Professional Documents
Culture Documents
Visokonaponski AC Kabeli
Visokonaponski AC Kabeli
ENERGIJE
Visokonaponski AC kabeli
SADRAJ
SADRAJ............................................................................................................................2
UVOD..................................................................................................................................3
VISOKONAPONSKI IZMJENINI KABELI - OPENITO............................................4
KAPACITET JEDNOILNOG I TROILNOG KABELA...............................................6
ZAKLJUAK....................................................................................................................11
LITERATURA..12
UVOD
Kabeli su izolirani vodovi u kojima su vodii (aluminij ili bakar) zasebno izolirani i
smjeteni u jedan zajedniki omota koji ih titi od vanjskih mehanikih i kemijskih
utjecaja. Po broju vodia kabeli se dijele na jednoilne (visoki i vrlo visoki naponi,
posebne namjene), troilne (srednji i visoki naponi) i etveroilne (niski napon).
Izolacija vodia se izvodi od uljem impregniranog papira, gume, plastomera (polietilen
PE/XLPE i polivinil-klorid PVC) i elastomera (etilen-propilen i butil). Kabeli za srednji i
vii napon imaju preko izolacije vodia aluminijske folije kao vodljive zaslone na
potencijalu zemlje. Vanjski presjek kabela je uvijek krunica, pa se meuprostor
ispunjava popunom od materijala slinog izolaciji. Ako je izolacija ulje ili plin, koriste se
elastine spirale u aksijalnom smjeru da osiguraju razmake.
Visokonaponski kabeli sa XLPE izolacijom se u svijetu i kod nas sve vie koriste,
naroito u prijenosu energije kroz gusto naseljena podruja. Razloga za to ima mnogo,
npr.:
- kabeli s XLPE izolacijom su ekoloki prihvatljivi
- irina kabelske trase je uska i nije vidljiva tako da se zemljite moe koristiti i za druge
namjene
- nema tetnog utjecaja magnetskog i elektrinog polja kao kod dalekovoda
- kabelski sustavi su puno sigurniji za ljude (za radnike kod montae i za javnost u
sluaju nesrea)
- pouzdanost opskrbe preko kabelskih sustava je bolja, manje su izloeni raznim
oteenjima
- jeftiniji su za odravanje
- kabelski sustavi imaju manje gubitke u prijenosu
gdje je :
q
R
ln [ V ]
2 r
2
[ F / m]
ln( R / r )
(3)
Budui da je:
= 0K
(4)
(5)
gdje je 0 dielektrina konstanta vakuma, takoer zvana i kao permitivnost vakuma koja
je definirana u SI sustavu kao:
(6)
1
0 =
F / m]
9 [
36 10
(7)
12
0 = 8.85 10 [ F / m ]
U ovom sluaju je vano napomenuti da je K dielektrina konstanta izolacije kabela.
Ukoliko se izraz za dielektrinu konstantu vakuma uvrsti u ranije spomenuti izraz za
kapacitet izmeu vodia i plata kabela (5) dobije se:
(8)
9
10 * K
C=
[ F / m]
ln/ ( R / r )
ili:
(9)
K
C=
[ F / km]
18ln/ ( R / r )
odnosno:
(10)
0.0241K
C=
[ F / km]
log 10 ( R / r )
Primjeujemo da je sa K zapravo prikazana relativna dielektrinost materijala od kojeg je
kabel napravljen. Relativna dielektrinost (r) je ustvari broj koji pokazuje koliko se puta
povea kapacitet nekog kondenzatora ako meu njegove ploe umjesto zraka stavimo
nekakav drugi izolator ( impregrirani papir, plastiku, staklo, porculan i slino)
7
1.2.
(11)
(12)
1
C1
2
Budui da su ta dva sustava ekvivalentna, kapacitet izmeu vodia mora biti jednak,
odnosno, mora vrijediti:
(13)
3
1
CM = C1
2
2
ili
(14)
C1 = 3CM
Svi meusobni kapaciteti CM su spojeni u zvijezdu u odnosu na na plat kabela, dok su
svi nadomjesni kapaciteti C1 spojeni u zvijezdu u odnosu na neutralnu toku (zemlju) i u
paraleli sa sustavom dozemnih kapaciteta CZ. Na temelju reenog dobiva se izraz za
pogonski kapacitet faznog vodia:
(15)
C1 = CZ + 3CM
Iznos pogonskog kapaciteta se, za praktinu primjenu uz zadovoljavajuu tonost, moe
dobiti koristei izraz:
C1 =
0.077 r
[ F / km]
(16)
gdje je:
r dielektrina konstanta materijala od kojeg je izraena izolacija;
T debljina izolacije vodia;
t debljina pojasne izolacije;
d promjer vodia.
10
ZAKLJUAK
Kabel je vod sastavljen od jednog ili vie izoliranih metalnih vodia zatienih od
vlage hermatikim platem, iznad kojeg se moe nalaziti jo nekoliko zatitnih
slojeva. U posljednje vrijeme sve se vie instaliraju i trae visokonaponski kabeli
zbog svojih prednosti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Zbog potreba, elja i
posebnih zahtjeva kupaca i korisnika kabela postoje razna konstrukcijska rjeenja
visokonaponskih kabela, tako da je na kraju mogue imati na desetke razliitih
tipova visokonaponskih kabela. Visokonaponski kabeli u odnosu na
visokonaponske nadzemne vodove su praktino nevidljivi budui su ukopani u
zemlju (prostor oko trase se moe iskoritavati u razliite svrhe), gubici su manji
tijekom prijenosa energije (konstrukcijskim rjeenjima je eliminirano
elektromagnetsko polje) i poloeni u zemlju visokonaponski kabeli predstavljaju
veu sigurnost za ljude od visokonaponskih nadzemnih vodova postavljenih na
stupovima.
11
LITERATURA
www.elka.hr
Branko tefi, Srete Nikolovski - Prijenos i distribucija elektrine energije
12