, a njegovom izgradnjom, 1951. godi-
ne, seli se na slobodan prostor ispred zgrade
opine, prema rijeci Sokolui. Krajem ezde-
setih godina otvorena je nova gradska pijaca
ispod mahale Stubo, pa se dio sadraja vaa-
ra preseljava na tu lokaciju. Ali ipak, uvijek je
glavni prostor za graaniki vaar bila glavna
ulica stare graanike arije (danas Ahmed
pae Budimlije) i okolne ulice. Po tome vaer
u Graanici spada u one koji su vezani za na-
jurbaniji dio grada - ariju.
Na injenicu da je vaar u Graanici vrlo
star i da je njegov nastanak vezan za srednji
vijek i najstariji period osmanske uprave (16.
stoljee), upuuje i njegov tradicionalni naziv,
ouvan u narodu, kao vaer. Ta je rije ma-
arskog porijekla, kao i neke druge, ouvane
u narodu, a upuuju na veliku starinu (takav
je i maarski naziv varo za srednjovjeko-
vna podgraa i najstarije dijelove naselja po-
etkom osmanske uprave).
Tradicija koja je ve naputena
Ve dui niz godina, gotovo za vrijeme
svakog vaara, u Graanici se puno govori o
vremenskim prilikama koje prate taj znaajni
dogaaj. O tome govore i Graanlije i gosti, a
naroito vaerdije ljudi, koji prodaju robu
i nude druge usluge na vaaru. Evidentno je i
svi se slau da je za graaniki vaar vrijeme,
kako pamte i najstariji uesnici vrlo loe, hla-
dno, kiovito, ak i sa snijegom. U 2003. godi-
ni, za vaar je bilo vrlo hladno i kiovito vrije-
me. Prvi dan vaara 2004. godine praen je ja-
kim zahlaenjem u odnosu na prethodne, ki-
om itav dan, susnjeicom i snijegom. Takve
vremenske prilike nisu nimalo pogodovale
vaerdijama i posjetiocima, jer se svi sadra-
ji, po tradiciji, odravaju na otvorenom.
Poto je mjesec oktobar ove godine bio
vrlo topao i bez padavina, pravo miholjsko
ljeto, ponovo je potakao razmiljanja i pri-
u o tome da bi graaniki vaar bio mnogo
ugodniji za posjetioce i povoljniji za poslovne
ljude ako bi se odrao u neto ranijem peri-
odu. Zapravo, iz ve ranije navedenih razloga
mnogi obini ljudi, strunjaci i izlagai robe,
ve godinama sve vie razmiljaju, govore i
predlau eventualno pomjeranje (ili vraa-
nje) termina graanikog vaara ka toplijem i
stabilnijem vremenu. Navode se brojni razlo-
zi, a meu njima navodimo sljedee:
1
Stoljeima se vaar u Graanici odra-
vao po starom kalendaru, 26. oktobra,
kada je po tradicionalnom narodnom kalen-
daru bio i Kasum (Mitrovdan). Promjena za
dvije sedmice ka zimi, dogodila se tek 1919.
godine, kada se zvanino prelo na novi ka-
lendar. Tim pomjeranjem graaniki vaar,
kao posljednji u tekuoj godini od svih koji
se odravaju u Bosni i Hercegovini, znaaj-
no je uao u hladniji period godine, dok osta-
li to nisu toliko osjetili. Pozitivan efekat to-
plog oktobra i miholjskog ljeta, koje je narod
od davnina uoio, pomjeranjem termina va-
ara u novembar potpuno je izgubljen. Stoji,
dakle, injenica da je ve 85 godina tradicio-
nalni (od starina) termin odravanja vaara u
Graanici sutinski promijenjen nakon spo-
menute promjene raunanja vremena, 1919.
godine. To je i uzrokovalo pojavu sve hladni-
jih i kiovitijih vaara, to narod i primjeuje.
2
Sasvim je poznato da se svi stari va-
ari u gradovima Bosne i Hercegovi-
GRAANIKI GLASNIK
74
ZAVIAJ
75
ne odravaju u ljetnoj (toplijoj) polovini go-
dine. Ona, prema tradicionalnom narodnom
kalendaru, koji je iskustveno, prema potreba-
ma saobraavanjna svog ivota sa okolinom,
narod napravio u velikoj starini, traje od 23.
4. (Jurjeva-urevdana), pa do 26. 10 (Kasu-
ma-Mitrovdana).
3
Novi termin vaara, 8. 11., sasvim nor-
malno i donosi hladno i kiovito vri-
jeme. I u budue je sasvim za oekivati ugla-
vnom loe vrijeme za vrijeme graanikih va-
ara, jer termin njegovog odravanja je u pe-
riodu kasne jeseni.
4
Eventualni, budui i izmjenjeni termin
odravanja graanikog vaara, u smi-
slu njegovog pomjeranja u topliji dio godine,
mogao bi ii u dva pravca. Prvi je vraanje
njegovog historijskog i tradicionalnog termi-
na, a to je 26. oktobar. Drugi bi, opet, mogao
biti izveden iz injenice, ako je ve jednom
promijenjen za dvije sedmice ka zimi, zato
ne bi onda sada bio pomjeren za etiri sedmi-
ce ka ljetu. Tako bi se vaar odravao u naji-
dealnije vrijeme za njegov karakter (otvoreni
prostori), tj. krajem septembra.
5
Termin graanikog vaara na samom
prelazu ljetne u zimsku polovinu go-
dine, usklaen prema potrebama tradicio-
nalnog narodnog privreivanja je poodavno
izgubio smisao. Ve decenijama ponuda i po-
tranja roba nema veze sa vremenom (u smi-
slu godinjeg doba) i ona se plasira i nabavlja
u gotovo bilo kojem dobu godine.
Izgled budueg vaara u Graanici
Izgled budueg vaara u Graanici, po-
slije eventualnog pomjeranja vremena nje-
govog odravanja na kraj oktobra ili kraj se-
ptembra (to je znatno povoljnije), odreivat
e njegova tradicija, karakter i interes poslo-
vnih ljudi.
Vaar u Graanici je tipini bosanski va-
er, dakle, sa puno tradicionalnih karakteri-
stika, na otvorenom i gradom, odnosno ar-
ijom kao mjestom odravanja. Tradicional-
ni bosanski vaar je poslovno-trgovaki skup,
ali i opi kulturni dogaaj u nekom gradu, pa
i ire. To nikako nije vaar, nije ni suvreme-
ni sajam, niti su to poslovni susreti ili dani
nekog od modernih biznisa. Postoje razmi-
ljanja i pokuaji kombinacije navedenih ma-
nifestacija, pa npr. imamo viednevno Viso-
ko ljeto, umjesto vaara za Aliun (po no-
vom kalendaru 2. 8.).
Budui graaniki vaer morao bi zado-
voljiti i interese poslovnih ljudi (trgovaca, za-
natlija, male privrede, uslunih djelatnosti),
koji bi ih najbolje ostvarivali kroz odgovara-
jua udruenja. Ali vaar treba da zadovolji i
interese graana i grada.
Grad Graanica je jedan od rijetkih gra-
dova u Bosni i Hercegovini sa ouvanim am-
bijentom stare bosanske arije i tradicional-
ni vaar njoj najbolje i odgovara. Graanika
arija ima velike potencijale u smislu broj-
nih trgovakih i uslunih kapaciteta, na vrlo
malom prostoru, koji mogu zadovoljavati, u
danima vaara, potrebe mnogo veeg bro-
ja posjetioca nego do sada ili od nekih dru-
gih arija.
Znatno bi se bolje iskoristili i kapacite-
ti postojeih veih objekata: poslovni centar
Europa, Pasa, poslovna zgrada na pijaci,
budui poslovno-trgovaki centar na mjestu
stare robne kue Graanka, Bosanski kul-
turni centar, medresa, pa i kulturno-sportski
centar Luke. Naravno, bilo bi potrebno po-
boljati i kvalitet prometa, parkinga i komu-
nalija u itavom gradu.
Ukupnoj povoljnijoj atmosferi vaara bi
najvie doprinijelo toplije i stabilnije vrijeme
u periodu njegovog odravanja. Naroito ako
bi to bilo krajem septembra. Tada bi se graa-
niki vaar odravao dvije sedmice prije onog
u Puraiu, a pratilo bi ga ugodno vrijeme i
nou. Pratilo bi ga naposlijetku i obilje ponu-
de voa i povra.
Svi nabrojani inioci bi doveli do toga da
za vrijeme vaara Graanica mnogo intezi-
vnije ivi i on bi predstavljao dogaaj od izu-
zetne drutvene, ekonomske i ukupne vano-
sti za grad i okolinu.
GRAANIKI GLASNIK
74
ZAVIAJ
75
Himzo Durakovi
OSMANOVII ISPOD
GRABOVA, ZAPIS O
JEDNOJ ROMSKOJ
PORODICI IZ MALEIA
N
a brdovitom i jarugama ispresije-
canom zemljitu koje narod zove
Ispod grabova, a koje se uzdie iznad najsje-
vernijih mahala sela Maleia, izmeu brda
Vis i Sijedi Kr, do 1972. godine nalazilo se
nekoliko tronih romskih kuica u kojima su
ivjeli potomci romske porodice Huse Osma-
novia.
Niko ne zna kada se romska porodica
Osmanovia doselila sa Becnja u Lukavicu,
ali se zna da su, 1916. ili 1917. godine, potrai-
li novo stanite u Maleiima, na njivi Ljeva-
kua (predio prema Lukavici) i da su ih Ma-
leani odatle otjerali. Potom su se naselili na
njivama koje narod i danas zove Pod grabo-
vima, sjeverno od Maleia, izmeu brda Vis
i Sijedi Kr. Da bi ih trajno zadrali na tom
lokalitetu, tadanje vlasti su im dodijelile oko
45 dunuma erarne zemlje.
Pod grabove je prvi doselio Osmano-
vi Huso sa enom i petoro djece (roen
oko1870.) Imao je tri sina: Alagu, Zajka i Na-
zifa i dvije keri Biseru i Dilferu. Za njega su
govorili da je bio Penjga, to jest romski sta-
rjeina. Nakon Husine smrti, 1921. godine,
njegovi sinovi su ogradili dodijeljeno zemlji-
te Ispod grabova i na njemu podigli svo-
je kuice. Poetkom 1939. godine na podru-
ju Maleia bilo je 11 romskih domainstava
sa 57 lanova.
1
Ovaj podatak najvjerovatnije
se odnosi na Osmanovie Ispod grabova, jer
drugog romskog naselja na podruju Male-
Ismet Osmanovi, sin Safeta, potomak Osmanovia Ispod grabova, koji se s porodicom iz naselja Klju
preselio na lokalitet Grabovac (snimio H. ali)
GRAANIKI GLASNIK
76
ZAVIAJ
77
ia nije bilo. Do 1941. godine na tom loka-
litetu razvile su se porodice Husinih sinova
Alage, Zajke, Nazifa i Ibre, kao i porodice nji-
hovih potomaka. Alaga je imao 4 sina: Baj-
ru, Selima, Husu i Ibru; Zajko je imao sinove
Muju, Omera i Tajiba, a Nazif: Hazima, Nura-
gu i Jasima.
Osim familije Osmanovia, Pod grabovi-
ma je bila i familija Saliha Imirovia, koji je
bio zet Nazifa, treeg sina Huse Osmanovia.
Osmanovii su imali svoje primitivne ra-
dioniice, koje su zvali kovanice. Nekad ih je
Pod grabovima bilo ak pet. Kovali su sjekire,
trnokope, lemee, pravili saeve, peke, burgije
i druge alatke. Od lima su pravili kotlove, i-
eve za prenje kahve, lampice koje su se sta-
vljale u fenjere, poznate kao ciganjue. Nji-
hov komija Huso ehi nabavljao im je staro
eljezo iz otpada u Doboju, tranice sa usko-
trane pruge od kojih su pravili dosta kvalite-
tne sjekire i trnokope. Dok su se mukarci ba-
vili limarijom (kotlokrpe), ene su hodale po
selima, bavile se gatanjem, sitnom trgovinom
ili proenjem.
U vjersko-duhovnom pogledu, oni su se
osjeali muslimanima. Tokom Ramazana kla-
njali su teraviju, a preko zime djeca su im po-
haala neki vid mektebske pouke. Kao ima-
mi, u njihovoj mahali sluili su im Smajo
Ahmi i ponekad Abdulah Osmievi iz Ma-
leia i Haso Alibai iz Babia.
enili su se iz Rajske (opina Gradaac) i
iz ivinica. U ta mjesta udavale su im se i ke-
ri. Iseljavanje romskih porodica Ispod grabo-
va poelo je 1941. godine. Ratni uslovi i ugro-
enost od etnika (sa sektora Skipovac), ije
su linije bile u blizini njihove mahale, jedan
je od razloga to su poeli naputati to svoje
stanite. Prvo su odselili u pionicu kod Sre-
brenika Alagini sinovi: Osman, Bajro, Huso i
Tahir sa svojim porodicama. Na brdo Crveni
brijeg (sadanja romska mahala Klju) izme-
u Paalia i kahovice odselio je Osmanovi
Zajko sa svojom porodicom. U Rajsku je od-
selio Osmanovi Selim, a u Donju Orahovicu
Osmanovi Ibro i Hasib, te Imirovi Osman.
Safet Osmanovi bio je posljednji ili pretpo-
sljednji pripadnik romskog naroda, koji je
otiao Ispod grabova i naselio se sa porodi-
com u romskoj mahali Klju na Crvenom
brijegu, izmeu Paalia i kahovice.
Proces iseljavanja romskih porodica s tog
podruja nastavljen je i poslije Drugog svjet-
skog rata. Svi pripadnici romske narodnosti
odselili su se Ispod grabova do 1972. godi-
ne poto su prethodno isprodali zemlju svo-
jim komijama.
Najvee romsko mezarje na tom lokalitetu
nalazilo se kod izvora Sejdinovac, sa dvadese-
tak mezarova. Na njivi Brdo (sada vlasnitvo
Ferida Ibrahimovia) nalaze se 3-4 mezara,
na njivi Hasana alia 5 i na njivi Dol (vla-
snitvo Hasana ehia) dva groba. Sva ta me-
zarja su preorana i danas bez ikakvih vidlji-
vih obiljeja. (prema kazivanju rahm. Hasana
alia, koje je zabiljeeno 10. 8. 1999.)
Napomene
1
F SVMP Graanica, nesreena graa u Med-
lisu Islamske zajednice Graanica (dok. br.
64/39, od 14. 4. 1939.
GRAANIKI GLASNIK
76
ZAVIAJ
77
GRAANIKI GLASNIK
78
PROLOST
79
P
r
o

l
o
s
t
Edin akovi
NEKOLIKO PODATAKA
O MORTALITETU,
POGINULIM I UMRLIM
BONJACIMA
IZ GRAANICE
U JEDINICAMA
AUSTROUGARSKE
VOJSKE TOKOM PRVOG
SVJETSKOG RATA
M
eu nesreenom i fragmentarno sa-
uvanom graom nekadanjeg ima-
mata demata u Graanici, koja se danas nalazi
u Medlisu Islamske zajednice Graanica, zaje-
dno sa arhivskom graom Kotarskog vakufsko-
mearifskog povjerenstva, nalazi se i nekoliko
matinih knjiga matica roenih, umrlih i vjen-
anih, te domovnica popisa muslimanskih do-
mova i njihovih lanova. Ove su knjige za mu-
slimansko stanovnitvo ranije vodili dematski
imami. Meu tim matinim knjigama nalazi i se
i matica umrlih za 1912.-1920. godinu. Rije je o
vrlo interesantnom historijskom izvoru koji se
najveim dijelom odnosi na period Prvog svjet-
skog rata (1914.-1918.) i doba tzv. prevrata
propasti austrougarske vlasti i uspostave organa
Kraljevstva SHS u ovome gradu (1918.-1919.).
U matici umrlih 1912.-1920. evidentirani su da-
tumi smrti muslimana i muslimanki s podruja
grada Graanice, zatim njihova ivotna dob, kao
i uzrok smrti. Zahvaljujui tome, mogue je do-
nekle baciti svjetlo na ivot tadanjih Graanlija.
Pri procjenama uslova ivota, zdravstvenih pri-
lika i mortaliteta na podruju grada Graanice
tokom Prvog svjetskog rata, treba polaziti od i-
EDIN AKOVI:
NEKOLIKO PODATAKA O MORTALITETU,
POGINULIM I UMRLIM BONJACIMA IZ
GRAANICE U JEDINICAMA AUSTROUGARSKE
VOJSKE TOKOM PRVOG SVJETSKOG RATA
MINA KUJOVI:
NEKI DETALJI O SMJENI VLASTI U GRAANICI
KRAJEM NOVEMBRA 1918. GODINE
NIHAD HALILBEGOVI:
O KANDIDATURI MUSTAFE MULALIA ZA
NARODNOG POSLANIKA GRAANIKOG SREZA NA
PETOMAJSKIM IZBORIMA, 1935. GODINE
SENAHID HADI:
ADMINISTRATIVNO TERITORIJALNI OKVIR
GRAANIKOG SREZA 1945. GODINE
GRAANIKI GLASNIK
78
PROLOST
79
njenice da je po popisu iz 1910. godine Graani-
ca imala 4.222 stanovnika.
Mortalitet novoroene djece i djece u dobi
do tri godine bio je vrlo visok. U 1914. godini,
na primjer, u dobi do jedne godine umrlo je se-
damnaestero djece, od toga 12 mukog i 5 en-
skog spola. U dobi od jedne do tri godine umr-
lo je dvadesetero djece (8 mukog i 12 enskog
spola), a u dobi od etiri do deset godina umr-
lo je trinaestero djece (7 djeaka i 6 djevojica).
Smrtnost djece porasla je u narednim godina-
ma, kada se kriza u provinciji u pozadini sve
vie i vie zaotravala. Mortalitet novoroena-
di i djece do tri godine bio je najvei u porodi-
cama slabijeg imovnog stanja, ali nije zaobilazio
ni one bogatije. Tako je, na primjer, 1913. godine
upisana smrt Feride, jednogodinje kerke Mu-
jage Kuukalia, trgovca i posjednika, jednog od
najbogatijih ljudi u Graanici tog vremena. Iste
godine je evidentirana smrt trogodinje Zine-
te, keri Suljage Prohia, imunog posjednika.
Godine 1916. umro je Galib, jednogodinji sin
Avdage Prohia isto tako vrlo bogatog graa-
nikog trgovca.
Po godinama, ukupno je upisano: 1912. go-
dine 100 umrlih osoba; 1913. godine 129
umrlih osoba; 1914. godine 82 umrle osobe;
1915. godine 122 umrle osobe; 1916. godine
130 umrlih osoba; 1917. godine 106 umrlih
osoba; 1918. godine 109 umrlih osoba; 1919.
godine 91 umrla osoba.
Pored tekueg broja upisa i datuma, te go-
dine roenja, matiar je upisivao i uzrok smrti.
Ne tako esto su evidentirane starost ili slabost; u
veini sluajeva su u pitanju razne bolesti. No-
voroenad su najee umirala od kalja, a sta-
rija djeca, do deset godina, uglavnom od prehla-
de. Kod starijih su evidentirane sljedee bolesti:
vruica, debela, kolera na mehko, katar, pluni
katar, vodena bolest, upala plua, kao i epidemij-
ske bolesti suha ili suica, tifus, te panjolka, a u
nekim sluajevima i sepsa, krzamak, zaduha (as-
tma), kao i padavica. U prvoj polovici 1915. go-
dine, sudei po velikom broju smrtnih sluaje-
va, vladala je prava epidemija suice. U oktobru i
poetkom novembra 1918. bilo je petnaest smr-
tnih sluajeva od vruice, dok je u decembru
iste godine harala zloglasna panjolka, od koje
je umrlo 35 - 40 osoba. Ova opaka bolest vlada-
la je i poetkom 1919. godine, kada je umrlo pe-
tnaestak osoba. Iste godine je evidentirano pet
smrtnih sluajeva od tifusa. Zabiljeena je i smrt
pri poroaju (Fata Trutovi 1912.), a bilo je i par
nesretnih sluajeva: Akif Kopri, sin Alije (ro-
en 1883.), 1919. je upao sa trenje i preminuo.
Osamnaestogodinji Foak Omer je 15. 10. 1919.
poginuo na testi u Sokolu. U narodu je ostalo
sjeanje na taj dogaaj: Omer je prevozio potu
kada su ga na Bukvi napali razbojnici (ostaci tzv.
zelenog kadra). Pucajui, oni su ubili i Ome-
ra i konje. Godine 1917. upisana je smrt Salke
umiia Odobaia, za kojeg je navedeno da je
umro u Kaznenom Zavodu u Zenici.
U matici umrlih 1912. - 1920. upisana je i
smrt Graanlija koji su bili mobilizirani u au-
stro-ugarsku vojsku, i to na osnovu primljenih
dopisa od nadlenih vojnih organa. Matiar je
u rubriku Uzrok smrti uglavnom upisivao po-
ginuo u ratu ili umro u vojsci, kao i broj dopi-
sa. Ovom prilikom donosimo spisak Graanlija,
koji su poginuli u borbama ili su umrli kao voj-
nici bosanskih regimenti austro-ugarske carske i
kraljevske vojske, kako na frontu, tako i u pita-
lju, vojnoj bolnici, ili pak na urlapu, odsustvu.
U prvu rubriku upisan je broj pod kojim su za-
vedeni u maticu umrlih; u drugu rubriku je upi-
san datum smrti, u treu prezime i ime umrlog,
u etvrtu godina roenja, a u petu uzrok smrti.
U matinoj knjizi postoji, istina, jo i rubrika u
koju je upisivano ime roditelja umrlog, no ba-
rem to se tie poginulih vojnika matiar je
u najveem broju sluajeva propustio da upie
ime oca, a upisivao je broj dopisa kojim je javlje-
na smrt. U matici umrlih za period 1914. - 1918.
godine upisano je ukupno 46 Graanlija Bo-
njaka koji su poginuli ili umrli kao vojnici. Nije
poznato da li je i koliko bilo poginulih Graan-
lija pravoslavne vjere, ali se ipak moe zakljuiti
da je iz samoga grada poginuo dosta veliki broj
vojno-sposobnih mukaraca u odnosu na uku-
pan broj stanovnika.
Prilog: tabela na narednoj stranici
GRAANIKI GLASNIK
80
PROLOST
81
Broj Datum smrti Ime i prezime
God.
ro.
Uzrok smrti
74 16. oktobra 1914 Leti Bego 1890. Poginuo u ratu
75 juli 1914. amdi Hasan 1894. Poginuo u ratu
59 21. juni 1915. ei Mustafa (Mujo) 1893. Umro u Vinkovcima
101 Krajem marta 1915. Smajilbai Avdo - Poginuo u ratu
102. 4. april 1915. Kruki Mustafa 1894.
103 20. maj 1915. aji Mehmed 1885.
104. 20. maj 1915. Mehinovi Hamdija 1887.
105 10. juni 1915. ari Redo 1891.
106 5. august 1915. Mujki Hasan 1883.
107 10. juli 1915. Aliefendi Bego 1889.
108 30. mart 1915. Topi Mehmed 1884.
109 10. oktobar 1915. Poturali Avdo 1895.
110 15. oktobra 1915. Foak Ahmet 1895.
111 29. jula 1915. Imamovi Hasan 1881.
112 31. decembra 1915. Salihefendi Hamza 1885.
Poginuo u 26. dom. pje.
puku
72 30. mart 1916. Belagi Mustafa 1896. Poginuo u ratu
73 16. maj 1916. abi Arif 1893.
91. 10. IX 1916. Haski Ibro 1875.
Umro u Budimpeti od
tuberkuloze, 16. pitalj
114 17. IX 1916. Jusufovi Mustafa 1887. Umro na urlapu
115 21. august 1916. Durakovi Ahmet 1889. Poginuo u ratu
116 23. april 1916. Junuzovi Arif 1876. Umro u Sarajevu
117 16. oktobar 1916. Mesutovi Sejdo (Jusufovi) 1885. Umro u g. 9. pitalju
119 14. august 1916 ari Ibrahim 1886. Poginuo u Gracu
120. 26. juli 1916. Fazli Husejn 1894 Poginuo u ratu
121 1. oktobar 1916. Mulavdi Ago 1890
122 31. august 1916. Karahasanovi Mujo 1882.
133 6. novembar 1916. Giroti Mustafa 1882. Poginuo u ratu
15. 31. august 1917. Sakala (Raida) Salih 1883. Poginuo u ratu
28 21. januar 1917. Osmanhodi evko 1897.
57 1. maj 1917. Bajri Hazim 1897. Poginuo na Tirolu
58 26. maj 1917. Jukan Ibro 1885.
59. 23. august 1917. Mehinovi Meho 1884. Poginuo u ratu
97 3. mart 1917. ari (Murata) Bajro 1884. Umro u Beu
99 24. septembar 1917 uli Ago 1894 Umro u vojsci
100 22. maj 1917. Trutovi Husejn 1872.
101 20. oktobar 1917. Agi Zajim 1891.
93 9. januar 1918. Kamari Mujo 1873. Umro u vojsci
94 12. mart 1918. uli Mustafa 1878.
95 16. januar 1918. uni Husejn 1895.
96 8. april 1918. Hasur Raid 1899
97 18. april 1918. ebi Mehmed 1895. Umro u vojsci
98 17. juni 1918. abi Mehmed 1893.
99 12. juni 1918. Rami Mujo 1873.
101 14. juni 1918. Grbei Idriz 1895. Umro u vojsci
102. 5. juni 1918. Trutovi Hasan 1883.
103 21. august 1918. Osmanhodi Meho 1883.
(Iz matine knjige umrlih za godine 1912. 1920.)
GRAANIKI GLASNIK
80
PROLOST
81
Mina Kujovi
NEKI DETALJI O SMJENI
VLASTI U GRAANICI
KRAJEM NOVEMBRA
1918. GODINE
(Kako je ispraen Abduselam-beg Hrasnica,
posljednji kotarski predstojnik austrougarske
uprave u Graanici)
Z
avretak Prvog svjetskog rata, u no-
vembru 1918. godine, u cijeloj Bo-
sni i Hercegovini, pa i u Graanici obiljeili
su burni politiki dogaaji, opa nestabilnost,
pobune seljaka, raznovrsne nestaice, pojave
gladi i bolesti. Odstupanje stare austrougar-
ske i uspostava nove vlasti, koja je ulazila na
prostor Bosne i Hercegovine sa srpski trupa-
ma u narodnom pamenju ostalo je kao vri-
jeme prevrata. Novu vlast i stvaranje Kralje-
vine SHS srpski seljaci doekali su s velikim
oduevljenjem, oekujui da e agrarno pita-
nje biti defnitivno rijeeno. U mnogim bo-
sanskohercegovakim selima vladalo je re-
volucionarno raspoloenje. Na raznim mje-
stima planuli su begovski ardaci. U Graa-
nikom kotaru seljaci su zapalili jednu zgra-
du i orobili ardak Mustajbega Uzeirbegovi-
a u Kouhama, rastjerali orunike na oru-
nikoj postaji u Osjeanima i dva puta izgo-
nili orunike sa orunike postaje u Ozrenu.
Na prolazu u Graanicu zaustavile su se sr-
pske komite i nou uznemirivale inovnike i
orunike.
1
U meuvremenu u Sarajevu je formira-
na Narodna vlada narodnog vijea za Bo-
snu i Hercegovinu.
2
U isto vrijeme, po svim
bosanskohercegovakim gradovima formi-
rani su odbori narodnog vijea, koji su ima-
li pod kontrolom takozvanu narodnu gardu,
odnosno manje ili vee naoruane sastave za
uspostavu i uvanje reda na lokalnom po-
druju. U Graanici kao kotarskom sjeditu
Odbor narodnog vijea djelovao je u sljede-
em sastavu: trgovac Mihajlo Stevi (Hadi-
stevi) predsjednik, Luka Milisavljevi sekre-
tar, Rifat Mehinagi, lan Vijea i Lazar Pe-
trovi, lan Vijea. Komadant narodne garde
u novembru 1918. godine u Graanici bio je
Milo Ivanievi, a njegov zamjenik neki Da-
ki. Kotarski upravitelj (predstojnik), od 16. 1
1916. godine, bio je Abduselam-beg Hrasnica,
pravnik iz Sarajeva.
3
Politiku napetost izmeu srpskog i mu-
slimanskog dijela graanike arije, u no-
vembru 1918. godine, izmeu ostalog, naro-
ito je poveao sukob kotarskog upravitelja
Hrasnice i Odbora narodnog vijea. Sukob je
izazvao lan Odbora, umarski upravitelj La-
zar Petrovi, koji je na sjednici Odbora, odr-
anoj 18. 11 1918. optuio Hrasnicu da na-
mjerava spaliti ili na drugi nain unititi pre-
zidijalne /povjerljive/ rezervatne spise Kotar-
skog ureda u Graanici.
4
Na njegov prijedlog,
Odbor je odluio da zapeati Kotarski ured, a
da Hrasnicu zadri u kunom pritvoru. Istog
dana popodne, im je napustio ured, posli-
je est sati, pred Ured doao gardista Daki
sa zadatkom da deura i uva uredske pro-
storije.
O novonastaloj situaciji i mjerama Na-
rodnog vijea, Hrasnica je poslao izvjetaj
Narodnoj vladi Narodnog vijea za Bosnu i
Hercegovinu u Sarajevo. U izvjetaju je, izme-
u ostalog naveo i ovo: ...18. ov. mj. oko 5 s.
po podne pristupilo potpisanom izaslanstvo
ovdanjeg kotarskog odbora narodnog vijea:
predsjednik M. Stevi (Mihajlo Hadistevi,
n.a.), lan R. Mehinagi (Rifataga Mehinagi,
n.a.) i zapovjednik narodne garde M. Ivanie-
vi (Milo Ivanievi, n.a.), naoruan. Pred-
sjednik izjavi, da je odbor na svojoj sjednici
zakljuio, da ja imadem ostaviti kancelariju,
koju e oni zapeatiti i da ne smijem dolazi-
ti u ured ve kod kue ostati do daljnje odre-
dbe, da sam se ja expedit izrazio, da u spa-
GRAANIKI GLASNIK
82
PROLOST
83
liti rezervatne spise svoje i Sedmakove (prvi
kotarski upravitelj u Graanici, o. p.), a ti spisi
su za njih vrlo vani, da se uzmogne saznati,
kakav je ko bio, pa me pozvae da udovoljim
zakljuku, da im predam kancelariju, da je za-
peate i da ne smijem u ured dolaziti ve kod
kue ostati, dok se stvar ne izvidi.
5
Hrasnica
je u tom svom izvjetaju posebno podvukao
da je optuba u vezi sa unitenjem spisa be-
smislica, da je uvijek, u svim mjestima u ko-
jima je radio kao inovnik, bio savjestan vla-
din slubenik, da je savjesno radio u pretho-
dnom i da je spreman isto tako raditi u no-
vom sistemu.
6
Zamjerio se nadumaru Petro-
viu zato to ga je nekoliko puta ukorio zbog
nesavjesnog rada i povremenih opijanja. Zato
je o njemu i prije novembarskih dogaaja i-
rio razne neistine po Graanici, zato ga je i
optuio na sjednici Narodnog odbora, odra-
noj 18. 11. 1918. godine.
U spomenutom dopisu Hrasnica pie
kako ga je sljedeeg dana, dok je prolazio ar-
ijom, na putu do Ureda, graanstvo nekako
udno gledalo.
U uredu je dobio telefonski nalog od Na-
rodne vlade u Sarajevu da sve povjerljive spi-
se spakuje i odmah ih poalje u Sarajevo Vla-
di. U telegramu koji mu je neto kasnije pro-
slijeen iz Sarajeva izriito mu se nareuje da
ne smije spaljivati spise, niti ih na neki drugi
nain unititi. U vezi s tim, u nastavku svog
opirnog izvjetaja Hrasnica je napisao slje-
dee: ... im je taj brzojav uruen, pozvao
sam u svoju kancelariju pisarskog ofcija-
la Frankovia, defnitivnog dnevniara ur-
ka, i podvornika Karanovia, pa sve prezidi-
jalne spise to su se nalazili u mojoj kancela-
riji i - u ormaru, blagajni i ladicama povadio
i sve iskaze i biljeke - sve do danas, te dao u
prisutnosti u dva sanduka spakovati i zape-
atiti, koji e se danas po cestarniku Hanze-
lu pod pratnjom dvojice gardista eljeznicom
opremiti.
7
Nakon tih peripetija, Abduselam-beg
Hrasnica je dobio naredbu iz Sarajeva da na-
pusti mjesto kotarskog upravitelja u Graani-
ci i vlast odmah preda privremenom upravi-
telju Antunu Bernieviu.
8
Krenuo je sa fami-
lijom za Sarajevo, 27. 11. l918. godine. Na e-
ljeznikoj stanici ispratilo ga je nekoliko ugle-
dnih muslimana, meu kojima su bili i Ma-
hmutaga Reidbegovi i Mustafa ef. Hadi.
Na istom mjestu, samo s druge strane, prire-
en mu je drugaiji ispraaj. Po nagovoru iz
arije, grupa mladia srpske nacionalnosti
uzvikivala je parole protiv begova i bive vla-
sti, dok su mladii muslimani lupali u kante.
O dogaanjima koji su se zbili na eljezni-
koj stanici u Graanici prilikom odlaska ko-
tarskog upravitelja Abduselam-bega Hrasnice
iz Graanice, u prezidijalnim (povjerljivim)
spisima arhivskog fonda Zemaljske vlade u
Sarajevu postoje dvije verzije: prvu je ispisao
sam Hrasnica u svojoj albi Zemaljskoj vladi,
a drugu privremeni kotarski upravitelj Anton
Bernievi u svom izvjetaju, takoe, Zemalj-
skoj vladi. Oba ta dokumenta, kao i odgovor
Zemaljske vlade, nalaze se u jednom predme-
tu, na kojem je ispisan datum 15. juni l9l9. go-
dine.
9
Na kraju tog predmeta nalazi se sljede-
a slubena zabiljeka Zemaljske vlade: Po-
to su se dogaaji na koje se prituuje kotar-
ski predstojnik Hrasnica dogodili odmah pri-
godom prevrata u stanju revolucije, to se ne
moe nikome krivnja za ove dogaaje u teret
staviti, stoga ad akta. U istom predmetu nala-
ze se i izjave koje su dali akteri dogaanja na
stanici u povodu odlaska gospodina Hrasnice
iz Graanice u Sarajevo.
Donosimo dijelove izvjetaja o dogaa-
njima na stanici prije polaska voza, kako su
ih opisali bivi kotarski upravitelj Hrasnica i
novi privremeni kotarski upravitelj Bernie-
vi, uz napomenu da su izjave ostalih uesni-
ka u ispraaju, lanova Narodnog odbora:
Mihajla Stevia, Rifatage Mehinagia, Miloa
Ivanievia i Luke Milisavljevia sline izvje-
taju Antuna Bernievia.
Abduselam-beg Hrasnica je ovako opisao
svoj ispraaj na stanici: ... Vidilo se da je, da
su se prema izvanrednim okolnostima raz-
mjerno prilino normalno prilike razvijale
GRAANIKI GLASNIK
82
PROLOST
83
to petnaest dana preokreta, da se moe mir-
ne due ustvrditi, da bi se uzdrao red i mir
u tom kotaru kao nigdje drugdje, da nije bio
onaj zloduh-laac, koji je svojim postupkom
zaveo tamonje puanstvo, pa su se zareda-
le demonstracije. Danom noom se pogrdno
vikalo vrijealo po gradu ne samo protiv po-
tpisatog nego nijesu bili poteeni ni dru-
gi graani.
Demonstriranje je zavreno 27. 11. na ve-
er, kada sam usljed brzojavnog premjeta-
nja ostavljao Graanicu. Doavi sa obitelji
10

na kolodvor smjestim se u vagon, a zabavim
se sa desetak najuglednijih muslimana graa-
na, koji me ispratie. Dok sam se s njima ra-
zgovarao, ou se naglas lupajui u teku: ve-
selimo se, odlazi nam kajmakam efendija, To
je inio jedan gardista Terzi. Malo iza toga
sabere se oko dvadeset pravoslavnih mladia
graana pred njima lan kotarskog odbora
narodnog vijea Rifat Mehinagi, te otpjevae
nekoliko pjesama i u jedan glas zaorie: dole
s Hrasnicom, dole s kukavicom, dole s ulizi-
com. Pri tom je kod njih stajao privremeni
kotarski upravitelj Bernievi i podkomadant
garde M. Ivanievi sa patrolom garde.
To se je otpjevalo a pri polasku su uz to
zvidali. Ta patrola garde me je u pokraj-
nom kupeju do Karanovca dopratila. Srea je
i moja i njihova, da me nijesu tvarno napali,
jer se ne bih mogao uzdrati. Prelila bi se aa
u strpljivosti.
Niko nije od inovnika pri ispraaju bio
u, koja me u strahu sebi poela zvati da sam
ih morao tjeiti.
Muslimani graani, koji me ispratie, bili
su isto u neprilici stidei se te besramnosti
nekolicine liska graanikih protiv kojima mi
je bilo ispod dostojanstva reagirati....
11

U istom predmetu u vezi sa dogaanjima
prilikom ispraaja Abduselam_bega Hrasnice
iz Graanice nalazi se i izvjetaj Antuna Ber-
nievia, privremenog kotarskog upravnika u
Graanici. Bernievi je traio od Zemaljske
vlade da poduzme istragu u vezi sa cijelim
sluajem, tvrdei da e istraga pokazati da on
lino nema nikakve krivice i da su se doga-
anja deavala mimo njegovog znanja. Traio
je, isto tako, od Zemaljske vlade da poduzme
istragu i utvrdi krivinu odgovornost biveg
kotarskog upravnika Hrasnice po paragrafu o
kleveti vladinih inovnika. Tvrdio je u neko-
liko dopisa Vladi da ga je gospodin Hrasnica
nepravedno optuio.
Evo kako je A. Bernievi u svom izvjeta-
ju Zemaljskoj vladi u Sarajevu prikazao po-
menute dogaaje na graanikoj eljeznikoj
stanici: .... Nekoliko muslimanskih mladia, a
na elu im je sada umrli, Alkija Zukalovi iz
Graanice, poredalo se na peronu. Podalje od
njih stajali su neki Srbi pravoslavci, vidim di-
jelom mladi ljudi. Dok su jedni i drugi pro-
matrali mirno putnike, a osobito predstojni-
ka Hrasnicu, dotle se je iz daljine ulo lupa-
nje u kantu.
Naredio sam komandantu da obie zgra-
du eljeznike stanice, da vidi ko i odakle
lupa. Ustanovilo se je, da je lupao musliman
Terzi, gardist izvan slube. Komadant garde
Ivanievi Terziu je zabranio lupanje to je
ovaj i posluao nu malo iza toga opet je poeo
lupati ali sa vee udaljenosti.
Kad je lupa prestala i kad je zviduk vlaka
najavio odlazak netko iz kruga muslimana
vikao je Dolje Hrasnica, dolje s bezima. Srbi
nisu ni jednu rije izustili.
Hrasnica se je na sve to smijao i pozdra-
vljao svijet maui rukom uz prozor kupeja,
a svi prisutni su se smijali, jer su skoro svi to
primili kao djeiju alu. Po mom nalogu oti-
li su dvojica gardista sa istim vlakom do prve
stanice Karanovac, da se za svaku eventual-
nost nau Hrasnici pri ruci.
12
ta se stvarno desilo na eljeznikoj sta-
nici u Graanici 27. 11 l918. godine prili-
kom odlaska smijenjenog kotarskog upra-
vitelja Hrasnice, iz veoma obimne sauvane
dokumentacije, nismo mogli ustanoviti. Na-
veli smo samo dvije verzije dogaaja, a ima ih
jo nekoliko. Svi oni koji su taj dan bili na e-
ljeznikoj stanici u Graanici imaju svoju isti-
nu, odnosno dali su stvarne ili naruene izja-
GRAANIKI GLASNIK
84
PROLOST
85
ve. Na temelju svih tih izjava moemo samo
ustvrditi da je Abduselam-beg Hrasnica iz
Graanice, nakon dvogodinjeg slubovanja,
otiao ogoren zbog nagle smjene u slubi i
razoaran ispraajem na stanici. U Sarajevu
je pokuao izdejstvovati da Zemaljska vlada
kazni izgrednike. Prepiska o ovim dogaanji-
ma razvukla se sve do juna 1919. godine, kada
je Zemaljska vlada zakljuila da se radi o pre-
krajnom postupku u vrijeme prevrata i cijeli
sluaj stavila ad akta.
Napomene
1
ABH, ZVS, prez. 9785/1919.
2
Narodna vlada narodnog vijea Srba, Hrvata i
Slovenaca /NVNVSHS/ za Bosnu i Hercegovinu
djelovala je od 1. 11. l9l8. do 31. 1. l9l9. godine
3
ABH, Zbirka dosjea vladinih slubenika /ZD/
- Abduselam-beg Hrasnica roen je u Saraje-
vu 1876. a penzionisan 1925. godine. Zavrio je
gimnaziju u Zagrebu 1893. a pravni fakultet u
Beu 1899. godine. U Beu je 1907. godine po-
loio i dravni ispit. U dravnu slubu stupio je
1909.
4
U personalnom dosjeu Petrovi Lazara nema
personalnih podataka. Cijeli dosje sadri pre-
pisku Kotarske uprave u Graanici i Zemaljske
vlade u Sarajevu u vezi sa njegovim ponaanjem
krajem l9l8. i poetkom l9l9. godine. Petrovi L.
umarski upravitelj u Graanici zbog svog po-
naanja bio je disciplinski kanjen od strane Ze-
maljske vlade u Sarajevu i morao je da istupi iz
dravne slube. U njegove disciplinske prekraje
nisu uraunati postupci prema gospodinu Hra-
snici.
5
ABH, ZVS, prez. 5850/1919 (Dopis se nalazi u
personalnom dosjeu L. Petrovia)
6
Abduselam-beg Hrasnica radio je kao vladin
inovnik u: Ljubukom, Bihau, Velikoj Kladu-
i kao kotarski upravitelj/predstojnik radio je u
Viegradu od 1909. do 1916. godine kad je pre-
mjeten u Graanicu. Nakon naputanja Graa-
nice sve do penzionisanja 1925. radio je kao za-
mjenik okrunog naelnika vladinog savjetnika
u Odjelu za socijalnu politiku.
7
ABH, ZVS, prez. 6638/1919. (Cijeli predmet
odnosi se na prepisku Zemaljske vlade u Sara-
jevu i Kotarskog ureda u Graanici u vezi sa po-
vratkom povjerljivih spisa koji su 20. 11. 1918.
otpremljeni Narodnoj vladi u Sarajevo. Radi se
o dva sanduka povjerljivih spisa za period od
1878. do 1919. godine. U Sarajevu je spise pre-
uzeo ovlateni inovnik iz Graanice Josip Cap-
pelletti.
8
ABH, ZD. (Antun Bernievi je roen 1805. go-
dine u Pranju (Boka Kotorska) narodnost: sr-
pska, vjeroispovijest: rimokatolika. Zavrio je
veliku gimnaziju u Kotoru 1908., a pravni fakul-
tet 1911. godine na Sveuilitu u Zagrebu. Kao
sudski slubenik radio je u: Tuzli, Nevesinju,
Graanici i Bosanskoj Krupi)
9
ABH, ZVS, prez, 5518./1919.
10
A. Hrasnica imao je enu Atifu i estero djece:
Habiba (1904.), Mesrura (1905.), erifa (1907.),
Muhamed (.), Memduh-beg (1909.) i Nevzeta
(1910).
11
ABH, ZVS, prez. 5518/1919
12
ABH, navedeni izvor
GRAANIKI GLASNIK
84
PROLOST
85
Nihad Halilbegovi
O KANDIDATURI
MUSTAFE MULALIA ZA
NARODNOG POSLANIKA
GRAANIKOG SREZA
NA PETOMAJSKIM
IZBORIMA, 1935. GODINE
(Iz neobjavljenog memoarskog spisa Musta-
fe Mulalia pod naslovom Hronika Drugog
svjetskog rata iz aspekta mojih doivljaja i ra-
suivanja)
K
ada mi je do ruku doao rukopis
Hronika Drugog svjetskog rata iz
aspekta mojih doivljaja i rasuivanja neka-
danjeg politiara i publiciste Mustafe Mula-
lia, a rije je ustvari o njegovim memoari-
ma, prisjetio sam se jednog davnog susreta sa
tim ovjekom, koji je ostavio odreeni trag
i u politikom ivotu Graanice u periodu
izmeu dva svjetska rata, a jednim dijelom i
tokom Drugog svjetskog rata. Nekoliko zabi-
ljeki iz spomenutog memoarskog spisa, koji
se odnose na Graanicu, prezentirat emo u
ovom prilogu.
Kako je, zapravo, dolo do spomenutog
susreta?
Negdje ezdesetih godina, u jednom sta-
nu u Sarajevu, Mustafa Mulali, tek to je iza-
ao sa dugogodinje robije, ne znam kako, su-
sreo se sa dr. Avdom Prohiem iz Graanice i
Salihom Arnautoviem iz Sarajeva. Sluajno
sam se, kao gimnazijalac, zadesio u tom sta-
nu i prisustvovao njihovom razgovoru. Dok
se ispijala kahva, Mulali me gotovo nije ni
primjeivao, ali kada je krenula pria o politi-
ci, poeo je da se ustee, vidjelo se da bi volio
da se nisam tu nikako ni naao. Bio je opre-
zan zato to ga je UDBA jo uvijek pratila, a
ni njegovi sagovornici, Avdo i Salih, nisu bili
miljenici reima.
Ve tada sam bio svjestan da historiju piu
pobjednici i da se pri tome esto slue laima
i falsifkatima. Zato sam upijao svaku njihovu
rije i dobro upamtio taj razgovor.
Kasnije sam doznao da se Mustafa Mula-
li jo od 1924. godine, kao komesar gradskog
vijea u Livnu isticao kao srbofl. Kao proti-
vnik konzervativnog shvatanja islama, isti-
cao se kao otar polemiar na strani takozva-
nih reformaa u mnogim tadanjim listovi-
ma i asopisima, posebno u Gajretu.
1
U po-
litikom pogledu, pripadao je provladinoj Ju-
goslovenskoj nacionalnoj stranci (JNS) i dje-
lovao sa pozicija jugoslovenskog integrizma,
monarhistikog reima i estojanuarske di-
ktature. Na petomajskim izborima, 1935. go-
dine, prvim parlamentarnim izborima posli-
je estojanuarske diktature, kandidovan je na
zemaljskoj listi Bogoljuba Jeia za narodnog
poslanika u graanikom srezu. Radilo se o
ciljanoj kandidaturi Mulalia, jednog od ja-
ih aduta JNS meu Muslimanima, da bi se
pariralo Halidbegu Hrasnici, popularnom
politiaru i izuzetno jakom politikom proti-
vniku reima, koji se nalazio na listi Udrue-
ne opozicije u graanikom srezu. Iako su se
pripadnici JNS s podruja graanikog sreza
tome otro protivili, zahtijevajui kandidata
iz domae sredine, pokazalo se da je procje-
na centrale Jugoslovenske nacionalne stran-
ke bila pravilna. Mustafa Mulali, kao posla-
niki kandidat na graanikom srezu dobio
je 6190 glasova ili 53,12%. Ostvario je, dakle,
pobjedu i uao u parlament kao poslanik pro-
vladine stranke Bogoljuba Jeia za graani-
ki srez.
2
Kako je dolo do te kanditaure, Mulali je
detaljnije objasnio u svom memoarskom spi-
su iz kojeg donosimo neke inserte u drugom
dijelu ovog priloga.
Iako je bio potpuno prosrpski orijentisan,
kako u kulturi, tako i u politici, Mustafa Mu-
GRAANIKI GLASNIK
86
PROLOST
87
lali se ponosio svojim islamskim porijeklom.
To potvruje i jedna njegova beogradska epi-
zoda iz perioda Drugog svjetskog rata, o ko-
joj je govorio i tokom spomenutog razgovo-
ra u Sarajevu. Radi se o jednoj otroj polemi-
ci i ovinistikom ispadu nekog popa u Beo-
gradu. Taj je ispad na njega ostavio poseban
utisak, pa ga je kasnije ovako opisao u svo-
joj Hronici:
Svi me doekae (u Beogradu, nap. ur.) sa
uobiajenim pozdravom: iva glava!. Svak
je elio da neto vie sazna o svojima, pa me
okruie, dok me jedan riokosi prota ne izvu-
e za zaseban sto. Nije pravio nikakvog uvoda,
odmah pree in medias res:
Zdravo, kume!
Pogledah ga zaueno, uopte ga ne znam,
niti sam ga ikad susreo, a on me naziva ku-
mom. Upitah ga:
Otkud smo kumovi, kad se prvi put vidi-
mo?
Eto , ja sam ti kum! Kad se bude vraao
u pradjedovsku vjeru, nemoj da trai kuma, ja
sam ti se prvi, i to od sveg srca, javio za kuma.
Bilo mi je jako teko. Taj ovinistiki prepad
me je duboko vrijeao. U svojoj vjeri ja nisam
bio kolebljiv da ne bi takvom ataku odolio, ali
me vrijealo to ovakvi ispadi nanose tetu na-
cionalnoj stvari. Raegovah:
A koja je to moja pradjedovska vjera, oe
proto?
Prota mi se zagleda u oi, gladei riu bra-
du.
Pa razumije se, pravoslavna!
Nije tano! Vidi da ni sam ne zna. Moja
pradjedovska vjera je bogumilstvo, a zajedni-
ka nam je pradjedovska vjera Perun!
Protina prijaznost poe da prelazi u mr-
nju.
Ja nastavih:
Da li bi se ti, oe proto, vratio Perunu i
ostavio Hrista, ostavio viu kulturu i vratio pri-
mitivi?
Samo me je mjerio i nije odgovarao. Primje-
ivao sam kako mu se i boja oiju mijenjala.
Ni ja oe proto, ni ja ne bih ostavio svoj
islam ni pod kakvim uslovima jer sam u njemu
naao duhovni mir i zadovoljstvo. Kao progre-
sista, ja bih mogao da preem samo u neto to
je bolje i savrenije. Vidi, oe proto, primajui
islam, ja nisam ostavio Hrista. Hrist je za mene
savren ovjek i savrena ideja, Boji poslanik
kao i Muhamed, ali si ti ostavio Hrista, dajui
mu atribute koji mu ne pripadaju. On za mene
nije boanstvo, on je za mene savren ovjek.
Njemu kao boanstvu neu se nikad vratiti!
Prota je skoio:
Zna ta, dosta je nama tih Srba-muslima-
na! Dokle emo da vas tetoimo i zalaemo si-
nekurama, a zanemarujemo sebe i svoje poslo-
ve. Nama trebaju Hrvati-muslimani kako pre-
ma njima ne bismo imali obzira u sprovoe-
nju nae politike! Vidi, drai je meni Ismet-beg
Gavrankapetanovi od ukrije Kurtovia.
Hvala ti, oe proto, na tolikoj iskrenosti!
Potrebno je vie nego ita da jedni drugima re-
emo pravu istinu. Samo tako moi emo uoiti
ono u emu grijeimo i to onemoguuje nau
slogu i skladan ivot, jedinstvenu akciju za na
napredak! Ako preuujemo ono to nam lei
na dui, a esto se neiskreno ulagujemo, nikad
se neemo nai na jednoj liniji, pa se ne treba
uditi ako neko od nas zastrani rae i u nepri-
jateljsko drutvo!
To izgovorih i izaoh iz bifea. Po tome to
je uporeivao u svojim politikim simpatijama
Ismet-bega kao Hrvata i ukriju kao Srbina,
zakljuio sam da je proto odnekle od Foe. Oti-
ao sam u stan jako oaloen. Pukla mi je pred
oima realna slika nae stvarnosti, naih nei-
skrenih odnosa. Mjesto borbe protiv okupatora,
vidjeh da nam predstoji meusobna borba.
Kad sam se sutradan sreo na Terazijama sa
mojim prijateljem dr. Mirkom Doenom, takva
mi se perspektiva jo crnjom ukazala.
iva glava!
Pozdravio se Mirko sa mnom i odmah je
preao na komentarisanje situacije u Neza-
visnoj Dravi Hrvatskoj. Vidjeh da od njego-
vog idealnog jugoslovenstva nema nita. Neko
GRAANIKI GLASNIK
86
PROLOST
87
ga je uspio ubijediti da sve zlo ine muslima-
ni, pa veli:
Ti si nama svima drag. Tebi ne mislimo ni-
ta naao uiniti, ali ti velim da za muslima-
ne imamo rjeenje: pozvati ih da preu u pra-
djedovsku vjeru, koji ne htjedne, predloiti mu
da seli u Tursku, a ako ni to ne prihvati, stavi-
ti ga pod no!
Zar ba tako?
Tako!
Da sam se od svakoga tome nadao, od
tebe, Mirko, prekaljenog Jugoslovena, beli, ni-
sam! Kako si me razoarao! Koliko si se samo
borio protiv srednjovjekovnih recidiva, pa da
im danas tako tragino podlegne. Dakle, nisi
duh koji je kadar da se odupre svakoj psihozi
koju stvara neprijateljska promidba. Razgo-
varat emo jo o tome!
Nema ta da razgovaramo. Nije to samo
moje miljenje, tako mislimo svi, od Komandi-
ja, pa dalje!
Ipak vjerujem, dragi Mirko, da e ozdra-
viti od tog recidiva. Dovienja!
3
Sluajui ovu priu,
pretvorio sam se u uho,
upijajui komentare i
zakljuke kompetentnih
osoba o dogaajima u Ju-
goslaviji u periodu izme-
u dva svjetska rata. Mu-
stafa Mulali je, po njima,
bio antifaista. Hitlera je
defnisao kao monstru-
ma: Adolf Hitler je mon-
struozna kreatura, koja se
ideoloki ispilila iz mar-
ksistikog jajeta, ali pod
kvokom crne magije ni-
eovsko-wagnerove
4
Posebno mi se dopa-
lo Mulalievo kazivanje
o Graanici, ariji koja
se, po njemu razlikova-
la i odskakala od dru-
gih arija u oblasti kul-
ture, trgovine i drutve-
nog ivota.
Sudbina je htjela da Mulali doivi u Gra-
anici pobjedu na spomenutim izborima,
1935. i poraz svojih politikih ideja, 1945.
godine. Kao potpredsjednik etnikog Na-
cionalnog komiteta i savjetnik u tabu Dra-
e Mihajlovia predao se partizanima odmah
im su uli u Graanicu. Neto kasnije bit e
osuen na dugogodinju robiju.
5
Uee mu-
slimana u redovima etnikog pokreta, otkri-
va nam tragine dimenzije goleme rastoe-
nosti i lutanja muslimanskog politikog bia
u Drugom svjetskom ratu. To je, svakako, po-
sljedica historijskih kretanja na ovom prosto-
ru i politike dezorijentacije bosanskih mu-
slimana u prethodnim periodima. Tome, sva-
kako treba dodati line ambicije i pogrene
procjene nekih politiki ambicioznih musli-
manskih aktivista, meu kojima, svakako,
istaknuto mjesto ima Mustafa Mulali.
6
Zbog svog uea i djelovanja u najviim
instancama etnikog pokreta, skoro itavog
ivota nosio je hipoteku izdajnika musliman-
Faksimil autorske posvete Mustafe Mulalia na jednom primjerku
rukopisa Hronika Drugog svjetskog rata iz aspekta mojih doivljaja i
rasuivanja koji je poklonio prof. dr. Muhamedu Hadijahiu 18.4.1972.
godine
GRAANIKI GLASNIK
88
PROLOST
89
skog naroda i u javnosti tretiran kao politi-
kant i agitator velikosrpstva, zaduen za vr-
bovanje muslimana u etnike.
7
Sjeam se da je u spomenutom razgovoru
dr. Avdo Prohi nagovarao Mulalia da napi-
e svoje memoare kako bi rasvijetlio dogaa-
je koji su bili obavijeni velom tajne. Mulali-
u, naravno, tada nije padalo napamet da bilo
ta pie jer je znao da bi to komunistika vlast
jedva doekala kao povod da ga ponovo str-
pa u zatvor. Za njega sam, kasnije, mogao ne-
to uti samo u krugu svoje familije. Bio sam
uvjeren da nije posluao doktora Prohia i
da nije napisao memoare. Zato sam se prija-
tno iznenadio kada sam doznao da je Mulali
1972. godine, ipak, napisao svoju Hroniku i
da je jedan jedini primjerak tog rukopisa po-
klonio svom dobrom prijatelju, naem pozna-
tom historiaru, rahm. dr. Muhamedu Hadi-
jahiu. Sretna je okolnost da je dr. Muhamed
Hadijahi prijateljevao sa mojim tetkom Sa-
lihom Arnautoviem, iji mi je sin Sead pre-
doio rukopis Mulalieve Hronike.
ta je navelo Mulalia da, ipak, ispie svo-
ja sjeanja?
Odgovor na to pitanje on je dao na sa-
mom poetku tog rukopisa: Pretpostavljaju-
i da sam pun ratnih doivljaja, nagovarahu
me u dananjoj infaciji memoara da napiem
i ja svoje memoare ipak me poe neto ko-
pkati i podstrekivati da ipak napiem, ne me-
moare, nego kao dobar administrativac, samo
hroniku Drugog svjetskog rata, jer da bi to
mogao da bude praktian prirunik svakome,
a naroito onima koji nisu prieljkivali ratne
strahote u kome bi nali podatke o najvani-
jim dogaajima, a da ne pretrauju po brdu
ve napisanih knjiga i ne prelistavaju obilje li-
stova i asopisa, naroito ako bi se u tom pri-
runiku ogledali dogaaji iz svih uglova ra-
tnih konfrontacija.
8

Mulalieva Hronika do danas je ostala
neobjavljena. Koliko mi je poznato, nisu obja-
vljivani ni pojedini njeni dijelovi. To je i ra-
zumljivo ako se ima u vidu da je Mulali bio
tabu tema i da se o njemu nije smjelo nita
govoriti ni pisati. Ovim skromnim osvrtom
na njegovu Hroniku nisam imao namjeru
da istiem ili osporavam Mustafu Mulalia
kao ovjeka i politiara. Da sam kojim slua-
jem ivio u njegovo vrijeme bio bih mu poli-
tiki protivnik ba radi njegove prosrpske po-
litike orijentacije. Iako memoarsku literatu-
ru uope treba iitavati sa golemom dozom
opreza, uzimajui u obzir neizbjean subjekti-
vizam autora, ipak smatram da Mulaliev ru-
kopis, kao korisno historijsko tivo, treba dati
na uvid javnosti, naravno, uz odgovarajuu
naunu i strunu pratnju i tehniku doradu
rukopisa. Skreui panju na taj rukopis, oda-
brao sam ovoga puta odlomak, koji se odnosi
na politike dogaaje i atmosferu u Graanici
pred petomajske izbore 1935. godine:
1935. Jei je raspisao izbore.
U vladu je uveo i dr. Avdu Hasanbegovia
i preko njega je zatraio od mene da se kandi-
dujem u graanikom srezu, poto u Livnu ni-
sam vie imao nikakvog izgleda, jer Maekov-
ci izlaze na izbore sa listom Udruene opozici-
je. Branio sam se, jer u Graanici nisam imao
poznanstva. Osim toga to je bila Spahina kula.
(Graanica n. pr.). Kod spahinovaca ja sam bio
omraen. Osim toga, kandidovati se u nepo-
znatom kraju, nemajui materijalnih sredsta-
va, bilo je besmisleno. Tako odbivi kandidaci-
ju, vratim se u Sarajevo. Ali me Jei pozove te-
lefonom. Nije uvaavao moje razloge i zahtije-
vao je da odmah odem u Graanicu, samo kad
poem da skinem eir i obuem fes. Tek to ja
energino odbijem. Ako me primate na svoju
listu ovakvog kakav sam, povinovat u se vaim
razlozima. Ali da se preruavam, to neu
Jei se naljuti i prekine razgovor.
Sjutradan dolazi kurir iz Beograda i preda-
de mi od predsjednika vlade paketi. Unutra je
bila astrahanska ubara i posjetnica: Za kom-
promisno rjeenje!
Pristao sam i, sa ubarom na glavi, otputo-
vao sam u Graanicu. U Karanovcu prelazilo se
u vicinalku. U vagonu drutvo upravo razgova-
ra o izborima. Jedan veli:
GRAANIKI GLASNIK
88
PROLOST
89
Ja! Eto i nama kau dolazi nakav! Nit ga
ko zna, ni pozna!
I da ga zna, koja ti je fajda? Hajde jadan,
nek se dunjaluk mota! Prosut e se u narod i
koja para!Mora da je tima kasnije bilo neu-
godno kad su doli na zbor i u meni prepozna-
li tog svog kandidata. Ali, Graanlije su veoma
dobar svijet, brzo smo se upoznali i sprijatelji-
li. Javljalo se i domaih refektanata, ali oni pri-
hvatie mene. Dopalo im se to sam iskreno na-
stupio i rekao: I Vlada eli da se ja ovdje kan-
didujem. Vi ne morate glasati, ako vam se ne
sviam. Ali izborni sistem je takav da u ja pro-
i, pa glasali vi ili ne glasali!
Jednog dana moj kandidacioni odbor mi
predloi da u selu Soko odrim zbor. Poto je
tamo glavni politiki skup Jugoslovenske musli-
manske stranke, jedan ugledni Hadija koga svi
sluaju, preporui mi da budem vrlo oprezan i
snishodljiv. Pratila me itava povorka fjakera
kao da su svatovi. Moj fjaker bio je prvi. Kad
smo krenuli, osjetih kako mi neko iza fjake-
ra stre sa glave ubaru i bre bolje natue fes.
Okrenem se, kad ono to to izvede tako mudro,
bijae sreski naelnik Bogdanovi. Ljutio bih se,
ali ne imadoh kad. Fijakerist je bio lino moj
od ranije poznati Rifat Mehinagi, koji tre vo-
icama i opue kandijom.
Gi, curice!
Konji se prepadoe i pojurie. Iz praine iza
fjakera uo se smijeh. Naroito se cerekao sre-
ski naelnik zadovoljan sa uspjehom. Bojao se
da me fanatici ne bi napali, kad me vide u u-
bari kao etnika.
9
U Sokolu me ekala masa seljaka pred da-
mijom. Ali kad sam izaao iz fjakera, niko se
nije ni pomakao. Nazvao sam selam, ali mi ga
prihvati samo imam i ree:
Merhaba!
Ja sam odmah zauzeo pozu govornika. Po-
oh da izlaem Vladin program nadugo i iro-
ko, niko ne pusti ni glasa, ni da neto odobri, a
niti da kritikuje. To me zabrinu, pa skratih go-
vor, zavrivi ga sa usiljenom patetikom. Tek se
iz mase javi mlai ovjek u bijelim gaama i
koulji, sa pirlitanim pekirom oko glave i rije-
tkom bradicom.
Bi li meni dao izun, gospodine, da jednu
progovorim, upita me i ne pomaknuvi se sa
podzide na kojoj je sjedio. Ni meu ostale ne
unese nikakvu pokretljivost. Sjedili su nepomi-
no po podzidi kao oni baluci to su se iza njih
u haremskom zelenilu nepomino bijelili. Po-
gledah u sreskog naelnika i primijetih da se
ve policijski nakostrijeio.
Samo izvoli, prijatelju, rekoh mu ljuba-
zno, pa makar rekao ne znam kako teku kriti-
ku, koja e izazvati uruntiju. Bio sam uvjeren
da e on otkriti ta ta utljiva sredina misli.
Mi smo uli, gospodine, poe on, da vi
tamo nosite na glavi eir, a kako vidimo, meu
nas ste doli u fesu. Mislili ste, idete meu di-
vljake, pa se bojite da vas zbog eira ne na-
padnemo. Ne bojte se, gospodine! Ne bojte se,
nismo mi takvi. Nosite Vi na svojoj glavi i lo-
nac ako vam se to dopada, ali samo nemojte
da razbijete nae glave, ako vam eki dopa-
dne aka.
Rekao je to i opet utonuo u nepokretljiv mir.
Ja otro pogledah u sreskog naelnika, a on obo-
ri oi. Osjeti da je pogrijeio i da ja imam bo-
lji politiki instinkt. Stoga iskreno ispriam sve
kako je bilo i sa predsjednikom vlade i sa sre-
skim naelnikom. Onda im ispovijedim zato
sam obukao eir. Nastavim da im govorim o
Kemalu i njegovoj reformi i zavrim: Pa eto,
prijatelji, takav sam ja sebi cilj postavio i od
njega nikad neu skrenuti. A moj je cilj ukla-
njanje predrasuda koje stoje na putu naeg na-
pretka i nae sloge. Bistri ljudi brzo su me shva-
tili. Izbori su provedeni 5. maja i ja dobih po-
slaniki mandat graanikog sreza apsolutnom
veinom. U Sokolu ni jedan glas nije falio. Nji-
hovo povjerenje bilo mi je najmilije. Dakle, po-
novo sam uao u Narodnu skuptinu sa bo-
ljim nadama da u bar neto uiniti za ovaj
srez koji mi je darovao toliko povjerenja. Moj
govor u verifkacionoj debati naiao je na do-
bar prijem u Narodnoj skuptini. Vlada ga je
dala tampati i rasturila ga po zemlji kao pri-
log svom programu. Skuptina me je izabrala
GRAANIKI GLASNIK
90
PROLOST
91
u svoje asnitvo za prvog sekretara. Meutim,
svoj plan ne mogoh ostvariti. Po parlamentar-
nom ususu poslije izbora Vlada treba da po-
dnese ostavku i da novi Parlament bira svo-
ju vladu. Jei je, meutim, mislio, poto je na
izborima dobio dvije treine glasova (po Dont-
hu) da samo rekonstruie kabinet, da dr. Avdi
Hasanbegoviu dade resor zdravlja i socijalne
politike. Taj je ukaz knez Pavle i potpisao, ali,
poslije dva sata, po nagovoru Kneza, podnesu
ostavke u vladi dr. Milan Stojadinovi, Vrba-
ni i Koul, pa otvore krizu vlade. Namjesnik
podijeli mandat za sastav nove vlade dr. Mila-
nu Stojadinoviu, koji obrazuje svoju vladu 24.
juna poto nae oslon u dr. Antonu Korocu i
dr. Mehmedu Spahi.
10
Napomene
1
Adnan Jahi, Hikjmet, rije tradicionalne ule-
me u Bosni i Hercegovini. Tuzla 2004. 144 -
150
2
Esad Tihi, Omer Hamzi, Graanica i njena
okolina u NOB-u i revoluciji, Graanica 1988.,
86
3
Mustafa A. Mulali, Hronika Drugog svjetskog
rata iz aspekta mojih doivljaja i rasuivanja
(rukopis). Memoarska zbirka, Gazi Husrev-be-
gova biblioteka, Sarajevu, str. 133 i 134.
4
Mustafa A. Mulali, nav. djelo, str. 6
5
Mustafa Mulali je bio itavo vrijeme Dru-
gog svjetskog rata u etnikom tabu Drae
Mihajlovia. Jugoslovenskoj vojsci (etnici-
ma) on se pridruio u dogovoru s beograd-
skim muslimanima koji su smatrali da je po-
trebno imati jednog ovjeka uz Drau Mihaj-
lovia, za svaki sluaj, kakvo je esto geslo bo-
njake politike. Tako je u svojoj Hronici (me-
moarima) i objasnio svoje prisustvo u etnici-
ma. Bio je jedan od potpredsjednika kongre-
sa u selu Ba, preko kojeg je funkcionisala veza
Drae Mihajlovia s Bonjacima. Njegovo dje-
lovanje uglavnom se svodilo na pisanje pisa-
ma i usmene poruke uglednim Muslimanima
da preu preu na etniku strane i da rade na
uspostavljanju saveza muslimana i pravosla-
vnih. (air Filandra, Bonjaka politika u 20.
stoljeu, Sarajevo 1998. 191. Jedno pismo takve
sadrine, 3. 12. 1943. godine, uputio je i Mu-
hamedagi Hadiefendiu, komandantu DOM-
DO pukovnije u Tuzli, ne znajui da je Hadi-
efendi ve bio meu mrtvima. (Esad Tihi, Je-
dinice Domobranske dobrovoljake pukovnije
(DOMDO) na teritoriji Trebave, Ratia i Posa-
vine (1942. 1943.), Graaniki glasnik 2, Gra-
anica 1996. 56
6
O Muslimanskim etama pod zastavama Dra-
e Mihajloviaa vidi opirnije u knjizi: Mensur
Seferovi, Vojska za jedno ljeto, Bosanski kul-
turni centar Sarajevo, 1997., iji su recenzen-
ti bili recenzenti su bili prof. dr. Smail eki i
prof. dr. Jusuf iga. Njihova poruka povodom
ove knjige glasi: Moda ete biti zbunjeni, za-
brinuti pa ak i uplaeni, kao uvijek kada se
suoite s neim to je suprotno svakom pravi-
lu najprostije logike.
7
Ahmet Kasumovi, amil Huseinbai, Enci-
klopedijski rjenik odbrane Bosne i Hercego-
vine, Tuzla 1996., 196.
8
Mustafa A. Mulali, nav. djelo, str. 2 - 3
9
Takozvano ensko pitanje kao i pitanje musli-
manske nonje, koje se postavljalo kao fes ili
eir tridesetih godina prolog stoljea bilo je
predmet otrih polemika u bonjakoj javno-
sti. Kao ozbiljno drutveno pitanje zaokuplja-
lo je panju kako muslimanske uleme, tako i
svjetovne inteligencije i politiara. Uvoenje
eira jedni su doivljavali kao atak na islam i
islamsku vjeru, dok su drugi kao glavni razlog
za prihvatanje eira vidjeli u potrebi nacio-
nalnog jedinstva sa Srbila i Hrvatima. O tome
opirnije vidi u: Adnan Jahi, Hikjmet, rije
tradicionalne uleme u Bosni i Hercegovini.
Tuzla 2004. str. 20
10
Mustafa A. Mulali, nav. djelo, str. 62, 63, 64.
GRAANIKI GLASNIK
90
PROLOST
91
Senahid Hadi
ADMINISTRATIVNO
TERITORIJALNI OKVIR
GRAANIKOG SREZA
1945. GODINE
B
osna i Hercegovina je, a samim tim
i prostor dananje opine Graani-
ca, tokom 20. stoljea vie puta je mijenjala
svoj administrativno teritorijalni okvir. Od
okruga, kotara i kotarskih ispostava iz vreme-
na austougarske, zatim oblasti, srezova i opi-
na za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slo-
venaca, potom banovina, srezova i opina u
Kraljevini Jugoslaviji, pa upa, kotara i opi-
na u NDH, do dananjih entiteta, kantona i
opina. Ipak, najee i najznaajnije admini-
strativno-teritorijalne promjene desile su se u
periodu poslije 1945. godine. O tome, izme-
u ostalog, govori podatak da su u periodu
od 1945. do 1952. godine u Slubenom listu
Bosne i Hercegovine objavljena ak 42 zako-
na, odluke, uputstva, ukaza i ispravke, koje se
odnose na administrativno-teritorijalnu po-
djelu Bosne i Hercegovine.
Pitanjem defnisanja granica i odreiva-
nja samoga termina administrativnih jedini-
ca u Bosni i Hercegovini bavila se posebna
Komisija, formirana od strane ZAVNOBiH-
a, jo u toku trajanja Drugoga svjetskog rata.
Spomenimo samo odluku ZAVNOBiH-a u
Sanskom Mostu o ustrojstvu i radu narodno-
oslobodilakih odbora i narodnooslobodila-
kih skuptina u Federalnoj Bosni i Hercego-
vini. O svome radu Komisija je izvjetavala
Predsjednitvo ZAVNOBiH-a. Iz jednog ta-
kvog izvjetaja Predsjednitvu ZAVNOBiH-
a moe se zakljuiti da se spomenuta Ko-
misija rukovodila administrativnom podje-
lom iz vremena austrougarske uprave i po-
pisom stanovnitva iz 1931. godine. U svom
prijedlogu o podjeli Bosne i Hercegovine na
7 okruga, kao jedan od razloga za formiranje
Dobojskog okruga, Komisija je navela veliki
broj stanovnika u susjednim okruzima Banja
Luka i Tuzla, te saobraajnu i ekonomsku po-
vezanost srezova oko donjeg toka rijeke Bo-
sne. Po tom dokumentu, u sastav Dobojskog
okruga ulazi i srez Graanica sa povrinom
od 619 kvadratnih kilometara i 55.759 stano-
vnika. Broj stanovnika u odnosu na konfesio-
nalnu pripadnost je izgledao ovako:
- Muslimani 32.265,
- Pravoslavni 21.276,
- Katolici 2.186,
- Ostali 32
1
.
Uvaavajui prijedlog Komisije, kona-
nu odluku o administrativno-teritorijalnom
ustrojstvu Bosne i Hercegovine, nakon Dru-
goga svjetskog rata, donijelo je Predsjedni-
tvo Narodne skuptine Bosne i Hercegovine
u Sarajevu 16. augusta, 1945. godine. Rije je
o Zakonu o teritorijalnoj podjeli Federalne
Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i po-
druja mjesnih narodnih odbora, po kojem je
Bosna i Hercegovina podijeljena na 7 okruga,
77 srezova i 1280 podruja mjesnih narodnih
odbora
2
. Grad Sarajevo izdvojen je u posebno
podruje narodne vlasti i podijeljen na rejo-
ne. Osim toga, u samostalna podruja naro-
dne vlasti izdvojeni su i gradovi: Banja Luka,
Biha, Mostar, Travnik, Tuzla, Bijeljina, Brko
i Zenica. Po tom Zakonu u Bosni i Hercego-
vini uspostavljeni su slijedei okruzi: sarajev-
ski (Sarajevo), hercegovaki (Mostar), travni-
ki (Travnik), banjaluki (Banja Luka), biha-
ki (Biha), dobojski (Doboj), tuzlanski (Tu-
zla). Dobojski okrug se dijelio na 11 srezova
i to: dobojski (Doboj), bosanskobrodski (Bo-
sanski Brod), derventski (Derventa), modri-
ki (Modria), maglajski (Maglaj), tesliki
(Tesli), teanjski (Teanj), graaniki (Graa-
nica), odaki (Odak), epaki (epe), zavi-
doviki (Zavidovii).
Granica graanikog sreza poinjala je
od tromee k. o. evarlije, sreza Maglaj, Li-
GRAANIKI GLASNIK
92
PROLOST
93
pac sreza Doboj i Tekuica sreza Graanica.
Granica prema srezu Modria poinjala je od
tromee srezova Doboj, Modria i Graanica
i dalje povuena granicom k. o. Simii i Toli-
sa do tromee srezova Modria, Gradaac i
Graanica.
Granica prema srezu Maglaj poinja-
la je od tromee k. o. Vasiljevci, sreza Luka-
vac, Gornja Bukovica sreza Maglaj i Kakmu
sreza Graanica i povuena granicama k. o.
Gornja Bukovica, Rakovac, Paklenica Gornja,
Strijeevica i evarlije i zavravala se na tro-
mei srezova Maglaj, Doboj, Graanica.
Granica prema srezu Doboj povuena je
tromeom k. o. Palenica, Lukavica, Kloko-
tnica i Tekuica koje su pripadale srezu Gra-
anica, a zavravala se na tromei srezova
Graanica, Maglaj i Doboj, koju odreuje tro-
mea k. o. Tekuica sreza Graanica, evarlije
sreza Maglaj i Lipac sreza Doboj.
Granica prema Gradacu poinjala je od
tromee srezova Lukavac, Gradaac, Graa-
Autor karte: prof. Rusmir Djedovi
GRAANIKI GLASNIK
92
PROLOST
93
nica i nastavljala granicama k. o. Rapatni-
ca, Babunovii, Sladna, Doborovci, Dakule,
Soko, Skipovac, Palenica sve do tromee sre-
zova Graanica, Modria, Gradaac.
Granica prema Lukavcu povuena je gra-
nicama k. o. Kakmu, Petrovo Selo, Brani,
Porjeina, Luani, Orahovica Donja, Oraho-
vica Gornja, Moranjci Gornji, Faleii, Br-
njiani, Rapatnica i zavravala se na tromei
srezova Graanica, Gradaac, Lukavac, koju
odreuje tromea k. o. Rapatnica sreza Gra-
anica, Srebrenik sreza Gradaac i Uloa sre-
za Lukavac
3
.
Teritorija Graanikog sreza podijeljena
je na 16 mjesnih narodnih odbora i to: Bo-
ljani (Boljani, Tekuica), Brijesnica Velika
(Brijesnica Velika i Mala, Klokotnica), Dobo-
rovci (Doborovci, Dakule), Graanica, Luka-
vica, Maleii (Maleii, Babii), Gornji Mo-
ranjci (Gornji Moranjci, Falei, Brnjiani),
Orahovica Donja (Orahovica Donja, Lohinja
Donja), Orahovica Gornja (Orahovica Gor-
nja, Lohinja Gornja, ekanii), Petrovo Selo
(Petrovo Selo, Porjeina), Rapatnica (Rapa-
tnica, Babunovii), Skipovac (Skipovac, Pale-
nica), Sladna (Sladna, Vranovii), Sokovac
(Sokovac, Karanovac, Kakmu), Soko (Soko,
Piskavica, kahovica) i Stjepan Polje.
Naprijed navedeno administrativno te-
ritorijalno ustrojstvo Graanice zadralo se
do 1947. godine, kada je Prezidijum Narodne
skuptine Bosne i Hercegovine donio Zakon
o podjeli Bosne i Hercegovine na 4 okruga:
banjaluki, mostarski, sarajevski i tuzlanski.
Tom su podjelom ukinuti bihaki, dobojski i
travniki okrug, a teritorija Graanikog sre-
za ula u sastav Tuzlanskog okruga
4
.
Napomene:
1
Hamdija emerli (izbor dokumenata), Sub-
hija Pribulja (obrada dokumenata), Zemalj-
sko antifaistiko vijee narodnog osloboe-
nja Bosne i Hercegovine, Dokument broj 9, Iz-
vjetaj Komisije za teritorijalnu podjelu Bosne
i Hercegovine od 6. januara 1945. godine pre-
raen prema primjedbama Predsjednitva ZA-
VNOBiH a, Dokumenti 1945, Knjiga II, Sa-
rajevo 1968, 27 37.
2
Sl. list Federalne Bosne i Hercegovine, Broj 11,
godina I, 18. augusta 1945, 4. Podaci o broju
mjesnih narodnih odbora se razlikuju u Za-
konu o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne
i Hercegovine od podataka iznesenih u nekoj
drugoj literaturi. Tako je u pomenutom Zako-
nu na etvrtoj stranici navedeno 1280 mjesnih
podruja, dok u Istoriji Saveza komunista Bo-
sne i Hercegovine, Knjiga 2, Sarajevo 1991, na
stranici 25 stoji 1293 mjesna narodna odbora.
3
Zbirka zakona i uredaba. Zakon o teritorijal-
noj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na
okruge, srezove i podruja mjesnih narodnih
odbora. Uredba o odreivanju podruja na-
rodnih odbora i ustanovljenju sjedita mjesnih
narodnih odbora, Sarajevo 1945.
4
Sl. list NR Bosne i Hercegovine, Broj 2, godina
III, 9. januara 1947, 21 22.
GRAANIKI GLASNIK
94
PROLOST
95
R
i
j
e

Mevludin Spahi
TRI PRIE
LITICA
O
dmicala je druga polovina sahata
otkada se, pripijen uz stijenu, u oaj-
nikom strahu, drao objema akama za hra-
pave kamene izboine okomite litice, uz koju
se namjeravao uspeti. Dan je zamicao poslje-
dnjim titrajima svjetlosti na zapadnim vijen-
cima planine, iza kojih su se plavile daljine i
zujao ivot, iji su zvuci dopirali do njega kao
neto to izmie i ini ga oajnim, usamlje-
nim i izdanim.
Udaljena slika ivota, kao blijesak dalekog
svjetionika, postepeno je bljedila i nestajala
sve vie u tamnoj sjeni sumraka koji je puzao,
pokrivajui vidljivo okruenje. Gledao je de-
snim okom, glave okrenute udesno, dok mu
je lijevo buljilo u sivilo kamena.
Smisao, odnosno besmisao zateenog sta-
nja ve odavno je ustuknuo pred nakostrije-
enom panikom koja je odmicanjem vreme-
na osvajala svijest, dok je nemo u rukama
i tupi bol u izmorenim i istegnutim miii-
ma, nadolazila kao bujica, koja svojim zaglu-
ujuim umom najavljuje razornu huku to
e sve potopiti. Logina i racionalna razmi-
ljanja sve su vie zaklanjale haotine pomisli.
Mogua ishitrena rjeenja nametao je poloaj
njegovog tijela, koje je bilo nemono kao pti-
je strailo.
Ve zamoreno tijelo i ukoene prste ruku
pomagao je oslanjanjem vrhova planinarskih
cipela na neznatna udubljenja. U trenutku
kada se odvalio dio stijene kojom se uspinjao
i koja se survala u ambis ispod njega, uz lo-
mljavu i um koji se uveao niz klanac kao da
je tog trenutka prohujala grupa ljutih demo-
na, on se tek u posljednjem momentu, refe-
MEVLUDIN SPAHI:
TRI PRIE
ATIF KUJUNDI:
U CJELINI I POJEDINOSTIMA DUNICI SMO
PREMA SVOME GRADU, O SLIKAMA MEHMEDA
ALIA GLJIVE
NOVE KNJIGE
GRAANIKI GLASNIK
94
PROLOST
95
ksom iskusnog penjaa, uspio zakaiti i prili-
jepiti na otru kosinu kamena.
Grozniavo je pokuavao odrediti razda-
ljinu sigurnijih ispupenja i oslonaca koji bi
mu pomogli da nastavi uspon ka vrhu i spa-
senju. Pogledom nije mogao uoiti to bi mu
moglo pomoi da makne makar i korak na-
prijed, a obrueni dio stijene onemoguavao
mu je povratak. Vie puta pogledom je pre-
traio i najmanju mogunost napredovanja i
uzvlaenja tijela, ali, kako je pouzdano otkrio
samo glatku povrinu okomitog kamena, mo-
gao je samo oajniki ponavljati osmatranje.
Krajikom oka, koliko mu je dozvoljavao po-
loaj tijela, zapazio je nekoliko metara ispod
koraka usku pukotinu, iz koje je strio upe-
rak sasuene glatke trave. Moda bi se u udu-
bljenje mogli zavui prsti ukoliko bi se skli-
znuo tijelom, a hrapavost odjee to sputanje
usporila! Tako bi se uspio zadrati i moda
pronai neku spasonosnu mogunost izlaska
iz tog poloaja.
Pogledom je grozniavo traio neto za
to bi se mogao zakaiti. Ali nije vidio niega
ohrabrujueg za tu zamisao. Znao je, i sama
teina tijela ubrzala bi klizanje, pretvorila ga
u pad, i, zasigurno, ne bi uspio. Veliki razmak
izmeu njega i pukotine koju je ugledao sma-
njivao je izglede za spas. Izmorenim i odrve-
njelim prstima zasigurno ne bi se uspio za-
kaiti za pukotinu i zadrati teinu tijela koje
pada. Da bi pronaao laku stazu, prisjeti se
da je prilikom uspinjanja iao lijevo i desno
od sadanjeg svog poloaja. To ga jo vie
obeshrabri. Zato konano odustade od te na-
mjere. Godine iskustva u alpinistikom pe-
njanju, dok je iz podnoja vrio procjenu te-
ine staze, ulijevale su mu sigurnost i obea-
vale da e se uspeti bez klinova i konopca. Ali
sada, u ovom nepredvienom poloaju, pora-
avajue se brisala svaka njegova zamisao.
Jedna zakanjela crna ptica, kao simbol i
nagovjetaj smrti, prolepra blizu njega i gra-
ktanjem, kao surovim podsmijehom, podsje-
ti ga na taj njegov bezizlazan poloaj i ne-
mo. Doe mu pomisao da je glasno prokune
i osjeti duboku zavist prema njoj. Gledao je
kako jedan ivot lepravo odmie, dok je nje-
gov bio prikovan uz stijenu rukom sudbine
kao galijot za vesla.
Sada su mu i beznaajni detalji padali u
oi kao jako bitni. Zapazi dva mrava kako tr-
karaju lijevo i desno, kao da se razdragano
igraju. Potom nestadoe u jednoj uskoj puko-
tini. Proprati pogledom i mrkog pauka, koji
se na svom bjeliastom tankom uetu hitro
sputao nanie i nestao negdje ispod. Svi su
nekuda odlazili, samo je on bio zaustavljen u
pokretu. Prisilno. Pomisli kako ova litica ima
simboliku ivotnog puta. ovjek se uspinje
kroz ivot i onda stane. Odatle naglo pada. I
prvi korak u ivotu je prvi korak, ne naprijed,
nego nazad. Prvi korak je, ustvari, prvi korak
povratku. ovjek nikamo ne ide. On se samo
vraa. I on je krenuo sa tla. I tamo e se pou-
zdano vratiti. Iz zemlje je postao, Bojom vo-
ljom, i prirodno je i odreenjem dato da se
vrati svojoj prvobitnoj tvari.
Postoje mnogi putovi povratku. Njegov
e biti letom. Toliko je tragao za novim, tra-
ei nedoivljeno. Sada je imao jedno od toga.
Kao i za sve novo, dovoljno nepripremljen.
elio je dotai vrhunce. Osvojeni vrhunci su
samo izazov za nove uspone. A onda, ruka
sudbine vrati te na mjesto koje nam svima
pripada. Vrati te na poetak. I shvati da si se
samo uzaludno otimao zakonima zemlje. On
je svoj poetak voljom izabrao. Strese se od te
pomisli i vjetria koji mu je hladnoom su-
io oznojeno elo.
Uzaludno osvrtanje po glatkoj stijeni nu-
dilo je samo beznadnost i preostalu snagu u
tijelu inilo jo slabijom. Negdje duboko dole
jo se raspoznavao tok dubljeg potoka. Srce
mu zaigra radou i blijedom nadom. U mi-
slima je brzo mjerio razdaljinu od ivice stije-
ne u podnoju do obale potoka. Znao je da je,
makar i neznatno sa visine na kojoj se nalazio,
ta razdaljina koja je izgledala od metar dva,
dole na tlu mnogo vea. Ali, i to mu je davalo
neku ansu da uspije. Oajniki poe razmi-
ljati o toj jedinoj mogunosti da se spasi.
GRAANIKI GLASNIK
96
PROLOST
97
Jo je nekoliko puta premjerio pogledom
i detaljno pretraio sve oko sebe, i najmanju
mogunost pomicanja tijela u sigurniji dio i
nastavljanja uspona ili sputanja po stijeni.
Ocijenio je da nita vidljivo ne obeava spas.
Ponovo se okrenu jedinom moguem izlazu i
sudbonosnoj odluci. Na toj vratolomnoj vi-
sini potok se uo kao vika iz dubine i sve se
manje i nejasnije raspoznavao, stapajui se sa
mrljom mraka koja se irila ispod njega.
Udahnu duboko. Nape preostalom sna-
gom u tijelu svaki mii i tetivu. Pogled
usmjeri u zamiljenu taku ispod sebe i odba-
ci se u tamni ambis sa samo jednom milju!:
Samo da pogodim u vodu, samo da po
Dole ga je ekao urlajui um izlomljene
vode, koji mu se munjevito pribliavao zagu-
ujui sve drugo

SPAVAJUA SMRT
I
Blijedo svitanje na crti izmeu zemlje i
neba. Postepeno su zamirali krici i lajavi gla-
sovi koje je raznosio noni vjetar. Mrano lu-
dilo stiavalo se, ubijeno tiinom jutra. Unao-
kolo se irio smrad truhljenja. Izvukao se kao
ranjena zvijer iz zamrlog naselja, vukui se
umorno kroz visoku paprat sa koje se oka-
pavala rosa i kvasila mu polugolo tijelo. Sva-
ka tetiva i mii bili su napeti i spremni uz-
vratiti opasnosti koja je bila pritajena u gu-
stom rastinju. Jo uvijek je dolijetalo uareno
kamenje iz neba i treskalo buktinjama, dime-
i i prei gusti okolia. Otri vonj paljevine
neprestano se irio i smetao disanju. Penjao
se blagom kosinom crvenosmeem kame-
nju, koje se dizalo visoko prema tmurnim vi-
sinama i zaklanjalo vidik i prostranstvo u ko-
jem su ivjele i lovile drugaije zvijeri, koje je
on jednom zapazio kada se ispuzao na vrh i
otkada je u sebi nosio neprestani strah od nji-
hovog mogueg dolaska. Dole ispod, kada se
osvrnuo, zapazio je mrtvu i gluhu sliku nase-
lja u koje se pusto uetala i usmrtila sve ivo
u plemenu. Ljudi su umirali brzo, za nekoliko
svitanja. Podmukla, nevidljiva neman je zati-
rala i guila tijela koja su malaksavala i pada-
la, umirui, sa suenim i bjeliastim pospa-
nim pogledima.
U noi koja je nestajala i posljednji va-
pijui glas je zamro. On se nadom, kao jedi-
ni preivjeli, spaavao bijegom prema otvo-
rima u peinama, bjeei ispred nevidljive i
neobjanjive bolesti. Na ulazu u jednu ka-
menu pukotinu, riknuo je plemenskim urli-
kom kojim su kidisali na zvijeri ili ljude sline
sebi, gonei ih u oporu iz njihovih prosto-
ra, u kojima su lovili i sabirali plodove zemlje.
Time ih je elio istjerati, ako neka od zvije-
ri ima u peini, na istinu na kojoj je mogao
voditi borbu. Izbjei skuenost ili zamku. Ur-
lik ispuni upljinu peine i zamrije u njenim
dubinama. Polahko krenu niz otro kamenje
u grotlo, u mrak, bjeei od svjetlosti i bole-
sti, nadajui se, kada se vrati, da e ona ve
otii drugim prostorima i drugim svitanji-
ma. Pomagao se kopljem, kojeg je zabadao i
oslanjao se na njega, birajui meka i ravnija
mjesta na neravnom tlu. Povlaio se u dubi-
nu, u mrak, instinktom, u sigurnost, a u plu-
ima mu je ponestajalo daha. Osjeao je dr-
htanje u rukama i nogama. Oni kapci kao da
oteae. Spavalo mu se. Drhtavo i slabano se
nasloni na jednu kosu izboinu na stijeni sa
koje skliznu na vlano ljepljivo tlo i zaspa bo-
lesnim snom.
II
Sjedili su oko vatre koja je drhtala plame-
nom i poigravala se tamnim sjenama. Dan je
zamakao za udaljene vijence planine. Ie-
zla je arena slika doline, koju je polovila ri-
jeka svojim treperavim odbljeskom. Ve trei
dan ekipa koju je imenovao Zemaljski muzej,
a sainjavala su je tri lana i dva pomona ra-
dnika, vrila je ispitivanje i otkopavanje unu-
tranjosti jedne, tek otkrivene, peine u ko-
joj su se nalazili ostaci prahistorijskih trago-
va ivota.
GRAANIKI GLASNIK
96
PROLOST
97
Voa ekipe bio je Emir, ezdesetpetogo-
dinjak Emir, geolog, dobar poznavalac se-
dimentologije, paleontologije i petrografje,
koji je doktorirao na kvartnoj eri tektoni-
ke, na temu o orogenezi i epirogenezi tla. Na
Internacionalnom geolokim kongresu u Pa-
rizu, godinu dana poslije doktorata, imao je
zapaeno predavanje iz te tematike, u kojem
je iznio svoja nauna saznanja i stavove. Nije
se nikada enio jer za to nije imao vreme-
na. Cijeli svoj ivot posvetio je nauci. Drugi
lan, mlai tri godine, Seid, zoolog, bio je ta-
koe odan nauci o bilju i ivotinjskom svije-
tu, te traganju za novim vrstama koje je pro-
uavao. Oenjen pravnicom. Nije imao djece
u braku. Trei od njih, bio je Momo, ezde-
setsedmogodinjak, arheolog. Vie vremena i
svog naunog i radnog angamana proveo je
vani, u inozemstvu, sa meunarodnim ekipa-
ma, kao lan na iskopavanjima nestalih civili-
zacija u Peruu, Brazilu, Bliskom Istoku i Sje-
vernoj Africi. Eksponati koje su pronali ti-
movi u kojima je sudjelovao krase svojim bo-
gatstvom i rijetkou svjetske poznate muzeje.
ena mu je umrla mlada, od neutvrene bo-
lesti, nije se nanovo enio. Ostatak ekipe inila
su dva mladia koji su bili tu samo da pomo-
gnu u otklanjanju fzikih prepreka kao i pa-
ljivom prenoenju eventualno naenih pre-
dmeta i njihovom slaganju u oekivani oblik
i sadraj, a po uputama naunika koji su sai-
njavali prvi dio ekipe.
Rezime njihovog trodnevnog rada i pro-
nalaska, smirenim glasom predavaa, ali sa
uzbuenjem u oima i gestama koje je ispolja-
vao izloio je Emir. Prethodno je ostavio pla-
stino lone iz kojeg je pio topli aj od mje-
avine ljekovitih trava nakon veere, koju su
pripremili mladii, pokazujui prstom na ske-
let, sloen u drveni sanduk sa podlogom od
piljotine, kojeg je imao namjeru zatvoriti.
Dakle, gospodo, znate za izreku da je ge-
ologija etnja po groblju zemlje. I ovaj ske-
let, kojeg smo otkopali iz tog groblja potie
iz kvartne ere u kojoj su, suvino je da napo-
minjem, dominirala dva vana dogaaja u ra-
zmaku od dva miliona godina, to je u odno-
su na ukupnu starost zemlje vrlo kratak pe-
riod, a to je: galicijalna katastrofa i evoluci-
ja ljudskog roda. Bila je bogata tektonskim i
vulkanskim pojavama. Ta pomjerana i nabi-
ranja tla galicijskih pojava seu do te mjere,
da je kamen Boa, kako je nazvan taj blok
granita, bio transportovan gleerskom rije-
kom stotinu i dvadeset kilometara, a bio je te-
ak tri i pol hiljade tona. U poetku, u vrijeme
paleogena, klima je bila vrlo topla, a onda je
temperatura poela da opada. To zahlaenje
bilo je posebno izraeno za vrijeme miocena i
pliocena, da bi ta klimatska katastrofa ovlada-
la i okovala ledom Evropu. Zato se ovo de-
silo ne znamo ni dan danas. O tome ima vie
miljenja u naunim krugovima. ta je ovdje
bitno? Bitno je to, gospodo, to mi prvi puta
otkrivamo da je i na naem tlu ivio prahi-
storijski ovjek paleantropus, odnosno
Homo sapiens. Nakon dananjeg premjera-
vanja i sumiranja svih podastrtih dokaza koji
su pred vama, sa sigurnou mogu ustvrditi,
ovaj dobro ouvani skelet odrao se zahvalju-
jui hermetiki zatvorenoj peini. Tektonska
nabiranja zemlje nekada davno na neki nain
su konzervirala ovaj prostor koji smo otkri-
li i otkopali. Dimenzije skeleta su oko stoti-
nu osamdeset centimetara, uz karakteristiku
da je tjeme lubanje, kao to vidite, izdignuto,
a zapremina mu je hiljadu i pet stotina centi-
metara kubnih, uz to, obrvni luci nisu izrae-
ni kao kod druge vrste Sinathropusa peki-
nensis, dakle, lice mu je dosta nisko, a brada
gruba i izraena i pripada grimaldskom tipu,
odnosno mediteranskim ljudima sen su
lato u nekom irem smislu, to ujedno po-
tvruje tezu da je postojalo Panonsko more i
mogunost, odnosno dokaz pojave ovih bia
na naem tlu. Ukratko, ovo nae otkrie dii
e ugled u svijetu naem Zemaljskom muze-
ju, a i nama samim, kada ovo to smo prona-
li prenesemo u vitrine naeg prostora i upo-
znamo javnost. Napominjem da smo ima-
li sree da ljudska gruba noga civiliziranog
ovjeka nije zakoraila prije nas u prostor i
GRAANIKI GLASNIK
98
PROLOST
99
raznijela, odnosno zgazila ove vrijedne osta-
tke, blago i svjedoenje naeg naslijea iz da-
leke prolosti. U to ime estitam svima vama
koji ste sudjelovali i pomagali u ovome na-
em vanom historijskom poduhvatu i to bi
bila sutina naeg izvjetaja kojeg imam na-
mjeru dopuniti sa miljenjem potovanog ar-
heologa Mome. Oekujem da i on neto kae,
pa preputam rije njemu, zavri svoje kra-
e izlaganje, vrativi pogled, kojim se na tre-
nutak bio zadrao na mladiima prema vatri
koja je plamsala izmeu atora razapetih po-
dno stjenovitog masiva planine.
Momo malo kaljucnu, opkrui pogle-
dom ostale lanove i oekujui njihovu pa-
nju, otpoe: Ako se vratimo analizi ovoga
skeleta i mjestu gdje je pronaen, nameu se
neki zakljuci, od kojih u spomenuti sljede-
e: prije svega, radi se o odraslom ovjeku u
ranijem dobu formiranja sposobnosti da se
bori za opstanak, o emu govori obraeni
otri kamen koji ima grubi oblik vrha strije-
le i koji je vjerovatno bio privren na neku
motku u vidu koplja. Uzmemo li u obzir
njegovu veliinu i veu teinu, konstatovat
emo da nije mogao biti izbacivan iz luka.
Drugo, ovjek je zateen sam u peini,
bez tragova o tome da je tu jo neko bora-
vio od opora, odnosno kasnije organizova-
nijeg oblika ljudske zajednice, plemena. Ni-
kakvi tragovi, koje smo pomno pregleda-
li ja i vi, uvaene kolege, ne upuuju na to
da je loena vatra. Nisu pronaeni ni osta-
ci drugih kostiju ivotinja ili ljudi, pa najvje-
rovatnije peina nije sluila za trajnije sklo-
nite, odnosno neki oblik dueg ivota ljudi
u njoj. Postavlja se pitanje, odakle onda o-
vjek sam kada je u to vrijeme za njega bila si-
gurnost samo u zajednici jer tada sami lju-
di nisu mogli opstati? Moda se sluajno za-
tekao u peini tragajui za hranom, moda
je bio zarobljen ili izgubljen u tami ove pi-
lje, odnosno, moda je pao u njenu dubinu
i iz nje nije mogao vie izai. Nema tragova
da je ubijen od nekog ili neeg drugog, jer,
kao to vidite, niti jedna kost mu nije polo-
mljena, to bi upuivalo na borbu, odnosno
stradanje nasilnim putem. Moda se dobro-
voljno udaljio ili je bjeao zbog nekog suko-
ba u plemenu? Moda je ovdje otjeran zbog
neposlunosti ili povrede pravila i ponaa-
nja u plemenu? Moda je bio bolestan i tu
se sklonio, jer nije mogao vie da lovi, a bje-
ao je da ne bude ulovljen? Moda, moda
?? Malo toga moemo jo pomenuti u naem
izvjetaju, a opet, gledajui objektivno, ima-
mo toga i previe. Pojednostavljeno reeno:
imamo kostur ovjeka kojeg emo svrstati u
teoretska objanjenja, formirana i prihvae-
na do sada od bezbroj naunih stavova i te-
GRAANIKI GLASNIK
98
PROLOST
99
oretskih miljenja, kroz dui vremenski peri-
od skupljenih na jedno mjesto kao historij-
sku naunu pretpostavku razvoja nae plane-
te i ivota na njoj. Jednim dijelom i mi emo
se pribliiti uoblienoj omaglici koja danas-
sutra, novim naunim dostignuima i prona-
laenjima, moe biti razmaknuta i dati nove,
jasnije oblike nauci koja tretira ovu proble-
matiku. Osim opisa lokacije i detaljnog opi-
sa tragova, u naem radnom izvjetaju, kojeg
u sutra ujutro prispojiti ostalom, ne bih ni-
ta vie dodao.
Nakon ovoga, svi su jo dugo iznosili svoja
gledita, primjedbe i miljenja. Mjesec koji je
isplovio na iskriavo nebo, okovano zvijezda-
ma nagovijestio je lijep dolazei dan.
Ostao je da svijetli nad tiinom koja je bila
remeena samo umom vjetra u visokim kro-
njama borova. Emir se pridie i krenu na po-
inak. Prvi koraci mu bijahu teki i umorni,
kao da je se pridizao nakon teke bolesti, a bo-
lest se tek useljavala u njegovo tijelo. Ponesta-
jalo mu je daha dok je ulazio u ator na poi-
nak. Osjeao je drhtanje u rukama i nogama.
Oni kapci kao da oteae. Spavalo mu
se. Osjeajui neku udnu slabost i drhtavicu,
nasloni se na ivicu kreveta u atoru, sa kojeg
skliznu na tlo i usni bolesnim snom.

PEINA
Kroz magliasto svitanje dana i topljenje
mraka blijedom svjetlou po duvarovima
sobe, Numan razazna prozirno uoblienu si-
luetu bia u ozraju aure zelenkaste sjene koje
je stajalo u kutu prostorije i mehko-dopadlji-
vim glasom proapta rijei koje poplavie po-
spani razum i doprijee do upita: da li je o-
vjek koji sanja ili polubudan slua izgovore-
no iz prostora u kojem za trenutak ne bi ni-
ta? Ta tanka nit, koja ga dijeli od potpunog
svjesnog i pospano nesvjesnog, istopi se kao
nit pauine otpuhana vjetrom. Prstima ruku
protrlja oi i provjeri. Spusti pogled i zapa-
zi da sjedi u postelji neraspremljen. Uvjeri se
da je budan. Saeka jo par trenutaka i polah-
ko se pridie na noge koje su trnule i drhtale.
No je skoro probdio uz fau mehke rakije,
koju je pred svanue iskapio. Pokua, onako
stojei, srediti svoje misli. U uima, kao odjek
udaljene vike, odzvanjao mu je glas od malo-
prije: O, Boji robe, ti to luta, pohodi pei-
nu i u njoj posti dane od dume do naredne
dume. Spasi tijelo i duu i upoznaj kunju.
Vrati se na stazu sa koje si skrenuo!
Alkoholissimus - Delirium tremens, sje-
ti se dijagnoze drugih, koju je u trijeznim tre-
nucima itao, iekujui da je jednog dana i
njemu kao neprolaznu tetovau zalijepe na
elo. Moda je ba to. Duboko si potonuo,
Numane, duboko - proapta nijemim gla-
som u sebi. Doao si do zida. Neprjelaznog.
Udari se u elo otvorenom akom i upita ra-
zum ta je sve mogao, a to nije uradio. i-
vot je namotan na klupko. Jo je malo ostalo
ivotnog ueta. Da li ga brzo izmotati? ime
opravdati prolazak kroz prostor i vrijeme? Za
porodicu bar neto znaajno uraditi? Porodi-
ca je rasturena. Za sebe? Kasno za poetak. Za
Stvoritelja? Za njegovu milost nikada nije ka-
sno. Zasluiti molitvom oprost i svijet na ahi-
retu. To jedino ima smisao u njegovom rasto-
enom razumu, grjenim uspomenama i iscr-
pljenom tijelu koje su iscijedile umorne noi.
Moda je i ovo od maloas posljednja poruka
za njegovo iskupljenje. Nada i put za spas nje-
gove due, kada je ve tijelo propalo.
Vrati ratrkana sjeanja u doba djetinjstva
i mladosti, kada je redovno klanjao namaze i
iao u dumu, meu ljude. Kasnije je vie bo-
ravio meu neljudima. Razoaranou i sla-
bou duha odmetnuo se sa Iblisom u inje-
nje grijeha i posrnue. Istina, tome je doprini-
jela i ena, koju je volio i sa kojom se rastavio.
I djecu je odvela sa sobom negdje u svijet. Za-
uvijek pokidala veze. Vratiti se sebi i jedinom
iskrenom prijatelju koji e pomoi da se te-
gobe ublae. Vratiti se Bojoj stazi, koja nudi
oprost. To je put koji mu je ve utrt stopama
i djelima njegove potovane porodice iz koje
GRAANIKI GLASNIK
100
PROLOST
101
je potekao. Roditelji su mu ivjeli i umrli kao
vjernici, vrijedni potovanja. Oduiti se nji-
ma, jer je on njihov plod.
Prie ogledalu, zamagljenom od nalije-
pljenog dima i praine, koje je visjelo na zidu
bez svrhe, jer se ve dugo nije ogledao u nje-
mu, plaei se da ne prepozna svoj moral-
ni i fziki pad. Pree dlanom i zagleda se u
odraz lica koje je pokazivalo izgled za alje-
nje. Tvrdo, povredljivo, bolnog gra i ispije-
no. To je bio on, sve to ne vrijedi. Na njego-
vom licu je i njegova nutrina. Bespomonost.
Usamljenost.
Dohvati britvicu i uoblii bradu to mu
malo vrati dostojansveniji izgled. Opra lice i
zaelja kosu. Ukljui troni bojler, a u meu-
vremenu spremi sebi kahvu u rijetko upotre-
bljavanom posuu jer je kahvu kojom je ra-
zbijao mahmurluk, najee pio u ariji.
Ovoga puta pijui kahvu, razgleda i omi-
risa unutranjost sobe, iz koje je svuda izviri-
vala bijeda i smrad, truhle starine, neisto-
a i otpaci prolosti. Osjeao je smrad brlo-
ga. Uzdahnu duboko, a u oima mu suza za-
muti vid. Kasnije se okupa i uze abdest. Dok
se uspravljao i nijetio sabah namaz, osjeti
kako mu tijelom struji neka nadmo i olaka-
nje. Disanje mu je poprimalo normalni ritam.
Imao je osjeaj da se vraa zdravlju poslije te-
ke bolesti. Zaudo, uenje i pravila namaza
znao je kao da nikada nije ni prestajao kla-
njati, mada su protekle godine otkada je za-
dnji puta bio na seddi. Podie glavu prema
Bogu i zanijeti.
Tuzlak Jasmin Begovi, jedan od bezbroj-
nih italaca Jutarnjih novina, ispijao je ju-
tarnju kahvu u kafeu Korzo i ekao poslo-
vnog prijatelja, sa kojim je trebalo da potpie
ugovor o zajednikom ulaganju u lanac trgo-
vina mesom, itajui reportani zapis novina-
ra Mevludina Spahia pod naslovom Duho-
vni putnik iz Djevojake peine:
Sredinom mjeseca oktobra, obilazei i-
rine i duine i tragajui za prirodnim ljepo-
tama ovoga dunjaluka, planinari M.S. (autor
teksta ) i njegova ena Rahima, skupa sa bra-
nim parom Midhatom i Ajiom Kori, pri-
likom istraivanja i upoznavanja sa piljama
na podruju planine Konjuh, mada su mogli
oekivati susret sa divljim zvijerima, medvje-
dom, vukom ili lisicom, bili su vie nego izne-
naeni kada su u Djevojakoj peini naili na
vrlo zanimljivog duhovnog putnika, bolje
rei isposnika, predanog salika (mistinog
hodoasnika stazama sufjske gnoze), koji je
u svojoj duhovnoj i fzikoj osami, daleko od
ljudi, provodio heu posta u mubarek mjese-
cu abanu koji je prethodio ramazanu. Postio
je, iarei se samo vodom i hurmama.
Naime, nepoznati dobri ovjek, u razgo-
voru sa ovom malobrojnom ekspedicijom,
upriliio je vrlo nadahnut flozofskoreligij-
ski razgovor, iz kojeg smo ponijeli njegove
napomene: da svi mi sjedimo na optueni-
koj klupi grjenih, da cijeli svijet samo prola-
zi kroz grijeh, da je ovozemaljski svijet samo
svijet sjena onozemaljskog, da ljudi samo sa-
njaju, a bude se kada umru i da se mogu lije-
iti samo namazom. Da bi postigao unutar-
nju realnost, jer ga je duhovni sunovrat lju-
di uljao kao muica u oku, putevi srca su
ga doveli u ovu peinu, a inae je od Brkog,
da se u njenoj tmini pripremi za prosvjetlje-
nje, svojim (unutarnjim okom) teozofjskim
misticizmom i peinskom tamom, koja ima
simboliku granice izmeu doticanja vanj-
skog i unutarnjeg, vjenog i prolaznog. Du-
hovni putnik se nada da e se ovdje otvoriti
unutarnji putevi i staze blie srcu i istinitije, a
srce je najvea pregrada izmeu dobra i zla, i
pribliiti se molitvom srca i uma Milostivom,
odnosno ittihadu (sjedinjenju s Boanskim).
Znaaj peine je u istini da je Poslanik Muha-
med a.s. dobio Rije u peinskoj tami. Tama
je svjedok svjetla.
Nakon njegovih uputa kroz vjeru i
Kuran, oprostili smo se od pobonog o-
vjeka, koji u ibadetu i postu doekuje mje-
sec ramazan, nosei saznanje da smo samo
puki djelii od gromade zajednike imenice
ovjek, Boijeg namjesnika na zemlji, koji je
upravo ostao iza nas.
GRAANIKI GLASNIK
100
PROLOST
101
Atif Kujundi
U CJELINI I
POJEDINOSTIMA DUNICI
SMO PREMA SVOME
GRADU, O SLIKAMA
MEHMEDA ALIA GLJIVE
(Budui da slike graanikog slikara
Mehmeda Alia likovno obogauju ovaj broj
naeg asopisa, odluili smo da progovor
povodom otvaranja njegove izlobe, 4. 8.
2004. godine u BKC u Graanici, objavimo u
cjelini. )
D
obro znamo kako i koliko smo odu-
vijek i zauvijek ovdje, ali smo se pri-
je agresijom nam nametnutog rata gubili u
opoj slici i davali joj se, kako se ispostavilo:
bez potrebe. Kada smo vidjeli kako nas ta ne-
sebinost prodire, potraili smo se i prona-
li tu, na licu mjesta, gdje i jesmo jedino mo-
gui i stvarni. ini se, tada smo i prvi put ui-
stinu pojmili, kako su nas uvijek prepoznava-
li po Sahat-kuli, Bijeloj Ahmed-painoj i a-
renoj damiji, Osman-kapetanovoj medresi
i Opinskoj kui, kao ljude iz arije od po-
sla, kao Graanlije. ak, nismo ni primjei-
vali, kako im ni na pamet ne pada da nas u
Sarajevu prihvate kao Sarajlije, mada ne zna-
mo odakle i kada su u Sarajevo doli. Kao ni
u druge gradove. A Boga mi, ponekad ni mi
nismo htjeli biti, tamo neki, jer Graanli-
je i jesmo!
Naime, od nekog doba, prisjetili smo se i
mi mnogih stvari. Jer, ljudi imaju pravo. Tako
kako kau i treba biti. Ali, moemo i mi rei,
jer i mi znamo svoje. Zato ovako govorimo?
Postoje knjige roenih, vjenanih, umrlih,
spiskovi ljudi po raznim osnovama, sidil gra-
anikog kadije, kartoteke, datoteke, austrou-
garski katastar, deeri, gruntovnica, kolske
evidencije itd., i sve to u ivotu samo su fra-
gmenti. Tek umjetnost moe o svemu univer-
zalno progovoriti. I treba. Jer, u viziji umje-
tnosti jedinstvo svijeta je prva stavka.
Opisujui sopstvene ivote u svim pojedi-
nostima, duni smo opisati, nacrtati, opjevati,
naslikati ovaj Grad i njegovo okruenje, koje
nas tako bitno ini i koji su takvi, jer smo kao
ljudi i mi tu, pa nas u tom uzrono-poslje-
dinom odnosu vide i prepoznaju. Ako o-
vjek i jeste Boji stvor, on mora znati kako je
ovjeanstvo arhipelag, podvodno spojen sa
cjelinom koja pulsira ivotom u Jednoi Nje-
govoga Postojanja.
I, ne trebamo zaboraviti ono to je pi-
sao John Donne a Ernest Hemingvay uzeo
kao proslov svoga sjajnog romana ZA KIM
ZVONO ZVONI:
Nijedan ovjek nije Ostrvo, sam po sebi
cjelina; svaki je ovjek dio Kontinenta, dio
Zemlje; ako grudvu Zemlje odnese More, Eu-
rope je manje, kao kad odnese neki Rt, kao da
je odnijelo Posjed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt
ma kojeg ovjeka smanjuje mene, jer sam
obuhvaen ovjeanstvom. I stoga, nikad ne
pitaj za kim zvono zvoni ili, ako emo bolje
razumjeti: kome salavati ue, zvono zvoni za
tobom, a salavati su nae dove Svevinjem da
tvojoj dui otvori put do Denneta.
* * *
Pada nam to naum, povodom susretanja
sa Mehmedom Aliem i njegovim slikama,
povodom ove izlobe koju smo doli otvo-
riti i pogledati.
Mehmed Ali slika od djetinjstva, a sada
je na kraju ezdesetih. Povod za slikanje nala-
zi u svome unutarnjem osjeanju ljepote koje
rado nazivamo estetskom utopijom. Kon-
kretni pokretai i motivi su iz neposrednog
okruenja, grada i okoline, a kad nije zado-
voljan sadrajem slike, Mehmed domatava
detalje i zatvara estetsku cjelinu u jedinstven
znak svojih ulja/slika na platnu.
GRAANIKI GLASNIK
102
PROLOST
103
Mehmed Ali korektno, a ponekad i ve-
oma dobro: crta. On je ne samo nauio crta-
ti, to kao zanat moe nauiti svako, on crta
estetsku nosivost svoje slike. Jer crte kao
osnova svake, ikoliko uspjele slike, osim to
svjedoi o vjetini, dokazuje i stvarnost dara.
Neto, to je korektno nacrtano, ovjek ima
pravo i moe obojiti kako eli, makar se tome
i udio svijet. Crte je stvarnost konstrukcije,
a boja stvarnost raspoloenja.
Nema sumnje, Mehmed Ali je talentiran
za likovnu umjetnost. Meutim, Mehmedom
Aliem vlada snaga kolorita. To znai, Ali sa-
svim precizno i racionalno vidi fgurativno, a
boje doivljava duboko subjektivno i tako ih
prenosi na sliku. Ali vjeruje da je to dobro,
upravo tako.
Pejza, koji ga pokree svojom usplamtje-
lou kolorita, on prenosi na sliku akcentira-
jui upravo pokretae koji su nali odraza u
njemu. Ali se ne moe oteti snazi boje u svo-
me osjeanju, pa je to dominanta i na njego-
vim slikama.
U izboru motiva i nainu njihovoga arti-
kuliranja na slici, vidimo kako je Ali nada-
hnut djelima starih majstora, ak i u nivou
koloristike prenaglaenosti, impresionisti-
ki. Ako slika ljeto ono gori. Ako je to jesen
ona plamti. Ako je to zima ona ledi. Ako
je proljee ono se otvara i bokori uzdu i
poprijeko.
U osnovi, rije je o slikama i prizorima
kakve smo, moda jo u svome ranom dje-
tinjstvu gledali na starim, patiniranim repro-
dukcijama, koje su ko zna kakvim putevima
stizale u Bosnu i Hercegovinu iz europskih
zemalja, a kakve moemo jo kojekuda nai.
One su uvijek djelovale nestvarno ili egzoti-
no, a takve su i danas.
Mehmed Ali ima snano i stvarno osje-
anje za kompoziciju, sklad i ravnoteu, osje-
aj za balans i simetriju koji e se na slici po-
stvariti kao mjera, a koja e poroditi i estetski
ugoaj. Ali slijedei prirodu svoga dara pro-
nalazi mjesto za koloristiki akcent i konano
uspostavljanje ravnotee svake pojedinane
slike. Sve njegove slike, u sutini, slijede tzv.
zlatni presjek u organiziranju obojenih, svije-
tlih i tamnih povrina.
Znamo, Alieve slike e se dopasti mnogi-
ma i poeljet e ih imati u svojim domovima
i generacije e im se obraati pogledima, kako
bi u sebi i svome osjeanju dotakli: Spreu,
Drijenu, Prvi snijeg, Starau, Dakule,
ali i auevia kuu i ajia kuu, ili fkti-
vni, za nae oko nestvarni: Alpski pejza, ka-
kav je Mehmed Ali, moda, nekada odavno
samo okrznuo okom i zapamtio kao motiv
za svoju sliku.
Stvar je u tome, da i kad koristi sirove boje
i kad ih donosi kao koloristiki usplamtjele,
Mehmed Ali prema bojama ne grijei i po-
kazuje stvarnost svoga odnosa prema mogu-
nostima slike.
Alieva namjera, da u slijedeem zahva-
tu oslika sve to mu znai ovaj Grad, o emu
rado govori, mislimo da je dobra i vana u
njegovome ivotu i da mu otvaranje ove izlo-
be i progovor o njegovim slikama u tom
smislu predstavljaju potrebnu podrku.
GRAANIKI GLASNIK
102
PROLOST
103
NOVE KNJIGE
Omer Hamzi, Osman Pukar, Ibrahim
Nurki, Knjiga ehida, poginulih boraca
i civilnih rtava rata Graanica, 1992.
1995. godina,. Opina Graanica, Monos
Graanica 2004.
Knjiga ehida, poginulih boraca i civil-
nih rtava rata Graanica, 1992. 1995. godi-
na historijski gledano vrijedna je bibliograf-
ska jedinica, koja e generacijama Bosanaca
i Bonjaka sluiti kao neupitan, faktografski,
dokaz par exellence o karakteru agresijom na-
metnutoga rata voenog u Bosni i Hercego-
vini 1992. 1995. godine, odnosno, o odbra-
ni njihove meunarodno priznate drave
Bosne i Hercegovine, ali i njihove supstance
na koju se s genocidnim namjerama ustremi-
la i obruila faistika ostraena neman. Sve
ovo, ne samo zato jer je knjiga u svim pojedi-
nostima neprijeporno tana, ve zato to nje-
zina injeninost blistavo svjedoi o karakte-
ru agresorovih namjera. Naime: napadnuta je
meunarodno priznata drava, iji najbrojni-
ji narod ne samo to nije bio organiziran za
rat, ve uope, nije namjeravao ratovati. Agre-
sor je krenuo u ubilaki rat protiv nenaorua-
nog naroda, protiv civila, njihove kulture, vje-
re, nacije i zemlje.
Tokom troipogodinje borbe za slobo-
du, sa prostora opine Graanica poginulo je
329 boraca, pripadnika Armije Republike Bo-
sne i Hercegovine, ali je ubijeno i 149 civila.
Dakle, osim svega to je smislio radi ponita-
vanja naroda i zemlje, a radi podjele teritori-
je Bosne i Hercegovine, agresor je nedvosmi-
sleno imao namjeru uiniti to ubijajui bie
Bosne i Hercegovine i to ubijanjem Bosana-
ca, a Bonjaka prije drugih, tj. UBIJANJEM
BOSANSKOGA NARODA. Agresor je, da-
kle, krenuo u ratni pohod na Bosnu i Her-
cegovinu s faistikim genocidnim namjera-
ma i vodio je rat nedvosmisleno suprotsta-
vljeno svim uzusima meunarodnog ratnog
prava u kulturnocivlizacijskom prostoru koji
je artikuliran upravo kao nedvosmislen povi-
jesno-civilizacijski okvir viestoljetnog zaje-
dnikog ivljenja u miru, suivotu, meuso-
bnom uvaavanju i toleranciji. U Bosni i Her-
cegovini je oduvijek vladao kao dominantan
samo ljudski i Boji Zakon o ravnopravnosti
naroda, vjera i kultura. Onda su se iz te je-
dnoe prvo izdvojili oni koji su Bosnu i Her-
cegovinu kao svoje bie izdali. Potom su se
u svom izdajnikom nijjetu naslonili na voj-
niku i svaku drugu potporu i silu susjednih
zemalja. U svojoj kratkoj pameti, odluili su
dobru zemlju Kulina Bana, Tvrtka i Stjepana,
ZAVNOBiH-a i svih njezinih naroda ukinu-
ti s lica zemlje i geografske karte, a Bosance i
Bonjake kao njezin autohton narod koji je i
ini ivom, ubiti i zatrti.
Ubijanje naroda i unitavanje materijal-
nih dokaza o njegovom postojanju, bili su
osnovni sadraj njihovoga agresorskog po-
hoda. Zato su sistematski razarane biblioteke,
galerije, kole, bolnice, muzeji, sakralni obje-
kti, porodine kue i saobraajnice, a maso-
vno progonjeni i ubijani ljudi, silovane ene.
Njihove svekolike ubilake namjere i metode,
podravale su sile mraka u rasponu od prvo-
ga komiluka do Ujedinjenih naroda. Europa
je gotovo mirno, u svojim njedrima, proma-
trala ubijanje i zatiranje suverene drave Bo-
sne i Hercegovine lanice OUN i njezino-
ga najbrojnijega naroda Bonjaka. Bosanci
i Bonjaci u svome pravednom suprotstavlja-
nju, u prvi mah, izuzimajui rijetke, svjesne
prijatelje male snage, naspram na njih obru-
enog Zla, bili su sami na svijetu. Zato je i nji-
hova rtva tako velika: oko 200.000 poginu-
lih i preko 1.300.000 pomjerenih sa svojih
ognjita. Imajmo u vidu: rije je o visokoj ci-
jeni Bosne i Hercegovine. I, ljudski promatra-
no, duni smo priznati: strano je, to jo uvi-
jek ne znamo zbir ivota koji se naao u smr-
ti radi odbrane napadnute Bosne i Hercego-
vine. Govorei jezikom humanistikih inje-
GRAANIKI GLASNIK
104
PROLOST
105
nica, ova knjiga pojavljuje se kao svjedok na
bosanski, na najbolji nain, na nain ehida,
jer, rije ehid ima i znaenje: svjedok. I, tu
se znaenja spajaju: jer i knjiga kao takva je
Svjedok. asna Knjiga je svjedokom Njego-
ve Rijei, posredstvom Muhammeda s.a.v.s.
upuene nama. Sve se stjee na sjajan nain:
rije je o svjedoenju, dakle, na nain i kako
je Allah Svjedokom svima nama, Njegovim
stvorenjima i robovima. Tako mi svjedoimo
pred Njegovim Svijetlim Licem. Zato, moli-
mo Stvoritelja Svega, da nam oprosti nae po-
greke, jer nismo htjeli grijeiti. Zatim, pre-
veliko je zlo koje se obruilo na Bosnu i Her-
cegovinu i njezin narod. Teko je bilo i razu-
mjeti, a nekmoli iz nulte pozicije mirnodop-
skog ivota organizirati se za odbranu, naoru-
ati narod, zbrinuti prognane, beskune i gla-
dne, a ostati normalan i razuman usprkos zlu
i zlobi, svemu to se na razum obruava.
Sva sila Jugoslavenske narodne armije i
njezinoga naoruanja koncentrirana je u Bo-
snu i Hercegovinu u kojoj se pojavila kao
prenaoruana masa koja je mahom izdala
svoju zemlju. U Bosnu i Hercegovinu su na-
grnule istoj politici i Armiji podreene para-
vojne formacije iz susjednih drava, a svi pro-
tiv Bosanaca. Bosancima su preostale dvi-
je mogunosti: pomoi dumaninu i staviti
vrat pod njegov no, pa nestati, ili stati u
odbranu zemlje, naroda, kunoga praga, svo-
je porodice i sopstvenoga ivota. Izabrali su
ovo drugo. Bosance je u toj namjeri uvrsti-
la svijest o tome da zlo nikako ne moe biti
bolje i da je vrjednije i asno poginuti nego
li pristati na zlo, zlu se predati na milost i ne-
milost. Ova Knjiga o tome svjedoi zauvijek i
svjedoei promie i uva nae iskustvo kao
osnovu naega nauka i pamenja o sebi. Ova
knjiga promovira dobrotu zajednikog ivo-
ta kao dijela Njegove Jednoe Postojanja i su-
gerira svu pogubnost izdvajanja iz te Jedno-
e. Pogubnost po onoga ko se izdvaja, jer, Je-
dnoa se ukupnom, a to znai i Njegovom
Voljom i Snagom tome suprotstavlja. Bosan-
ci i Bonjaci napadnuti u minulom ratu, po
sili viega reda i Pravde nali su se u Jednoi
ne samo Bosne i Hercegovine, ve svega osta-
loga svijeta koji ne pristaje na Zlo! Oni koji
su se izdvojili radi izdaje i nasrtaja bili su
sami i tako naprijed osueni na poraz, mada
su i sebi i svijetu i napadnutima djelovali tako
mono. Da, bila je to nemala snaga Zla, ali
Bosanci su bili i ostali na strani Dobrote kao
Jedinoj Njegovoj Strani. I, nisu mogli biti po-
raeni, osim, ako sami pristanu na zlo koje im
je nametano. Zbog toga je ova knjiga najva-
nija: za juer, danas i sutra.
Osman Pukar i Ibrahim Nurki
Avlija, asopis Bonjake zajednice kulture
Preporod, Opinsko drutvo Graanica,
broj 3., Bonjaka zajednica kulture
Preporod, Graanica 2004.
Na vie od 200 stotine stranica asopis
donosi poetska i prozna ostvarenja literar-
nog pogona graanikog Preporoda, odno-
sno jednogodinji uinak tridesetak zaljublje-
nika pisane rijei, pjesnika i prozaista iz Gra-
anice, meu kojima ima dosta poetnika,
koji se prvi put javno obraaju ovom naro-
du stihom, ali i iskusnijih i afrmisanih pje-
snika, ija se pjesnika ostvarenja izdvajaju i
uzdiu iznad uobiajenih prosjeka takozva-
nih pisaca amatera. Ni u samom asopisu,
a ni na njegovoj promociji u Graanici (18.
8. 2004.) nije, naalost, navedeno (reeno)
koji su kriteriji primijenjeni pri izboru gra-
diva za ovaj njegov broj. Po svojoj formi, ova
Avlija je zapravo, zajednika poetsko-pro-
zna zbirka lanova graanikog Preporoda,
dosta neujednaenog kvaliteta, kako po for-
mi, tako i po sadrini. Prireivai su vjerova-
tno imali razlog za takav pristup, a to potvr-
uje i predgovor (koji nije uobiajen za a-
sopise), gdje se glede toga navodi sljedee:
Ovaj broj Avlije se zato razlikuje od pret-
hodnih. Svim naim lanovima Preporoda
dali smo mogunost da u njoj objave svo-
GRAANIKI GLASNIK
104
PROLOST
105
je radove. Jesu li oni dobri ili loi, neka ita-
lac ocijeni. Nakon ovakve upute logino se
postavlja pitanje: da li inom svog ulanjenja
u Preporod svako stie pravo da objavljuje
svoje radove u Avliji bez obzira na kvalitet,
pa i elementarnu pismenost. Uz punu podr-
ku naporima koji se ine oko ovog asopisa,
ovo pitanje postavljam s razlogom i sasvim
dobronamjerno, s nadom da e sljedei nje-
gov broj biti bolji. U ovom poslu moraju se
primjenjivati drugaiji i jasniji kriteriji, to ne
rei, i stroiji kriteriji, iz prostog razloga to je
to javni posao koji podrazumijeva ne samo
javne pohvale i aplauze, ve i javnu kritiku,
osporavanje, ali u prvom redu odgovornost
za napisano i javno publikovano djelo. Naa-
lost, ni na javnim promocijama ovakvih i sli-
nih knjiga o njihovom kvalitetu najmanje se
govori. Obino su ti skupovi samo po naslo-
vu (ili formi) posveeni konkretnoj knjizi ili
autoru, ali u centru panje njihovih sudioni-
ka najee ne bude knjiga. Bio je to sluaj i sa
ovom Avlijom.
U ovom broju asopisa okupilo se tride-
setak autora, pisaca i slikara, koji su zastuplje-
ni sa po nekoliko svojih ostvarenja. Radi se o
razliitim individualnostima i po interesova-
njima i po zanimanjima i po starosnoj dobi i
po nadarenosti. Teko je okupiti na jednom
mjestu toliko razliitosti, koje uprkos svemu
nekako funkcioniu izmeu dvije korice, po-
stavljene tako da se ne posvaaju. U toj ra-
vni treba traiti odgovor na pitanje: koji je
zapravo smisao ovakvog posla. Vidim ga u
vjenoj ljudskoj potrebi da se olaka dui
kroz umjetniki izraz. Drugo je pitanje umje-
tnikog dometa tog izraza. Razliitost, broj-
nost i arenilo, kao glavna karakteristika ove
(to ne rei) knjige moe na neki nain biti
njezin kvalitet, ali estetsko-umjetnika neuje-
dnaenost i neravnine u sferi pjesnikog izra-
za (i spisateljskog zanata) kvare opi dojam.
U tom obilju stiha, u jednom kratkom pri-
kazu nije mogue dati iri osvrt na pojedine
pjesnike individualnosti.
Meu 130 pjesama i 5 proznih radova,
ima i nekoliko pravih pjesnikih bisera (Mir-
za Dedi, Alma aji, Seada Deli, Almir Ba-
rakovi), tu je i nekoliko provjerenih vetera-
na (Hajrija Beirovi, Amir Mai), kao i vie
poletaraca, meu kojima se ve istie Damir
Nuki.
I ova literarna zbirka (koja se, eto, zove a-
sopis Avlija), potvruje svu razuenost lo-
kalne literarne scene, obimnu produkciju li-
terarnog stvaralatva, koja se mora struno
valorizovati, sistematizovati (generacijski,
motivski i sl.), te iz kvantiteta izvlaiti kva-
litet, njime se baviti i unapreivati ga. Posta-
vlja se pitanje: ija je to zadaa? Izmeu osta-
lih imbenika, to bi prvenstveno trebalo da
bude u opisu posla nae Avlije, kao i osta-
lih naih glasila koja imaju slinu program-
sku proflaciju.
Omer Hamzi
Zlatko Duki, Iz pozadine, OFF-SET Tuzla,
Monos Graanica, 2004. Roman Iz
pozadine, ljubavni roman koji to nije
Ovaj, po obimu neveliki Dukiev roman
(13. po redu), po svojoj tematici i stvarala-
kom postupku ne razlikuje se bitnije od
ostale Dukieve proze, pa i itavog njego-
vog spisateljskog opusa. Tematski to bi mo-
gao biti obiteljski roman o sudbini obitelji
Dafera Tufahije u nekom vremenskom pro-
storu od pedesetak i vie godina, istovreme-
no to je pomalo ratni, pomalo socijalno-po-
litiki, napokon ljubavni, na momente erotski
roman. Ukratko, vieslojno i vieznano pro-
zno tivo, sa svim odlikama postmodernisti-
kog knjievnog postupka.
Radnju romana autor je smjestio u vre-
menski prostor koji poinje negdje u mra-
ku Kraljevine Jugoslavije, dotie se panskog
graanskog rata (Tufahija stariji), da bi se ra-
spisao na temu NOB-a i revolucije, te nae
poslijeratne socijalistike izgradnje s nemi-
GRAANIKI GLASNIK
106
PROLOST
107
novnom egzotikom Golog otoka, Informbi-
roa i Staljina, seljakih radnih zadruga i zre-
le faze socijalistikog samoupravljanja, pa do
smrti Najveeg Sina, te najnovijih demokrat-
skih promjena, novog rata, postdejtonske Bo-
sne itd. To je doista impozantan vremenski,
ali i tematski okvir u kojem se Duki zadra-
va na glavnim takama, na vorinim doga-
ajima koji su ostali u kolektivnom pamenju
vie generacija na ovdanjem prostoru. Ostao
je, dakle, na svom tradicionalnom zadatku i
podario nam jo jednu hroniku naeg doba.
Ni u ovom romanu nije odstupio od svog,
ve izgraenog stvaralakog postupka: tako-
zvanom flmskom metodom ispreda priu,
preklapajui njene pojedine dijelove na vie
vremenskih nivoa, etajui s likovima kroz
vie drutvenih i historijskih epoha, lomei
reenicu efektnim umetanjima lomei ra-
dnju nekim drugim radnjama, postie izvan-
rednu dinamiku kazivanja. Pri tome italac i
ne osjea intenzitet pomenutih prekida i lo-
mova (kao optereenje), ve preko ili kroz
njih prolazi kao kroz svojevrsne kaskade po-
ezije ili sna. U toj formi upravo se i krije origi-
nalnost Dukievog stila i dosljednost stvara-
lakog postupka ovog romanopisca i novina-
ra. To je postupak koji je Duki vrlo efektno i
moda po prvi put primijenio u svom pozna-
tom romanu Zna li ovo Maral.
U njegovom leksikom asortimanu i
ovoga puta pronai emo niz novih kovani-
ca, kojima u svom poznatom atro maniru
obogauje knjievni izraz i postie nevjero-
vatnu preciznost svojih zakljuaka i stavova
(na primjer: skida glava, partizansko agrega-
tno stanje, operisanost od stvarnosti, zamor
materijala itd.). Uz to, on se vrlo efektno slu-
i dobro poznatim novokomponovanim na-
rodnim kovanicama i sintagmama kao to su:
Revolucija jede svoju djecu, Nee iver dale-
ko od klade, Golootoke fukare itd.
U graenju svojih likova Duki nije na-
pustio svoj oprobani postupak: svi njegovi
likovi su ustvari svojevrsni drutveni tipo-
vi, paradigme odreenog vremena i prosto-
ra od glavnih do sporednih. Otac i sin Tu-
fahije nosioci radnje romana - predstavljaju
tipine predstavnike svojih generacija tako-
zvane revolucionarne i ove druge, koja je ra-
sla sa pomanjkanjem ideala. Ali i sporedni
likovi, uslovno sporedni, doimaju nam se kao
dobro poznate fgure iz naeg komiluka, po-
put one kominice sa viklerima, kominice
sa maramom i da ne nabrajamo itavu ga-
leriju enskih likova s kojima su imali posla
reeni - hrabri partizan Dafer Tufahija sa
pohvalom, (koji e neto kasnije privremeno
stanovati na Golom otoku, a potom dugo
godina, zahvaljujui svojim revolucionarnim
zaslugama, grickati hljeb kao nestani socija-
listiki potar) - i onaj mlaahni, Zafr Tufa-
hija, socijalistikog potara sin, kolovan na
Daferovim univerzitetima. Njih dvojica
prolaze kroz ista iskuenja, iste ivotne pe-
ripetije koje se prokleto ponavljaju na ovim
prostorima od politikih zabluda i zavjera,
pa do naina i svrhe ratovanja, te napokon do
tehnike braka i zaljubljivanja.
ta je novo u ovom Dukievom tivu?
Roman obiluje gotovo je preoptereen i
zasien ljubavnim scenama, moda i pretjera-
no golom erotikom. Poinje sa onom mit-
skom u narodu poznatom situacijom zaklju-
avanja dvoje, tako se i zavrava isto, samo
malo drugaije. Izmeu te dvije, poetne i za-
vrne scene zakljuavanja dvoje, koje se ra-
zlikuju samo po svojim protagonistima, go-
tovo na svakoj stranici, kao na flmskom pla-
tnu, defluju mnoge jarebice i drugarice, go-
spoe i divljakue, kolegice i sekretarice, po-
litike otrokonde i one anam - doktorice
i higijeniarke, naivne kominice i domaice
s viklerima i bez viklera koje savreno do-
bro opsluuju reeni Tufahija stariji i nje-
gova kopija (po tom pitanju) Tufahija mla-
i. To su scene i radnje koje dobro dre ar-
hitekturu romana, ali i panju itaoca od
poetka do kraja. Pa ipak, to je samo dekor,
odnosno okvir u kome se ili iza kojeg se de-
avaju neke druge, mnogo ozbiljnije stvari
- izuzetno krupni drutveni lomovi i proce-
GRAANIKI GLASNIK
106
PROLOST
107
si o kojima nam pokuava svjedoiti Duki.
Ili bolje reeno s takvom scenografjom ili
u takvom ambijentu (uslovno, ljubavno-erot-
skom), ti procesi, ti dogaaji, ti veliki dru-
tveni i politiki lomovi, puno bolje dolaze do
izraaja, preciznije se odreuju i bolje vide u
svim svojim izopaenim dimenzijama. To je
princip kontrasta koji savreno dobro funkci-
onie na stranicama ovog romana. Eto, zbog
toga je u sutini Roman iz pozadine prije
svega drutveni roman ili bolje rei politiki
roman (kao i ostala Dukieva proza) iako se
na prvi pogled dominantno bavi, evo da ka-
emo, naim domaim balkanskim mao-fe-
nomenima.
Ono to je zanimljivo i moda novo u
ovom romanu nije taj kontrast sam po sebi.
Paljivijim iitavanjem u tom kontrastu pri-
mijetit emo blago iskrivljenje i ironiju. U po-
zadini najveih junakih podviga za koje gla-
vni junaci dobivaju visoka priznanja za hra-
brost, stajala je najobinija valeracija. Poruka
glasi: ivot je sasvim neto drugo u odnosu na
ono kako nam se na prvi pogled ini ili kako
nam ga drugi predstavljaju, manipuliui na-
im sudbinama. U tom iskrivljenom ogleda-
lu, u tom pomalo nakrivom pogledu, moda
smo dobili realnu sliku o svim tim naim ma-
njim i veim herojstvima i junatvima, kolaj-
nama i drutvenim priznanjima, o svim tim
naim politikama i politikim idealima, bal-
kanskom dimu i magli Svjesno ili nesvje-
sno, tu je pisac demistifkovao mnoge situaci-
je, pa i najvee dogaaje iz nae politike pro-
losti i dao im pravu mjeru. Bez pretjeriva-
nja moe se rei da je u ovom romanu bolje i
plastinije objanjena sudbina obinog naeg
malog ovjeka koji je morao partiju pitati ak
i s kim e spavati od svih politikih i dru-
tveno-historijskih analiza koje su se bavile
tim fenomenima i situacijama. Zato ni taj, na
prvi pogled iskrivljeni ugao gledanja, pone-
gdje do karikaturalnosti ne moemo kvali-
fkovati pretjeranim. Naprotiv, mi smo samo
predugo bili izmanipulsani, vjerujui u neke
lane svetinje i ideale. Zato i ostajemo zapre-
pateni pred dilemom: nije li sve to bila samo
jedna obina valeracija. Ili moda sve to ne
treba tako ozbiljno shvatati. I u ovom roma-
nu Duki se na svoj nain poigrao politikom
ovoga puta iz pozadine. A politika i najsta-
riji zanat na svijetu u svim vremenima poka-
zivali su stanovitu slinost.
Nedavno je Nikola Kova, poznati intele-
ktualac sa ovih naih prostora o tome ispisao
sljedeu misao: Romanopisac slijedi puteve
degradacije velikih ideja koje su bile u osno-
vi emancipatorskih pokreta i koje su se izro-
dile u sklerotine ustanove autoritativnih re-
ima. U tom smislu, politiko obiljeje roma-
na ne kristalie se ni iz njegovog sadraja, ni
iz teme ili motiva, niti iz naina njihovog tre-
tiranja: ono proizlazi iz stepena angaovano-
sti njegovih protagonista u vjenoj drami tra-
ganja za vlastitim identitetom i za harmoni-
nim odnosom sa zajednicom. (Nikola
Kova, Demokratija, politika, roman, Forum
Bosnae, br. 18/02, Meunarodni forum Bo-
sna, Sarajevo 2003. str. 140 i 141).
U traganju za vlastitim identitetom, Duki-
evi junaci su uzalud pokuavali da uspostave
harmoniju sa vlastitom sredinom i sobom,
da se oslobode pritisaka politike, obiaja i
adeta, da budu drugaiji i svoji. Nisu uspje-
li jer sve ima neku svoju drugu i drugaiju
logiku. Tufahija stariji nije mogao pobjei od
sebe, samo je preselio, Tufahija mlai otiao je
u dosadu, uplovivi u brane vode, izgubio je
slobodu i postao nevaan za poeziju i da-
lji tok romana.
I? ta i? Nita. To i bi. Nema nastavka.
Duki je mogao izmisliti i drugaiji kraj ro-
mana. Bolje je to nije. Ne bi se uklopilo.
Stoga je na kraju ovog osvrta potrebno
naglasiti sljedee:
1. Piui ljubavni roman, Duki je ostao
dosljedan sebi: napisao je jo jedan drutve-
ni, odnosno politiki roman jednim pose-
bnim postupkom, iz jednog drugog, iskrivlje-
nog ugla i naina gledanja. Iz njegove knjie-
vne radionice dobili smo, dakle, jo jedan ro-
man hroniku naeg doba.
GRAANIKI GLASNIK
108
PROLOST
109
2. Roman iz pozadine je vieslojno pro-
zno tivo: po sadraju ljubavni, u sutini po-
litiki roman s jasnim drutvenim angama-
nom, odlikuje ga blaga ironija i iskrivljenost
(samo na prvi pogled), koja se doima kao je-
dna velika parodija na temu nekih naih do-
jueranjih velikih zabluda i iluzija.
3. Bez obzira na ubitanu gustinu i inten-
zitet te knjievne proizvodnje (svake godine
jedan roman), a da ne spominjemo dramske
tekstove, krae prozne sastave, poeziju i pu-
blicistiku, Duki u ovom romanu uspijeva ne
samo zadrati ve i dalje brusiti svoj specif-
ni stvaralaki postupak: lomljenje reenica,
gradacija radnje, tempo pripovijedanja, flm-
ski nain u ispredanju prie itd.
4. Za neke stroije kritiare ili za neki mo-
da prefnjeniji ukus, u romanu moda ima
previe one leksike, ali Roman iz pozadi-
ne je, rekli smo, prije svega realistino ti-
vo jedna ivotna reportaa. ivot oko nas je
drugaiji od nekih naih predstava o njemu
ili moda nae elje i nastojanja da bude lje-
pi, uljudniji, bolji. To su, zapravo idealni ci-
ljevi kojim tee svi normalni ljudi. Realnost je
neto drugo. Na roman se bavi upravo tom i
takvom realnou.
5. Roman iz pozadine je zato vrlo pro-
hodno, zanimljivo i itljivo tivo, koje e,
uvjeren sam, imati svoje itaoce.
Omer Hamzi

Sakib Kurti, Adem-aga Mei u svom
vremenu, Planjax Teanj 2004.
Autor je uloio znatan napor da bi rasvi-
jetlio i objasnio najznaajnije detalje iz poli-
tike biografje teanjskog posjednika i bizni-
smena, kulturnog radnika i mecene Adema-
ge Meia. Ova knjiga znaajan je doprinos
demistifkaciji jedne nesumnjivo znaajne li-
nosti u politikoj historiji Bonjaka u prvoj
polovini 20. stoljea. I pored svih tekoa s
kojima se u svom istraivakom naporu su-
sretao, autor je uspio stvari postaviti na svoje
mjesto i objasniti sloene drutvene procese
i sve kontroverze politikog miljea u kojem se
kretao glavni junak ove knjige.
Skoro pola stoljea Ademaga Mei je kao
doglavnik ustakog voe Ante Pavelia bio
smjeten u rafu kvislinga i narodnih izdaj-
nika i kao takav, odmah poslije Drugog svjet-
skog rata, osuen na doivotnu robiju, nakon
ega je ubrzo umro u 78. godini ivota. Na
drugoj strani, u takozvanoj usmenoj naro-
dnoj tradiciji, njegov lik i djelo, posebno u
krugovima ustake i uope prohrvatske emi-
gracije, poelo se mistifcirati, a njegove za-
sluge za narod glorifkovati i preuveliava-
ti. Tendencije nekritikog populistikog glo-
rifkovanja tog lika kao politika potreba za
rehabilitacijom likova iz bonjake historije
koji se decenijama nisu smjeli ni spomenuti,
posebno e doi do izraaja nakon politikih
promjena u naoj zemlji 1990. godine i svega
onoga to e uslijediti iza toga.. Rije je, dakle,
o dvije krajnosti, ideoloki i politiki optere-
ene do krajnjih granica, koje same po sebi
nisu ni mogle biti osnova za rasvjetljavanje i
raspetljavanje politikih i drugih ivotnih pe-
ripetija Ademage Meia.
Na te kontroverze oko Adem-age meu
prvima je ukazao knjievnik Amir Brka u
svom krakom predgovoru knjizi Moj odgo-
vor bezimenim klevetnicima i drugi teksto-
vi (Teanj 1998.), u kojoj je uz opirniji pole-
miki prilog iz naslova, sabrao i objavio naj-
znaajnije od onog to je Mei sam napisao
ili izjavio, kao i izvatke iz oskudne literature o
njemu. Ukazujui na taj crno-bijeli postupak
u naoj suvremenoj historiografji i publici-
stici, pa i u sluaju Ademage Meia, Amir
Brka je u spomenutom tekstu ponudio jedino
mogue rjeenje: Ovu opreku izmeu ideo-
loki natopljene historiografje, njezinih ste-
reotipnih pogleda na nau proteklost i popu-
listikog razumijevanja stvari, moe otkloniti
jedino profesionalan znanstveni pristup, lien
predrasuda i unaprijed zadatih okvira, pri-
stup kojemu bi imao biti cilj da sve to je Me-
GRAANIKI GLASNIK
108
PROLOST
109
i uinio sagleda u svoj slojevitosti njegova
vremena, te da tako vrednuje i Meievo uku-
pno djelovanje.
U ovoj knjizi Sakib Kurti je upravo pri-
mijenio pristup na koji ukazuje Amir Brka.
Uspio se izdii iznad spomenutih stereotipa i
vjeto izbjei zamke ideoloki natopljene hi-
storiografje. Takav pristup, kao vrlinu ruko-
pisa, primijetio je i prof. dr. Salih Jalimam, re-
cenzent knjige: Vrlo esto, pozivajui se na
historijski dokument, ali i biografju samog
Adem-age Meia, autor je znao da izabere
pravi sigurni argument, da istovremeno ne
povrijedi historijski izvor, ali i da ponudi i-
taocu tanu i preciznu informaciju i da u sva-
kom dijelu ovog interesantnog rukopisa na-
metne ist i poten odnos kada je rije o li-
nosti o kojoj se govori, kao i o dogaajima
koji se paralelno dogaaju.
U sutini, politika linost Ademage Me-
ia, prisutna na politikoj sceni Bosne i Her-
cegovine vie od pola stoljea, najbolja je ilu-
stracija takozvane hrvatske komponente u
nacionalno-politikom biu muslimana Bo-
njaka od poetka moderne bosanske politi-
ke historije (stvaranje prvih politikih stra-
naka za prvi moderni bosanski sabor), do
Pavelieve NDH. Za vrijeme monarhistike
Jugoslavije ta e struja na podruju Bosne i
Hercegovine dobiti krila nakon naglog poli-
tikog zaokreta lidera JMO Mehmeda Spa-
he i njegovog ulaska u JRZ i kraljevsku vladu
u Beogradu 1935. godine. Na kritici tog zao-
kreta i optubama Mehmeda Spahe zbog nje-
govog priklanjanja Srbima, dolo je do jaa-
nja Muslimanske organizacije Hrvatske selja-
ke stranke u Bosni i Hercegovini u kojoj su
kljune linosti bili Ademaga Mei i Haki-
ja Hadi.
Nakon njemake invazije i raspada mo-
narhistike Jugoslavije, te formiranja NDH,
u traenju politikog oslonca meu Bonja-
cima, Paveli je, logino, raunao na pripa-
dnike prohrvatske politike opcije. Daljim ra-
zvojem dogaaja, pripadnici HSS meu Bo-
njacima i uope prohrvatski orijentisani po-
jedinci, diferencirali su se u dvije grupe: an-
tiustaku, koja se priklonila narodnooslobo-
dilakom pokretu i partizanima i proustaku,
koja e doivjeti propast sa propau NDH.
Izmeu te dvije krajnje suprotstavljene opci-
je bilo je i drugih: autonomija BiH pod pro-
tektoratom Njemake, autonomija u okviru
NDH, proetnika struja itd. Meu vodeim
linostima meu Bonjacima, koji su pripa-
dali spomenutoj proustakoj politikoj opci-
ji bio je Adem-aga Mei, kao doglavnik Ante
Pavelia.
Rije je, dakle, o slojevitoj linosti koja se
nalazila na javnoj sceni vie od pola stoljea.
U svojoj djelatnosti kao privrednik, kulturni
poslenik i mecena znaajnih bonjakih kul-
turnih projekata i pojedinaca, Adem-aga ima
nesumnjivo velike zasluge. Njegov politiki
sunovrat u posljednjih pet-est godina rela-
tivno dugog ivotnog vijeka, punih 50 godi-
na bacao je sjenu na spomenute i druge akti-
vnosti i sjajne inserte iz ivota tog znameni-
tog Bonjaka, koje vremenski dominiraju na
njegovoj ivotnoj stazi. Kada se sagleda taj,
svakako, najznaajniji dio njegove biografje,
kritiki ocijeni njegov doprinos u oblasti kul-
ture Bonjaka, pa i politike misli i prakse u
Bonjaka izmeu dva svjetska rata, bez obzi-
ra na odabranu, u osnovi pogrenu opciju to-
kom Drugog svjetskog rata, lake je doi do
odgovora na pitanje kako se moglo desiti da
tako iskusan politiar, prirodno mudar i in-
teligentan ovjek, uz to u poznim godinama
tako debelo zabrlja na kraju i ode u zagrljaj
Paveliu. Sam taj in, sam po sebi, po svojim
irim posljedicama i implikacijama, mnogo je
vaniji za razmatranje i politike analize od
stvarnih uinaka Adem-age Meia kao do-
glavnika Ante Pavelia, jednostavno zato to
tih uinaka, takorei. nije ni bilo.
Bavei se preteno politikom dimenzi-
jom te sloene linosti, autor ove knjige skre-
nuo je panju na tu injenicu, ali je otvo-
rio i druga pitanja koja se pletu oko Adem-
age Meia (ta je stvarno radio u toku Pr-
vog svjetskog rata, kako je sticao kapital, ka-
GRAANIKI GLASNIK
110
PROLOST
111
kva je njegova uloga u kulturnom preporodu
Bonjaka itd.). Drugim rijeima, ovom knji-
gom nije zavrena pria o Adem-agi Meiu.
Naprotiv tek je otvorena. Budue istraivae
ekaju njegovi memoarski spisi u rukopisu,
koji zahtijevaju ozbiljan multidisciplinaran
znanstveni pristup. Kao politika rasprava i u
isto vrijeme historijski fakat o Adem-agi, ova
knjiga predstavlja solidnu osnovu za budue
analize tih rukopisa.
Knjigom o Adem-agi Meiu dobili smo
nesvakidanju priu o djelovanju prohrvat-
ske opcije u kulturnom, nacionalnom i poli-
tikom sazrijevanju Bonjaka, ilustraciju tra-
ginih lutanja bonjakog naroda na historij-
skoj vjetrometini prve polovine 20. stoljea i
uasima oba svjetska rata.
U tome i jeste njena vrijednost.
Omer Hamzi
Arhivska praksa, br. 7., Arhiv Tuzlanskog
kantona i Drutvo arhivskih zaposlenika
Tuzlanskog kantona, Tuzla 2004.
Prvi broj asopisa Arhivska praksa iza-
ao je prije est godina (1998.), a njegovi izda-
vai su Arhiv Tuzlanskog kantona i Drutvo
arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kanto-
na. Glavni i odgovorni urednici su prof. dr.
Azem Koar i mr. Izet aboti. U radu Reda-
kcije i asopisa uestvuju arhivisti iz nekoli-
ko evropskih drava, zbog ega asopis ima
meunarodni karakter. asopis izlazi jedan-
put godinje. Do sada je izalo est, a nedavno
je izaao i sedmi broj tog asopisa.
Novi (sedmi) broj Arhivske prakse iza-
ao je u godini jednog znaajnog jubileja,
kada Arhiv Tuzlanskog kantona obiljeava
50. godina svog postojanja i rada. Osim toga,
ovaj broj se razlikuje od prethodnih i po tome
to je nastao kao rezultat odravanja tradici-
onalnog meunarodnog arhivistikog (17. po
redu) savjetovanja Arhivska praksa odra-
nog 7. i 8. jula 2004. godine u Tuzli.
Sadraj ovog broja podijeljen je u etiri
poglavlja. U prvom poglavlju, koje nosi na-
ziv Arhivistika i arhivska sluba, nalazi se
veina radova pripremljenih za gore navede-
ni skup arhivista. Sadraj radova, domaih i
stranih autora, donosi odgovore na tri oda-
brane teme: Registraturna graa u procesu
tranzicije, Primjena meunarodnih arhivi-
stikih standarda i normativa te Aktualna
pitanja arhivske teorije i prakse.
Svoja iskustva i vienja, o problemati-
ci stanja i ophoenja sa registraturnom gra-
om u procesu tranzicije, izloilo je devet ar-
hivista i to, uglavnom, iz Hrvatske, Republi-
ke Slovenije i Bosne i Hercegovine. Prilozi se
odnose na stanje registraturne grae u odre-
enim oblastima djelovanja kao to su: orga-
ni uprave, privreda, obrazovanje, nevladine
organizacije i dr., kao i o stanju i moguno-
stima uticaja arhivske slube na tranzicijske
tokove. Krajnji zakljuak je da je stanje regi-
straturne grae nezadovoljavajue i da je to,
izmeu ostalog, posljedica neadekvatnog sta-
tusa arhivske djelatnosti u procesu tranzici-
je drutva.
Problematika koja se odnosi na drugu
temu Savjetovanja razrauje se u est rado-
va (priloga) ovog broja asopisa. Opi je do-
jam da sponu izmeu razvoja i primjene in-
formacijskih tehnologija i porasta drutvenih
potreba u cjelini, u zemljama tranzicije, pred-
stavlja primjena meunarodnih normativa i
standarda. Naravno, to bi bilo privremenog
karaktera, dok se ne osigura donoenje naci-
onalnih (dravnih) formi.
Trea tema Savjetovanja otvara mnogo-
brojna arhivistika pitanja, na razini potre-
ba i dometa arhivske teorije i prakse. Kao i
u prethodne dvije teme, i u ovoj su predsta-
vljena iskustva i vienja arhivista iz Slovenije,
Austrije, Srbije i Crne Gore, Italije i, naravno,
iz Bosne i Hercegovine. Naroito je zapae-
no izlaganje kolege iz Italije u kojem se skre-
e panja na problematiku i potrebu saradnje
izmeu arhiva, biblioteka i muzeja.
GRAANIKI GLASNIK
110
PROLOST
111
Poglavlje Iz drugih asopisa donosi dva
priloga. Jedan je prenijet iz Zbornika rado-
va Tehnini in vsebinski problemi arhivske-
ga in elektronskega arhiviranja br. 3, Mari-
bor 2004, arhivistice mr. Natalije Glaar i nosi
naziv Arhivsko podruje i Europska uni-
ja. Drugi je prenijet iz Arhivskog vjesnika,
br. 46, Zagreb 2003., a to je, ustvari, prijevod
Ivane Prgin sa seminara, odranog u Pekin-
gu od 30. -31. 5. 2002. godine. Seminar je na-
slovljen kao Preporuke Meunarodnog ar-
hivskog vijea i UNESCO-a sa Seminara o
pripremi Svjetske konferencije o informacij-
skom drutvu o vanosti arhiva i upravljanja
dokumentima u razvoju globalnog informa-
cijskog drutva i ouvanju njegove memori-
je. Oba su priloga ocijenjena veoma korisnim
i edukativnim za sve one koji su zainteresira-
ni za razvoj bosanskohercegovake arhivske
teorije i prakse.
U poglavlju Prikazi i ocjene asopis do-
nosi nekoliko prikaza i ocjena. U pitanju su
informativni, zanimljivi i, prije svega, kori-
sni prikazi jednog historijskog asopisa, dvi-
je historijske knjige i dva arhivistika asopi-
sa i skupa.
U posljednjoj rubrici Izvjetaji tampan
je prijepis Zapisnika 16. savjetovanja Arhiv-
ska praksa 2003., odranog 17. i 18. jula 2003.
god. u Tuzli. U ovom Zapisniku navedeni su
uesnici savjetovanja, kao i zakljuci koji su
doneseni na tom skupu.
Dokaz da se vrsni arhivisti ne zaboravlja-
ju od svojih kolega, i nakon njhove smrti, su
i dva in memoriama, koji su u ovom broju
posveeni Enveru Dedi engiu i Sloboda-
nu Kristiu.
Primjetno je da je i ovaj broj asopisa
uraen prema ustaljenoj programskoj kon-
cepciji, naravno, uz manje dorade korica, a u
ast jubileja 50. godinjice postojanja i rada
Arhiva Tuzla. Takoe, treba istai i Upute sa-
radnicima, koje su date na kraju asopisa, a
cilj im je standardizacija priloga autora, sara-
dnika, ime bi se cjelokupan posao podigao
na vei struni ali i nauni nivo.
Koncepcija i dosadanje iskustvo aso-
pisa otvara mu dobru perspektivu, nove sa-
radnike i aktuelne teme. Kao dobro isprofli-
rano struno glasilo, on se ve afrmisao kao
aktuelna tribina iz oblasti arhivistike i neza-
mjenjiv prirunik studentima i arhivistima, a
koji sve vie panje pobuuje i kod ire ita-
lake publike.
Dosadanji rezultati dobra su osnova za
dalju dogradnju i obogaivanje koncepcije
asopisa.
Nermina Halilovi

Adnan Jahi, Hikjmet rije tradicionalne
uleme u Bosni i Hercegovini, Bonjaka
zajednica kulture Preporod, Opinsko
drutvo Tuzla, Tuzla 2004.
Ova historiografska studija predstavlja
integralnu verziju magistarske, koju je autor
odbranio 16. 9. 2003. godine na postdiplom-
skom studiju Historija Bosne i Hercegovi-
ne Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U njoj
je vrlo detaljno objanjena koncepcija, sadr-
ina, uloga i znaaj lista Hikjmet u duho-
vnom ivotu Bonjaka u periodu izmeu dva
svjetska rata. Ako znamo da je period izme-
u dva svjetska rata u bosanskohercegova-
koj historiografji openito najmanje istra-
en i prouen, te da su rijetki radovi u koji-
ma se obrauje takozvana duhovna sfera Bo-
njaka, onda nije teko zakljuiti od kolikog
je znaaja ova nevelika historijska studija za
bolje razumijevanje do sada malo poznatih,
ponekad kontroverznih duhovnih, pa i poli-
tikih strujanja meu Bonjacima u jednom
prostorno-geografskom, kulturno-nacional-
nom i vremenskom tjesnacu koji se zove Jgo-
slavija izmeu dva svjetska rata.
List Hikjmet je izlazio kontinuirano od
7. 4. 1929. do 14. 11. 1936. godine pod ure-
dnikom palicom poznatog tuzlanskog ali-
ma Ibrahima Hakki okia. Iako je izlazio u
Tuzli, nametnuo se i dugo vremena bio nefor-
GRAANIKI GLASNIK
112
PROLOST
113
malni organ takozvane tradicionalne uleme u
Bosni i Hercegovini, da bi u zadnjoj godini
svog izlaenja to i formalno postao.
U 6 poglavlja ove studije, sa povelikim spi-
skom izvora i literature, autor je uspio do de-
talja rasvijetliti i objasniti poziciju Hikjme-
ta u tadanjoj bosanskohercegovakoj duho-
vnoj stvarnosti, povode njegovog pokretanja,
profl i ideje lista. U prvom poglavlju govori
se o duhovnoj klimi meu Bonjacima Prije
Hikjmeta i to od zavretka Prvog svjetskog
rata i nastanka nove drave do izjava reisul-
uleme auevia, decembra 1927. godine, ko-
jim je u krugovima uleme jasno naznaen
reformistiki pravac u granicama temelj-
nih islamskih postulata. Istupi reisa auevi-
a izazvat e takve potrese u najiroj bonja-
koj javnosti da e se tok duhovne historije,
ali i irih drutvenih kretanja meu Bonja-
cima, bez ikakve sumnje nepovratno mijenja-
ti. List Hikjmet se pojavljuje upravo u jeku
tih polemika kao odgovor tradicionalne ule-
me na takozvane modernistike tenje vjer-
ske i svjetovne bonjake inteligencije. Povo-
di pokretanja Hikjmeta, profl lista i njegove
ideje, predmet su drugog poglavlja ove knji-
ge. U treem poglavlju autor se detaljno po-
zabavio sadrajem lista i glavnim radovima
koji su objavljivani na njegovim stranicama.
(Iman, Muhamed Alejhisselam, Es-sune). U
poglavlju Protiv reformatva (etvrto po-
glavlje) upoznaje nas sa najvanijim polemi-
kim tekstovima u listu, pri emu ne zaobilazi
ni neke literarne pokuaje, poune prie i pje-
smice, koje, kako je i sam primijetio, nemaju
neku veu knjievno-estetsku vrijednost, ve
su pisane i objavljivane s ciljem da objasne
generalnu poziciju lista i poziciju svih onih,
koji su se suprotstavljali takozvanom moder-
nizmu, generalno govorei, svim promjena-
ma u ivotu bosanskih muslimana koje je do-
nosilo novo doba. Sintagma protiv reforma-
tva u najkraem odreuje generalnu pozici-
ju lista kako na unutranjem planu, tako i
prema islamskom svijetu (kritika kemalizma,
pogled na mogunost ponovnog uvoenja
hilafeta, pozicija Ibn Sauda itd.). O odnosu
prema islamskom svijetu govori se u petom
poglavlju knjige, dok je esto naslovljeno kao
Zakljuna razmatranja.
Kao dobar poznavalac islamske misli, f-
lozofje i historije, autor ove studije uspio je
list Hikjmet smjestiti u historijski prostor i
o njegovoj poziciji, o njegovim idejama, cilje-
vima, pa i konkretnim uincima donijeti sa-
svim precizne i objektivne sudove: Ono to
je Gajret znaio za popularizaciju ideja svje-
tovne inteligencije, Novi behar za promo-
ciju vjerskog modernizma i islamskog pros-
vjetiteljstva, Hikjmet je znaio za odbranu
i afrmaciju tradicionalnih islamskih vrije-
dnosti u irem bonjakom drutvu. Premda
je izlazio u Tuzli, uivao je veliko povjerenje
tradicionalne bosanske uleme, ije je poglede
i interese odluno branio i zastupao.
Ovo je moda prva cjelovitija historij-
ska studija kod nas, koja tako jasno i preci-
zno prikazuje sloena duhovna kretanja ne
samo u krugovima bonjake vjerske inteli-
gencije (uleme) ve i inteligencije uope, a to
znai i meu Bonjacima kao posebne naci-
onalne, vjerske, pa i socijalne skupine u peri-
odu izmeu dva svjetska rata. Na osnovu tih,
ponekad nevidljivih duhovnih strujanja ili u
njima samima raale su se i politike ideje i
politiki programi koji su bili od sudbono-
snog znaaja za Bosnu i Bonjake.
Sa izuzetnom preciznou, jasnoom re-
enice i misli, ali i sa dopadljivom jednosta-
vnou, u ovoj knjizi autor se uputa i raspe-
tljava izuzetno sloene drutvene i duhovne
procese u bonjakom narodu. Radi se o vre-
menski vrlo kratkom historijskom periodu,
koji je iz poznatih razloga nedovoljno prou-
en sam po sebi (globalno), akamoli u pojedi-
nostima (i suptilnostima), kojim se autor bavi
u ovoj knjizi.
Mnoge sloene procese u takozvanoj du-
hovnoj sferi bonjakog naroda u periodu
izmeu dva svjetska rata, prelamajui ih kroz
prizmu Hikjmeta, autor je uspio ne samo
dobro rasvijetliti, ve ih i poredati tako da
GRAANIKI GLASNIK
112
PROLOST
113
budu shvatljivi u svojoj punoj uzrono-po-
sljedinoj vezi, s odreenim refeksijama do
dananjih dana. Onaj ko proita ovu knjigu,
sigurno e bolje razumjeti mnoge duhovne i
drutvene procese meu Bonjacima na vje-
trometini dananje globalizacije i savreme-
nog doba. Moda u tome i jeste najvea vrije-
dnost ove knjige.
Preciznou svojih sudova, objektivnou
vrsnog poznavaoca oblasti kojom se bavi (i
kojom se, konano, bavio Hikjmet), autor se
odredio i prema glavnim autorima i teksto-
piscima u Hikjmetu, objasnio nam njiho-
ve stavove, razmiljanja, dileme, sukobe. Zato
ova knjiga moe biti i polazna osnova za neko
dublje prouavanje uloge i znaaja tih autora,
pa i njihovog djela u duhovnom ivotu mu-
slimana Bonjaka. Za primjer emo navesti
poznatog graanikog alima Muhameda ef.
Maia, jednog od vrijednih saradnika Hikj-
meta, iza kojeg je ostalo na hiljade ispisanih,
nama nepoznatih stranica. Iako je neto od
toga u novije vrijeme objavljeno i objavljiva-
no (pa i na stranicama ovog asopisa), ruko-
pisi tog poznatog Graanlije jo uvijek eka-
ju svoju naunu i strunu valorizaciju. Poti-
caj i polazite za to moe biti i ova knjiga u
kojoj je sasvim precizno odreeno njegovo
mjesto kao pjesnika saradnika Hikjmeta.
To samo po sebi moe olakati pristup knji-
evnoj i drugoj intelektualnoj ostavtini Mu-
hameda Maia i odreivanju njegove pozici-
je kako u tadanjim krugovima vjerske i svje-
tovne inteligencije, tako i u njegovom uem i
irem okruenju. Osim Maia, u Hikjmetu
nalazimo jo dva istaknuta imena iz Graani-
ce Ali Rizu Prohia i Ibrahim ef. Mehinagi-
a. Obojica su objavljivali svoje tekstove na
stranicama ove revije, generalno podrava-
jui generalnu liniju njegovog urednika. Ova
knjiga moe biti poticaj da se istrai i objekti-
vno ocijeni njihova duhovna i intelektualna
ostavtina, kao njihova uloga u duhovnom i
drutvenom ivotu rodne Graanice.
A kad je rije o samom Hikjmetu, njego-
vo saeto odreenje i najbolju defniciju dao
je sam autor: Hikjmet Ibrahima Hakki o-
kia nije ni prvi ni posljednji list kojeg su ure-
ivali i oblikovali predstavnici bosanske ule-
me. Niti je bio jedina bonjaka revija koja je
perspektivu Bonjaka tumaila kategorija-
ma njihovog islamskog identiteta. Hikjmet
je, meutim, bio i ostao primjer angaira-
nog bonjakog glasila koje je, bez obzira na
svoje drutveno usmjerenje, jednako ouva-
lo svoj vjersko-teoloki predznak. Temeljem
te injenice, ovaj list je nadivio svoje vrije-
me i postao iznimno relevantnim za cjelovitu
historijsku analizu, ali i dovoljno privlanim
za iru italaku publiku i neobaveza hod po
bonjakim duhovnim horizontima minulog
vremena.
Omer Hamzi
Hazim Hodi, Druga strana arije aljive
prie, Denfas Tuzla, Tuzla 2004.
Po svom sadraju, ova nevelika knji-
ga predstavlja pravo osvjeenje u naoj, po
kvantitetu obimnoj, a po kvalitetu esto upi-
tnoj izdavakoj produkciji. Pisac predgovo-
ra knjige defnisao je njen sadraj kao ruko-
pis anegdota i kratkih aljivih pria, narodnih
dosjetki i poalica, koje je autor godinama bi-
ljeio u svoj teer i iz njega ih prelio u ovu
knjigu. Biljeke su nastale, onako usput, dok
je autor hodao po arijama iz naeg komi-
luka Srebreniku, Graanici, Puraiu, Tuzli,
Zvorniku, Brkom.
Knjiga sadri 202 aljive priice, anegdote,
koje u prostornom pogledu uokviruju nazna-
eni iri zaviaj autora i vremenski prostor
mrskog komunizma i blaenog samoupra-
vljanja, a onda malo i dalje pa opet do nai-
jeh dana. Sloene su u 10 nejednakih pogla-
vlja - prostorno i tematski (Opina iz eira,
Drvena politika, Gluha je arija, Nema
vie ni Omera, Kad se smije arija, Graa-
niki i drugi biseri itd). Kroz te priice def-
luju brojni likovi, uglavnom, iz stvarnog i-
GRAANIKI GLASNIK
114
PROLOST
115
vota (poesto promijenjenog, ne znamo zato
imena), koji prolaze kroz razliite ivotne si-
tuacije, smijene zgode i neprilike, izgovaraju
razliite pametne i one druge dosjetke i ko-
mentare, koje prihvatamo sa blagonaklono-
u i osmjehom.
Dokumentarnost ovog tiva jedna je od
njegovih vanih odlika. U njemu nalazimo
autentine zapise ili otiske naih mentali-
teta, savremenih i manje savremenih navika,
neobinih dosjetki i naina razmiljanja. Iako
se ponekad doimaju kao mali biseri naeg na-
rodnog folklora ili bolje reeno kao predlo-
ci za neku karakterologiju Bonjaka mo-
dernog doba, ove priice su, prije svega, je-
dna mala inventura stanja duha ovog naro-
da, ovdanjeg ovjeka koji se uvijek, jo u sta-
ra vremena, od raznoraznih ivotnih neda-
a, poevi od ene do drave, uspjeno bra-
nio humorom i egom. Mnoge aljive crtice u
ovoj knjizi kao da su izale ispod libade uve-
nog Nasrudina hode. Na legendarnog efen-
diju podsjeaju, naravno, ne tematski i sadr-
ajno, ve stilom kazivanja i toplinom izraza,
to je, svakako, kompliment za autora.
Zbirka aljivih pria Druga strana ari-
je, zapravo je isti proizvod ljudovanja. Onaj
ko zna ta je ljudovanje lako e razumjeti
da je sadraj ove knjige i nastao uz ljudova-
nje. Zato se i njeno itanje nehotice pretva-
ra u ljudovanje. Svoju priu, odnosno, kaziva-
nje kako se nekom neto dogodilo, autor nije
sveo na nivo golog vica, ve se izdigao na je-
dan vii nivo, nije pretjerano rei, moderne
kratke prie, s dopadljivom dozom humora,
umjerenom koliinom ironije i podnoljivog
iskrivljenja ivotne situacije sve to produ-
hovljeno vlastitim vienjem.
Knjiga Druga strana arije jeste doku-
ment, jeste ilustracija ovog ili onog vremena,
jeste neto kao svojevrsna aljiva istorijska i-
tanka, ili to moe biti za bolje razumijevanje
nekih ozbiljnih istorijskih procesa na ovom
prostoru i u jednom vremenu, izlomljenom
i prelomljenom. Hroniari obino biljee ili
istrauju krupnije dogaaje i ,to se tie lju-
di, krupnije ribe, najee iz politike, privre-
de, drutva. Pisci memoara, sasvim normal-
no, u prvi plan meu sebe (dakle, objekti-
vno su subjektivni) tako da u tim tekstovi-
ma obino nema obinog ovjeka. Ne vidi se
od ume vanijih podataka, ni on, niti njego-
vi problemi.
Takve libre, naravno, ne interesuje ami-
da u potoku ili onaj to bi pustio policajca
kroz enicu, a on njega nee s natovarenim
drvenim kolima kroz crveno na semoaforu
ili onaj to ne da batka kao mito ili onaj Sej-
do to je opet bio bjen Ima hime takvih
insana, reklo bi se galerija likova, ocrtanih
samo jednim potezom, jednom efektno oda-
branom rijeju, jednom sjajnom sintagmom
autora Koliko se moe pisati o svemu onome
to stoji iza one uvene Ibrine reenice: Pazi
se momak, u Srebreniku ne valja biti priko-
lovan prava mala istorijska ili socioloko-
psiholoka studija o Srebreniku i ta sve ne
oznaava ta reenica. Jednostavno, to je jedan
sjajan otisak vremena o kojem moemo do-
nositi sudove ba na osnovu takvih reenica.
Ili da spomenemo onu priu o jarevoj bradi,
koju je i potpisnik ovih redova nekada uo od
profesora legende - Ismeta Smajlovia, a pri-
u oteo od zaborava Hazim Hodi, autor ove
knjige. Rije je o prii kojom se mogu ocrta-
ti razne situacije i pojave s kojima se ljudi su-
sreu od pamtivijeka.
Uostalom, o toj dokumentarnosti moe-
mo nairoko govoriti, ali samo kao o jednom
aspektu sagledavanja kvaliteta ove knjige.
Koji, naravno nije jedini.
Moda bi sve te priice i anegdote i ostale
na nivou vica da im Hazim Hodi nije uda-
hnuo ivot. On je uspio da od obine male
narodne ege ili anegdote, ispriane na sije-
lu, na nekom dosadnom sastanku, u prola-
zu ili za kafanskim stolom, napravi umjetni-
ku prozu vrijednu panje. U tom svom po-
stupku transponovanja neeg vickastog u
kratku priu vrijednu panje, autor nije ni-
malo naruio autentinost izraza, iako je sva-
koj prii dao vlastiti peat. Sve to je uo, pa
GRAANIKI GLASNIK
114
PROLOST
115
uzeo da zapisuje, on je izvanredno dizajnirao
svojim dezenima i istovremeno uspio ou-
vati autentinost likova hvatajui ko na fl-
mu njihov dijalog, ponaanje i zakljuivanje.
Tako smo dobili vie od 200 kratkih pria,
koje nisu djelo zapisivaa, ve pisca. Za ilu-
straciju, izdvojili smo samo dvije iz graani-
kog ciklusa:
Pria prva: Ustani kad pita
Bio Ibro sekretar Opinskog komiteta u
Graanici.
Neto se kuhalo, pa doao i Hamdija Pozde-
rac. Mnogi postavljali pitanja, a onda to uini
i oniski Ibro. Hamdija mislio da on sjedi, pa e:
- Ustani kad pita!
Pria druga: Osmo kraj mezara
Ima jedno mezarje, povrh Graanice, kraj
kojeg neki ne smiju proi ni u pola dana, a ka-
moli nou. Jednom se Osmo spremio, nauo on
neki e pokasno naii iz Hamzia pored gre-
blja.
Kako je bio mrak, a i magla, ova dvojica se
iznenada naoe pred samim Osmom. U njega
glava bijela, pa se samo ona vidi.
Nit bjeati, niti tu ostati. Jedan u strahu,
samo da neto kae:
- Ima li ibicu?
Osmo izvadi ibicu, nita ne govori, pripa-
li im cigarete.
Sad onaj drugi pita:
- Je l tebe strah ovog greblja?
- Kad sam bio iv, bilo je! tiho e Osmo,
a ona dvojica se ne zaustavie ni na dnu Gra-
anice.
Autor je moda i nehotice, u elji da na-
pravi knjigu blagog narodnog humora mo-
dernog doba, napravio knjigu moderne kra-
tke prie koja moe izdrati i najotrije krite-
rije. On je sa ljubavlju razumijevanjem, kraj-
nje strpljivo, brusio te svoje tekstove (i liko-
ve), dotjerivao ih sve dotle dok ih nije sve
redom dotjerao pod gvint. Tu nema nie-
ga suvinog, sve je na svom mjestu porae-
no ko sebi. Upravo ta umjetnika dimenzi-
ja ove knjige kao zbirke kratke prie, zaslu-
uje posebnu analizu. To i jeste njena prava
vrijednost, naravno ne zanemarujui i osta-
le koje smo nabrojali dokumentarnu, histo-
rijsku i tako redom. To je zasluga autora koji
se ovom knjigom jo jednom potvrdio kao
ovo od pera
Omer Hamzi
Osman Hadi, Damije, mektebi i hadiluci
sa podruja opine Doboj Istok, Planjax,
2004.
Navedena knjiga je prije svega: pokuaj
profesora Hadia da probudi Bonjake inte-
lektualce iz historijske uspavanosti i potakne
na evidentiranje svoje historije i povijesti u
pisanu rije. Materiju u ovoj knjizi: autor za-
hvata i dublje i ire, ponekad i preiroko i pre-
duboko za intenciju samoga djela. Osnovno
dostignue istraivanja prezentiranog u ovoj
knjizi bi se moglo kazati kao: Svi imami, ha-
tibi i mualimi, te uzvieni zanos naroda koji
je prihvatio i potpomogao svoju ulemu videi
u njoj svjetlo duhovnosti, dokaz su vrlo akti-
vnog religijskog ivota u opini Doboj Istok.
Ove tri citirane misli o knjizi Osmana Ha-
dia, koje su dali uvodniar Bajro ef. Daf,
i recezenti Fikret ef. Paanovi i prof. dr. Salih
Kulenovi, daju ponajbolju sliku djela Da-
mije, mektebi i hadiluci sa podruja opine
Doboj Istok. I zaista, na 340 stranica se daje
obilje podataka o znaajnom vjerskom a re-
kli bismo i kulturnom ivotu Bonjaka musli-
mana na podruju istonog dijela predratne
opine Doboj. Iako je evidentan nedostatak
podataka za stariji period njegovog razvoja,
brojni podaci, dokumenti i fotografje iz naj-
novijeg doba dobro oslikavaju vjerski i kul-
turni ivot na podruju Doboj Istoka.
Detaljno su date novije historije starih
damija u: Ahinbaiima, Maloj Brijesnici,
Velikoj Brijesnici, Frkatima, Lukavici Rijeci,
Stani Rijeci, onih novijih u: krebama i Ha-
biboviima, kao i vie mekteba.
Rusmir Djedovi
GRAANIKI GLASNIK
116
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
117
L
i
s
t
o
v
i
.
.
.
LISTOVI GRAANIKOG
KALENDARA OD 9. 5. DO
1. 11. 2004-05-10
8. 5. 2004.
7. FESTIVAL DJEJEG DRAMSKOG STVARALATVA
BOSNE I HERCEGOVINE
i pored uskraivanja bilo kakve podr-
ke nadlenih kulturnih instanci Tuzlanskog
kantona, Federacije i drave Bosne i Hercego-
vine, zahvaljujui angaovanju Bosanskog
kulturnog centra iz Graanice, te nekoliko
sponzora koji su pritekli u pomo ipak odr-
an u Graanici - na radost najmlaih ljubi-
telja pozorine umjetnosti i svih onih koji su
uloili dosta truda da Festival opstane.
Tokom dva dana trajanja Festivala izve-
deno je 13 predstava mladih glumaca iz svih
krajeva nae zemlje. Bio je to susret mladosti
iz Graanice, Ugljevika, Banja Luke, Mosta-
ra, Sarajeva, Konjica, Bugojna i Bijelog Polja.
Graanica je bila grad mladih talenata, grad
glume i pozorita. Po odluci strunog iri-
ja, od ukupno 13 predstava najbolja je Neka
crvenkapica, koju su, prema ideji nastavnice
Fikrete Ibrali, izveli lanovi Dramske sekcije
Osnovne kole Hasan Kiki iz Graanice.
9. 5. 2004.
REDOVNI VOZOVI NA PRUZI DOBOJ - TUZLA
Nakon 12 godina ponovo e tutnjati vo-
zovi Sprekim poljem, za poetak dva puta
dnevno. Do sada su vozovi iz Tuzle dolazili
do Petrova sada produuju do Doboja. Sre-
om, za 12 godina pruga nije zahrala.
18. 5. 2004.
NOVE DIONICE ASFALTA U DONJOJ ORAHOVICI
Putena je u promet dionica puta Basii
Raljeva u duini od 525 metara. Ukupna
LISTAO:
OMER HAMZI
GRAANIKI GLASNIK
116
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
117
vrijednost radova 37.934 KM; konstrukci-
ja fnansiranja: Opina 16.800 KM, graani
37.000 KM i Direkcija za puteve TK 17.700
KM. Krajem aprila asfaltirana je dionica Mala
Rijeka Kolaua, duine 920 metara. Vrije-
dnost radova 84.700 KM; konstrukcija fnan-
siranja: Opina 30.000 KM, graani 37.000
KM, Direkcija za puteve TK 17.700 KM. Dio
puta od Fudbalskog igralita do Tubia, dui-
ne 232 metra, puten je u promet 10. 5. 2004;
Vrijednost posla 19.700; konstrukcija fnansi-
ranja: Opina 3.200 KM), graani 12.600 KM
i Direkcija za puteve TK 3.900 KM.
19. 5. 2004.
... I GRAANICI
Asfaltirana je ulica Donji Ritaii. Vrije-
dnost radova oko 130.000 KM; 40.000 KM
prikupili graani, 60.000 KM izdvojila Opi-
na Graanica, ostatak namiren iz drugih
izvora. Na redu su trotoari i rasvjeta...
20. 5. 2004.
DOBROTVORNA VEERA ZA PROJEKAT
DEMINIRANJE KORITA RIJEKE SPREE
Budui da je deminiranje obalnog pojasa
rijeke Spree, du nekadanje linije razdvaja-
nja zaraenih strana preduslov za bilo kakvo
planiranje optimalnog korienja tog resursa
na due staze, predstavnici opine Graanica
vie puta su pokuavali to pitanje pokrenuti s
mrtve take.
Kako su donatorska sredstva za deminira-
nje sve manja, a potrebe za ureenjem obala
Spree i korienje poljoprivrednih i drugih
resursa oko Spree sve vee, nametnula se po-
treba vreg uvezivanja svih opina u zahva-
tu Spree (Lukavca, Petrova, Graanice, Do-
boj Istoka i Doboja), povezivanja entitetskih
institucija (jer je Sprea granina rijeka izme-
u entiteta), institucija Tuzlanskog kantona,
nevladinog sektora, zainteresovanih privre-
dnih i drugih subjekata na zajednikom pro-
jektu ureenja korita Spree, koji u prvoj fazi
podrazumijeva deminiranje, a u drugoj fazi
ureenje kompletnog vodotoka i njegovu
ekoloku zatitu.
Oko ove inicijative, poetkom aprila, u
Graanici su se okupili naelnici svih 5 spo-
menutih opina i formirali inicijativni odbor
za organizovanje dobrotvorne veere, s ci-
ljem prikupljanja poetnih sredstava za po-
kretanje tog velikog projekta.
Kao osnova za otvaranje tog pitanja po-
sluili su sljedei podaci:
Opina Graanica zauzima povrinu od
212,3 km2 i ima oko 55.000 stanovnika. Pre-
ma Elaboratu generalnog izvianja koje su
izveli izviai BH MAC-a 2001. godine, rizi-
ne povrine od mina ine 7,2 km2 ili 3,37 %
od ukupne povrine opine.
Sve rizine povrine na podruju opi-
ne Graanica svrstane su u 21 pojedinani
projekat, od ega je 14 projekata I kategori-
je (stvaranje uslova za odrivi povratak, in-
frastruktura) i 7 projekata II kategorije (po-
ljoprivredno i umsko zemljite). Do sada je
na podruju opine Graanica deminirano
47 470 m2 rizinih povrina.
Od 21 pojedinanog projekta, koje je
obradio i kandidovao za deminiranje Opin-
ski tab CZ, 10 projekata se odnosi na lokali-
tete u Sprekom polju, a u toku je izvianje i
izrada elaborata za projekat Obala i korito ri-
jeke Spree. Ovaj projekat BH MAC realizu-
je u saradnji sa svim opinama kroz ija po-
druja protie rijeka Sprea, kako u Federaciji
BiH, tako i u Republici Srpskoj.
Ukupna kandidovana povrina za demi-
niranje u Sprekom polju u opinama Luka-
vac, Graanica, Petrovo, Doboj Istok i Doboj
je oko 4 122 500 m2. Kako je rijeka Sprea
bila linija razgranienja AR BiH i V RS,
ostao je veliki broj minskih polja, ija indeti-
fkacija i danas traje. U nekoliko minoincide-
nata koji su se desili na podruju ovih opi-
na smrtno je stradalo 24 lica, a 22 su povri-
jeena.
Rizine povrine od mina uz rijeku Spre-
u su prepreka realizaciji projekta ienja i
GRAANIKI GLASNIK
118
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
119
produbljivanja njenog korita, kao i izradu od-
brambenih nasipa od poplava kojes u u po-
sljednjih nekoliko godina nanijele milionske
tete poljoprivrednim uslovima, privrednim i
stambenim objektima, infrastrukturi i slino.
U velikim poplavama u ljeto 2001. godine
samo na podruju opine Graanica nasta-
la je teta od 3.109.970,000 KM. Regulacijom
korita rijeke zatitilo bi se oko 3820 ha poljo-
privrednog zemljita (u opini Lukavac 150
ha, Graanici 1750 ha, Petrovu 810 ha, Do-
boj Istoku 300 ha i Doboju 800 ha), oko 1600
stambenih i oko 115 proizvodno-poslovnih
objekata, 11 mostova i vie desetina kilome-
tara puteva svih kategorija i vanosti.
Na podruju opine Graanica do sada je
obraeno 6 dijelova (dionica) projekta Oba-
la i korito rijeke Spree, od Miriine do Do-
nje Orahovice, ukupne povrine116 941 m2,
a trokovi deminiranja ovog dijela iznosili bi
584.705,000 KM. Zbog veliine rizine povri-
ne od mina te teta koje nastaju uslijed neregu-
lisanog korita rijeke, a injenice da je sve manje
humanitarnog deminiranja, Opinski naelnik
Nusret Heli je pokrenuo inicijativu da se zaje-
dnikim snagama spomeutih pet opina orga-
nizuje dobrotvorna veera s ciljem da se skre-
ne panja na ovaj veliki problem i obezbijede
poetna inicijalna sredstva za realizaciju zama-
nog projekta deminiranja Spree. Nakon dvo-
mjesenih priprema, Dobrotvorna veera je
uspjeno organizovana u sportskoj sali Luke,
privukla je panju mnogih privrednika i vi-
sokih gostiju, meu kojima su bili i Ministar
civilnih poslova BiH Safet Halilovi, predsje-
dnik Vlade TK Bajazit Jaarevi, te naelni-
ci svih pet spomenutih opina. Prikupljeno je
150 hiljada KM. Najvei donator sa 100 hilja-
da KM bila je Vlada TK.
21. 5. 2004.
MALEII: ASFALTIRAN PUT KALESIJE KAMENIK
U DUINI OD 1.200 METARA
Vrijednost posla 120.000 KM; konstrukci-
ja fnansiranja:
Opina 40.000 KM, graani 60.000 KM,
ostali izvori 20.000 KM.
25. 5. 2004.
DAN ODBRANE GRAANICE: PREDSTAVLJENA
KNJIGA EHIDA, POGINULIH BORACA I CIVILNIH
RTAVA RATA GRAANICA 2002. 2005.
Po ocjeni mnogih, radi se o najznaajni-
jem izdavakom projektu u historiji Graani-
ce. O znaaju Knjige govorio je prof. dr. Omer
Ibrahimagi iz Sarajeva. Prireivaima i au-
torima Omeru Hamziu, Osmanu Pukaru i
Ibrahimu Nurkiu, zahvalili su se Kadir Me-
hanovi u ime Organizacije porodica ehida i
poginulih boraca i Nusret Heli, opinski na-
elnik, u ime opine Graanica, koja se poja-
vljuje kao izdava i glavni fnansijer projekta.
Suizdava je Izdavaka kua Monos Gra-
anica. U narednih nekoliko dana Knjiga je
predstavljena u jo devet veih sela na podru-
ju opine Graanica. Nakon predstavljanja,
Knjiga je uruena svim lanovima porodica
ehida i poginulih boraca na opini.
27. 5. 2004.
44. SJEDNICA OPINSKOG VIJEA GRAANICA:
NEZADOVOLJNI TO NIJE PRIHVAEN NJIHOV
PRIJEDLOG DA SE NE RAZMATRAJU IZVJETAJI O
RADU DOMA ZDRAVLJA, OPE BOLNICE I GRADSKE
APOTEKE, ZATO TO NE SADRE FINANSIJSKE
POKAZATELJE VIJENICI SDA NAPUSTILI SJEDNICU
a u tako okrnjenom sastavu Vijee je
usvojilo, uglavnom bez rasprave, nekoliko iz-
vjetaja i informacija, meu kojima i izvje-
taje o radu Ope bolnice, Doma zdravlja i
Gradske apoteke, o materijalno-socijalnom
poloaju lanova borakih organizacija, o ste-
penu zagaenosti vodotoka, o stanju u obla-
sti kulture itd. Formirana su i dva nova radna
tijela Vijea: Komisija za ravnopravnost spo-
lova i Komisija za budet. Odluka o dodjeli
ovogodinjih priznanja izazvala je burnu rea-
kciju i odbijanje od strane nekoliko vijenika,
pa zato nije ni mogla biti prihvaena.
GRAANIKI GLASNIK
118
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
119
31.05. 2004.
VANREDNA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
GRAANICA: USVOJENA ODLUKA O DODJELI
OVOGODINJIH OPINSKIH PRIZNANJA.
Nakon to se nisu mogli usaglasiti oko te
odluke na prethodnoj, redovnoj sjednici, za-
kazana je vanredna sjednica na kojoj su se
vijenici konano odluili koga e (a koga
nee) pohvaliti i nagraditi za predstojei Dan
opine.
2. 6. 2004.
DAN OPINE GRAANICA: SPISAK DOBITNIKA
TRADICIONALNIH OPINSKIH PRIZNANJA
Zlatna plaketa opine Graanica: Mjesna
zajednica Gornja Orahovica i frma Plamin-
go Graanica; Srebrena plaketa opine Gra-
anica: KUD Adem Ali Graanica, Tr-
goplast-trans Graanica, Hrvatsko katoli-
ko dobrotvorno drutvo Graanica; Zlatna
znaka opine Graanica: Muhidin Halilo-
vi Graanica, Zehra Karahasanovi Graa-
nica, Lilian oli Graanica; Srebrena zna-
ka opine Graanica: Tajib Ali Doborovci,
Ismet uli Graanica, Fikreta Ibrali Graa-
nica, Mustafa Topagi Soko i Nusreta Usta-
vdi Graanica.
2. 6. 2004.
DAN OPINE GRAANICA: SVEANA AKADEMIJA,
PODSJEANJE NA OSTVARENE REZULTATE IZMEU
DVA PRAZNIKA
Iz referata Opinskog naelnika Nusreta
Helia ... Budui da se kod nas i mnogo va-
nije stvari podvrgavaju stalnoj sumnji i pre-
ispitivanju, to ponekad i nije tako loe, ne
treba da udi injenica to se i ovaj datum iz
povijesne riznice ovoga kraja, koji je ubilje-
en u najstariji pisani pomen srednjovjeko-
vnog grada Sokola kao historijskog simbola
Graanice i dalje osporava i dovodi u pita-
nje kao Dan opine, iako je ustanovljen upra-
vo na tom bogatom historijskom i civilizacij-
skom iskustvu. Zato ima smisla ovo historij-
sko podsjeanje koje ukratko glasi: dananji
datum ispisan je 1429. na jednom zvaninom
pravnom aktu, koji potvruje promjenu svo-
jinskog statusa srednjovjekovnog kraljev-
skog grada Sokola, u ijem se podgrau ra-
zvila Graanica. To je najstariji pisani doku-
ment o tragovima ovoga grada u dalekoj pro-
losti. Opredjeljenje za ovaj datum duboko u
njedrima prolosti ovoga kraja, nije bilo po-
sljedica nekih politikih promjena, pomodar-
stva ili poznate prakse - da svaka nova vlast
uvodi svoje praznike i blagdane ve napro-
tiv. Ovo sam morao naglasiti ne zbog dobro-
namjernih pitaca, ve zbog onih koji od sve-
ga i svaega vole da prave politiku, pa zato je
ne bi pravili od povijesti i povijesnih dogaa-
ja koje mogu tumaiti onako kako im najbo-
lje odgovara. To uostalom nije nita novo na
ovim naim prostorima.
Obiljeavajui ovaj datum iz srednjovje-
kovne dravne povijesti Bosne mi simbolino
potvrujemo i ponovo reafrmiemo injeni-
cu da smo, evo da kaem, kao Bosna, batini-
ci srednjovjekovne bosanske dravnosti - ra-
vnopravno, sva tri sadanja konstitutivna di-
jela bosanske avlije i Bonjaci i Srbi i Hrva-
ti i odvojeno i zajedno. Niko nema pravo da
bilo koga izvlauje i da mu negira to pravo.
Uvodei ovaj datum, eljeli smo odagnati sve
politike i druge zablude oko tog naeg sre-
dnjovjekovlja kojeg jedni iz neznanja ili ko
zna zato potpuno odbacuju, a drugi upravo
to jedva i ekaju, kako bi taj znaajan segment
nae historije prigrlili sebi i lake ga oduze-
li od drugih.
Posljedice znamo kakve su.
Ja se nadam da su graani Graanice ovaj
datum prihvatili s uvaavanjem. elio bih
da ga obiljeavamo kao praznik svih graa-
na bez obzira na bilo kakav ideoloki ili na-
cionalni predznak. init emo to s radou,
optimizmom, i otvorenih perspektiva upr-
kos tmurnim oblacima koji se ponekad suvi-
e nisko nadviju iznad naih glava.
GRAANIKI GLASNIK
120
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
121
2. 6. 2004.
DAN OPINE: ZAPOETA IZGRADNJA MUZIKE
KOLE, PUTENA U RAD NOVA POGONSKA
POSTROJENJA GRAANIKE TAMPARIJE GRIN,
OTVOREN ZA SAOBRAAJ PRIKLJUNI PUT NA
MAGISTRALU DOBOJ - TUZLA KROZ GRAANIKO
NASELJE LIPINAC
Uz objekat osnovne kole Hasan Ki-
ki, muzika kola treba da nikne za nepu-
na 4 mjeseca. Predraunska vrijednost oko
200.000 KM; izvori: donacije roditelja, pomo
dobrotvorke Ledi Not, sredstva kole Hasan
Kiki. U graanikoj tampariji Grin izvr-
ena promocija ceritifkata ISO-standard i
putena u pogon mona grafka linija, pe-
tobojka u vrijednosti od 1,5 miliona KM, to
ovoj frmi obezbjeuje vodee mjesto u svojoj
brani na tritu Bosne i Hercegovine. Asfal-
tirana saobraajnica na Lipincu, u duini od
600 metara, koja obezbjeuje Graanici alter-
nativni izlaz, odnosno ulaz iz pravca Doboja
i znatno rastereuje postojei prikljuak kroz
naselje Luke. U fnansiranju projekta, ija je
vrijednost 142.000 KM, uestvovali su Opi-
na sa 35.000 KM, graani sa 35.000 KM,a
ostatak od 72.000 KM obezbijeen je iz osta-
lih izvora (preduzea).
3. 6. 2004.
JO JEDAN DOBRO OBAVLJEN POSAO KOMPANIJE
IRBEGOVI IZ GRAANICE: ZAVREN I OTVOREN
TRGOVAKO-DISTRIBUTIVNI CENTAR VELPRO
U SARAJEVU, POVRINE OKO 8.500 KVADRATNIH
METARA
Kompanija irbegovi na tom objektu,
prije ugovorenog roka, izgradila je monta-
no-betonsku konstrukciju, eline nadstre-
nice i dijelove metalne konstrukcije, te se
tako kvalifkovala za dalju poslovnu saradnju
sa hrvatskim koncernom Agrokor kao gla-
vnim investitorom na tom projektu.Izgra-
dnja hladnjaa od 1.500 kvadratnih metara za
fabriku Ledo u Mariboru, jo jednu lanicu
Agrokora, novi je posao koji je taj veliki hr-
vatski koncern povjerio kompaniji irbego-
vi iz Graanice.
5. 6. 2004.
MIRIINA: NOVI DOM KULTURE
Naporima mjesne zajednice i mjetana
Miriina je dobila moderan objekat za boga-
tiji drutveni i kulturno-zabavni ivot i oku-
pljanje omladine u tom selu. Gradnju objekta,
pored opine Graanica, pomogla je i bratska
opina Kadonege iz Italije.
5. 6. 2004.
DRAMSKI STUDIO KUD ADEM ALI GRAANICA:
U ZVORNIKU JA SAM OSTAVIO SVOJE SRCE
Poznata drama Abdulaha Sidrana bila je
veliki izazov za graanike glumce-amatere.
Odigrali su je vrlo uspjeno i podarili izvan-
redan pozorini ugoaj svojim sugraanima.
Pokazali su da se snagom svog talenta, volje,
entuzijazma i srca mogu uhvatiti u kotac i sa
najzahtjevnijim dramskim tekstovima i naj-
komlikovanijim predstavama. Odabrana dru-
ina Miralema Daferovia, iji je rahm. otac
Hasib nekada oduevljavao graaniku publi-
ku sa iste pozornice, uspjeno je poloila jo
jedan ispit. Sa nekim malim izuzecima, an-
sambl se doimao kao vrlo uigran, uvjeban
i usklaen orkestar koji je uspio zadrati pa-
nju publike od poetka do kraja predstave.
Bilo je to jedno snano podsjeanje na minu-
lo ratno vrijeme, na bolne trenutke bonja-
kog naroda i dramatine sudbine pojedinca
u stravinom vihoru rata, ljudskog bezumlja i
pesinluka. Kontrastirajui, vrlo uspjeno, pla-
vetnilo i istou vode Drine, kao simbola i-
vota, sa smrdljivom atmosferom provincijal-
nog bordela, graaniki amateri su uspjeli na
svoj nain iskazati ljudsku i patriotsku po-
ruku ovog Sidranovog teksta: Tamo gdje je
srce, tamo je i dom.
GRAANIKI GLASNIK
120
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
121
30. 6. 2004.
45. SJEDNICA OPINSKOG VIJEA GRAANICA:
USVOJENI IZVJETAJI I INFORMACIJE O RADU U
2003. GODINI
Opinskog pravobranilatva, Pore-
zne ispostave, Opinskog suda, Opinskog
suda za prekraje, zatim o stanju lokalne pu-
tne mree i signalizacije, o materijalno-soci-
jalnom poloaju izbjeglih i prognanih lica.
Usvojena je Odluka o promjeni statusa nepo-
kretnosti u optoj upotrebi i Nacrt odluke o
utvrivanju mree zdravstvenih djelatnosti i
zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene
zatite u Tuzlanskom kantonu.
1. 7. 2004.
LJETNE VEERI POD LIPAMA GRAANICE DRUGI
PUT
Prologodinje Ljetne veeri naile su
na dobar odziv graanike publike, pa se gla-
vni organizator manifestacije Bosanski kul-
turni centar Graanica - uz podrku i po-
kroviteljstvo Opine Graanica, potrudio da
ovog ljeta Graanlijama priredi jo bogatiji
program. Ljetne veeri pod lipama Graani-
ce 2004. otvorene su promenadnim koncer-
tom orkestra limene glazbe Konjuh iz ivi-
nica i koncertom saza na terasi Osman-kape-
tanove medrese. Programom Veeri predvi-
eno je tridesetak zanimljivih programa, koji
e se realizovati toko jula i avgusta na tera-
si Osman-kapetanove medrese, na otvorenoj
sceni u centru Graanice, Domu kulture i ba-
zenima Nasko.
10. 7. 2004.
SPREA I SPREKO POLJE: TRUJ ME IVOTE TRUJ
Kad god se pokrenu takozvani veliki he-
mijski kapaciteti u Gradu soli i nie od njega,
po pravilu stradaju ribe u Sprei, digne se ga-
lama i graja, jave se i ekolozi prialice i teo-
retiari, digne se hajka za krivcima, ekaju se
analize i ekspertize, zasjedaju opinari, prote-
stira naelnik, ribari lijepe plakate, okrivljuju-
i politiare to im zagauju Spreu, a ne vide
koliko im isti zagauju ivot, dre se konfe-
rencije za tisak, snimatelji snimaju crknute
ribe Potom se sve zaboravi. Do novog tro-
vanja. Ko te pita za ribu? Kupit e se ribari-
ma koja tona ribe i tako e se namiriti rauni.
Do novog trovanja, politikom i smrdljivom
vodom koja tee koritom Spree i polahko
otima od ljudi ono to im je Bog dao: jedni
zemlju (tlo), drugi mozak (zdrav). A krivca
nema, pa nema. Svi smo krivi, a najvie oni
to ive u blizini te smrdljive vode. Neka se
malo udalje, a za ribe emo lahko, kupit e se
koja tonaTako se i ovoga puta orkestriralo
po Graanici. Uprazno. Po ko zna koji put
15. 7. 2004.
TREA VANREDNA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA:
INFORMACIJA O ZAGAENJU RIJEKE SPREE
Nakon svestrane rasprave Vijee je usvo-
jilo sljedee zakljuke i mjere: 1. Dati punu
podrku i pomo kantonalnom tuiteljstvu
u otkrivanju poinilaca trovanja ribe u rijeci
Sprei i poduzimanju zakonom predvienih
mjera protiv istih; 2. Da se uputi otar pro-
test zahtjev prema Vladi Tuzlanskog kanto-
na, nadlenim ministarstvima i drugim kom-
petentnim tijelima i zatraiti da se u skladu
sa zakonom o vodama i Krivinim zakonom
i drugim propisima izvravaju svoje obaveze;
3. Opina Graanica e pruiti svaku strunu
i pravnu pomo poljoprivrednim proizvoa-
ima u dolini rijeke Spree u pokretanju spo-
ra protiv izazivaa trovanja; 4. Upoznati na-
dlene organe OHR-a; 5. Uraditi Informaci-
ju o posljednjem zagaenju rijeke Spree i
poduzetim aktivnostima koje e se razma-
trati na vanrednoj sjednici Opinskog vije-
a; 6. Javnost e biti kontinuirano obavjeta-
vana o rezultatima i poduzetim mjerama. To
je, dakle, to. Svi odradie svoj posao. Do no-
vog trovanja.
GRAANIKI GLASNIK
122
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
123
16. 7. 2004.
NOVA KUA VARIPLASTA
Rije je o jednoj od vodeih frmi meu
graanikim plastiarima, koja je poela sa
radom prije dvadesetak godina u malim ra-
dioniicama u Maleiima. Za samo nekoli-
ko mjeseci, Variplast je podigao i uselio u
novi proizvodno-poslovni objekat prostra-
nu halu sa kancelarijama i ostalim prateim
prostorijama - u neposrednoj blizini Etiva-
e, u kojoj je do sada organizovao proizvo-
dnju. Novi prostor otvara mogunost za dalji
razvoj proizvodnje posebno na programi-
ma ambalae.
30. 7. 2004.
GRAEVINSKA KOMPANIJA IRBEGOVI: U
ELITNOM DRUTVU
Kao najuspjenija na podruju Tuzlan-
skog kantona, uz Fabriku cementa Lukavac,
ta se kompanija nala na 32. mjestu rang liste
100 najveih frmi u BiH, koju svake godi-
ne objavljuju Poslovne novine. Kao najvei
izvoznik sa podruja Tuzlanskog kantona, na
objavljenoj listi najveih izvoznika u Federa-
ciji Bosne i Hercegovine, zauzela je dobro 17.,
a po ostvarenoj dobiti na rang listi najuspje-
nijih, 15. mjesto. Obim izvoza u proloj godi-
ni: oko 11, a dobit preko 1,6 miliona KM .

16. 8. 2004.
GRAEVINSKA KOMPANIJA IRBEGOVI: U
NOVOM SADU, U NOVOM SADU
Potpisan je vrijedan ugovor sa frmom
Rodi M&B Co iz Kule, po kojem e se u re-
kordnom roku od dva mjeseca izgraditi vrlo
zahtjevan objekat u Novom Sadu, povri-
ne 14.000 kvadratnih metara, kao proirenje
kapaciteta Pivare Rodi. Rije je o nastavku
uspjene poslovne saradnje sa spomenutim
investitorom, za kojeg je Kompanija irbe-
govi izgradila vie poslovnih objekata, uku-
pne povrine od oko 50.000 kvadratnih me-
tara. Do kraja godine sa istim investitorom
oekuje se potpisivanje ugovora za izgradnju
jo nekoliko objekata u Novom Sadu i Beo-
gradu, ukupne povrine od oko 45.000 kva-
dratnih metara. Tako se nastavlja uspjean
nastup irbegovia na tritima susjednih
zemalja.
21. 8. 2004.
SREBRENIK: OTVOREN OTVORENI GRAD
UMJETNOSTI 2004. GODINE
Dan ranije poelo je tradicionalnim konj-
skim trkama i promocijom sabranih djela
Abdulaha Sidrana, a otvaranje je uprilie-
no uz prisustvo brojnih gostiju, zanimljivim
recitalom lanova Narodnog pozorita iz Tu-
zle pod nazivom Slovo o gradu. Pored rada
umjetnika po slobodnom izboru, tokom ove
velike kulturne manifestacije organizovano je
vie promocija knjiga, te prikazano nekoli-
ko flmova sa Sarajevo flm festivala. Pro-
movisana je Alternativna historija Semira
Osmanagia, pjesnika zbirka Grafti due
Jasmina Habibovia, zbirka starih razgledni-
ca i fotografja Prolost i sadanjost Srebre-
nika, Monografja pionice Nikole Veseli-
a, predstavljen je roman Iz pozadine Zla-
tka Dukia, te sedmi broj asopsa za kultu-
ru i drutvena pitanja Stav iz Tuzle. Priree-
no je i nekoliko muzikih priredbi, izlobi sli-
ka i knjiga, a izvedena je i pozorina predsta-
va Muica, koju je izveo ansambl Narodnog
pozorita iz Tuzle. Od 20. avgusta do 6. se-
ptembra Srebrenik je doista bio u doslovnom
smislu grad umjetnosti i ljepote, otvoren za
sve koji ga vole.
25. 8. 2004.
VRANOVII: ASFALTIRAN PUT NA RELACIJI POTOK
PLANE
U duini od 1380 metara taj putni pravac
povezuje Vranovie sa Srebrenikom i Graa-
nicom. U njegovu rekonstrukciju i asfaltira-
nje uloeno je 190.000 KM, od ega su graa-
GRAANIKI GLASNIK
122
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
123
ni obezbijedili 65.000 KM, Direkcija za pute-
ve 8.000, a ostatak sredstava u iznosu 117.000
KM Opina Graanica.
27. 8. 2004.
GRAANIKI GLASNIK: PROMOCIJA INTERNET
IZDANJA
Iako se on-line izdanje Graanikog gla-
snika vie od dvije godine nalazi na interne-
tu (na adresi http://glasnik.gracanica.net), ja-
vno predstavljanje Internet izdanja tog aso-
pisa obavljeno je u okviru ovogodinje mani-
festacije Ljetne veeri pod lipama Graani-
ce. Promocija je obavljena u ugodnom ambi-
jentu kafea Film graanikog Doma kulture.
Prezentirano je elektronsko izdanje svih do-
sadanjih 17 brojeva asopisa, naslovi prilo-
ga i imena svih 250 autora i saradnika, koji su
se pojavljivali na stranicama Graanikog...
O znaaju ovog projekta za Graanicu, pose-
bno kada je u pitanju promociju kulturne ba-
tine ovog podruja u svijetu, govorili su la-
novi Redakcije asopisa: prof. Dr. Izet Mai,
redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sa-
rajevu (na predmetima Porodina medicina
i Medicinska informatika) i knjievnik Atif
Kujundi.
30. 8. 2004.
46. SJEDNICA OPINSKOG VIJEA GRAANICA:
USVOJENA ODLUKA O IZVRENJU BUDETA
OPINE ZA PRVO POLUGODITE 2004. GODINE I
ODLUKA O PRISTUPANJU IZMJENI REGULACIONOG
PLANA CENTAR - NOVELACIJA PLANA
Za 2004. godinu opinski Budet plani-
ran je u iznosu od 6.579.000 KM: prihodi
od poreza 3.327.000 KM, neporezni priho-
di 2.150.000 KM i tekue potpore 1.102.000
KM. Ostvarenje Budeta za est mjeseci ove
godine pokazuje da je budetski plan za 2004.
godinu bio dosta realan. Ostvareni prihodi u
ovom periodu iznose 2.909.161 KM ili 88,44
%, to je za 28 % vie u odnosu na isti peri-
od prole godine. Porezni prihodi su ostvare-
ni sa 96,15 %, a neporezni 96,24 %. Po prvi
puta u historiji budeta Opine Graani-
ca neporezni prihodi su ostvareni u veem
procentu od poreznih, to je rezultat poja-
anog i odgovornijeg rada opinskih orga-
na i slubi. Rashodi su ostvareni u skladu sa
planom Budeta. Ukazano je na slabu napla-
tu poreza od poljoprivredne djelatnosti i po-
dbaaj u realizaciji grantova viih nivoa vlasti.
Usvajanjem Odluke o pristupanju izmjeni Re-
gulacionog plana Centar - novelacija pla-
na otklonjene su prepreke za bru realizaciju
znaajnih projekata u centru grada. Vijenici
su usvojili i Odluku o stipendiranju studenata
i uenika srednjih kola, Odluku o utvriva-
nju kriterija za dodjelu stipendija studentima
i uenicima srednjih kola, Rjeenje o davanju
prava koritenja ribljeg fonda Udruenju gra-
ana SRD Drijena, Informaciju o ostvariva-
nju prava i izvravanju obaveza opinskih slu-
bi na zahtjev graana za period januar jul
2004. godine i Informaciju o vrenju inspe-
kcijskog nadzora u oblasti komunalne, urba-
nistiko-graevinske, sanitarne, veterinarske,
trine i turistiko-ugostiteljske inspekcije na
opini u periodu januar - jul 2004. godine.
31. 8. 2004.
ZAVRENE LJETNE VEERI POD LIPAMA
GRAANICE
Velikim gala-koncertom na otvorenoj
sceni u centru Graanice, kojem je prisustvo-
valo oko 3.000 posjetilaca, oznaen je zavre-
tak ovogodinje kulturne manifestacije Lje-
tne veeri pod lipama Graanice. Obraaju-
i se okupljenim graanima, naelnik opine
Nusret Heli je dao kratak rezime tog velikog
posla: Moram rei da sam sretan, prije sve-
ga kao graanin ove opine i ovoga grada,
to smo u okviru ove kulturne manifestacije
uspjeli pokazati duh ovoga grada, to smo ga
digli iz mrtvila i sivila ljetne dosade i svako-
dnevnice, to smo na najbolji nain pokaza-
li kako se bonjaka tradicija i nae kulturno
nasljee moe afrmisati bez trunke politike,
interesnih i ko zna kakvih pretenzija.
GRAANIKI GLASNIK
124
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
125
Ova manifesta-
cija je djelo svih
nas, svih uesnika
i onih pojedinaca
koji su je osmilja-
vali i programira-
li. Posebno mjesto
u tome zauzima
Bosanski kulturni
centar kao orga-
nizator.
U ime graa-
na Graanice i svih
onih koji su ovog
ljeta uivali Pod
lipama Graani-
ce ja se zahvalju-
jem svim uesni-
cima manifestacije
i sa zadovoljstvom najavljujem Ljetne veeri
pod lipama Graanice 2005.godine.
4. 9. 2004.
OTVORENA NOVA DAMIJA U MIRIINI
Na atraktivnoj lokaciji, pored magistral-
nog puta Doboj Tuzla, izgraen je i otvoren
funkcionalan islamski vjerski kompleks, ko-
jeg ini novoizgraena damija sa munarom
visokom 42 metra, sa dvije erefe, gasulha-
na, abdestana i stambeni objekat za mjesnog
imama. U gradnju tih objekata uloeno je oko
400 hiljada KM, a sredstva su najveim dije-
lom obezbijedili dematlije Miriine. Svea-
nosti otvaranja damije prisustvovalo je vie
hiljada vjernika, te visoki gosti iz vjerskog i
politikog ivota, od kojih su se neki obratili
skupu prigodnim govorima i estitanjima.
Izmeu ostalih, govorio je i naibu-reis ha-
di-hafz Ismet ef. Spahi, koji je u svom go-
voru uputio otre kritike opinskom naelni-
ku Nusretu Heliu zato to je na jednu svoju
izbornu afu, kao ilustraciju dobre saradnje
sa Medlisom islamske zajednice, stavio
neku, ranije snimljenu fotografju sa grupom
imama, meu kojima je bio i sam ef. Spahi.
Optuujui naelnika za zloupotrebu vjere u
predizborne politike svrhe, otvoreno je po-
zvao vjernike da na predstojeim lokalnim
izborima paze za koga e glasati, te da daju
glas onim kandidatima koji nisu bezbonici
i nevjernici. Vjerovatno zbog toga, protoko-
lom sveanosti, naelniku Heliu nije ni data
prilika da se obrati skupu i proita svoj pri-
premljeni govor. itav taj sluaj izazvao je
kontroverzne komentare i razliite reakcije
u javnosti. Da bi spustio lopticu na zemlju,
naelnik Heli je javno poruio da e se i da-
lje zalagati za korektne odnose i saradnju sa
svim institucijama Islamske zajednice, bez
obzira to je sluajem Miriina razoaran i
kao ovjek i kao vjernik.
4. 9. 2004.
I ZGRADA PARALELNE OSNOVNE KOLE ZA
MUZIKO OBRAZOVANJE U GRAANICI
Kamen temeljac za taj objekat zakopan je
prigodom obiljeavanja Dana opine, 2. juna
2004. godine. Za samo nekoliko mjeseci, uz
zgradu Osnove kole Hasan Kiki izgra-
en je vrlo funkcionalan objekat sa odgova-
rajuim kabinetima za individualnu nastavu
Detalj sa sveanosti otvaranja damije u Miriini (Foto ako)
GRAANIKI GLASNIK
124
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
125
i salom za kulturno-umjetnike programe. U
izgradnju objekta uloeno je 350 hiljada KM.
Najvei iznos od oko 200 hiljada KM priku-
pila je i donirala poznate dobrotvorka Graa-
nice Miloke Not. Ostatak su obzbijedili rodi-
telji i opina Graanica, a dio sredstava je osi-
guran iz donacija nekoliko graanikih frmi.
Na sveanosti povodom otvaranja kole,
u svom kratkom obraanju naelnik opine
Nusret Heli, izmeu ostalog rekao je i ovo:
Otvaranjem ovog objekta stvorili smo uslo-
ve za dalje unapreenje i njegovanje muzike
kulture u naem gradu, za kolovanje naih
talenata koji ve sada, svojim umjetnikim
izrazom i svojim uspjesima na svjetskoj mu-
zikoj sceni pronose slavu Graanice takorei
irom svijeta. Ovo je veliki dan za Graanicu
i dalji razvoj kulturnog ivota na naoj opi-
ni, ovo je objekat kojim Graanicu na najbolji
nain inimo gradom.
Nakon otvaranja objekta, uenici muzi-
ke kole izveli su prigodan kulturno-umje-
tniki program u kojem su se predstavili naj-
bolji solisti na klaviru, gitari i harmonici, te
orkestar harmonika, Plesna grupa Plamin-
go, vokalna grupa Arabeske, tamburaki or-
kestar i folklorna grupa KUD-a Adem Ali
iz Graanice. Posebno je bio zapaen nastup
mladog klaviriste Zorana Imirovia (roen
1979., ak Muzike kole u Graanici), koji
pohaa postdiplomski studij u Minhenu i na-
stupa kao solista, sa orkestrom ili kamernim
sastavima irom Evrope. Rije je visoko nada-
renom muziaru, koje muziki kritiari pro-
gnoziraju sjajnu budunost u svijetu muzike i
muzike umjetnosti.
6. 9. 2004.
GRAANICA: PRVI SEMAFORI NA GRADSKIM
RASKRSNICAMA
Putanjem u rad semafora na tri glavne
raskrsnice u gradu: kod Osnovne kole Ha-
san Kiki, kod umarije (na raskrsnici za ma-
halu Lipa) i kod Doma zdravlja sigurnost sa-
obraaja znatno se poboljava. U ovaj proje-
kat Opina je uloila oko 150.000 KM, a Gra-
anica dobila jo jedno gradsko obiljeje.

11. 9. 2004.
SELJO IZ SARAJEVA PRVI PUTA U GRAANICI
Akademski kulturni centar Univerziteta u
Sarajevu Seljo, svojim cjeloveernjim umje-
tnikim programom oduevio je graaniku
publiku. Umjetniko vee na pozornici veli-
ke sale Doma kulture bilo je ispunjeno razno-
vrsnim muziko-folklornim i plesnim taka-
ma vrhunskog kvaliteta i izlobom slika Se-
ljinog likovnog ateljea u izlobenom foajeu
Doma kulture. Amaterki kolektiv, koji je to-
kom 50 godina svog uspjenog djelovanja,
prezentirao kulturnu tradiciju Bosne, pose-
bno u oblasti folklora i muzikog stvarala-
tva, irom zemaljske kugle, sticajem okolnosti
nije ni jednom do sada gostovao u Graanici.
Od sada e, kako obeae, ee navraati u
Graanicu jer to ele Graanlije.
12. 9. 2004.
RALJEVA: JO 1.700 METARA ASFALTA
Vrijednost radova je 101.500 KM, od ega
je Opina obezbijedila 85.000 KM i graani
16.500 KM .U junu je rekonstruisana dionica
puta od 575 metara. Uloeno je 48.000 KM
(graani 21.000, Opina Graanica 19.000 i
Direkcija za puteve TK 8.000 KM.
14. 9. 2004.
CIGLANA U SOKOVCU NAPOKON U POGONU
Ciglana je osnovana daleke 1923. godine
i u njoj je nalazilo zaposlenje na stotine Gra-
anlija. Nekada je bila meu vodeim proi-
zvoaima cigle u Bosni i Hercegovini. Pre-
stala je sa radom na poetku rata za Bosnu i
Hercegovinu (1992. 1995.). Prema pisanju
sarajevskog Osloboenja glineni i glineno-
betonski elementi (paleta od 29 vrsta opekar-
skih proizvoda), ve polahko nalaze put do
kupca. U Ciglani trenutno radi oko 60 radni-
GRAANIKI GLASNIK
126
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
127
ka, a o unapreenju proizvodnje brine vlasti-
ti istraivaki tim, iji su strunjaci usavrili
proizvodni postupak u izradi dimnih i venti-
lacionih kanala, te materijal pod nazivom te-
nisvit, koji se koristi za posipanje teniskih te-
rena. Uvedena je i nova organizacija rada,a
proizvodni kart smanjen na svega 5%.
16. 9. 2004.
PUTENA U RAD NOVA ASFALTNA BAZA U GRAANICI
Graanika graevinska frma Roading
u opremu i postrojenja asfaltne baze uloila
je oko 3 miliona maraka. Rije je o moder-
nom pogonu, kapaciteta 100 tona asfalta na
sat, koji je izgraen po svim svjetskim tehno-
lokim i ekolokim standardima. Putanjem u
rad ovog pogona graaniki Roading kvali-
fkovao se meu vodee kompanije u Bosni i
Hercegovini u oblasti niskogradnje, odnosno
izgradnje i rekonstrukcije putne mree.
22. 9. 2004.
ETRDESET SEDMA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
GRAANICA, POSLJEDNJA RADNA U OVOM SAZIVU
nije bila optereena nekim tekim ta-
kama dnevnog reda. Vijenici su usvoji-
li vie zakljuaka i rjeenja iz domena imo-
vinsko-pravne slube, kako graani ne bi bili
oteeni ekajui novi saziv vijea, koje e se
konstituisati tek nakon oktobarskih lokalnih
izbora. Bila je to prilika da se vijenici osvrnu
na rezultate svog rada u proteklom etvoro-
godinjem periodu. To je proputeno. Valjda
nije adet. Izbori su na pragu.
26. 9. 2004.
ASFALT KROZ CENTAR MALEIA
Nakon rjeavanja nekoliko kljunih komu-
nalnih pitanja u ovom selu (vodosnabdijevanje
stanovnitva itavog sela, kanalizaciona mre-
a, javna rasvjeta), asfaltiranje puta Graani-
ca Maleii glavni je prioritet rukovodstva u
ovom selu. Dva kilometra asfaltiranog puta od
mahale Kalesije, kroz centar Maleia, do ma-
hale Meii, koji je puten u saobraaj uz skro-
mnu sveanost, kljuna je etapa na tom veli-
kom poslu. Uloeno je oko 300.000 KM. To su
sredstva graana i opine Graanica. Akcija na
izgradnji puta prema Graanici se nastavlja
27. 9. 2004.
U TRNOVCIMA
Puten je u saobraaj put Trnovci - Da-
kule u duini od 1458 metara. Vrijednost ra-
dova je oko 190.000 KM.
29. 9. 2004.
I MAHALI JAVOR
Rekonstrukcija i asfaltiranje puta Javor
Bahii kotala je 65.664 KM. Opina je plati-
la 40.000 KM, graani 20.000 KM i iz ostalih
izvora je obezbijeeno je 5.664 KM.
29. 9. 2004.
ASFALTIRANO JE IGRALITE MALIH SPORTOVA U
KAHOVICI
Sredstva je obezbijedila opina i mjesna
zajednica iz dobrovoljnih priloga graana.
2. 10. 2004.
LOKALNI IZBORI
obavljeni su na 40 birakih mjesta na
podruju opine. Na glasanje je izalo 16.104
ili 56,7% biraa (za listu kandidata za lanove
Opinskog vijea), odnosno 16.106 ili 56,7%
biraa (za listu kandidata za opinskog nael-
nika), to predstavlja najveu apstinenciju bi-
rakog tijela od 1990. godine.
4. 10. 2004.
FILIJALA UPI BANKE U GRAANICI PRESELILA U
NOVE PROSTORIJE
Poela je sa radom 1985. godine sa dva ra-
dnika, a 1995. godine stekla status flijale. Da-
GRAANIKI GLASNIK
126
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA
127
nas ima 17 radnika, organizaciono joj pripa-
da poslovnica u Odaku, radi sa oko 500 pra-
vnih i 2000 fzikih lica. Plasmani na nivou
Filijale iznose oko 35 miliona KM, od ega se
na pravna lica odnosi 29, a na fzika 6 mili-
ona KM. Po svojoj snazi UPI banka nalazi se
meu 5 prvih banaka u Bosni i Hercegovini.
13. 10. 2004.
FORMIRANO UDRUENJE JOSIP BROZ TITO U
GRAANICI
Osnivakoj skuptini prisustvovalo je pre-
ko 250 lanova, koji su za predsjednika Udru-
enja izabrali Fikreta Konjia, novinara Radio
Graanice. U usvojenim programskim doku-
mentima posebno su istaknuti antifaistiki
ciljevi Udruenja, o kojima je nadahnuto go-
vorio Ibrahim Nurki, jedan od lanova Inici-
jativnog odbora za formiranje Udruenja.
30. 10. 2004.
NOVA ZGRADA LIMORADA
Razvoj ove frme tekao je po obrascu koji
je proklamovan u strategiji privrednog ra-
zvoja graanike opine, koja se oslanja na
takozvana mala i srednja preduzea. Iz male
limarske radionice koja je poela samo sa tri
radnika 1990. godine razvila se u uspjeno i
moderno preduzee koje danas ima 37 ra-
dnika, sa prosjenim mjesenim primanji-
ma od blizu 900,00 KM i oekivanim uku-
pnim prihodom u ovoj godini od blizu 4 mi-
liona KM. Ovih dana useljava u vlastiti, sa-
vremeno opremljen proizvodni prostor, po-
vrine 800 m
2
.
Kao vodea frma u oblasti limarskih ra-
dova u BiH, Limorad je prisutan u 64 opi-
ne Tuzlanskog kantona, Federacije BiH i Re-
publike Srpske, a posredstvom kooperantskih
aranmana, dio svoje proizvodnje i svojih ra-
dova plasira na tritima Slovenije, Hrvatske,
Srbije i Crne Gore.
Iako u prvom redu, kao i sva ostala uspje-
na preduzea, brine o sopstvenom razvoju i
sudbini svojih radnika, u Limoradu su svje-
sni da, ma koliko dobro poslovali, nisu do-
voljni sami sebi. Visoka svijest da treba podr-
ati mlade talente u oblasti umjetnosti, nau-
ke i sporta, ali pomoi i socijalno ugroene i
ratom unesreene sugraane, jer to jo uvijek
naa drava nije u stanju potpuno obezbijedi-
ti, da treba podrati sve ozbiljne projekte koji
su na liniji ouvanja nae duhovnosti, vje-
re, kulture i tradicije - prepoznatljiva je crta
ovog preduzea.
Limorad je preduzee koje pomae
sportske klubove, izgradnju i obnovu vjer-
skih i kulturno istorijskih objekata, izdavanje
knjiga i asopisa, na razne naine pomae so-
cijalno ugroene porodice. Vrijednost svih tih
donacija je preko 100 hiljada KM. Preduzee
je redovni sponzor 4 fudbalska i 1 rukome-
tnog kluba, a prua pomo i ostalim sport-
skim klubovima na opini Graanica. koji se
takmie u raznim rangovima.
Donator je izgradnje nekoliko komunal-
nih objekata u G. Orahovici i Maleiima, sti-
pendira 4 uenika bez roditelja, Zlatni je do-
nator za deminiranje i ureenje korita rijeke
Spree, pomogao je izgradnju i obnovu da-
mija u Graanici, G. Orahovici, Meii, Su-
hom Polju, Doborovcima, Visokom, Osmaci-
ma, Banoviima, Carevoj upriji itd. Donirao
je oluke za 20 kua povratnicima u Podrinje,
za 2 kue u Faleiima i po jednu u D. Oraho-
vici, Babiima, Visokom i Tuzli. Pruao je po-
mo bolnici u Tuzli, te humanitarnim organi-
zacijama Osmijeh i Koraci nade.
Iza svega toga stoji linost prvog ovje-
ka i vlasnika Limorada, Vehida Osmanovi-
a. On nije klasini donator koji izdvaja dio
sredstava svoje frme u donacije, oekujui
od toga neku posebnu marketinku protivu-
slugu, lano podilaenje ili politiki probitak.
Ne, Osmanovi sa svojim ljudima dobra djela
ini na nain ili u maniru najljepe bonjake
tradicije, u maniru naih najboljih vakifa.
GRAANIKI GLASNIK
128
DODATAK
129
D
o
d
a
t
a
k
GLOSAR NOVIH AUTORA
Mvnmvo A::c G:):vn, slikar amater,
roen u Graanici 1945. godine, slikarstvom
se poeo bavitijo u osnovnoj koli. U sekci-
ji slikara amatera KUD Adem Ali proveo
je punih 25 godina. Nastupao je na mnogim
kolektivnim izlobama i priredio dvije samo-
stalne: prvu 2003., a drugu 2004. godine. Na
otvaranju posljednje izlobe Atif Kujundi
je, izmeu ostalog rekao da Mehmed Ali
ima snano i stvarno osjeanje za kompozi-
ciju, sklad i ravnoteu, osjeaj za balans i si-
metriju koji e se na slici postvariti kao mjera,
a koja e poroditi i estetski ugoaj.
ivi i radi u Graanici.
H:mzo Duunov:c, uitelj, roen 1945.
godine u Maleiima kod Graanice, zavrio
je uiteljsku kolu i pedagoku akademiju u
Tuzli, radi kao uitelj u Osnovnoj koli Ma-
leii, gdje je proveo najvei dio svog radnog
vijeka. Pored redovnog posla u koli, pose-
bno zanimanje uvijek je pokazivao za bo-
njaku historiju, starine i tradiciju rodnog
kraja. Autor je dvije historiografske knjige:
Osnovno obrazovanje u Maleiima, 1950.
2000. (2003.) i Durakovii iz Maleia
(2004.), koje su izazvale zapaen interes u ja-
vnosti, posebno druga, koja predstavlja rodo-
slov jedne obine bonjake familije. U istra-
ivakom radu ispoljava izuzetnu upornost,
preciznost i odgovoran odnos prema histo-
rijskim i drugim izvorima s kojima se u tom
radu susree.
N:nno (H:vzv) Hn:::svcov:c, pra-
vnik i publicista, direktor frme Halkmex
u Sarajevu, roen 1945. godine u Graani-
ci, pravni fakultet zavrio u Sarajevu, radio
u pravosuu, upravi i privredi. Jedan je od
najistaknutijih organizatora otpora i odbra-
ne Sarajeva u ratu za BiH (1992. 1995.). Bio
je komandant prvog taba Patriotske lige u
GRAANIKI GLASNIK
128
DODATAK
129
R BiH (31. 3. 1991.), uestvovao u mnogim
akcijama, od velikog vojno-politikog, dru-
tvenog i kulturnog znaaja u opkoljenom Sa-
rajevu: spaavanje vojne dokumentacije, na-
bavka oruja i municije, obezbjeenje obje-
kata od kulturno-historijskog znaaja itd. Bio
je lan Sabora Islamske vjerske zajednice BiH
od 1993. godine u vie saziva, potpisnik je
Menure za izbor Reisu-l-uleme dr. Mustafe
ef. Ceria, uesnik je ratnog kongresa Vijea
muslimanskih intelektualaca i dva Bonjaka
sabora itd. Napisao je i objavio sljedee knji-
ge i publikacije: injenice o patriotskoj ligi,
Bonjaci rtve zaborava, Ali Riza ef. Prohi
ivot i djelo, Mama, moram im glavu dati,
stradanje vojnika regruta u bivoj JNA i nji-
hovo spaavanje.
Anmvo Hnm:oov:c, sudija, roen 1954.
godine u Doborocima, pravni fakultet zavrio
u Sarajevu 1977. godine, dugogodinji pred-
sjednik Opinskog suda u Graanici, dobar
organizator, izvrstan poznavalac krivinog
prava, posebno se bavi pitanjima primjene
graanskog prava u uslovima tranzicije. Vie
puta bio je predsjednik Lokalne izborne ko-
misije, dao znaajan doprinos razvoju izbor-
nog sistema i rjeavanju mnogih praktinih
pitanja provoenja izbornih aktivnosti kod
nas. lan je vie strukovnih udruenja na ni-
vou Federacije BiH (Udruenje za krivino
pravo FBiH i dr.). Sa zapaenim prilozima
uestvovao na mnogim strunim skupovima
i seminarima, od kojih su neki objavljeni u
strunim publikacijama i asopisima.
Esmn Tuu:) Puon:c, roena 1935.
godine u Graanici, profesorica bosanskog i
hrvatskog jezika i jugoslavenskih knjievno-
sti, diplomirala 1960. godine na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Svoj radni vijek provela
je kao srednjokolski profesor u Tuzli, prvo u
Hemijskoj (2 godine), a potom u Uiteljskoj
koli (8 godina). Sve do odlaska u mirovinu,
1994. godine, dakle, skoro punih 25 godina
radila je u Gimnaziji Mea Selimovi u Tu-
zli. Sada ivi u Zagrebu.
SADRAJ
POVODOM
Atif Kujundi
ASOPIS ZA KULTURNU HISTORIJU GRAANIKI GLASNIK KAO
PODSTICAJ I UVJET POZITIVNE KULTURNE PROMJENE .......................... 4
Atif Kujundi
KULTURNA PROMJENA UVJETOVANA POJEDINCEM I NJEGOVIM
DJELOM ILI TEANJ - PARADIGMA KULTURNE PROMJENE U BOSNI I
HERCEGOVINI ............................................................................................ 9
TEME
PORUKE SA PROMOCIJE KNJIGE KNJIGE EHIDA, POGINULIH
BORACA I CIVILNIH RTAVA RATA GRAANICA, 1992. 1995. GODINA
ODRANE 25. 5. 2004............................................................................. 20
Omer Hamzi
PROGRAM PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA O STRADANJU
BONJAKA S PODRUJA OPINE GRAANICA TOKOM DRUGOG
SVJETSKOG RATA................................................................................... 31
Ahmed Hamidovi
KRATAK OSVRT NA NEKADANJE PROPISE O NACIONALIZACIJI I
NJIHOVU PRIMJENU U OPINI GRAANICA.......................................... 35
Rusmir Djedovi
ROBNA KUA - URBANISTIKO-ARHITEKTONSKI HISTORIJAT
LOKALITETA ROBNE KUE GRAANKAU GRAANIKOJ ARIJI...... 41
ZAVIAJ
Omer Hamzi
REZULTATI LOKALNIH IZBORA 2004. GODINE: SDA DOBILA RELATIVNU
VEINU U OPINSKOM VIJEU, SDP SVOG STAROG NAELNIKA ........ 50
Rusmir Djedovi
KISELJAK U MALEIIMA (IBRII) ......................................................... 63
Rusmir Djedovi
SABRIJA PROHI PRVI MODERNI BIZNISMEN U PRIVREDNOJ
HISTORIJI GRAANICE............................................................................ 65
Esma Tui - Prohi
SJEAM SE SVOGA OCA SABRIJE......................................................... 69
Rusmir Djedovi
VAAR (VAER) U GRAANICI - NEKA RAZMILJANJA O PROMJENI
TERMINA NJEGOVOG ODRAVANJA..................................................... 71
Himzo Durakovi
OSMANOVII ISPOD GRABOVA, ZAPIS O JEDNOJ ROMSKOJ PORODICI
IZ MALEIA........................................................................................... 75
PROLOST
Edin akovi
NEKOLIKO PODATAKA O MORTALITETU, POGINULIM I UMRLIM
BONJACIMA IZ GRAANICE U JEDINICAMA AUSTROUGARSKE
VOJSKE TOKOM PRVOG SVJETSKOG RATA............................................ 78
Mina Kujovi
NEKI DETALJI O SMJENI VLASTI U GRAANICI KRAJEM NOVEMBRA
1918. GODINE ......................................................................................... 81
Nihad Halilbegovi
O KANDIDATURI MUSTAFE MULALIA ZA NARODNOG POSLANIKA
GRAANIKOG SREZA NA PETOMAJSKIM IZBORIMA, 1935. GODINE. 85
Senahid Hadi
ADMINISTRATIVNO TERITORIJALNI OKVIR GRAANIKOG SREZA
1945. GODINE ......................................................................................... 91
RIJE
Mevludin Spahi
TRI PRIE (LITICA, SPAVAJUA SMRT, PEINA) .................................... 94
Atif Kujundi
U CJELINI I POJEDINOSTIMA DUNICI SMO PREMA SVOME GRADU,
O SLIKAMA MEHMEDA ALIA GLJIVE ................................................. 101
NOVE KNJIGE........................................................................................ 103
LISTOVI
LISTOVI GRAANIKOG KALENDARA OD 9. 5.
DO 1. 11. 2004-05-10 ........................................................................... 116
DODATAK
GLOSAR NOVIH AUTORA...................................................................... 128
GRAANIKI GLASNIK
asopis za kulturnu historiju, broj 18
Graanica, novembar 2004.
http://glasnik.gracanica.net
IZDAJE:
Monos doo, Graanica
ZA IZDAVAA:
Omer Hamzi
SAVJET ASOPISA:
Midhat Ali, Omer Hamzi, Besim Durakovi, Nusret Heli, dr. Salih Kulenovi,
Senahid Smajlovi, Reuf Sokolovi
REDAKCIJA:
Dr. Salih Kulenovi (glavni i odgovorni urednik), Omer Hamzi (izvrni urednik), prof. dr. Galib
ljivo, Atif Kujundi, prof. dr. Izet Mai, prim. dr. Muamer Mujinagi, Rusmir Djedovi
TEHNIKI UREDNIK I DIZAJN:
Mirza Hamzi
LEKTOR:
Omer Hamzi
SLIKE NA KORICAMA I U TEKSTU:
Mehmed Ali
TAMPA:
PrintCom, Tuzla
TIRA:
500 primjeraka
ADRESA REDAKCIJE: Graanica, Muse azima atia 18, tel/fax: 035 703 324, GSM: 061 179
390, e-mail: monos@bih.net.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u skladu sa Zakonom o javnom informisanju
(Slubeni list SR BiH, br. 21/90) pod rednim brojem 560
Miljenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije BiH broj 02-15-7092/
01 od 15.11.2001. godine, asopis za kulturnu historiju Graaniki glasnik je proizvod iz lana
19, taka 10 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na iji se promet ne plaa porez na
promet proizvoda
GENERALNI SPONZOR-POKROVITELJ:
Opina Graanica
UTEMELJITELJI:
DD Park, DOO Sokolovi, DOO Eurogalant
SPONZORI BROJA
JP Vodovod i kanalizacija Graanica
PrintCom Tuzla
SPONZOR POKROVITELJ: