Professional Documents
Culture Documents
Japanski Građanski Zakonik
Japanski Građanski Zakonik
Danas ga sainjavaju rjeenja iz evropskokontinentalnog, anglosaksonskog i meunarodnog prava, s manjim ueem autentinog japanskog prava.
Nastanak
Tri su faktora koji oblikuju reforme stvaranja Japanskog graanskog zakonika. Ti faktori su: Karakteristike graanskog zakonika Akademski doprinosi Uloga ministarstva pravosua
Stari graanski zakonik stvoren je sa glavnim ciljem stvaranja drutvene strukture koja e omoguiti Japanu da se natjee sa Zapadnim silama
Stari graanski zakonik je odobren 1890. godine, a stupio je na snagu 1893. godne u januaru.
Zakonik je podijeljen u pet knjiga. Prve tri knjige sadre ope odredbe, obligaciono pravo dok etvrta i peta knjiga sadre propise o obitelji i sukcesiju obiajnog prava
Japansko ugovorno pravo temelji se uglavnom na Gra anskom zakoniku, koji definira prava i obveze ugovornih strana u cjelini i pojedinim vrstama ugovora. Relacijsku teoriju ugovora razvio je Uchida od poetka 1990-ih identificiraju i jaz izmeu savremenih drutvenih praksi i pravnim vrijednostima " klasi nog " ( kotenteki ) ugovornog prava u Japanu
Uchida pretpostavlja da zakon zadrava "integritet" ( seigosei ) na razini na ela ugovornog prava, potom se protee est dunosti koje nastaju kroz procesno pravo. Zasnovane na "principu dobre vjere " ( shingi seijitsu nema gensoku )
Graansko pravo moe se temeljiti na dravnom ili federalnom statutu ili odluci suda.
Nakon to je prvi japanski Gra anski zakonik bio usvojen u 1890. godini, s vrlo malo rasprave, nastala je oluja kritike iz pravne zajednice Ovaj zakonik je bio djelo francuskog pravnika Gustave - Emil Boissonade Protivnici su tvrdili da, ukoliko se ovaj gra anski zakonik temelji na francuskom zakonu, japanski odvjetnici obu eni prema francuskom sistemu e imati prednost u odnosu na one koji su obueni prema engleskom sistemu.
Kad je rije o dravnom pozitivnom pravu, Japanci su rijetko iskazivali interesiranje za stvaranje autenti nih pravnih rjeenja, ve su preuzimali tu a rjeenja ili modele.
Sud je, pogotovo u socioloko -pravnoj teoriji dualizma pozitivnog prava, socijalni medij koji prenosi objektivno (drutveno pozitivno) u formalno vae e (dravno pozitivno) pravo