Moment

inercije motornih vozila

SADRAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 2 2. MOMENT INERCIJE MOTORNIH VOZILA .......................................................................... 3 2.1 Tromost ili inercija ................................................................................................................ 3 2.2 Moment inercije .................................................................................................................... 3 2.3 Moment inercije (tromosti) motornih vozila......................................................................... 4 3. ZAKLJUAK ............................................................................................................................. 7 4. LITERATURA ........................................................................................................................... 8

Moment

inercije motornih vozila

1. UVOD
Moment inercije ili moment tromosti mjera je tromosti za kruno gibanje. Moe se rei da je moment inercije rotacijska analogija mase. to je moment inercije nekog tijela vei to ga je tee pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju. Tromost ili inercija je jedno od osnovnih svojstava svih estica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera tromosti tijela. To se svojstvo manifestira kao opiranje tijela promjeni stanja gibanja. Moment inercije mase vozila oko vertikalne ose poloene kroz teite uzima se za proraun da je vozilo pravokutno tijelo jednoline gustoe.

Moment

inercije motornih vozila

2. MOMENT INERCIJE MOTORNIH VOZILA

2.1 Tromost ili inercija
Tromost ili inercija je jedno od osnovnih svojstava svih estica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera tromosti tijela. To se svojstvo manifestira kao opiranje tijela promjeni stanja gibanja, to je izreeno prvim Newtonovim zakonom. U osnovi, to znai da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati sila. Za promjenu smjera gibanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja gibanja oituje se u pojavi inercijalne sile koju tijelo "osijea" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom gibanja po nepravocrtnoj putanji. Dobar ilustrativni primjer za sluaj promjene intenziteta brzine je vonja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u vonji sjedalo pritie na naa lea, kao da nas neto vue prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s gibanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas neto vue prema naprijed. Efekt je to izraeniji to je vea masa tijela i/ili prom jena brzine, tj. ubrzanje. Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak Fin = ma . Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Masa tijela je prikladna veliina za mjeru tromosti samo kod razmatranja gibanja koje ukljuuje translaciju, meutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod istog rotacijskog gibanja (stalno mijenjanje smjera gibanja). Sama masa u takvom sluaju nije dovoljno dobra veliina pa se uvodi pojam inercijalnog momenta. Inercijalni moment se definira kao Min = J gdje je J moment inercije, a je kutno ubrzanje u [rad/s2]. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule Fin = ma. Inercijalni moment se moe nai i kao moment inercijalne sile za os rotacije gdje se vektor tog momenta moe nai pomou vektorskog umnoka Min = r x Fin gdje je r vektor najkrae udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema sili.

2.2 Moment inercije

Moment sile je vektorska fizikalna veliina kojom se u mehanici opisuje rotacija, odnosno kae se da rotaciju vri moment sile ili krae moment. Moe se rei i da je moment djelovanje sile na nekom kraku. Moment se uvijek odnosi na neku taku ili os oko koje se vri rotacija, a njegov vektor se izraunava pomou vektorskog produkta:

M rF
gdje je r vektor najkrae udaljenosti od osi ili toke za koju traimo moment do pravca na kojem se nalazi vektor sile. Mjerna jedinica za moment je, kako se vidi iz formule, njutnmetar (Nm).

Moment

inercije motornih vozila

Moment sile za neku os e biti nula kada pravac vektora sile sijee tu os ili kad je paralelan s njom. Moment inercije Moment inercije ili moment tromosti mjera je tromosti za kruno gibanje. Moe se rei da je moment inercije rotacijska analogija mase. to je moment inercije nekog tijela vei to ga je tee pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju. Meutim, za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromijenjiva veliina; on ovisi o osi oko koje se deava rotacija tijela. Matematika definicija momenta inercije materijalne toke mase m za neku os a je: Ja = m r2 gdje je r udaljenost te toke od osi rotacije. Mjerna jedinica za moment inercije je kgm. Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih estica moment inercije za neku os je jednak zbroju momenata inercije svih materijalnih estica za tu istu os:
J a mi ri 2
i 1 N

Nekoliko injenica bitnih za razumijevanje momenta inercije: to je neka masa udaljenija od osi rotacije, to je tee vriti rotaciju. Inertnost mase pri rotaciji raste s kvadratom udaljenosti od osi rotacije. Materijalna toka nema vlastitih momenata inercije jer nema protenost. Za dovoljno kompaktna tijela (npr. mala kugla) u nekim sluajevima moemo aproksimirati da nemaju vlastitih momenata inercije. Moment inercije nekog tijela ne ovisi samo o negovoj masi i udaljenosti njegovog teita od osi rotacije, ve i o obliku

2.3 Moment inercije (tromosti) motornih vozila

Moment inercije mase vozila oko vertikalne ose poloene kroz teite (gibanje izvan odreenog pravca vonje) uzima se za proraun da je vozilo pravokutno tijelo jednoline gustoe (samo u osobnih vozila), te se moment inercije odreuje prema izrazu:
B 2 L2 Io M 12 2 Io M i

ili

gdje je: B- irina vozila (m) L- duina vozila (m) M- masa vozila (kg) polumjer inercije (m) Ako se uzima u obzir teret u prtljaniku, moment inercije odreuje se prema izrazu:

I o I o M p e2
4

Moment

inercije motornih vozila

gdje je: Io - moment inercije vozila s obzirom na teite (kgm) Mp - masa tereta u prednjem prtljaniku (kg) e - razmak od sredita tereta do teita vozila (m) Na slijedeoj slici prikazane su vrijednosti momenta inercije pri rotacijskom gibanju voz ila izvan odreenog pravca gibanja, na osnovu analitikog prorauna i usporednog mjerenja udruenja MIRA (Udruenje istraivaa u motornoj industriji) u Engleskoj.

Slika 1.

Kako se moe zakljuiti, pri usporedbi rezultata na osnovu proraunavanja i mjerenja eksperimentalnim nainom, prozilazi veoma dobro slaganje rezultata i maksimalna su odstupanja od 5 %, pa se tako opravdava uporaba navedenog izraza i ostalih pojednostavljenja to iz tog proizlaze. Isto tako, pretpostavlja se da se teite nalazi na geometrijskoj sredini vozila prikazanog u tlocrtu. U praksi ono moe biti do 9 % ispred te take za vozila koja imaju motor sprijeda, a u vozila koja imaju motor straga teite se nalazi iza sredita za oko 5 %. Pretpostavka o jednom prosjenom teitu omoguuje daljnja pojednostavljenja, a male razlike koje zbog toga nastaju u gibanju, tj. prema tome je li teite neto prema naprijed ili prema natrag, mogu su procijeniti. U proraunima, uz navedenu masu vozila, treba dodati i udjel mase putnika i tereta u vozilu. Osim toga, polazei od okolnosti da masa vozila svojom teinom optereuje tokove, te da tok gibanja masa redovito odgovara planarnom gibanju tj. gibanju u ravnini ceste, mora se izraunati moment inercije za ekscentrini sudar dvaju putnikih automobila, a veinom je to polarni moment inercije s obzirom na vertikalnu teinu os.

Moment

inercije motornih vozila

Slika 2

Kako je polarni moment inercije mase jednak zbroju proizvoda dijelova masa i kvadrata njihove duljine od teine osi, prema slici 2. oznaka r0 predstavlja razmak izmeu kotaa i teita S. Pri jednakoj razdiobi mase na sve etiri kotaa, to je najee u osobnih automobila, moment inercije mase osobnog automobila rauna se po izrazu koji je dat na slici 2.a odnosno M 2 I o M ro Bt L2 o 4 Izraz na slici 2.b. vrijedi za teretno vozilo s nejednakim optereenjima na kotaima. Ako se vozilo ne okree oko svoje vertikalne teine osi, ve oko jedne vertikalne teine osi koja je na slici 2.b. spojena s e = SZ, od take okretanja Z, moment se inercije za ovu taku (taku Z) rauna po Steinerovom (tajnerovom) teoremu: IZ = I0 + e2 M [kgm2] Prema tome, moment inercije za neku drugu osu jednak je zbiru vlastitog momenta inercije Io za sredinju osu koja prolazi kroz teite masa i poloajnog momenta inercije e2 M, gdje je M ukupna masa vozila a e udaljenost izmeu paralelnih osa, u metrima.

Moment

inercije motornih vozila

3. ZAKLJUAK
Pretpostavlja se da se teite nalazi na geometrijskoj sredini vozila prikazanog u tlocrtu. U praksi ono moe biti do 9 % ispred te take za vozila koja imaju motor sprijeda, a u vozila koja imaju motor straga teite se nalazi iza sredita za oko 5 %. Pretpostavka o jednom prosjenom teitu omoguuje daljnja pojednostavljenja, a male razlike koje zbog toga nastaju u gibanju, tj. prema tome je li teite neto prema naprijed ili prema natrag, mogu su procijeniti. U proraunima, uz navedenu masu vozila, treba dodati i udjel mase putnika i tereta u vozilu. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Masa tijela je prikladna veliina za mjeru tromosti samo kod razmatranja gibanja koje ukljuuje translaciju, meutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod istog rotacijskog gibanja (stalno mijenjanje smjera gibanja).

Moment

inercije motornih vozila

4. LITERATURA
1. Prof.dr. Lindov, O.: Elementi sigurnosti cestovnih vozila skripta predavanja, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2009 2. Rotim F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa kinetika vozila, svezak II, Zagreb, 1991. 3. Internet izvori: http://hr.wikipedia.org/wiki/Moment http://hr.wikipedia.org/wiki/Tromost http://hr.wikipedia.org/wiki/Moment_inercije