EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28. 3. 2011.

COM(2011) 144 final

BIJELA KNJIGA
Plan za jedinstveni europski prometni prostor Put prema konkurentnom prometnom
sustavu unutar kojeg se uinkovito gospodari resursima
SEC(2011) 359 final
SEC(2011) 358 final
SEC(2011) 391 final

SADRAJ
BIJELA KNJIGA Put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se uinkovito
gospodari resursima................................................................Error: Reference source not found
1.

Priprema europskog prometnog prostora za budunost.....Error: Reference source not

found

2.

Vizija za konkurentni i odrivi prometni sustav......Error: Reference source not found

2.1.

Rast prometa i potpora mobilnosti uz dosezanje cilja smanjenja ispunih plinova za

60%...........................................................................Error: Reference source not found

2.2.

Uinkovita osnovna mrea za multimodalno meugradsko putovanje i prijevoz.Error:

Reference source not found

2.3.

Ujednaeni uvjeti na svjetskoj razini za putovanja na velike udaljenosti i

interkontinentalni teretni prijevoz............................Error: Reference source not found

2.4.

isti gradski promet i dnevne migracije..................Error: Reference source not found

2.5.

Deset ciljeva za konkurentni prometni sustav u kojem se resursima koristi na

uinkovit nain: mjerila za postizanje ciljanog smanjenja razine isputanja
staklenikih plinova za 60%.....................................Error: Reference source not found

3.

Strategija to je potrebno uiniti............................Error: Reference source not found

3.1.

Jedinstveni europski prometni prostor.....................Error: Reference source not found

3.2.

Inovacije za budunost tehnologija i ponaanje....Error: Reference source not found

3.3.

Moderna infrastruktura, pametno odreivanje cijena i financiranje...........................14

3.4.

Vanjska dimenzija....................................................Error: Reference source not found

4.

Zakljuak..................................................................Error: Reference source not found

PRIPREMA EUROPSKOG PROMETNOG PROSTORA ZA BUDUNOST

1. Promet je kljuan za nae gospodarstvo i drutvo. Mobilnost je neophodna za
meunarodno trite i za kvalitetu ivota graana, kako bi mogli uivati slobodu
putovanja. Promet omoguuje gospodarski rast i stvaranje poslova: mora biti odriv i u
kontekstu novih izazova s kojima smo suoeni. Promet se odvija na svjetskoj razini, stoga
je za uinkovito djelovanje potrebna snana meunarodna suradnja.
2. Budue blagostanje naeg kontinenta ovisit e o sposobnosti svih njegovih regija da
ostanu potpuno i konkurentno ukljuene u svjetsko gospodarstvo. Da bi se ovo ostvarilo
kljuan je uinkovit promet.
3. Europski promet je na raskriju. Stari izazovi ostaju, ali su se pojavili i novi.
4. Potrebno je puno toga uiniti kako bi se dovrilo meunarodno prometno trite, gdje i
dalje postoje znaajna uska grla i druge prepreke. Moramo ponovo sagledati ova pitanja
kako bolje odgovoriti na elju naih graana za putovanjima i potrebe naeg gospodarstva
za prevoenjem tereta, istovremeno uzimajui u obzir ogranienja vezana uz resurse i
zatitu okolia. Moramo ujediniti prometne sustave istonih i zapadnih dijelova Europe
kako bismo u potpunosti odgovorili na prometne potrebe gotovo itavog kontinenta i
naih 500 milijuna graana.
5. U buduim desetljeima nafte e biti sve manje, pri emu e joj izvori sve vie biti iz
nesigurnih zaliha. Kao to je nedavno istaknula Meunarodna energetska agencija
(International Energy Agency IEA), to je svijet manje uspjean u smanjenju isputanja
ugljika, vei e biti porast cijene nafte. U 2010. godini, cijena nafte uvezene u EU iznosila
je priblino 21 milijardu EUR. Ne ponemo li rjeavati ovaj problem ovisnosti o nafti,
pogubne posljedice na inflaciju, trgovinsku bilancu i sveukupnu konkurentnost
gospodarstva EU-a mogle bi ozbiljno utjecati na mogunost ljudi da putuju i na nau
gospodarsku sigurnost.
6. Istovremeno, EU je, uz suglasnost meunarodne zajednice, pozvao na drastino
smanjenje razine svjetskog isputanja staklenikih plinova, kako bi se promjena klime
ograniila na manje od 2 C. Sveukupno, EU za postizanje ovog cilja treba u okviru
potrebnih smanjenja u skupini razvijenih zemalja do 2050. godine smanjiti ispune
plinove za 80-95% ispod razine iz 1990. godine. Analiza Komisije 1 pokazuje da je, dok se
vea smanjenja mogu postii u drugim sektorima gospodarstva, u prometnom sektoru,
znaajnom i jo uvijek rastuem izvoru staklenikih plinova, do 2050. godine potrebno
smanjenje razine isputanja staklenikih plinova od barem 60% u odnosu na 1990.
godinu2. Do 2030. godine, cilj za promet e biti smanjenje isputanja staklenikih plinova
na oko 20% nie od njihove razine u 2008. godini. Uzmemo li u obzir znaajan porast
prometnih ispunih plinova u posljednja dva desetljea, to e i dalje biti 8% iznad razine
iz 1990. godine.
7. Prometni se sustav nije bitno promijenio od prve velike naftne krize prije 40 godina
unato tehnikom napretku, prilikama za napredak u obliku financijski isplativijih i
1

Usp. Priopenje komisije Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050.
godine, COM(2011)112
2
Ovo bi odgovaralo smanjenju ispunih plinova od priblino 70% ispod razina iz 2008. godine.

energetski uinkovitijih rjeenja i injenici da su napori po tom pitanju postali sastavni dio
sektorske politike. Promet je postao energetski uinkovitiji, ali nafta i naftni derivati se jo
uvijek koriste za 96% prometnih energetskih potreba u EU-u. Promet je postao ii, ali
njegov poveani obujam znai da ostaje veliki izvor buke i lokalnog zagaenja zraka.
8. Nove tehnologije za vozila i upravljanje prometom bit e kljune u smanjivanju prometnih
ispunih plinova u EU-u i u ostatku svijeta. Utrka za odrivu mobilnost odvija se na
svjetskoj razini. Odgaanje djelovanja i neodlunost u uvoenju novih tehnologija mogle
bi prouzroiti nepopravljivu tetu prometnoj gospodarskoj djelatnosti u EU-u. Prometni
sektor EU-a suoava se s rastuom konkurentnou svjetskih prometnih trita koja se
brzo razvijaju.
9. Mnoge europske tvrtke su vodee u svijetu u podruju infrastrukture, logistike, sustava
upravljanja prometom i proizvodnje prometne opreme, ali kako druge svjetske regije
pokreu velike, ambiciozne programe prometne modernizacije i ulaganja u infrastrukturu,
kljuno je da se europski promet nastavi razvijati i da nastavimo u njega ulagati kako bi
zadrao svoj konkurentni poloaj.
10. Mobilnost ovisi o infrastrukturi. Bez potpore u obliku odgovarajue mree i njenog
pametnijeg koritenja nije mogua ikakva vea promjena u prometu. Openito, ulaganja u
prometnu infrastrukturu imaju pozitivan uinak na gospodarski rast, stvaraju blagostanje i
poslove i jaaju trgovinu, geografsku dostupnost i mobilnost ljudi. Moraju biti isplanirana
tako da se postigne najvei mogui pozitivni uinak na gospodarski rast i najmanji mogui
negativni uinak na okoli.
11. Prometno zaguenje je velik problem koji ugroava dostupnost, posebno na cestama i
nebu. Usto, prometna infrastruktura je neujednaeno razvijena u istonim i zapadnim
dijelovima EU-a koje je potrebno povezati. Kod financiranja infrastrukture sve je vei
pritisak na javna sredstva i potreban je novi pristup financiranju i odreivanju cijena.
12. Od Bijele knjige o prometu iz 2001. godine puno je toga postignuto. Dogodilo se daljnje
otvaranje trita u zranom, cestovnom i djelomino u eljeznikom prometu. Uspjeno je
pokrenuta inicijativa Jedinstvenog europskog neba. Poveana je sigurnosti i sigurnosna
zatita u svim granama prometa. Usvojena su nova pravila o radnim uvjetima i pravima
putnika. Transeuropske prometne mree (koje se financiraju iz sredstava Transeuropskih
prometnih mrea, strukturnih fondova i Kohezijskog fonda) doprinijele su teritorijalnoj
povezanosti i izgradnji brzih eljeznikih pruga. Meunarodne veze i suradnja su ojaane.
Puno je toga uinjeno da bi se poboljao uinak prometa na okoli.
13. Ipak, prometni sustav nije odriv. Ako pogledamo 40 godina u budunost, jasno je da se
promet ne moe nastaviti razvijati na isti nain. Ako zadrimo isti pristup, ovisnost
prometa o nafti i dalje bi mogla biti malo ispod 90% 3, a obnovljivi izvori energije mogli bi
samo neznatno premaiti 10%, cilj postavljen za 2020. godinu. Razina isputanja CO2 iz
prometa ostala bi do 2050. godine za treinu via od razine iz 1990. godine. Trokovi
prometnog zaguenja e se do 2050. godine poveati oko 50%. Proirit e se jaz u
dostupnosti izmeu sredinjih i perifernih podruja. Nastavit e se poveavati socijalni
trokovi prometnih nesrea i buke4.
3

ak i ako bi se ostvario ovaj predvieni sluaj, dolo bi do odreenog porasta upotrebe biogoriva i elektrine
energije u usporedbi s trenutnom situacijom.

14. Gradei na nauenim lekcijama, ovaj Plan sagledava nova dogaanja u prometnom
sektoru na svjetskoj razini, kao i budue izazove u tom podruju i politike inicijative koje
je potrebno razmotriti. U 2. dijelu prikazano je kako Komisija vidi budunost prometa.
Kljune mjere za ostvarenje te vizije izloene su u 3. dijelu, saete u Dodatku I, i
detaljnije opisane u priloenim radnim dokumentima Komisijinih slubi.
2. VIZIJA ZA KONKURENTNI I ODRIVI PROMETNI SUSTAV
2.1. Rast prometa i potpora mobilnosti uz dosezanje cilja smanjenja ispunih plinova za
60%
15. Odluno djelovanje kroz sektorske politike daje znaajne rezultate. Sam promet kao
gospodarska djelatnost predstavlja vaan dio gospodarstva: u EU-u ona izravno
zapoljava oko 10 milijuna ljudi i predstavlja oko 5% BDP-a.
16. EU i vlade trebaju stvoriti jasne budue okvirne politike (oslanjajui se u najveoj
moguoj mjeri na trine mehanizme) za proizvoae i industriju kako bi oni mogli
planirati ulaganja. Dosljednost na razini EU-a je kljuna situacija gdje bi se (na
primjer) jedna drava lanica odluila iskljuivo za elektrine automobile a druga
iskljuivo za biogorivo unitila bi ideju slobodnog putovanja po Europi.
17. Prekinuti ovisnost prometnog sustava o nafti bez rtvovanja njegove uinkovitosti ili
ugroavanja mobilnosti predstavlja izazov. U skladu s istaknutom inicijativom
(flagship initiative) Europa koja uinkovito gospodari resursima izloenom u
Strategiji Europa 2020.5 i novom Planu za energetsku uinkovitost 2011.6, glavni cilj
europske prometne politike je pomoi uspostaviti sustav koji podupire europski
gospodarski napredak, jaa konkurentnost i nudi visokokvalitetne usluge mobilnosti i
istovremeno uinkovitije koristi resurse. U praksi, u prometu je potrebno koristiti
manje energije koja mora biti istija, bolje koristiti modernu infrastrukturu, a smanjiti
njegov negativni utjecaj na okoli i glavna prirodna bogatstva kao to su voda, zemlja
i ekosustavi.
18. Ogranienje mobilnosti nije jedna od mogunosti.
19. Moraju se pojaviti novi prometni modeli, u skladu s kojima e se skupno prevoziti na
odredite najuinkovitijim nainom prijevoza (ili njihovom najuinkovitijom
kombinacijom) vee koliine tereta i vei broj putnika. Individualnom prijevozu
istim vozilima daje se prednost tek na zavrnom dijelu puta. Informacijska
tehnologija omoguuje jednostavnije i pouzdanije prijelaze ili pretovare s jednog na
drugi nain prijevoza. Korisnici prijevoza plaaju punu cijenu prijevoza u zamjenu za
smanjenje prometnog zaguenja, vie informacija, bolju uslugu i veu sigurnost.
Daljnji razvoj mora tei u nekoliko smjerova:
- poboljanje energetske uinkovitosti vozila u svim granama prometa. Razvoj i
upotreba odrivih goriva i pogonskih sustava;

Opis toga kako bi se promet mogao razvijati do 2050. godine ako se novim politikama ne pokua izmijeniti
trendove (referentni scenarij) moe se pronai u Dodatku III: Referentni scenarij (2010-2050.) Procjene uinka
Bijele knjige o prometu.
5
COM(2010)2020.
6
COM(2011) 109.

podizanje uinkovitosti multimodalnih logistikih lanaca na najviu moguu

razinu, meu ostalim i veim koritenjem energetski uinkovitijih naina
prijevoza, tamo gdje druge tehnoloke inovacije mogu biti nedovoljne (npr.
teretni prijevoz na velike udaljenosti);

uinkovitije koritenje prometa i infrastrukture kroz koritenje poboljanih

sustava za upravljanje prometom i informacijskih sustava (npr. ITS, SESAR,
ERTMS, SafeSeaNet, RIS), napredne logistike i trine mjere kao to su puni
razvoj integriranog europskog trita eljeznikog prijevoza, uklanjanje
ogranienja na kabotau, ukidanje zapreka u meuobalnom prometnom
povezivanju, nesmetano odreivanje cijena itd.

20. Ne smijemo odgaati djelovanje. Za planiranje, izgradnju i opremanje potrebno je

mnogo godina a vlakovi, zrakoplovi i brodovi traju desetljeima izbori koje
napravimo danas odredit e promet u 2050. godini. Trebamo djelovati na europskoj
razini kako bismo oblikovali preobrazbu prometa zajedno sa svojim partnerima,
umjesto da se o tome odluuje negdje drugdje u svijetu.
21. Rjeavanje gore utvrenih problema podrazumijeva ispunjavanje vrlo razliitih
ciljeva do 2050. godine kao i onih koje smo postavili do 2020./30. godine kako
bismo bili sigurni da se kreemo u pravom smjeru. Opseg za promjenu naina na koji
promet funkcionira je razliit za razliita podruja prometa, kao to su razliite i
tehnoloke mogunosti za svako podruje. U tekstu koji slijedi, u viziji Komisije
razmatraju se tri glavna podruja prometa: na srednje udaljenosti, na velike
udaljenosti i gradski promet. Ispunjavanje ovih ciljeva e ovisiti o mnogo sudionika:
EU-u, dravama lanicama, regijama, gradovima, ali e i industrija, socijalni partneri
i graani imati svoju ulogu.
2.2. Uinkovita osnovna mrea za multimodalno meugradsko putovanje i prijevoz
22. Na srednjim udaljenostima, nove su tehnologije manje razvijene a izbori izmeu
naina prijevoza su manji nego u gradu. Ipak, ovdje djelovanje EU- a moe imati
najbolji neposredni uinak (manja ogranienost naelom supsidijarnosti i
meunarodnim ugovorima). Energetski uinkovitija vozila i istija goriva vjerojatno
nee biti dovoljna za postizanje potrebnog smanjenja ispunih plinova, kao to se na
taj nain nee rijeiti ni problem prometnog zaguenja. Ona trebaju biti popraena
zdruenim prijevozom velikog opsega na velike udaljenosti. To podrazumijeva veu
upotrebu autobusnog, eljeznikog i zranog putnikog prijevoza, i multimodalnog
prijevoza tereta, pri emu se teretni prijevoz na vee udaljenosti oslanja na brodski i
eljezniki prijevoz.
23. Bolji izbor naina prijevoza bit e posljedica bolje integracije mrea razliitih grana
prometa: zrane luke, eljeznike stanice, stanice podzemne eljeznice i autobusne
stanice potrebno je sve vie povezivati i pretvoriti u multimodalne putnike platforme.
Informacije na internetu i sustavi za elektronske rezervacije i plaanje koji bi
ukljuivali sva prijevozna sredstva trebale bi olakati multimodalna putovanja. iru
upotrebu kolektivnih naina prijevoza trebao bi pratiti odgovarajui skup putnikih
prava.

24. Poiljke tereta u prijevozu na male i srednje udaljenosti (ispod negdje oko 300 km 7)
e u velikoj mjeri ostati na kamionima. Stoga je vano, uz ohrabrivanje alternativnih
prijevoznih rjeenja (eljeznica, vodeni promet), poboljati uinkovitost kamiona,
kroz razvoj i upotrebu novih motora i istijih goriva, koritenje pametnih prometnih
sustava i daljnjim mjerama za poboljanje trinih mehanizama.
25. U cestovnom prijevozu na due udaljenosti su mogunosti za smanjenje isputanja
ugljika ogranienije, pa je potrebno multimodalni teretni prijevoz uiniti ekonomski
isplativim poiljateljima. Potrebna je uinkovita kombinacija razliitih naina
prijevoza. EU treba posebno razvijene koridore za teretni prijevoz, na kojima je
energetska uinkovitost dovedena na najviu moguu razinu, gdje su koliina ispunih
plinova i uinak prometa na okoli svedeni na najmanju moguu mjeru, i koji su
takoer privlani zbog svoje pouzdanosti, ogranienja prometnog zaguenja i niskih
operativnih i administrativnih trokova.
26. eljeznicu se ponekad smatra neprivlanim nainom prijevoza, posebno za teretni
prijevoz. Ali primjeri u nekim dravama lanicama pokazuju da eljeznica moe
ponuditi kvalitetnu uslugu. Ponuditi strukturne promjene da bi se osigurala
konkurentnost eljeznice kako bi preuzela znaajno vei dio teretnog prijevoza na
srednje i velike udaljenosti (takoer i putnika vidjeti nie) predstavlja izazov. Bit e
potrebna znaajna ulaganja za proirenje i modernizaciju kapaciteta eljeznike
mree. Potrebno je postepeno uvesti novi vozni park s tihim konicama i automatskim
spojnicama.
27. Na obali je potrebno vie uinkovitijih ulaznih toaka na europska trita, ime e se
izbjei nepotreban promet preko Europe. Morske luke imaju vanu ulogu kao
logistiki centri i njihove veze s unutranjou moraju biti uinkovite. Njihov razvoj
je kljuan za uspjean odgovor na poveane koliine tereta, kako onih koji se
meuobalnim prometnim povezivanjem prevoze unutar EU-a, kao i onih koji se
prevoze izmeu EU-a i ostatka svijeta. Unutarnji plovni putovi, koji nisu dovoljno
iskoriteni, moraju igrati veu ulogu, pogotovo u teretnom prijevozu tereta u
unutranjost i u povezivanju europskih mora.
2.3. Ujednaeni uvjeti na svjetskoj razini za putovanja na velike udaljenosti i
interkontinentalni teretni prijevoz
28. Sektori zranog i pomorskog prometa su po svojoj prirodi globalni. Poboljanje
uinkovitosti zrakoplova i upravljanja prometom je cilj kojem treba teiti u sektoru
zranog prometa. To e, uz smanjivanje ispunih plinova, osigurati i konkurentnu
prednost; meutim potrebno je paziti kako se ne bi postavila prevelika optereenja na
aktivnosti zranog prijevoza u EU-u, to bi moglo ugroziti ulogu EU-a kao 'globalnog
zrakoplovnog vorita'. Potrebno je dovesti optimizirati kapacitete zranih luka i po
potrebi ih poveati, kako bi bilo mogue odgovoriti na rastuu potranju za
putovanjima u i iz treih zemalja i podruja Europe koja su inae slabo povezana i iz
njih, zbog koje bi se do 2050. godine aktivnosti zranog prijevoza u EU-u mogle i
vie nego udvostruiti. U ostalim bi sluajevima eljeznike pruge (za velike brzine)
trebale preuzeti velik dio prometa na srednjim udaljenostima. Zrakoplovna industrija
7

Vie od pola svih tereta (u smislu mase) u cestovnom prometu prevozi se na udaljenosti do 50 km, a vie od tri
etvrtine na udaljenosti do 150 km, prema izraunima temeljenim na podacima Eurostat-a.

EU-a trebala bi postati predvodnik u upotrebi goriva s niskim udjelom ugljika kako
bismo dosegli cilj postavljen za 2050 godinu.
29. U sektoru pomorskog prometa jednako je naglaena potreba za jednakim uvjetima na
svjetskoj razini.8 EU bi trebao teiti u suradnji s Meunarodnom pomorskom
organizacijom i ostalim meunarodnim organizacijama univerzalnoj primjeni i
provoenju visokih standarda sigurnosti, sigurnosne zatite, zatite okolia i radnih
uvjeta, kao i iskorjenjivanju piratstva. Uinak brodarstva na okoli moe se i mora
poboljati kroz tehnologije, bolja goriva i aktivnosti: sveukupno, isputanje CO2 u
pomorskom prometu na teritoriju EU-a potrebno je smanjiti za 40% (ako je izvedivo
50%) do 2050. godine u usporedbi s razinama iz 2005. godine.
2.4. isti gradski promet i dnevne migracije
30. U gradovima je olakan prijelaz na istiji prijevoz zbog manjih zahtjeva koji se
odnose na udaljenost koju vozila mogu prijei ovisno o brzini i rezervi energije i vee
gustoe stanovnitva. Vei je pristup razliitim mogunostima javnog prijevoza, a
vea je i mogunost pjeaenja i vonje biciklom. Gradovi najvie pate od prometnog
zaguenja, slabe kvalitete zraka i izloenosti buci. Gradski je promet odgovoran za
oko etvrtinu prometnih isputanja CO2, a 69% prometnih nesrea dogaa se u
gradovima. Postepeno povlaenje 'vozila na uobiajena goriva'9 iz gradskog okolia
predstavlja veliki doprinos znaajnom smanjenju ovisnosti o nafti, isputanju
staklenikih plinova, zagaenju lokalnog zraka i zagaenju bukom. Ovu mjeru morat
emo nadopuniti razvojem prikladne infrastrukture za natakanje goriva/punjenje
novih vozila.
31. Vei udio putovanja kolektivnim prijevozom, u kombinaciji s minimalnim obvezama
pruanja usluge, stvorit e uvjete za gustou i uestalost usluga, stvarajui pozitivnu
razvojnu spiralu naina javnog prijevoza. Upravljanjem potranjom i prostornim
planiranjem moe se smanjiti obujam prometa. Poticanje pjeaenja i vonje biciklom
trebalo bi postati sastavni dio planiranja mobilnosti i infrastrukture.
32. Potrebno je poticati koritenje manjih, lakih i specijaliziranijih vozila za cestovni
prijevoz putnika. Veliki vozni parkovi gradskih autobusa, autotaksija i dostavnih
kombija su posebno pogodni za uvoenje alternativnih pogonskih sustava i goriva.
Oni bi mogli znaajno doprinijeti smanjenju koliine isputenog ugljika u gradskom
prometu, i istovremeno posluiti kao prilika za testiranje novih tehnologija i njihovo
rano uvoenje na trite. Odreivanje cijena u cestovnom prijevozu i ukidanje poreza
koji remete trino natjecanje takoer mogu pomoi u poticanju koritenja javnog
prijevoza i postepenog uvoenja alternativnih pogona.
33. Potrebno je uinkovitije povezati teretni prijevoz na velike udaljenosti i teretni
prijevoz na zavrnom dijelu puta. Cilj je svesti pojedinane dostave, najneuinkovitiji
dio putovanja, na najkrau moguu rutu. Koritenje pametnih prometnih sustava
doprinosi upravljanju prometa u stvarnom vremenu, smanjenju vremena isporuke i
prometnog zaguenja kod dostave na zavrnom dijelu puta. To je mogue obavljati
gradskim kamionima s niskom razinom isputanja tetnih plinova. Koritenje
8

EU je razvio integriranu pomorsku politiku koja pomorski promet stavlja u iri kontekst uprave, konkurentnosti
i regionalnih strategija. Cf.COM(2009)540.
9
Izraz uobiajena goriva odnosi se nanehibridna vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem

elektrinih, vodikovih i hibridnih tehnologija ne bi samo smanjilo ispune plinove,

nego i buku, to bi omoguilo da se vei dio teretnog prometa u gradskim podrujima
odvija nou. To bi smanjilo problem prometnog zaguenja na cestama u vrijeme
jutarnjih i popodnevnih sati najgueg prometa.
2.5. Deset ciljeva za konkurentni prometni sustav u kojem se resursima koristi na
uinkovit nain: mjerila za postizanje ciljanog smanjenja razine isputanja staklenikih
plinova za 60%
Razvoj i upotreba novih odrivih goriva i pogonskih sustava
(1) Do 2030. godine prepoloviti koritenje automobila na uobiajena goriva u gradskom
prometu; prestati ih koristiti u gradovima do 2050. godine; do 2030. godine
uspostaviti u glavnim gradskim centrima logistiku koja bi bila gotovo sasvim bez
isputanja CO210.
(2) Do 2050. godine dosei 40-postotni udjel odrivih goriva s niskim udjelom ugljika u
zranom prometu, takoer do 2050. godine za 40% (ako bude izvedivo 50%11)
smanjiti isputanje CO2 iz brodskih goriva u EU-u.
Dovesti uinak multimodalnih logistikih lanaca na najviu moguu razinu, meu
ostalim i veim koritenjem energetski uinkovitijih grana prometa
(3) 30% teretnog cestovnog prijevoza duljeg od 300 km potrebno je do 2030. godine
preusmjeriti na druge naine prijevoza kao to su eljezniki i vodeni promet; a do
2050. godine i vie od 50%, to bismo trebali olakati uspostavljanjem uinkovitih i
zelenih koridora za teretni prijevoz. Za postizanje ovog cilja e takoer biti potrebno
razviti odgovarajuu infrastrukturu.
(4) Do 2050. godine dovriti europsku mreu eljeznikih pruga za velike brzine.
Utrostruiti duinu postojee mree do 2030. godine i odrati gustou eljeznike
mree u svim dravama lanicama. Do 2050. godine vei dio putnikog prijevoza na
srednje udaljenosti trebao bi se odvijati eljeznicom.
(5) Potpuno funkcionalna multimodalna osnovna TEN-T mrea na itavom teritoriju
EU-a do 2030. godine, s visokokvalitetnom i visokokapacitetnom mreom do 2050.
godine i odgovarajuim paketom informacijskih usluga.
(6) Do 2050. godine povezati sve zrane luke iz osnovne mree sa eljeznikom
mreom, po mogunosti eljeznikim prugama za velike brzine; osigurati dostatnu
povezanost svih morskih luka iz osnovne mree s eljeznikim prugama za prijevoz
tereta, i, gdje je mogue, sustavom unutarnjih plovnih putova.
Poveati uinkovitost prometa i infrastrukture pomou informacijskih sustava i
trino usmjerenih inicijativa

10

To bi takoer znaajno smanjilo druga tetna isputanja.

Usp. Priopenje Komisije Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050.
godine, COM(2011)112.
11

(7) Uspostaviti moderniziranu infrastrukturu za upravljanje zranim prometom

(SESAR12) u Europi do 2020. godine i dovriti Zajedniki europski zrani prostor.
Uvesti odgovarajue sustave za upravljanje kopnenim i vodenim prometom
(ERTMS13, ITS14, SafeSeaNet i LRIT15, RIS16). Uspostaviti Europski globalni
navigacijski satelitski sustav (Galileo).
(8) Do 2020. godine uspostaviti okvir za europski multimodalni prometni sustav za
obavjetavanje, upravljanje i plaanje.
(9) Do 2050. godine pribliiti nuli broj cestovnih nesrea sa smrtnim posljedicama. U
skladu s tim ciljem, EU eli do 2020. godine prepoloviti broj rtava na cestama.
Osigurati vodeu ulogu EU-a u sigurnosti i sigurnosnoj zatiti prijevoza u svim
granama prometa.
(10)Pomak prema punoj primjeni naela korisnik plaa ili zagaiva plaa i
ukljuivanju privatnog sektora u rjeavanje problema vezanih uz naruavanja
trinog natjecanja, ukljuujui tetne subvencije, stvaranje prihoda i osiguravanje
financiranja za budua prometna ulaganja.
3. STRATEGIJA TO JE POTREBNO UINITI
34. Za provoenje gore izloene vizije potreban je uinkovit okvir za korisnike prometa i
prijevoznike, kao i pravovremeno uvoenje novih tehnologija i razvoj odgovarajue
infrastrukture:
-

I dalje postoje zapreke za glatko funkcioniranje unutarnjeg trita i uinkovito

trino natjecanje. Cilj za idue desetljee je stvoriti pravi jedinstveni europski
prometni prostor, uklanjajui sve preostale zapreke izmeu pojedinih grana
prometa i nacionalnih sustava, olakavajui proces integracije i pojavu
vienacionalnih i multimodalnih prijevoznika. Aktivnosti Komisije u ovom
podruju bit e nadopunjene paljivim provoenjem pravila o trinom
natjecanju u svim granama prometa. Vii stupanj meusobne usuglaenosti i
provoenja socijalnih i sigurnosnih propisa kao i propisa koji se odnose na
sigurnosnu zatitu i zatitu okolia, minimalne standarde usluga i korisnikih
prava mora biti sastavni dio ove strategije kako bi se izbjegle napetosti i
naruavanje trinog natjecanja.

Inovacije su kljune za ovu strategiju 17. Kroz istraivanje EU-a potrebno je na

integriran nain obuhvatiti puni krug istraivanja, inovacija i njihovog
uvoenja na trite, usmjeravajui se na tehnologije koje najvie obeavaju i

12

U skladu sa Europskim glavnim planom za upravljanje zranim prometom:

http://ec.europa.eu/transport//air/sesar/deployment_en.htm
13
U skladu s Europskim planom za uspostavu Europskog sustava upravljanja eljeznikim prometom (ERTMS):
Usp. Odluka Komisije C(2009)561
14
U skladu s operativnim planom EasyWay 2: Usp. Odluka Komisije C(2010)9675.
15
Direktiva 2002/59/EZ Europskoga Parlamenta i Vijea od 27. lipnja 2002. kojom se uspostavlja sustav
Zajednice za nadgledanje prometa brodova i obavjeivanje (SL L 208, 5 8. 2002.) izmijenjena i dopunjena
Direktivom 2009/17/EZ (SL L 131 28. 5. 2009.)
16
Usp. Direktiva 2005/44/EZ
17
Usp. Priopenje Komisije: Unija inovacija COM(2010)546 i Priopenje Komisije Digitalna Agenda za
Europu COM(2010)245/2

10

povezujui sve sudionike18. Inovacije mogu odigrati ulogu i u promicanju

odrivijeg ponaanja.
-

U okviru napora prema konkurentnijem i odrivijem prometnom sustavu

potrebno je razmotriti potrebne karakteristike mree i predvidjeti potrebna
ulaganja: za politiku EU-a u podruju prometne infrastrukture potrebna je
zajednika vizija i dovoljno sredstava. Troak prijevoza mora se odraziti u
njegovoj cijeni bez naruavanja trinog natjecanja.

35. Popis predvienih inicijativa nalazi se u Dodatku I ovog priopenja. U radnom

dokumentu Komisije koji je priloen Priopenju nalaze se daljnje pojedinosti.
3.1. Jedinstveni europski prometni prostor
36. Jedinstveni europski prometni prostor trebao bi olakati kretanje graana i tereta,
smanjiti trokove i ojaati odrivost europskog prometa. Jedinstveno europsko nebo
treba uspostaviti prema planu; Komisija e ve u 2011. godini usmjeriti napore na
kapacitete i kvalitetu zranih luka. Uska grla su jo uvijek najoitija u podruju
unutarnjeg trita eljeznikih usluga, koje je potrebno dovriti kao prioritet za
uspostavljanje Jedinstvenog europskog eljeznikog prostora. Ovo ukljuuje
ukidanje tehnikih, administrativnih i pravnih zapreka koje jo prijee otvaranje
nacionalnih eljeznikih trita. Kroz daljnju integraciju trita cestovnog teretnog
prijevoza uinit emo cestovni prijevoz konkurentnijim i djelotvornijim. Za pomorski
promet, Plavi pojas u morima oko Europe pojednostavit e formalnosti za
brodove koji plove izmeu luka EU-a, a potrebno je ustanoviti i primjeren okvir za
rjeavanje europskih zadataka koji se odnose na promet unutarnjim plovnim
putovima. Trini pristup lukama potrebno je i dalje poboljavati.
37. Otvaranje trita moraju pratiti kvalitetni poslovi i dobri radni uvjeti, jer su ljudski
potencijali kljuna sastavnica bilo kojeg visokokvalitetnog prometnog sustava.
Takoer je dobro poznato da e nestaica radne snage i vjetina postati ozbiljan
problem za promet u budunosti. Bit e vano uskladiti konkurentnost i socijalni
program, gradei na drutvenom dijalogu, kako bi se sprijeili drutveni sukobi, koji
su do sada uzrokovali znaajne gospodarske gubitke u brojnim podrujima, od ega
su najznaajniji u zranom prometu.
38. Sigurnosna zatita u prometu je visoko na listi prioriteta EU-a. Sveobuhvatni
pristup EU-a sektorskoj politici, zakonodavstvu i praenju sigurnosne zatite u
pomorskom i zranom prometu potrebno je dalje objedinjavati i jaati kroz suradnju s
glavnim meunarodnim partnerima. Za sigurnosnu zatitu putnika, potrebno je
poboljati metode provjeravanja kako bi se osigurala visoka razina sigurnosne zatite
uz najmanju moguu razinu uznemiravanja putnika. Kod sigurnosne zatite tereta s
porijeklom izvan EU-a potrebno je razmotriti pristup utemeljen na rizicima. Takoer
je potrebno pronai odgovarajui europski pristup sigurnosnoj zatiti kopnenog
prometa u podrujima u kojima djelovanje na razini EU-a ima dodatnu vrijednost.

18

Po pitanju istih i uinkovitih vozila sektorska politika e slijediti Priopenje 2010/0186, u kojem je zacrtan
tehnoloki neutralan pristup izmeu alternativnih goriva za motore s unutarnjim sagorijevanjem, elektrinih
vozila i vozila na vodik s pogonom na gorive elije

11

39. Izgradnja okvira za siguran promet je kljuna za europske graane. Bit e razvijena
europska strategija za sigurnost civilnog zrakoplovstva, koja ukljuuje prilagodbu
novim tehnologijama i meunarodnu suradnju s glavnim partnerima. U pomorskom
prometu, potrebno je donijeti preventivne mjere za sigurnost putnikih brodova.
Informacijski sustav za praenje pomorskog prometa SafeSeaNet e postati temelj
svih informacijskih alata koji slue kao potpora sigurnosti i sigurnosnoj zatiti
prometa i za zatitu okolia od zagaenja s brodova. Tako e predstavljati glavni
doprinos stvaranju zajednikog okruja za razmjenu informacija za nadzor
pomorskog dobra EU-a19 i potporu stvaranju zajednikog morskog podruja. Za
eljezniki promet su usklaivanje i nadzor nad ispunjavanjem uvjeta rjeenja o
sigurnosti kljuni za Jedinstveni europski eljezniki prostor. U ova tri prometna
sektora, europske agencije za sigurnost zranog, pomorskog i eljeznikog prometa
koje su osnovane u prethodnom desetljeu imaju nezamjenjivu ulogu.
40. Iako se broj rtava u cestovnom prometu gotovo prepolovio u posljednjem desetljeu,
34 500 ljudi je poginulo na cestama EU-a u 2009. godini. Inicijative na podruju
tehnologije, provoenja, obrazovanja i posveivanje posebne panje ranjivim
cestovnim korisnicima bit e kljuni za drastino smanjivanje daljnjih gubitaka
ivota.
41. U iduim godinama porast e vanost kvalitete, dostupnosti i pouzdanosti
prometnih usluga, meu ostalim i zbog starenja stanovnitva i potrebe za
promicanjem javnog prijevoza. Odgovarajua uestalost usluge, udobnost, lak
pristup, pouzdanost usluga i intermodalna integracija su glavne karakteristike
kvalitete usluge. Za postizanje neometane mobilnost od vrata do vrata, kako za
putnike tako i za terete, jednako je bitna i dostupnost informacija o vremenu
putovanja i moguim rutama.
42. EU je ve utvrdio sveobuhvatan paket putnikih prava koji e se dalje nadopunjavati.
Nakon krize s oblakom vulkanskog pepela i ekstremnih vremenskih uvjeta iz 2010.
godine postalo je oito kako e za ouvanje mobilnosti putnika i tereta u kriznim
situacijama moda biti potrebni planovi za kontinuitet mobilnosti. Ovi su dogaaji
ukazali i na potrebu jaanja otpornosti prometnog sustava kroz izradu projekcija
moguih ishoda i planiranje za postupanje u sluaju katastrofa.
3.2. Inovacije za budunost tehnologija i ponaanje
Europska strategija za istraivanje, inovacije i uvoenje na trite
43. Prelazak s nafte nee biti mogu ako se budemo oslanjali na iskljuivo jedno
tehnoloko rjeenje. Za njega je potrebna nova ideja mobilnosti oslonjena na skupinu
novih tehnologija kao i odrivije ponaanje.
44. Pomou tehnolokih inovacija mogu je bri i jeftiniji prijelaz na uinkovitije i
odrivije europske prometne sustave, kroz djelovanje na tri glavna imbenika:
uinkovitost vozila kroz nove motore, materijale i dizajn; iu uporabu energije kroz
nova goriva i pogonske sustave; bolje koritenje mree i sigurnije prometne aktivnosti
uz bolju sigurnosnu zatitu kroz informacijske i komunikacijske sustave. Sinergije s
ostalim ciljevima odrivosti kao to su smanjenje ovisnosti o nafti, konkurentnost
19

COM(2009)538 i COM(2010)584

12

europske automobilske industrije kao i koristi za zdravlje, kao to je poboljana

kvaliteta zraka u gradovima, predstavljaju uvjerljive argumente za jaanje napora EUa za ubrzanje razvoja i ranog uvoenja istih vozila.
45. Politika istraivanja i inovacija u prometu bi sve vie trebala na dosljedan nain
podupirati razvoj i uvoenje kljunih tehnologija koje su potrebne da bi se europski
prometni sustav razvio u moderan i uinkovit sustav primjeren korisnicima. Za
njegovu veu uinkovitost, potrebno je nadopuniti tehnoloka istraivanja sistemskim
pristupom, u kojem se vodi rauna o infrastrukturnim i zakonskim zahtjevima,
koordinaciji vie sudionika i velikim oglednim projektima kako bi se potaklo
prihvaanje na tritu. Komisija e osmisliti strategiju za inovacije i uvoenje na
trite za podruje prometa, koja e biti usko vezana uz Strateki plan za energetsku
tehnologiju (plan SET), i u sklopu koje e biti odreeni odgovarajui upravni i
financijski instrumenti, kako bi se osiguralo brzo uvoenje rezultata istraivanje na
trite.
46. Ovo e se odnositi i na uvoenje pametnih sustava za mobilnost koji su razvijeni kroz
istraivanja financirana od strane EU-a, kao to su budui sustav upravljanja zranim
prometom (SESAR), Europski sustav upravljanja eljeznikim prometom (ERTMS) i
eljezniki informacijski sustavi, sustavi pomorskog nadzora (SafeSeaNet), rijeni
informacijski servisi (RIS), pametni prometni sustavi (ITS) i interoperabilna
meusobno povezana rjeenja za novu generaciju sustava za upravljanje i
obavjetavanje (ukljuujui i naplatu) za multimodalni prijevoz. Takoer e biti
potreban i investicijski plan za nove usluge plovidbe, nadzora prometa i
komunikacijske usluge. Istraivanja i inovacije su jednako vani i u podruju
tehnologija za pogonske sustave vozila i alternativnih goriva (inicijativa za zelene
automobile, isto nebo).
47. Inovacije i uvoenje na trite potrebno je poduprijeti uvjetima u sklopu
zakonodavnog okvira. Zatita privatnosti i osobnih podataka morat e se razvijati
paralelno s irim koritenjem informatikih alata. Pomou zahtjeva koji se odnose na
standardizaciju i interoperabilnost e se i na meunarodnoj razini izbjegavati
tehnoloka fragmentacija i omoguiti europskim poduzeima da uivaju punu korist
od itavog europskog prometnog trita i stvore trine prilike na svjetskoj razini.
Inovativni modeli mobilnosti
48. Nove ideje mobilnosti nije mogue nametnuti. Za promicanje odrivijeg ponaanja
potrebno je aktivno poticati bolje planiranje mobilnosti. Informacije o svim nainima
prijevoza, i za putniki i za teretni prijevoz, o mogunostima njihove kombinirane
upotrebe i o njihovom uinku na okoli trebaju postati iroko dostupne. Kljuno je
pametno intermodalno izdavanje karata, sa zajednikim standardima na razini EU-a i
u skladu s pravilima EU-a o trinom natjecanju. Ovo se ne odnosi samo na putniki
prijevoz nego i na teretni prijevoz, gdje je i za manje poiljke potrebno bolje
elektronsko planiranje ruta po granama prometa, prilagoeno zakonodavno okruje
(dokumentacija za intermodalni teretni prijevoz, osiguranje, odgovornost) i
informacije o dostavi u stvarnom vremenu. Pomou informatike tehnologije mogue
je zadovoljiti neke od potreba vezanih uz dostupnost bez dodatne mobilnosti.

13

49. U gradskom kontekstu, za smanjenje prometnog zaguenja i koliine ispunih plinova

potrebna je kombinirana strategija koja ukljuuje planiranje koritenja zemljita,
modele odreivanja cijena, uinkovite usluge javnog prijevoza i infrastrukturu za
nemotorizirane naine prijevoza i punjenje/opskrbu s gorivom za ista vozila.
Gradove iznad odreene veliine potrebno je poticati da razviju gradske planove za
mobilnost koji bi ukljuivali sve ove elemente. Gradski planovi za mobilnost trebali
bi biti u potpunosti usklaeni s integriranim gradskim razvojnim planovima. Bit e
potreban okvir na razini EU-a kako bi se postigla interoperabilnost meugradskih i
gradskih modela naplate koritenja cesta.
3.3. Moderna infrastruktura, pametno odreivanje cijena i financiranje
Europska mrea za mobilnost
50. Europa treba 'osnovnu mreu' koridora kojom se, zahvaljujui irokoj upotrebi
uinkovitijih naina prijevoza u multimodalnim kombinacijama i irokoj primjeni
naprednih tehnologija i opskrbnoj infrastrukturi za ista goriva, vrlo uinkovito i uz
nisku razinu ispunih plinova prevoze velike i objedinjene koliine putnika i tereta.
51. Potrebno je rijeiti problem velikih razlika u prometnoj infrastrukturi izmeu istonih
i zapadnih dijelova EU-a, koje su ostale unato proirenju EU-a. Europski kontinent
treba biti ujedinjen i po pitanju infrastrukture.
52. U ovoj osnovnoj mrei potrebno je na irokoj bazi uvesti informatike alate radi
pojednostavljivanja administrativnih procedura, omoguavanja praenja i pronalaska
tereta i optimiziranja voznih redova i prometnih tokova (e-teret). Treba poticati
njihovo usvajanje kroz zahtijevanje njihovog koritenja na infrastrukturi TEN-T-a i
postepeno objedinjavanje sustava pojedinih prometnih grana.
53. U osnovnoj mrei moraju se osigurati uinkovite multimodalne veze izmeu glavnih
gradova drava lanica EU-a i ostalih glavnih morskih i zranih luka i kljunih
kopnenih graninih prijelaza, kao i ostalih glavnih gospodarskih sredita. U njoj je
potrebno usmjeriti panju na poveznice koje nedostaju uglavnom prekogranine
dionice i uska grla/zaobilaznice - na modernizaciju postojee infrastrukture i razvoj
multimodalnih terminala na morskim i rijenim lukama i centara za konsolidaciju
gradske logistike. Za putovanja na velike udaljenosti potrebno je osmisliti bolje veze
sa eljeznicama/zranim lukama. Autoceste mora predstavljat e pomorsku dimenziju
osnovne mree.
54. Odabir projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje od strane EU-a mora
odraavati ovu viziju i kod njega je potrebno dati veu vanost dodanoj europskoj
vrijednosti. Sufinancirani projekti trebaju jednako odraavati potrebu za
infrastrukturom koja na najmanju moguu mjeru smanjuje uinak na okoli, koja je
otporna na mogui utjecaj klimatskih promjena i koja poboljava sigurnost i
sigurnosnu zatitu korisnika.
55. Potrebna su znaajna sredstva za prometnu mreu koja dobro funkcionira. Troak
razvoja prometne infrastrukture EU-a koja bi odgovarala prometnim potrebama
procijenjen je na preko 1,5 bilijuna EUR za razdoblje od 2010. do 2030. godine. Za
dovretak TEN-T mrea potrebno je oko 550 milijardi EUR do 2020. godine, od kojih

14

je oko 215 milijardi EUR mogue usmjeriti na uklanjanje glavnih uskih grla. Ovo ne
ukljuuje ulaganje u vozila, opremu i naplatnu infrastrukturu, za to bi mogao biti
potreban dodatni bilijun da bi se postigli ciljevi smanjenja ispunih plinova u
prometnom sustavu.
56. Potrebi su raznoliki izvori financiranja kako iz javnih tako iz privatnih izvora.
Potrebno je bolje uskladiti Kohezijski i strukturne fondove s ciljevima prometne
politike, a drave lanice moraju kod planiranja svog prorauna osigurati dostatna
nacionalna sredstva, kao i dostatne kapacitete za planiranje projekata i njihovu
provedbu. Drugi izvori financiranja koji e se razmotriti ukljuuju modele
internalizacije vanjskih trokova i pristojbe za koritenje infrastrukture20, koji bi mogli
stvoriti dodatne tokove prihoda, ime bi ulaganja u infrastrukturu mogla postati
privlanija privatnom kapitalu.
57. Za iskoritavanje potencijala privatnog financiranja jednako je potrebno poboljati
zakonodavni okvir kao i uvesti inovativne financijske instrumente. Ocjenu i
odobrenje projekta potrebno je izvriti na djelotvoran i transparentan nain kako bi se
ograniilo vrijeme, troak i nesigurnost. Novi financijski instrumenti, na primjer
inicijativa projektnih obveznica EU-a21, mogu u veoj mjeri poduprijeti javnoprivatno partnerstvo (JPP).
Pravilno odreivanje cijena i izbjegavanje naruavanja trinog natjecanja
58. Signali koji se alju pomou visine cijena igraju kljunu ulogu u mnogim odlukama
koje imaju dugoroan utjecaj na prometni sustav. Potrebno je tako restrukturirati
prometne pristojbe i poreze da se proiri primjena naela 'zagaiva plaa' i 'korisnik
plaa'. Pomou njih treba poduprijeti ulogu prometa u promicanju europskih ciljeva
za konkurentnost i koheziju, dok bi ukupna optereenja za podruje prometa trebala
odraavati ukupne trokove prijevoza, ukljuujui infrastrukturu i eksterne trokove.
ire drutveno-gospodarske koristi i pozitivni vanjski imbenici opravdavaju
odreenu razinu javnog financiranja, ali e u budunosti korisnici prijevoza vjerojatno
plaati vei udio trokova nego danas. Bitno je da korisnici, prijevoznici i ulagai
dobivaju pravilne i dosljedne novane poticaje.
59. Stoga su internalizacija eksternih trokova, eliminacija poreznih naruavanja trinog
natjecanja i neopravdanih subvencija, kao i slobodno i nenarueno trino natjecanje,
dio napora da se trine odluke usklade s potrebama odrivosti (i da se odraze
gospodarski trokovi 'neodrivih odluka'). Oni su takoer potrebni za uspostavu
jednakih uvjeta za naine prijevoza koji su izravna meusobna konkurencija.
60. Vezano uz isputanje staklenikih plinova, koristimo dva glavna trina instrumenta:
oporezivanje energije i sustave trgovanja isputanjem ispunih plinova. Trenutno se
oporezuju goriva u kopnenom prometu, dok se sustavi trgovanja isputanjem ispunih
plinova primjenjuju na uporabu elektrine energije, a od 2012. godine primjenjivat e
se i u zrakoplovstvu. Revizija Direktive o oporezivanju energije predstavljat e jo
jednu priliku da se osigura bolja usklaenost ova dva instrumenta. Istovremeno, EU
20

Komisija je u svom Priopenju o strategiji za internalizaciju vanjskih trokova (SEC(2008)2207, popratni

dokument COM(2008)435) propisala zajedniku metodologiju za naplatu svih vanjskih trokova u itavom
podruju prometa.
21
COM (2010)700.

15

poziva na donoenje odluke Meunarodne pomorske organizacije o globalnom

instrumentu za pomorski promet, gdje trenutno nisu internalizirani trokovi
uzrokovani promjenom klime22.
61. Trokove lokalnih vanjskih imbenika kao to su buka, zagaenje zraka i prometno
zaguenje mogue je internalizirati kroz naplaivanje koritenja infrastrukture.
Nedavni prijedlog Komisije za izmjenu i dopunu takozvane 'Direktive o eurovinjeti'
predstavlja prvi korak prema viem stupnju internalizacije trokova nastalih zbog
tekih teretnih vozila, ali ostat e razlike u nacionalnim politikama naplaivanja
koritenja cesta. Kroz daljnje e se djelovanje razmotriti postepeno uvoenje
obveznog usklaenog sustava internalizacije za komercijalna vozila na itavoj
meugradskoj mrei, pomou kojeg bi se razrijeila trenutna situacija u kojoj
meunarodni prijevoznici trebaju Eurovinjetu, 5 nacionalnih vinjeta i 8 razliitih
oznaka i ugovora o naplati cestarine* za neometanu vonju europskim cestama na
kojima se naplauje cestarina.
62. Za osobne automobile sve se vie razmatraju pristojbe za koritenje cesta kao drugi
nain stvaranja prihoda i utjecaja na ponaanje u prometu i kod putovanja. Komisija
e izraditi smjernice za primjenu internalizacijskih pristojbi za sva vozila i za sve
glavne vanjske imbenike. Dugoroni cilj je primijeniti korisnike pristojbe na sva
vozila i na itavu mreu kako bi se kroz njih odrazili barem trokovi odravanja
infrastrukture, prometnog zaguenja, zagaenja zraka i zagaenja bukom.
63. Istovremeno, i prije 2020. godine, Komisija e osmisliti zajedniki pristup za
internalizaciju trokova za zatitu od buke i lokalnog zagaenja na itavoj
eljeznikoj mrei.
64. Mnoge prometne grane su u povoljnom poloaju po pitanju oporezivanja u usporedbi
s ostatkom gospodarstva; oporezivanje slubenih automobila, izuzee od plaanja
PDV-a i poreza na energente u meunarodnom zranom i pomorskom prometu, itd.
Openito, poticaji utemeljeni na ovim rjeenjima su u suprotnosti s naporima za
poboljanje uinkovitosti prometnih sustava i smanjenje njihovih eksternih trokova.
Komisija e razmotriti prijedloge za postizanje vee usklaenosti izmeu razliitih
imbenika prometnog oporezivanja i poticanje brzog uvoenja istih vozila.
3.4. Vanjska dimenzija
65. Promet je u svojoj osnovi meunarodan. Zbog toga su mnoge aktivnosti u ovom
Planu povezane s izazovima razvoja prometa preko granica EU-a. Otvaranje trita
treih zemalja u podruju prometnih usluga, proizvoda i ulaganja i dalje je visoko na
ljestvici prioriteta. Iz tog je razloga promet ukljuen u sve nae pregovore o trgovini
(bilateralne, multilateralne kao i one koji se odvijaju u okviru WTO-a). Donijet emo
prilagodljive strategije kako bismo osigurali sredinju ulogu EU-a u postavljanju
standarda u podruju prometa.
66. S tim ciljem, Komisija e se usmjeriti na sljedea podruja djelovanja:
22

irenje pravila unutarnjeg trita kroz rad u meunarodnim organizacijama

(ICAO, IMO, OSJD, UNECE, meunarodne rijene komisije itd.) i po potrebi

Usp. i Direktivu 2009/29/EZ, 3. uvodna izjava

16

postizanje punog lanstva u EU-u za odreene drave. Promicanje europskih

standarda na podruju sigurnosti, sigurnosne zatite, privatnosti i zatite
okolia po itavom svijetu kroz bilateralnu i multilateralnu suradnju. Jaanje
dijaloga o prometu s glavnim partnerima.
-

irenje nae prometne i infrastrukturne politike na neposredne susjede,

ukljuujui politiku usmjerenu na planove za kontinuitet mobilnosti, radi
jaanja integracije trita23. Okvir za suradnju slian onom iz Ugovora o
uspostavljanju prometne zajednice s dravama Zapadnog Balkana moe se
upotrijebiti za irenje pravila EU-a na druge susjedne zemlje. Dovretak
uspostave Zajednikog europskog zranog prostora koji obuhvaa 58 zemalja i
1 milijardu stanovnika24. Suradnja s partnerima na Mediteranu u provedbi
mediteranske pomorske strategije za jaanje pomorske sigurnosti, sigurnosne
zatite i nadzora25. Promicanje uvoenja Europskog sustava upravljanja
zranim prometom (SESAR), Europskog sustava upravljanja eljeznikim
prometom (ERTMS) i usvajanja tehnologija pametnih prometnih sustava (ITS)
na svjetskoj razini, te sklapanje partnerstva na podruju istraivanja i razvoja i
na meunarodnoj razini.

Promicanje naeg pristupa na svjetskoj razini: otvaranje prometnog trita za

slobodno i nenarueno trino natjecanje i odriva rjeenja za zatitu okolia.
Daljnje stremljenje veem pristupu prometom tritu u svim meunarodnim
pregovorima na tu temu.

4. ZAKLJUAK
67. Preobrazba europskog prometnog sustava bit e mogua samo kroz kombiniranje
razliitih inicijativa na svim razinama. Razne aktivnosti i mjere navedene u ovom
Planu bit e detaljnije razraene. Komisija e u sljedeem desetljeu pripremiti
odgovarajue zakonske prijedloge i kljune inicijative koje e iznijeti u ovom
mandatu. Svakom od prijedloga e prethoditi temeljita procjena utjecaja, u kojoj e
se uzeti u obzir dodana europska vrijednost i naelo supsidijarnosti. Aktivnosti
Komisije moraju poveati konkurentnost prometa uz smanjenje isputanja
staklenikih plinova u prometu za najmanje 60% do 2050. godine, u emu 10 ciljeva
iz ovog Plana trebaju posluiti Komisiji kao mjerila.
68. Komisija poziva Europski Parlament i Vijee da podupru ovaj Plan za Jedinstveni
europski prometni prostor prema konkurentnom prometnom sustavu u kojem se
resursi koriste na uinkovit nain i priloeni popis aktivnosti.

23

Usp. Priopenje Komisije Partnerstvo izmeu Europske unije i Afrike COM (2009)301
Ovo ukljuuje Euromediteranski zrani prostor (Usp. Priopenje Komisije o Partnerstvu za demokraciju i
blagostanje s junim Mediteranom COM(2011)200), ali i druge susjedne zemlje.
25
Usp. COM(2011)200.
24

17

Dodatak I: Popis inicijativa

1. UINKOVITI I DOBRO POVEZANI SUSTAV MOBILNOSTI
1.1. Jedinstveni europski prometni prostor
1. Istinsko unutarnje trite za eljeznike usluge

Otvoriti domaa trita eljeznikog putnikog prijevoza za trino natjecanje,

ukljuujui propisivanje obveze dodjeljivanja ugovora o pruanju javnih usluga na
temelju javnog natjeaja;

Uspostaviti jedinstveno tipsko odobrenje za uporabu vozila i jedinstveno rjeenje o

sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza jaanjem uloge Europske
agencije za eljeznice (ERA);

Razviti integrativni pristup upravljanju koridorima za teretni prijevoz, ukljuujui

pristojbe za koritenje eljeznike infrastrukture;

Osigurati uinkovit i nediskriminacijski pristup eljeznikoj infrastrukturi,

ukljuujui usluge koje su vezane uz eljeznicu, posebno kroz strukturno razdvajanje
upravljanja infrastrukturom i pruanja usluga26.

2. Dovretak Jedinstvenog europskog neba

Uspostaviti Jedinstveno europsko nebo unutar kojeg uistinu ne bi bilo zapreka za

mobilnost i uvesti budui sustav za upravljanje zranim prometom (SESAR) prema
dogovorenom rasporedu;

Uspostaviti odgovarajui zakonodavni i financijski okvir kao potporu politici

jedinstvenog europskog neba, jaanje suradnje izmeu Europske unije i
Eurocontrola.

3. Kapaciteti i kvaliteta zranih luka

Revidirati Uredbu o dodjeli vremenskih slotova kako bi se prednost dala

uinkovitijem koritenju kapaciteta zranih luka;

Pojasniti i poboljati uvjete za ulazak na trite i pruanje kvalitetnih usluga,

ukljuujui zemaljske usluge: osigurati da svi sudionici sustava zranih luka
udovoljavaju minimalnim standardima kvalitete;

Kapaciteti zranih luka razviti pristup rjeavanju buduih problema vezanih uz

kapacitete koji bi ukljuivao bolje povezivanje sa eljeznikom mreom.

26

Naini odvajanja kojima bi trebalo dati prednost trebali bi osigurati razvoj natjecanja, kontinuiranog ulaganja i
uinkovitost trokova pruanja usluga

18

4. Pomorski Plavi pojas i pristup tritu u lukama

Europsko pomorsko prometno podruje bez zapreka potrebno je dalje razvijati u Plavi
pojas slobodne plovidbe u Europi i oko nje, a potrebno je i iskoristiti puni potencijal
vodenog prometa.

Objediniti nadzorne alate svih nadlenih tijela, postii punu interoperabilnost

informacijskih i komunikacijskih sustava u sektorima vodenog prometa, jamiti
nadzor plovila i tereta (Plavi pojas) i ustrojiti odgovarajuu luku infrastrukturu
(Plave staze).

Uspostaviti okvir za izdavanje svjedodbi o izuzeu od piljarenja u lukama EU-a.

Preispitati ogranienja na pruanje lukih usluga.

Ojaati transparentnost lukog financiranja, razjasniti kojim su lukim aktivnosti

financirane kojim javnim sredstvima, kako bi se izbjeglo naruavanje trinog
natjecanja.

5. Odgovarajui okvir za unutarnju plovidbu

Uspostaviti odgovarajui okvir za optimizaciju unutarnjeg trita za prijevoz

unutarnjim plovnim putovima i uklanjanje zapreka koje sprjeavaju njegovo vee
koritenje. Procijeniti i odrediti potrebne zadatke i mehanizme za izvravanje tih
zadataka, uzimajui u obzir i iri europski kontekst.

6. Cestovni teretni prijevoz

Preispitati stanje na tritu cestovnog teretnog prijevoza, kao i stupanj usklaenosti

po, meu ostalim, pitanjima pristojbi za koritenje cesta, socijalnog zakonodavstva i
zakonodavstva s podruja sigurnosti, usvajanja i provedbe zakonodavstva u
dravama lanicama, imajui u vidu daljnje otvaranje trita cestovnog prijevoza.
Posebno je potrebno daljnje zalaganje za uklanjanje preostalih ogranienja na
cestovnu kabotau.

Preispitati pravila o tahografu kako bi se ovaj instrument uinilo ekonominijim,

dati pristup Registru cestovnih prijevoznika EU-a policiji i dravnim slubenicima
ovlatenim za provedbu inspekcijskog nadzora za vrijeme izvravanja provjera na
cesti, uskladiti kazne za krenje pravila EU-a o gospodarskom prijevozu; uskladiti
obuku dravnih slubenika ovlatenih za provedbu inspekcijskog nadzora.

Prilagoditi zakonodavstvo o masama i dimenzijama novim okolnostima,

tehnologijama i potrebama (npr. masa akumulatora, poboljanje aerodinaminosti),
osigurati da tako prilagoeni propisi olakaju intermodalni prijevoz i smanjenje
sveukupne potronje energije i isputanja tetnih tvari.

7. Multimodalni teretni prijevoz: e-teret

Stvoriti odgovarajui okvir za praenje tereta u stvarnom vremenu, utvrditi odgovornost u

19

intermodalnom prometu i promovirati isti teretni prijevoz:

Provesti u praksu ideje jedinstvene kontaktne toke (single window) i jedinstvene

administrativne toke (one-stop shop); stvarajui i uvodei jedinstveni prijevozni
dokument u elektronskom obliku (elektronsku teretnicu), i stvarajui odgovarajui
okvir za uvoenje tehnologija za praenje i pronalaenje, RFID (beskontaktna
identifikacija itd.).

Osigurati promicanje eljeznikog, vodenog i intermodalnog prijevoza kroz sustave

odgovornosti.

1.2. Promicanje kvalitetnih poslova i radnih uvjeta

8. Socijalni zakonik za mobilne radnike u cestovnom prometu

Ohrabriti i poduprijeti dijalog izmeu drutvenih partnera radi postizanja dogovora o

socijalnom zakoniku za mobilne radnike u cestovnom prometu, pri emu je potrebno
obuhvatiti i problem prikrivene samozaposlenosti.

9. Program socijalnih mjera u pomorstvu

Provesti mjere utvrene u Programu socijalnih mjera u pomorstvu koji prati strateke
ciljeve i preporuke Komisije za europsku pomorsku prometnu politiku do 2018.
godine.

Osnaiti provedbu Konvencije o radu pomoraca (MLC) Meunarodne organizacije

rada (ILO) u dijelu koji se odnosi na drave zastave, drave luke i drave iz kojih
dolaze pomorci.

Ukljuiti sve ili dio pomoraca koji su trenutno iskljueni iz opsega primjene
nekoliko direktiva EU-a s podruja radnog prava ili im drugim sredstvima pruiti
jednaku razinu zatite.

Dopuniti Direktivu o izobrazbi pomoraca (2008/106/EZ) nakon revizije Konvencije

o izobrazbi i svjedodbama o osposobljavanju pomoraca (Konvencija STCW)
Meunarodne pomorske organizacije. Utvrditi meusobno priznati okvir za
osposobljavanje lukih radnika u razliitim podrujima lukih aktivnosti.

10. Socijalno odgovorno podruje zrakoplovstva

Uspostaviti mehanizam za analizu utjecaja novosti u zakonodavstvu na radne uvjete

u podruju zranog prometa.

Utvrditi sveeuropske standarde minimalne razine pruanja usluga i kvalitete za

radnike u itavom zrakoplovnom sustavu (ukljuujui upravljanje zranim
prometom i zemaljske usluge). Potaknuti europske drutvene partnere na rjeavanje
problema sprjeavanja konflikata i poremeaja u pruanju minimalne razine usluga u
itavom zrakoplovnom sustavu.

20

11. Procjena pristupa EU-a poslovima i radnim uvjetima u svim prometnim granama

Procijeniti procese drutvenog dijaloga u prometnom sektoru koji se odvijaju u

njegovim razliitim segmentima, s ciljem poboljanja drutvenog dijaloga i
doprinosa njegovoj uinkovitosti.

Osigurati sudjelovanje zaposlenika u transnacionalnim poduzeima u prometnom

sektoru, posebno kroz europska radnika vijea.

Razmotriti pitanje kvalitete rada u svim granama prometa, posebno vodei rauna o
izobrazbi, svjedodbama o osposobljavanju, radnim uvjetima i razvoju karijere, s
ciljem stvaranja kvalitetnih poslova i jaanja konkurentnosti prijevoznika iz EU-a.

1.3. Promet s visokom razinom sigurnosne zatite

12. Sigurnosna zatita tereta

Provest Akcijski plan za jaanje sigurnosne zatite zranih tereta, po potrebi odrediti
nova pravila za provjeru zranih tereta kao i za pojaanu sigurnosnu zatitu tereta u
zranim lukama.

Dovriti sigurnosni sustav EU-a za zrani teret po naelu jedinstvene kontrolne

toke.

13. Visoka razina sigurnosne zatite uz najmanju moguu razinu uznemiravanja

putnika
Promicati poboljane metode provjere, uz puno potivanje osnovnih prava; takve metode bi
trebale biti podloga za razvoj 'kontrolne toke budunosti' - kao to su sigurnosni koridori
koji bi omoguili kontrolu velikog broja putnika s najmanjom moguom razinom
uznemiravanja. Takve bi metode takoer trebale sluiti kao potpora pruanju sigurnosne
zatite u ostalim rizinim podrujima kao to su glavna prometna raskrija.

Promicati, takoer kroz financiranje, razvoja uinkovitijih tehnologija koje bolje

tite privatnost (skenera, detektora novih eksploziva, pametnih ipova, itd.) kao i
postojeih tehnolokih rjeenja koja bolje tite privatnost.

Odrediti zajednike standarde uspjenosti pri otkrivanju i postupke certificiranja

opreme za otkrivanje.

14. Sigurnosna zatita u kopnenom prometu

Rad s dravama lanicama na sigurnosnoj zatiti u kopnenom prometu, kao prvi

korak osnovati stalnu strunu skupinu za sigurnosnu zatitu u kopnenom prometu i
uvesti daljnje mjere tamo gdje djelovanje na razini EU-a ima dodanu vrijednost.
Posebna panja e se posvetiti pitanjima sigurnosne zatite u gradovima.

21

15. Sigurnosna zatita koja pokriva sve mogue prijetnje na razini itavog sustava
(end-to end security)

Postroiti razinu sigurnosne zatite po opskrbnom lancu bez postavljanja zapreka

slobodnom toku trgovine. Potrebno je razmotriti sigurnosni certifikat na razini
itavog sustava uzimajui u obzir postojee modele.

Zajednika procjena sigurnosne zatite koja bi pokrivala sve prometne grane.

U pripremi planova za kontinuitet mobilnosti

mogue uinke teroristikih i kriminalnih napada

Raditi na meunarodnoj suradnji u borbi protiv terorizma i drugih kriminalnih

aktivnosti kao to je piratstvo. Vanjska dimenzija (usp. 40. inicijativu) je kljuna.

(usp. 23. inicijativu) objediniti

1.4. Rad na sigurnosti prometa: spaavanje tisua ivota

16. Prema viziji cestovne sigurnosti bez poginulih

Uskladiti i uvesti tehnologiju za cestovnu sigurnost kao to su sustavi za pomo

vozau, (pametni) ograniivai brzina, podsjetnici na vezanje sigurnosnih pojaseva,
e-poziv (eCall), kooperativni sustavi za pametnu cestovnu sigurnost i suelja izmeu
vozila i infrastrukture - kao i poboljanje provjere cestovne ispravnosti vozila,
ukljuujui i one za alternativne pogonske sustave.

Razviti sveobuhvatnu akcijsku strategiju za smanjenje broja ozljeda na cestama i

slube pomoi, ukljuujui zajednike definicije i standardizirane klasifikacije
ozljeda i nesrea sa smrtnim posljedicama, teei usvajanju cilja smanjenja broja
ozljeda.

Naglasak na obuci i obrazovanju svih korisnika; promicanje koritenja sigurnosne

opreme (sigurnosnih pojaseva, zatitne odjee, sprjeavanje nedozvoljenih izmjena
na vozilu (anti-tampering)).

Usmjeravanje posebne pozornosti na ranjivije korisnike kao to su pjeaci, biciklisti

i motociklisti, meu ostalim i kroz sigurniju infrastrukturu i tehnologiju vozila.

17. Europska strategija za sigurnost civilnog zrakoplovstva

Europska zrakoplovna sigurnost je visoka ali ne i najbolja na svijetu. Cilj nam je postati
regija s najviom razinom zrakoplovne sigurnosti. Kako bismo to i postali, izradit emo
sveobuhvatnu europsku strategiju za zrakoplovnu sigurnost, nadograujui na rad Europske
agencije za zrakoplovnu sigurnost (EASA), koji ukljuuje sljedee aspekte:

Poboljanje sakupljanja, kvalitete, razmjene i analize podataka pregledom

zakonodavstva o izvjetavanju o dogaajima vezanim uz sigurnost u civilnom
22

zrakoplovstvu.

Prilagodba zakonodavnog okvira za sigurnost razvoju novih tehnologija (SESAR).

Osiguranje dosljedne primjene strategije zrakoplovne sigurnosti EU-a u svim

zrakoplovnim podrujima.

Promicanje transparentnosti i razmjene informacija o sigurnosti s Meunarodnom

organizacijom za civilno zrakoplovstvo (ICAO) i ostalim partnerima u
meunarodnom zrakoplovstvu, posebno u okviru inicijative za globalnu razmjenu
informacija o sigurnosti; suradnja s dravama koje nisu lanice EU-a, posebno sa
SAD-om, na pitanjima sigurnost koja se tiu usklaivanja propisa, meusobnog
priznavanja i tehnike pomoi.

Razviti sustav upravljanja sigurnou na razini EU-a koji ukljuuje ciljeve koji se
odnose na sigurnosni uinak i mjerila, kako bi se utvrdili rizici i postiglo
kontinuirano poboljanje razine sigurnosti.

18. Sigurnija plovidba

Rad s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) na modernizaciji

zakonodavstva o sigurnosti putnikih brodova.

Razviti sustav SafeSeaNet kao glavni sustav za sve vezane pomorske informacijske
alate za potporu pomorskoj sigurnosti i sigurnosnoj zatiti i zatiti morskog okolia
od zagaenja s brodova.

Procijeniti izvedivost stvaranja registra EU-a i zastave EU-a za pomorsku i unutarnju

plovidbu. Znak EU-a bi zapravo predstavljao oznaku kvalitete koja jami sigurne
brodove s dobrom sigurnosnom zatitom, koji ne zagauju okoli i iju posadu ine
visoko kvalificirani profesionalci.

Procijeniti izvedivost zajednikog obavljanja odreenih zadataka od strane obalnih

straa u EU-u, posebno onih koji se odnose na osiguravanje pomorske sigurnosti,
sigurnosne zatite i zatite okolia.

19. Sigurnost eljeznikog prometa

Na temelju postojeeg pristupa za upravitelje infrastrukture i eljeznika poduzea

postepeno postii zajedniki pristup izdavanju rjeenja o sigurnosti u itavom
sektoru eljeznikog prometa, i procijeniti mogunost oslanjanja na europski
standard.

Ojaati ulogu Europske agencije za eljeznice u podruju sigurnosti eljeznikog

prometa, posebno u nadzoru nacionalnih mjera koje poduzimaju nacionalna tijela
nadlena za sigurnost i njihovo postepeno usklaivanje.

Postroiti postupak izdavanja rjeenja o sigurnosti i odravanja za dijelove voznog

parka i eljeznike infrastrukture od izuzetne vanosti za sigurnost.
23

20. Prijevoz opasnih tereta

Ujednaiti pravila za intermodalni prijevoz opasnih tereta kako bi se osigurala

interoperabilnost izmeu razliitih naina prijevoza.

1.5. Kvalitetna usluga i pouzdanost

21. Putnika prava

Razviti jedinstveno tumaenje zakonodavstva EU-a o putnikim pravima i

ujednaeno i uinkovito provoenje, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za itavu
industriju i europski standard zatite graana.

Objediniti zajednika naela koja se primjenjuju na putnika prava u svim granama

prometa (Povelja osnovnih prava), posebno 'pravo na obavijetenost' i detaljnije
razjasniti postojea prava. U kasnijoj fazi, razmotriti usvajanje jedne okvirne uredbe
EU-a koja bi ureivala putnika prava u svim granama prometa (Zakonik EU-a).

Poboljati kvalitetu prijevoza za starije ljude, putnika sa smanjenom pokretljivou i

putnika s invaliditetom, ukljuujui bolju pristupanost infrastrukture.

Dopuniti postojei zakonodavni okvir za putnika prava mjerama za putnike na

multimodalnim putovanjima, s jednom kartom izdanom na temelju jednog
kupoprodajnog ugovora u kojem su objedinjeni svi trokovi putovanja, kao i
mjerama koje ureuju putnika prava u sluaju steaja prijevoznika.

Poboljati ujednaenost pravila na meunarodnoj razini kroz ukljuivanje standarda

kvalitete pomoi putnicima sa smanjenom pokretljivou (care quality standards) u
bilateralne i multilateralne sporazume za sve grane prometa, s ciljem promicanja
putnikih prava i u meunarodnom kontekstu.

22. Neometana mobilnost 'od vrata do vrata'

Utvrivanje mjera potrebnih za daljnje objedinjavanje razliitih grana prometa radi

pruanja neometane multimodalne usluge prijevoza od vrata do vrata.

Stvaranje okvirnih uvjeta za promicanje razvoja i uporabe pametnih sustava za

interoperabilne i multimodalne vozne redove, informacije, sustave za rezervacije
putem interneta i pametno izdavanje karata. Ovo moe ukljuivati i zakonodavni
prijedlog za osiguranje pristupa privatnih prijevoznika informacijama o putovanju i
informacijama o prometu u stvarnom vremenu.

23. Planovi za kontinuitet mobilnosti

Osigurati utvrivanje planova za mobilnost radi stvaranja uvjeta za kontinuitet

24

usluga u sluaju ometajuih dogaaja. Planovi bi obuhvatiti pitanja davanja

prioriteta pri koritenju radnih prostora, suradnje izmeu upravitelja infrastrukture,
prijevoznika, nadlenih dravnih tijela i susjednih zemalja, kao i privremenog
usvajanja ili ublaavanja odreenih pravila.
2. INOVACIJE ZA BUDUNOST: TEHNOLOGIJA I PONAANJE
2.1. Europska politika istraivanja i inovacija u podruju prometa
24. Tehnoloki plan
Rascjepkanost istraivakih i razvojnih napora u Europi je vrlo tetna; kroz zdruene
europske napore emo postii najveu europsku dodanu vrijednost u podrujima kao to su:

ista, sigurna i tiha vozila za razliite naine prijevoza, od cestovnih vozila do

brodova, teglenica, eljeznikog voznog parka i zrakoplova (ukljuujui nove
materijale, nove pogonske sustave i informatike i upravljake alate za upravljanje
sloenim prometnim sustavima i njihovo povezivanje).

Tehnologije za poboljanje prometne sigurnosti i sigurnosne zatite.

Mogui novi ili nekonvencionalni prometni sustavi i vozila kao to su sustavi

bespilotnih letjelica, nekonvencionalni sustavi za distribuciju tereta.

Strategija za odriva alternativna goriva ukljuujui i odgovarajuu infrastrukturu.

Objedinjeni sustavi za upravljanje prometom i informacijski sustavi za olakavanje

usluga pametne mobilnosti, upravljanje prometom za poboljano koritenje
infrastrukture i vozila, i informacijski sustavi za praenje i pronalaenje tereta i
upravljanje
prometnim
tokovima
u
stvarnom
vremenu;
putnike
informacije/informacije o putovanju, sustavi za rezervacije i plaanje.

Pametna infrastruktura (na zemlji kao i ona u svemiru) za osiguravanje najveeg

mogueg stupnja nadzora i interoperabilnosti razliitih oblika prijevoza i
komunikaciju izmeu infrastrukture i vozila.

Inovacije za odrivu gradsku mobilnost kao nadopuna programu CIVITAS i

inicijative za naplatu ulaska motornih vozila u gradska sredita i modeli ogranienja
pristupa.

25. Strategija za inovacije i njihovu primjenu

Odreivanje potrebnih inovacijskih strategija, ukljuujui odgovarajue instrumente za
upravljanje i financiranje, kako bi se omoguilo brzo uvoenje na trite rezultata koji su
razvijeni kroz postupak istraivanja. Primjeri su:

Uvoenje pametnih sustava za mobilnost kao to su budui sustav za upravljanje

zranim prometom (SESAR), Europski sustav za upravljanje eljeznikim prometom
(ERTMS) i eljezniki informacijski sustavi, sustavi za nadzor pomorskog prometa
25

(SafeSeaNet), Rijeni informacijski servisi (RIS), ITS i nova generacija sustava za

upravljanje multimodalnim prometom i informacijskih sustava u multimodalnom
prometu.

Osmiljavanje i uvoenje otvorene platforme za elektroniku opremu na vozilima,

koja obavlja razliite funkcije ukljuujui naplatu upotrebe cesta.

Razvoj plana za ulaganje u nove pomorske i komunikacijske usluge i nove usluge

praenja prometa, kako bi se stvorili uvjeti za objedinjavanje tokova informacija,
upravljakih sustava i usluga mobilnosti na temelju europskog integriranog
multimodalnog plana za obavjeivanje i upravljanje. Ogledni projekti za elektrinu
mobilnost (i ostala alternativna goriva) ukljuujui infrastrukturu za punjenje i
natakanje goriva i pametne prometne sustave s posebnim naglaskom na ona gradska
podruja gdje se esto premauju razine oneienja vezane uz kvalitetu zraka.

Partnerstva za pametnu mobilnost i ogledni projekti za odriva gradska prometna

rjeenja (ukljuujui ogledne modele naplate ulaska motornih vozila u gradska
sredita itd.).

Mjere za poveanje stope zamjene neuinkovitih vozila i vozila koja zagauju

okoli.

26. Zakonodavni okvir za inovativni promet

Utvrivanje nunih uvjeta u zakonodavnom okvirnu kroz standardizaciju ili propise:

Odgovarajui standardi isputanja CO2 za vozila u svim nainima prijevoza, gdje je

to potrebno nadopunjeno zahtjevima za energetsku uinkovitost za sve vrste
pogonskih sustava;

Standardi za vozila koji se odnose na razinu buke;

Osigurati smanjenje isputanja CO2 i drugih tvari koje izazivaju zagaenje u

stvarnim uvjetima vonje tako da se najkasnije 2013. godine predstavi revidirani
testni ciklus za mjerenje isputanja;

Strategija za javnu nabavu da bi se osiguralo brzo uvoenje novih tehnologija;

Pravila o interoperabilnosti naplatne infrastrukture za ista vozila;

Smjernice i standardi za infrastrukturu za natakanje goriva;

Standardi za suelja za komunikaciju izmeu infrastruktura, izmeu vozila i izmeu

infrastrukture i vozila;

Uvjeti pristupa podacima o prometu za potrebe sigurnosti i sigurnosne zatite;

Specifikacije i uvjeti za pametne sustave zaraunavanja i plaanja u prometu;

26

Bolja provedba postojeih pravila i standarda.

2.2. Promicanje odrivijeg ponaanja

27. Informacije o putovanju

Promicati svijest o dostupnim alternativama konvencionalnom pojedinanom

prijevozu (poticanje manje upotrebe vozila, pjeaenja i vonje biciklom, upotrebe
jednog automobila za prijevoz veeg broja ljudi, parkiralita povezanih s javnim
prijevozom (park&drive), pametno izdavanje karata itd.)

28. Oznake na vozilima o isputanju CO2 i uinkovitosti goriva

Preispitati Direktivu o oznaavanju, kako bi se poveala njena uinkovitost. Pri tom

e se, meu ostalim, uzeti u obzir proirenje podruja primjene na laka gospodarska
vozila i vozila kategorije L, i usklaivanje oznaka i razreda uinkovitosti goriva u
svim dravama lanicama.

Poduprijeti trino prihvaanje guma koje ne samo da ispunjavanju zahtjeve u

sklopu homologacije, ve su i sigurne, tihe i poveavaju iskoristivost goriva.27

29. Kalkulatori ugljinog otiska

Poticati modele certifikacije za emisije staklenikih plinova koji e se temeljiti na

gospodarskom pristupu i razviti zajednike standarde EU-a za ocjenu ugljinog
otiska svakog pojedinog putovanja putnika i prijevoza tereta, pri emu je potrebno
izraditi verzije modela prilagoene razliitim korisnicima kao to su poduzea i
pojedinci. Na taj nain e se poveati mogunost izbora i olakati marketing istijih
prometnih rjeenja.

30. Eko-vonja i ogranienja brzine

Ukljuiti zahtjeve vezane uz eko-vonju u budue revizije direktive o vozakoj

dozvoli i poduzeti korake za ubrzanu primjenu pametnih prometnih sustava kao
potpore eko-vonji. Potrebno je razvijati i promicati tehnike utede goriva i u drugim
granama prometa na primjer neprekidno sniavanje zrakoplova.

Preispitati pristupe ogranienju najvee doputene brzine lakih gospodarskih

cestovnih vozila, kako bi se smanjila potronja energije, poboljala cestovna
sigurnost i omoguila ista pravila za sve.

2.3. Integrirana gradska mobilnost

27

Ovo ukljuuje usvajanje svih provedbenih mjera Uredbe EZ-a o oznaavanju guma br. 1222/2009. To bi
dovelo do utede goriva od 5% za itav vozni park EU-a do 2020. godine.

27

31. Planovi za gradsku mobilnost

Utvrditi postupke i mehanizme financijske potpore na europskoj razini za pripremu

gradskih revizija mobilnosti, kao i gradskih planova za mobilnost, te razviti europski
pregled stanja gradske mobilnosti utemeljen na zajednikim ciljevima. Ispitati
mogunost obveznog pristupa za gradove odreene veliine, prema nacionalnim
standardima utemeljenim na smjernicama EU-a.

Povezati fondove za regionalni razvoj i kohezijske fondove s gradovima i regijama

koji su predali aktualnu i neovisno ovjerenu potvrdu revizije gradske mobilnosti i
odrivosti.

Ispitati mogunost europskog okvira za potporu postupnog uvoenja gradskih

planova za mobilnost u europskim gradovima.

Integrirana gradska mobilnost u sklopu moguih inovacijskih partnerstva pametnih

gradova.

Potaknuti velike poslodavce na razvijanje poduzetnikih planova/planova za

upravljanje mobilnou.

32. Okvir EU-a za naplatu koritenja gradskih cesta

Razviti potvreni okvir za naplatu koritenja gradskih cesta i modele ogranienog

pristupa i njihovu primjenu, ukljuujui zakonski i potvreni operativni i tehniki
okvir koji ukljuuje primjenu na vozila i infrastrukturu.

33. Strategija za pribliavanje cilju gradske logistike bez ispunih plinova do 2030.
godine

Izraditi smjernice s najboljim praksama za bolji nadzor i upravljanje gradskim

teretnim tokovima (npr. konsolidacijski centri, veliina vozila u starim centrima,
zakonodavna ogranienja, vremenski 'prozori' za dostavu, neiskoritene mogunosti
rijenog prijevoza).

Utvrivanje strategije za pribliavanje cilju gradske logistike bez ispunih plinova, u

kojoj bi se povezali aspekti prostornog planiranja, eljeznikog i rijenog pristupa,
poslovne prakse i standarde informacijske tehnologije, naplatne tehnologije i
tehnologije vozila.

Promicanje zajednike javne nabave za vozila s niskom razinom ispunih plinova u

komercijalnim voznim parkovima (dostavni kombiji, taksiji, autobusi...).

3. MODERNA INFRASTRUKTURA I PAMETNO FINANCIRANJE

3.1. Prometna infrastruktura: prostorno povezivanje i gospodarski rast
28

34. Osnovna mrea strateke europske infrastrukture Europska mrea za mobilnost

U novim smjernicama za TEN utvrditi osnovnu mreu strateke europske

infrastrukture koja povezuje istone i zapadne dijelove Europske unije i oblikuje
Jedinstveno europsko prometno podruje. Predvidjeti odgovarajue veze sa
susjednim zemljama.

Usredotoiti europsko djelovanje na sastavnice TEN-T mree s najviom europskom

dodanom vrijednou (neizgraene prekogranine poveznice, intermodalne povezne
toke i glavna uska grla).

Uvesti pametne i interoperabilne tehnologije sa irokim opsegom primjene (SESAR,

ERTMS, RIS, ITS, itd.) za optimizaciju kapaciteta i koritenja infrastrukture.

Osigurati da potrebe energetske uinkovitosti i izazovi koji prate klimatske promjene

budu uzeti u obzir pri odabiru prometne infrastrukture koju e financirati EU
(otpornost sveukupne infrastrukture na klimatske promjene, benzinske
postaje/postaje za punjenje za ista vozila, izbor graevinskog materijala...).

35. Multimodalni teretni koridori za odrive prometne mree

U kontekstu 'osnovne mree' stvoriti strukture multimodalnih teretnih koridora kako

bi se uskladila ulaganja i infrastrukturni radovi i poduprle uinkovite, inovativne i
multimodalne prijevozne usluge, ukljuujui eljeznike usluge na srednje i velike
udaljenosti.

Podupirati multimodalni prijevoz i zajedniki teretni prijevoz pojedinanih vagona,

poticati ukljuivanje unutarnjih plovnih putova u prometni sustavi i promicati ekoinovacije u teretnom prijevozu. Podupirati uvoenje novih vozila i plovila i
opremanje starih vozila novom tehnologijom.

36. Kriteriji za prethodno (ex-ante) vrednovanje projekta

Uvesti kriterije za prethodno vrednovanje projekta kako bi se osiguralo da

infrastrukturni projekti pravilno odraavaju dodanu europsku vrijednost ili se temelje
na 'pruenim uslugama' i ostvaruju dovoljne prihode.

Uskladiti postupke za projekte od najveeg europskog interesa, kako bi se osigurali

(i) razumni vremenski rokovi za dovretak itavog ciklusa postupaka; (ii)
komunikacijski okvir usklaen s provedbom projekta; i (iii) cjelovito planiranje koje
uzima u obzir pitanja zatite okolia u ranim fazama postupka planiranja.

U postupak prethodnog vrednovanja ukljuiti provjeru izvedivosti javno-privatnih

partnerstva, kako bi se osigurala pomna analiza mogunosti javno-privatnog
partnerstva prije ulaganja zahtjeva za financiranjem od strane EU-a.

3.2. Okvir za dosljedno financiranje

29

37. Novi okvir za financiranje prometne infrastrukture

Razviti okvir za financiranje infrastrukture s dovoljno strogim uvjetima za

financiranje da se podupre dovretak osnovne TEN-T mree i drugih infrastrukturnih
programa, ukljuujui ulagake strategije programa u okviru TENT-T-a kao i
Kohezijskog i Strukturnih fondova, i uzimajui u obzir prihode iz prometnih
aktivnosti.

Pruiti potporu EU-a za razvoj i uvoenje tehnologija koje poboljavaju uinkovitost

koritenja infrastrukture i smanjenje isputanja ugljika (novi tarifni sustavi i sustavi
za naplatu cestarine u cestovnoj mrei, pametni prometni sustavi i programi za
poboljanje kapaciteta).

Povezati financiranje TEN-T-a s napretkom u dovravanju osnovne TEN-T mree i

udruiti nacionalna sredstava po koridorima.

38. Ukljuenost privatnog sektora

Ustanoviti okvir koji bi omoguio razvoj javno-privatnih partnerstava; (i) uvesti

slubeni pregled projekata u okviru TEN-T-a da bi se utvrdilo koji od njih imaju
potencijal postati javno-privatna partnerstva, (ii) s vremenom stvoriti standardiziran i
predvidiv postupak nabave za javno-privatna partnerstva za programe u okviru TENT-a; i (iii) u skladu s tim revidirati uredbe vezane uz TEN-T kako bi njima
obuhvatilo postupak nabave za javno-privatno partnerstvo i mehanizmi plaanja.

U kontekstu okvira za suradnju izmeu slubi Komisije i Europskog centra znanja za

javno-privatno partnerstvo (EPEC-a), potaknuti drave lanice na vee koritenje
javno-privatnih partnerstva, priznajui da svi projekti nisu pogodni za ovaj
mehanizam, i pruiti odgovarajuu strunu pomo dravama lanicama.

Sudjelovati u osmiljavanju novih financijskih instrumenata za podruje prometa,

posebno inicijativi projektnih obveznica EU-a.

33. Pravilno odreivanje cijena i izbjegavanje naruavanja trinog natjecanja

39. Pametno odreivanje cijena i oporezivanje
I faza (do 2016.)
Potrebno je restrukturirati prometne pristojbe i poreze. Oni trebaju podupirati ulogu prometa
u promicanju europske konkurentnosti, a sveukupna optereenja za sektor trebala bi biti
odraz ukupnih trokova prijevoza po pitanju infrastrukture i eksternih trokova.

Revidirati oporezivanje motornih goriva s jasnim odreivanjem energetske

sastavnice i one koja se odnosi na CO2.

Postepeno uvesti obvezno naplaivanje infrastrukture za teka gospodarska vozila.

Ovaj bi model kao sastavne dijelove uveo zajedniku tarifnu strukturu s trokovnim
komponentama kao to su trokovi za istroenost od uporabe, buke i lokalnog
30

oneienja umjesto postojeih pristojbi za koritenje cesta.

Napraviti procjenu postojeih modela cestovnih pristojbi za automobile i njihove

usklaenosti s Ugovorima EU-a. Razviti smjernice za primjenu internalizacijskih
pristojbi na cestovna vozila, ukljuujui drutvene trokove prometnog zaguenja,
CO2 ako nije ukljuen u porez na energente, lokalnog zagaenja, buke i nesrea.
Poticaji za drave lanice koje pokrenu pilotne projekte za provoenje modela po
takvim smjernicama.

Nastaviti s internalizacijom eksternih trokova za sve grane prometa primjenjujui

zajednika naela i uzimajui u obzir posebnosti svake grane prometa.

Stvoriti okvir za namjensko rasporeivanje prihoda iz prometa za razvoj cjelovitog i

uinkovitog prometnog sustava.

Po potrebi izdati smjernice sa pojanjenjem javnog financiranja razliitih grana

prometa i prometne infrastrukture.

Po potrebi ponovo ocijeniti oporezivanje u prometu, posebno veui oporezivanje

vozila i njegovu uinkovitost po okoli, razmatrajui mogui nain revizije
postojeeg sustava PDV-a u putnikom prometu i reviziju oporezivanja slubenih
automobila radi eliminacije naruavanja trinog natjecanja i davanja prednosti
istim vozilima.

II faza (2016.-2020.)

Nadogradnja I faze, nastavak pune i obvezne internalizacije eksternih trokova

(ukljuujui buku, lokalno zagaenje i zaguenje prometa uz obvezne trokove
istroenosti od uporabe) za cestovni i eljezniki prijevoz. Internalizirati trokove za
lokalno zagaenje i buku u morskim i zranim lukama, kao i za zagaenje zraka na
moru, te ispitati obveznu primjenu internalizacijskih pristojbi na svim unutarnjim
plovnim putovima na teritoriju EU-a. Razviti trine mjere za daljnje smanjenje
isputanja staklenikih plinova.

4. VANJSKA DIMENZIJA
40. Promet u svijetu: Vanjska dimenzija
Promet je u svojoj osnovi meunarodan. Zbog toga su mnoge aktivnosti iz Bijele knjige
povezane s izazovima razvoja prometa preko granica EU-a. Otvaranje trita treih zemalja
u podruju prometnih usluga, proizvoda i ulaganja i dalje je visoko na ljestvici prioriteta. Iz
tog je razloga promet ukljuen u sve nae pregovore o trgovini (bilateralne, multilateralne
kao i one koji se odvijaju u okviru WTO-a). Donijet emo prilagodljive strategije kako
bismo osigurali sredinju ulogu EU-a u postavljanju standarda u podruju prometa. S tim
ciljem, Komisija e se usmjeriti na sljedea podruja djelovanja:

irenje pravila unutarnjeg trita kroz rad u meunarodnim organizacijama (WTO,

ICAO, IMO, OSJD, UNECE, meunarodne rijene komisije itd.) i po potrebi

31

postizanje punog lanstva u EU-u za odreene drave. Promicanje europskih

standarda na podruju sigurnosti, sigurnosne zatite, privatnosti i zatite okolia po
itavom svijetu. Jaanje dijaloga o prometu s glavnim partnerima.

Dovretak uspostave Zajednikog europskog zranog prostora koji obuhvaa 58

zemalja i 1 milijardu stanovnika. Sklapanje sveobuhvatnih sporazuma o zranom
prijevozu s kljunim gospodarskim partnerima (Brazil, Kina, Indija, Rusija, Juna
Koreja itd.) i uklanjanje ogranienja za ulaganje u zrani promet u treim zemljama.
Promicanje uvoenja tehnologije SESAR u svijetu.

Aktivno promicanje politike usmjerene na energetsku uinkovitost i na ciljeve ove

Bijele knjige koji se odnose na promjenu klime u okviru multilateralnih foruma i
kroz bilateralne odnose.

Kontinuirana borba protiv terorizma na multilateralnoj (u okviru ICAO-a, IMO-a i

WCO-a) i bilateralnoj razini, s ciljem budueg sklapanja meunarodnih sporazuma i
jaanja dijaloga o sigurnosnoj zatiti sa stratekim partnerima, poevi sa SAD-om.
Suradnja u obliku zajednikih procjena prijetnje, obuke slubenika iz treih zemalja,
zajednikih inspekcija, sprjeavanja piratstva, itd. Rad na meunarodnom
prepoznavanju ideje EU-a o sigurnosnom sustavu sa jedinstvenom kontrolnom
tokom.

Razvijanje okvira za suradnju za irenje nae prometne i infrastrukturne politike na

neposredne susjede, koji bi ukljuivao pripremu planova za kontinuitet mobilnosti,
radi poboljanja infrastrukturnih veza i vreg povezivanja trita.

Suradnja s partnerima na Mediteranu u provedbi mediteranske pomorske strategije

za jaanje pomorske sigurnosti, sigurnosne zatite i nadzora.

Poduzimanje odgovarajuih koraka za postizanje napretka u ukidanju izuzea za

linijske brodarske konferencije izvan EU-a.

Pronalaenje zajednikih odgovora na izazove vezane uz interoperabilnost sustava

upravljanja prometom, odriva goriva s niskim udjelom ugljika, sigurnost i
sigurnosnu zatitu kroz nadogradnju postojeih istraivakih i inovacijskih
partnerstva.

32