Nozode 1. 2. 3.

Lista organopreparata
** ( ) 244 .
r , , H , ,
r r r . **
H : , , .
H r n r
.

+15 + 30
U. H n r . )
n rr . H n .
) .
! "!!
00
1
Lymphorrhoe (Iqn) protok mfe z rane na koz rupture mfnh kanaa.
Lymphorrhea |e propustan|e, pakan|e mfne tekucne kroz
povrsnu koze. Veke kugce fuda se po|av|u|u na koz curen|e z
pogodenh podruc|a. Lymphorrhea ce povecat rzk od ceuts -
proaz u kozu d|eu|e na uaz za bakter|e. Infekc|a ce uzrokovat
da|n|e probeme (boov / upae / smptome scne grp povecane
kocne tekucne st|ecan|a)
00
2
Infzerte Lymphe (Hqn q)
00
3
Lymphpaques (Iq L)
00
4
Lymphadents
L#$p%adenitis
&''.(
Zapa|en|e mfnog cvora,neoznaceno (Iq)
00
5
Lymphknotenabszes
Apsces mfnh cvorova
(A qr )
Apsces mfnh cvorova.
Ov apsces cesto |av|a|u u d|ece obcno napada mfne
cvorove vrata. On mogu bt pos|edca upae kra|nka mfnh
cvorova u pratn| tuberkuoze. Vd takoder tuberkuoze. Abces
Apsces, apsces , fokana gno|na upaa, ko|a se karakterzra
stvaran|e sup|ne spun|ene gno|em, ko| se sasto| ugavnom
od b|eh krvnh stanca (eukocta), serum tkva ostatke
unstene. Posto|e, medutm, r|ede vrste apscesa, tzv hadn
apsces, ko| ne nasta|u upane reakc|e. Normano, gno|nm,
apsces moze okazrat u bo ko|em tkvu t|ea, kao sto su
centar kost. U poton|em suca|u to se zove Brode. Cesce
appendcuar, pertonzyarnye subdaphragmatc apsces,
apsces mfnh cvorova, do|ke, |etre, puca. Po apsces su
takoder vazno, carbunces panartums.
Furunce cr se apsces u koz uzrokovane bakter|om
Staphylococcus aureus. To moze mat |edan vse
otvora na koz moze bt povezan s temeraturom
drhtavcom. Odnos se na cstu prstc ko|a |e |e vrsta apsces
1
formra kada se nfcra postanu zacep|en masn kana.
Cystc acne |e na|cesc u tne|dzerske godne. Hdradendts
suppuratva |e boest u ko|o| posto| vse apsces ko| obk pod
ruku |ama u preponskom podruc|u. Ta podruc|a su rezutat
okane upae z|ezda zno|nca. Ponda csta |e posebna vrsta
apscesa ko| se |av|a u nabor strazn|ce. Ove se cesto |av|a|u
nakon dugog putovan|a ko|e uk|ucu|e seden|e.
00
6
Pokacen
Immunogobun E (IgE),
&$$)nog*o+)*in ,
-&g,.
IgE: munogobuna E, kasa munogobuna ko|a uk|ucu|e
antt|ea zazva aerg|sku tvar (aergen). Osoba ko|a ma
aerg|u obcno ma povsen nvo IgE u krv. IgE protut|ea
napada|u angazra|u napad vo|ske aergena. E IgE se zaaze
za ertem (crveno).
Ant-IgE antt|ea reagra|u s IgE sotype |udskh
munogobuna. IgE |e na|krac munogobun-zv|e sa pou-
zvot od dva dana u serumu. Neposredna preos|et|vost
pokrece IgE, ko| se veze uz vsok afntet za Fc receptore
(FcRs) na mastocta. Antgen-bndng to FcR-IgE vezan uz re-
zozenost aergenma odredene rezutate u degranuaton
mastocta osobadan|e od raznh med|atora kao sto |e
hstamn ctokna. IgE ma dva gavna receptore, vsoko
afntet FccRI nskog afnteta FccRII (CD23).
07
Lupus erythematosus
systemcus, non
specfcatus M32.9
Lupus erythematosus
L93.-
Sstemsk ertemsk upus, neoznacen
Ertemsk upus - sstemsko obo|en|e koze
08 /ar0oidosis 1'2.(
(Morbus Boeck)
Erythema nodosum
L52.-
,rite$-0r3eni*o.sa
03ori0i$a
|e sstemsk granuomatous boest. Uzrok |e ne|asan, verovatno posto| genetska
predspozc|a. Sarkodoza |e r|etka, akutn kroncn, upana boest ko|a prmarno
pogada puca mfn cvorov, a moze ut|ecat na gotovo svak organ. Sarkodoza |e
boest ko|a obcno napada puca, a sve ostae organe, kao sto su koza, oc, kost,
mfn cvorov, srce, sezena, |etra, gusteraca zvcan sustav moze ut|ecat.Nazvan
4or+)s 5oe06 /ar6oidoza , uk|ucu|uc I Sarkodoza, retka upana boest,
ustro|ava|u se u maom tpcno nodues (granuom) takva upaa moze se po|avt u
gotovo svak organ.
Sarkodoza (Boeck boest) |e r|etka upana boest ko|a obcno napada puca. Takoder
moze ut|ecat na sve ostae organe, kao sto su koza, oc, kost, mfn cvorov, srce,
sezena, |etra, gusteraca zvcan sustav. Poovca pac|enata ne pokazu|u smptome.
Za ostah boesnka smptom ovse o ko|em |e zahvacena orgu|e.
Sarkodoza |e bengna upaa puca mfnh cvorova u prsma (=) prsnog kosa. U
r|etkm suca|evma, osta organ t|ea su pogoden (npr. oc|u) mozga.
Epdemoog|a |ured|
Sarkodoza |e boest po|av|u|e u sv|etu, od ko|h muskarc su pogoden nesto cesce
nego zene, s bro|evma obrnut s povecan|em dob. U SAD-u Europ, udo osoba
obo|eh (prevaenc|a) prema odredenom bazu zmedu 10-40 na 100.000 stanovnka.
Natpros|ecno akumuac|e naaz se u s|everno| Europ|ana afrckh amercke
popuac|e u SAD-u (Newman sur.). Na|vs udo novh suca|eva (ncdenc|a) naaze
se u Svedsko| Isanda, s oko 60 suca|eva na 100.000 stanovnka. U N|emacko|,
ucestaost |e 10-12 na 100.000 stanovnka (Scharkoff).
Smptom |ured|
Cesto su zahvacene puca, a kako su sv pogoden organ, smptom su prom|en|ve.
U vecn suca|eva, boest se pokazu|e prema os|eca| prtska u gorn|em d|eu t|ea s
povecan|em kas|a do kratkoca daha, otcan|e mfnh cvorova. Boesnc cesto pate
2
od umora (umora) boov u zgobovma. Kad ceste Lofgren sndrom groznca, bo u
zgobovma, |etre sezene, kao akutne upae potkoznog masnog tkva s "kvrzca"
(ko|a ertema nodosum, ske), na|cesc smptom. U suca|u koznh uk|ucenost moze
doc cak koza kvrzca na razcte dstrbuc|e uzoraka. Izozba vd|ve prom|ene na
koz vd|ve kao prv smptom cesto ukazu|e na d|agnozu. Tpcan kroncn obk koze
poznate kao upus Pern odusevte pavkast otekna s eroz|e obraze, nos, usne
ruke.
Kada se moze doc do srcanog uk|ucenost artm|a otkazvan|e srca. S okom
sud|eovan|e |e cesto nac uvets (upae sredn|eg so| oka), ko|a se moze razvt uz
sud|eovan|e suzn kana na keratocon|unctvts scca. R|etko da bubreg angazman
poremeca|a metabozma kac|a, ko|a moze bt povezana s nephrocacnoss
(kacfkac|e bubrega). Cstcna transformac|a prst kost (madc sndrom) |e zraz
skeetnh angazman. Sarkodoza od zvca ponekad se po|av|u|e u |ednostrana sabost
msca ca zvc (Heerfordt sndrom) do potpune paraze |edne ob|e strane ca (od
ca paraza). Takoder sud|eovan|e mozdanh ovo|nca (membrana) paranazanh
snusa uz moguce buduce degradac|e hrskavce |e opsan (po|ava kod 2-18%
boesnka).
Vro r|etko nfekc|a hpotaamus-hpofza-kontroa pet|a s pos|edcnm d|abetesa
nspdusa.
D|agnostka |ured|
Sarkodoza u komp|utorzrana tomograf|a: Pres|ek kroz grudn kos u odvo|ak bronha
(h), s mnogo povecan|em mfnh cvorova (strece).
hstooska prm|erak mfnog cvora sa sarkodozom angazman (hematoksn-eoznom
mr|u)
Sarkodoza od sezene u komp|utorzrana tomograf|a: Mnog ma cvorc u sezen,
desno na sc.
Buduc da svak organ potenc|ano mogu ut|ecat na boest, d|agnoza ovs o
odgovara|ucm odborma smptoma. Zbog cesto asmptomatske trcan|e
mfadenopat|a sarkodozom cesto n|e otkrvena suca|no, kada |e prsma x-zraka.
Ovsno o uzorcma us oznake u radographs komp|utorzrana tomograf|a u
pucnom sarkodozom |e svrstana u s|edece faze:
* Faza 0: Normana puca u drugo| nsttuc|
* Faza I: smetrcno mfnh cvorova prosren|a bez vd|vh kontamnac|a pucnog
tkva
* Faza II: baterana povecan|em mfnh cvorova s dfuznm formran|e granuom u
pucnom tkvu
* Faza III: pucna nfekc|a nedosta|u prosren|a mfnm cvorovma
* Faza IV: Rekonstrukc|a fbroznh tkva puca sa gubtkom pucne funkc|e
U aborator|u se nac u akutnom obku cesto povecan|e krvnog sedmentac|a (EPR),
a povecan udo stanca sa made dob u krv (tzv. |ev shft). Povecana antt|ea
munogobuna G razne u vse od poovce boesnka znak su povecana aktvnost B-
stanca. Paraeno, naazmo nedostatak u T-stance, ko|e mora|u manfestrat knck
u negatvnom tuberkunskm testom.
Takoder angotenzn konvertra|uceg enzma (ACE) moze bt u vse od 60% boesnka
ma povecane, a ono sto se dogada u drugm boestma, pa |e ugavnom prkadna
kao parametre protoka. Ako se m|er bubrezna angazman povecana razna kac|a u
urnu krv povecana cactro raznama. Povecane razne korera|u neopterna
vecna s upanm aktvnost makrofaga.
Isptvan|a pucne funkc|e, na|cesce prsma rendgen CT-a provest ce se proc|ent
potrebu za |ecen|e moze. Bronh|ana avat Cesto pomaze. Transbroncha bops|a
povecan mfn cvorov mogu prdon|et patohstooska d|agnoza. To su preparat ko|
nsu posebno caseatng, eptheod granuom sa Langhans 'vekh stanca postova
obodom zd mfocta, monocta fbrobast. Hstooska ska |e, medutm ne za
sarkodoze. 67Ga-scntgraf|a, u ko|ma radoaktvn nukda akumura u aktvnom
granuom, korst se danas mao.
Dferenc|ana d|agnoza
Sumn|a na sarkodozom mora|u pr|e svega od pucne tuberkuoze, tumora s|etva u
pucma (pucna carcnomatous ymphangts) mfoma treba bt nacrtana. Ostae
fbrozra|uc pucne boest, kao sto su Langerhansove ce|e Hstoctoza X, ekstrnzcn
aerg|sk aveots pneumoconoses kao sto su skoza azbestoze
Mschstaubskose doc u ptan|e. U nazocnost ertema nodosum takoder treba Lyme
boest, Yersna, razne bakter|e, cstcna fbroza, Crohnova boest druge boest su
ms da |e povezan s stm smptomma..
T|ekom prognozom boest
3
Ovsno o pozornc, naravno, obc sarkodozom mora|u bt oc|en|en. Pogotovo u
stad|u I, to |e u akutne po|ave obrasca u vse od 90% suca|eva tendenc|a da se
samo-ozdrav|en|a, bez da|n|e |ecen|e potrebno. I u faz II, posto| veka spontana
ozdrav|en|a. Inace, boest |e kroncna, cesto recdvra|uc s povo|nom prognozom. U
faz III, se s godnama staan napredak oceku|e da se formra, sto takoder moze
napredovat do puca zata|en|e dsnog sustava (otezano dsan|e). Evo, ndkac|a za
medkamentozno |ecen|e gukokortkodma |e dano. Prognoza sarkodoze |e opcento
dobra, samo 5% suca|eva su u kroncnom progresvnom obku ko| |e kobno u man|e
od 1% suca|eva. Kao pravo od oka: mada pac|enta, ostr|a, naravno, bo|a
prognoza.
Terap|a
Uzrocna terap|a ne posto| u sarkodoze. Mozete pokusat ubazt razcte smptome
smptomatcno. Orgu|e uk|ucenost su |asno kortzon |ecen|e se provod, na prm|er,
funkconana ograncen|a puca, a posebno u stad|u III hperkacem|e (uk|ucu|uc
angazman u heavy kostane srz). Terap|a se provod u pravu za nekoko m|esec, a
zatm prestat. U dugorocnu skrb moze se munosupresv, kao sto su azatoprn
korokna se korste.
U Lofgren sndrom u akutnom pogorsan|u te su, um|esto ( pored) prednzon korstt
acetsacnu ksenu, buprofen dkofenak.
Prm|edbe na terap|u |Edt|
Ako na koz od sarkodoze su u prv pan (kozn sarkodozom) |edna terap|a s
aopurno |e cesto d|eotvorna. Mehanzam ovd|e |e ne|asno.
Datuma pocetka terap|e s kortkosterodma u sarkodozom n|e bez kontroverz, |er
terap|a samo potsku|e smptome mogu ostavt na kra|u terap|e opet po|avt.
Stud|a o kortkosterodma |1| Ipak, zak|uceno |e da |ecen|e kortkosterodma
znaca|no povecava stopu recdvzma. To moze bt zbog |ednog od kortzon |ecen|a
se zove kao takva. Aternatvno, to sto moze bt |ednostavno zbog cn|ence da |e
vecna teskh teca|ev boest tretran su kortzon.
Trenutno se testra|u u mutcentrcna prospektvna stud|a, d|eovan|e TNF-o bokator,
nfksmab, kao s drugm boestma od reumatskh (u canku u n|emackom rztebatt
|2| na |ecen|u Crohnove boest sa nfksmab |e staknuo medutm da nfksmab |e
veca smrtnost u ovo| boest rezutat).
Infekc|a kao moguc uzrok |ured|
Odredene scnost zmedu sarkodoze tuberkuoze |e dovea do sumn|e da |e mogao
mat bakter|ske uzrocnke sarkodoze. Pokusa| da se |ecen|e sarkodoze s
tuberkuozom droga u veko| m|er osta|e bezusp|esan. U meta-sav rad 1980-2006,
ko|a |e nasto|aa pronac u mkobakter|e sarkodozom pomocu PCR su u kombnac|.
Tu |e |asna povezanost zmedu nekh vrsta sarkodoze uz prsutnost patogena |3|.
Indukc|a nterferona kod |ured|
U nekm suca|evma sarkodoze, okdac |e opsan nterferonom, sto |e doveo do
reatvne kontrandkac|e za ova| |ek u sarkodozom |4|.
Pov|est |ured|
Kao sto |e prv opsao sarkodozom moze |onathan Hutchnson (1828-1913) se smatra.
On |e predstav|en u 1863 pr|e nego sto pac|ent pate od ghta, ko| |e pokazao
dodatne ez|e, a cetr godne kasn|e umro od zata|en|a bubrega. Hutchnson,
medutm, to |e doveo natrag do ghta - danas se v|eru|e da m|en|a metabozam
kac|a zbog sarkodoze |e prav razog. Francusk dermatoog Ernest Besner Henr
(1831-1909) opsao |e 1889 smetrcn ez|a ekstremteta. Norvesk dermatoog Cezar
Peter Mer Boeck (1845-1917) z 1899 akademske papr ko| vse bengn sarkodoze,
koze, hstooske prom|ene, a takoder producrao sumn|a na sstemskh boest. Lez|e
su od tada poznat kao Boecksche sarkodoze.
Dansk oftamooga Heerfordt Chrstan Frederck (1871-1953) opsao grozncavog
1909 upaa kon|unktve sa zvca angazman, naredo da se zbog aborator|skh
vr|ednost parottsa boest. Godne 1924 svedska dermatoog potvrdo |rgen Nsen
Schaumann (1879 do 1953) Boeck, otkrca da |e to sstemskh boest razcth organa
naveo da sarkodozom ymphogranuomatoss kao bengna, da b h razkovao od
Hodgknova mfoma.
Svedann Sven Havar Lofgren (1910-1978) opsao |e 1953 nodosum akutn obk
osnovu smptoma tr|ade ertem, artrts, mfadenopat|a bhre (doube |puca|
boest mfnh cvorova).
Sef |ured|
Sarkodoza |e boest rutnsk to |e dugo poznat koac|e donka u umrezene
grupama. To se posebno ce se obav|estt zanteresrane osobe n|hove okone
preko sarkodoze. Sve vse, |er boest |e vro raznok, a nformac|a o n|emu
strazvan|a bt optmzran. Sef-hep nformac|ama, mnog |ecnc o specfcnost
4
sarkodoze, opc|e |ecen|a, opskrbe strukture spec|atet knke.
789:N& ;<L:
<=7
09
Cerumen
Usn vosak, ko| |e poznat po medcnsk termn cerumen, |e zuckaste vostana
supstanca uc u uho kana |ud mnogh drugh ssavaca. Stt kozu od |udskog uha
kana, pomaze u cscen|e podmazvan|e, a sto tako pruza odredenu zasttu od
bakter|a, g|vca, nsekata vode. Vsak ut|eca cerumen, mozete prtsnut protv
bubn|c / zacept van|sk susn kana osabt suh. Cerumen se prozvod u
van|sko| trecn hrskavcav d|ea |udsko uho kana. To |e m|esavna vskoznh sekret
z o|nh z|ezda man|e prom|ene od one vskozne apocrne zno|nce. Osnovne
sastavnce usn vosak se pro|eva so|eva koze, sa 60% od uha voska ko| se sasto| od
keratna, 12-20% zascenh nezascenh dugog anca masne ksene, akoho,
squaene 6-9% koesteroa.
Strah, stres anksoznost rezutat povecane prozvodn|e voska z uha cerumnous
z|ezde
Posto|e dva razcta genetsk odredena vrsta usn vosak: mokr tpa ko| |e
domnantan, a suh tp, ko| |e recesvan. Narod stocne Az|e Amerck Ind|anc su
vse v|ero|atno da ce mat suhe vrstu cerumen (sva cudan), dok Caucasans
Afrkanaca su vse v|ero|atno da ce mat mokrm tp (med-smede do tamno-smeda
vazne) |6|. Cerumen tp |e korsten od strane antropooga za pracen|e |udskh
mgrac|skh obrazaca, poput onh u Inut. |7| dos|ednost mokre tpa usn vosak |e
zbog vece koncentrac|e pda granua pgmenta (50% pda) u odnosu na suhu tvar
tp (30% pda)
Razka u vrst cerumen |e pratt na |ednu bazu prom|ena (pomorfzam |ednog
nukeotda) u gen poznat kao "ATP-bndng cassette C11 gena." |8| Osm ut|eca|a
cerumen tpa, ova| mutac|e takoder sman|u|e prozvodn|u zno|. Istrazvac su
pretpostavka da |e sman|en|e u zno| |e korsno da su prec Narod stocne Az|e
Ind|anc, ko| su ms da su zv|e u hadnm kmama.
Funkc|a
Cscen|e
Cscen|e uha kana nasta|e kao rezutat "pokretne trake" proces eptenh mgrac|a, uz
pomoc vce pokreta. |10| e|e formrana u sredstu membrane tympan set van z
umbo (po stop usporedva s onom nokat rasta) na zdovma uho kana, ubrzan|e
prema uazu u uho kana. The cerumen u kanau |e takoder provod prema van,
povukavs za sobom bo pr|avstne, prasne cestca ko|e svban| mat okup u
kanau. |aw pokret pomaze ova| proces dsodgng krhotne prcvrscena na zdove uho
kana, cme se povecava v|ero|atnost n|egovog prot|ervan|a.
Podmazvan|e
Podmazvan|a spr|ecava susen|e, svrbez, te pa|en|e koze u uho kana (poznat kao
asteatoss). Lubrcatve svo|stva prozaze z vsokh pdnog sadrza|a sebum produced
by o|nce. U mokro-type cerumen na|man|e, t pd uk|ucu|u koesteroa, squaene,
mnoge duge anca masnh ksena akohoa.
antbakter|sk antfungana efekt Iako |e stud|a provedena do 1960-h nac mao
dokaza ko| potkrep|u|u antbactera actvty for cerumen, |13| nov|e stud|e su otkr
da cerumen |e baktercdn ucnak na neke so|eva bakter|a. Cerumen |e pronadena
sman|t odrzvost srok spektar bakter|a, uk|ucu|uc Haemophus nfuenzae,
Staphyococcus aureus, mnoge var|ante Eschercha co, ponekad cak do 99%. rast
od dva g|vca na|cesce prsutan u otomycoss |e takoder znaca|no nhbra|u |udska
cerumen. Ove antmkrobna svo|stva su prvenstveno zbog prsutnost zascenh
masnh ksena, zozm , posebno, na aganom cerumen kseost (pH obcno oko 6,1
u normanm po|edncma
Li>e?en>e
Pret|erano cerumen svban| ometat proaz zvuka u uho kana, uzroku|uc provod|ve
gubtak suha. Takoder |e proc|en|eno da b uzrok od 60-80% od susnog pomagaa
gresaka. |18| pokreta ce|ust pomaze us 'prrodnh procesa cscen|a. Ubazava|uc
stroge usn vosak sa masnovm u|em nekm drugm agent obcno ce potaknut
vosak da zadu. Ako ovo n|e dovo|no, na|cesc nacn cerumen ukan|an|e od strane
|ecnka opce prakse |e syrngng s topom vodom (korst ga 95% of GPs u
Ednburghu |20|). Kreta metoda |e vse v|ero|atno da ce bt skorsten mmo
otoaryngoogsts kad uho kana |e d|eomcno okudrana a mater|a ne prdrzava|uc
koze uho kana. Cotton brsev, s druge strane, gurat vecnu usn vosak da|e u uho
5
kana ukont samo ma do na vrhu so| voska ko| se dogada da se prdrzava|u
vakana od brsa. U 2008 novh sm|ernca |e zdana od strane Amercan Academy of
Otoaryngoogy obeshrabru|uc usn vosak ukan|an|e vska, osm ako se usn vosak
uzroku|e zdravstvene probeme.
Cerumenoyss
Ova| proces se nazva cerumenoyss postze korstec r|esen|e poznat kao
cerumenoytc agent, ko|a |e uvedena u uho kana. To obcno cn vosak zac, |19|, a
ako ne, sto oaksava ukan|an|e syrngng kretaza. Tehnka |e opsan Auus
Corneus Cesus u De Medcna u prvom sto|ecu:
Kad cov|ek posta|e dosadna suha, sto se dogada na|cesce nakon duze gavobo|e, na
prvom m|estu, uho treba pregedat sam: za tu ce se nac n kore, kao sto doaz na
povrsnu uceratons, concretons voska . Ako |e kora, vruce u|e se z|e u, bazn
acetat bakra pom|esana s medom poruka sok mao meda soda u vnu. A kada
se kora |e odvo|en od ukusa, uho se navodn|ava u mak vode, kako b ga akse za
sada kora otkopcan bt povucen od strane uha kascca. Ako to bude vosak, ako to
bude mekan, moze se zdvo|t na st nacn od uha kascca, a ako |e tesko, ocat
sadrz mao sode |23| se uvod, a kad |e vosak ubazene, opran |e uho van zbrsan
kao gore. ... Nada|e, uho treba syrnged sa castoreum pom|esan s octom ovora,
u|e sok koru madh rotkvca, krastavac soka, pom|esana sa zdrob|enm scem
ruze. Pustte |e sok od nezreog grozda pom|esana s u|em ruze |e takoder prcno
efkasan protv guhoca.
Komerc|ano obcno na raspoagan|u cerumenoytcs uk|ucu|u:
* Masnovo u|e, bademovo u|e, mnerano u|e, baby u|e, razne druge organske
tekucne (gcero)
* |Vse pod brand mena| carbamde peroksd (6,5%) gcern
* Otopne natr| bkarbonata u vod, natr|ev bkarbonat BPC (natr|ev bkarbonat
gcern)
* Cerumo (Arachs u|e, terpentn dchorobenzene)
* Cerumenex (Trethanoamne, poypeptdes Oeate-kondenzata)
* Extero, Otex (UK brand name) (urea, vodkov peroksd gcern)
* Docusate, deterdzent, aktvn sasto|ak pronaden u aksatva
Cerumenoytc b trebao bt korsten 2-3 puta dnevno za 3-5 dana pr|e cerumen
vaden|e.
Preged stud|a utvrda da tematska prpreme za |ecen|e usn vosak su b bo| nego
n|edan tretman da |e maa razka zmedu baz u|a prpravc na baz vode
(uk|ucu|uc obcnom vodom).
Mehancke metode
Syrngng
Human usn vosak ukont navodn|avan|e (u usporedb s upa|ac)
|ednom cerumen |e omeksaa, on svban| bt ukon|en z uha kanaa od
navodn|avan|a. Uho syrngng tehnka su opsane u vekom deta|no son Roeser,
|25| Bake sur., |28| tko sav|etovat povacen|em van|skog uha prema gore natrag,
te u c|u mazncu z sprce mao prema gore unatrag, tako da voda tece kao
kaskadno uz krov kanaa. Navodn|avan|e r|esen|e zb|a kanaa duz svog kat,
uzma|uc vosak otpadaka s n|om. R|esen|e se korst za navodn|avan|e uho kana |e
obcno topa voda, |28| normane fzooske otopne, natr| bkarbonat r|esen|e, |30|
otopnu vode octa bste spr|ec sekundarne nfekc|e.
Pac|ent obcno preferra|u navodn|avan|a r|esen|e da se zagr|at na temperaturu
t|ea, |29| kao vrtogavca |e nuspo|ava za|edncka syrngng sa tekucne ko|e su
hadn|e top|e od t|eesne temperature. Ostar sur. |20| preporuct 37 C, dok |e
Bake sur. |28| Preporucu|emo korsten|e vode pr 38 C, za |edan stupan| znad
t|eesne temperature, te nagasava|u da ovo treba prov|ert sa termometra. Bo ko|a
druga temperatura svban| uzrokovat vrtogavce, bas kao sto se korst prkom
testran|a kaorcan refeks test.
Sprca b trebao bt korsten to n|ezno tok vode u uho. Za d|ecu stope brzne b
trebao bt man|. Nakon sto |e navodn|avan|e, gava |e vrhom kako b se omoguco da
odvod vode. Navodn|avan|e svban| potreba da se ponav|a nekoko puta. Ako |e voda
potoka bo, onda b trebao bt spor| protok. To |e bo|e za navodn|avan|e prevse
n|ezno za dugo razdob|e od navodn|avat prevse nasno pokusava ukont vosak
brzo. Ova| postupak moze obavt kod kuce u tus korsten|em sprca uho
navodn|avan|e s pravm kutom sav|et. Nakon sto |e maknut vosak, suseno uho moze
bt od Tppng gavu n|ezno vuce prema gore to zravnat uho uho kana.
kreta brsev / pamuk pupo|c
6
Usn vosak moze bt ukon|ena s uha motka, ko|a fzck dsodges usn vosak
opatce z uho kana. Na zapadu, korsten|e kreta uho pokupt |e cesto samo
ucn|eno u rukama zdravstvenh profesonaaca prom|ene kreta vasnstvo sgurnost
zaustavt kako b se spr|eco duboko umetan|a za samostano korsten|e |e dostupna.
Curettng usn vosak korst uho pokupt |e cest u stocno| Az|. Kao sto |e usn vosak
vecne Narod stocne Az|e |e od suhog tpa, |6| to |e vro ako ukont sv|etom
strugan|e sa pokupt us, |er to |ednostavno pada u veke komade suhh |uskca,
cesto na vasttu.
To se obcno sav|etu|e da ne korste pamucne brsev (-Tps pamuka pupo|c),
kao tome ce v|ero|atno gurnut vosak da|e nz uho kana, a ako se nepaz|vo,
probust bubn|c. |31| abraz|a uho kana, posebno nakon sto |e usa voda z pvan|a
kupan|a, moze dovest do nfekc|e uha. Takoder, gava pamuk svban| otpast
postat podnesena u uho kana. Cotton brsev b trebao korstt samo za cscen|e
van|skog uha.
vakumran|e
Ussavan|a od uha svban| bt ucn|eno od strane profesonaaca |32| |33| vakuum-
home setove. Medutm, stud|a u Kncko| otoaryngoogy otkr da dom "uho VACS"
su neefkasan u ukan|an|u uho-vosak, pogotovo kada |e u odnosu na |obson-Horne
sonda. |34|
Kompkac|e vezane uz ukan|an|e
Postanskh anketa brtanske opce medcne |20| utvrd da samo 19% uv|ek vrs
cerumen ukan|an|e sebe mnoge deegran zadatak da praksa medcnske sestre, od
ko|h su nek prm nkakva nastava. To |e probematcno |er ukan|an|e cerumen n|e
bez rzka. Navodn|avan|e moze zvodt kod kuce, uz odgovara|uce opreme kao
ceznut kao osoba |e pazt da ne navodn|avat prevse tesko. Sve ostae metode samo
treba provodt od strane po|ednaca ko| su b dovo|no obucen u postupku.
Autor Bu |ecnka sav|etovaa: "Nakon ukan|an|a voska, pregedat teme|to kako b
b sgurn n ostac. Ova| sav|et se moze cnt suvsnom, a |e cesto zanemaru|u."
|30| To |e potvrdeno Ostar sur., |20| ko| su, u anketa od 320 |ecnka opce
medcne, pokazao |e da samo 68% |ecnka nspcrane uho kana nakon syrngng da
prov|erte da |e maknut vosak. Kao rezutat, neusp|eh to maknut vosak s kanaa cne
otprke 30% od kompkac|a povezanh s postupkom. Ostae kompkac|e uk|ucu|u
otts externa, bo, vrtogavca, tntus, perforac|u uha bubn|a. Na teme|u ove
stud|e, stopa gavnh kompkac|a u 1 / 1000 us syrnged |e predozeno. |20|
Zaht|ev ko| prozaze z uha syrngng Mshaps racun za oko 25% od ukupnog
potrazvan|a prm|ene od strane Novog Zeanda nesreca Naknada Corporaton ORL
medcnska nesreca odbora. |28| Iako |e vsok, to ne zacudu|e, |er uho syrngng |e
zuzetno za|ednck postupak. Grossan predozo da se oko 150.000 us navodn|ava
svak t|edan u S|edn|enm Drzavama, te oko 40.000 t|edno u Veko| Brtan|. |35|
Extrapoatng z podataka dobvenh u Ednburghu, Sharp sur. |20| se ova bro|ka
puno veca, proc|en|u|uc da oko 7.000 us su syrnged na 100.000 stanovnka
godsn|e. U Novom Zeandu potrazvan|a navedenh, perforac|u membrane tympan |e
bo daeko na|cesch oz|eda |e rezutrao znaca|nm nvadnost.
Uho osv|et|avan|e sv|ecom
Gavn canak: Uho osv|et|avan|e sv|ecom
Uho osv|et|avan|e sv|ecom, takoder zvan uho Conng termo-usn terap|a, |e
aternatvna medcna tvrda za pobo|san|e opceg zdrav|a dobrobt osv|et|en|e
|edan kra| sup|e sv|eca poagan|e drug kra| u uho kana. Prema medcnskm
strazvacma, to |e opasno neucnkovt. |36| Praksa |e razotkr, kao sto su sv|ece
uho sasto| od pamucne tkanne pcen| vosak. Goren|e sv|ece cesto ostav|a veke
kocne zaostah vosak od sv|ece ko|e korsnk svban| v|erovat |e uho namazat
voskom. Usprkos zaht|eva za napravt na ta| nacn, |edan prozvodac |e odbo da
zaustav davan|e aznh tvrdn| |37| da |e praksa pot|ece s peme Hop. |38|
M|esavna
* U sredn|em v|eku usn vosak, druge tvar, kao sto su mokraca, korsten su u
prprem pgment korste psmoznanc b ustrra umnran rukops. |39| 1832
zdan|e amerckog skroman kucanca sugerrao usn vosak moze se korstt za
"sprecavan|e boan ucnc ko| prozaze z rana po cavao || razan| " kao |ek za
7
napuknut usana. |40|
* Mnoge vrste ktova ma|u gradt od usn vosak, ko| |e ponekad |edn nacn da se
odred starost ktova nakon n|egove smrt. |41|
* U epzod teevz|e Dscovery Channe program "MythBusters", to |e dokazano da
sv|ece od |udske usn vosak u mogucnost odrzat pamen, a ne dovo|no dugo da
spa sv|ete dovo|no da se kao praktcno funkconano parafn pcen| vosak
sv|ece. |42|
10 Ohrenpoyp
Poypus aurs medae
H74.4
(H )
11
Mastodts ()
12
Choesteatoma aurs
externae H60.4
;%o*esteato$a
a)ris $ediae =@1.(
Pokozcna tvorevna spo|asn|eg uva
Pokozcna tvorevna sredn|eg uva
7A7
13 Con|unctvts H10.-
Bapa*>en>e
3ezn>a0e o6a
Con|unctvts chamydas (H13.1*)Zapa|en|e vezn|ace
uzrokovano hamd|om, Con|unctvts vras B30.--Zapa|en|e
vezn|ace uzrokovano vrusma,
14 Con|unctvts
focuars
(nL )
15 Aerato0on>)n0ti3itis
=12.2C Zapa|en|e
rozn|ace vezn|ace,
Keratocon|unctvts H16.2, Zapa|en|e rozn|ace vezn|ace,
Keratocon|unctvts adenovras (N19.2*)Zapa|en|e rozn|ace
vezn|ace uzrokovano adenovrusma
16 Keratts fforms
Aeratitis =12.(
( L)
Zapa|en|e rozn|ace
17 Cataracta brunescens ( n)
18 Cataracta sens H25.- ( n)
Sva mrena - staracko zamucen|e socva
DISA|NI ORGANI
19 Tonsa paatna (Hn )
20 Tonsa pharyngea (n )
21 Angna focuars Stezan|e fokua koze - orozavan|e (nn r)
22 Angna Paut Vncent
H- r:
,
8
&nDe0tiones Ein0ent
a*iae :2F.1
Druge infekcije izazvane
spirohetom Vincent
rr r, , , r ,
. H ,
H, . r ,
AUH HUIA
.
23 :+s0ess)s
peritonsi**aris |36.-
Tonsarabsze
(. )
24
Tonsts chronca
|35.0
Hroncno zapa|en|e kra|nka
/&N</&
25
Snusts chr. |32.- Hroncno zapa|en|e snusa
26
Snusts frontas ( qL)
27
Snusts maxars ()
28
Osteo-Snusts ()
29
Keferhhencyste
- q , n
q, , r .
,
.
, ( I - ).), q
.
Hn r U ( U) ,
. A
r - r ,
.
H n
U
rr. U r n ..
, , q n
. H r ,
r .
G!H I J!HK
, q q
, q.
, q ( )
.
q . r
, , r r (),
, .
r: , ,
n - .
H . , r r,
q, r , n
. r ,
, q r
q .
&ndi6a0i>e
- ,
, , I . ,
r r r . r , r
.
* H r, .
* H rn
* Hr r
* H ,

* Hn - , r
.
* qq r -r ,
r . r r ,
9
, .
30
Keferhchenpoyp (H r )
31
Sebbenpoypen (H )
RESPIRATORNI SISTEM
32
Nasenmuschehyperpa
se
( )
33
Rhnts vac. F
8%initis
3aso$otoria L3M.M
()
Vazomotorna k|avca
34
Rhnotrachets
bovnum
( L)
35
Rhnopneumonts ()
36
Eppharynx ( r)
37
Larynx ()
38
Laryngea
papomatoss
Larynx-Papom
39
Pumo (Ir)
40
Bronchectasa |47.- Ogranceno prosren|e dusnca
41
Bronchopneumona Bov
5ron0%opne)$onia
L1'.MC
non spe0iDi0ata
(n Ln)
Zapa|en|e dusnca puca,neoznaceno
42
Peurts R09.1 (H)
43
Peurts Hodgkn (H )
44
Asthma bronchae |45.- (n )
Astma-Zaptvan|e
ORGANI ZA VAREN|E
;:E<4 78&/
45
Unterppe () (n + Tunca mucosa ors
) ()
46
Papoma ors
Mundpapom
(H vrus u ustma)
47
Zahtfse ( L)
48
Zahnfeschfbrom ( L)
49
Gngvts necrotserend (r )
50
,p)*is
,p)*is Diss)rat)$
() Epus fssuratum (takoder poznat kao
"granuoma fssuratum" |1|: 808) |e oran patooskh
stan|a ko|a se po|av|u|e u usta kao rastn|e od vaknastog
vezvnog tkva. Takoder z rede kao upan vaknast
hperpaz|a, proteze epus, a zubao nducrana vaknast
hperpaz|a, ona |e povezana s rubova nadom|estka ko|
se ne ukapa|u. R|ec, "epus", moze se korstt za
opsvan|e bo gngva tumor, a |e nasroko korst u
suradn| s ovom specfcnom stan|u.
Epus fssuratum po|av|u|e se kao |edan vse puta tkva
ko|e raste znad oko aveoarn tr|em, ko| |e podruc|e gd|e
se susrecu unutrasn| desn obraz. Obcno, rub proteze
pocva u zmedu dva nabora. Vsak tkva |e frma
vaknast, a uceratons svban| bt prsutan. Vecna
pogoden tkva znaca|no varra, od gotovo c|eom
duznom tkvo oko proteze mogu ut|ecat. Vse obcno se
10
naaz u zena, moze se po|avt u bo mandbue maxa
(upper |aw), a |e vse obcno se naaz u predn|o|
d|eovma usta, a ne u strazn|. ene t|ekom trudnoce
takoder mogu predstavt s epus, ko| ce r|est nakon
roden|a. Fbroepthea popoza, peduncuated ez|a
nepca spod gorn|e proteze, su povezane s ovm stan|em.
Epus fssuratum u pac|enta bez zubne proteze mogu bt
d|agnostcke Crohnove boest.
Po|ava epus fssuratum mkroskopsk |e bu|an|e stanca z
vaknastog vezvnog tkva. Eptene stance su obcno
hyperkeratotc nepravna, hyperpastc RETE hrptov su
cesto vd|e.
L|ecen|e se sasto| od krursko ukan|an|e s fksran|e
proteze u procesu ko| se zove "rene" uz stvaran|e
nove proteze.
51
Parodontose (H)
52
Zahnfeschtasche ( )
53
Zahnfeschtasche (mkrokokken) ( )
54
Zahnsckchen ( )
55
Zahnwurzegranuom ( n )
56
Kares ()
57
Pupts, akut
N)*pitis AMO.M
(L )
58
Pupts, chronsch ( )
59
Gangrnse Pupa (rL )
60
Odontogener Fundusabsze
:+s0ess)s
odontogenes
(rL )
61
Perodontoss K05.4 (H)
62
Neriodontosis
gran)*o$atosa
Destruerendes Granuatonsge. ebe
(n )
Granuomatoza-vsestruk zrnast tumor
63
Perostts-Perodontts (H-)
64
Keferostts ( ()
65
Keferostts acute bakt. ( L L)
66
Keferostts chron. Bakt . ( . )
67
Keferostts necrotcans ( ) Hn
68
Pankreas (Hn )
69 4)0o3is0idosis ,'O.(
&$a pred)s*o3e
;#sti0ne Di+roze
pan6reasa
()
N|e poznato sto uzroku|e gena za defekt dovest do te
boest a |e poznato da uzroku|e neke z|ezde ne
funkconra|u spravno
Cstcna fbroza, ko| se takoder zove mucovscdoss, |e
razogom defekt gena recesvna tpa. To znac da osoba
mora ga nas|edt u gen od oba rodte|a pr|e nego sto |e
navedeno van|ske abnormanost. On ko| su nas|ed
samo |edan od gena su poznat noste|. U vecn suca|eva
t |ud da|e nsu sv|esn da su noste| |er nema nkakvh
smptoma. Srom sv|eta oko |edne osobe u svako| 22 |e
prenosnk ako sanse za dva prenosnka reproducran|a |e
oko 500 do |edan. Tako svako d|ete pr|evoznk |edna od
cetr sanse da b mog nas|edt gen od oba rodte|a
11
bt rodena s cstcnom fbrozom.
Cstcna fbroza (takoder poznat kao CF mucovscdoss)
cesta |e boest ko|a ut|ece na c|eo t|eo, uzroku|uc
progresvne nesposobnost, a cesto prerane smrt. Ime
cstcna fbroza se odnos na karakterstcne oz|ke
(fbroza) formran|e csta unutar gusterace, prvo
prepoznat u 1930. |1| otezano dsan|e |e na|teze
smptoma rezutata od cesth nfekc|a puca ko|e se
tretra|u, ako n|e z|ecen, prema antbotka drugh
|ekova. Mnostvo drugh smptoma, uk|ucu|uc snusna
nfekc|a, sab rast, pro|ev, nepodnost pos|edca su
d|eovan|a CF na drugm d|eovma t|ea.
CF |e uzrokovan mutac|om gena za cstcnu fbrozu
protena transmembranskog reguatora vod|vost (CFTR).
Ova| gen |e potrebno regurat komponente zno|a,
probavn sokov, suz. Iako vecna |ud, bez CF mat dva
radna kop|e gena CFTR, samo |edan |e potreban da b se
spr|eco cstcne fbroze. CF razv|a kada n gena
funkconra normano. Dake, CF smatra autosomno
recesvna boest. Gena za CF prenos stupan| otpornost
na koere, potenc|ano ob|asn|ava|uc svo|u upornost u
popuac|.
CF |e na|cesca kod b|eaca Ashkenaz dova, |edan u 25
osoba europskog podr|eta nos |edan gen za CF. Oko
30.000 Amerkanaca mat CF, sto ga cn |ednm od
na|cesch zvota skracu|e nas|ednh boest. Po|ednc s
cstcnom fbrozom moze d|agnostcrat pr|e roden|a od
strane genetsko testran|e, zno| testa u ranom
d|etn|stvu. Na kra|u, puca za transpantac|u |e cesto
potrebno |e CF pogorsava.
,/7N=:9</(9:/P,8
70
Esophagus (H)
71
Ventrcuus ()
72
Ucus ventrcu K25.- ( )
73
Ucus ventrcu 2 ( 2)
74
Ventrcuus scrrhoss (U )
75
Ventrcuus Adenom (A )
76
Magenpoyp (H )
77
Gastroduodents, non
specfcata K29.9
Gastroduodents

Zapa|en|e zeuca dvanaestopaacnog creva, neoznaceno

()
78
Dnndarm (n )
79
Enterts V-Darmkatarrh () Zapa|en|e tankog creva
80
Coecum (o )
81
Appendcts (A)
:ppendi0itis a0)ta
A3Q.(
Akutno zapa|en|e sepog creva
82
Appendcts necrotcans (A )
12
83
Appendcts chr. K36.- (A )
84
Coon ascendens (nn )
85
Coon descendens (Hnn )
86
Cots chron
;o*itis )*0erosa AQ1.(
,ntero0o*itis )*0erosa
-0%roni0a. AQ1.M
( )
Zapa|en|e debeog creva sa grzcama
Zapa|en|e tankog debeog creva sa grzcama
(hroncno)
87
Dvertcuose
1i3erti0)*osis intestini
AQ@.(
()) Dvertkuoza - vrecasta prosren|a creva
88
Dvertcuum ntestn
Mecke 43.0
Meckeovo vrecasto prosren|e creva
Meckeov's dvertku: uporn do omphaomesenterc
kanaa prsutna u 2% popuac|e
( ",
H ) -
r
(1781-1833) - () / () ,
n
( , ).
Obcno Meckeov dvertku |e otkrveno suca|no sa
aparoskop|u aparotom|u, |er se ponasa knck
na|cesce n|emo. Zbog cesto posto|ece zvanmatercne
zeucane suznce, moze se predstavt na|bo| putem
scntgraf|e 99mTc Natrumpertechnat. Sa negatvnh
naaza, ako se ne akutn abdomen |e prsutan, kontrast
sredsn| unos moze bt ostvaren. Obecava|uca metoda
cn se da |e guran|e endoskop|e. Racunana tomograf|a
utrazvuk abdomena ne pomazu. Chares Mayo: "
Meckeov dvertku Cesto se pretpostav|a, cesto su traz
nas r|etke."
89
Morbus Crohn K50.- ( ) The Crohn's dsease beongs to a group
of chronc nfammatory bowe dsease . |1| |2| |3| It s a
chronc, granuomatous nfammaton, whch may n the
entre gastrontestna tract from the mouth to the anus
occur. Preference s gven to the nfected ower sma
ntestne ( termna eum ) and arge ntestne (coon) ,
more rarey the esophagus ( esophagea ) and the mouth.
A characterstc feature of Crohn's dsease s
dscontnuous, segmenta nvovement (so-caed skp
esons ) of the ntestna mucosa, t may aso be sufferng
the same tme severa sectons of the ntestne, whch are
separated by heathy portons from each other.
90
Sgmod (r)
91
Sgma stenoserend ( rL)
92
Rektum-Sgmod (Hnn r)
93
Rectum (Hnn )
13
94
Haemorroden ()
95
Proctts, chronsch
Nro0titis 0%r. AQ1.2
( )
Zapa|en|e pravog creva sa grzcama (hroncno)
96
Poypus rect K62.1 Rektan pop su zrasne tkva ko|e prozaze z zda
rektuma vre u n|ega. On mogu bt bengn magn
(kancerogen).
Osm shrane sromasne zvotn|skm mastma(crvenog
mesa) treba mnogo ceuoznh vakana, nutrconst
preporucu|u antoxdante dodatke (uk|ucu|uc vtamne
A, C E, seena cnka) za sman|en|e rektanh popa.
Uzrok gotovo svh popa rektuma |e nepoznat, medutm,
prehrana bogata zvotn|skm masnoca crvenog mesa,
nsko vaknma, se smatra da podstcu stvaran|e popa.
Neke vrste popa su nas|edne- obte|ska popoza.
97
Perprokttscher Absze (H )
:A<PN: /P:NL: :5174,N:
98
Asctes R18.- (A)
99
Pertonts (H)
=,N:8 & B<;N& A:N:L&
10
0
Fbross et crrhoss hepats
K74
(U )
10
1
Bare Zrrose (L )
10
2
Basenbharzoss (U r Ln)
10
3
Gaenbase (L L)
10
4
Basenpapom (H r Ln)
10
5
Basenpoyp
No*ip na se0. +i*. tra6tC
(H r Ln)
10
6
Adenomyose Gaenbase (A r Ln)
10
7
Basen-Tbc ( r Ln)
N,8EN& /&/P,4
10
8
Neurage (Hrn) Bo u obast ko|a |e nervsana nekm perfernm zvcem.
I n|egovm granama (n.trgemnus). Bo se |av|a u
napadma. Usro n|e uvek poznat. Za razku od neurtsa
funkc|a oboeog zvca n|e ostecena. (s|as). Tokscna
nfektvna etoog|a n|e sk|ucena.
10
9
Radcuar Cyst Ovo |e csta na vrhu ne-vtan zub sequea puptsa.
Perapeksna csta nose veku scnost s stomatooske
granuom. O |edn mater|anog razka |e prsustvo
eptea obozene sredsn|e sup|ne u cste. Povezan zuba
|e obcno asmptomatsk. Akutne zarazne epzode mogu
uzrokovat bo. Lez|a po|av|u|e se kao ostro ogranceno
radoucent ez|e oko vrska zuba povezane. Cesto se
navod da ma|u tanke skerotcnost obruc na granc, a
14
ova znaca|ka |e odsutna sto |e cesce prsutan.
Etoog|a: Ovo |e csta drektn sequea upae pupe ko|a |e
prosrena u sus|edna tkva perapeksnm. L|ecen|e:
L|ecen|e se sasto| od endodontske terap|e vaden|e
zuba povezane s kretaza cste.
Prognoza: Dobra
Dferenc|ana d|agnoza: Dentan granuom.
11
0
Neurofbromatoss (non
magna) 85.0
(Hq)
11
1
Encephats (q)
11
2
Encephaomyeo maace (qn)
11
3
Leucoencephats (Iq)
Akutn hemorag|sk eukoencephats: r|etke boest
mozga ko|e uk|ucu|u unstavan|e st|enkama krvnh za,
krvaren|a otekne na mozgu. Boest moze bt povezana
s vrus vakcnom ..H1N1... Boest moze napredovat
brzo smrt |e cesta, a |ecen|e moze dovest do
potpunog oporavka, u nekm suca|evma.
Smptom akutne hemoragcne eukoencephats
* Unstavan|e zdova krvnh za u mozgu
* Vsestruk maa krvaren|a mozga
* Demyenaton zvaca
* Otcan|e mozga
* |aka gavobo|a
* Neuroosk smptom
* Povracan|e
* Groznca
* Konvuz|e
* Nesv|esnost
* Povecan prtsak unutar oban|e
11
4
Menngoma (r)
Neop*as$a +enign)$
$eningi)$ 132.(
Neop*as$a +enign)$
$eningi)$
intra0rania*e 132.M
Neop*as$a +enign)$
$eningi)$ $ed)**ae
spina*is 132.1
Dobrocudn tumor mozdanca
Dobrocudn tumor mozdance
Dobrocudn tumor opn kcmene mozdne
11
5
Amyotropha neuragca
G54.5
:$#otroDna *atera*na s6*eroza -:L/.
Bona atrof|a-nesta|an|e msca
( )Amotrofcne aterana skeroza |e obk
motornh neuronske boest. ALS, ponekad zvan Maade de Charcot, |e
progresvna, |1| fatane, neurodegeneratvnh boest uzrokovanh
degenerac|om motornh neurona, zvcanh stanca u sredsn|em
zvcanom sustavu ko|a kontrora dobrovo|ne pokreta msca. Stan|e se
cesto nazva Lou Gehrg boest u S|everno| Amerc, nakon sto |e New
York Yankees baseba kona ko|a |e d|agnostcrana boest u 1939
umro od n|ega u 1941, u dob od trdeset sedam. Danas, poznat fzcar
Stephen Hawkng, brtansk pov|esncar Tony |udt, gtara vrtuoznm
|ason Becker bas vrtuoz Mke Porcaro su medu na|poznat|e zve ALS
15
pac|enata. Poremeca| uzroku|e sabost msca atrof|e kroz t|eo kao
gorn| don| motorn neuron degenerrat, prestane sat poruke na
msce. Ne mogu funkconrat, msc postupno sab, razvt
fasccuatons (twtches) zbog denervac|a, konacno atrof|u zbog toga
denervac|a. Pac|ent na kra|u svban| zgubt sposobnost za pokretan|e
kontrou svh dobrovo|nh kretan|a m|ehura debeog cr|eva
sphncters msc odgovorn za kretan|e su obcno (a ne uv|ek)
postedena.
Kogntvna funkc|a |e obcno postedena, osm u odredenm stuac|ama
kao sto |e, kada |e povezana s ALS frontotempora demenc|om. |2|
Medutm, posto|e zv|esca o suptn|a kogntvne prom|ene
frontotempora tpa u mnogh pac|enata kada |e zaposen
neuropshoosk deta|no testran|e. Senzorn zvc autonomn zvcan
sustav, ko| kontrora funkc|e kao sto su zno|en|e, ugavnom osta|u
funkconane.
:$#otroDna *atera*na s6*eroza -:L/.
Ovo obo|en|e, ko|e |e sporadcno retko nasedno, se defnse kao
obo|en|e sstema kako centranog tako perfernog motorckog
sstema.
Uzrok sporadcne ALS |e do danas nepoznat. |edan suca| ove boest se
po|av|u|e na 50.000 moze da se po|av u bo ko|em uzrastu, a
na|cesce |e to zmedu 40. 60. godne zvota.
Pored mnostva mera smptomatckog ecen|a posto|e prve supstance
ko|e za sada mogu da pomognu samo u ogranceno| mer.
Sada se u proda| moze nac ek Rutek. Druge supstance su u faz
sptvan|a.
11
6
MS (Mutpe Skerose) (nL )
11
7
Syrngomyee G95.-
(rn)
Obo|en|e centranog kanaa kcmene produzene
mozdne
11
8
PMD (prog.
Muskedystrophe)
Dystrophia musculorum
progressiva !".#
(Hrn Ln qn)Mscna dstrof|a
|e nas|edna boest msca ko|e dovod do progresvnog gubtka mscnog tkva.
Posto| nekoko obka mscne dstrof|e, ko|e se razku|u u t|eku prognoz.
Dva gavna obka mscne dstrof|e su tpa Duchenne Becker-Kener tpa. U
oba obka mscne dstrof|e prozaz z cn|ence da |e za metabozam msca
proten dstrofn vazno uopce nedovo|no prsutan. U pravu, u takvm
obcma mscne dstrof|e, naaz se na prsn po|as bedro msca kn|gu. Dok |e
mscna dstrof|a tpa Duchenne cak kod d|ece pocn|e |os u d|etn|stvu,
napredu|e brzo, a mad u odraso| dob uv|ek dovod do smrt, prhoda od
Becker mscna dstrof|a-Kener tpa |eftn|e.
Mscne dstrof|e karakterzra aborator|skm testovma, eectromyogram,
bops|a msca d|agnostcrat genetsk test. Uzrocna terap|a n|e moguca sve
do sada. T|ek boest msca, a moze bt odgodeno zbog fzkane terap|e
|ekove.
Mscna dstrof|a tpa 1)0%enne $iRiSna >e na>?eRSe nas*>edna +o*est u
d|etn|stvu. Sa svo|m |e Dystrophnmange. Msc boest pocn|e |os u d|etn|stvu
sabost u mscma zd|ece bedra. On su brzo m|en|a zavrsava, obcno u
madh aduthood, uv|ek smrtonosna. Stoga h pozva 6ao $a*igni i*i $a*igni
$iRiSna distroDi>a.
5e06er(Aiener tip $iRiSna distroDi>a
5e06er(Aiener tip mscna dstrof|a |e mnogo reda nego tpa Duchenne, a
bo|e se odnos na msce zd|ece bedra. Sabost msca obcno se |av|a samo u
sko napredu|e poako. Zbog mnogo povo|n| razvo| smptoma ove vrste |e
poznat kao +enigni i*i +enigni $iRiSna distroDi>a.
Frekvenc|a
Mscna dstrof|a kao teme|n uzrok kvaru genetske nformac|e: Kvar noste|
genetske nformac|e - genetske defekte - uzrok za metabozam protena msca
potrebnh pr roden|u (kongentana) n|e uopce prsutna samo u nedovo|ne
kocne. Nedostatak protena dovod pr|e kasn|e dovest do stezan|a
mscnog tkva.
1)0%enne $iRiSna distroDi>a tipa
U 1)0%enne mscna dstrof|a tpa pokazu|u prv smptom sugestvan mscne
dstrof|e u d|etn|stvu: Izmedu trece pete godne pada na d|ece pogodene
baga sabost msca u nogama, sto dovod do cesth spotce pada. U oko |edne
trecne suca|eva |e tee bo, ko| se |av|a|u kasn|e u pozadn. U toku mscne
dstrof|e, a d|eca mogu samo popet stepencama uz pomoc geender. Zbog
sabost u zd|ece bedra rezutate u waddng hod, usta|an|a z s|edeceg
ezecem pooza|u |e tesko. D|eca su podrzan na zdovma nam|esta|em. Cak
zmedu pete sedme godne zvota, ko|a m |e potrebna pomoc da bste dob
16
gore od s|edec ezec, |er msc sr na msce ramena ruke.
A:81&7E:/A<L:8N& /&/P,4
11
9
Carda ()
12
0
Hyperchoesternaeme
=#per0%o*estero*ae$i
a 3era ,@'.M
()
Nra3o po3e0an>e %o*estero*a ) 6r3i
12
1
Arteroskerose
:t%eros0*erosis aortae
&@M.M
(A)
Ateroskeroza srcance
,N17A8&N /&/P,4
122
Schddrse Thyreodea (Ln
123
Struma parenchymatosa ( L)
124
Struma nodosa E01 (Adenom) ( )
125
Struma Cystca ( L)
A8E
126
Perncosus
Anaema perncosa D51.-
Opasna anem|a
17
Sabokrvnost uzrokovana nedostatkom vtamna B12
Opasan anem|a (z Lat. Perncosus - destruktvan,
opasan) B12-man|kav anem|e megaobastcna
anem|e boest Bermer (zastar|eo) magn anem|e -
boest uzrokovana povreda hematopoeze zbog nedostatka
vtamna B12. Posebno os|et|va na nedostatak ovog
vtamna srz kost tkva zvcanog sustava.
7sno3e
Ova| sndrom |e povezan s nedostatkom vtamna B12
fone ksene u t|eu. Karakterzra prsutnost u kostane
srz od vekog bro|a vekh nezreh preteca crvenh
krvnh stanca (megaobasts).
Vtamn B12 se apsorbra ugavnom u don|em d|eu
euma. Anem|a moze bt uzrokovana neadekvatnm
unosom vtamna B12 u prehran, nedovo|na prozvodn|a
ntrnzcnh cmbenka Dvorac u par|etan stancama
zeuca, patooskh procesa u euma sa maapsorpc|a,
odnosno nat|eca| za vtamna B12 z trakavca bakter|a.
Ako vtamna B12 na pozadn anemcan kncku sku (
ne) moze doc neurooskh boest zbog nedostatka
vtamna B12 krsen|a snteze masnh ksena. To se moze
promatrat demyenaton nepovratnog gubtka zvcanh
stanca. Smptom ove boest su obamrost bockan|e
ekstremteta ataks|a.
4aniDesta0i>e
* |arko crven, a zatm "naskao" |ezku
* eucan Akh
* Anem|a uz prsustvo abnormanh ertrocta
* Poraz zvcanog sustava.
* Obrazovan|e u kostano| srz abnormanm vekh
stanca um|esto crvenh krvnh stanca.
<zro0i
* Nedostatak vtamna B12 u prehran, |er, zmedu
ostaog, vegetar|anstva |zvor n|e naveden 237 dan|
* Poremeca| cr|eva
* Dugo korsten|e |ekova ko| sman|u|u kseost u
zeucu
Kompkac|e
U nedostatku tretmana razv|ene anem|e degenerac|u
zvaca, |er kostane srz tkva zvcanog sustava su osobto
os|et|ve na nedostatak vtamna B12.
Pov|est
U 1855 Thomas Addson engesk |ecnk, a zatm u 1872,
vse n|emack |ecnk Anton Bermer ops boest, zove
magn (opasan) anem|a. Ubrzo nakon francusk |ecnk
Armand svezan| predozo pozvan|e th boest Addsonova
anem|a Addsonova boest.
Godne 1926, George Hoyt hppe, George Rchards
Mnot am Murphy ko| pr|av ta| opasan anem|a se
|ec uvoden|em prehrane srove |etre, a to boest teme|
se na nherentnu nemogucnost zeuca uce tvar nuzne za
apsorpc|u vtamna B12 u cr|evu. Za ovo otkrce su b u
1934 dobo Nobeovu nagradu.
127
Perncosa-Schemhaut (, )
18
128
Anaema apastca D60.- (An n)
Apastchnaya anem|a - boest ko|u uzroku|e vsoke razne
estrogena u krv. Stra|kov technyh unsterzed zenk.
Uzrok boest |e vsoka razna sponh hormona u krv zena.
Hormon estrogen uaz u krv zenke t|ekom estrusa.
Prekom|erne kocne ovog hormona nhbra prozvodn|u
b|eh crvenh krvnh stanca u kostano| srz. Afrck
tvorov mogu umr|et od krvaren|a sekundarne nfekc|e
ko|e se |av|a|u protv pozadn nz muntet.
Smptom. Boest su pr|av|ene kod zena ko|e su u estrus
za m|esec dana. Prv znac anem|e su: nag odb|an|e
hrane, depresvan, sab strazn|m udovma. Posto| svban|
bt gubtak kose. Suznce usne sup|ne na sv|eto roza
b|ee, spod koze moze se po|avt maa krvaren|a.
D|agnoza se teme| na pov|est, knckh znakova,
aborator|ske posebne metode sptvan|a.
L|ecen|e se provod u pocetnm fazama boest. enke su
sterzrane (spayed), transfuz|a krv, menovat
munostmuac|a vtamna prpreme. Odcan rezutat u
|ecen|u ove boest moze se postc pomocu
homeopatskh homotoxcoogca droge.
Prevenc|a anem|e apastchnoy zakyuchaetya u vr|eme
paren|a muz|ac zenke (estrusa ne sm|e preazt 1
m|esec). Ako ne z zenskog potomstva ce dobt, onda to
mora bt spayed (|a|nc ukon|en).
129
Poycythaema vera D45.-
No*#0#t%ae$ia se0)ndaria
1@Q.1
Povecan|e bro|a ce|a krv. Sekundarno povecan|e bro|a
krvnh zrnaca
Prmarn Poctem|a, cesto zvan Poctem|a vera (PCV),
rubra vera Poctem|a (PRV), erythrema, nasta|e kada
vsak crvenh krvnh stanca nasta|u kao rezutat
abnormanost kostane srz. Cesto vska b|eh krvnh
stanca krvne pocce se prozvode. Poctem|a vera |e
kasfcran kao M|eoproferatvne boest. Smptom
uk|ucu|u gavobo|u vrtogavcu. Znakov na fzkan
preged uk|ucu|e abnormano Uvecana sezena / |etre.
U nekm suca|evma, pogoden po|ednc mogu mat
prdruzene uv|ete, uk|ucu|uc vsok krvn tak stvaran|e
krvnh ugrusaka. Transformac|a u akutnu eukem|u |e
r|etkost. Febotom|a |e gavna |ecen|a. Znak Poctem|a
|e povsen hematokrt, HCT s> 55% vd u 83% suca|eva.
Mutac|e u |AK2 se mogu nac u 95% suca|eva, ako |e
takoder prsutna u drugm M|eoproferatvne dsorders.
Sekundarn Poctem|a |e uzrokovana bo prrodno
um|etno povecava u prozvodn| ertropoetna, pa
povecana prozvodn|a ertrocta. U sredn|m Poctem|a,
19
posto| svban| bt 6-8 m|una, a ponekad 9.000.000
ertrocta po kubcnom mmetru (mkrotru) u krv.
Sekundarn Poctem|a r|esava osnovn uzrok, kada se
tretra.
Sekundarn Poctem|a u ko|o| prozvodn| ertropoetna
povecava odgovara|uc nacn se zove fzooska
Poctem|a.
130
Haemopha
=ae$op%i*ia : -122.(.
Haemopha B (D67.-)
(qn)
Haemopha A - poremeca| zgrusavan|a krv
uzrokovana nedostatkom cnoca VIII
Haemopha B - poremeca| zgrusavan|a krv uzrokovan
nedostatkom cnoca IX
131
Porphra E80.-
(Hqn) Porfr|e |e boest ko|u karakterzra prsutnost u t|eu, goeme
kocne porfrna prekursora hema moekua (ne-protensk do hemogobna).
Uzrokovana |e metabock poremeca| pro dervata. Uobca|ena znak porfr|e
|e prsutnost porfrn u urnu (porphyrnura) te u stoc.
Akutne porphyras se octu|e bo u trbuhu (kots), kod nervnog pshckog, a
moze dovest do teskh poremeca|a bubar. Prstup |e pobo|sana po
ntermtentna prm|ena vtamna B3 (nkotnamd).
Posto|e dv|e gavne vrste porfr|a:
1. porfr|a zazvane trovan|em (tesk meta), reverzbne ako se otrovan|e
|e ut|ecao fetusa, embr| d|ete.
2. kongentana porfr|a, ko|e su krtcne boest mogu, u odredeno| m|er,
budte oprezn. Porfr|e kroncne prrodenh boest Gnther, |av|a u
d|etn|stvu odraso| dob u nastav u obku gomo|ast osp na podruc|ma
zozene koze, on su cesto u pratn| razne dstrofcne ez|a. Kozn porfr|a
scne prethodnom, a ne u pratn| dstrof|e, a moze se po|avt u odraso|
dob.
Posto| nekoko tpova porfr|e: porfr|e |etrena porfr|a Ertropoetska
porfr|a m|esovt.
* |etra porphyras:
O ALA dehdrataza nedostatka
O akutna ntermtentna porfr|a (AIP): HMB sntaze Nedostatak
O coproporphyra nas|edne (na engeskom |ezku: Nas|edna
coproporphyra, HCP): FPU oksdaza nedostatka
sarat o porfr|a (VP): nedostatak u PROTO oksdaza
porfr|a Cutanea o tarda (PCT): URO decarboxyase nedostatka
Ertropoetska Porphyras *:
O sderobastc anem|a X-vezanog (na engeskom |ezku: X-vezanog
sderobastc anem|e, XLSA): nedostatak u ALA sntaze
O kongentane Ertropoetska porfr|a (na engeskom |ezku:
kongentane Ertropoetska porfr|e, CEP): URO sntaze Nedostatak
Nema Ertropoetska protoporphyra (na engeskom |ezku:
Ertropoetska protoporphyra, EPP): ferrocheatase nedostatka
* Porfr|e varegata m|esana porfr|e: kombnra znakove akutne
porfr|e s onma kozn porfr|e. Od adoescenc|e, u ko|em se boest po|av,
evouc|a pogorsava neuropsh|atr|ske znakove smrt moze nastupt po
bubar sabost. Porfr|e se ugavnom odnos m|esovt naroda |uzne Afrke, z
Nzozemske, pot|ecu od za|ednckog pretka, Berrt |ansz, emgrrao z
Nzozemske u sedamnaestom sto|ecu.
132
erhof
N)rp)ra
t%ro$+o0#topeni0a
12F.3
Samopo|avna krvaren|a koze uzrokovana sman|en|em
bro|a krvnh pocca
Thrombocytopenc purpura, autommune: r|etka krvn
poremeca|, gd|e ma bro| trombocta narusava
sposobnost krv ugrusak rezutata u krvaren|e u kozu
suzncu. Smptom:
* Krvaren|e u koz
* Krvaren|e u suznce
* Krvaren|e z nosa
* Krvaren|e z probavnog trakta
* Gentournarn krvaren|e
* Vagnano krvaren|e
20
* Anem|a
* Sabost
Umor *
* Kongestvnog zata|en|a srca
* Fever
* Uvecana sezena
* Vse nformac|a ...
133
Icterus haemoytcus (n utca) Hemotcka zutca
novorodenceta kod preteranog stvaran|a crvenh krvnh
zrnaca
134
Sndrom Bant
(n n)
:nae$ia sp*eni0a
Bant sndrom (poznat kao Bant boest) |e kroncno
kongestvno povecan|e sezene sto |e rezutrao
prerano razaran|e crvenh krvnh stanca sezene.
Medutm, po|am Bant sndrom |e termn ko| |e korsten
u prosost kako b opsao boesnka sa
spenomega|om, hyperspensam portana
hpertenz|a, bez croze bez okuz|a venskog sstema
portaa. Ime |e dobo po Gudo Bant.
Patogeneza
Osnovna patoog|a |e neka vrsta opstruktvne
patoog|e u portau, |etre sezene vene ko|e uzroku|u
opstrukc|e venskog protoka krv z sezene prema srcu.
Uzrok takve opstrukc|e mogu bt prsutne
abnormanost pr roden|u (kongentane) odredenh
vena, krvnh ugrusaka, razn podoz poremeca|a
uzroku|uc upae opstrukc|e vena (vaskuarne
opstrukc|e) |etre.
Kncka ska
Prosren|e sezene, asctes, zutca, a rezutat
unstavan|a razcth krvnh stanca sezene - anem|a,
eukopen|a, tromboctopen|a, krvaren|e probavn
sustav - moze predstav|at smptom.
/A,L,PN7(B9L75N& /&/P,4
135
Poyarthrts
No*#art%ritis 413.M
Zapa|en|e vse zgobova uzrokovano...streptococ..
136
Tonsts-Poyarthrts (-)
137
Arthrts urca M10.- 9i%t TT..Bapa*>en>e zg*o+a
138
Knegeenkergu serser
/#no3itis et
tenos#no3itis 42Q.(
Zapa|en|e snov|e zapa|en|e tetve sa
snov|om
Penos#no3itis p)r)*enta
42Q.M
Gno|no zapa|en|e tetva sa snov|om
n n
A r

Cerozn Serozno-q

r r r.
r ,
q.
. r
r rr . . H
n r
r.
r q. H
. H,
,
. , ,
21
r n
r.
139
Ostts, chronsche ( )
140
Ostts, scerotserend
7steitis deDor$ans
Naget 4''.(
zapa|en|e kost- Pagetova boest (
)
141
Osteomyets M86.- Zapa|en|e srz kost
142
-Eidi @..
7steomyeosceros
s (SLN), ....bubrezi
systemicus lupus nephritis (SLN)osteomyeosceross-
povezana sa systemsk upus nefrts
143
Osteoskerose des Kefers ( )
144
Myosts M60.-, chfonsch ( )
Zapa|en|e msca
145
Dupuytren
UV!H - . n, -


r, r r . :
, ,
. : ,
q r q,
, - q
.
r
-r qqq ( H,
1983 r , 1983 r , 1991).
r
, I H
r .
r -
r .
(n) r ( - r, + Ar -
, ) I, r.
H r . r 1683.
1848, ( A) r,
(),
1899 (. )
( )
r. q rr -
() ( 7
r/100
6 r/100 - ). 9 r/100

q.

() r , ,
, r r r r
n, ,
q r
, .
0,04% 0,37% .
r (93-98% )
35-50 r.
A7B:
22
146
Acne (A)
147
Eehpantass ()
148
Epdermoyss buos ( )
149
Pemphgus (HL)
150
Hdradents )
151
Ichthyoss (H)
152
L-Ekzem (chtempfndch) ()
153
Psorasnum (H)
154
Psorass (H)
155
Psornum (H)
156
Prurgo noduars (n )
157
Atherom (A)
158
Lpom (I)
159
Vtgo (r)
160
Verruca vugars ( Ln)
161
Acrochordon (nrn )
162
Hautfbrom ( )
8,N & 47A8:;N& N<P,E&
163
Vesca Pattenepthe (H r Ln)
164 Papoma urotheae
M8120/ ( )
Urothea papoma |e bengna neopazma I se sasto|
od dekatna fbrovascuarno |ezgro -normano se |av|a
u urotheum.
165
Urothe sod-papr ( )
166
Urethra posteror papr (nn )
167
Basenpapom
Papilloma vesicae urinariae
H r r
, r
.
- r
, ,
, - . q
.
n
r .
, n r
n , - .
.
T .
r r
. H r , q
, .
.
I - . H
n r r n r
U.
r
.
WXYHJI. )r
, r.
r
. ,
r -
. ,
.
q ,
23
q, .
n
.
168 Urethrts posteror, masc
Urethrts et syndroma
urethrae N34.-
Urethrts posteror, masc
Urethrts non specfcata
N34.1
Zapa|en|e mokracovoda beske, neoznaceno (
) Uretrts |e upaa mokracne cev. Smptom su
dysura, sto |e bo (obcno pece bo) na mokren|e.
Obcno uzrokovane nfekc|e mokracnog sstema.
( ) Uretrts |e upaa mokracne cev.
Smptom su dysura, sto |e bo (obcno pece bo) na
mokren|e. Obcno uzrokovane nfekc|e mokracnog
sstema
169 Cystopyets (U)
170 Pyets (vd172)
Pyeonephrts N11.0
(H)
zapa|en|e karcce bubrega bubrega bez prepreke sa
zasto|em mokrace
171 Pevs renas paper-nftr nftrac|a paparnog dea bubrezne
karce(Hq )
172 Pyeonephrts N11.0 Hroncno zapa|en|e karcce bubrega bubrega bez
prepreke sa zasto|em mokrace
173 Nephrts (Hq)
174 Gomeruonephrts (q)
Zapaen|e bubrega
175
Nephrosis (zastoj)
Hydronephrosis
H-q, -r n r.
H n r,
r rr ,
. )r
,
r ,
. I
. q .
176 Nerenpapom (H )
177 Cysts rens N28.1 Stecena csta bubrega
Cste bubrega moze se pod|et u cste osam|en, ko|
|e vek, unokuarne cste s tankm zdom, a
mutokuarne cste, ko| |e ostro ograncene
mutokuarne eptea cste-postro|o sa kompres|om
od sus|ednh parenhma bubrega. Posto|e 4 vrste
tumora csta ko|e se |av|a|u u stom bubregu, a nas
suca|eva prpada tp 3. Sumn|u na magnost |e
porastao preoperatvn ctoosk tekucn cste.
Peroperatvey, medutm, nema dokaza o bruto
magnost pronadena |e u oba suca|a. Zamrznut
od|e|ak bops|e u suca|u da 1 n|e uspo potvrdt
d|agnozu. Csta |e ukon|ena d|eomcnm nefrektom|a.
Boesnk 1 umro u roku od 2 godne rasprostran|enog
metastaza. Boesnca 2 pretrpo nefrektom|a bo |e
dobro. Na teme|u terature nash rezutata
preporucu|emo krursk prstup d|eomcne nefrektom|a
nakon cega s|ed oc|ena nefrektom|a kada d|agnoza
|e potvrdena.
Cotarnaya (|ednostavn), cstcne bubrege
Osam|en csta csta v|eru|em zaob|enm ne-spremnk
sustav, bubrege, |ednostavna (bez zdova nkuz|e), sa
seroznm sadrza|em, sm|esten u kortkane so|
24
(parenhma) u |ednom od svo|h bubrega. Medutm,
posto|e znmke, sotarna csta moze bt okazrana u
meduarn so|u, nakon oz|ede da ma|u hemoragcne
sadrza| (krv), gno|. (NA Lopatkn, AV Lyu'ko 1987).
Posto| svban| bt vse cste u osam|en bubrega u 50%
suca|eva, bo st tp csta u bubrezma dva
stovremeno u 26% (R| Ostar 1990). Dogada se
osam|en cste u 3-5% suca|eva kod obdukc|e kod
d|ece. Muskarc cesce pate od zena, sotarna csta
otkrt cesce u |evom bubregu. Pronadeno |e osam|en
csta bubrega mogu bt prrodene stecene. U prvom
suca|u, csta razv|a od Germna tubuma zguba vezu
s mokracnog. Stecena cste nasta|u nakon nfarkta
mokarda mekoochagovogo bubrega bubrezne
oz|ede. Razkovat po okac|: kortkane, subcapsuar,
ntraparen-hmatoznuyu, okooohanochnuyu (S. 1).
Fg. 1. Lokac|a sotarna csta bubrega
1.ntraparenhmatoznaya.2.kortkanaya 3 -
okooohanochnaya 4 - mutokuyarnaya, 5-6-
subcapsuar subcapsuar zarazene .. (NA Lopatkn 1987)
|ednostavna csta bubrega r|etko odmor proaz urna
70% boesnka smptom asmptomatsk. U uc
urography naznaceno van|ske kompres|e pomak case
kace s vekm kst vecne (s. 2).
Fg. 2. Luc urography. Osam|en csta don|e pou
|evog bubrega. Kompres|a nedostatak kontrastne
dnu case na |evo| stran. (NA Lopatkn 1987)
Mae vecne sotarna csta usp|esno d|agnostcra
t|ekom utrazvuka CT scan (komp|utorska
tomograf|a). L|ecen|e csta osam|en ovs o n|egovo|
vecn. Sansa za radkane operatvne punkc|a
metoda |ecen|a. U ped|atr|sko| praks, prdrzavamo se
s|edech taktke. Pac|ent s mam cstama do 20mm u
prom|eru pod dnamckm promatran|e. Cste vece od
20 mm u vecn |e nakcen s uvoden|em skerozra|uc
agenata, ogromna csta d|eovaa na otvorenom
aparoskopsk prstup, trosarne csta krovna pokrece
marsupzatsya (pun|en|e pooost cste) perrena
stancne tkva.
178
Oxaature (n)
179
Cacuus rens N20.0 Kamen bubrega
180
$efrolitijaza
Koagenausgusten
$efrolitijaza se defnse kao prsustvo kamena u sabrnm tubuma, u
cascama karc bubrega. Kamenc su knck znaca|n |er mogu zazvat
opstrukc|u normanog protoka mokrace, pospest nastanak urnarne
nfekc|e, a mogu zazvat |ak bo.
<zro6 nastan6a Posto| nekoko teor|a ko|e ob|asn|ava|u nastanak
kamenaca. Medutm, sgurno |e da u nastanku kamenaca ucestvu|e nekoko
faktora ko| gra|u k|ucnu. Pre svega, vazna |e zascenost urna nekm
cestcama ko|e ce stvort kamenac. Staza (mrovan|e) mokrace omogucava
akse precptran|e cestca u kamenac. Pokazao se, da |e vazan nedostatak
25
supstanc ko|e nhbra|u (sprecava|u) stvaran|e kamenaca. Od ostah faktora
za nastanak nefrot|aze vazn su: anoma|e mokracnog sstema, shrana,
kmatsk faktor, kseost urna, man|a kocna zucenog urna, sman|en unos
tecnost, nasede.
A*ini?6a s*i6a
Erste 6a$ena0a prema hem|skom sastavu:
%norganski& kac|um - oksaat monohdrat, kac|um - oksaat
dhdrat, kac|um - hdrogenfosfat dhdrat, kac|um -
hdrokskarbonat fosfat, trkac|um - fosfat, magnez|um - amon|um
fosfat heksahdrat. Kac|umsk kamenc cne oko 70% svh
mokracnh kamenaca. Sv anorgansk kamenc da|u zasencen|e na
RTG snmcma.
'rganski& mokracna ksena, mokracna ksena dhdrat, amon|um
- hdrogenurat, natr| - hdrogenurat, cstn.Organsk kamenc su
nevd|v na natvnm RTG snmcma, osm cstnskh kamenaca ko|
da|u pou - zasencen|e zbog prsutnost atoma sumpora.
Gavn knck znakov mokracnh kamenaca su +o* i po>a3a 6r3i )
$o6raSi.
Vek kamenc mogu bt potpuno mrn, asmptomatsk, bez kakvh knckh
smptoma. Nasuprot tome, sasvm ma kamenc mogu zazvat |ak
nesnosan bo.
Prsutnost kamenaca u bubregu zazva bo u podruc|u sabna. Kamenc u
ureteru (mokracovod) zazva|u renane koke ko|e se mogu srt od sabna
do prepona se bo moze os|ett tek u vrhu pensa. Kamenac u besc moze
stvort neugodan os|eca| potrebu da se zmokr nesto sto se ne moze
zmokrt. Prsustvo kamenca u uretr (mokracno| cev) moze uzrokovat
opstrukc|u stcan|a mokrace.
Renane koke su cesto pracene $)?nino$ i po3raSan>e$. Osm toga
mogu se |avt nfekc|a mokracnog sstema, hematur|a, sman|en|e bubrezne
funkc|e. Boesnk cesto ne moze mrno da ez od boova.
1i>agnoza Anamneza, preged, rendgenograf|a abdomena suz tek za
grubu or|entac|u o kamencu utvrdvan|a da uopste posto| (vecna
kamenaca |e vd|va na RTG snmku). Za preczn|u d|agnostku okazac|u
suz kontrastna metoda ntravenske urograf|e. Metoda zotopne urograf|e
suz odredvan|u eventuane opstrukc|e urna. Vro |e vazna anaza samog
urna - rade se mkrobooske bohem|ske anaze. Infracrvena
spektroskop|a |e sofstcrana metoda odredvan|a moekuarne strukture
kamenca.
Le?en>e Za oaksavan|e bonh koka na|cesce se korst dkofenak
(anagetk). Treba povecat unos tecnost u organzam. Vecna kamenaca
zaz spontano. Ako posto|e naznake akutne opstrukc|e, boesnka treba
uputt uroogu ko| ce uradt sedece zahvate: anterogradna nefrostom|a
perkutana nefrototom|a. U nov|e vreme korst se metoda razb|an|a
kamenaca eektrohdrauckm taasma (ESL - extracorporea shock wave
thotrpsy). Stud|e navode cak 80% uspesnost ove terap|e.
Tqq ,
n .
ce
U
U .
r r
26
r r.

( 279.1) r, q
n. H r.
r q , n
r - .
r
. ,
n q ,
r ) .
)
, )
.
r
.
N7LN& /&/P,4 Z B,N,
181 Porto (r) vagina
182 Porto + Cervx
Dyspasa cervcs uter
N87.-
(r + ) Vagna + cervx
Poremeca| razvo|a ce|a grca materce
183 Vagnts acuta N76.- (r)
184 Cervx Pattenepthe
Dyspasa cervcs uter
N87.-
(H ) Fat eptheum of
the cervx Poremeca| razvo|a ce|a grca materce
185 Poypus cervcs uter N84.1
Cervxpoyp
(H )
186 Cervx-Adenom
Adenom cervcs uter
Adenoma grca materce (A )
187 Uterus Corpus ( )
188 Myoma (M8895/) ( )
189 Uterus + Poyp
Poypus corpors uter
N84.0
( + ) Poyp
27
190
Uteruspoyp (H )
191
Endometrts tubercuosa
Endometrts, non specfcata
N71.9
Endometritis chronica N71.1
(L ) Endometrts s an
nfammaton or rrtaton of the nng of the uterus (the
endometrum). It s not the same as endometross.
For more nformaton, see: Pevc nfammatory dsease
Causes, ncdence, and rsk factors
Endometrts s caused by nfectons such as chamyda,
gonorrhea, tubercuoss, or mxtures of norma vagna
bactera. Endometrts s more key to occur after
mscarrage or chdbrth, especay after a ong abor or
c-secton.
A medca procedure that nvoves enterng the uterus
through the cervx w ncrease the rsk of deveopng
endometrts. Ths ncudes a D and C, hysteroscopy,
and pacement of an ntrauterne devce (IUD).
Endometrts can occur at the same tme as other pevc
nfectons such as acute sapngts, acute cervcts, and
many sexuay transmtted nfectons (STIs).
Symptoms
Abdomna dstenton or sweng
Abnorma vagna beedng
Abnorma vagna dscharge
Dscomfort wth bowe movement (constpaton may
occur)
Fever (100 to 104 degrees Fahrenhet)
Genera dscomfort, uneasness, or feeng (maase)
Lower abdomna or pevc pan (uterne pan)
Endometrts s usuay caused by nfecton,
hghghtng the chamyda , the gonococcus , the
sapngts n addton to the cases of tubercuous
endometrts (re*ated to t)+er0)*osis ) and
puruent endometrts.
192
Endometrts, non specfcata
N71.9
Stauungsmetrts (L )
193
Ovar smpex ()
194
Adnexts
Neopasma magnum
adnexorum uter C57.4
(A) prpo|ak materce upaa
Zocudn tumor prpo|ak materce
28
195
Cystes focuares
Cysts ovar focuars N83.0
( )
Csta meska |a|nka
196 Cystadenoma Ovarum
Neopasma ovar D39.1
() common bengn ovaran tumour
197 Overacystom
Cystes ovar N83.2
L
Druge neoznacene cste |a|nka
198 Peurametastasen Ovar (H n)
4L,;N: BL,B1:
199 Mamma smpex (n )
200 Mamma ntrakanacuar
Fibroadenoma intracanaliculare
M911
(H L)
201 Mamma medur (H L)
202 Mastts () Zapa|en|e do|ke
203 Mamma fbromatoss ( L)
Mammary fbromatoss s a rare,
bengn stroma tumor of the
breast that consttutes ess than
0.2% of a breast tumors |1|. Athough bengn, ths tumor s
ocay aggressve and may recur n up to 29% of cases |2|.
e descrbe the cnca presentaton and the
magng fndngs of mammary fbromatoss
wth pathoogc correaton.
A retrospectve revew of the surgca pathoogy database at
our nsttuton from |anuary 1, 1998, to |anuary 31, 2008, was
performed. e dentfed 125 cases of mammary
fbromatoss (114 women and 11 men). Eght
cases (of fve women and three men) wth
magng resuts were avaabe for revew.
Patent age ranged from 22 to 49 years, wth
a mean age of 37 years at dagnoss, whch s
n keepng wth the medca terature |2|.
Cnca Presentaton
Mammary fbromatoss presents as a papabe mass that s
cncay suspcous for magnancy. Dmpng or retracton of
the skn may
be present (Fg. 1), and the mass may adhere
to the chest wa (Fgs. 2C and 2D). Mammary
29
fbromatoss may occur sporadcay but aso
may occur after trauma or a prevous surgca
procedure, such as breast reducton |3| (Fg.
1) or breast augmentaton wth sane or scone mpants |4|.
It s thought that, n the atter case, fbromatoss orgnates n
the fbrous
capsue of the mpant |3|. Intay, mammary fbromatoss
was reported n a patent wth
fama adenomatous poyposs syndrome, or
Gardner syndrome |2| (Fgs. 3 and 4). None theess, few
cases have snce been reported
|1|. Unke abdomna desmod tumors, mammary
fbromatoss does not appear to be assocated wth
pregnancy |2|. Most cases are
reported n women, though there have been
rare cases of mammary fbromatoss n men
(Fgs. 3-5).
Imagng
Mammography
Mammographcay, mammary fbromatoss presents as a
spcuated mass that s suspcous for magnancy (BI-RADS
category
5) |2|. Cacfcatons are rarey assocated
wth ths entty |2|. In one seres, fbromatoss was vsbe
mammographcay n ony
one thrd of cases |3|.
Sonography
On sonography, fbromatoss typcay appears as a sod,
spcuated or mcroobuated,
rreguar hypoechoc mass wth straghtenng
and tetherng of Cooper gaments, whch s
very dffcut to dfferentate from a magnant eson |5| (Fgs.
1 and 6). Invovement of
the pectoras musce or ntercosta musces
may be dentfed, ndcatng the ocay aggressve nature of
fbromatoss (Fg. 1). Fbromatoss may have a more bengn
sonographc
appearance because posteror acoustc shadowng s absent
|5|, the orentaton s usuay
parae, and an echogenc hao s not present.
Aso, the nftratve border seen pathoogcay n
fbromatoss may not be apprecated sonographcay, and
fbromatoss may be
mstaken for a fbroadenoma (Fg. 6A).
204
Mastopatha cystca dffusa
N60.1 (n n
)
Mastopatha chronca cystca Mastopatha cystca
(fbrosa, dffusa)
205
Mamma + Mastopatha
cystca dffusa N60.1
(n + n n)
Obo|en|e do|ke sa rase|anm cstama
206
Mamma scrrhosum (Croza mecne zezde)
207
Perorchts
[i+ro$ato)s
perior0%itis (uvecan
tests ko| podseca na
magnu transform.)
- tunca vagnas tests. nfammaton
of the tssue around the tests
208
Prostata Pattenepthe
Prostata prostate eptheum
209
Hyperpasa prostatae Povecan|e kesten|ace
30
Noduare N40.-
210
Prostata Adenom
Neopasma prostatae D40.0
211
(Vd 209) Prostata +
noduare Hyperpase
212
Cacuus prostatae N42.0
Kamenac prostate
213
Prostata crbrforme
214
Condyomata acumnata
Genta warts (Condyomata acumnata)
215
S.A.K. son Vsonova boest |e nasedna boest sa usov|enm
poremeca|em metabozma bakra. Boest se moze |avt
kod vse canova |edne fam|e, pod|ednako u oba poa,
obcno pocn|e u prvo| drugo| decen| zvota. Gavn
poremeca| metabozma sasto| se u tokscnom
taozen|u bakra u |etr, mozgu, bubrezma, rozn|ac, sto
dovod do ostecen|a th organa.
216
Pyrogenum Progen
217
Pyrogenum avs Progen ptc|
218
Pyrogenum ex ovo Progen z |a|ca
219
Pyrogenum crustaccean CANCEROGENEZA Progen rakobrazovn
220
Fschpyrogenum Sazwasser Progen morske rbe
221
Fschpyrogenum subwasser Progen satkovodne rbe
222 Pattenepthe cyste
Neopasma bengnum
vagnae D28.1,
Neopasma magnum
vagnae C52.-
Zocudn tumor usmne
Obk |e ona| Pattenepthekrebses. Osm ovh tumora naaz u
vagnanom sondom kako b se ubro|t karcnomom vagne
karcnoma, ko|e nasta|u z van|ske strane vrata maternce rano
prosra na vagnanog svoda.
Isto tako od karcnoma, ko| zauzma|u gorn| do Vagnarohrs, vrat
maternce don|eg d|ea vrata maternce, do |e nastao prvenstveno
u vagnu. Na ovo| pretpostavc, nek |e opravdano kada se tumor
prosro u vagnu daeko okoo, mao na cervks. A moze u takvm
suca|evma, oduku da vagne cervksa, prmarn s|edaa, bo
nemoguce. tumora mkroskopsk dokazu|e kao skvamozne, to |e
v|ero|atno vagnan por|eka.
223 Cystadenoma pseudomucn
Cystadenoma mucnosum
(D27)
Cystadenoma mucnosum
(D27)
Neopasma bengnum ovar
D27.-
Neopasma magnum ovar
C56.-
Cystadenoma
pseudomucnosum
Cstaden. azne suz
Dobrocudn (ma. )tumor |a|nka
224 Hydrocee -tumor
=#dro0e*e et
sper$ato0e*e
NO3.(
Eodena 6i*a i na6)p*>an>e se$ena ) o3o>ni0i
$)s6i% po*ni% z*ezda
Hydrocee (grck %#dros -"voda" tekuc ;e*e -'cst'
'tumor') |e patooska akumuac|a serozne tekucne unutar
sup|ne u |udskom t|eu. popuarno poznat kao " vodena
csta", ako |e ta| termn neprmeren |er bez razoga se
akumura voda.
Na|cesc tp |e %#dro0e*e testisa, prekom|erno nakup|an|e
tekucne u Semeno| vrecc, zmedu dva so|a tunca vagnas
31
testsa oboge unutarn|e strane skrotum. Urod|eno uvecan|e
hydrocee voumena moze bt udruzeno sa ngvnane
hern|e. Hydrocee |e tekucnom spun|ena csta okruzu|e
tests ko| rezutra oteknom testsa. Do 10 posto muske
dece ma hydrocee pr roden|u, a vecna hydrocees nesta|u
bez |ecen|a unutar prve godne zvota. Pored toga, odras
muskarc mogu razvt hydrocee zbog upae oz|ede
skrotuma.
Hydrocees obcno nsu bone. Obcno nsu stetne, hydrocees
mozda ne traz nkakvo |ecen|e. Medutm, ako mate otekne
skrotuma, pos|ette |ecnka kako b se sk|uc drug uzroc,
kao sto su rak testsa drugh uv|eta.
225
Basaoma Bazoceuarn karcnom (BCC) |e na|cesc zocudn tumor
koze kod |ud. On mogu bt destruktvna zobct.
Rzk |e povecan kod |ud ko| su ma vsoke
kumuatvne zozenost suncu (posebno UV sv|eto) /
odredene kemka|e (npr. arsen). L|ecen|e |e s
operac|om okanm chemotherapy.
Razct obc przna|u se:
* Noduarnog: u bo| koze papua s teangectass. Ako
ucerates, ona posta|e "godavac ukus (ucus rodens),
uceratng cvora s (cesto), bserno grance.
* Cstcna: r|ede, a tesko razkovat od noduarn
obk. To |e sredsn|e sup|ne s tekucnom.
* Pgmentranh: var|anta od noduarnog obka ko|
se mogu zam|ent s meanomom.
* Skerozra|uc / ccratsng: oz|ak poput ez|a.
* Povrsna: crvena krpa skaran|e
Bazoceuarn karcnom razv|a|u u bazanh stanca so|
koze. Izagan|a suncu dovod do umrezavan|a zmedu
DNK tmdn ostataka. Dok popravak DNA ukan|a vecnu
UV-nducrana ostecen|a, nsu sv crossnks su zrezano.
Tu |e, dake, kumuatvna ostecen|a DNA dovod do
mutac|e. Osm mutageneza, suncu deprmra okan
munoosk sustav, moguce sman|en|e munooskog
nadzora za nove tumorske stance.
L|ecen|e hrusk + chemotherapy.
226
Carcnoma
227
Chondrosarkom
Chondrosarcoma NOS (C40.-,
C41.-)
Neopasma magnum osss
C40.-,
Neopasma magnum osss
et cartagns artcu C41.-
Zocudn tumor kost|u
Zocudn tumor kost zgobne hrskavce druge
okazac|e C41.-
228
Mamma-Sarcom
229
Fbrosarcoma
Fbrosarkoma |e magn (kancerogen) tumor ko| nasta|e u vezvnom
vezvnog tkva nac na kra|evma kost|u ruke noge, a zatm se sr
na druga okona meka tkva. Mekh tkva su mast, msce tendons
(bendova vakana ko| povezu|u kost s mscma) zvaca, za|edncko
tkvo, krvne ze ostah vaknasth tkva. To na|cesce pogada oba
nze nogu ruku. Opcento, posto|e dva obka ove boest:
* Infantn prrodene fbrosarkoma: ova| tp tumora |e na|cesce
sarkoma mekog tkva kod d|ece spod |edne godne starost. On
predstav|a kao brzo rastuce mase pr porodu neposredno nakon.
32
Ova| obk fbrosarkoma |e obcno sporo rastu, ma tendenc|u da
bude vse bengn fbrosarkoma nego kod star|e d|ece, ko|a se
ponasa vse kao vrsta pronadena u odrash.
* Odras obk fbrosarkoma: odras obk ove boest se mogu
|avt u star|e d|ece adoescenata u, otprke u dob od 10 15. To
|e agresvn| od nfantne forme ugavnom uk|ucu|e provedbu
sozen|e |ecen|e.
Tocan uzrok fbrosarkoma drugh mekh tkva tumora n|e u
potpunost razumo, medutm, strazvan|a su pokazaa da genetske
prom|ene mogu grat uogu. Istrazvac su proucava ma bro|
obte| ko|e sadrze nekoko canova z |edne generac|e ko| su
razv sarkom mekh tkva. Osm toga, ograncena strazvan|a
pokazu|u mogucu vezu zmedu sarkoma mekog tkva razvo|u
drugh vrsta raka. Kromosomske pregradvan|e |e pronaden u nekm
fbrosarcomas.
230
Hstocytoss magna C96.1
na|cesca magna neopazma mekh tkva (sarkom) u odrash |ud.
Vrh dob |e 50-70 godna |ud su pogoden dvostruko cesce su zene.
Na|cesc strance su udova (ekstremteta), a prostor za pertoneuma
(retropertoneana). Na|cesce |e tumor metastazrao na puca (oko
90%). Tumora u pocetku mpresonran ekstremteta kao bezbona
masa. Takoder mozete dogod pr|e zracen|e u bzn stranh t|ea
(mpantate, pro|ekte). D|agnoza se postav|a od strane patooga
nakon bops|e krursko odstran|en|e tkva. Po|am magnh
vaknasth hstocytoma suz kao kosara za prkup|an|e svh
sarkoma, ko| ne razku|u (rhabdomyosarcoma, eomyosarcoma,
Lposarkom, angosarcoma, td. ma|u.). Prognoza magnog
fbroznog hstocytoma |e osa.
se |av|a na|cesce u ekstremtetma retropertoneum,
a |e u mnogm drugm m|estma (puca, gavu / vrat,
td.). Razvo| ovs o metastaze tumora |e podtp.
Metastaze se na|cesce |av|a u puca (90%), kost (8%)
|etre (1%). U kra|nost, to predstav|a kao bezbon
prosren|e masa mekog tkva. Ona moze razvt bo gd|e
u mekom tkvu, no takoder po|av|u|e na m|estma
ran|h zracen|a, srapne mpantac|a pokra| proteza.
Moze se pod|et na nekoko podtpova: vaknast,
ggantoceuarn, myxod, upanh angomatod.
D|agnoza
To se moze detektrat magnetskom rezonanc|om
(MRI), a bops|a |e potrebno za defntvnu d|agnozu.
MRI obcno prkazu|e dobro ograncenu masa ko|a |e
tamno na T1-weghted magng, sv|ete na T2. Sredsn|a
nekroze |e cesto vd|vo, pogotovo na vecm masama.
L|ecen|e
Tretman se sasto| od krurske ekscz|e (opseg ko|eg
krece od tumora Ekscz|a do amputac|e udova, ovsno
o tumora), au nekm suca|evma zracen|a.
Kemoterap|a osta|e sporno u MFH. Uobca|eno m|esto
metastatske boest puca metastaze treba Resecran
ako |e moguce.
231
Lymphatsche Leukose
Lymphosarcoma C85.0
Magn tumor mfnog tkva
232
Lymphogranuomatose
Lymphogranuomatoss
Lymphogranuoma per
nfectonem Chamyda
(venercam) Venerck
lim!o"ranulom# uzrocni$
=odg6ino3 *i$Do$ (Hodgknova boest,
Lymphogranuomatoss)
Hodgknov mfom (Hodgknova boest) |e rak mfnog sustava
ko|a |e ob|ezena prsutnost vrsta stanca zove Reed-
Sternberg stanca. Lmfom ko| ne sadrze Reed-Sternberg
stanca razvrstan pod tarfn bro| "ne-Hodgknova mfoma.
33
%hlamydia Uzrok Hodgknov mfom |os uv|ek nezv|esna strazvao.
Posto| vro uv|er|v dokaz da su barem neke suca|eve
povezane s odredenm vrusnm nfekc|ama: Epsten-Barr
vrus -,5E., kako se cn faktor, barem u nekm suca|evma -
ko| se po|av|u|u u oko 40-50% suca|eva Hodgkn, posto|e
Takoder veza zmedu Hodgknove ospce vrus.
Ova boest |e karakterzrana progresvnm prosren|e mfnh
cvorova, |etre sezene, takoder u pratn| progresvnom
anem|om. Smptom |e da vecna |ud prvo prm|ett
natecene mfne cvorove. Ovd|e su neke od uobca|enh
znakova smptoma:
* Natecene mfne cvorove na vratu, spod pazuha
prepona ko|e ne du da|e
* Neob|asn|en groznca
* Nocno zno|en|e
* Gubtak tezne t|ekom nekoko m|esec
* Umor sabost
* Kas|an|a bez daha
* Svrab po c|eom t|eu
D|agnoza se potvrdu|e bops|om.
Nakon Hodgknov mfom d|agnostcra, pac|ent |e
postav|ena kako b se utvrdo ko|a podruc|a t|ea su
pogoden boescu. X-ray, CT, PET-CT MRI skenran|e svban|
sto tako bt vr|edna u proc|en boest trenutno| faz. Stupan|
raka u odredvan|u da |e rak okazran se sr.
Faza 1: samo 1 skupna mfnh cvorova mfom u |ednom
t|eu samo orgu|e
Faza 2: 2 vse skupna mfnh cvorova orgu|e 1 vse
skupna mfnh cvorova (na |ednom strane d|afragme)
Faza 3: mfne cvorove na ob|e strane d|afragme su Hodgkn
mfoma
Faza 4: mnogo grupa mfnh cvorova sadrze raka to |e
prosra na t|eu organa poput |etre, kost|u puca.
L|ecen|e Hodgknove boest ovs o stad|u boest. Hodgknov
mfom |e |edna od vrsta raka ko| se obcno z|ecen pomocu
radoterap|e. Ako se boest uk|ucu|e vek bro| mfnh
cvorova sr u druge organe - kemoterap|e |e preferran
tretman. Autoogne transpantac|e kostane srz korst se u
nekm suca|evma, kada se boest po|av nakon pocetne
kemoterap|e-nducrana rems|. Matcne stance se
prkup|a|u od pac|enta t|eo pr|e tretmana kemoterap|e
smrznut. Nakon opsezne kemoterap|e one stance se
ubrzgava natrag u pac|enta t|eo.
233 Lymphosarcoma C85.0 Lymphoma (ymphosarcoma) |e rak mfnog sstema
mreze mfnh za mfnh cvorova. (ymphosarcoma).
234 Promyeozyten-Leukose
Leucaema promyeocytca
C92.4
Akutna promeoctna eukem|a
235 Basteneukose
(L%)*E$LE+,')E \ Nosode
236 Myeosche Leukose
Leucaema pasmocytca
Leukem|a pazma-ce|a
34
C90.1
Pasmocytoma
extrameduare C90.2
Pasmocytoma (C90.2)
Pazmoctom van kostane srz
237
Myeobastoma- Leukeme
Zocudn tumor myeobasta
magna neopazma krvotvornh tkva, karakterzran uvecan|u bro|a
myeobasta u krv tkvma. Progresvna, magna boest
krvotvornh organa. Pogresno sren|e razvo| eukocta n|hovh
prethodnka u krv kostano| srz. Smptom uk|ucu|u grozncu
povecan|e mfnh cvorova, sezene |etre. Uporna ymphocytoss
ko| se |av|a |e odgovor na nfekc|u vrusa. Scno tome, eukem|a
se moze |avt u mfoproferatvnh M|eoproferatvne boest
uzrokovane vrusom.
Leukem|a |e zbrna menca za mnoge poremeca|e karakterzra
nakup|an|e magne (magne) b|eh krvnh stanca (eukocta) u
krv kostane srz. Te abnormane stance uzroku|uc smptome
zata|en|a kostane srz (npr. anem|a, neutropen|a
tromboctopen|a) nftrac|e organa (b|. |etre, sezene, mfnh
cvorova, mozga, koze testsa). Posto|e razne vrste eukem|e u
ovom canku opsano, akutne m|eocne eukem|e.
Kasfkac|a eukem|a
Kasfkac|a razku|e cetr gavne vrste eukem|e, akutne kroncne
m|eocne eukem|e makrofag moze bt.
Akutna eukem|a |e obcno vro agresvan s ranm prekursor stanca
kostane srz akumuac|e, sto opozvao |e bast ce|a, nasta|e.
Domnantna kncka znaca|ka ovh boest kostane srz neusp|eh,
na|cesce uzrokovana akumuac|om vsokh stanca, tkva moze
doc do nftrac|e.
Kasfkac|a akutne eukem|e
Akutne eukem|e |e gedefneert kao prsutnost vse od 30% stanca
u ekspoz| kostane srz. Akutne eukem|e se da|e d|ee na akutne
m|eocne eukem|e (AML) akutna mfatcna eukem|a (ALL), ova
pod|ea se na teme|u vrste ekspoz|e stance ko| |e pret|erano
prsutan. U zatvoru akutne m|eocne eukem|e se ekspoz|a.
Ucestaost kncke ske akutne m|eocne eukem|e
AML se po|av|u|e u svm dobnm skupnama. To |e na|cesc obk
akutnh eukem|a u odrash. AML predstav|a samo d|ec kene od
eukem|e u d|ece (10-15%). Posto|e dv|e vrste AML, prmarne AML
AML secunare. Prmarn AML nasta|e sama po seb n|e rezutat z
osnovne stan|u. Sekundarn AML ko|e prozaze z m|eodspaz|e
drugh hematooskh poremeca|a. Oba tpa AML su povezane s
drugm genetskm markersn ma|u razcte prognoze.
Anem|a tromboctopen|a su za|edncke karakterstke AML. Do
anem|e, pac|ent se cesto os|eca umorno neraspoozen.
Tromboctopen|a osgurava da spontano Bauw mr|e mogu se
po|avt desn nosa krvart spontano. Tumor moze nftrrat
raznh tkva, na prm|er, ce|a moze akumurat u desn cnec ga
natecene bone.
Supportve |ecen|a
Potporu |ecen|e AML |e usm|eren na kontroran|e nfekc|e
antbotcma ubazavan|e tromboctopen|a anem|a s transfuz|e.
AML |e |ednstven probem ko| se moze dogodt boedngszoekte.
Za borbu protv ovog, faktor koaguac|e trombocta treba.
35
Specfcna terap|a
Prmarna obrada |e kemoterap|u, sto obcno treba bt pet bokova
od otprke |edan t|edan. L|ekov su otrovn za ekspoz|e, a nsu
|ako seektvno zmedu eukem|e zdrave stance ko|e zata|en|e
kostane srz u pocetku pogorsao te posto| snazna podrska pomocu
terap|e potrebna. Nakon tretmana n|e dano odrzavan|e |ecen|a.
Takoder transpantate matcne stance tretman opc|u. To su
matcne stance z kostane srz od osobe s odgovara|ucm tpovma
mun, po mogucnost braca sestre su testran za to.
Prognoza akutne m|eocne eukem|e
Prognoza za boesnka s AML pobo|saa posto|ano pos|edn|h
godna, posebno za made boesnke. Oko 50% d|ece madh moze
ocekvat dugorocnu z|ect. Za star|e boesnke |e prognoza
nepovo|n|a, 5% boesnka star|h od 65 godna |ec.
a0)te *e)6e$ia eukema n whch the nvoved ce ne shows
tte or no dfferentaton, usuay consstng of bast ces t
comprses two types, acute ymphocytc eukema and acute
myeogenous eukema.
a0)te gran)*o0#ti0 *e)6e$ia acute myeogenous .
a0)te *#$p%o+*asti0 *e)6e$ia (ALL) one of the two ma|or
categores of acute eukema, characterzed by anema, fatgue,
weght oss, easy brusng, thrombocytopena, granuocytopena wth
bactera nfectons, bone pan, ymphadenopathy,
hepatospenomegay, and sometmes spread to the centra nervous
system. It s subcassfed on the bass of the surface antgens
expressed, e.g., &'cell type# ('cell type.
a0)te *#$p%o0#ti0 *e)6e$ia acute ymphobastc .
a0)te $ega6ar#o+*asti0 *e)6e$ia , a0)te $ega6ar#o0#ti0
*e)6e$ia a form of acute myeogenous eukema n whch
megakaryocytes are predomnant and pateets are ncreased n the
bood.
a0)te $ono0#ti0 *e)6e$ia an uncommon form of acute
myeogenous eukema n whch the predomnatng ces are
monocytes.
a0)te $#e*o+*asti0 *e)6e$ia
1. a common type of acute myeogenous eukema n whch
myeobasts predomnate t s dvded nto two types on the bass of
degree of ce dfferentaton.
2. acute myeogenous .
a0)te $#e*o0#ti0 *e)6e$ia acute myeogenous .
a0)te $#e*ogeno)s *e)6e$ia (AML) one of the two ma|or
categores of acute eukema, wth symptoms ncudng anema,
fatgue, weght oss, easy brusng, thrombocytopena, and
granuocytopena.
36
a0)te $#e*oid *e)6e$ia
1. acute myeobastc . (1).
2. acute myeogenous .
a0)te $#e*o$ono0#ti0 *e)6e$ia a common type of acute
myeogenous eukema, wth both magnant monocytes and
monobasts.
a0)te non*#$p%o0#ti0 *e)6e$ia acute myeogenous .
a0)te pro$#e*o0#ti0 *e)6e$ia acute myeogenous eukema n
whch more than haf the ces are magnant promyeocytes.
a0)te )ndiDDerentiated *e)6e$ia (AUL) acute myeogenous
eukema n whch the predomnatng ce s so mmature t cannot
be cassfed.
ad)*t P(0e** *e)6e$ia]*#$p%o$a (ATL) an adut-onset, subacute
or chronc magnancy of mature T ymphocytes, beeved to be
caused by human ymphotropc vrus type I.
a*e)6e$i0 *e)6e$ia a form n whch the tota whte bood ce
count n the perphera bood s not eevated t may be ymphocytc,
monocytc, or myeogenous.
+asop%i*i0 *e)6e$ia eukema n whch the basophc eukocytes
predomnate.
0%roni0 *e)6e$ia eukema n whch the nvoved ce ne s we
dfferentated, usuay B ymphocytes, but mmunoogcay
ncompetent.
0%roni0 gran)*o0#ti0 *e)6e$ia chronc eukema of the
myeogenous type, usuay assocated wth a specfc chromosoma
abnormaty and occurrng n aduthood.
0%roni0 *#$p%o0#ti0 *e)6e$ia (CLL) chronc eukema of the
ymphobastc type, characterzed by ymphadenopathy, fatgue,
rena nvovement, and pumonary eukemc nftrates.
0%roni0 $#e*o0#ti0 *e)6e$ia , 0%roni0 $#e*ogeno)s
*e)6e$ia, 0%roni0 $#e*oid *e)6e$ia chronc granuocytc .
0%roni0 $#e*o$ono0#ti0 *e)6e$ia a chronc, sowy progressng
form characterzed by magnant monocytes and myeobasts,
spenomegay, and thrombocytopena.
*e)6e$ia 0)^tis a cutaneous manfestaton of eukema resutng
from nftraton of the skn by magnant eukocytes.
eosinop%i*i0 *e)6e$ia a form n whch eosnophs are the
predomnatng ces.
gran)*o0#ti0 *e)6e$ia myeogenous .
%air# 0e** *e)6e$ia chronc eukema marked by spenomegay
and an abundance of arge, mononucear abnorma ces wth
numerous rreguar cytopasmc pro|ectons that gve them a
fageated or hary appearance n the bone marrow, speen, ver,
37
and perphera bood.
%istio0#ti0 *e)6e$ia acute monocytc .
*#$p%ati0 *e)6e$ia , *#$p%o+*asti0 *e)6e$ia, *#$p%o0#ti0
*e)6e$ia a form assocated wth hyperpasa and overactvty of
the ymphod tssue, wth ncreased eves of crcuatng magnant
ymphocytes or ymphobasts.
*#$p%ogeno)s *e)6e$ia , *#$p%oid *e)6e$ia ymphatc .
*#$p%osar0o$a 0e** *e)6e$ia (B-ce type) acute ymphobastc
.
$ast 0e** *e)6e$ia a rare form marked by overwhemng
numbers of tssue mast ces n the perphera bood.
$ega6ar#o+*asti0 *e)6e$ia acute megakaryocytc .
$ega6ar#o0#ti0 *e)6e$ia
1. acute megakaryocytc .
2. hemorrhagc thrombocythema.
$i0ro$#e*o+*asti0 *e)6e$ia a form of myeogenous eukema n
whch the mmature nuceo-contanng ces are sma and smar to
ymphocytes.
$ono0#ti0 *e)6e$ia acute monocytc .
$#e*o+*asti0 *e)6e$ia
1. myeogenous .
2. acute myeobastc .
$#e*o0#ti0 *e)6e$ia , $#e*ogeno)s *e)6e$ia, $#e*oid
gran)*o0#ti0 *e)6e$ia a form arsng from myeod tssue n whch
the granuar poymorphonucear eukocytes and ther precursors
predomnate. See aso acute myelo"enous l. and chronic
"ranulocytic l.
$#e*o$ono0#ti0 *e)6e$ia acute myeomonocytc .
p*as$a 0e** *e)6e$ia , p*as$a0#ti0 *e)6e$ia a form n whch
the predomnatng ce n the perphera bood s the pasma ce.
pro$#e*o0#ti0 *e)6e$ia acute promyeocytc .
8ieder 0e** *e)6e$ia a form of acute myeogenous eukema n
whch the bood contans asynchronousy deveoped ces wth
mmature cytopasm and a obuated, reatvey more mature
nuceus.
ste$ 0e** *e)6e$ia acute undfferentated .
238
Meanom-Metastase
239
Meanosarcoma Meanoma sarkom su dve razcte vrste raka s
razctm tretmanma prognozama. Posto|e mnoge
38
vrste sarkoma, pa |ecen|e prognoza ovse o okac|
tumora pod-tp sarkoma. Ako se ne ec, sarkom ce se
prosrt na druge organe. Rzk od meanoma teme|
se na sren|e koko duboko tumor se sr na koz |e se
prosro na bo ko| mfn cvor- u preponama. Ako
meanom se sr na druge strance, vro ga |e tesko
ect, a vecna |ud umre od boest.
240
=#pernep%ro$a
Tumor hypernephrodes
M8311/
Karcnoma bubrega (R 8ena* 0e** 0ar0ino$a (8;;),
takoder poznat kao %#pernep%ro$a) |e rak bubrega
ko| nasta|e na suznc proksmano zav|enh kanaca-
tubua,
241
Parots-Zyndrom (zastare
nazv)
)denoid cystic carcinoma
(ACC)
:denoid 0#sti0 0an0er
(AdCC)
Ca. adenod-cystcum M8200/
(Cndroma sttne zezde) Adenod cstcn karcnom
(ACC) |e r|etka forma magna neopazma ko|a nasta|e
unutar sekretorne z|ezde, na|cesce gavnh sporednh
p|uvacnh z|ezda I zezda gave vrata. Osta sadrza|
uk|ucu|u podr|eta dusnka, suzne z|ezde, do|ke, koze
stdnca. Ovo neopazma |e defnran svo|m
prepoznat|vm hstooskom zgedu.
Adenod cstcn karcnom (AdCC) |e r|etka vrsta raka
ko|a moze posto|at u t|eu mnogo razcth m|esta. To
na|cesce |av|a u podruc|u gave vrata, osobto z|ezde
snovnce, a |e sto tako bo pr|av|en u prsma, suzne
z|ezde oka, puca, mozak, z|ezde barthon, dusnk
paranazanh snusa. Ponekad se nazva adenocyst,
magne cyndroma, adenocystc, adenodcystc, ACC,
AdCC.
To |e drug na|cesc magn tumor z|ezda snovnca
ukupn (nakon mukoepdermodnog karcnom). On
predstav|a 28% zocudnh tumora submandbuarne
z|ezde, sto ga cn |ednm na|cesch magnh tumora
puvacnh z|ezda u ovo| reg|. Pac|ent mogu prezv|et
godnama s metastazama tumora, |er ovo |e opcento
dobro dferencrane sporo raste. U stud| 1999 od
kohorte od 160 ACC boesnka, boest specfcna |e
prezv|eo 89% na 5 godna, a samo 40% na 15 godna,
odrazava|u smrt od kasne-|av|a|u metastatske boest.
242
Pasmozytom
Myeoma mutpex C90.0
Myeoma mutpex et
neopasmata magna pasma
- ceuarum
Pazmoctom octu|e u kostane srz kost dovod do snaznog
rasta ovd|e na rezouc|ama kostane srz kost. Mutp
m|eom |e magn tumor z skupne ne-Hodgknova mfoma.
Svo|e por|eko az, kao u svm mfoma u mfnog tkva.
Mutp m|eom |e uzrokovan degenerac|om |edne pazma
ce|e. Pazma stance su bee krvne stance. One se u
kostano| srz drugh tkva moze nac. On prozvode
antt|ea, ko| gra|u k|ucnu uogu u odbran od patogena.
Ako, na dferenc|ac|u pazma stanca u kostano| srz da
degenerac|e th stanca mnozte ncm, to |e uzrokovao
magne zrasne. Te prozvode abnormane antt|ea
protena (paraprotens) znad postupno stskvat normanh
krvnh stanca u kostano| srz. Na prv smptom su
nespecfcne mutp m|eom, kao sto su |av|a|u umor, umor,
nocno zno|en|e, gubtak tezne povsene temperature. U
mnogh boesnka, boest proaz kroz kost bo, ugavnom
vd|v na eda. Drug moguc smptom uk|ucu|u povecana
os|et|vost na nfekc|e, anem|a, otezano dsan|e t|ekom
v|ezbe, gavobo|u poremeca| bubrezne funkc|e
zadrzavan|e tekucne u organzmu (edem). Cesto pac|entu
39
pen urn, a to doaz kroz povecanu ucen|e protena u boest
o tome. Osm toga, mnog boesnc ma|u povsene nvoe
kac|a u krv.
U nekh boesnka boest se d|agnostcra suca|no t|ekom
test krv pomocu eektroforeze serumskh osebu|na.
U vecne boesnka, medutm, skustvo smptom
kompkac|e:
* Opc smptom kao sto su sabost gubtak tezne
* Sman|en|e kostane srz funkc|e (zata|en|e kostane srz) s
anem|e (anem|e), nske b|eh krvnh stanca (eukopen|a)
/ trombocta (tromboctopen|a)
* Cesto pada na vro |ak sman|en|e kost (osteoporoza),
kao prv smptom, "osteoporozu" |e btak |e napravo kao
cest msdagnoss
* Nedostatak os|et|vost na nfekc|e antt|ea (ko|a se
formra|u z m|eoma antt|ea, bez funkc|a) nedostatka
b|eh krvnh stanca (eukopen|a)
* Boov u kostma pr|eome kost|u ko|e otapan|e
kostanog tkva (osteoza). Osteoza u uban| nasta|u u rtg
kao "metak-uban|a predstav|a shot"
* Hperkacem|e (povecan|e kac|a u krv) moze dovest do
sabost ostecen|a bubrega
* Prekom|erno stvaran|e munogobuna moze povecat
vskoznost seruma. To moze dovest do poremeca|a
mkrocrkuac|e, sto se manfestra|u u gavobo|a, pospanost,
vrtogavca, nstagmus, suha vda, pospanost, koma
konvuz|e (hpervskoznost sndrom)
* Izucvan|e sv|eta anaca u mokrac mogu ut|ecat na
funkc|e bubrega na razcte nacne: |3|
o U bubreznm tubuma moze po|avt u prsutnost
Tamm-Horsfaov proten na precptate sv|eto anca protena
u obku boce (cast nefropat|e) doaze. Ov precptat d|eu|u
zravno tokscan za stance bubreznh tubua moze dovest
do brzog gubtka bubrezne funkc|e (akutno zata|en|e
bubrega) (kascne m|eomom bubrega).
o taozen|e sv|eta ancma u podrumu membranama
bubrega t|eesca bubreznm tubuma moze se korstt za
sv|eto boest taozen|a anca (ght-anca taozen|e boest)
rezutat. To se octu|e u zrazto povecana zucvan|e protena
u mokrac (nefrotskog sndroma), sto dovod do kroncne
bubrezne funkc|e gubtak.
o sv|etost anac moze dovest do kvara na stance u
gavnom komad tubu bubrega (Fancon|ev sndrom). Ov
poremeca| se manfestra|u u sman|a zucvan|e ksena
(acdoze) povecao gubtak fosfata, gukoze, mokracne
ksene amnoksene.
o mogu prekapan|a sv|eta anaca na podruc|u -
struktura stova u obku vakana, fno zduzene
konstrukc|ama ko|e su deponran u obku amoda u tkvu
bubrega bubrezne ze. S|ed kao u sv|etu anca boest
taozen|a, povecana protenur|a kroncne bubrezne funkc|e
gubtak.
D|agnoza |ured|
Monokonska sa IgA m|eomom gammopathy
Osteoza od mutpog m|eoma - bedrene kost
Vsestruk osteoza od podaktce u mutpog m|eoma.
Patooska fraktura akatne kost.
40
Naznaku o posto|an|u mutpog m|eoma su dokaz
monokonska gammopathy u krv / sv|eto anca u mokrac
munoeektroforeza Imunofksac|a eektroforeze . |edan
pronaaz monokonskh munogobuna, a u MGUS
(monokonska gammopathy nepoznatog znacen|a) takoder u
reaktvne prom|ene kostane srz. Vazan pokazate| posto|an|a
mutpog m|eoma, a se da|e g/24h znaca|no povecao
serumske koncentrac|e (IgG> 3,5 g / d, IgA> 2,0 g / d)
dokaz o povecanom koncentrac|om sv|eta anaca u urnu (>
1,0 ).
Asprac|om kostane srz prkazano nftrac|u pazma stance.
To ponekad moze mat atpcnog obka, cesto posto| samo
povecao udo pazma stance, obzrom na boest. Takoder |e u
upau reaktvne prom|ene u kostano| srz pazm stanca
Donce do 30%.
Ako se |edan naaz uz paraproten pazma proferac|u
stanca u kostano| srz, nt tpcnh kompkac|e kao sto su
ostecen|e bubrega, hperkacem|e, anem|a, kostane
prom|ene ko|e, d|agnoza mutpog m|eoma su sgurn.
Osteoza mogu otkrt konvenconanm X-zraka sptvan|e
kost|u. Scan kost|u cesto ne pokazu|e prom|ene u aktvnost
osteoytc podruc|u n|e tako pouzdana. Kost skenran|e, a |e
pogodan za otkrvan|e od omova kost|u ("patooskog oma")
zbog nftrac|u mutpog m|eoma. Za rano otkrvan|e
Pasmozytomnftraton u kostma moze pomoc MR, bo |e
pokazu|e reakc|e u mekom tkvu pr|e nego |e dosao u
osteoza.
Vse tpcn aborator|sk prom|ene su vro |ak ESR
(sedmentac|a ertrocta) povecan|a LDH, povecan CRP 2-
mkrogobun povecana.
41

243 Semnoma
Semnoma M9061/
Pros|ecna starost |e 40 godna. Prosek godna |e oko 5
do 10 godna star| od muskaraca s ostam tumorma
42
(Neopasma magnum tests
C62.-)
testsa. U vecn suca|eva on prozvode mase ko|e se
ako os|et na samopreged testsa, medutm, u do 11
posto suca|eva, ne posto| masa u stan|u os|ett,
posto| atrof|a testsa. Bo testsa |e do |edne petne
suca|eva. Bo u krstma moze se po|avt nakon
metastaze u retropertoneumu. Nek suca|ev
semnoma moze predstavt kao prmarnog tumora
zvan testsa, u ko|em suca|u to se zove ger$ino$a.
Krvn testov mogu otkrt prsutnost pacente akane
fosfataze (PLAP) u pedeset posto suca|eva. Human
koronsk gonadotropn (hCG) moze bt povsen u nekm
suca|evma, a to vse korera s prsutnoscu trofobasta
stanca u tumorske nego u faz tumora. Serumsk afa
fetoproten n|e povsen u kascnom semnoma.
Spermatocytc semnomas ne smatra|u podtpa
semnoma za razku od drugh tumora semenh
stanca ne prozaze z ntratubuusno shodste
neopaz|a.
244
Teratoma
Teratoma magnum (M9080)
Obcno |e prsutan u obku okop|enog sadrza|a razne
vrste dferencranog tkva, kao sto su koze, kose, zub,
msc zvcano tkva. Posto sadrz tako razcta tkva z
svh so|eva kce, to se nazva za odrase punoetne
terato$. Nezre teratom sadrz mao embronane
dferencranh eptenh tkva mezenhmanog tkva.
Teratom su posebno cest kod testsa ovar|a.
43