Sverigepocket Serb Bosn Kroat

vedska
depni vodi
injenice, korisna obavjetenja i savjeti novim graanima
Integrationsverket
vedska
depni vodi
vedska depni vodi

GLAVNI AUTORI: OSTALI AUTORI: VOA PROJEKTA: SEKRETAR PROJEKTA: UREDNIKO VIJEE: REFERENTNA GRUPA: TAMPARIJA: IZDAVA: DIZAJN I ORIGINALNA PROIZVODNJA: PREVOD: FOTOGRAFIJA NA OMOTU KNJIGE: Ingela Bjrck, Bulle Davidsson Jolin Boldt, Mark Olson, Gran Rosenberg, Jasenko Selimovi, Hanna Wallensteen Ingela Dahlin Nenad Duborija Ingela Dahlin, Nenad Duborija, Britta Linebck, Mark Olson, Anna-Sofia Quensel Anne-Marie Eger, sa Gredebck, Eva Norinder, Ali Rashid, Wiwi Samuelsson Berlings Skogs AB, Trelleborg Integrationsverket, Norrkping 2003 Forma Viva, Linkping Eqvator AB Hkan Sandbring, Pressens Bild
REVIDIRANO IZDANJE 2003: Nenad Duborija VOA PROJEKTA: UREDNIKO VIJEE: Nenad Duborija, Anna-Sofia Quensel, Britta Linebck, Mark Olson UREDNICI: Britta Linebck, Mark Olson Veliko hvala Zavodu za sudove, Zavodu za migraciju, Ombudsmanu protiv etnike diskriminaciji, Dravnom zavodu za socijalno osiguranje, Dravnom poreskom zavodu, Zavodu za kolstvo kao i Dravnom zavodu za izgradnju i odravanje puteva za dragocjene savjete u vezi sadraja ove knjige. Odgovornost za injenice u sadraju knjige ostaje na urednitvu i Zavodu za integraciju. ISBN 91-89609-19-0
itaocu
Dobro doli u vedsku. U naem drutvu svi trebaju imati ista prava i iste mogunosti. To vai i za vas. Da bi novi graani, poput vas, stvarno imali ansu da do kraja iskoriste svoje mogunosti, potrebne su im dobre i korisne informacije. Depni vodi daje brze odgovore iz svih oblasti, od kole, radnog ivota i poreza pa do istorije drave.
Rijei markirane plavom bojom, su pojmovi koji su korisni da se znaju. Plave rijei sa zvjezdicom *, su definisane uz tekst.
Nadamo se da e ove stranice uiniti va put otkrivanja vedske lakim a moda i zanimljivijim. Ova knjiga je na dar svima vama koji ste dobili stalnu dozvolu boravka u vedskoj. injenice u knjizi opisuju prilike kakve su bile u vrijeme izdavanja knjige, u ljeto 2003. godine. S vremenom odreene informacije vie nee biti aktuelne. Iz tog razloga objavljujemo vedsko izdanje knjige u digitalnom obliku na web stranici Zavoda za integraciju: www. integrationsverket.se Digitalno izdanje knjige se redovno aurira.
vedska depni vodi
Sadraj
7 12 17 29 43 61 63 70 75 81 90 92 107 126 128 142 148 161 170 176 200 209 219 225 235 244 247 250 252 257 258 Nova zemlja Uvod Ukratko o vedskoj Priroda, klima i stanovnitvo Istorija zemlje Kratka tura itanja od ledenog do sadanjeg doba Raspravljati, glasati, odluivati Ovako se upravlja dravom vedskom Ovako mi obino radimo Tradicije i popularni obiaji u vedskoj danas Mi koji ve ivimo ovdje Krivudav put ka zajednitvu Optina donosi odluke i prua usluge u vaem neposrednom okruenju Karte Prvo vrijeme u vedskoj Novi poetak u novoj zemlji Nai dobar stan Unajmiti stan. Kupiti stan ili kuu. Mi koji ve ivimo ovdje Peglanje ljudskog dostojanstva Nai dobar posao Trite rada u vedskoj Koliko kota? O novcu i svakodnevnoj ekonomiji Mi koji ve ivimo ovdje Kiobran Nai najblii ivjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbina Sigurno mjesto za djecu Djeji vrtii, otvorene predkolske ustanove i ustanove za produeni boravak kola za sve Osnovna i srednja kola Nauiti vie Narodni univerziteti i fakulteti Pod stare dane Podrka i usluge da bi se prebrodila svakodnevnica Biti iv i zdrav Razni oblici zdravstvene zatite i podrke Crkve i vjera Mjesto religija u vedskoj danas Zakon i pravda Ovako vedska pokuava dijeliti pravdu Usred saobraaja Voziti auto na vedskim putevima. ta je za to potrebno? ta radi u slobodno vrijeme Obino pitanje sa mnogo zanimljivih odgovora Dozvola boravka i dravljanstvo Propisi o privremenom i stalnom boravku u vedskoj Mi koji ve ivimo ovdje Sram i suovjenost Novi poetak u vedskoj Introdukcija za useljenike koji su tek stigli u vedsku Vjerske zajednice u vedskoj Popis adresa Zemaljske etnike organizacije u vedskoj Ako se dogodi nesrea Brojevi telefona u kriznim situacijama Indeks
vedska depni vodi
7
Prvi put na vedskom tlu. Porodica sa Kosova, u Saveznoj Republici Jugoslavije, stie u Karlskronu u nadi za novim, mirnijim ivotom u vedskoj.
Nova zemlja
Uvod
Do prije neke decenije vedska je bila zajednica koja je polazila od toga da su svi njeni stanovnici jednaki. Da svi govore istim jezikom, imaju istu istoriju, istu vjeroispovijest, iste tradicije i odprilike ista shvatanja o tome kako dobro drutvo treba izgledati. Mogue je da se ta jednakost inila jaom nego to je u stvari bio sluaj. Regionalne i kulturne razlike u vedskoj, u periodu koji je prethodio modernom dobu, bile su velike, kao i razlike izmeu razliitih drutvenih klasa, a i razlike izmeu domaih graana i doljaka. ak i u vrstom jedin-
Fotografija: Torbjrn Andersson / PRESSENS BILD
Nova zemlja uvod
vedska depni vodi
stvu nacionalnog narodnog doma bilo je onih koji su bili vie jednaki od drugih. A time i onih koji su se, na manje ili vie okrutan nain, morali ili prilagoditi zajednici ili biti istisnuti iz nje; a to su bili skitnice, Sami, cigani, homoseksualci, Jevreji, bioloki manje vrijedne osobe, osobe koje su odstupali od normalnog ponaanja u drutvu kao i mentalno retardirane osobe.
Otvaranje spoljnih i unutranjih granica

Danas smo bolno svjesni toga da smo tada izabrali pogrean put, da se san o drutvu koje se zasniva na idejama o jednakosti svih ljudi lako moe pretvoriti u komar. Danas mnogo jasnije uviamo osobitost i razliitost svakog pojedinca. Razlog tome nije samo injenica da je veliki broj ljudi iz razliitih kultura doao ovamo i da su ti ljudi postali nai susjedi, nego i injenica da je cjelokupna naa kultura postala vie individualizovana. To to nas razlikuje jednog od drugog je postalo isto toliko znaajno i bitno kao i ono to nas ujedinjuje. Svi mi elimo uraditi neto na svoju ruku, t.j. oblikovati svoj ivot kako sami hoemo, pronalaziti zajednice koje nama odgovaraju, biti ba onoliko razliiti koliko u stvari smatramo da i jesmo. Granica izmeu domaeg i stranog se vie ne zavrava na najblioj pasokoj kontroli nego meu nama samim.
Raznolikost postaje svakodnevnica

Neko vrijeme inilo nam se prirodno da govorimo o veanima i useljenicima, ili o drutvu veine i njegovim manjinama, ili o multikulturi i vedskoj kulturi. Danas smo shvatili da raznolikost i razliitost ostaju tu zauvijek. Sada je vedska drutvena zajednica koja se zasniva na raznolikosti u drutvu, drutvo u kome opta politika na potpuno drugaiji nain nego do sada (mora da) polazi od i odraava etniku i kulturnu raznolikost koja postoji u drutvu. (vedska, budunost i raznolikost od uselje-
Nova zemlja uvod
vedska depni vodi
9
Ali je neko radoznao! Grupa ivahnih djeaka na izletu u jednom od najmatovitijih muzeja vedske Tom Tits Experiment u Sdertljeu. Raznolikost ostaje tu zauvijek.
nike polike do politike integracije, prijedlog vedske vlade 1997/98:16). Moe biti da je ovo oito. Demokratsko drutvo treba biti odraavanje sastava i javnog mnijenja svojih graana, zar ne? Ako se graani mijenjaju, mijenja se vjerovatno i politika.
Progresivna obaveza
Ali, ustvari nije toliko oito. injenica da se etniki i kulturni sastav vedskog stanovnitva mijenja, ne znai da e se ta promjena poto poto odraziti i na drutveno ureenje vedske. Drutvo koje se zasniva na etnikoj i kulturnoj raznolikosti predstavlja, u stvari, progresivnu obavezu za dravu poput vedske, zapravo za sve demokratije koje su, manje ili vie neizreeno, izgradili svoju zajednicu blagostanja na osnovu predstave o istorijskoj i kulturnoj uzajamnoj pripadnosti. A da su pri tome, manje
Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILD
Nova zemlja uvod
10
vedska depni vodi
ili vie neizreeno, postavljali zahtjeve o kulturnom prilagoavanju i kulturnoj podudarnosti. Demokratija koja eli zasnivati svoju zajednicu na predstavama o ljudskim razlikama i kulturnoj raznolikosti, ne moe postavljati iste zahtjeve. Takva demokratija ne moe polaziti od nepisane etnike i kulturne uzajamne pripadnosti kao osnove solidarnosti u drutvu. Takva demokratija ne moe polaziti niti od toga da graani imaju priblino slina shvatanja kao i preferencije. Umjesto toga, takva demokratija treba nastojati u svojim pokuajima da spoji kulturno osobita shvatanja sa drutvenim institucijama koje nemaju vee razumijevanje prema drugim kulturama, kao i razlike prouzrokovane kulturnim razlikama sa pravdom koja prevazilazi kulturne razlike. Ona mora uspjeti u tome da se rijei zablude da je raznolikost prolazna neprijatnost. Mora uspjeti u tome da kod veine graana stvori predstavu da razliitost i raznolikost predstavljaju trajno stanje koje uglavnom obogauje.
Poeti jedina alternativa

Postoje ljudi koji tvrde da je nemogue stvoriti takvu vrstu demokratije iz razloga to ovjek po prirodi bjei od toga to mu je strano i kod prve krize koja naie trai utoite kod onog to mu je dobro poznato. Postoje i ljudi koji tvrde da ovjeka, isto toliko prirodno, mami i stimulie susret sa drugim kulturama i drugim nainom ivota, a da se demokratija danas nalazi pred istorijskim mogunostima a ne pred nerjeivim problemom. U svakom sluaju nikako se ne moemo odrei etnike i kulturne raznolikosti u naem drutvu. Na isti nain se ne moemo odrei ni ivota sa sve otvorenijim granicama, sve brim komunikacijama i sve eim kontaktima meu ljudima irom svijeta.
Nova zemlja uvod
vedska depni vodi
11
Djeca izbjeglica iz Iraka igraju bandy u dvoritu u Lyckseleu, naselju u sjevernoj vedskoj. Brze akcije i novi naini druenja.
Ti koji se danas zalau za drutvo izgraeno na etnikoj i kulturnoj jednakosti, zalau se za drutvo koje ne postoji i koje se moe stvoriti iskljuivo krenjem osnovnih demokratskih prava i sloboda. To ne znai da e se demokratija koja se zasniva na etnikoj i kulturnoj raznolikosti moi stvoriti preko noi. Ali to isto tako znai da nam ne preostaje nijedna druga alternativa osim da ponemo. Iz toga e izrasti nova vedska, nova zemlja. Na isti nain kao to je i prije sto godina u vedskoj izrasla nova zemlja. I na isti nain kao i tada, od nas samih zavisi da li e ova nova zemlja biti zemlja u kojoj je dobro ivjeti.
Gran Rosenberg pisac i diskutant o drutvenim pitanjima
Fotografija: Mikael Lundgren / PRESSENS BILD
Nova zemlja uvod
12
vedska je nesrazmjerno naseljena. Veina stanovnika ivi na jugu a manji broj u sjevernim dijelovima gdje ume i brda, planine i rijeke dominiraju pejzaem.
Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA
Ukratko o vedskoj
Priroda, klima i stanovnitvo
Po svojoj povrini vedska je etvrta najvea zemlja u Evropi. Ona je 500 kilometara iroka i 1600 kilometara dugaka od sjevera do juga, a njena povrina je 450 000 kvadratnih kilometara. Meutim, stanovnitvo nije mnogobrojno, samo neto manje od 9 miliona stanovnika. Veina stanovnitva ivi u junom dijelu zemlje, dok mnogi dijelovi sjeverne vedske u potpunosti su nenaseljeni.
Ukratko o vedskoj
vedska depni vodi
13
Glavni grad vedske je tokholm, koji je takoe i najvei grad zemlje. U tokholmskom regionu ivi preko 1,5 miliona ljudi. Drugi grad po veliini je Geteborg a zatim slijede Malm, Uppsala i Linkping. S obzirom da je vedska izduena zemlja, kako priroda tako i klima se razlikuju u razliitim dijelovima zemlje. Obraeno zemljite, koje pokriva manje od jedne desetine cijelokupne povrine zemlje, se uglavnom nalazi na jugu. U unutranjosti na sjeveru vedske ima puno uma i velikih planinskih predjela fjll na granici prema Norvekoj. Tamo ima takoe puno snijega u toku zime. Klima na morskoj obali sjevernog dijela vedske, Norrlanda, ne razlikuje se meutim mnogo od klime u junijim predjelima zemlje.
kraftverk: fabrike
koje proizvode elektrinu energiju od uglja, nafte ili drugih energetskih sirovina.
Obala i otoci
vedska ima dugaku obalu a na nekim mjestima i veliki broj otoka. U tokholmskom arhipelagu ima, na primjer, 25 000 otoka. Dva otoka u junom Baltikom moru su vrlo velika, naime land i Gotland. U zemlji postoje takoe i velike ume i mnogo vodotoka. Ima itavih 100 000 jezera. Najvea jezera su Vnern, Vttern i Mlaren. Priroda oko etiri od najveih rijeka na sjeveru vedske je zatiena. To znai da se vodopadi tih rijeka ne smiju unitavati izgradnjom hidroelektrana, kraftverk*. Meutim na vie drugih rijeka na sjeveru izgraene su hidroelektrane koje proizvode veliku koliinu elektrine energije. Radi dobijanja energije, vedska takoe koristi nuklearnu energiju, krnkraft*, kao i naftu i ugalj koji se uvoze iz drugih zemalja. Korienje nuklearne energije e se meutim postepeno smanjivati da bi s vremenom sasvim prestalo, prema odluci vedskog parlamenta.
krnkraft:
elektrina energija koja se dobija raspadom atoma.
Ukratko o vedskoj
14
Dvije treine svih zaposlenih u vedskoj rade u privatnim preduzeima. Jedna treina je zaposlena u javnom sektoru, to jest djelatnosti koja se finansira poreskim sredstvima.
vedska depni vodi
omsorg: brinuti se
o na primjer djeci i starima.
Prije 100 godina gvoe i drvo su bili najznaajnija izvozna roba zemlje. Jo uvijek sainjavaju dio izvoza, ali sada je industrijska roba poput automobila, maina, mobilnih telefona i lijekova znaajnija. Danas su velike meunarodne kompanije vlasnici mnogih vedskih industrijskih preduzea.
Demokratija sa slobodnim izborima

Otprilike petina zvih zaposlenih u vedskoj radi u industriji. Isto toliki broj ljudi radi u zdravstvu i drutvenoj brizi, omsorg*, u trgovini, komunikacijama kao i uslunom sektoru. Skoro dvije treine svih zaposlenih radi u veim ili manjim privatnim preduzeima. Vie od jedne treine radi u oblasti koja se obino naziva javni sektor, offentliga sektorn. Ovaj sektor obuhvata sve to se finansira poreskim sredstvima, na primjer kole, zdravstvo, drutvena briga o starima, policija, odravanje i-
Ukratko o vedskoj
vedska depni vodi
15
stoe, renhllning* kao i izgradnja puteva. U vedskoj javni sektor je vei nego u drugim zemljama. vedska je demokratija u znaenju da dravom upravlja parlament izabran na slobodnim optim izborima. vedska je takoe i kraljevstvo, ali kralj danas nema nikakvu stvarnu vlast. Vie o tome nai ete u poglavlju Demokratija. Od 1995. godine vedska je lan EU, Evropske Unije. Veliki broj vedskih propisa morao je da se prilagodi propisima EU, izmeu ostalog propisi o carini i graninoj kontroli. vedska je takoe lan UN, Ujedinjenih Nacija. Podruje gdje su locirani vedska i njene susjedne zemlje Norveka i Danska zove se Skandinavija. Ponekad u Skandinaviju se ubraja i Finska. Izraz Norden obuhvata svih pet nordijskih zemalja: vedsku, Norveku, Dansku, Finsku i Island.
renhllning: brinuti se o smeu.
Manjine u vedskoj
Sami su manjinski narod na sjeveru vedske koji ima svoju kulturu i svoj sopstveni jezik. Mnogi smatraju da su Sami narod koji se prvo doselio u Norrland. U najsjevernijem dijelu Norrlanda uvijek je ivjelo i dosta Finaca, kao i u drugim dijelovima srednje vedske. Drugi narodi su se useljavali u vedsku u toku odreenih perioda, poev od srednjeg vijeka i nadalje: na primjer njemaki trgovci, belgijski kovai, engleski brodograditelji. Sredinom 20. vijeka veliki broj ljudi je takoe doao iz june Evrope da radi u vedskoj industriji, koja je u to vrijeme imala potrebu za radnom snagom. Poev od sredine 1970-ih godina doao je veliki broj izbjeglica, izbjeglih od ratova i politikog progona. Danas vie od milion ljudi, vie od svakog desetog stanovnika vedske, roeno je u inostranstvu. Od onih koji su roeni u inostranstvu otprilike jedna treina je iz nor-
Ukratko o vedskoj
16
vedska depni vodi
dijskih zemalja, jedna treina iz ostalih dijelova Evrope a jedna treina iz zemalja izvan Evrope. Vie od polovine svih onih koji su roeni u inostranstvu steklo je vedsko dravljanstvo.
Skoro svaki peti

Najea zemlja porijekla onih koji su roeni u inostranstvu je Finska. Skoro 200 000 ljudi u vedskoj roeno je u Finskoj. Zatim su najee zemlje porijekla po redu Srbija i Crna Gora (biva Jugoslavija), Iran, Bosna i Hercegovina, Norveka, Poljska, Njemaka, Danska kao i Turska. Ako se samo uzme grupa izbjeglica koja je dobila dozvole boravka, najee regioni porijekla u toku zadnje decenije su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Irak i Somalija. Ima takoe ca 700 000 lica koja su roena u vedskoj, ali koja imaju najmanje jednog roditelja roenog u inostranstvu. Sve u svemu ovo znai da skoro svaki peti graanin vedske je stranog porijekla.
DOBRO DA SE ZNA: vedski Institut - SI (Svenska Institutet), tel. 08-453 78 00 ili www.si.se, ima 70-ak broura o vedskom filmu, vedskim kraljevskim porodicama, spoljnjoj politici vedske i dr. Ove broure se mogu naruiti direktno od slube za rad sa strankama SI ili skinuti sa Interneta. Mnoge su prevedene na vie jezika, izmeu ostalog i na istonoevropske jezike. Poev od 2004. godine serija informativnih listova SI e se izdavati iskljuivo u elektronskom obliku radi skidanja preko Interneta.
Ukratko o vedskoj
17
Slike uklesane u stijenu, nedavno ispunjene crvenom bojom, kod Himmelstalunda u Norrkpingu, stergtland. Lijepe poruke iz davnih vremena.
Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA
Istorija zemlje
Kratka tura itanja od ledenog do sadanjeg doba
Vie hiljada godina vedska je bila seljako drutvo. Razlika izmeu bogatih i siromanih bila je vrlo velika. Tek sredinom 19. vijeka dananja vedska je poela oblikovati se. Sprovodili su se zemljine reforme, industrijalizacija je krenula veom brzinom. Siromatvo je jo uvijek bilo veliko, a poetkom 20. vijeka radnici su osnovali sindikate da bi se izborili za bolje radne uslove. Krajem 20. vijeka okolni svijet je imao vei uticaj na vedsku nego ikad ranije. Ovdje moete itati o razvoju drave od praistorije do danas.
Istorija
18
vedska depni vodi
Jako davno, u toku ledenog doba, istiden, led je pokrivao itavo podruje koje sada ini vedsku. Veliki ledeni pokriva se irio preko sjevernog dijela Zemljine kugle, a poeo se topiti tek prije otprilike 15 000 godina. Na nekim mjestima ledeni pokriva je bio debljine itava tri kilometra. Kako se led topio tako biljke, ivotinje i ljudi su se doseljavali sa juga na podruja koja su se oslobaala od leda. To su bile manje grupe familija lovaca koje su ivjeli od lova, ribolova i skupljanja jestivih biljaka. Seljakali su se od mjesta do mjesta. Kasnije, prije 5 000 do 6 000 godina, umjesto lova lovci su poeli uiti kako se gaju biljke i uzgaju pitome ivotinje. S vremenom lovci su se pretvorili u stalno nastanjene seljake.
Novi metali za oruje i alat

Vrijeme lovakog i prvog seljakog drutva naziva se kameno doba, stenldern, s obzirom da su ljudi koristili iskljuivo alatke od kamena i drveta. Kasnije, otprilike 1500. godine prije Hrista, poeli su izraivati i predmete od bronze. Bronza je mjeavina razliitih metala, lako je obradiva i moe se oblikovati u sjekire, koplja, maeve kao i nakit. Zato se ovo doba naziva bronzanim dobom, bronsldern. U to vrijeme skoro da nije bilo puteva, samo uskih staza. Zato su ljudi vie voljeli putovati brodovima po jezerima i rijekama, kada je to bilo mogue. Bilo je trgovaca koji su putovali daleko sa svojom robom, od jednog dijela Evrope do drugog. Oko 500. godine prije Hrista ljudi u vedskoj su nauili da prave gvoe, koje je vre i trajnije od bronze. Izraivali su nove alatke, s kojim su mogli graditi bolje kue i obraivati vee povrine zemlje. Ovo doba se naziva gvozdenim dobom, jrnldern.
Istorija
vedska depni vodi
19
Slika je sa izlobe Ratnici Birke na otoku Bjrk u Upplandu. Tamo je bilo locirano srednjevjekovno trgovako mijesto Birka. Pronaeni su spomenici iz doba vikinga na sjevernom dijelu Bjrka.
Daleka putovanja vikinga

Vikinko doba, Vikingatiden, poznat je period u istoriji vedske. Trajao je otprilike od 800. do 1050. godine poslije Hrista. Vikinzi, vikingarna*, putovali su svojim velikim brodovima prema zapadu u Francusku, Englesku, na Island i Grenland, kao i prema istoku ak do Crnog i Kaspijskog mora, Istambula i Bagdada. Njihova putovanja su istovremeno bila i ratna i trgovaka. Ponekad su nasilno otimali to su htjeli, a ponekad su mijenjali krzna, koe i ratne zarobljenike za srebreni novac kao i predmete od stakla i bronze. Krajem vikinkog doba pojavila se nova vjeroispovijest u vedskoj: hrianstvo. Do tada ljudi su vjerovali u druga boanstva, koja se zvala Asi i nosila imena poput Odena, Tora i Freje. Hrianstvo se sporo irilo. Vie od sto godina stara i nova vjera su postojali jedna pored druge, ali s vremenom nova vjera je pobijedila i svuda je poela izgradnja crkvi. Istovremeno drava je postajala sve ujedinjenija. Prestale su dugotrajne borbe izmeu monih porodica i izmeu raznih dijelova zemlje, a vedska je dobila jednog jedinog kralja koga je i crkva podravala. Drava je bila podjeljena na pokrajine a svaka pokrajina je imala svoj sopstveni zakon. Iz poetka zakoni su postojali samo u usmenoj formi. Prvi pisani zakoni potiu iz 13. vijeka. Neto kasnije, u 14. vijeku, ukinuto je i kmet-
Fotografija: Jan F Carlsson / PRESSENS BILD
viking:
nordijski ratnik i trgovac, koji je jedrenjakom odlazio na daleka putovanja.
Istorija
20
vedska depni vodi
stvo. Do tada su postojali kmetovi robovi koji su radili ili u poljoprivredi ili u kui i koji su se mogli prodavati poput krava ili konja.
Trgovina preko Baltikog mora

Period izmeu vikinkog doba i poetka 16. vijeka se u vedskoj istoriji obino naziva srednjim vijekom, medeltiden. Trgovinom je upravljala takozvana Hansa, to jest zajednica monih gradova na sjeveru Njemake. Trgovci Hanse su bili vrlo moni i u vedskim gradovima, koji su poeli nicati tokom srednjeg vijeka. tokholm nije bio vei od sela, dok je Visby, na otoku Gotland, bio znaajan grad sa mnogo crkvi i velikim kamenim kuama. Temelj vedskog parlamenta Riksdaga je postavljen tokom srednjeg vijeka. U to vrijeme esto je dolazilo do borbe za kraljevsku vlast, a svako koji je elio postati kraljem sazivao je sastanak sa ljudima ija mu je podrka bila
Vojvoda Magnus dramatina ljudska sudbina iz vedske istorije predstavljena kao opera na Akademiji u Vadsteni. Operske predstave u Vadsteni izazivaju veliku panju meunarodne javnosti.
Istorija
vedska depni vodi
21
potrebna. S vremenom ti sastanci su se razvili u Riksdag skuptinu sa etiri stalea koja su trebala zastupati interese razliitih grupa u drutvu. etiri stalea su bila plemstvo (otmjene porodice koje su dobili posebna prava od kralja), svetenici, graani (varoani) i seljaci. U Riksdagu su sjedili samo mukarci ene su dobile politiku vlast tek u 20. vijeku.
Gustav Vasa
U toku jednog perioda srednjeg vijeka Danska, Norveka i vedska su sainjavali savez. Ali nikada nije bilo mira unutar saveza. vedski monici nisu eljeli da imaju danske gospodare, nego su htjeli da vedska upravlja sama sobom. Kada je kralj Danske 1520. godine krunisan kraljem i u vedskoj, protesti veana su bili vrlo glasni. Da bi sauvao svoju vlast, kralj je naredio da se ubije stotinjak vedskih monika u tokholmu. Ovaj dogaaj se zove Krvoprolie u tokholmu, Stockholms blodbad, a danski kralj Kristijan II je u vedskoj dobio nadimak Kristijan Tiranin. Ukratko poslije krvoprolia u tokholmu digao se ustanak protiv kralja Kristijana. Voa ustanka je bio mladi plemi po imenu Gustav Vasa. Putovao je po itavoj zemlji i pozivao vedski narod na ustanak protiv danske vlasti. S vremenom je vedska pobijedila dansku vojsku, a Gustav Vasa je postao kralj. U to vrijeme crkva je bila veoma mona posjedovala je petinu itavog zemljita u dravi. Ali kralju je bio potreban novac za odbranu drave. Sam je sebe proglasio gospodarom crkve i dopustio je dravi da preuzme veliki dio bogatstva crkve. Istovremeno katolika vjera je zamijenjena protestantskom, luteranskom vjerom. U to vrijeme vedska uopte nije imala toliko stanovnika koliko ima danas. U itavoj dravi ivjelo je otprilike
Istorija
22
Gustav Vasa (14961560) je predvodio ustanak protiv danske kraljevske vlasti. Zatim je sam postao kralj vedske, pa je radio sve da bi uvrstio vlast kralja, kako u odnosu na plemstvo tako i u odnosu na crkvu.
vedska depni vodi
800 000 ljudi. Veina stanovnitva je obraivala zemlju, dok glavni grad tokholm nije imao vie od 8 000 stanovnika.
Doba velesile
17. vijek se obino naziva dobom velesile, stormaktstiden, vedske. U to vrijeme vedska je bila znaajna drava u Evropi, i daleko vea nego to je danas. vedskoj dravi nije pripadala samo Finska, koja je vie stotina godina bila dio vedske, nego i mnoga druga poddruja koja su osvojena u ratovima. To su bila podruja koja sada pripadaju Rusiji, Estoniji, Letoniji, Poljskoj, Njemakoj i Norvekoj. vedska je imala veliku vojsku i znaajnu industriju oruja. Jedan od poznatijih kraljeva vedske je Gustav II Adolf koji je uestvovao u tridesetogodinjem ratu (trettioriga kriget) u Njemakoj. On je tamo i poginuo u bici koja se zove bitka kod Ltzena, slaget vid Ltzen. U tridesetogodinjem ratu katolike vojske su se borili protiv protestantskih vojski, to znai da se rat vodio kako za vlast tako i za vjeroispovijest. Drugi poznati kralj vedske je Karl XII, koji i dan danas izaziva mnogo razliitih osjeanja u vedskoj. Neki ga smatraju herojem i ratnikom, koji je branio ast vedske i borio se protiv, izmeu ostalog, Rusije. Drugi ga, pak, smatraju gubitnikom, s obzirom da je za vrijeme njegove vladavine vlast vedske velesile doivjela slom i vedska je izgubila velike teritorije. Danska, koja je danas dobar prijatelj i dobar susjed ved-
Istorija
Fotografija: Oljemlning, Gripsholms slott
vedska depni vodi
23
ske, ranije je esto bila neprijateljska drava. Za vrijeme vladavine Karla XII vedska je bila u ratu sa Danskom, a Karl XII je poginuo u Norvekoj, koja je u to vrijeme pripadala Danskoj. Dan danas se ne zna da li je kralj ubijen od strane norvekih trupa protiv kojih su se veani borili, ili da li ga je ubio neko sa njegove strane. U tom sluaju ubicu su mogli potplatiti neko ili neki koji su eljeli veu vlast tako to bi sklonili kralja, ili neki koji su eljeli prestanak rata koji bi vedska, po svemu sudei, svejedno izgubila. Meutim, kada je rije o kralju koji je vladao kasnije, Gustafu III, sasvim je sigurno da je ubijen. U tom sluaju se zna i ko je bio ubica i zato ga je ubio. Gustaf III je hteo poveati vlast kralja a umanjiti vlast plemstva, to je dovelo do toga da je plemstvo postalo njegov neprijatelj. Takoe je uvukao vedsku u rat protiv Rusije, rat za koji su mnogi smatrali da je besmislen. Gustaf III je ustrijeljen na maskenbalu, maskeradbal*, od jednog od gostiju, plemia koji je doao na bal sa pitoljem sakrivenim ispod ogrtaa.
maskeradbal:
zabava gdje su svi gosti prerueni.
Oblikuje se dananja vedska

Poetkom 19. vijeka vedska je izgubila rat protiv Rusije. Poraz je doveo do toga da se Finska, koja je dugo vremena predstavljala istoni dio vedske, morala predati Rusiji. Umjesto toga vedska je sklopila savez sa Norvekom, ali Norveani su eljeli samostalnost i zato je Norveka napustila savez 1905. godine. Od tada vedska ima iste granice kao i danas. Poetkom 19. vijeka veina veana je i dalje ivjela po selima i bavila se poljoprivredom. Razlika izmeu siromaha i bogataa je bila vrlo velika. Samo bogatiji seljaci i varoani su mogli sjediti u Riksdagu, a kralj je jo uvijek imao veliku vlast.
Istorija
24
vedska depni vodi
U zemlji je zavladao mir nakon mnogo ratova. Zdravstvo se takoe popravilo i nije vie umirao toliko veliki broj djece. Zato se stanovnitvo poveavalo, ali nije bilo dovoljno zemlje za sve. Neki su se useljavali u gradove i zapoljavali u industriji koja se poela razvijati. Drugi su naputali vedsku da bi sebi potraili bolju budunost u nekoj drugoj zemlji. U toku 19. vijeka emigriralo je preko milion veana, veina u Sjevernu Ameriku. U toku 19. vijeka dogodile su se i druge krupne promjene. Sprovedena je itava serija zemljinih reformi, a ranija sela su rasparana tako da umjesto seoskih cjelina, imanja su bila rasprostranjena svako za sebe. Ove reforme su dobile naziv podjele (skiften). Drugi zakon je utvrdio da sva djeca trebaju ii u kolu, i da tada tzv. osnovna narodna kola (folkskola) treba biti besplatna. Industrijalizacija se, kao to smo ve naveli, takoe poela razvijati u ovom periodu. Poela je izgradnja fabrika tekstilnih fabrika, pilana, industrija papira, eljezara, metalnih industrija i drugih. Gradili se takoe i putevi, eljeznice i kanali. Mnogi ljudi su naputali sela i doseljavali se u gradove, koji su postajali sve vei.
20. vijek
Poetkom 20. vijeka jo uvijek je bilo dosta siromatva u vedskoj. Rad u industriji je bio teak i loe plaen i zato su radnici osnovali sindikate da bi se borili za bolje radne uslove. To je bio poetak tzv. radnikog pokreta, arbetarrrelsen. Osnovale se i politike stranke. 1909. godine donijet je zakon da svi mukarci, ne samo bogati, imaju pravo glasa. Neto kasnije, tanije 1921. godine, i ene su dobile pravo glasa. vedska nije uestvovala niti u prvom niti u drugom svjetskom ratu. Iz tog razloga ratovi nisu mogli nanijeti trajnu
Istorija
vedska depni vodi
25
vedski premijer Olof Palme govori u lunaparku Liseberg u Geteborgu u toku predizborne kampanje 1985. godine. Palme i njegovi socijaldemokratski prethodnici su imali narodni dom kao svoj politiki cilj. Drutvo bez veih ekonomskih razlika izmeu stalea.
tetu privredi zemlje, a ranije prisutno siromatvo je postepeno nestalo. Stranka socijaldemokrata je vodea politika stranka u vedskoj od 1930-ih godina. Uglavnom su radnici glasali za socijaldemokrate, koji su eljeli pomoi onima koji su bili najvie ugroeni. Govorili su o stvaranju narodnog doma, folkhem, drutva koje je trebalo biti kao dom za narod, bez veih drutvenih ili ekonomskih razlika izmeu ljudi.
Fotografija: Carl Erik Sundstrm / PRESSENS BILD
Istorija
26
vedska depni vodi
Zato su i doneeni propisi o nadoknadama bolesnim i nezaposlenim ljudima. Kasnije su doneeni i propisi o plaenom godinjem odmoru, djejem dodatku, penziji za sve ljude, kao i drugi propisi. Sve ovo se obino naziva blagostanjem, vlfrd, a plaaju ga svi stanovnici vedske kroz porez i doprinose. Vie o porezu i potporama u poglavlju o Novcu. Prvobitni Riksdag sa etiri stalea zamjenjen je o toku 19.
vedska celuloza se tovari na brod u luci u Norrkpingu. Meunarodna trgovina igra sve znaajniju ulogu. A posebno za manje drave kao to je vedska. Trgovinska razmjena meu dravama obuhvata i robu i usluge.
Istorija
vedska depni vodi
27
vijeka Riksdagom sa dva doma. Isti je tokom 1970-ih godina zamjenjen dananjim Riksdagom koji ima samo jedan dom. Danas (2003. godine) u Riksdagu zastupljeno je sedam politikih stranaka. Vie informacija o politikom ivotu vedske u poglavlju o Demokratiji. Dogaaj koji je izazvao veliku panju javnosti kako u vedskoj tako i u inostranstvu je ubistvo vedskog premijera Olofa Palmea 1986. godine. Palme je ustrijeljen u tokholmu uvee kada se iz kina vraao kui. Jo uvijek se ne zna ko je poinio ubistvo.
Smjena stoljea okolni svijet postaje sve znaajniji

Tokom zadnjih nekoliko decenija 20. vijeka kao i poetkom 21. vijeka, ravnotea izmeu takozvanih socijalistikih stranaka i takozvanih graanskih stranaka bila je prilino izjednaena. Najvee stranke u obje grupe, to jest socijaldemokrati i konzervativci, takoe su bili sloni u tome da je bilo potrebno smanjiti javne trokove. Zato je i smanjen broj zaposlenih u, na primjer, zdravstvu i kolstvu. Istovremeno je smanjen i porez, s obzirom da je veina stranaka smatrala da je suvie visok. Snienje poreza je uglavnom ilo u prilog ljudima sa visokim ili srednjim primanjima. Zato razlika izmeu bogatih i siromanih, koja je dugo vremena bila neobino mala u vedskoj u poreenju sa drugim zemljama, opet je postala vea. Povodom veih razlika u primanjima kao i posljedica utede drave, koja je bila osjetljiva za mnoge ljude, pokrenut je itav niz rasprava. Druga stvar koja je takoe prilino uticala na vedsku zadnjih nekoliko godina je sve vea meunarodna razmjena ljudi, robe, usluga i novca. Takav razvoj se obino naziva internacionalizacijom, internationalisering, ili globalizacijom, globalisering.
Istorija
28
vedska depni vodi
Meunarodna trgovina, to jest svjetska trgovina, vrldshandeln, danas vie utie na privredu vedske nego ranije u pogledu onoga to se dogaa u drugim dijelovima svijeta. Ulanjenje u EU, Evropsku Uniju, takoe je uvrstilo vezu vedske sa drugim dravama. DOBRO DA SE ZNA:
Nekoliko dana u sedmici je dobilo svoja imena u vrijeme kada su veani jo uvijek vjerovali u stara paganska boanstva Ase. Utorak je bio dan boga Tyra, srijeda dan Odena, etvrtak dan Tora a petak je bio dan Freja. Skijaki maraton Vasa Vasaloppet natjecanje u kome uesnici na skijama preu rastojanje izmeu mjesta Slen i Mora u Dalarna, dobio je svoje ime po Gustavu Vasi. Navodno je on na skijama preao ovu relaciju da bi pobjegao od vojnika danskog kralja. Knjige o istoriji vedske se nalaze na odjeljenju Kc u biblioteci. Preporuljivo je potraiti knjige o istoriji i drugim strunim temama i na odjeljenju za mlade. Strune knjige na odjeljenju za mlade sadre malo manje detalja nego knjige za odrasle, i zato su dobre za one koji ele dobiti optu sliku o nekoj pojedinoj strunoj oblasti. Elektronske novine o vedskoj istoriji nai ete na adresi www.historia.nu Ve odavno je vedska podijeljena na 25 razliitih pokrajina, landskap. Podjela potie sa podruja ranijih kulturnih krajeva gdje su ljudi govorili istim narjejem i imali zajedniku sudsku tradiciju. Mnogim pokrajinama su sve do srednjeg vijeka upravljale pokrajinske sudije i pokrajinski zakoni. Danas su 21 sreza, ln, vedske preuzeli administrativnu funkciju pokrajina. 1980. godine u vedskoj je uvedeno ljetno vrijeme, sommartid, to znai da se sat pomjeri jedan sat unaprijed zadnjeg vikenda u martu mjesecu a zatim se ponovo vrati jedan sat unazad zadnjeg vikenda u oktobru mjesecu.
Istorija
vedska depni vodi
29
vedski narod bira svoje politiare na optim izborima. Zbog toga politiari vole da se susreu sa narodom kako bi mu iznijeli stavove svoje stranke po raznim pitanjima. Skupovi pod vedrim nebom je jedan od naina za politiare da pridobiju povjerenje naroda i vrbuju glasove za svoju stranku.
Raspravljati, glasati, odluivati

Ovako se upravlja dravom vedskom
U ovom poglavlju govorimo o tome kako se upravlja dravom vedskom koju ulogu imaju politiari i organi uprave, kao i kako mi kao graani vedske moemo uticati na drutveni ivot u zemlji. Dajemo takoe i kratak opis razliitih politikih stranaka, nekih znaajnijih zakona koji tite pravo graana da slobodno iznose svoje miljenje, i organa uprave kojima se graani mogu obratiti u sluaju da smatraju da se vlasti u nekom pogledu nisu pravilno ponijeli prema njima.
Fotografija: Ola Torkelsson / PRESSENS BILD
Demokratija
30
vedska depni vodi
vedska je demokratija, to znai narodna vlast. Kad se govori o nekoj zemlji kao demokratiji znai, izmeu ostalog, da sva odrasla lica imaju pravo glasa pod jednakim uslovima. Svi mogu slobodno izraavati svoje miljenje, a postoje i politike stranke koje stoje iza svojih razliitih ubjeenja. Narod bira svoje politike predstavnike na optim izborima, a stranka, ili stranke, koja dobije veinu glasova upravlja dravom. Odluke politiara rezultiraju u donoenju zakona i propisa, koji sa svoje strane upravljaju radom organa uprave i njihovih slubenika. Najznaajnija politika skuptina u vedskoj je parlament Riksdag, riksdagen. U njemu sjede politiari koji donose odluke na najviem nivou, to jest na nivou cijelokupne drave. vedska je takoe podijeljena na sreske optine, landsting, vea podruja koja su odgovorna za prije svega zdravstvo, kao i na optine, kommuner, manja podruja pod iju nadlenost spadaju kolstvo, djeji vrtii i druga lokalna pitanja, lokala frgor*. Ovi organi takoe imaju i svoje politike skuptine, to jest sresku skuptinu, landstingsfullmktige, i skuptinu optine, kommunfullmktige. Vie informacija o optinama i sreskim optinama nai ete u poglavlju Optina. Izbori za sve tri skuptine odravaju se istom prilikom, to jest u septembru mjesecu svake etvrte godine: 2002., 2006. godine i tako dalje.
lokala frgor: pitanja koja se odnose na manje podruje.
Glasati
vedski dravljani koji su napunili 18 godina ivota imaju pravo glasa na sva tri izbora. Veina stranih dravljana koja je dobila dozvolu boravka u vedskoj moe stei vedsko dravljanstvo nakon pet godina boravka u vedskoj. Neki ga mogu stei i ranije. Zavod za migraciju ili koordinator za izbjeglika pitanja pri optini mogu dati vie informacija o propisima za dobijanje vedskog dravljanstva.
Demokratija
vedska depni vodi
31
Porodica Bernadotte se nalazi na prijestolu vedske od 1818. godine. Sadanji kralj se zove Carl XVI Gustaf. Kraljica Silvia stoji desno na slici a u sredini priijestolonasljednica Victoria.
Ako ste strani dravljanin nemate pravo glasa na izborima za Riksdag. Meutim, moete glasati na izborima za skuptinu optine i sresku skuptinu pod uslovom da ste stariji od 18 godina i upisani u matinu evidenciju vedske najmanje tri godine. Ako ste dravljanin neke druge drave lanice EU, moete neposredno glasati na optinskim izborima i izborima za sresku optinu, a da niste prethodno bili nastanjeni tri godine u zemlji. Svi koji imaju pravo glasa mogu biti i izabrani. Ako ste strani dravljanin a lan neke od vedskih politikih stranaka, moete se prijaviti kao kandidat na izborima za skuptinu optine ili sresku skuptinu.
Kraljevina unutar EU
vedska je lan Evropske Unije (EU), EU. Zato vedski dravljani mogu glasati i na izborima za Evropski Parlament, koji se odravaju svake pete godine. vedska je monarhija, to jest kraljevina. Kraljevska kua, meutim, nema nikakvu stvarnu politiku vlast u vedskoj, nego samo istorijski i simbolian znaaj. Kralj vedske se zove Carl XVI Gustaf, Carl estnaesti Gustaf, a kral-
Fotografija: Jan Collsi /Pressens Bild
Demokratija
32
vedska depni vodi
jica se zove Silvia. Njihovo porodino ime je Bernadotte. Kraljevski par ima troje djece; Victoriju, Carl Philipa i Madeleine. Victoria e biti regent poslije sadanjeg kralja.
Parlament- Riksdag
vedski parlament Riksdag, riksdagen, broji 349 lanova, to jest izabranih lanova. Broj ena u Riksdagu se poveao, kao i broj ena na drugim istaknutim poloajima u zemlji, iako to jo uvijek ne odgovara stvarnom dijelu ena u stanovnitvu. Stranka, ili stranke, koja je dobila veinu glasova na izborima za Riksdag, sastavlja vladu, regering, i upravlja dravom u narednom periodu od etiri godine. Vlada se sastoji od lanova kabineta, statsrd, to jest ministara, ministrar, koji su ili na elu jednog od ministarstava, departement, ili rade u nekom od njih. Ima deset ministarstava koja su podijeljena po strunim oblastima. Ministarstvo spoljnih poslova se brine o meunarodnim pitanjima, ministarstvo finansija o ekonomskim pitanjima, ministarstvo prosvjete o pitanjima kolstva, i tako dalje. Krupna i znaajna pitanja se, po pravilu, ne rjeavaju direktno od strane vlade. Rasprava o takvim pitanjima vodi se i u Riksdagu, a ponekad se postavlja i posebna komisija, utredning. To znai da se imenuje komisija od jednog ili vie lanova radi ispitivanja odreenog pitanja i davanja prijedloga o potrebnim mjerama. Gotov prijedlog komisije, izvjetaj komisije, se upuuje na izjanjenje organima uprave i organizacijama koji mogu imati miljenje o predmetu. Ako se, na primjer, radi o pitanjima integracije, Zavod za integraciju, drugi organi uprave kao i mnoga udruenja useljenika mogu biti zamoljeni da iznesu svoje miljenje o prijedlogu komisije. U tom sluaju isti dostavljaju svoje izjanjenje o predmetu, remisssvar, to jest pismo u kome iznose svoje miljenje o pred-
Demokratija
vedska depni vodi
33
Sala za plenarne sjednice Riksdaga. U njoj se obavljaju odluujua glasanja o novim zakonima, reformama ili ekonomskim investicijama.
metu a moda i prijedloge za oredene izmjene. Kada politiari, s vremenom, pristupe donoenju odluke po tom pitanju, trebaju uzeti u obzir i to to je napisano u izjanjenju o predmetu.
Fotografija: Jack Mikrut / PRESSENS BILD
myndigheterna:
dravne ili optinske jedinice sa slubenim licima koji donose odluke po pitanjima iz djelokruga organa uprave. opartiska: koji ne zauzimaju stav za ili protiv odreenog lica ili odreene stvari. verklaga: aliti se viem organu uprave na odluku za koju se smatra da je pogrena.
Dravni organi uprave

Odluke Riksdaga i vlade se sprovode, izmeu ostalog, od strane dravnih organa uprave, myndigheterna*. Slubena lica u tim ustanovama trebaju biti nepristrasna, opartiska*, i drati se zakona i propisa koji reguliu nain rada organa uprave. Ako smatrate da je slubeno lice donijelo pogrenu odluku, imate mogunost uloiti albu, verklaga*, na odluku tako to ete se obratiti nekom slubenom licu na viem nivou. U tom sluaju slubena lica su duna da vam objasne kome trebate uputiti albu. Moete se takoe obratiti i Pravnom ombudsmanu, JO. Vie informacija o JO nai ete pri kraju ovog poglavlja. U vedskoj ima niz raznih organa uprave, neki su vei a drugi su prilino mali. Neki od organa uprave koji se esto spominjaju su Dravna uprava za rad i zapoljavanje, Arbetsmarknadsstyrelsen, kad je rije o pitanjima trita rada, Vrhovna socijalno-zdravstvena uprava, Socialstyrelsen, koja se brine o socijalnim i zdravstvenim pitanjima, Dravni
Demokratija
34
vedska depni vodi
zavod za migraciju, Migrationsverket, i Dravni zavod za integraciju, Integrationsverket, za pitanja vezana za useljenje i iseljenje kao i integraciju, Zavod za kolstvo, Skolverket, i Uprava za razvoj kolstva, Myndigheten fr skolutveckling, kad je rije o predkolskim ustanovama i kolama, Zavod za visoko obrazovanje, Hgskoleverket, koji se brine o pitanjima vezanim za visoko obrazovanje, Dravna uprava za izgradnju i odravanje puteva, Vgverket, koja je nadlena za pitanja saobraaja i vozakih dozvola, kao i Dravni zavod za pitanja ouvanja prirode, Naturvrdsverket, u vezi zatite prirode i ivotne sredine.
Sreske uprave, optine i sreske optine

Veina dravnih organa uprave nadlena je na nivou cjelokupne drave, ili preko jednog jedinog ureda najee u tokholmu ili vie ureda u itavoj zemlji. Sreske uprave, Lnsstyrelserna*, su dravni organi koji su, meutim, nadleni svaka za svoje manje podruje, srez, ln. U vedskoj ima 21 srez. Naelnik sreske uprave se zove sreski naelnik. Sreske uprave su nadlene za tako zvano regionalno planiranje. To znai pitanja industrije i trita rada, puteva i prevoza unutar sreza. Pitanja lova i ribolova, zatite prirode i ivotne sredine kao i druga pitanja spadaju takoe u nadlenost sreskih uprava. Optine i sreske optine ne spadaju u dravne organe. Njima upravljaju optinski i sreski politiari, koji se ne biraju na izborima za Riksdag, ve na drugim izborima. Optine i sreske optine su odgovorne za vei deo usluga koje se pruaju graanima vedske a koje graani sami plaaju putem poreza. Te usluge su na primjer drutvena briga o djeci, kolstvo, drutvena briga o starima kao i zdravstvo. Vie informacija o ovome nai ete u poglavlju o Optini.
lnsstyrelse: dravni organ uprave koji postoji u svakom srezu. Nai ete ga na Roza stranicama telefonskog imenika.
Demokratija
vedska depni vodi
35
Politike stranke
U vedskom Riksdagu zastupljeno je sedam politikih stranaka, partier. Najstarija stranka je stranka socijaldemokrata, Socijaldemokratska radnika stranka, koja je osnovana ve 1889. godine. Zatim dolaze konzervativci, Konzervativna stranka. Ponekad socijaldemokrate i stranku ljevice zovu socijalistikim strankama, a konzervativce, liberalnu stranku, stranku centra i hrianskodemokratsku stranku, graanskim strankama. U irem smislu se moe rei da socijalistike stranke zagovaraju opta rjeenja kao i da drutvo, t.j. drava, ima veliku odgovornost za dobrobit ljudi. Graanske stranke zagovaraju, meutim, individualna rjeenja kao i slobodu pojedinca da sam oblikuje svoj ivot. Drugi nain izraavanja iste razlike je govoriti o desnici,
hger*, i ljevici, vnster*. U tom sluaju se smatra da

se socijaldemokrati i pripadnici stranke ljevice nalaze na ljevoj strani, konzervativci i hrianskodemokrati na desnoj strani, a liberali i pripadnici stranke centra u sredini. Tee je svrstati Stranku za zatitu ivotne sredine s obzirom da ova stranka zauzima stav po svakom pojedinom pitanju zavisno od toga koje su posljedice za ivotnu sredinu. 2003.godine socijaldemokrati su imali 144 zastupnika u Riksdagu, konzervativci 55, stranka ljevice 30, hrianski demokrati 33, stranka centra 22, liberali 48 a stranka za zatitu ivotne sredine 17 lanova. Meu zastupnicima stranaka u Riksdagu, mali je broj zastupnika stranog porijekla. Po pravilu stranke imaju lokalna udruenja stranaka u svakoj optini, bar u veim optinama. Lokalna udruenja stranaka bave se optinskom politikom. Mogu takoe iznositi i svoje gledite na dravnu politiku zemaljskoj organizaciji svoje stranke. Lokalne ogranke stranaka nai ete pod naslovom Politiska organisationer na utim stranicama telefonskog imenika.
hgern: u politikom smislu esti naziv za konzervativce. Ovaj pojam vodi porijeklo iz Francuske revolucije. U narodnoj skuptini (parlamentu) pristalice starog drutva su sjedili skroz na desno u sali. Ti koji su eljeli preokret u drutvu, sjedili su na lijevo. vnstern tako
se od tada zovu grupe koje ele promijeniti drutvo i koje ele intervenciju drave u stvaranju jednakih uslova za sve graane.
Demokratija
36
vedska depni vodi
Politika stranaka
U toku naeg rada sa ovom knjigom zamolili smo stranke u Riksdagu da nam kau kako bi one same ukratko eljele opisati svoje programe. Ovako su odgovorile stranke, koje nabrajamo po abecednom redu: Hrianskodemokratska stranka: (Kristdemokraterna) Mi elimo novu graansku vladu 20 000 novih mjesta za njegu i lijeenje u roku od deset godina. Bolju kadrovsku politiku uz struno usavravanje i dareljive plate u zdravstvu i drutvenoj njezi. kolu koja je sigurna i stimulativna kako za nastavnike tako i za uenike i da u njoj istovremeno vladaju ovjenost i red ali da pri tome postoji i odreena struktura. Konzervativna stranka: (Moderaterna) Mi se zalaemo za slobodno preduzetnitvo i slobodnu privredu, a protiv smo socijalizma. Treba smanjiti porez kako bi ljudi mogli ivjeti od svojih plata nakon odbitka poreza i da ne budu ovisni od ekonomske pomoi. elimo suzbijati nezaposlenost stvaranjem novih, pravih radnih mjesta. U preduzeima moemo stvarati radna mjesta koja e zemlju dovesti do ekonomskog porasta i blagostanja. Liberalna stranka: (Folkpartiet) Najvanije pitanje za koje se zalaemo je sloboda. Radimo na tome da svi ljudi imaju veu vlast nad svojom svakodnevnicom. Danas je za nas najkrupnije pitanje kolstvo koje e svim uenicima dati stvarno znanje. Svakom ueniku treba pruati mogunost da stekne osnovno znanje to se tie itanja, pisanja i raunanja.
Demokratija
vedska depni vodi
37
Socijaldemokratska stranka: (Socialdemokraterna) Naa vizija je drutvo u kome ljudsko dostojanstvo je vanije od trine vrijednosti i u kome svi imaju pravo na zaposljenje. Da bi mogli stvoriti jednako i pravino drutvo, kolstvo, zdravstvo i drutvenu brigu treba finansirati preko poreza. Takoe elimo poboljati politiku u pogledu djece i porodice, radnog ivota kao i zdravlja zuba. Stranka centra: (Centerpartiet) Sredinja stranka ija je osnovna ideja jednako pravo i jednaka vrijednost svih ljudi. Pruati svim ljudima istu ansu da uzimaju odgovornost i koriste svoje mogunosti, neovisno o porijeklu. Vana pitanja: vea lokalna vlast, jednako pravo na obrazovanje i socijalnu sigurnost, slobodno preduzetnitvo, rad na zatiti ivotne sredine, meunarodna solidarnost. Stranka ljevice: (Vnsterpartiet) Krae radno vrijeme i manje razlike u platama. Ravnopravnost meu enama i mukarcima. Drutvo koje je prilagoeno ekologiji, izvore energije koji se viekratno pune umjesto nuklearne energije. Pravian ekonomski poredak u svijetu, solidarna izbjeglika politika kao i suzbijanje rasizma. Saradnja izmeu samostalnih drava umjesto lanstvo u Evropskoj Uniji. Stranka za zatitu ivotne sredine: (Miljpartiet) Naa najvanija pitanja su: Skraivanje radnog vremena drutvo koje eli da posveti vie vremena svojoj djeci, mora skratiti radno vrijeme. Pitanje klime svojim nainom ivota ovjek mijenja uslove ivota na Zemlji. Evropska Monetarna Unija EMU vedska treba ostati izvan EMU iz demokratskih i ekonomskih razloga.
Demokratija
38
vedska depni vodi
Udruenja i organizacije
vedska je zemlja sa mnogo udruenja i organizacija. Pojam narodni pokreti folkrrelser, oznaava organizacije koje su aktivne u cijeloj zemlji i imaju veliki broj lanova. Nekoliko narodnih pokreta koji postoje ve dugo vremena jesu sindikati, obrazovni savezi, sportski pokret i nezavisne crkve. Vie informacija o nezavisnim crkvama nai ete u poglavlju o Religiji. Pokret za zatitu ivotne sredine je narodni pokret novijeg datuma. Narodni pokreti imaju niz aktivnosti u kojima ljudi uestvuju. Jednostavnije reeno moe se rei da obrazovni savezi organizuju studijske kruoke, nezavisne crkve bogosluenja, sportska udruenja treninge i takmienja, udruenja za zatitu ivotne sredine odravaju sastanke na kojima se raspravlja o raznim problemima vezanim za zatitu ivotne sredine. Veina udruenja ima ustaljenu organizaciju sa upravnim odborima, godinjim skuptinama i zapisnicima. Mree, ntverk, su kontaktne mree vie neslubenog karaktera za ljude iste struke ili istih interesa. Nastavnici, ljudi koji pjevaju u horovima ili roditelji koji ele vei broj kadrova u djejim vrtiima primjeri su grupa koje mogu stvoriti mree radi odravanja kontakata. Odreena velika zemaljska udruenja se nazivaju interesnim organizacijama, intresseorganisationer, radi toga to im je prije svega cilj unapreenje ekonomskih interesa svojih lanova. Savez preduzetnika pomae, na primjer, svojim lanovima, malim privrednicima, oko prikupljanja informacija o novim poreskim propisima i drugim stvarima koje su njima od koristi. Kako narodni pokreti tako i interesne organizacije bave se takoe lobiranjem, lobbying, to jest vre pritisak na politiare da bi isti donosili odluke korisne za lanove tih organizacija. Velike organizacije esto vre slubene posjete ministrima i organima uprave radi iznoenja svog gledita u vezi pitanja iz njihovog djelokruga. esto im se obraaju
Demokratija
vedska depni vodi
39
Fotografija: Sam Lindh / PRESSENS BILD
Pravo demonstriranja je zakonom zatieno u vedskoj. Na ovoj slici grupa uenika demonstrira u Gteborgu za dodjeljivanje vie sredstava za kolu.
komisije radi izjanjenja o raznim predmetima, kao to smo ve naveli. U takvim sluajevima organizacije mogu iznijeti svoje miljenje u vezi komisije i u vezi toga na koji bi nain prijedlog komisije djelovao na lanove tih organizacija.
Sloboda govora i sloboda tampe

U demokratiji vano je da svaki pojedinac slobodno moe iznositi svoje miljenje. Zato postoje zakoni koji tite odreena znaajna prava i slobode u vedskoj, naime: slobodu govora slobodu tampe slobodu sastajanja i demonstriranja slobodu udruivanja slobodu vjeroispovijesti Sloboda govora znai da slobodno moete iznositi svoje miljenje. Jedino ogranienje u tom pogledu je da pri tome nemate pravo vrijeati drugu osobu po imenu ili se baviti hukanjem protiv etnike ili vjerske grupe, hets mot folkgrupp, to jest napadati neku drugu grupu ljudi zbog njenog nacionalnog ili etnikog porijekla, etniskt ursprung*, vjere ili seksualne sklonosti. Sloboda tampe znai da slobodno moete iznositi svoje miljenje u knjigama i novinama, bez ikakve politike cenzure. Meutim, vlasnik novina ili izdavaka kua uvijek odluuje ta e se u ustvari tampati. Zato sloboda tampe ne znai da e sve to se moe tampati stvarno i biti tampano.
nationellt eller etniskt ursprung:

iz koje je neko zemlje ili kojoj etnikoj grupi neko pripada.
Demokratija
40
vedska depni vodi
Tri zadnje slobode na gornjoj listi daju vam pravo organizovati ili uestvovati na skupovima i demonstracijama, u radu raznih udruenja kao i slobodno upranjavati svoju vjeru. Ustavom je takoe utvren princip javnosti, offentlighetsprincipen. Po njemu veina isprava, handlingar*, organa uprave treba biti dostupna svakome ko trai da ih vidi. Neke isprave su meutim izuzete od tog pravila, na primjer isprave koje se odnose na pojedince ili na pregovore o ekonomskim pitanjima.
handling: pisma, izvjetaji ili drugi papiri kod organa uprave.
Sredstva javnog informisanja

Jedan od naina da se neiji glas prouje je pokuaj iznoenja svog miljenja u sredstvima javnog informisanja. U vedskoj postoji mnogo novina, kako na papiru tako odnedavno i na Internetu. U mnogim mjestima, meutim, postoje samo jedne lokalne ili regionalne novine. vedski Radio i vedska Televizija su preduzea koja se ne finansiraju oglasima niti od strane politikih stranaka, ve preko pretplata svih vlasnika televizora. Vie informacija o TV-pretplatama nai ete pod naslovom Dobro da se zna. Ova preduzea imaju ugovor sa dravom u kome je utvreno da njihove emisije moraju biti proete nepristrasnou, objektivnou, raznovrsnou i kvalitetom. Pod tim se, izmeu ostalog, podrazumijeva da one ne trebaju zauzimati stav za ili protiv nekog spornog pitanja te pruati mogunost da se uje vie razliitih miljenja. vedski Radio ima kanale P1, P2, P3 i P4 a vedska Televizija SVT1 i SVT2. Osim ovih radio i televizije postoji i niz drugih komercijalnih, kommersiella, kanala radio i televizije koje se finansiraju pomou reklame.
Ombudsmeni javnosti
U vedskoj takoe postoje i ombudsmeni koji su postavljeni od strane drutva i iji je zadatak da vode rauna o tome da se sa ljudima pravedno postupa. Ako smatrate da
Demokratija
vedska depni vodi
41
je neki organ uprave prekrio propise koje upravljaju radom tog organa, moete se obratiti Pravnom ombudsmanu, JO, Justitieombudsmannen, JO. Ako smatrate da je poslodavac prekrio pravilo o ravnopravnom tretiranju mukaraca i ena na poslu, moete sluaj prijaviti Ombudsmanu za ravnopravnost, JmO, Jmstlldhetsombudsmannen, JmO. Lice koje smatra da je diskriminisano na poslu zbog svoje etnike ili vjerske pripadnosti ili pripadnosti nekom drugom vjerovanju, moe sluaj prijaviti Ombudsmanu protiv etnike diskriminacije, DO, Ombudsmannen mot etnisk diskriminering, DO*. Na web stranici DO nai ete tekstove na vie jezika. 1. jula 2003. godine usvojen je novi zakon koji zabranjuje diskriminaciju i u drugim oblastima a ne samo u oblasti radnog ivota. Ovaj zakon pokriva, na primjer, diskriminaciju kada elite osnovati privatno preduzee ili kada traite registraciju kao na primjer meetar, instruktor vonje ili medicinska sestra. Nije dozvoljeno da budete izloeni diskriminaciji kod Zavoda za zapoljavanje, Zavoda za socijalno osiguranje ili u zdravstvu, niti od strane sindikata ako ste podnijeli zahtjev za lanstvo. Prema ovom zakonu zabranjenja je i diskriminacija u svakoj komercijalnoj djelatnosti, na primjer prilikom kupovine stana ili kue, ulaska u restoran ili kupovine nekog osiguranja. Takoe je zabranjeno maltretiranje ili pozivanje na diskriminaciju drugih. DO, HomO i Ombudsman za invalide su nadleni za nadzor u vezi pridravanja zakona. Za djecu postoji Ombudsman za djecu, BO, Barnombudsmannen, BO, a za funkcionalno onesposobljena lica, funktionshindrade*, postoji Ombudsman za invalide, Handikappombudsmannen. Lica koja smatraju da su diskriminisana zbog svoje seksualne sklonosti imaju posebnog ombudsmana, Ombudsmana protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti, HomO, HomO. Lice koje smatra da je ne-
diskriminering:
kada se prema nekome postupa nepravedno ili uvredljivo zbog njegove etnike ili vjerske pripadnosti ili zbog pripadnosti nekom drugom vjerovanju, zbog njegovog pola, seksualne sklonosti ili funkcionalne onesposobljenosti.
funktionshindrad:
lice koje ima neizljeive tjelesne ili duevne povrede, na primjer u pogledu vida, sluha ili pokretnosti.
Demokratija
42
vedska depni vodi
objektivno ili pogreno tretirano u tampi, moe se obratiti Ombudsmanu za tampu, PO, Pressombudsmannen, PO.
DOBRO DA SE ZNA: Sve stranke koje su zastupljene u Riksdagu imaju svoje web stranice na Internetu, gdje moete uputiti pitanja strankama i iznijeti svoje miljenje u vezi njihove politike. Adrese su: www.centerpartiet.se www.folkpartiet.se www.kristdemokrat.se www.mp.se www.moderat.se www.sap.se www.vansterpartiet.se SverigeDirekt je poetna stranica za traenje informacija na svim web stranicama javnog sektora. Na toj stranici nai ete i web adrese i druge podatke za kontaktiranje optina, sreskih optina, organa uprave i drugih. www.sverigedirekt.se Veina ombudsmena ima svoje web stranice na Internetu. Nai ete ih na sljedeim adresama: Ombudsman za ravnopravnost, JmO: www.jamobud.se Ombudsman za djecu: www.bo.se Ombudsman protiv etnike diskriminacije, DO: www.do.se Ombudsman za invalide: www.handikappombudsmannen.se Ombudsman protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti, HomO: www.homo.se Ombudsman za tampu: www.po-pon.org Pravni ombudsman, JO, nema svoju web stranicu s obzirom da organizaciono pripada Riksdagu. Nai ete ga na adresi www.riksdagen.se. Kliknite na Sk i upiite JO. Vlada i Riksdag imaju svoje web stranice: www.riksdagen.se i www.regeringen.se Svi koji uzimaju u najam, pozajmljuju ili posjeduju televizor po zakonu su duni platiti TV- pretplatu preduzeu Radiotjnst i Kiruna AB. Ne igra nikakvu ulogu koje kanale gledate jer osnovu za pretplatu predstavlja samo posjedovanje samog TV-prijemnika. Ako elite dobiti dodatne informacije u vezi TV pretplate, pogledajte na web stranici www.radiotjanst.se. Tamo ete nai informacije na 30 razliitih jezika.
Demokratija
43
Ljetne zabave u vedskoj. Na primjer vrtoglavi let u vazduh ili trening u prirodi.
Ovako mi obino radimo...

Tradicije i popularni obiaji u vedskoj danas
Onaj ko eli upoznati novu zemlju suoava se esto sa stvarima koje mu izgledaju udne, iz razloga to su mu nepoznate. U takve stvari spadaju i tradicije. U ovom poglavlju emo opisati nekolicinu obinih vedskih tradicija. Ponekad one potiu iz religije, ponekad iz neke druge narodne kulture. Ovdje moete takoe itati i o onome to je specifino vedsko ako tako neto uopte i postoji.
veani i njihove tradicije
44
vedska depni vodi
vedsko je nejasan pojam. Svi veani imaju pretke koji su ustvari doli s neke druge strane, prije vie hiljada ili vie stotina godina, ili prije pedeset, dvadeset ili deset godina ili i kasnije. vedska ima devet miliona stanovnika, a svaki peti stanovnik je roen u nekoj drugoj zemlji ili su mu jedan ili oba roditelja roena u nekoj drugoj dravi. U odreenim gradovima i podrujima ovaj broj je znatno vei. Neka djeca ili unuad useljenika ak se osjeaju vie kao veani nego kao, na primjer, ileanci ili Turci. Kod drugih je pak obrnuti sluaj, osjeaju se vie kao ileanci ili Turci nego kao veani. S druge strane ima i mnogih koji se osjeaju kod kue jednako i u jednoj i u drugoj svojoj zemlji.
Novi doprinos jeziku

Novi stanovnici zemlje doprinose i novim vedskim pojmovima kao na primjer Rinkeby vedski. To je dijalekt koji je nastao u predgrau Rinkeby u tokholmu, gdje ive ljudi iz mnogo razliitih zemalja. U vedski jezik se, od kad se on govori, unosile rijei i izrazi iz drugih jezika. Ljudi su nauili razne rijei na putovanjima ili nali ih u knjigama ili novinama, ili su ih ovamo donijeli posjetioci ili useljenici. U toku 20. vijeka jezik se takoe mnogo izmjenio zahvaljujui filmu, radio i televiziji, a danas i zahvaljujui Internetu. vedski jezik je poprimio toliko engleskih rijei i izraza da se ponekad ak govori i o vengleskom jeziku. Dobar nain da se upozna vedska i veani je da se to prije naui vedski jezik. Jezik je kljuna ulaznica u vedsko drutvo, na trite rada, za uee u ivotu i radu kola, udruenja, sporta, jednostavno svega. Kada razumijete i govorite jezik lake ete i upoznati nove prijatelje, a i oni vas. Ne morate ga govoriti perfektno!
vedska depni vodi
45
Priroda je veoma znaajna za mnoge veane. Zahvaljujui optem pravu na kretanje u prirodi svi se mogu slobodno kretati u prirodi, bez obzira ko je vlasnik zemljita. Na posijanim oranicama, poput ove sa uljanom repicom, ne moe se hodati bilo kako jer bi to moglo biti tetno za buduu etvu.
veani i priroda
Ako bi pokuali istaknuti neto specifino vedsko, moemo izabrati, na primjer, ljubav prema prirodi, krlek till naturen. vedska je rijetko naseljena zemlja i postoje velike povrine netaknute prirode gdje se moe provoditi slobodno vrijeme. Ljudi koji dolaze iz gusto naseljenih dijelova svijeta esto se iznenauju injenicom da je mogue provesti vie sati u umi a da se ne sretne nijedan ovjek. Opte pravo na kretanje u prirodi, allemansrtten, je staro pravilo koje znai da je dozvoljeno slobodno se kretati u prirodi, bez obzira ko je vlasnik zemljita. Postoje, naravno, i izuzeci: Nije dozvoljeno kretanje unutar odreenih vojnih podruja, niti na posijanim oranicama ili u neposrednoj blizini privatnih kua. Ali svi mogu slobodno uivati u umama, livadama i vodama. Meutim, svako mora imati odgovorni pristup prema prirodi, to znai da nije dozvoljeno upati biljke, lomiti grane ili zagaivati prirodu. Vie o optem pravu na kretanje u prirodi u poglavlju Zakon i Pravda. Kada veani ive u drugim zemljama esto se zaele nekih posebnih stvari. Za mnoge od njih slika vedske je
46
vedska depni vodi
crvena drvena kuica kraj jezera, sa vedskom zastavom koja se vihori na jarbolu. Kada oekuju posjetu iz vedske esto mole svoje goste da im donesu neke vedske namirnice kao, na primjer, hrskavi hljeb knckebrd, kavijar u tubi ili mariniranu haringu.
Tradicije tokom cijele godine

vedske tradicije, traditionerna* esto potiu iz hrianske vjere, ali ima tu i tragova iz paganskih vremena. Nie vam dajemo saeti pregled najznaajnijih vedskih tradicija tokom cijele godine.
traditioner: vjerovanja, ideali, nain posmatranja, moral, odjea, prie, i drugo to se prenosi od generacije do generacije.
ZIMA
Nova godina, nyret, najee se slavi praznino uz slavlje i vatromet, kao i u mnogim drugim zemljama. Ali u vedskoj Nova godina se moe slaviti i vie puta, ako neko to eli. Nedelju dana poslije vedske Nove godine slavi se Nova godina po pravoslavnom crkvenom obiaju. Osim toga Nova godina se posebno slavi i kod Sika, Muslimana, Jevreja i Hindusa. Iranci i Vijetnamci takoe imaju svoje proslave Nove godine. vedska crkvena godina poinje prve nedelje Adventa krajem novembra ili poetkom decembra mjeseca. Ve poetkom godine u izlozima pekara se pojavljuje posebna vrsta kolaa. To su semle, semlor. Semla je slatka zemika, iji je vrh isjeen i slui kao poklopac, punjena marcipanom i lagom. Danas se semle pojavljuju u prodavnicama ve poetkom godine, ali su ustvari vezane za period uskrnjeg posta koji pada kasnije. Sedma nedelja prije Uskrsa, fastlagssndagen pada u februaru martu. U tom periodu se prodaju i granice breze sa arenim perjima, tzv. uskrne granice. Granice se stavljaju u vodu u kui, a kada prolistaju daju nam osjeaj proljea.
vedska depni vodi
47
Na Veliki etvrtak male preruene uskrsne vjetice idu od kue do kue i ele ukuanima sretan Uskrs. U zamjenu se raduju ako se stave slatkii u njihove korpice ili kavenike.
PROLJEE
Uskrs, psken, hrianski je praznik vezan za smrt i uskrsnue Isusa. Nekoliko sedmica uoi Uskrsa nazivaju se Velikim postom, fastan. U tom periodu hrianske crkve obiljeavaju ono to se desilo Isusu u toku njegovih posljednih dana prije raspea. Po vedskoj tradiciji danas ne postoji pravi post u pogledu hrane. Zadnji etvrtak prije Uskrsa naziva Veliki etvrtak, skrtorsdag, i tada se u crkvama govori o posljednjoj veeri Isusa sa svojim uenicima. Ova veera predstavlja osnov za priest u crkvi, kada vjernici u toku mise dijele hljeb i vodu jedni sa drugima. Vezano za Veliki etvrtak postoji jo jedna narodna, nehrianska tradicija, a to su uskrsne vjetice, pskkrringar. Moe se desiti da ugledate preruenu djecu koja ide od kue do kue, a neko od njih e moda zakucati i na vaa vrata i rei vam Glad Psk!. U tom sluaju od vas se oekuje da ih ponudite slatkiima ili kolaiima ili da im date koju paru. Djeca su preruena u uskrsne vjetice u dugakim suknjama i marama na glavi. Po starom narodnom vjerovanju vjetice su svake godine na Veliki etvrtak sjedale na svoje metle i letjele na Blkullu, mistinu goru gdje su se navodno sve vjetice sastajale ba na Veliki etvrtak. Upravo zbog toga djeca se preruavaju u vjetice i obilaze kue. Sljedei dan, Veliki petak, lngfredagen, obiljeava se u znak sjeanja na smrt Isusa na krstu. U dananje vrijeme poruka Velikog petka ne utie u tolikoj mjeri na porodini ivot kao to je bio sluaj prije 30-40 godina. Tada se
48
vedska depni vodi
smatralo da se tog dana ne treba veseliti. Djeci se Veliki petak esto inio jako dugakim danom. Veliki petak je praznik i veina ljudi ne radi tog dana. Mnoge prodavnice su takoe zatvorene. Postoji i druga strana Uskrsa koja nije hrianska: U subotu, vee uoi Uskrsa, pskafton, veani jedu barena jaja koja se prvo boje u arene boje, a na vedskoj uskrnjoj trpezi obino se nau i razne vrste haringe. Na uskrsne granice se tom prilikom kae obojene ljuske od jaja i drugi ukrasi.
vrdagjmning:
proljetni dan i no kada su dan i no jednako dugaki. Proljetna ravnodnevnica pada oko 21. marta a jesenska ravnodnevnica oko 23. septembra.
U nedelju, na prvi dan Uskrsa, u crkvama se pjevaju vesele crkvene pjesme u znak sjeanja na uskrsnue Isusa iz mrtvih. Prvi dan Uskrsa pada na razliite datume razliitih godina. Ali uvijek pada prve nedelje poslije prvog punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, vrdagjmningen*, 20. marta. Zadnji dan u aprilu mjesecu, sista april, ili Valpurgijska no, Valborgsmssoafton, znaajan je dan u vedskoj. Tada se pozdravlja proljee. Ljudi se skupljaju kraj velikih vatri, koje se zovu valpurgijske lomae, valborgsmssobl, ili majske lomae, majbl. Neko dri govor proljeu a zatim horovi, obino muki, pjevaju proljetne pjesme. Ovaj praznik je najvei praznik mukih horova u vedskoj. Prvi maj, Frsta maj, dan radninog pokreta, uvijek je dan praznika. Predstavnici socijaldemokrata i stranke ljevice tog dana uvijek dre politike govore. Ove stranke takoe organizuju i demonstracije. Voznjesenje, Kristi himmelsfrdsdag, uvijek pada u etvrtak. Po vedskom crkvenom kalendaru crkva tada obiljeava dan kada je Isus napustio Zemlju i popeo se na nebo. Za mnoge ljude taj dan je blisko vezan za proljee. Mnogi tog dana ustaju rano i idu u prirodu na gkotta. Rije otta znai rano jutro. Uranak, gkotta, je izlet na kome
vedska depni vodi
49
Duhovi, poetkom ljeta, popularni je praznik za svadbe. Popularni obiaj je da se bacaju zrna rie na mladu i mladoenju.
Duhovi, pingsten, par sedmica kasnije veliki je svadbeni praznik. Mnogi parovi biraju ba dan uoi prvog dana Duhova za dan svog vjenanja. Ovo je takoe praznik kada se poinje javljati njeno zelenilo ranog ljeta. Hriani obiljeavaju Duhove u znak sijeanja na dan kada se Isus pojavio pred narodom poslije svog uskrsnua.
LJETO
6. juni, 6 juni, je dravni praznik vedske, Sveriges nationaldag, koji se slavi uz muziku, narodne igre i govore. Po nekim optinama dijele se i vedske zastave. Na nekim mjestima posebnom dobrodolicom pozdravljaju se i oni koji su u toku godine stekli vedsko dravljanstvo. U vedskoj postoje posebni dani u toku godine koji se zovu dani podizanja zastave, flaggdagar, to jest dani kada se podie vedska zastava na javnim zgradama, autobusima i privatnim kuama. Dani podizanja zastave su, na primjer, prvi dan u novoj godini, prvi dan Uskrsa, roendan vedskog kralja 30. aprila, Prvi maj, dravni praznik 6. juna, kao i imendan kraljice Silvije 8. juna. Privatna lica obino podiu zastavu kada je roendan nekog od uku-
se ljudi skupljaju da bi po prvi put u godini uli pticu kukavicu. Naravno, nije sigurno da kukavica slijedi kalendar, tako da je njeno prisustvo na uranku pomalo i nesigurno. Mnoga radna mjesta su zatvorena slijedeeg dana, koji je petak. Obino i djeca ne idu u kolu tog dana.
50
vedska depni vodi
ana. Prilikom smrtnog sluaju zastava se sputa na pola koplja. U ovo vrijeme poinje i ljetni raspust, sommarlov, za kolsku djecu. Posljednjeg kolskog dana odrava se i zavrna kolska sveanost, skolavslutning, koja se obiljeava na razliit nain u razliitim kolama. Obino roditelji prisustvuju sveanosti u niim razredima. Uenici su tom prilikom lijepo obueni a uionice su okiene cvijeem. Prilikom zavretka osnovne kole u devetom razredu, kao i zavretka srednje kole, t.j. mature, proslava je posebno vana. Vie o proslavi mature u poglavlju kola i obrazovanje. Negdje oko 24. juna proslavlja se sredina ljeta Ivandan, midsommar*. Veina veana slavi sredinu ljeta uz veselje i igre oko ivandanjskog jarbola. Ljeto ima poseban znaaj u ovoj relativno mranoj i prohladnoj zemlji. Ivandan je dakle veliki praznik, a ako bi padala kia na dan uoi Ivandana, svi ljudi koji ele u prirodi proslaviti Ivandan bili bi duboko razoareni. U veini mjesta organizuju se zajednike proslave Ivandana na trgovima, sportskim igralitima
Ivandanski jarbol je podignut i ples je poeo. Ako kia ne pada a sunce se moda pojavi, slavlje je uspjelo.
midsommar:
obuhvata veer uoi Ivandana, Ivandan i nedelju poslije Ivandana.
vedska depni vodi
51
ili u dvoritima zaviajnih udruenja. Prijepodne svako ko eli izlazi u prirodu da bere cvijee i lie za ukraavanje ivandanskog jarbola, midsommarstngen. Izgled jarbola varira od kraja do kraja. U Dalarna, gdje se odrava najuvenija proslava Ivandana u cijeloj zemlji, esto se koristi isti jarbol iz godine u godinu, a jarbol, sa uvelim ukrasima, ostaje tokom cijele godine dok se ponovo ne ukrasi na Ivandan naredne godine. Kada je jarbol ukraen treba ga uspraviti, a to obino rade nekoliko snanih mukaraca uz glasno navijanje posmatraa. Poslijepodne poinje ples oko jarbola. Tada se plee uz tradicionalne vedske pjesme. Kasnije navee ponekad se organizuju i ples za odrasle. Po crkvenoj tradiciji Ivandan se proslavljuje u znak sjeanja na Ivana krstitelja, a istovremeno je i imendan Johannesa (Ivana) vezan za ovaj praznik. Mogue je da je ovoj proslavi prethodio i paganski praznik sunca, a osim toga proslava je mogla biti inspirisana i jevrejskim praznikom Sukkot. Tradicionalna ivandanska jela, midsommarmaten, su haringa s krompirom, po mogustvu ovogodinjim mladim krompirom, a mnogi odrasli uz to piju brnnvin, vrstu estokog pia. Kao desert se obino slue svjee jagode. U drugoj polovini ljeta mnogi ili sami love ili kupuju rakove a zatim organizuju slavlja na kojima se slue kuvani rakovi, krftskivor. Na takvom tradicionalnom slavlju areni fenjeri su okaeni iznad stolova a gosti imaju male, smijene eire na glavi dok jedu rakove. Rakovi se kuvaju u vodi sa mnogo miroija a uz njih se obino slui brnnvin. Druga, vrlo specifina kulinarska tradicija, takoe u drugoj polovini ljeta, je surstrmmingsfesten. To je prije svega norrlandski obiaj. Surstrmming je fermentirana baltika haringa koja se prodaje u limenkama. Uz nju se jede kuhani krompir i norrlandski tanak beskvasan hljeb
52
Stotine i stotine svijea svjetlucaju u novembarskom mraku uoi Svih svetih. lanovi porodice pale svijee na grobovima u znak sjeanja na svoje preminule roake i prijatelje.
vedska depni vodi
tunnbrd. Surstrmming ima vrlo jak i neprijatni miris koji mnogi teko podnose.
JESEN
Jesen je duga u vedskoj. Jutra i veeri postaju sve tamnije. Otprilike krajem oktobra, poetkom novembra mjeseca slavi se vjerski praznik Svih svetih, Alla helgons dag, dan kada posebno mislimo na nae preminule roake i prijatelje. Tradicija novijeg datuma je da se pale svijee na grobovima, a navee uoi dana Svih svetih stotine malih svjeica svijetlucaju po grobljima. Zadnjih nekoliko godina ameriki obiaj Halloween, stigao je i do vedske. Postalo je popularno kod djece i omladine preruavati se u vjetice i kosture i paliti svijee u izdubljenim tikvama. Krajem novembra, poetkom decembra mjeseca dolazi Advent, advent. Rije advent znai dolazak, a u ovom sluaju se dolazak odnosi na roenje Isusa. Advent se slavi tokom etiri nedelje prije prvog dana Boia. Po kuama i na radnim mjestima ljudi stavljaju elektrine svijenjake u prozore. Ovaj obiaj predstavlja svijetlu taku u jesenjem mraku. Pale se takoe svijee i u kuama, u svijenjacima sa etiri svijee. Prve nedelje Adventa pali se prva svijee, druge nedelje i druga, i tako dalje. Advent je istovremeno i priprema za Boi. Prodavnice prireuju poseban dan
Fotografija: Torbjrn Andersson / PRESSENS BILD
vedska depni vodi
53
boinog ureenja izloga, julskyltningsdag, poetkom perioda, a tog dana mnogi veani izlaze u grad i gledaju lijepo ureene boine izloge. Usred perioda Adventa pada dan svete Lucije, Luciadagen, 13. decembra, kad nam Lucija donosi svijetlo u mraku. Lucija je bila djevica hrianka iz Sirakuze u Italiji koja je ubijena 304. godine kada je car Dioklecijan proganjao hriane. Rimokatolika crkva tog dana odrava proslavu u ast ove svjetice. Ali u vedskoj se sveta Lucija svuda slavi kao donosilac svijetla, prije svega po kolama, djejim vrtiima, starakim domovima i na radnim mjestima, ali i u nekim crkvama i udruenjima. Provslava se sastoji u tome da se gasi svijetlo u prostoriji kako bi bio potpuni mrak, a zatim se uje pjesma koja se pribliava i uskoro se vidi svjetlucanje svijea, stearinskih ili elektrinih. Stie Lucija sa svojom povorkom. Svi su obueni u dugake bijele koulje. Sama Lucija ima krunu od svijea na glavi. Njene pratilje, trnor, dre svijee u rukama i imaju svjetlucave ukrasne trake u kosi. Ponekad Luciju prate i zvjezdani djeaci, stjrngossar, djeaci obueni u bijelo sa iljatim kapama posutim zlatnim zvijezdicama na glavi. Ponekad se u povorci
Sveta Lucija osvjetljuje vedsku. 13. decembra sveta Lucija se slavi kako na veliko tako i na malo. Horska pjesma, bijelo odijelo i kruna od svijea predstavljaju sastavni dio ove tradicije.
54
Nekoliko sedmica prije Boia javlja se stres kod mnogih ljudi, zbog kupovine boinih darova, ienja kue i spremanja boinih jela. Ali uz Boi je vezana i druga poruka u crkvi se slavi roenje Isusa.
vedska depni vodi
Fotografija: Peter Hoelstad / PRESSENS BILD
nau mali kuni duhovi i ovjeuljci paprenjaci. Lucijina povorka pjeva lucijine i boine pjesme a ponekad slui i kafu i lussekatter, vrstu peciva sa afranom i suhim groem, koja se mijese u to vrijeme. Boi, julen, je najvei praznik godine u vedskoj, a proslavlja se u znak sjeanja na roenje Isusa. Pripreme poinju ve poetkom decembra. Tada je i vrijeme da se misli na poklone za Boi, boine darove, julklappar, i da se alju boine estitke, julkort, prijateljima i poznanicima. 24. decembra je Badnje vee, julafton, a veina ljudi tada ve ima jelku, gran, pravu ili plastinu, u kui. Jelka je okiena sjajnim staklenim kuglicama, zastavicama, Djeda Mrazovima kao i drugim ukrasima, a na granama jelke su okaene i svjeice. Danas su svjeice uglavnom elektrine. Kue se takoe kite boinim ukrasima. Na mnogim boinim zabavama plee se oko jelke i pjevaju razne tradicionalne boine pjesme. Najpopularnija pjesma zvui ovako:
Fotografija: Tord Harlin / PRESSENS BILD
vedska depni vodi
55
fruktbarhetsfest:
U mnogim kulturama ljudi su izvodili obrede i prireivali gozbe kako bi podstakli bogove da daruju plodnost ljudima, ivotinjama i biljkama. Nordijska gozba plodnosti je bila jedna od takvih obreda.
Boi je opet tu, Boi je opet tu, a trajat e sve do Uskrsa! Al to istina nije, istina nije, jer izmeu dolazi post! Na Badnje vee se dijele i boini darovi. Tradicionalna vedska boina hrana, julmaten, se sastoji od na primjer: unke, svinjskih rebara, pihtija od svinjskog mesa, raznih vrsta marinirane haringe, lutfiska suene ribe pripremljene poslije omekavanja u cijei sa sosom, sutlijaa. Prije, kad su ljudi radili teke fizike poslove po umama, ova hrana se raunala kao zdrava hrana. Danas nam nije potrebna tolika energija i mnogi su znatno smanjili koliinu hrane za vrijeme Boinih praznika. Po tradiciji, roenje Isusa se slavi rano ujutro na dan Boia a tad se i u crkvama odrava misa koja se zove boina jutarnja misa, julotta. U stara vremena se na boinu jutarnju misu ilo sankama zapregnutim za konje, koji su bili okieni zvoniima. Danas mnogi ljudi koji idu u crkvu, rae idu na pononu misu, midnattsmssan, u no izmeu Badnje veeri i Boia. Mnogi samci osjeaju se posebno usamljenim za vrijeme Boia, dok porodini ljudi slave Boi sa svojim porodicama i rodbinom. Zato crkve i udruenja organizuju alternativni Boi, alternativ jul, na koji su svi dobro doli. Boi je hrianski praznik, ali ve dok hrianstvo jo nije ni stiglo do vedske odravala se velika zabava plodnosti, fruktbarhetsfest*, krajem jeseni. Zimi se odravao obred midvinterblot*, kada su ljudi bogovima rtvovali ivotinje a zatim prireivali gozbu na kojoj su sluili rtvovano meso. Sedmicu dana poslije Boia dolazi Nova godina, a onda Jovo na novo! Boi, meutim, jo nije sasvim zavren. Jer poslije uobiajene proslave Nove godine u januaru, samo je par dana do Bogojavljenja, Trettondedag jul, ili Trinaestog dana Boia. Kao to i samo ime nagovjetava,
midvinterblot:
Vjerski obred prinoenja rtve je predstavljao znaajan dio u praistorijskom nordijskom klanjanju bogovima. Obred se sastojao u tome da su ljudi rtvovali predmete, ivotinje a ponekad ak i ljude. Poslije samog obreda prireivali su gozbu sa jelima pripremljenim od mesa rtvovanih ivotinja.
56
vedska depni vodi
trinaest dana je prolo od Boia, a crkva obiljeava dolazak tri mudraca u Betlehem, gdje ih je ak sa Istoka svojim sjajem dovela velika zvijezda. Boini praznici se konano zavravaju 13. januara. Taj dan se naziva Dvadestim danom Knuta, tjugondag Knut, s obzirom da pada na dvadeseti dan od Badnje veeri, kao i zato to Knut tog dana ima imendan. Radi obiljeavanja kraja Boia prireuje se julgransplundring, sveanost kada se skidaju ukrasi sa boine jelke. Tom prilikom se poslednji put plee oko jelke i pjeva se:
Veselom Boiu doao je kraj, kraj, kraj, jelka se izbacuje van, van, van, Al do godine e nam opet doi prijatelj stari jer nam je to obeao.
Zatim se skidaju svjeice i ukrasi sa jelke, a sama jelka, sa koje je ve dosta iglica otpalo, izbacuje se vani.
Roendani i imendani
Roendani su vrlo znaajni u vedskoj, prije svega za djecu. Imendani se posebno ne slave. U nekim porodicama se dijele imendanski pokloni, dok drugi uopte ne obrauju panju na imendan. Roendani su, dakle, daleko vaniji. Djeca obino prireuju urke za svoje drugove i drugarice. Igraju se, jedu tortu, imaju balone i serpentine. Obino dobijaju i po kesicu slatkia prije nego to krenu kui. Odrasli prije svega slave svoje parne roendane kao to su 30, 40, 50 godina, a starije ljudi slave i svoj 75-i, 85-i, 95-i roendan. 50-i roendan se proslavljuje posebno sveano uz poklone, veliko slavlje i podignutu zastavu. U nekim krajevima prijatelji se esto preruavaju i dolaze kui kod slavljenika u no uoi samog roendana kako bi ga iznenadili.
vedska depni vodi
57
Jitterbug na zelenoj travi. U toku ljeta par hiljada ljubitelja plesa iz 20 zemalja se okupi u Domu kulture Herrng u Roslagenu. Najvei kamp za treniranje plesa u svijetu privlai kako stare tako i mlade ljubitelje.
Tradicije se mijenjaju
Nijedna tradicija ne ostaje vjeito ista. Tokom godina vedske tradicije su se mijenale. Prije 70-80 godina Djeda Mraz nije bio taj koji je donosio boine darove, ve boini jarac. Jedna proljetna tradicija je danas manje vie nestala, a to je pjevanje maju krajem aprila, poetkom maja mjeseca. Ranije je omladina ila u grupama od kue do kue, od imanja do imanja i pjevala Dobro nam doao Maj, a ponekad su kao zahvalnicu dobijali kolae ili slatkie. Neke su tradicije dakle nestale, dok su se neke nove pojavile. Ve smo spomenuli Halloween, koji se slavi tek zadnjih nekoliko godina. Zahvaljui muslimanima u vedskoj mnogi su veani upoznali i ramazan, mjesec posta. Iranska Nova godina se esto obiljeava u tampi raznim reportaama sa proslava iste.
Novi kulturni impulsi

Na festivalima i raznim skupovima esto uestvuju grupe, koje potiu iz nekih drugih kultura, sa svojom muzikom, igrom i literaturom. Kada se ljudi useljavaju u nove zemlje njihove se tradicije esto i mijenaju. Na isti nain i nova zemlja moe poprimiti impulse iz razliitih kultura useljenika. Na taj nain se stvara viekulturna razmjena.
Fotografija: Magnus Hallgren / PRESSENS BILD
58
vedska depni vodi
Nova jela na vedskoj trpezi

Navike u ishrani veana su se prilino izmijenile zadnjih 10-20 godina. S jedne strane sve vie ljudi je poelo jesti vegetarijansku hranu, a s druge strane useljenici iz razliitih zemalja uveli su mnogo novih jela. Zahvaljujui tome da sve vie ljudi iz vedske putuje u inostranstvo na odmor, prije svega u zemlje Mediterana, veani su otkrili i kulturu kulinarstva drugih zemalja. Danas u restoranima nije teko nai neto to odgovara svakom ukusu. U skoro svim veim mjestima postoje barovi gdje se slui pizza ili kebab. Kod kue veani esto jedu jela od tjestenine a kad je slavlje moda grku salatu sa tzatzikijem. Tradicionalna vedska jela esto sadre svinjsko meso, posebno boina jela. Boina unka je ustvari dimljeni ili lako usoljeni svinjski but, koji se prvo kuha ili pee a zatim se premae mjeavinom od jaja i senfa i zapee u penici. Druga boina jela su kobasice od svinjskog mesa i svinjska rebra, kao i ufte i jetrena pateta. Razne vrste marinirane haringe, crveni kupus, kiseli kupus, cvekla, pire od jabuka kao i sutlija, kuhan na mlijeku od okruglog zrna rie, takoe su tradicionalna vedska boina jela. Mnoge porodice danas odustaju od pripremanja velike koliine hrane kao to su ranije spremali za Boi. Ali unka i sutlija se uvijek nalaze na boinoj trpezi kod veine porodica. Mnogi restorani slue tradicionalni vedski boini stol tokom decembra mjeseca.
Husmanskost jaka hrana

Tradicionalna vedska svakodnevna hrana obino se naziva husmanskost. Ova hrana se uglavnom temelji na mesu, ribi i korijenastom povru. Razna takva jela su na primjer ufte, kttbullar, s barenim krompirom i demom od brusnica, lako usoljeno svinjsko meso, svinjska kolje-
vedska depni vodi
59
Danas postoje u veini gradova specijalizovane prodavnice i tezge na pijacama sa namirnicama iz razliitih dijelova svjeta. Jela i namirnice koji su se nekada smatrali egzotinim, sada predstavljaju svakodnevnu hranu mnogih.
nica, flsklgg s pireom od bijele repe, graak sa slaninom, rtsoppa med flsk, prena baltika haringa stekt strmming, s pireom od krompira, prena usoljena haringa, stekt salt sill, s kuhanim krompirom i sosom od luka, kosani odrezak, pannbiff, (od sjeckanog ili mljevenog mesa) s prenim lukom i kuhanim krompirom ili pyttipanna, jelo od prenih komadia mesa, krompira i luka uz koje se slui cvekla u turiji. Husmanskost je jaka hrana. U stara vremena, kada su ljudi uglavnom radili teke fizike poslove, ova vrsta hrane je bila neophodna. Ljudi iz drugih zemalja koji dolaze u vedsku smatraju da je vedski hljeb suvie sladak. Jedna od najobinijih vrsta hljeba je vekna slatkog hljeba. Danas je raznovrsnost hljeba u prodavnicama vea nego to je bio sluaj prije petnaest dvadeset godina, i to zahvaljujui tome da je veliki broj ljudi iz razliitih zemalja doao ovamo i doneo sa sobom i svoju kulturu ishrane. Osim to se veliki dio doseljene hrane prodaje u obinim vedskim samoposlugama, postoje i specijalizovane prodavnice hrane iz, na primjer, istone Azije, june Evrope
Fotografija: Magnus Bergstrm / PRESSENS BILD
60
Prije se semla mogla jesti samo par sedmica uoi Uskrsa. Danas nas poslastiarnice poinju mamiti semlama ve u januaru mjesecu.
vedska depni vodi
Fotografija: Calle Jismark / PRESSENS BILD
i sjeverne Afrike. U ovim prodavnicama se prije svega prodaju sirovi proizvodi koji se obino koriste u zemljama sa tih prostora. To su, na primjer, razne vrste rie, graha, brana i zaina. Obino se prodaje i mnogo raznih konzervi. esto takve prodavnice nose nazive kao to je na primjer Orient-livs, a vlasnici tih prodavnica su ljudi koji su se doselili u vedsku iz drugih zemalja. U veim gradovima u vedskoj postoje i prodavnice gdje se moe kupiti meso obredno zaklanih ovaca i goveda. Prodavnice sa koer hranom, t.j. tradicionalno jevrejskim namirnicama, postoje ve dugi niz godina.
DOBRO DA SE ZNA: Semle se obino jedu kao kolai uz kafu ili aj. Ali u sjevernoj vedskoj semle se stavljaju u duboki tanjir sa toplim mlijekom. To se zove hetvgg vrui zid. Drugi nazivi semle su fastlagsbulle, zemika Velikog posta, fettisdagsbulle, zemika Pokladnog utornika ili prosto tisdagsbulle, zemika utorka. Dani za podizanje zastave navedeni su u vedskim kalendarima. Svako moe podii zastavu kad god eli. Zastava se mora skinuti preko noi. Ponekad se u kalendarima mogu nai i preporuke o tome kako se zastava treba upotrebljavati.
veani i Trafikregler i Sverigetradicije njihove
Quinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupei imputat Octavius, quamquam gulosus rures Quinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupei imputat Octavius, quamquam gulosus rures
vedska depni vodi
61
Mi koji vec zivimo ovdje

Krivudav put ka zajednitvu
Jolin Boldt estitam! Dobili ste dozvolu boravka i vrata vedske su vam se otvorila. Meutim, to ne znai da e vam sve ii lako (a to ste vjerovatno ve i shvatili). Ponekad ete drhtati od bijesa. Lupati ete glavom o zid. Pomiljat ete u koju ste to ludaku zemlju dospjeli. A na kraju ete moda, kao ja, zavoljeti vedsku i ljude koji u njoj ive. Doli ste u zemlju koja je kao prva u svijetu zabranila fiziko zlostavljanje djece. Moda ete pomisliti: ta to dokazuje? To dokazuje da je vedska zemlja koja eli da se nemoni, kojima je potrebna zatita, primjeuju i vide. veani se sa potovanjem odnose ak prema onima koji su najnemoniji, a to su djeca. (Potovanje prema nemonim moe da ode malo i predaleko. Paljivo sluajte kada ovdanji ljudi govore o ivotinjama govore o njima kao da su im najblii rod!) vedska je takoe bila prva zemlja u Evropi koja je dala pravo glasa na optinskim izborima useljenicima koji nisu vedski dravljani. Znai, ovo nije loa zemlja da se u njoj ivi. Ali moj put ka ljubavi prema vedskoj ipak nije bio lak. esto se ljutim. Na primjer, ima jako puno slubenika birokrata jedan put sam se ak nosila milju da poaljem raun Zavodu za socijalno osiguranje za termos za kafu koji sam u bijesu bacila u zid, poslije razgovora s njima. Ve 25 godina ivim u vedskoj. Prve godine sam sve radila pogreno. Ljudi nisu razumijeli ta sam im govorila, iako je moj maternji jezik vedski. Zbog mog finskog naglaska mnogi nisu uli da sam ustvari perfektno govorila vedski. A pravila sam i greke, mnogo greaka zbog kojih jo uvijek crvenim kada pomislim na njih: Utivo, na finskovedski nain, rekla sam jednom prilikom na intervju za posao Ne znam raditi nito posebno (posao nisam dobila), nisam dodavala eer drugima dok smo pili kafu, a kolegama na poslu sam govorila Uradi ovo! umjesto Da li bi eventualno bio u mogunosti da. Zatim je prolo otprilike pet godina dok me nisu prestale nervirati tipino vedske pojave, za koje sam smatrala da su smijene. Vi ete takoe praviti mnogo grubih
62
vedska depni vodi
Krivudav put ka zajednitvu

greaka. Prelazit ete hiljade nevidljivih granica, a zatim ete se iznenaditi kada vai poznanici i kolege naprave kiselo lice. Mnogo godina kasnije ete shvatiti da mukla tiina oko stola kada ste pili kafu ustvari je bila prouzrokovana time to ste vi rekli neto to je strogo zabranjeno izgovarati. Neka vam bude neka vrste igre da posmatrate vedski nain na koji se stvari rade. Mnoge stvari e vas iznenaditi, ak i rastuiti. Ali veina ljudi ovdje ima jednu dobru osobinu: iskreno ele da stvari dobro funkcioniu. Skoro svi su ljubazni i ele vam pomoi. Samo da ne traite neto to je protiv pravila jer u tom sluaju ete lupiti glavom o zid. esto mi se javljaju bijesni ljudi koji kau da su izloeni diskriminaciji. Ponekad je to stvarno tako diskriminacija ljudi iz drugih zemalja stvarno postoji ovdje, nije ak ni tako rijetka pojava. Ali, isto toliko esto rije je o pravilima. A u tom pogledu veina veana je nepokoljebljiva: Ako pravila kau da treba uraditi neto na odreeni nain, onda je to tako. Nema nikakvog smisla raspravljati o tome, samo ete sami sebi navui neprilike. A to nije diskriminacija potpuno isto vai i za roene veane. Ima stvari koje se jednostavno moraju podnositi kada se ovdje ivi. Ali, ne dajte se! Posmatrajte vedsku ljubaznim pogledom! Iako je ponekad teko shvatiti neke stvari, ovo je ipak predivna zemlja da se u njoj ivi. Dajte ansu zemlji, ona to zapravo i zasluuje! Jolin Boldt je slobodna novinarka
i diskutant po pitanjima integracije.
Tek poslije deset godina poela sam shvatati kako se ovdje drui.
A s obzirom da u ovoj zemlji niko vas nee prekoriti, bie vam potrebno dugo vremena dok sami ne shvatite ta je ispravno a ta nije. Tek poslije deset godina poela sam shvatati kako se ovdje drui. Danas poslije 25 godina, osjeam da dosta dobro razumijem ta je to vedsko. Razumijem preutna pravila toliko dobro da ih ak mogu i kriti. Jer sad znam njihovu sutinu: Nita ne govori od srca, ni u kom sluaju nemoj protivrjeiti nekome ak ni u javnoj raspravi i nemoj nikada na neki nain pokazati da si bolji od drugih. Pred vama je, dakle, teak posao. Ali ne brinite vei dio svega toga je i prilino zabavan.
63
vedska je podijeljena na 290 optina. Neke optine su vee, neke manje, ali sve su nadlene za niz pitanja koja su znaajna za stanovnike optine. Pri kraju ovog poglavlja nai ete vie karata.
Optina
donosi odluke i prua usluge u vaem neposrednom okruenju
Optina i sreska optina su rijei koje ete uti mnogo puta u vedskoj. ta je to optina i ta ona radi? Ko upravlja optinom i na koji nain moemo uticati na njene odluke? ta je to sreska optina i koji su njeni zadaci? U ovom poglavlju pokuat emo odgovoriti na ova pitanja.
Optina
64
vedska depni vodi
taxa: cjenovnik servicehus: dom

u kome stariji ljudi stanuju u zasebnim stanovima, ali gdje postoji mogunost za dobijanje dodatne pomoi.
Bilo da ivite u gradu ili na selu, ivite u dijelu neke optine. vedska je podijeljena na 290 optina koja svaka ima svoj izvrni odbor i svoju poresku stopu. Veliina optina dosta varira. Neke optine su vrlo velike, kao na primjer optina tokholm, dok druge optine broje samo par hiljada stanovnika. Neke od najveih optina esto same sebe zovu gradovima umjesto optinama, kao na primjer grad tokholm, Stockholms stad. U vedskoj optine su veoma znaajne. Nadlene su za mnoga pitanja o kojima se u drugim zemljama brinu dravni organi uprave ili privatna preduzea. Iz tog razloga vi kao stanovnik optine esto ete kontaktirati sa raznim odjeljenjima optine. Postoji par vanih pravila za djelatnost optina. Jedno pravilo je da optine ne mogu naplaivati svoje usluge u veem iznosu od stvarne cijene usluga. Drugo vano pravilo je da svi koji ive na teritoriji iste optine moraju se tretirati jednako ako su okolnosti jednake. Roditelji koji na primjer imaju djecu u djejim vrtiima trebaju plaati vrti po istoj tarifi, taxa*, bez obzira koji su djeji vrti izabrali na teritoriji optine. Tarifa mora biti ista, iako moda postoji razlika u trokovima rada djejih vrtia u raznim mjestima u optini.
hemtjnst: pomo
u vezi ienja, kuhanja i drugih stvari, koja se prua starijim osobama ili licima koja se, na primjer, teko kreu.
renhllning: staranje o smeu.
Radni zadaci optina

Zakon o optinama je zakon koji odreuje ta optine mogu da rade i ta su obavezne da rade. Izmeu ostalog moraju se brinuti i o tome da u optini postoje kole, djeji vrtii i biblioteke, da introdukcija izbjeglica dobro funkcionie, da postoje stambeno-usluni domovi, servicehus*, i kuna njega, hemtjnst*, za starije i druga lica kojima je to potrebno, kao i da postoje vatrogasna eta i gradska istoa renhllning*. Zakon takoe nalae optinama odgovornost za planiranje ulica, stanova, vodovoda i elektrine energije. Potpora za izdravanje, frsrjningsstdet,
Optina
vedska depni vodi
65
raniji naziv socijalna pomo, takoe spada nadlenost optina. Vie o tome nai ete u poglavlju o Novcu. Neke optine takoe uzimaju na sebe i druge zadatke, na primjer iz oblasti odmora i reakreacije kao i kulture. Ali ovo varira od optine do optine. U nekim optinama se mogu nai omladinski domovi, bazeni, sportske dvorane, muzeji i pozorita, dok u drugim optinama toga nema. odreene optine imaju ak i svoja stambena i energetska preduzea.
Prihod optina
Da bi bili u mogunosti pruati sve ove usluge, optinama su potrebna novana sredstva. Novac se sliva sa tri strane: od poreza, dravnih dotacija i doprinosa. Optinski porez, kommunalskatt, plaaju svi stanovnici optine koji imaju prihod. Ca. 30 kruna od svake zaraene stotine uplauje se na ime optinskog poreza. Visina poreza varira od optine do optine. 2003. godine porez se kretao od 28:90 u najjeftinijoj optini do 33:30 u najskupljoj. Dravne dotacije, statsbidrag, novana su sredstva koja optine dobijaju od drave. Optinama sa niskim prihodima a visokim trokovima mogu se dodijeliti vee dotacije nego optinama koje su boljeg materijalnog stanja.
Fotografija: Jonas Lemberg / PRESSENS BILD
Optini su potrebna poreska sredstva kako bi mogla pruati usluge svojim stanovnicima. Iz poreske prijave se vidi koliko poreza svaki pojedinac treba platiti.
Optina
66
vedska depni vodi
Doprinosi avgifterna, su novana sredstva koja uplaujete optini na ime, na primjer, odnoenje smea ili za mjesto u djejem vrtiu. Doprinosi su esto subvencionisani, subventionerade, to jest neto nii od stvarne cijene usluga, a to iz razloga da bi i onaj koji nema mnogo para mogao koristiti usluge optine.
Politika uprava
Optinom upravljaju politiari iz razliitih stranaka, koji su lanovi grupe pod nazivom skuptina optine, kommunfullmktige. Skuptina optine zasjeda otprilike jedan put mjeseno. Sjednice su otvorene za sve zainteresovane, pa moete prisustvovati sjednici ako to elite. Sluatelji, meutim, nemaju pravo uestvovati u raspravi. Ponekad se sjednice skuptine prenose i preko stanica lokalnog radio ili lokalne televizije. Vee optine obino imaju i nekoliko optinskih savjetnika, kommunalrd, zaposlenih u optini. Ostali optinski politiari se bave politikom u svoje slobodno vrijeme. Izmeu sjednica skuptine manja grupa, zvana izvrno vijee optine, kommunstyrelsen, ima politiku odgovornost u optini. Skuptina optine se podudara sa Riksdagom na optinskom nivou, a izvrno vijee optine sa vladom. Glasanjem na optinskim izborima, kommunalvalet, stanovnici optine odluuju koji e politiare biti izabrani za skuptinu optine. Optinski izbori se odravaju svake etvrte godine, istovremeno sa izborima za Riksdag i sresku optinu. Dravljani drava lanica Evropske Unije kao i dravljani Islanda i Norveke koji ive i vedskoj, imaju pravo glasati na vedskim optinskim izborima i izborima za sresku optinu. Ako ste iz neke zemlje koja nije lanica Evropske Unije, imate pravo glasati na optinskim izborima i izborima za sresku optinu pod uslovom da imate dozvolu boravka i da ivite u vedskoj ve tri godine.
Optina
vedska depni vodi
67
Vano je iskoristiti svoje pravo glasa. Dobrovoljni izborni radnici iz razliitih stranaka stoje kraj puta do glasakog mjesta i nude svoje glasake listie.
Fotografija: Lennart Isaksson / PRESSENS BILD
Par sedmica prije izbora svi koji imaju pravo glasa dobijaju potom biraku kartu, rstkort. Biraka karta je dokaz da imate pravo da glasate i sadri takoe podatak o tome gdje i kada se izbori odravaju.
Optinski izbori
S obzirom da optine u vedskoj imaju niz radnih zadataka, optinski izbori su vrlo znaajni izbori. Svojim glasom na optinskim izborima utiete kako na visinu stope optinskog poreza tako i na vrstu usluga koje optina prua svojim stanovnicima. U novinama i informativnim listovima moete prije izbora itati ta razliiti politiari ele sprovesti u vaoj optini. Moete se i sastati sa politiarima na politikim skupovima ili u kancelarijama njihovih stranaka. Ako ste lan nekog udruenja moete takoe predloiti upravnom odboru
Optina
68
vedska depni vodi
udruenja da se organizuje poseban sastanak povodom izbora. Na takav sastanak se mogu pozvati i neki politiari, a ako je potrebno moe se angaovati i tuma. Pored skuptine optine, optinski politiari su takoe organizovani i po drugim, manjim grupama koje takoe zasjedaju. Obino jedna takva grupa zaduena je za kole i djeje vrtie, druga za planiranje novih stambenih i drugih zgrada i ulica, trea za pitanja starijih osoba i funkcionalno onesposobljenih lica, funktionshindrade, i tako dalje. Ove grupe se nazivaju savjetima, nmnder, ili upravama, styrelser, na primjer optinski savjet za graevinske poslove i optinska kolska uprava. U veim optinama postoje mjesne zajednice, kommundelsnmnder, ili stadsdelsnmnder, koje izvravaju optinske zadatke na teritoriji odreenog dijela grada ili izvjesnog dijela optine.
kollektivtrafik:
saobraaj zajedno sa drugim ljudima, na primjer autobusom, podzemnom eljeznicom ili vozom.
Sreske optine
Sreske optine su nadlene za pitanja koja su suvie krupna ili suvie skupa za pojedinu optinu. Obino sreske optine pokrivaju ista geografska podruja kao i srezovi vidi poglavlje o Demokratiji. Razlika je u tome to srezovima upravljaju sreske uprave, koje su dravni organi uprave, dok politiari koji se biraju na optim izborima upravljaju sreskim optinama. Najvaniji zadatak sreskih optina je zdravstvo, hlso- och sjukvrden. Sreske optine su nadlene za veinu bolnica i domova zdravlja. One su takoe nadlene za lijeenje zuba djece i omladine, odreena obrazovanja i za dio kolektivnog saobraaja, kollektivtrafik*. Sreske optine su obino nadlene za autobuski saobraaj van gradova, dok su optine nadlene za autobuski saobraaj u gradovima.
Optina
vedska depni vodi
69
Njegovati bolesnike je i suvie skupo da bi optina sama mogla izgraditi takvu vrstu djelatnosti. Umjesto optina, sreske optine izvravaju ovaj zadatak, s obzirom da pokrivaju vea geografska podruja.
DOBRO DA SE ZNA:
Na Zelenim stranicama telefonskog imenika nai ete sve potrebne informacije o vaoj optini. Mnoge optine imaju i svoje urede za davanje informacija koji upuuju stanovnike na pravo mjesto radi postavljanja pitanja. Ponekad ovakvi uredi nazivaju medborgarkontor uredi za informisanje graana. U sluaju da elite razgovarati sa slubenim licem u optini, trebate unaprijed zakazati sastanak. Tom prilikom trebate takoe rei da li vam je za razgovor potrebna pomo tumaa. Ako posjedujete dozvolu boravka i ako ivite u vedskoj vie od tri godine, imate pravo glasati kako na optinskim izborima tako i na izborima za sresku optinu. Dobit ete biraku kartu potom prije izbora. U sluaju da ne dobijete biraku kartu potom, trebate kontaktirati sresku upravu ili Izbornu komisiju - Valmyndigheten, na www.val.se, da bi vidjeli u emu je stvar. Veina optina danas ima svoje web stranice na Internetu. Vau optinu nai ete na adresi www.imeoptine.se. U sluaju da ima slovo , ili u imenu optine, ta slova treba zamijeniti slovima a, i, o, kao na primjer www.malmo.se ili www.boras.se za optine Malm i Bors.
Optina
70
148 149
188
192 189 Vrmlands ln 153 154 152 151 155
193 194
195 161 159 160 162 163
178 171
156
reb ro ln 157
158 138
164
Stockholmsln
165 168
176 177 183 175 180 173 181 174 166 172 170 169 167
182
150
139 145 146 Sdermanlands141 140 ln 144 142
147
136 129 130 127128 115 114 97 95 96 93 86 87 94 89 88 82 81 65 78 79 80 67 68 83 84 85 73 69 90 91 92 131 118 132 133 134 135 122 121
137 125 143 124 123 126 113
120 119 stra V116 117 G tal ands l n 98 99 100 101 102 74 75
103
107 106 stergtlands ln 110 104 105 77 109 76 108 70 72
111
Kalmar ln 71
60 63
Gotlands ln
112
64
58 ln Jnkpings 66 57
59
61 50 48 62
55 Hallands ln 56 45 46 47 49
51
54
Kronob ergs ln
41 39 40 37 42
43 44
52 53
38 35 34 23 21 22 18 17 14 13 11 12 7 1 24 19 36
30 27 26 20 28
25
33 32 Blekinge ln 31
Lule
29
stersund Sundsvall
Ume
Skne ln 16 15
9 10 3 2 4 8
Falun
Gvle
Uppsala Vsters Karlstad rebro Stockholm Mariestad Linkping

Vnersborg
Optine u vedskoj
Nykping
Gteborg
Jnkping
Visby
Halmstad
Vxj Kalmar Karlskrona
Juna vedska
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Vellinge Trelleborg Skurup Ystad Tomelilla Simrishamn Malm Svedala Lund Sjbo Staffanstorp Burlv Lomma Kvlinge Eslv Hrby Landskrona Svalv Hr Kristianstad Helsingborg 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 Bjuv storp Klippan Perstorp Hssleholm stra Ginge Bromlla Slvesborg Olofstrm Karlshamn Ronneby Karlskrona Hgans ngelholm rkelljunga Osby Bstad Laholm Markaryd lmhult Tingsryd 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 Emmaboda Torss Halmstad Ljungby Alvesta Vxj Lessebo Uppvidinge Nybro Kalmar Mrbylnga Borgholm Falkenberg Hylte Vrnamo Svsj Vetlanda Hultsfred Hgsby Mnsters Oskarshamn 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 Varberg Kungsbacka Gislaved Gnosj Vaggeryd Nssj Eksj Vimmerby Vstervik Jnkping Mullsj Habo Aneby Trans Mark Svenljunga Tranemo Mlndal Hrryda Bollebygd Bors 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 Ulricehamn cker Gteborg Partille Lerum Alingss Vrgrda Herrljunga Kunglv Ale Tjrn Stenungsund Lilla Edet Trollhttan Essunga Vara Falkping Tidaholm Hjo deshg Boxholm 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 Mjlby Linkping Ydre Kinda tvidaberg Valdemarsvik Gotland Sderkping Orust Uddevalla Vnersborg Grstorp Lidkping Skara Skvde Tibro Karlsborg Vadstena Motala Finspng Norrkping 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147
Kristianstad Malm
Sotens Lysekil Tanum Munkedal Frgelanda Mellerud Gtene Mariestad Treboda Lax Askersund Hallsberg Vingker Katrineholm Flen Nykping Oxelsund Trosa Gnesta Sdertlje Nynshamn
148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163
Strmstad Dals-Ed Bengtsfors ml Sffle Hammar Kritinehamn Gullspng Degerfors Lekeberg Kumla rebro Arboga Kungsr Eskilstuna Strngns
Karte
255 254 256 257 258 259
260
71
252
253 250 251
248
249
244 245
247
246
238 239 240 237 229 228 230 236 225 216 231 218 219 217 220 221 209 208 210 198 197 161 159 160 162 163 199 200
185 178
241
242
243
232
234 233
235
224 226 223 227
222 212 211 213
201 202
203
204
205
206
207
215 214
186 187
190 188 189
191 192 193 194 195
196
179 184 176 177 183 175 180 171 173 181 182 174 166 172 170 169 167
Optine u vedskoj
Srednja vedska
188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 rjng Grums Kil Forshaga Karlstad Storfors Karlskoga Nora Lindesberg Kping Hallstahammar Vsters Enkping Eda Arvika Sunne 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 Munkfors Filipstad Hllefors Ljusnarsberg Skinnskatteberg Fagersta Surahammar Sala Heby Uppsala Knivsta Norrtlje Torsby Hagfors Vansbro Ludvika 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 Smedjebacken Norberg Avesta Sandviken Gvle lvkarleby Tierp sthammar Malung Mora Leksand Gagnef Borlnge Ster Hedemora Hofors Falun 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 Ockelbo lvdalen Orsa Rttvik Ovanker Bollns Sderhamn Hrjedalen Ljusdal Hudiksvall Nordanstig nge Sundsvall Timr Hrnsand Berg Brcke
stersund Sundsvall Falun Gvle Uppsala Vsters Karlstad rebro Stockholm Mariestad Linkping
Vnersborg
Lule
Ume
Nykping
Gteborg
Jnkping
Visby
Halmstad
Kristianstad Malm
Karte
72
286 285 287 284
Norrbottens ln
282 281
279
280
277 275 274 276 278
272
273
Vsterbottens ln
269 270 271
267 262 261 263 265 266
268
264
255 254
Vsternorrlands ln
260 257 258 259
Jmtlands ln 256
254 255 256 257 258 259 260 261 262 263 264
re Kroko stersund Ragunda Sollefte Kramfors rnskldsvik Strmsund sele Bjurholm Nordmaling
265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275
Vnns Ume Vindeln Robertsfors Dorotea Vilhelmina Lycksele Norsj Skellefte Storuman Sorsele
276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287
Mal Arvidsjaur Pite lvsbyn Lule Boden Kalix Haparanda Arjeplog Jokkmokk Gllivare verkalix
Optine u vedskoj
Sjeverna vedska
Lule Ume
stersund
Sundsvall
Falun
Gvle

Vnersborg
Nykping
Gteborg
Jnkping
Visby
Halmstad
Kristianstad Malm
Karte
73
290
289
286 285 287 28 4 288
282 281
283
279
280
277 275 274 276 270 271 272 273 278
270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280
Vilhelmina Lycksele Norsj Skellefte Storuman Sorsele Mal Arvidsjaur Pite lvsbyn Lule
281 282 283 284 285 286 287 288 289 290
Boden Kalix Haparanda Arjeplog Jokkmokk Gllivare verkalix vertorne Pajala Kiruna
Optine u vedskoj
Najsjeverniji dio vedske

Lule Ume
stersund
Sundsvall
Falun
Gvle

Vnersborg
Nykping
Gteborg
Jnkping
Visby
Halmstad
Kristianstad Malm
Karte
74
Uppsala ln
200 186 185 187
stmanlandsn
178 179 177 184 176 175 173 171 174 181
180
183
182
S d e r m163 anlands ln
172
Stockholms ln
166
170
169 167
164 165 168
146 145 147
144 142
164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175
Nykvarn Botkyrka Salem Huddinge Haninge Tyres Nacka Eker Stockholm Sundbyberg Solna Jrflla
176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187
Sollentuna Tby Upplands-Bro Upplands-Vsby Danderyd Liding Vrmd Vaxholm sterker Hbo Sigtuna Vallentuna
Optine u vedskoj
Srez tokholma
stersund Sundsvall Falun Gvle Uppsala Vsters Karlstad rebro Stockholm Mariestad Linkping
Vnersborg
Lule
Ume
Nykping
Gteborg
Jnkping
Visby
Halmstad
Kristianstad Malm
Karte
vedska depni vodi
75
Useljenje u novi stan. Potrebno je dosta vremena i razmiljanja da bi se stvorilo novo domainstvo.
Prvo vrijeme u vedskoj

Novi poetak u novoj zemlji
Onaj koji je upravo dobio dozvolu boravka, ima o mnogo toga da razmilja. Matini broj, lina karta i izvod iz matine evidencije to je samo nekoliko primjera neophodnih dokumenata bez kojih se ne moe u vedskoj. Vrijeme introdukcije je takoe od velike koristi. Vie o tome na kraju ovog poglavlja.
76
Tri krune, koje blistaju na vrhu gradske vijenice u tokholmu, predstavljaju nacionalni simbol vedske od davnih 1330-tih godina.
vedska depni vodi
Kada ste ve dobili dozvolu boravka, sljedei korak koji vas vodi u vedsko drutvo jeste da budete upisani u matinu evidenciju, folkbokfrd. Nakon toga ete dobiti matini broj, personnummer, koji samo vi imate. Matini broj se sastoji od deset brojeva koji oznaavaju godinu, mjesec i dan vaeg roenja a zatim slijede jo etiri broja. etiri zadnja broja su zato da biste se razlikovali od drugih lica koja su roena istog dana. Dobro bi bilo da nauite svoj matini broj napamet, s obzirom da e vas organi uprave, banke i razne organi-zacije esto pitati za matini broj. Da bi se mogli upisati u matinu evidenciju, morate sa sobom ponijeti paso i dozvolu boravka kada poete u Poresku upravu ili Poreski ured (vidi Roze stranice telefonskog imenika). Nakon par sedmica dobit ete potom papir sa svojim matinim brojem.
ID-kort: lina isprava sa fotografijom koja dokazuje identitet osobe (to jest ko je ta osoba).
Izvod iz matine evidencije i lina isprava (ID)

Izvod iz matine evidencije, personbevis, jo je jedan od vanih dokumenata, potvrda koja vam je potrebna da bi mogli dobiti, na primjer, linu kartu, ID-kort*, produetak dozvole boravka ili paso. Izvod iz matine evidencije ete izvaditi kod Poreskog ureda tako to ete lino otii kod njih ili se javiti telefonom. Uvijek morate navesti u koju svrhu vam je potreban izvod iz matine evidencije, s
vedska depni vodi
77
obzirom da izvodi iz matine evidencije izgledaju razliito zavisno od svrhe. Linu kartu ete izvaditi na poti ili u banci. Ona kota ca. 300 kruna. Sa sobom morate ponijeti papir sa svojim matinim brojem kao i fotografiju i izvod iz matine evidencije za linu kartu ID. Morate takoe povesti sa sobom nekog prijatelja ili roaka koji ve ima linu kartu i koji moe potvrditi da ste vi stvarno lice iz priloene dokumentacije. Sljedei korak je zatim da se prijavite Zavodu za socijalno osiguranje, Frskringskassan. Morate biti upisani u Zavod za socijalno osiguranje da bi mogli dobiti, na primjer, naknadu za vrijeme bolovanja ako se razbolite ili roditeljsku hranarinu ako dobijete dijete. Vie o tome u poglavlju o Novcu.
flyktingsamordnare:
lice zaposleno u optini radi pruanja pomoi izbjeglicama koje ive na teritoriji optine.
Kredit za opremanje stana

Vi koji ste izbjeglica ili lan ue porodice izbjeglice, moete u odreenim sluajevima dobiti kredit za nabavku onoga to vam je potrebno za opremanje stana. Takav kredit se naziva kreditom za opremanje stana, hemutrustningsln. Visina kredita zavisi od broja lanova vae porodice, od toga kako je opremljen va stan i koliko novca imate lino. Centrala Studiestdsnmnden CSN, t.j. Centralni savjet za dodjelu studentskih kredita, nadlean je za kredite za opremanje stana. Moete zamoliti svog koordinatora za izbjeglice, flyktingsamordnare*, da vam nabavi informacije od CSNa. Informacije su tampane na vie jezika.
Nastava jezika
Sve optine obezbjeuju nastavu vedskog jezika za novopristigla lica koja su napunila 16 godina. Nastava vedskog jezika se esto naziva nastavom vedskog jezika za useljenike, SFI. U nekim optinama kola za obrazovanje odraslih u organizaciji optine, Komvux, nadlena je za
78
vedska depni vodi
nastavu vedskog jezika, dok su u drugim gradovima druge organizacije ili preduzea nadlena za takvu vrstu nastave. Za djecu i mlade postoje ponekad u kolama i djejim vrtiima posebne pripremne grupe. U pripremnim grupama u koli ui se kako vedski jezik tako i najvaniji kolski predmeti. Kada djeca naue onoliko koliko im je potrebno da bi mogli pratiti redovnu nastavu, prebacuju se u redovne razrede. Djeca i mladi koji u kui govore neki drugi jezik a ne vedski, mogu u koli dobijati nastavu tog jezika, koji se naziva maternjim jezikom, modersml. Mogu takoe dobiti i pomo u nastavi, studiehandledning* na svom maternjem jeziku. Optine su obavezne da obezbjeuju ovakvu vrstu nastave i pomoi, ako trokovi nisu suvie visoki. To znai da se ovakva nastava u veini sluajeva moe organizovati kad na jednom podruju ivi mnogo djece koja govore isti maternji jezik. Meutim tekoe se javljaju kad se radi o neobinim jezicima. Pokazalo se da dobro znanje maternjeg jezika predstavlja znaajnu osnovu za uenje kako vedskog jezika tako i drugih nastavnih predmeta. Dobro znanje maternjeg jezika moe takoe biti od koristi u radnom ivotu. Vie o djeci i mladima u pogljavlju o Drutvenoj brizi o djeci i poglavlju o koli i obrazovanju.
studiehandledning:
pomo u pogledu domaih zadataka i drugog kolskog rada.
Period introdukcije
Novopristiglim licima esto je potrebno uvoenje, ili introdukcija, introduktion, da bi to prije mogue postali dio vedskog drutva. Drava dodjeljuje optinama dotacije za introdukciju za izbjeglice i lanove njihove ue porodice. Neke optine obezbjeuju period introdukcije i za novopristigla lica koja nisu izbjeglice. Introdukcija polazi od potreba i biografije svakog pojedinca, na primjer u pogledu obrazovanja i zanimanja. Pe-
vedska depni vodi
79
Novopristiglim licima treba pruati mogunost da sami sebe izdravaju. To je jedan od najvanijih ciljeva introdukcionog perioda. Na ovoj slici novopristigle osobe u Lule vre adaptaciju jednog seljakog posjeda u Norrbottenu, to ih brzo uvodi u radni ivot.
riod introdukcije uvijek sadri nastavu vedskog jezika i poznavanje vedskog drutva. Namjera je da nastava vedskog jezika bude fleksibilna, to jest prilagoena razliitim licima ili razliitim grupama. Miljenje je takoe da se nastava kombinuje sa praktinim radom da bi se novopristiglim licima pruala mogunost da naue svakodnevni jezik koji se govori na radnim mjestima. Nastava vedskog jezika se moe, dakle, oblikovati na razne naine zavisno od toga ko ste vi i koje su vae mogunosti i potrebe. Ako imate svoju struku, optina e vam pomoi da dobijete potrebnu praksu kao i znanje i kontakte koje su potrebne za poetak novog ivota u vedskoj. Ako nemate svoju struku, optina e vam pruiti mogunost da steknete potrebno obrazovanje kako bi mogli poeti raditi. Izvjesne optine isplauju naknadu za vrijeme introdukcionog perioda, introduktionsersttning, dok druge plaaju tako zvanu potporu za izdravanje, frsrjningsstd. U normalnim prilikama period introdukcije traje dvije godine, ali se moe produiti ako za to postoje posebni razlozi. Cilj introdukcije je da se novopristiglim licima prua mogunost da sami sebe izdravaju i da se osjeaju kao dio vedskog drutva. Ovo je isto toliko vano za vedsku kao i za vas koji ste tek stigli ovamo. Zato vi i optina imate jednaku odgovornost da period introdukcije bude to uspjeniji. To je odgovornost optine da vam obezbijedi nastavu vedskog jezika i kontakte sa tritem rada, a
Fotografija: Anders Alm
80
vedska depni vodi
vaa je odgovornost da period introdukcije po mogunosti bude to korisniji za vas. Ako elite saznati vie o tome kako je period introdukcije organizovan u optini u kojoj stanujete, moete se obratiti slubenom licu u optini koje je nadleno za period introdukcije. Na web stranici Zavoda za integraciju nai ete informacije o tome ta vam mogu ponuditi pojedine optine. Vidi Dobro da se zna.
Pomo tumaa
legitimation: potvrda koja dokazuje da neko ima pravo raditi u odreenoj struci. Legitimacija moe takoe biti papir ili kartica sa slikom i matinim brojem, koja dokazuje ko ste.
Iako ste dosta dobro savladali vedski jezik, u samom poetku vaeg boravka u vedskoj mogu iskrsnuti prilike kad e vam biti potrebna pomo tumaa. Na primjer prilikom posjete zdravstvenoj ustanovi ili nekom odjeljenju u optini. U takvim sluajevima imate pravo na pomo tumaa. Tuma ima obavezu uvanja slubene tajne. Organ uprave naruuje i plaa tumaa. Zato uvijek morate rei da e vam biti potreban tuma kada zakazujete vrijeme za posjetu ljekaru ili slubenom licu. Ako poznajete nekog profesionalnog tumaa za koga znate da je dobar, imate pravo da traite upravo tog tumaa. Tumai se testiraju na razliite naine prije nego to im se povjeri neki zadatak tumaenja, a tzv. ovlaeni tumai imaju i legitimaciju, legitimation*. Veoma je vano da tuma dobro radi svoj posao kako ne bi dolo do nekih nesporazuma zbog kojih bi mogli imati probleme.
DOBRO DA SE ZNA:
Zavod za integraciju ima informacije o cilju perioda introdukcije, kako to izgleda u pojedinim optinama, kao i druge informacije, na svojoj web stranici www.inte grationsverket.se. Kliknite na Frsta tiden i Sverige.
81
Sopstveni dom. Ne samo zidovi i plafon. Osim toga mnogi ljudi trae stan u lijepoj okolini blizu svog radnog mjesta ili kole. Nalije stambenog trita su dugi redovi ekanja na stan u velikim gradovima i visoke cijene kua na atraktivnim mjestima.
Nai dobar stan

Unajmiti stan. Kupiti stan ili kuu
Skoro polovina stanovnitva vedske ivi u stanovima sa stanarskim pravom u vlasnitvu stanodavca, to jest vlasnika stana. Drugi su kupili stan, tzv. stan sa zadrunim stambenim pravom, ili kuu. U ovom poglavlju emo govoriti o pravilima koja vae za unajmljivanje stana kao i o drugim oblicima stanovanja u vedskoj.
Fotografija: John Dowland
Stanovi
82
vedska depni vodi
konsumentrdgivare: lice
zaposleno u optini koje daje savjete po pitanjima kupoprodaje.
Na nekim mjestima optina ima svoj ured za posredovanje stanova, koji pomae ljudima da sebi nau stan. Postoje i privatni uredi za posredovanje stanova. U zakonu je regulisano do kog iznosa ured za posredovanje stanova ima pravo naplaivati svoje usluge. Moete pitati savjetnika za potroaka pitanja, konsumentrdgivare*, u optini ili koordinatora za izbjeglice o cijenama usluga ureda, da ne biste preplatili ovake usluge! Moete takoe gledati i oglase u novinama o slobodnim stanovima, ili se obratiti direktno vlasnicima nekretnina, fastighetsgarna*, koji esto imaju svoje liste ekanja za ljude koji ele nai sebi stan. Vlasnike nekretnina ete nai na utim stranicama telefonskog imenika pod naslovom Bostadsfretag.
fastighetsgare:
vlasnik kue.
Lake u manjim gradovima

Lake je nai stan u manjim gradovima nego u velikim kao to su tokholm, Geteborg i Malm. U manjim gradovima kako stanarine tako i cijene porodinih kua, kua u nizu i stanova sa zadrunim stambenim pravom znatno su nie. Loa strana stanovanja u velikom gradu je da se veina stanovnitva u veem dijelu predgraa velikih gradova sastoji od porodica koja su tek stigla u vedsku, a ne veana. Iz tog razloga u kolama ima mali broj uenika veana i zato tek pristigla djeca tee naue vedski jezik. Novopristiglim porodicama treba takoe due vremena da bi shvatili vedsko drutvo. U manjem gradu lake se na-
Stanovi
Manji gradovi i manja mjesta imaju puno prednosti u poreenju sa velikim gradovima. Par primjera su jeftiniji stanovi i lake zaposlenje.
vedska depni vodi
83
lazi i posao. U vedskoj kao cjelini 70 odsto ukupnog broja useljenika ima zaposlenje, ali u stambenim podrujima velikih gradova gdje ivi veliki broj useljenika samo je ca. 30 odsto stanovnitva zaposleno. Zbog svega ovoga je vrlo vano da dobro razmislite o tome gdje ete se nastaniti. Iako vaa rodbina ili poznanici ive u nekom od velikih gradova, nije sigurno da bi vaa budunost i budunost vae porodice bila bolja tamo.
hyresvrd:
onaj ko iznajmljuje stan.
Crni novac
U sluaju da ste nali stan sa stanarskim pravom koji vam odgovora, ne trebate platiti nita vie osim stanarine, niti vlasniku stana, hyresvrden*, niti prethodnom stanaru, hyresgsten*. Traiti od nekog da plati za stan sa stanarskim pravom znai traiti crni novac, svarta pengar, protivzakonito je. Meutim, moe se desiti da lice koje se iseljava iz stana hoe da mu se plati odreeni iznos za stvari koje ostavlja u stanu. To je zakonito sve dok je iznos razuman, ali niste obavezni kupiti te stvari ako ne elite. Vlasnik stana moe zahtijevati razne stvari od svog budueg stanara. Moe se desiti da eli vidjeti potvrdu od prethodnog stanodavca ili od nekog drugog lica koje moe potvrditi da e dotini biti dobar i uredan stanar. Vlasnik stana takoe eli saznati visinu prihoda dotinog stanara ili cijele porodice. U sluaju da nemate stalnog prihoda, moe se desiti da morate nai iranta, borgensman, prijatelja ili roaka koji e garantovati da e platiti stanarinu u sluaju da bi vi imali problema u vezi toga. Ako vlasnik stana ili stambena zadruga, bostadsrttsfreningen*, ipak vas odbije, ne obazirujui se na to da ste dobrog materijalno stanja, da imate iranta, da ima slobodnih stanova, moe se desiti da je u pitanju diskriminacija, diskriminering. U vedskoj je protivzakonito odbiti nekome unajmljivanje stana zbog, na primjer, etnike pripadnosti, religije ili pripadnosti nekom drugom vjerovanju. U slua-
hyresgst:
onaj ko unajmljuje stan.
bostadsrttsfrening:
udruenje ljudi koji su vlasnici pojedinih stanova u jednoj kui ili u grupi kua.
Stanovi
84
vedska depni vodi
ju da budete izloeni diskriminaciji, moete se obratiti Ombudsmanu protiv etnike diskriminacije, DO, koji moe podnijeti tubu sudu protiv onoga koji vas je izloio diskriminaciji kao i da u vae ime trai odtetu. Sluaj se takoe moe prijaviti policiji, a policija se moe obratiti javnom tuiocu kako bi lice koje nekoga izlae diskriminaciji moglo biti i osueno. Adresu Ombudsmana protiv etnike diskriminacije, DO, nai ete na strani 42.
Ugovor o korienju stana

Ako ste se dogovorili sa vlasnikom stana da ete od njega unajmiti stan, dobit ete pismeni ugovor, ugovor o korienju stana, hyreskontrakt. Ugovor sadri, izmeu ostalog, i iznos stanarine i ta je sve ukljueno u nju. Stanarina se plaa unaprijed, najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu, za naredni mjesec. Vano je da stanarinu plaate na vrijeme jer u suprotnom moete biti prisilno iseljeni, bli vrkt, iz stana, to jest prisiljeni napustiti stan. Prije nego to se uselite u stan, trebate ga za svaki sluaj dobro pregledati i prokontrolisati da li postoje neke greke koje bi vlasnik stana prethodno trebao ispraviti. Da li radi friider, da li funkcioniu radijatori, da li su vrata i podovi neoteeni? Vlasnik stana je duan da napravi zapisnik o izvrenom pregledu stana, besiktningsprotokoll, prije nego to se prethodni stanar iseli. To je papir na kome su zabiljeene sve eventualne tete u stanu. Za vas je vano da postoji takav zapisnik, s obzirom da u suprotnom moete biti duni platiti tete koje je prethodni stanar napravio u stanu. Razliiti vlasnici stanova imaju razliita pravila kako se odrava, underhller, stan to jest da se odrava u to boljem stanju, na primjer lijepljenjem novih tapeta. Vlasnik stana nema pravo poveati stanarinu na ime redovnog odravanja stana. U sluaju da se ne moete dogovoriti sa
Stanovi
vedska depni vodi
85
Kuhinja se esto naziva srcem kue. Ovdje za kuhinjskim stolom ima dovoljno mjesta kako za obroke tako i za domae zadatke
vlasnikom stana, moete se obratiti mjesnom Udruenju stanara za savjet. Vidi na kraju ovog poglavlja, pod naslovom Dobro da se zna. Ako elite smanjiti trokove, ili brzo izvriti neku promjenu u stanu, moete sami obojiti zidove ili ih obloiti novim tapetama. Obino vlasnik stana nema nita protiv toga, pod uslovom da se posao dobro uradi i da ne izaberete neke neobine boje (zbog kojih e mu moda kasnije biti tee da izda stan nekome drugome). Uvijek morate traiti dozvolu od vlasnika stana prije nego to vrite bilo kakve izmjene u stanu.
Davanje stana u podzakup i otkaz

U sluaju da neki vai roaci ili prijatelji dou da stanuju kod vas due vrijeme, o tome trebate prvo razgovarati sa vlasnikom stana. S obzirom da je habanje stana vee ako u njemu ivi vie ljudi, nije sigurno da e vlasnik stana dozvoliti njihovo useljenje. U sluaju da se tako neto otkrije kasnije, vlasnik stana moe prisilno iseliti stanara koji je bez njegove prethodne saglasnosti drao podstanare u stanu. Unajmiti stan iz druge ruke, i andra hand, znai unajmiti stan od lica koji je nosilac ugovora o korienju stana. U takvim sluajevima potrebna je prethodna saglasnost vlasnika stana. Bilo da elite iznajmiti svoj stan iz druge ruke ili unajmiti
Fotografija: Buccina Studios
Stanovi
86
vedska depni vodi
stan nekog drugog iz druge ruke, vano je napraviti ugovor o roku iznajmljivanja stana kao i o otkaznom roku, uppsgningstid*. U tom sluaju lice koje unajmljuje stan iz druge ruke moe biti sigurno da e moi ostati u stanu u toku cijelog ugovorenog perioda, a lice koje iznajmljuje svoj stan moe biti sigurno da e dobiti natrag svoj stan nakon isteka ugovornog perioda. U sluaju da elite se preseliti u drugi stan, morate o tome obavijestiti vlasnika stana i otkazati stan najmanje tri mjeseca prije selidbe. Rok od tri mjeseca se rauna od narednog novog mjeseca. Preporuuje se da se stan otkae pismenim putem, a u tom sluaju trebate sauvati kopiju pisma kako ne bi dolo do nesporazuma. Nemate pravo da odluujete ko e se useliti u stan poslije vas, jer je to stvar vlasnika stana. Meutim, moete zamijeniti stan za drugi, pod uslovom da vlasnik stana prihvati nove stanare.
uppsgningstid:
koliko dugo unaprijed vlasnik stana treba najaviti da eli da se stanar iseli, ili rok u kome stanar treba da kae da e se on ili ona iseliti iz stana.
Pravila o odravanju reda

U stambenim zgradama moraju postojati pisana pravila o odravanju reda . Ako ne postoje pisana pravila, onda postoje nepisana pravila koja su stvorili sami ljudi koji ive u zgradi, a pravila se razlikuju od podruja do podruja. Po pravilu stanari smatraju da je vano da njihovi susjedi ne putaju glasnu muziku ili TV poslije 22 sati navee, da ne koriste rotilj, da ne tresu tepihe na svojim balkonima, da je isto u liftu, na stepenitu i djejem igralitu, da veernicu koristi samo onaj koji je na redu i ko je zakazao pranje za odreeno vrijeme. Tee je slijediti nepisana pravila nego pisana, ba zbog toga to se ne mogu proitati. Najbolji je savjet da gledate kako rade susjedi. im vam neto nije jasno, pitajte nekoga za savjet.
Stanovi
vedska depni vodi
87
Stan sa zadrunim stambenim pravom

Zgrada sa vie stanova moe biti stambena zadruga, bostadsrttsfrening, u kojoj su stanari kupili svoje stanove. Postoje i neke porodine kue i kue u nizu sa zadrunim stambenim pravom. Slobodni stanovi sa zadrunim stambenim pravom mogu se nai u novinskim oglasima ili preko meetara, mklare, to jest preduzea koje posreduje pri kupoprodaji stanova i kua. Ako elite kupiti stan sa zadrunim stambenim pravom, trebate se najprije dogovoriti sa prethodnim vlasnikom o cijeni koju trai za stan. Stambena zadruga mora vas takoe prihvatiti kao lana zadruge, a trebate uplatiti i ulog, insats*, da bi postali lan stambene zadruge. Za stan sa zadrunim stambenim pravom ne plaa se stanarina, ali umjesto toga svakog se mjeseca plaa doprinos, avgift, stambenoj zadruzi. Doprinos se koristi za otplatu kredita za stambenu zgradu, popravke i osiguranja. Ponekad doprinos moe biti u visini stanarine stana sa stanarskim pravom. Kupovina stana sa zadrunim stambenim pravom moe biti skupa, a jo je skuplja kupovina porodine kue ili kue u nizu. Veina ljudi mora dii kredit kod banke za kupovinu stana ili kue. Bitno je da se dobro preraunate da li vam vae materijalno stanje doputa kupovinu stana ili kue, da za par
insats: novac koji

se uplauje da bi neko postao lan zadruge, a koji se vraa ako isti kasnije izae iz zadruge.
Unajmiti ili moda ak i kupiti stan dobri susjedi u svakom sluaju mnogo vrijede.
Stanovi
88
vedska depni vodi
godina ne biste doli u situaciju da se morate iseliti iz stana. Banka ili meetar moe vam pomoi u vezi i predrauna. Uopte je dobra ideja obratiti se meetaru ako elite kupiti stan ili kuu. Po zakonu meetar mora biti nepristrasan, opartisk*, i starati se da se kupoprodaja obavi na pravi nain u cilju da niko ne bude prevaren. Meetar moe takoe, za raun kupca, angaovati i kontrolora, besiktningsman, ovjeka koji zna mnogo o stambenim zgradama i koji vri kontrolu kua i stanova prije kupoprodaje. Teko je dobiti nadoknadu za greku koja se otkrije naknadno, i zbog toga je preporuljivo da se stan ili kua pregleda vrlo paljivo prije nego to je kupite.
opartisk: neko
ko nikad ne zauzima stav za ili protiv nekog od uesnika u raspravi.
DOBRO DA SE ZNA:
Ako imate redovan ugovor o korienju stana, imate pravo zadrati stan koliko god elite, pod uslovom da plaate stanarinu na vrijeme, vodite rauna o stanu da ne doe do oteenja i ne uznemiravate svoje susjede. Prije iseljenja, stan se uvijek mora oistiti. Ako vlasnik stana bude nezadovoljan sa ienjem, moe angaovati preduzee za ienje da bi se stan ponovo oistio, ali u tom sluaju vi ete platiti trakove ienja. Zato ete imati manje trokova ako dobro oistite stan prije iseljenja. Udruenje stanara, Hyresgstfreningen, jeste udruenje za ljude koji ive u stanovima sa stanarskim pravom. Ako ste lan Udruenja stanara, osoblje udruenja vam moe pomoi u sluaju da se ne moete dogovoriti sa vlasnikom vaeg stana. Odgovore na jednostavnija pitanja moete dobiti iako niste lan udruenja. Hyresgstfreningen nai ete na Roza stranicama telefonskog imenika kao i na Internetu na adresi www.hyresgasterna.se. Informacije su dostupne na vie jezika. Savjet za stanarske sporove, Hyresnmnden, dravni
Stanovi
vedska depni vodi
89
je organ uprave koji rijeava sporove izmeu stanara i vlasnika stanova. Savjeti za stanarske sporove postoje na dvanaest mjesta irom zemlje. Hyresnmnden nai ete na Roza stranicama telefonskog imenika. Savjet moe takoe dati savjet u vezi sporova izmeu vlasnika stana i stanara. Bitno je imati kuno osiguranje, hemfrskring. Ako nemate kuno osiguranje neete dobiti nadoknadu za stvari u domainstvu u sluaju krae ili oteenja prilikom poara ili druge vrste nesree, bez obzira kako je nesrea nastala. Kuno osiguranje moete ugovoriti kod nekog od osiguravajuih zavoda, koje ete nai na utim stranicama telefonskog imenika. Svake godine ca. 100 ljudi gube ivot u poarima. vedsko udruenje za protivpoarnu zatitu organizuje besplatne poludnevne teajeve o opasnosti od poara u stanu, kako se mogu smanjiti rizici i ta treba preduzeti ako poar ipak izbije. Ako ste lan nekog udruenja, moete se obratiti vedskom udruenju za protivpoarnu zatitu, na telefon 08-588 474 00, i zamoliti ih da vam organizuje takav teaj. Udruenje za protivpoarnu zatitu ima svoja mjesna odjeljenja po cijeloj vedskoj, a tokom 2000. godine je, izmeu ostalog, i organizovalo i ca. 100 teajeva za razna udruenja useljenika. Web stranica: www.svbf.se. Ponekad se utroak eletrine energije u stanu plaa posebnim raunom. Deava se da i pretplata za kablovsku televiziju predstavlja dodatni troak, povrh stanarine. Ako elite montirati satelitsku antenu na svom balkonu, najprije morate pitati vlasnika stana za saglasnost. Zavod za integraciju je izdao par broura, namjenjenih onima koji su podnijeli zahtjev za dozvolu boravka u vedskoj, u kojima se govori o periodu introdukcije i o mjestima nastanjenja. Broure nai ete na Bosanskom, Persijskom, Sorani i mnogo drugih jezika na web stranici Zavoda za integraciju, www.integrationsverket.se, kliknite na Frsta tiden i Sverige.
Stanovi
90
vedska depni vodi

Peglanje ljudskog dostojanstva valjkom za ve
Mark Olson Mnogi ljudi vjeruju u sudnji dan. Jednog dana, kada kucne sudnji as, dobri i zli ljudi e se razdvojiti. Svi dobri ljudi dobit e krila i blagoslov, svi ostali dobit e rogove i biti ismijani. Svi oni koji su nekad ivjeli u stambenoj zgradi u vedskoj znaju gdje e biti izloeni konanom sudu na sudnji dan u veernici. Ispred suilice za ve. Na tom mjestu lako se otkrivaju svi grenici. Treba samo otprilike 30 sekundi da bi im se izrekla presuda. U tom pogledu vedski moral je jednostavan i neposredan: Dobar ovjek oisti za sobom filter za prainu u suilici za ve. U filteru se skupljaju dlaice od odjee koja se prevre u suilici. Dlaice su kao stari grijesi siva, difuzna, odvratna gomila. Jedina razlika je u tome da grijesi ostaju u filteru nae savjesti, a dlaie ostaju u filteru za prainu. Svjestan sam toga da se filteri za prainu nigdje ne spominju, niti u Bibliji, Kuranu, Abhidharmi ili Mahabharati. Koliko znam, u vrijeme proroka nije bilo suilica za ve. Ali moral u veernicama je duboko ukorijenjen u veini vjera: Postupaj sa drugima onako kako bi elio da drugi postupaju s tobom. Ovo zlatno pravilo je prisutno u mnogim svetim pismima, iako je formulisano na razliite naine. Ono je prisutno i u obliku obavjetenja na zidu veernice u mojoj zgradi: Ostavi za sobom veernicu u stanju u kome bi elio da je drugi ostave tebi. A ovo zlatno pravilo je takoe uklesano vatrenim slovima u bijesnim oima mog susjeda. Pa ta je sad ovo? upita me razjareno. Pogledam dole u filter za prainu. Susjed mi ga prua, dok grijena gomila dlaica pokriva cijelu povrinu filtera. Moje su dlaice, dakle, ostale u filteru. Sive, odvratne dlaice. U zemlju da propadnem od sramote. Pokuavam da pronaem prave rijei kako bi sprijeio presudu koju susjed samo to nije izrekao. Ja, eh, ovaj mora da sam zaboravio, promrmljao sam. Zaboravio?! ree susjed. Njegova optuba me pee. Imam osjeaj kao da e se u svakom trenut-
vedska depni vodi
91
ku itavo nebo sruiti na mene. Dobar glas mi je ugroen. Crvenim. Znojim se. A susjed samo bulji u mene i u moju gomilu dlaica. Moda mogu ukazati na to da ja ustvari obino istim filter za prainu. Da se staram ivjeti urednim ivotom, dajem novac u dobrotvorne svrhe, ljubazan sam prema djeci i penzionerima i voljan sam da svakome pomognem, hranim ptice u dvoritu,
Ustvari je udno da veernice u vedskoj imaju toliko presudnu ulogu.

uredno plaam porez, skoro uvijek mislim sve najljepe o ljudima s kojima se susreem Ali istovremeno vrlo dobro znam da je sve ovo samo izgovor i izvrdavanje. Susjed mae dlakavim dokazom. No? Ustvari je udno da veernice u vedskoj imaju toliko presudnu ulogu. Ali u mnogim stambenim naseljima veernica je jedino mjesto gde se susjedi viaju. Inae svako vodi svoj porodini ivot u svom stanu. Pozivamo i putamo preko praga roake i prijatelje, ali vrlo rijetko pozivamo svoje susjede na kafu, urku ili druenje u nae domove. Umjesto toga se viamo pod hlad-
nim osvjetljenjem veernice, usred brujanja vemaina i gomile vlanog vea. Moda se prijateljstvo moe roditi u veernici. Moda je mogue pomijeati istu vedsku vunu sa egipatskim pamukom, bijelo sa obojenim. Moda je mogue da veseli susjedi jednoglasno zapjevaju neku lijepu pjesmu pored suilice za ve. Moda je mogue da moj susjed i ja postanemo najbolji prijatelji im umukne zvuk centrifuge i im pogledamo jedan drugoga u oi kao ovjek ovjeka. No? ponavlja susjed kobnim glasom. Odjednom ugledam sat na njegovoj ruci. Samo to se ne osvijestim. Pa tek je tri sata! Moje vrijeme za pranje je do etiri! Jo mi je ostao itav sat. Susjed je pogreio vrijeme, doao je itav sat prije vremena. Imam jo cijelih 60 minuta da se opravdam kao ovjek, da spasim svoj dobar glas, da oistim filter za prainu u suilici za ve. vedski pisac, August Strindberg, jednom je napisao: Nae greke, a ne vrline, ine nas ljudskim. Ovu pouku bi trebalo okaiti na oglasne table u svim veernicama u vedskoj. Mark Olson je novinar iz SAD.
Kao novinar i urednik prisutan je u raznim sredstvima javnog informisanja, esto povodom nove kulture u vedskoj.
92
Posao koji volite. Poslodavci esto trae osobe sa specijalizovanim strunim znanjem. Tokom zadnjih nekoliko decenija pootreni su uslovi u pogledu obrazovanja i strunosti.
Nai dobar posao

Trite rada u vedskoj
U ovom poglavlju dajemo naprije opti pregled trita rada u vedskoj. Zatim slijede odlomci o berzi rada, zaposlenju, naknadi za privremeno nezaposlene kao i o osnivanju privatnih preduzea. Propisi o kojima ovdje govorimo bili su na snazi u ljeto 2003. godine, t.j. u trenutku pisanja ove knjige. Od tada mogue je da su stupili na snagu novi propisi, a u tom sluaju moete dobiti informacije o njima od, izmeu ostalih, Zavoda za zapoljavanje.
Posao
vedska depni vodi
93
Mnogi propisi koji vae na tritu rada, arbetsmarknaden*, vedske potiu iz prve polovine 1900-ih godina. U to vrijeme je zakljueno vie znaajnih sporazuma izmeu poslodavaca, arbetsgivarna*, i saveza sindikata, fackfrbunden*. Savezi sindikata u vedskoj uvijek su bili jai nego u mnogim drugim zemljama, a osim toga su i dugorono povezani sa vladom.
vedsko trite rada

Neki od uslova na tritu rada su zakonom regulisani. Ostali uslovi organizacije poslodavaca i sindikalne organizacije dogovorili zajednikim pregovaranjem, frhandlingar*. Glavna organizacija poslodavaca se danas zove vedska Privreda, Svenskt Nringsliv, ranije SAF Udruenje poslodavaca vedske. Velike sindikalne organizacije su Savez sindikata vedske, LO, za radnike, Centralna sindikalna organizacija slubenika, TCO, za slubenike, i Centralna sindikalna organizacija akademika vedske, SACO, za osobe sa akademskim obrazovanjem. U zakonu je regulisano da normalno radno vrijeme treba iznositi najvie 40 radnih sati u sedmici. Po zakonu svi koji rade puno radno vrijeme imaju pravo na 25 dana plaenog godinjeg odmora u jednoj godini, to iznosi pet sedmica odmora godinje. Ako ste kod poslodavca radili krae od godinu dana, prve godine ete imati krai godinji odmor. Po zakonu svi koji rade isti posao trebaju imati i istu platu. Zabranjeno je odrediti nekome niu platu ili loije uslove zbog njegove etnike pripadnosti, vjere ili pripadnosti nekom drugom vjerovanju, zbog pola, funkcionalne onesposobljenosti ili seksualne sklonosti. Zakon takoe nalae da poslodavac treba unapreivati etniku raznolikost na razliite naine.
arbetsmarknad: sve u vezi preduzea i zaposlenja. Ova rije u stvari znai trite na kome se vri kupoprodaja rada. arbetsgivare: onaj ko ima zaposleno osoblje. fackfrbund: sindikalne organizacije za one koji su zaposleni i koji se bave raznom vrstom poslova, na pr. Savez sindikata metalskih radnika u industriji ili Savez sindikata radnika u trgovini. frhandlingar:
rasprave o, na primjer, platama i radnom vremenu.
Posao
94
vedska depni vodi
Plata po kolektivnom ugovoru

U vedskoj nije odreena minimalna plata. Plata se mnogima odreuje u skladu sa kolektivnim ugovorom, kollektivavtal*, koji poslodavac zakljuuje sa sindikalnom organizacijom nadlenom za radnu oblast koja je u pitanju. Kolektivni ugovori takoe sadre, izmeu ostalog, sporazum o tzv. kolektivnom osiguranju, koje zaposlenima prua dodatnu zatitu u sluaju, na primjer, povrede na radu. U velike radnike sindikalne organizacije spadaju takoe Savez sindikata komunalnih radnika, Kommunalarbetarfrbundet, za radnike u zdravstvu i drutvenoj brizi, Savez sindikata metalskih radnika, Metallarbetarfrbundet, za mnoge radnike u industriji kao i Savez sindikata radnika u trgovini, Handelsanstlldas frbund, za radnike u trgovini i uslunim djelatnostima. Velike sindikalne organizacije za slubenike jesu vedski savez sindikata slubenika u industriji, SIF, i Savez sindikata dravnih slubenika, ST. Sindikalne organizacije, ili facken, kako ih zovu, nai ete pod naslovom Fackliga organisationer na utim stranicama telefonskog imenika.
kollektivavtal: sporazum zakljuen izmeu poslodavca i sindikalne organizacije u vezi plata i drugog za velike grupe radnika. Suprotnost je individualni ugovor, gdje se za svakog pojedinca odreuje razliita plata .
Berza rada
im dobijete dozvolu boravka trebate se prijaviti kod Zavoda za zapoljavanje, Arbetsfrmedlingen, kao osoba koja trai posao, iako jo uvijek najbolje ne vladate vedskim jezikom. Podaci o vaem prethodnom obrazovanju i radnom iskustvu kao i o vrsti zaposljenja za koje ste zainteresovani upisuju se u banku podataka Zavoda za zapoljavanje, ime e vam biti dostupne i razne usluge Zavoda za zapoljavanje. Zavod za zapoljavanje ima svoje urede u svim optinama. U nekoliko veih mjesta postoje i posebni zavodi za zapoljavanje specijalizovani za razne struke, na primjer iz oblasti Tehnike, Industrije, Zdravstva ili Ekonomije.
Posao
vedska depni vodi
95
Zavod za zapoljavanje ima kancelarije u svim optinama. Kod njih se moe prijaviti onaj ko je dobio dozvolu boravka, kao osoba koja trai posao. Ali isto tako moete i sami traiti posao.
Na vie razliitih naina moete saznati o ponudi nepopunjenih radnih mjesta, lediga platser preko Zavoda za zapoljavanje: na oglasnim tablama, u posebnim listovima u uredu Zavoda za zapoljavanje, kao i na Internetu na adresi www.ams.se. U uredima Zavoda za zapoljavanje postoje kompjuteri preko kojih moete traiti posao u materijalima Zavoda kao i na Internetu. Nepopunjena radna mjesta se takoe oglaavaju i u novinama.
Vano je biti aktivan

Trite rada u vedskoj se poprilino izmjenilo u toku zadnjih nekoliko decenija. Ranije je bilo puno poslova koji su se mogli raditi bez nekog dueg kolovanja. Danas se u industriji koriste maine umjesto ljudi za takvu vrstu poslova. Zbog toga mnogi radni zadaci zahtijevaju kako obrazovanje tako i znanje jezika. Zato je danas tee ui na vedsko trite rada nego prije. Nezaposlenost je prisutna i meu uroenim veanima. Ali, nezaposlenost je ipak znatno vea meu ljudima
Posao
96
U mnogim veim mjestima postoje specijalizovani zavodi za zapoljavanje za razliite grupe zanimanja, na primjer u oblasti tehnike ili industrije.
vedska depni vodi
koji su boravili samo krae vrijeme u vedskoj. Zato je vano da ste sami aktivni kada traite posao. Ne moete polaziti od toga da e vam Zavod za zapoljavanje nai neki posao, jer to nije sigurno. Mnoga nepopunjena radna mjesta u privatnim preduzeima se na primjer, ne oglaavaju, nego se popunjavaju putem linih kontakata. Zato trebate razgovarati sa svima koje poznajete rodbinom, prijateljima, susjedima i poznanicima. Moda neko od njih moe vas obavijestiti kad uje za neko nepopunjeno radno mjesto?
Iznajmljivanje kadrova
Agencije za snabdijevanje kadrovima, bemanningsfretag, takoe zvane agencije za iznajmljivanje kadrova, uthyrningsfretag, ili agencije za vrbovanje kadrova, rekryteringsfretag, danas posreduju sve vie privremenih zaposlenja. Na takav nain imaju i funkciju zavoda za zapoljavanje. Ove agencije nai ete na utim stranicima telefonskog imenika pod naslovom Rekryteringsfretag ili Personaluthyrning. Agencije za snabdijevanje kadrovima posreduju raznu vrstu poslova, kako kancelarijskih tako i poslova u industriji. Neki od tih poslova su kratkotrajni, moda samo koji mjesec ili nekoliko sati sedmino, dok su drugi dugotrajniji. Agencije za snabdijevanje kadrovima takoe zapoljavaju ljude a zatim ih iznajmljuju drugim preduzeima kojima je potrebno osoblje u odreenom, vremensko ogranienom periodu. Zaposleni u agencijama za snabdijevanje kadro-
Posao
vedska depni vodi
97
vima, esto primaju ju punu platu kad rade na terenu u nekom preduzeu, a neto niu platu u periodima kada nisu iznajmljeni nekom preduzeu. Pokazalo se da agencije za snabdijevanje kadrovima predstavljaju jedan od naina za mnoge useljenike da uu na vedsko trite rada.
Programi
Da bi vaa ansa da dobijete posao bila vea, Zavod za zapoljavanje vam moe pruati pomo u vidu tzv. programa, program. Dok se uestvuje u nekom programu, po pravilu prima se i novana potpora koja se naziva potporom za aktiviranje, aktivitetsstd. Evo nekoliko primjera programa: Struno osposobljavanje i prekvalifikacija, arbetsmarknadsutbildning, sastoji se od strunih teajeva koji uesnicima daju novo znanje a samim tim i veu ansu da sebi nau posao. Datortek, prua uenicima mogunost da uvjebavaju savremenu kompjutersku tehniku u toku najvie est mjeseci. Struna praksa, arbetspraktik, takoe traje est mjeseci i znai da uesnik proba da radi neki posao na terenu, t.j. na radnom mjestu. Teajevi za traenje posla, jobbskarkurser, jesu teajevi na kojima se izuava, na primjer, kako se pie molba poslodavcu ili kako se treba pripremiti za intervju za posao, anstllningsintervju*. Potpora za zapoljavanje, anstllningsstd, znai da Zavod za zapoljavanje isplauje potporu poslodavcu koji zaposli osobu koja je dugo bila nezaposlena. Potpora za osnivanje privredne djelatnosti, std till start av nringsverksamhet, isplauje se u oredenim sluajevima nezaposlenoj osobi tokom est mjeseci. Vie informacija o ovom programu nai ete malo dalje u ovom poglavlju.
anstllningsintervju:razgovor
u kome lice koje trai posao pria poslodavcu o sebi.
Posao
98
vedska depni vodi
Garancija aktiviranja
Garancija aktiviranja, aktivitetsgaranti, novi je nain da se pomogne ljudima koji su dugo bili bez posla i kojima uee u ranijim programima nije donijelo eljeni rezultat. U tom sluaju slubenik Zavoda za zapoljavanje i osoba koja trai posao zajedno izrauju akcioni plan, handlingsplan, uzimajui pri tome u obzir ta bi bilo najbolje za tu osobu. Jedna od moguih alternativa je obrazovanje na nivou osnovne ili srednje kole u toku najvie est mjeseci. Kad se radi o mladim ljudima optine imaju odgovornost za one koji su mlai od 20 godina i koji ne pohaaju srednju kolu. Za njih su optine dune organizovati posebne teajeve ili mjesta obavljanja prakse. Neke optine su takoe uzele na sebe odgovornost i za malo stariju omladinu koja je bez posla, t.j. mlade uzrasta od 20 do 24 godine. U sluaju da vam se ponudi posao u drugom mjestu, a ne u mjestu gdje trenutno ivite, Zavod za zapoljavanje moe vam pomoi u pogledu poetnih putnih trokova, trokova selidbe kao i da vam isplati poetnu potporu koja bi vam pomogla za prvo vrijeme u novom mjestu. Ova potpora se naziva novana pomo za selidbu, flyttningsbidrag.
Optine organizuju mjesta obavljanja prakse ili teajeve za nezaposlenu omladinu mlau od 20 godina.
Posao
vedska depni vodi
99
Zaposlenje
Postoji vie raznih vrsta zaposlenja. Zaposlenje na neodreeno vrijeme, tillsvidareanstllning, ili stalni radni odnos, fast arbete, jeste najsigurniji oblik zaposlenja. Prednost zaposlenja na neodreeno vrijeme je da moete raunati na posao dugi period unaprijed. Radni odnos prestaje tek ako ga sami elite prekinuti, ili ako dobijete otkaz. Poslodavac moe vam dati otkaz samo u odreenim sluajevima. Nie slijedi vie informacija o otkazu. Vremensko ograniena, tidsbegrnsade*, zaposlenja se sada praktikuju sve ee. Nie slijedi nekoliko oblika vremensko ogranienih zaposlenja: privremene slube, vikariat, gdje se privremeno zapoljava osoba kao zamjena za zaposlenog koji je, na primjer, bolestan, ili se nalazi na roditeljskom odsustvu ili na odsustvu radi studija pripravnike prakse, praktikarbeten, gdje osoba koja studira odreenu struku stie strunu praksu zaposlenja na projektima, projektarbeten, gdje se zapoljava jedna ili vie osoba radi izvravanja odreenog ogranienog radnog zadatka zaposlenje na odreeno vrijeme, visstidsanstllning, gdje zaposlenje traje samo u toku odreenog vremenskog perioda probni rad, provanstllningar, gdje poslodavac zapoljava nekog na probu na najvie est mjeseci. Poslodavac mora najaviti osobi koja je na probnom radu dvije sedmice prije isteka perioda probnog rada ako ne eli da osoba na probnom radu ostane da radi kod njega. U suprotnom se probni rad automatski pretvara u stalni radni odnos. Kada zasnivate radni odnos dobijete i ugovor o zasnivanju radnog odnosa, anstllningsavtal, ili sporazum o zasnivanju radnog odnosa, anstllningskontrakt, u kome su regulisana pravila u pogledu plate, radnog vremena, i dru-
tidsbegrnsad:
koji vai samo odreeno ogranieno vrijeme.
Posao
100
U ugovoru o zasnivanju radnog odnosa navedeni su vaei propisi u pogledu, na primjer, plate i radnog vremena.
vedska depni vodi
gog. Ako na vaem radnom mjestu postoji sindikalna podrunica moete provjeriti kod predstavnika sindikata da li uslovi u vaem ugovoru odgovaraju uslovima koji su dogovorili sindikat i poslodavac. Ako na radnom mjestu ne postoji sindikalna podrunica, moete pogledati pod Fackliga organisationer na utim stranicama telefonskog imenika. Moete se ulaniti u sindikat iako na vaem radnom mjestu ne postoji sindikalna podrunica. U tom sluaju sindikat moe vam dati savjet u pogledu plate, opasnosti u radnoj sredini kao i raznih problema na radnom mjestu. Ulanjenjem u sindikat postajete i lan njegove blagajne za nezaposlene, arbetslshetskassa*. Vie o blagajnama za nezaposlene ete nai malo dalje u ovom poglavlju.
arbetslshetskassa: vrsta
osiguravajueg zavoda koji u toku odreenog vremenskog perioda isplauje novac onome koji je imao posao ali ga je izgubio.
Plaati porez
Plata koju vi i va poslodavac dogovarate, naziva se bruto platom, bruttoln. Poslodavac odbija odreeni iznos od bruto plate, koji se uplauje na ime poreza. Novac koji zatim dobijete na ruke naziva se neto platom, nettoln. Raditi na crno, att arbeta svart, znai da poslodavac ne uplauje niti porez niti socijalne doprinose, sociala avgifter, koji se, izmeu ostalog, koriste za vae zdravstveno osiguranje i buduu penziju. Rad na crno je jeftiniji za poslodavca, a ako ste bez posla moe se initi privlanim i za vas. Ali, raditi na crno je rizino. U tom sluaju ne biste dobili ni bolesniku platu ni bolesniku naknadu ako biste
Posao
vedska depni vodi
101
se razbolili, ne biste dobili nikakvu nadoknadu ako biste bili izloeni povredi na radu ili ako biste ostali bez posla, a ne biste dobili ni penziju za period u kome ste radili na crno. Ako bi se otkrio rad na crno iskrsnuli bi veliki problemi. Raditi na crno, a istovremeno dobijati i potporu od Zavoda za socijalno osiguranje, Frskringskassan, smatra se krivinim djelom, kao i ne podnositi poresku prijavu za zaraeni novac. U tom sluaju se plaa novana kazna a naknadno se mora uplatiti i porez koji poslodavac nije uplaivao. Poslodavac takoe moe biti osuen da plati novanu kaznu ili na kaznu zatvora, a osim toga e biti duan platiti i kaznenu dabinu.
stmpelkort:
karta koja se stavi u aparat prilikom dolaska na posao i odlaska sa posla. Na karti se biljei koliko ste dugo vremena proveli na radnom mjestu.
Prekovremeni rad, nepogodno radno vrijeme (OB), fleksibilno radno vrijeme, otkaz
Ako poslodavac eli da radite vie od normalnog radnog vremena, ti dodatni radni sati se nazivaju prekovremenim radom, vertid. Prekovremeni rad ne smije iznositi vie od ukupno 50 sati u toku jednog mjeseca. Prekovremeni rad se plaa vie nego redovno radno vrijeme. Postoji i mogunost da umjesto novca, iskoristite odsustvo. Takvo odsustvo se naziva kompenzacionim odsustvom, kompledigt. Nepogodno radno vrijeme, obekvm arbetstid, radno je vrijeme koje je planirano navee, nou i za vrijeme praznika. Za takvo nepogodno radno vrijeme, OB-tid, prima se poseban dodatak. Fleksibilno radno vrijeme, flextid, znai da ne morate dolaziti na posao i odlaziti sa posla u odreeno vrijeme, nego moete biti fleksibilniji. Moete na primjer dolaziti od 7 do 9 sati ujutru, a odlaziti od 16 do 18 sati poslije podne. Na kontrolnoj karti, stmpelkort*, ili slinom, biljei se koliko ste sati proveli na radnom mjestu, tako da poslodavac moe kontrolisati da ste odradili taan broj sati.
Posao
102
vedska depni vodi
Ako se razbolite, vama se ne isplauje nadoknada prvog dana, koji se naziva danom uskrate, karensdag. Zatim e vam poslodavac isplaivati bolesniku platu, sjukln, tokom prvih 21 dan bolovanja. U sluaju da ste bolesni due vremena, Zavod za socijalno osiguranje e vam isplaivati bolesniku naknadu, sjukpenning. Iznos bolesnike naknade zavisi od visine vae plate. Zato morate prijaviti iznos svoje plate Zavodu za socijalno osiguranje im stupite u radni odnos. Vie informacija o bolesnikoj naknadi nai ete u poglavlju o Novcu. Ako elite prekinuti radni odnos, morate to blagovremeno najaviti poslodavcu, obino mjesec dana unaprijed. Ovo se zove dati otkaz, a vrijeme od davanja otkaza do stvarnog prekida radnog odnosa naziva se otkaznim rokom, uppsgningstid. Preduzee moe takoe otpustiti namjetenika ako je u pitanju pomanjkanje radnih zadataka ili novca u preduzeu, ili ako namjetenik ne radi svoj posao kako treba. I u ovom sluaju se primjenuje odreeni otkazni rok. U sluaju da ste dobili otkaz s posla a lan ste sindikata, moete upitati predstavnika svog sindikata ako otkaz odgovara vaeim propisima. Moete takoe obratiti se sindikatu za pomo da biste sebi obezbijedili to povoljnije uslove otkaza.
Naknada za privremeno nezaposlene

Naknada za privremeno nezaposlene je novac koji se isplauje nezaposlenoj osobi u toku ogranienog vremenskog perioda. U trenutku pisanja ove knjige taj period iznosi 300 dana. Uslov za dobijanje naknade za privremeno nezaposlene jeste da ste radili puno radno vrijeme ili bavili se redovnim studijama odreeni broj mjeseci zadnjih godinu dana. Pravila za naknadu za privremeno nezaposlene vrlo su komplikovana. Zato ih ovdje ne moemo opisati detaljno, nego samo u odreenim glavnim crtama.
Posao
vedska depni vodi
103
Postoje dvije vrste naknade za privremeno nezaposlene, osnovna naknada, grundbelopp, i naknada na osnovu prihoda, inkomstrelaterad ersttning. Osnovnu naknadu isplauje posebna blagajna za nezaposlene, Alfa-kassan. Blagajne za nezaposlene, a-kassor, mogu se uporediti sa osiguravajuim zavodima iz oblasti rada. Naknada na osnovu prihoda je vea od osnovne naknade. injenica da se ova naknada zasniva na prihodu znai da visina naknade zavisi od toga koliko ste novca zaraivali dok ste bili u radnom odnosu. Uslov za isplatu naknade na osnovu prihoda je da ste lan blagajne za nezaposlene najmanje 12 mjeseci. Ako ste se ulanili u sindikat, postali ste istovremeno i lan njegove blagajne za nezaposlene. Ali imate pravo ulaniti se samo u blagajnu za nezaposlene kojoj pripadate po struci. U koju ete se blagajnu za nezaposlene ulaniti zavisi dakle od vaeg zanimanja. Ako ponete raditi u nekoj drugoj struci, na primjer u restoranu umjesto u prodavnici, trebali biste po pravilu promijeniti i blagajnu za nezaposlene. Druga mogunost je da se ulanite u Alfa-kassan. Pored toga to Alfa-kassan isplauje osnovnu naknadu, kao to smo ve naveli, ona je jedina blagajna za nezaposlene u koju se moe ulaniti neovisno o savezu sindikata ili zanimanju. Ako Zavod za zapoljavanje nae neko nepopunjeno radno mjesto koje bi vama odgovaralo, duni ste ga po pravilu prihvatiti. U suprotnom moe vam se ukinuti naknada za privremeno nezaposlene. Zavod za zapoljavanje moe vam dati vie informacija o naknadi za privremeno nezaposlene kao i o blagajnama za nezaposlene.
Privatno preduzee
Mnogi ljudi sanjaju o tome da imaju svoje privatno preduzee. Vie useljenika nego veana osnivaju preduzea
Posao
104
Osoba koja eli osnovati privatno preduzee, moe dobiti potporu od organizacija IFS, Nyfretagarcentrum i Almi fretagspartner.
vedska depni vodi
kada ostanu bez posla, a danas svako peto novo preduzee u vedskoj osniva lice stranog porijekla.
bokfring: kako preduzee iskazuje svoje nabavke, svoju prodaju, zakupninu i druge ekonomske injenice. . marknadsfra sig:
praviti reklamu za svoje preduzee.
Osoba koja eli osnovati preduzee ima mnogo toga o emu treba voditi rauna. Trebalo bi dobro razmisliti o svemu to je potrebno da bi preduzee dobro poslovalo. Da li postoji mogunost da vam se odobri kredit za poetak rada preduzea? Da li znate koji su propisi na snazi u vezi knjigovodstva, bokfring*, kao i uplaivanja poreza i doprinosa? Kako ete svoje preduzee lansirati na trite, marknadsfra*? Ko e vam biti muterije, a ko konkurenti, konkurrenter*, i koje ete mjere preduzeti da bi postali bolji od svojih konkurenata? Morate takoe biti obavjeteni i o tome koje su dozvole potrebne za osnivanje preduzea. U vedskoj potrebna je, na primjer, dozvola vatrogasnih organa za prodavnice, dozvola ureda za zatitu ivotne sredine i zdravlja za restorane i prodavnice prehrambenih proizvoda, a posebne dozvole su potrebne za prodaju robe na pijanim tezgama kao i za sluenje alkoholnih pia u lokalima.
konkurrent:
neko ko prodaje istu stvar kao i vi.
Posao
vedska depni vodi
105
Pomo za osnivanje preduzea

Ako elite razgovarati o svojim idejama u vezi osnivanja preduzea sa ljudima koji poznaju tu materiju, moete se obratiti Internationella Fretagarfreningen i Sverige, IFS, udruenju koje ima svoje kancelarije u 17 vedskih gradova. Moete se takoe obratiti i Nyfretagarcentrum kao i Almi fretagspartner. Zadatak te dvije organizacije jeste da pomau novim privrednicima. Obje organizacije su prisutne na vie mjesta u vedskoj. Nai ete ih na Roza stranicama telefonskog imenika. Ako ste nezaposleni moe se desiti da imate pravo na tzv. potporu za osnivanje privredne djelatnosti od strane Zavoda za zapoljavanje, koji e zamoliti neovisnog strunjaka da ocijeni vau ideju o osnivanju preduzea prije nego to donese odluku o tome da li da vam odobri potporu.
DOBRO DA SE ZNA:
U slubi za rad sa strankama Zavoda za zapoljavanje postoji specijalno obueno osoblje koje moe odgovorati na pitanja kako o optim propisima tako i o specifinim stvarima koje se odnose na vas lino kao osobu koja trai posao. Telefon slube za rad sa stankama je 020-21 26 00. Moete slobodno zamoliti osobu koja vas je upisala u evidenciju Zavoda za zapoljavanje da vam proita rijei traenja podataka koje su upisani pod vaim imenom u banci podataka zavoda! Rijei traenja podataka sadre kratak opis vas lino, vaeg znanja i iskustva, kao na primjer zna francuski, izvodio vrtlarske radove, radno iskustvo iz oblasti zdravstva. Rijei traenja podataka olakavaju referentu za zapoljavanje povezivanje nepopunjenih radnih mjesta sa osobama koje trae posao. Zato je bitno izabrati prave rijei traenja podataka. Na web stranici Zavoda za zapoljavanje postoji, izmeu ostalog, i Banka upranjenih radnih mjesta, Banka traenja posla gdje se moete sami predstaviti, kao i opis zanjimanja pod naslovomYrken A. Adresa web stranice je www.ams.se.
Posao
106
vedska depni vodi
Nostrifikacija znai ocjenjivanje strunog obrazovanja i strunog znanja iz drugih zemalja da bi bilo lake za osobe stranog porijekla da uu na vedsko trite rada. U publikaciji Att f din utbildning bedmd, izdatoj od strane Zavoda za integraciju, govori se o tome kako se vri nostrifikacija, a navedene su i adrese organa uprave koji nostrifikuju diplome iz inostranstva. Publikacija se izdaje na 10 jezika a moete je naruiti od Zavoda za integraciju. Poslodavac voli preporuke t.j. imena ljudi koji vas poznaju i koji mogu potvrditi da ete dobro obavljati svoje radne zadatke. Ako ste ranije bili zaposleni u vedskoj, raniji poslodavac bi bio pogodna osoba da vam da preporuku. Inae moete zamoliti svog nastavnika vedskog jezika, susjeda ili nekog zemljaka za preporuku. Prilikom isplate plate dobit ete i specifikaciju plate, t.j. papir gdje je navedeno koliko ste radili i koliko ste za to bili plaeni. Iz specifikacije plate treba da se vidi da je poslodavac odbio otprilike 30 posto od plate na ime preliminarnog poreza. Ako to nije uraeno, znai da ste radili na crno. Poslodavac takoe mora uplatiti socijalni doprinos, ali to se ne vidi iz specifikacije plate. Ako smatrate da vas je poslodavac na neki nain izloio diskriminaciji zbog vae etnike pripadnosti ili vjere, trebate o tome najprije razgovarati sa sindikatom, ako ste njihov lan. Ako niste lan sindikata, ili ako vam sindikat ne bude pruao potrebnu pomo, moete se obratiti Ombudsmanu protiv etnike diskriminacije, DO. DO ima kancelariju u tokholmu a njegova Internetadresa je www.do.se. U nekim gradovima postoje i agencije protiv diskriminacije, t.j. posebna savjetovalita po takvim pitanjima. Velike sindikalne organizacije LO, TCO i SACO imaju sljedee adrese na Internetu: www.lo.se, www.tco.se, www.saco.se. Adresa organizacije poslodavaca, vedske Privrede, jeste www.svensktnaringsliv.se. Sve ove web stranice imaju veze koje vode do saveza sindikata u okviru raznih organizacija. Almi Fretagspartner, organizacija koja pomae novoosnovanim preduzeima, ima svoju web stranicu na adresi www.nutek.se. Internationella Fretagarfreningen i Sverige ima informacije na vie jezika na svojoj web stranici, ija je adresa www.ifs.a.se.
Posao
vedska depni vodi
107
Nije uvijek lako donositi ekonomski opravdane odluke. Ponuda raznorazne robe je ogromna. Reklamni listovi sa novim ponudama stiu potom svake sedmice.
Koliko kota?
O novcu i svakodnevnoj ekonomiji
U ovom poglavlju skupili smo niz injenica, pravila i savjeta vezanih za ekonomiju. U prvim odlomcima se govori o kupoprodaji, kreditima i osiguranjima. Trebate voditi rauna o mnogo stvari ukoliko elite izvui to veu korist od svog novca. Zatim slijedi nekoliko odlomaka o porezu kao i o tome za ta se sve novac iz poreza koristi: t.j. penzijama, djejem dodatku, i dr.
Fotografija: Bengt Arne Ignell / Redakta
Novac
108
vedska depni vodi
esto se govori da je vedska zemlja sa visokom stopom oporezivanja, to je istina jer je porez u vedskoj vii nego u mnogim drugim zemljama. Ali bez obzira na to to se veani ale na visoki porez, veina graana ipak eli zadrati prednosti koje se plaaju porezom, a to su zdravstvo i osnovna materijalna sigurnost zahvaljujui kojoj se niko u ovoj zemlji ne treba nai u istinsko bijednoj situaciji.
Kupoprodaja
Kada kupujemo robu za svakodnevnu upotrebu, najee kupujemo prehrambene proizvode, livsmedel, to jest hranu. Rije sa kojom se esto susreemo kada kupujemo hranu je rok upotrebe, bst-fre-datum. Ovaj datum oznaava dan do kada je hrana svjea, pod uslovom da se uva na ispravan nain. Lako kvarljivi prehrambeni proizvodi, kao na primjer mljeveno meso i mlijeko, obino nose i oznaku posljednji dan upotrebe, sista frbrukningsdag, to jest posljednji dan kada nije opasno jesti tu hranu. Uporediva cijena, jmfrpris, druga je rije koju esto viamo u prodavnicama hrane. Uporediva cijena izraava koliko jedan kilogram ili jedan litar odreenog proizvoda
Sauvajte priznanicu kada idete u kupovinu. Na takav nain je mnogo lake zamijeniti robu ili izvriti ispravku robe s grekom.
Novac
vedska depni vodi
109
kota, da bismo lake mogli uporediti, na primjer, razne vrste kafe. Veina prehrambenih proizvoda takoe sadri i podatak o sadrini proizvoda. Obino kako odjea tako i namjetaj nose naljepnice sa tekstom koji objanjava od ega su napravljeni. esto je napisano i kako se proizvod odrava, na primjer u kojoj temperaturi vode treba prati odreeni odjevni predmet, ili kako treba postupiti ako se pojavi neka mrlja na sofi. U sluaju da niste sasvim sigurni da li e vam neka stvar koju elite kupiti zaista odgovarati, pitajte u prodavnici da li je moete kupiti kao nevezanu kupoprodaju, ppet kp. To znai da istu moete vratiti poslije jednog ili par dana, pod uslovom da stvar niste koristili, i dobiti nazad novac. Prodavnice koje ne praktikuju nevezanu kupoprodaju, mogu umjesto toga odobriti kupcu pravo da zamijeni kupljenu robu za neku drugu iz prodavnice. Ako trenutno u prodavnici nema niega to vam se dopada, dobit ete priznanicu na odreeni iznos, tillgodokvitto, sa kojom moete platiti nekom drugom prilikom. Hrana i cvijee se meutim ne mijenjaju, obino ni donji ve ni kupai kostimi. Nije dozvoljena ni zamjena pakovanja koje ste prethodno otvorili. Da bi imali pravo zamijeniti jednu robu za drugu, morate sauvati priznanicu za robu koju ste kupili. U sluaju da otkrijete neku greku na robi koju ste kupili, takoe je vano da sauvate priznanicu. Ako bi vam se, na primjer, nove cipele raspale samo nedelju dana nakon to ste ih kupili, moete otii u prodavnicu gdje ste ih kupili i ponijeti sa sobom priznanicu i cipele. U tom sluaju prodavnica je duna ili da popravi cipele ili da vam vrati novac ili da vam da novi par cipela za zamjenu. Vidi naslov Dobro da se zna u vezi toga ta trebate preuzeti u sluaju da se ne moete dogovoriti!
Novac
110
vedska depni vodi
Reklamirati, reklamera, neku robu znai aliti se na to da je roba od poetka pogreno izraena kao na primjer, cipele u gornjem primjeru. Za odreenu robu, kao to su satovi i videorekorderi, obino se izdaje garancija, garanti, koja vai godinu dana ili dvije godine. Garancija znai da e prodavnica popraviti sat ili video o svom troku ako bi se isti pokvario prije isteka garantnog roka. Prodaja na vratima, hemfrsljning, jeste kada prodavac zazvoni na vrata ili nazove telefonom sa namjerom da vam proda neku robu. Koristan savjet je da dobro razmislite da li vam je ta stvar zaista potrebna, kako ne bi kupili neto na brzinu i nepromiljeno samo zbog toga to je prodavac bio toliko ubjedljiv! Ako se ipak odluite na kupovinu, ali se pokajete u roku od dvije sedmice, kupovina se moe ponititi. Te dvije sedmice se nazivaju probnim sedmicama, ngerveckor. Stvari se mogu takoe kupovati i preko kataloke prodaje robe potom, postorder. U tom sluaju roba se naruuje iz kataloga a plaa se prilikom podizanja paketa na poti. I u ovom sluaju imate pravo pokajati se u roku od dvije sedmice od datuma kada ste dobili paket. Robu nemorate platiti ako je vratite u roku od dvije sedmice, ali morate platiti trokove prevoza.
Kupovina na kartice i zajmovi

Danas mnogi imaju razne vrste kartica pomou kojih mogu vriti plaanja ili podizati novac u gotovini. Kartica za podizanje novca, uttagskort, vezana je za raun u banci, a koristi se iskljuivo za podizanje novca iz automata za podizanje novca. Bankovna kartica, bankkort, moe se koristiti kao kartica za podizanje novca, ali njome se mogu vriti i plaanja. Kada plaate ovom karticom, novac se skida direktno sa vaeg rauna u banci.
Novac
vedska depni vodi
111
Mnogi ljudi koriste neku vrstu bankovne kartice za podizanja novca u gotovini.
Platena kartica, betalkort, se takoe koristi za plaanje. Razlika, ako se uporedi sa bankovnom karticom, jeste u tome da se novac koji ste upotrijebili za kupovinu ne skida direktno sa vaeg rauna, nego se svi iznosi sabiraju a zatim se skidaju sa vaeg rauna jedan put u mjesecu. Tada dobijete i sabirni raun sa navedenim ukupnim trokovima. Po pravilu platena kartica je skuplja od bankovne. Kreditna kartica, kreditkort, jeste kartice (bankovna, platena ili kartica neke druge vrste) koja je vezana za kredit, to jest za mogunost pozajmljivanja novca. Kada plaate kreditnom karticom pozajmljujete dakle novac od preduzea koje je izdalo karticu ili od banke. Smatra se da su kreditne kartice skup nain pozajmljivanja novca, i treba ih zato izbjegavati. Drugi nain pozajmljivanja novca jeste kupovina na otplatu,
avbetalning: kada se neto to se kupilo plaa iz vie puta, na primjer jednom mjeseno, uz plaanje kamate.
avbetalning*, ili se moe podii zajam, ta ln. U sluaju da

razmiljate o tome da li imate dovoljno sredstava da na ovaj nain pozajmite novac, vano je unaprijed izraunati sve mogue trokove otplate ili zajma. Moe, naime skupo da vas kota: televizor koji iznosi 4 000 kruna ako se kupi za gotovinu, moe na primjer iznositi skoro 6 000 kruna ako se kupi na otplatu, uz dodatnu kamatu. Banke obino govore ako nemate dovoljno sredstava za tednju svakog mjeseca, nemate ni dovoljno sredstava za podizanje zajma.
Novac
112
vedska depni vodi
Postoje i opravdani razlozi zbog kojih trebate dobro se zamisliti ako vas neko zamoli da mu budete irant, g i borgen. Biti nekome irant znai da prihvatate na sebe odgovornost za zajam nekog drugog. Ako osoba u pitanju ne bi bila u mogunosti otplaivati zajam, vi biste u tom sluaju bili duni da preuzmete otplatu njenog zajma na sebe.
Prigovor o neplaanju dugova

Vano je da se svi rauni plate na vrijeme kako bi se izbjegla zatezna kamata. Osim toga se obino alje samo jedna opomena, pminnelse*, o neplaenim raunima. Ako se ne odazovete na opomenu, vlasnik stana ili preduzee se esto obraa uredu za prinudnu naplatu, inkassobyr, preduzeu iji je zadatak utjerivanje neplaenih dugovanja. U sluaju da niste u mogunosti platiti cijeli iznos dugovanja odjednom, trebate to prije kontaktirati lice kome dugujete novac i pokuati s njim postii neku vrstu sporazuma. Sljedei korak je inae da javno izvriteljstvo, kronofogdemyndigheten, izda tzv. platni nalog. To je zahtjev za naplatu iznosa koji dugujete, uz obraunavanje raznih dodatnih pristojbi. Vie informacija o javnom izvriteljstvu nai ete u poglavlju o Zakonu i Pravdi. U sluaju da i nakon toga ne platite dug u roku od 10 dana, javno izvriteljstvo e naplatiti novac, na primjer, putem obustave od plate ili oduzimanjem automobila ili nekog drugog vrijednog predmeta u zamjenu za dug. Dobiete u tom sluaju prigovor o neplaanju dugova, betalningsanmrkning. Vrlo je vano da se izbjegne prigovor s obzirom da vlasnici stanova i banke provjeravaju kojim je licima izreen prigovor o neplaanju dugova. Za osobu koja je dobila prigovor o neplaanju dugova bie tee unajmiti stan ili podii zajam u banci.
pminnelse: napomenuti dodatno jo jednom o neemu to se mora uraditi.
Novac
vedska depni vodi
113
Penzijsko osiguranje dat e vam vie novca za ivot pod stare dane.
Osiguranja
Kuno osiguranje, hemfrskring, je osiguranje zvih stvari koje imate u kui. Ako nemate kuno osiguranje neete dobiti nadoknadu u sluaju da va stan bude oteen od poara, ili u sluaju provale ili krae. esto kuno osiguranje obuhvata i putno osiguranje, reseskydd, koje pokriva putovanja u inostranstvo u toku najvie 45 dana, pravnu zatitu, rttsskydd, koja pokriva trokove za odreena pravna pitanja, kao i osiguranje za sluaj fizikog napada, verfallsskydd, ako vam neko nanese tjelesne povrede a nije u mogunosti da sam nadoknadi tetu. Moete slobodno zamoliti osoblje osiguravajueg zavoda da vam tano objasni ta sve pokriva kuno osiguranje, a ta ne pokriva! Mogue je da postoje razliiti propisi za nadoknadu stvari koje imate u stanu i stvari koje drite u automobilu, na tavanu ili u podrumu.
Fotografija: Sofie Nordstrm / PRESSENS BILD
Novac
114
vedska depni vodi
Jedna od svrha plaanja poreza u vedskoj jeste, izmeu ostalog, da je svim ljudima zagarantovan odreeni minimalni ivotni standard, bez obzira na bolest ili druge probleme. Ali i pored toga mnogi ljudi se osiguravaju privatno da bi dobili malo vie od zagarantovanog minimalnog nivoa u sluaju da ih neto snae. Od osiguranja protiv nesree, olycksfallsfrskring, na primjer, dobit ete odreeni iznos nadoknade u sluaju da doivite nesreu koja e vam nanijeti invalidnost. Osiguranje e vam takoe nadoknaditi i odreene trokove koji biste inae sami morali platiti, kao to su novani udio pacijenta u bolnici i tretman kod fizioterapeuta. Zahvaljujui penzijskom osiguranju, pensionsfrskring, imati ete vie novca za ivot kad ostarite. Privatno zdravstveno osiguranje, sjukfrskring, dati e vam vie sredstava za ivot u sluaju da se razbolite, a ivotno osiguranje, livfrskring, obezbijediti e novac ostalim lanovima vae porodice ako biste preminuli. Postoje i posebna djeja osiguranja, barnfrskringar, po kojim se isplauje dodatna nadoknada djeci u sluaju dugotrajnog oboljenja ili nesree.
Svi odrasli koji imaju prihod moraju podnositi poresku prijavu. Obrazac Inkomstdeklaration ete dobiti u vae potansko sandue, ispunjen od strane poreske uprave i gotov da bi ga samo potpisali, nakon provjere da su svi podaci u njemu ispravni.
Porez
Najupadljiviji porez je porez na dohodak, inkomstskatten, koji se odbija od vae zarade. Neke naknade koje isplauje Zavod za socijalno osiguranje, kao to su roditeljska hranarina i bolesnika naknada, smatraju se u ovom kontekstu kao prihod i zato se oporezuju. Vie informacija o roditeljskoj hranarini i bolesnikoj naknadi nai ete pri kraju ovog poglavlja. Ako ste u radnom odnosu poslodavac je duan odbiti porez od vae plate prije
Novac
vedska depni vodi
115
isplate iste. Ovaj odbitak se naziva preliminarnim porezom, preliminrskatt, s obzirom da se uplata poreza vri rano i u priblinom iznosu, a moda se i nee tano podudarati sa konanim obraunom poreza. Organi uprave prave konaan obraun poreza na osnovu vae poreske prijave dohotka, inkomstdeklaration. To je obrazac koji sadri niz podataka o vaoj ekonomiji. Poreska prijava dohotka se podnosi poreskoj upravi na proljee godine poslije godine na koju se podaci odnose. Na jesen poreska uprava zavrava kontrolu svih poreskih prijava i alje tzv. rjeenje o konanom porezu. Tada e se vidjeti da li ste uplatili preveliki iznos poreza prethodne godine pa e vam se sada novac vratiti, ili da li morate uplatiti jo novca na ime poreza. Svi odrasli koji imaju prihod, kuu ili imovinu, duni su svake godine podnositi poresku prijavu dohotka, na obrascu poreska prijava dohotka 1, inkomstdeklaration 1, koji se alje potom na kunu adresu. U tom obrascu poreska uprava je ve ispunila odgovarajue podatke. Vi jedino trebate provjeriti da li su svi podaci ispravni i potpisati obrazac. Poreska prijava se moe podnijeti i preko Interneta ili telefona. 800 000 osoba su 2003. godine iskoristili tu mogunost. I vi koji ste privatni preduzetnik podnosite poresku prijavu na obrascu Inkomstdeklaration 1. Dohodak od poslovne djelatnosti se iskazuje u posebnom prilogu. Ako imate privatno preduzee duni ste da podnesete i prijavu o porezu na promet na dodatnu vrijednost, to jest porezu koji se dodaje na robu i usluge. Ako razmiljate o osnivanju privatnog preduzea saznat ete sve o porezu na promet na dodatnu vrijednost i o poreskim prijavama dohotka preduzea na obrazovnom programu Zavoda za zapoljavanje Podrka za osnivanje privredne djelatnosti, Std till start av nringsverksamhet. Vie o tome u poglavlju Posao.
Novac
116
vedska depni vodi
avdrag: odbiti
odreenu svotu od prihoda za koji se podnosi poreska prijava.
Kada poreska uprava pravi predraun preliminarnog poreza polazi od pretpostavke da vam je zarada svakog mjeseca ista i da nemate nikakvih odbitaka, avdrag*, u svojoj poreskoj prijavi. U sluaju da ne radite cijele godine, ili ako imate velike odbitke za na primjer kamate na zajam, moda ne bi bilo loe podnijeti zahtjev za poseban predraun poreza, en srskild skatteberkning*, to znai da ete poreskoj upravi izloiti svoje trenutno materijalno stanje kako bi mogla proraunati preliminarni porez koji vie odgovara stvarnom stanju. U tom sluaju biste svakog mjeseca u toku godine primali vei iznos plate poslije odbitka poreza, umjesto da tek kasnije dobijete nazad oporezovani novac koji je nepotrebno odbijen od vae plate. U sluaju da niste zadovoljni rjeenjem poreske uprave moete zatraiti preispitivanje odluke, omprvning, a to se radi pismenim putem, to jest pismom. Osim poreza na dohodak i poreza na promet na dodatnu vrijednost postoje i porez na imovinu, porez na nekretnine, porez na nasljedstvo, porez na dobit od kapitala kao i porez na poklone. Postoji i porez na robu kao to je alkohol, duvan i benzin.
srskild skatteberkning:
izmjena predrauna poreza koji treba odbijati od plate pojedinca.
vrnplikt: sluenje vojnog roka, koji slui mnogo mladia preko 18 godina starosti, kao i odreeni broj djevojaka.
Starosna penzija
Penzijski sistem u vedskoj jeste sistem sigurnosti koji treba obezbijediti sredstva za ivot i onima koji su ve preli starost za penziju. Prema penzijskom sistemu koji je uveden 1999. godine, vaa penzija zavisi od toga koliko ste radili i koliko ste zaraivali tokom godina provedenih u vedskoj. U obraun penzije uraunava se na razliite naine i bolesnika naknada, naknada za privremeno nezaposlene, roditeljska hranarina, studije, podizanje djece kao i vojna obaveza, vrnplikt*. Bolesnika naknada i roditeljska hrana-
Novac
vedska depni vodi
117
Penzijski sistem prua sigurnost onima koji su dostigli starost za penziju.
rina opisane su malo dalje u ovom poglavlju, naknada za privremeno nezaposlene opisana je u poglavlju o Poslu. Novi penzijski sistem obuhvata osobe koje su roene od 1938. godine i na dalje. Roeni izmeu 1938. i 1953. godine primaju penziju i po novom sistemu i po ranijim propisima. Ovdje opisujemo iskljuivo novi sistem. Postoje tri vrste dravne penzije: penzija na osnovu prihoda, premijska penzija i zajamena penzija. Penzija na osnovu prihoda, inkomstpensionen, najvaniji je dio penzije. Visina penzije zavisi od toga koliko ste zaraivali i koliko ste poreza uplaivali u vedskoj. Svake godine se dobija obavijest od Zavoda za socijalno osiguranje sa predraunom iznosa budue penzije na osnovu prihoda. Premijska penzija, premiepensionen, takoe je vezana za zaradu i uplatu poreza. Ova penzija iznosi manji deo ukupne penzije, koji sami moete ulagati u fondove, fonder*. Ako sami ne odaberete neki fond, novac od premijske penzije bit e uloen u dravnu fondacijsku kompaniju. Visina premijske penzije zavisi od toga u kojoj su mjeri razliiti fondovi uspjeno upravljali uloenim novcem. Zajamena penzija, garantipensionen, jeste sigurnost za one koji su imali niske prihode ili ih upte nisu imali. Ovaj dio penzije garantuje da e sve starije osobe imati odreenu minimalnu mjesenu svotu za ivot. Uslov je, meu-
fonder: ako uloite novac u fond, oni koji upravljaju fondom e kupiti, na primjer, dionice udjela u preduzeu za va novac. Ako vrijednost dionica raste, dobit ete vie novca nego to ste uloili kada s vremenom prodate svoj udjel u fondu.
Novac
118
vedska depni vodi
tim, da ste nastanjeni u vedskoj 40 godina prije odlaska u penziju. Ako ste ovdje ivjeli krae vrijeme, zajamena penzija e biti manja. Meutim, lica koja se raunaju izbjeglicama u skladu sa enevskom konvencijom dobit e isto toliku penziju koju bi imali da su ivjeli u vedskoj 40 godina. Neki ljudi imaju i dodatnu penziju koja je ugovorena sporazumom izmeu poslodavaca i namjetenika. Ova penzija se naziva penzijom iz radnog odnosa, tjnstepension, ili penzijom na osnovu ugovora, avtalspension. Mnogi sami uplauju novac u privatno penzijsko osiguranje, kao to smo ve naveli. Osobe koje su starije od 65 godina kada dou u vedsku, ne mogu dobiti starosnu penziju. Ali mogu zato dobiti potporu za izdravanje starih, ldrefrsrjningsstd, koja se isplauje osobama bez prihoda. Vidi malo dalje u ovom poglavlju. Po novom penzijskom sistemu mora se podnijeti zahtjev za penziju Zavodu za socijalno osiguranje, s obzirom da vie ne postoji odreena starost za penziju. Zahtjev za penziju mora se predati dva mjeseca prije prestanka rada. Moete otii u penziju bilo kad poslije svoje 61 godine, ali e vam penzija biti sve vea to due ekate prije nego to odete u penziju. Poev od 2003. godine penzija se oporezuje kao obian prihod. Istovremeno je i iznos penzije povean, tako da ispada da veina ljudi prima otprilike isti iznos penzije kao i ranije.
Djeji dodatak se isplauje jedan put mjeseno za djecu do 16 godina starosti.
Novac
Fotografija: Teri Dixon
vedska depni vodi
119
Stambena potpora
Stambena potpora, bostadsbidrag, moe se isplaivati ili mladima u uzrastu od 18 do 29 godina ili porodicama sa djecom. Koliko moete dobiti zavisi od vae zarade i imovine, od toga koliko djece imate, koliko plaate stan kao i od veliine stana. Zahtjev za stambenu potporu se podnosi Zavodu za socijalno osiguranje. Ako primate stambenu potporu ne smijete zaboraviti obavijestiti Zavod za socijalno osiguranje o svim promjenama u vezi materijalnog stanja ili domainstva: to jest ako vam se promijeni plata, ako dobijete jo koje dijete ili ako su se neki roaci uselili kod vas u stan. Takve promjene mogu uticati na stambenu potporu. Ako se ispostavi da ste primali preveliki iznos potpore, moe se desiti da ete morati vratiti deo novca. Penzioneri takoe, u nekim sluajevima, imaju pravo na poseban dodatak koji se naziva stambenim dodatkom, bostadstillgg.
Djeji dodatak
Roditelji sa djecom primaju djeji dodatak, barnbidrag, za djecu uzrasta do 16 godina. Djeji dodatak se isplauje jedan put mjeseno i za ovaj dodatak nije potrebno podnositi zahtjev. Porodice sa vie djece primaju vei dodatak, tzv. dodatak za vie djece. Mladi od 18 do 20 godina starosti koji pohaaju srednju kolu primaju aku potporu, studiebidrag. Porodice sa niskim prihodima imaju pravo podnijeti zahtjev za dodatni dodatak na aku potporu. Roditelji su duni da izdravaju svoju djecu dok djeca ne napune 18 godina. Ako djeca i dalje pohaaju osnovnu ili srednju kolu ovo pravilo vai sve do njihove 21 godine. Onaj ko nastavi s obrazovanjem poslije srednje kole moe dobiti novanu pomo za kolovanje, studiestd. Nova-
Novac
120
vedska depni vodi
na pomo za kolovanje sastoji se od dva dijela, jedan dio predstavlja potporu a drugi zajam. Studentski kredit se moe dizati ukupno u toku 12 semestara. Vie o tome u poglavlju kola i obrazovanje.
Bolesnika plata, bolesnika naknada, naknada za aktiviranje, naknada plate za vrijeme bolovanja
Ako ste u radnom odnosu i razbolite se ne dobijate naknadu za prvi dan bolovanja, koji se naziva danom uskrate, karensdag. Zatim dobijate bolesniku platu, sjukln, od svog poslodavca u toku tri sedmice. Moete biti odsutni od posla do jedne sedmice a da ne idete kod ljekara. Ako je potrebno da odsustvujete due vremena morate poslodavcu pokazati ljekarsko uvjerenje, lkarintyg. Ako ste bolesni due od tri sedmice primate bolesniku naknadu, sjukpenning, od Zavoda za socijalno osiguranje. U sluaju da vam bolest ne dozvoljava da radite puno radno vrijeme nego samo deo dana, postoji mogunost da primate etvrtinu, polovinu ili tri etvrtine bolesnike naknade. Ljekar ocjenuje koliko dugo vam je potrebno bolovanje, a Zavod za socijalno osiguranje donosi odluku o naknadi. Onaj koji je bez posla prima bolesniku naknadu poev od dana poslije dana uskrate. U sluaju da ste bolesni dui period i ne moete raditi, moete dobiti vremensko ogranienu naknadu plate za vrijeme bolovanja, tidsbegrnsad sjukersttning, naknadu plate za vrijeme bolovanja do daljnjega, sjukersttning tillsvidare, ili naknadu za aktiviranje, aktivitetsersttning. Lice koje je dugotrajno bolesno, ali za koga se smatra da e opet moi raditi u roku od jedne ili dvije godine, moe dobiti vremensko ogranienu naknadu plate za vrijeme bolovanja tidsbegrnsad sjukersttning, (raniji naziv privremena bolesnika penzija sjukbidrag).
Novac
vedska depni vodi
121
Zahvaljujui roditeljskoj hranarini oevi i majke mogu sebi priutiti da ostanu kui sa svojom djecom ukupno 480 dana.
Ako ste starosti od 19 do 30 godina, a da pri tome niste u stanju raditi bar godinu dana, moete dobiti naknadu za aktiviranje, aktivitetsersttning. Istu naknadu moete dobiti i u sluaju da zbog funkcionalne onesposobljenosti morate produiti svoje kolovanje. Poseban savjet, optinski savjet za socijalno osiguranja, donosi odluku o tome ko ima pravo na naknadu plate za vrijeme bolovanja.
Roditeljska hranarina
Zahvaljujui roditeljskoj hranarini, frldrapenning, roditelji mogu ostati kui i brinuti se o svojoj djeci u toku odreenog perioda. Hranarina se isplauje ukupno u toku 480 dana, a moe se koristiti sve dok dijete ne napuni osam godina. Kad su oba roditelja vrioci roditeljskog prava, svako od roditelja ima pravo na po polovinu dana, to jest na po 240 dana. Onaj ko je sam vrilac roditeljskog prava ima pravo na 480 dana. 60 dana od tih dana su rezervisana za po svakog roditelja. Ostatak dana roditelji mogu podijeliti izmeu sebe kako hoe. Ako jedan od roditelja eli ustupiti nekoliko od svojih 60 dana drugom roditelju, mora to pismeno prijaviti Zavodu za socijalno osiguranje.
Onaj ko je dugotrajno bolestan i ne moe raditi u neko dogledno vrijeme, moe imati pravo na naknadu plate za vrijeme bolovanja do daljnjega, sjukersttning tillsvidare, (raniji naziv prijevremena penzija frtidspension).
Novac
122
vedska depni vodi
Visina roditeljske hranarine djelimino zavisi od zarade prije poroaja. Ali za sve vai pravilo da roditeljska hranarina tokom 390 dana iznosi najmanje 150 kruna na dan (osnovni nivo). Ovaj iznos je na snazi u trenutku pisanja ove knjige, to jest ljeto 2003. godine. Tokom 90 dana hranarina iznosi 60 kruna na dan (najnii nivo). Umjesto da se iskoristi cijela roditeljska hranarina, moe se koristiti tri etvrtine, polovina, etvrtina ili osmina roditeljske hranarine uz skraeno radno vrijeme, ako se u meuvremenu obezbijedi dobra briga o djetetu. Na taj nain dani obuhvaeni roditeljskom hranarinom trajat e due. Svrha privremene roditeljske hranarine, tillfllig frldrapenning, jeste da bi roditelji mogli njegovati djecu mlau od 12 godina kad se dijete razboli ili kad se redovni njegovatelj djeteta razboli, ili kad je potrebno odvesti dijete u djeji dispanzer, barnavrdscentralen. Otac takoe ima pravo na privremenu roditeljsku hranarinu tokom 10 dana vezano za roenje djeteta, ako tom prilikom uzme odsustvo s posla. Zavod za socijalno osiguranje moe vam odgovoriti na sva pitanja u vezi bolesnike naknade, naknade plate za vrijeme bolovanja kao i roditeljske hranarine.
Potpora za izdravanje
Potporu za izdravanje, frsrjningsstd, raniji naziv socijalna pomo, socialbidrag, moete dobiti u sluaju da ste bez posla ili ako ste veoma loe plaeni, a da pri tome ne primate ni bolesniku naknada, ni naknadu za privremeno nezaposlene, ni potporu za aktiviranje, niti smijete na bilo koji drugi nain izdravati se, niti imati bilo kakva sredstva u obliku novca ili dionica. Potpora za izdravanje se ne isplauje automatski, ve se svaki pojedinani sluaj rjeava za sebe.
Novac
vedska depni vodi
123
Zahtjev za potporu za izdravanje podnosi se socijalnom uredu u optini gdje se nalazite u trenutku kad vam je pomo potrebna. Posjeta socijalnom uredu se zakazuje unaprijed a sa sobom trebate ponijeti sve papire koje se odnose na vae lino materijalno stanje to jest rjeenje o plati, izvod sa rauna u banci, raun za stanarinu, rjeenje o stambenoj potpori, i drugo. Postoji mogunost da se potpora dobije ne samo za pokrivanje stambenih i linih trokova, ve i za lijeenje kod ljekara, lijeenje zuba kao i za naoare.
DOBRO DA SE ZNA:
Dravni zavod za kontrolu kvaliteta namirnica, Livsmedelsverket, ima svoju web stranicu sa puno informacija u vezi obiljeavanja hrane, hrane i zdravlja, vegetarijanske hrane, hrane za trudnice, i dr. Web stranicu nai ete na adresi www.slv.se, a na njoj postoje i tekstovi na engleskom jeziku. Ako niste zadovoljni nekom robom koja nije ispunila obeanje, najprije trebate se obratiti direktno prodavnici. Ako to ne pomae, moete kontaktirati savjetnika za potroaka pitanja, konsumentrdgivaren, ako takav postoji u vaoj optini. Moete se takoe obratiti Javnom savjetu za reklamacije, Allmnna reklamationsnmnden, Box 174, 101 23 Stockholm, telefon 08-783 17 00, www.arn.se. Savjete i pomo po pitanju osiguranja moete dobiti od Savjetodavnog osiguravajueg ureda potroaa, Konsumenternas frskringsbyr, Klara Norra Kyrkogata 33, 111 22 Stockholm, telefon 08-22 58 00, www.konsumenternasf orsakringsbyra.se Savjetnik za potroaka pitanja ili ured za potroaka pitanja obino imaju informacije o robi kao to su friideri, zamrzivai, televizori i automobili. Razna testiranja u kojim se uporeuju razliite marke mogu vam pomoi da napravite dobru kupovinu. Ovakve informacije moete takoe nai u asopisima Rd
Novac
124
vedska depni vodi
och Rn i Vr Bostad. Njih ete nai ili u bibliotekama ili na Internetu na adresama www.radron.se i www.varbostad.se. Internetadresa Dravnog zavoda za potroaka pitanja Konsumentverket je www.konsumentverket.se. Ako ste rijeili da povjerite popravku u stanu ili na automobilu nekom zanatliji, zamolite ga da vam najprije napravi predraun trokova, kostnadsfrslag! To je priblina procjena koliko e vas radovi kotati, kako biste znali unaprijed ta vas eka. Imate li potrebu smanjiti svoje izdatke? Evo nekoliko prijedloga za utedu od strane savjetnika za potroaka pitanja: - poslije Boia kao i tokom ljeta este su rasprodaje u prodavnicama, a ponekad i u drugo doba. Ako moete saekati sa kupovinom neke odreene stvari, pitajte u prodavnici kada e imati sljedeu rasprodaju. - uvijek pogledajte uporedive cijene u prodavnicama! Sluajne primamljive cijene nisu uvijek i najnie. Ako vam se ukae prilika, kupite veliko pakovanje neega to koristite u velikim koliinama, esto je to i najjeftinije. - ako imate puno dugova esto se isplati da se dogovorite sa bankom da se ti dugovi pretvore u jedan jedini, novi zajam, koji moe biti jeftinije. - Jedan od naina da bi bili sigurni da rauni koji se stalno ponavljaju (za stan, struju, telefon, i drugo) plaaju na vrijeme, jeste da uredite da se ti rauni plaaju preko autoiroa. U tom sluaju se novac na vrijeme skida sa vaeg rauna u banci. Razgovarajte sa bankom o plaanju rauna preko autoiroa, autogiro. U sluaju da vam je hitno potreban novac, a da pri tome imate neki skupocjeni predmet od koga se moete rastati za neko vrijeme, moete otii u zalagaonicu, pantbank. Tamo moete pozajmiti novac tako to ete zalagaonici dati u zalog, na primjer, svoj videorekorder,
Novac
vedska depni vodi
125
sat ili nakit. Zalagaonice ete nai pod naslovom Pantbank na utim stranicama telefonskog imenika. Ako ste zaposleni u nekom veem preduzeu moda nije potrebno da sami sebi obezbijedite ivotno osiguranje i osiguranje protiv nesree. Obino postoje kolektivna osiguranja, gruppfrskringar, koja su esto neto jeftinija. Pitajte svoju sindikalnu organizaciju o tome! Raspitajte se takoe i u koli ili djejem vrtiu o tome koja sve osiguranja za djecu postoje u vaoj optini. Neke optine imaju osiguranja koja pokrivaju djecu samo preko dana, dok druge optine imaju osiguranja koja obuhvataju zatitu i u slobodno vrijeme. Preko uslunog telefona i web stranice Zavoda sa socijalno osiguranje moete sami obavljati odreene usluge, ili dobiti informacije o djeijem dodatku, roditeljskoj hranarini, bolesnikoj naknadi, i dr. Neki od tekstova su napisani na jednostavnom vedskom jeziku i/ili su prevedeni na druge jezike. Usluni telefon: Servicetelefon: 020 - 524 524. Web stranica: www.forsakringskassan.se Ako ste primali platu, bolesniku naknadu, roditeljsku hranarinu ili imali neki drugi prihod u vedskoj, a da niste dobili obarazac za poresku prijavu nakon godinu dana, onda neto nije u redu. Kontaktirajte u tom sluaju Poreski ured i pitajte da li su vas zaboravili! Dravni zavod za porez ima na Internet adresi www.rsv.se informacije na vedskom jeziku o porezu na promet na prodajnu vrijednost, preliminarnom porezu, porezu u razliitim optinama, kao i o drugome. Dodatne informacija po pitanjima vezanim za penziju moete dobiti na posebnoj web stranici na Internetu, www.pension.nu. Moete se takoe javiti na telefon broj 020-524 524 i postavljati pitanja.
Novac
126
vedska depni vodi
Kiobran
Hanna Wallensteen Ej ti, stara crnaka budalo iz dungle, htjela mu je viknuti. Ja nisam kao ti! Samo tako izgleda! Ali naravno da mu to nije viknula. Kako bi to izgledalo ako bi stajala u bljuzgavici na trotoaru i optuivala potpuno nepoznatog ovjeka da je crnac iz dungle? Djelovala bi potpuno sumanuto. Zahunjkala je prema nebu. Pozna jesen je visila ispod ulinih svjetiljki i zamagljivala joj vidik. Ovo je stvarno bilo smijeno. Iz nekog bezveznog razloga vlaga se uvlaila u njen gusti konjski rep. Uostalom, kakav konjski rep Prije konjske dlake koje su strile na sve strane. Afro kosa ne voli da se stegne u konjski rep. Otvorila je kiobran. You dont speak swahili? upitao ju je. Ne, zaista ne. Govorim samo vedski. Im sorry, I dont understand Swedish. You speak English? Ustvari bilo joj ga je ao. Njoj je zapravo ao svakog ko nije iz vedske. Ljudi su je esto pitali da li je srena to je mogla doi ovamo? ta bi bilo s njom da je, naputena bez roditelja, ostala u Africi? Sada je stajala preko puta stasitog divljaka koji je oeljao svoju kovrdavu kosu tako da je frizura izgledala ogromna. Sauvaj Boe! Sigurno je doao direktno iz nekih ratova i katastrofa. Odluila je da bude ljubazna prema njemu. I am adopted from Ethiopia, rekla mu je na svom urednom engleskom jeziku, koji je nauila u koli.
You come from a beautiful people. Youre not Swedish, you know. Youre an African woman!
ovjek se ozario. Oh! So you are from Africa too?! Suvie glasno. Suvie velikih pokreta ruku. Ljudi su poeli da se ogledaju. Neprijatno. Ona je mnogo polagala na sitne detalje. Kao, na primjer, doruak. Hrskavi hljeb sa sirom i po mogustvu neko svjee povre, zbog vitamina. Lako i umjereno, svakog jutra. Oprati olju, oprati ruke, laktove dole sa stola. Nikako dreavo crveni ru na usnama. ljem za bickl i sigurnosni pojas u kolima. Povremeno
Fotografija: Peter Hellstrm
vedska depni vodi
127
pjevuiti neku vedsku narodnu pjesmu.Nije lijepo puiti, psovati je grijeh. Uostalom, glupo je hvalisati se. You should be proud! You should go back! You know Africa is beautiful! You should seek your roots! Sjeanja iz emisija CNN: Umirua drvea. Dehidrirane ivotinje. Izgladnjela ljudska tijela. Djeca sa pukama u rukama. Zato bi htjela otii tamo? You have to go back! You must know your language, your origin. You come from a beautiful people, you know. Youre not Swedish, youre an African woman! Supa od graka, Sveta Lucija, opte pravo na kretanje u prirodi, teko izgovorljiv zvuk sje, Tata, Mama, Mlaa sestra Njeni korijeni jesu tu. Njeni snovi i njena sjeanja ive ovdje u vedskoj. Njeni misli i njena ula ive u vedskom jeziku. Osjea da je ovo sredina kojoj pripada. Supa od graka, Sveta Lucija, opte pravo na kretanje u prirodi, teko izgovorljiv zvuk sje, Tata, Mama, Mlaa sestra. It was nice meeting you, sister! Utivo joj je stisnuo ruku i krenuo dalje. Sister? Nebo se otvorilo. Posmatrala ga je kako uzalud dri bijedne besplatne novine nad glavom. Ej ti, stara crnaka budalo iz dungle,
pa treba ti kiobran! viknula mu je. Desetoro ljudi na trotoaru se okrenulo i buljilo u nju. On se okrenuo i mahnuo joj je. Zbunjena zakoraila je prema njemu kroz mokri snijeg i vlanom vunenom rukavicom s palcem gurnula mu je svoj kiobran u ruke. Stasit ovjek sa bujnom frizurom ostao je zaprepaen ispod cvjetnog kiobrana i gledao kako se zbunjeno bie udaljava. Ledeni kristali su igrali iza nje ispod ulinih svjetiljki. Zamalo da se nije okliznula u guvi na trotoaru. Na kraju vidio je samo tanku nisku bisera susnjeice koja je svjetlucala u njenoj ponosnoj afrokosi. Swedish African, promrljao je ispod zvonia i jagorevine. Very Swedish African.
Hanna Wallensteen, roena 1971. godine, usvojena je od strane vedske porodice, koja ju je dovela iz Etiopije u vedsku kada je imala est mjeseci. Glumica je a osim toga je i diplomirala psihologiju. Aktivno uestvuje, izmeu ostalog, u projektu za mlade ljude u optini Botkyrka i ide na turneje sa moXxxxx Xxxx Veta r rsin Londono acxetis nologom plats (Znati du vere alta bildoj, sed kvar tre svoje mjesto). bela sxipoj falis, kaj tri.
128
Doruak nedeljom ujutro. Vikendi su dani kada parovi i porodice provode najvie vremena zajedno.
Nai najblii
ivjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbina
U vedskoj postoje razne vrste porodinih zajednica. Uobiajenu porodicu sainjavaju mama, tata i djeca. Mnogi roditelji su u braku, dok su drugi sambor, rije koja je sastavljena od rijei ivjeti zajedno. Postoje i porodice sa samo jednim roditeljem i djecom, ili sa dvoje odraslih bez djece. Danas dvoje odraslih istog pola mogu takoe ivjeti u registrovanom partnerstvu. vedski zakon pravi razliku izmeu svih ovih oblika porodine zajednice. Vie o tome malo dalje u ovom poglavlju.
Porodica i suivot
vedska depni vodi
129
Za veinu porodica subota i nedelja su dani kada porodica provodi najvie vremena zajedno. Ostale dane u sedmici djeca idu u kolu ili borave u ustanovi za produeni boravak ili obdanitu dok su roditelji na svojim radnim mjestima. Navee se esto neko ili neki od lanova porodice bave raznim aktivnostima van kue. Djeca se moda bave muzikom ili sportom a roditelji odlaze na teajeve ili sastanke u razna udruenja. Vikendi su za mnoge porodice dani koji lanovi porodice provode zajedno. Tada mogu odlaziti u prirodu ili viati se sa prijateljima ili roacima. Mnogi koji rade puno radno vrijeme takoe koriste dane vikenda za pranje vea ili spremanje kue. Za veinu ljudi u vedskoj rodbina je vrlo znaajna, iako roaci ive u raznim gradovima. Rodbina se obino okuplja za velika praznike kao to su Boi i Uskrs, na roendanima i porodinim slavljima, na primjer krtenjima, proslavama mature ili pak sahranama. Neke porodice se mnogo drue sa svojim roacima dok se druge ree viaju. Starijim osobama obino pomau njihova djeca i unuad, ali mogu dobiti pomo u vezi kuhanja i spremanja kue i od optinske slube za kunu njegu.
Mukarci i ene
Ljudi koji se vole obino ele ivjeti zajedno, ba iz ljubavi. Ali ne toliko odavno postojali su i drugi razlozi koji su ponekad bili vanije od ljubavi. Za enu je razlog mogao biti materijalna i drutvena sigurnost. Mukarcu je bio potreban neko ko e voditi rauna o domu i pomagati mu u obradi zemlje. Vano je bilo imati djecu koja je takoe mogla pomagati u kui, kasnije moda preuzeti porodino imanje a s vremenom voditi brigu o svojim starim roditeljima.
Porodica i suivot
130
vedska depni vodi
Ovaj uzor ponaanja se bitno promijenio u toku prolog vijeka, istovremeno sa razvojem drutva. Vie nije obina pojava da mukarac i ena koji su u ljubavnoj vezi dijele i posao, kao na primjer imanje ili poslovnu djelatnost. Veina parova radi svako na svoju stranu. Zajednicu sainjavaju oni sami, njihova djeca i njihov dom. Pogled veana na tijelo i seks se takoe promijenio u odnosu na ranije. Poetkom 20. vijeka ene su nosile suknje do zemlje. Danas su ljudi vrlo lako obueni tokom ljeta, a veina ljudi se vie ne uzbuuje kad ugleda polugola tijela, bez obzira da li je u pitanju tijelo mukarca ili ene.
jmstlldhet:
ene i mukarci trebaju imati jednake mogunosti obrazovanja, posla i porodinog ivota.
Danas je seks prije braka sasvim normalna pojava. Svi to ne prihvataju, ali se smatra normalnim. Opte miljenje je da se samo po sebi razumije da je neophodno koristiti kontracepcijska sredstva. Mladi mogu dobiti pomo u pogledu kontracepcijskin sredstava u Savjetovalitu za mlade Ungdomsmottagningen, u nekim mjestima pod nazivom Ungdomshlsan. Odrasli mogu takoe dobiti sline savjete u savjetovalitu za trudnice i majke, mdrahlsovrden ili kvinnohlsan, ili u najbliem domu zdravlja. Po zakonu je zabranjeno imati seksualni odnos sa osobama mlaim od 15 godina. Ve u niim razredima osnovne kole djeca ue kako se prave djeca, kako njihova tijela funkcioniu kao i da postoje kontracepceijska sredstva. Nastava takoe obuhvata i polne bolesti kao to su klamidija i HIV virus, kao i savjete kako se zatititi od tih oboljenja. U koli se ovaj predmet naziva nastavom o suivotu. Informacije o ovome se mogu dobiti od Saveza za seksualno prosvjeivanje, RFSU, i Saveza za seksualnu jednakopravnost, RFSL. Adrese i brojeve telefona nai ete na kraju ovog poglavlja. U vedskoj se smatra da je ravnopravnost, jmstlldhet*, meu polovima u tolikoj mjeri vano pitanje, da o tome postoji ak i poseban zakon. U Zakonu o ravnopravnosti
Porodica i suivot
vedska depni vodi
131
pie, izmeu ostalog, da mukarci i ene imaju ista prava, obaveze i mogunosti imati posao koji e im pruati materijalnu nezavisnost kako bi mogli voditi brigu o domu i djeci i uestvovati u politikim, sindikalnim i drugim aktivnostima u drutvu. Ombudsman za ravnopravnost, JmO, nadgledava da se se slijedi Zakon o ravnopravnosti. Ako postoji sumnja o prekraju Zakona o ravnopravnosti, treba o tome podnijeti prijavu sindikatu, koji to moe prijaviti JmO. Mogu je i direktan kontakt sa JmO. Adresu i broj telefona nai ete na kraju ovog poglavlja.
Djeca
Djeci nije lako da sami zastupaju svoje interese. Zato je drutvo stvorilo sigurnosnu mreu oko njih. Briga o zdravlju djeteta poinje ve u majinoj utrobi redovnim kontrolama u savjetovalitu za trudnice i majke. Poslije poroaja roditelji redovno vode svoje dijete na kontrole u djeiji dispanzer ili ordinaciju za djecu u okviru doma zdravlja, gdje medicinske sestre i ljekari prate razvoj djeteta. Ovim ustanovama se moete obratiti sa pitanjima. Vie o tome u poglavlju Njega i podrka. vedska je potpisnik UN-ove konvencije o pravima djeteta. U konvenciji stoji da svi donosioci odluka koji rjeavaju predmete u kojim je umijeano dijete, moraju sasluati dijete i prvenstveno voditi rauna o interesu djeteta. Iako roditelji naravno svojoj djeci ele sve najbolje, moe se desiPrvenstveno treba voditi rauna o interesu djeteta. To stoji u UNovoj konvenciji o pravima djeteta, iji je potpisnik i vedska.
Fotografija: Geoff Manasse
Porodica i suivot
132
vedska depni vodi
ti da porodicu zadese takvi problemi koje porodica sama nije u stanju rijeiti. U tom sluaju se moete obratiti psihologu i socijalnom radniku (kuratoru) koji sarauju sa predkolskim ustanovama i kolama. U optini postoji i porodino savjetovalite, familjerdgivning. Djeca koja se ne osjeaju sigurnim a nemaju kome da se obrate, mogu se javiti Udruenju za prava djece u drutvu, BRIS. Udruenje ima poseban telefon na koji se mogu javiti i odrasli. U tom sluaju se razgovara sa osobom koja ima obavezu uvanja slubene tajne, tystnadsplikt, to znai da ta osoba ne smije nikome prenositi ono o emu razgovara sa strankom. Kod BRISa se mogu dobiti savjeti a osoba koja pita za savjet moe ostati anonimna. Osnovna misao u vedskom zakonodavstvu koje se odnosi na djecu jeste potovanje prema djetetu. Jedan takav zakon je zakon po kome je zabranjeno roditeljima i svim ostalim odraslim osobama fiziki zlostavljati, prijetiti ili maltretirati djecu. Djeca takoe imaju svog ombudsmana, BO, iji je zadatak da zastupa interes djece u drutvu. Adrese i brojeve telefona nai ete na kraju ovog poglavlja.
Brak
Uslov za sklapanje braka u vedskoj je da je osoba napunila 18 godina, da nije ve u braku sa nekom drugom osobom i da nije u bliskom srodstvu sa onim s kim eli sklopiti brak. To znai da roeni brat i sestra, helsyskon, to jest brat i sestra koji imaju istu majku i istog oca, ne mogu se vjenati jedan sa drugim. Niti to moe otac i kerka niti majka i sin. Za razliku od mnogih drugih zemalja, u vedskoj je dozvoljen brak izmeu bratia i sestrine. Polubrat i polusestra, to jest dvije osobe koje imaju samo jednog zajedninog roditelja, mogu traiti dozvolu za sklapanje braka od sreske uprave, lnsstyrelsen.
Porodica i suivot
vedska depni vodi
133
Par koji eli ivjeti zajedno moe birati izmeu nekoliko raznih oblika porodine zajednice. Dobro je da se zna koja je, u pravnom smislu, razlika izmeu braka, partnerstva i vanbrane zajadnice sambo.
Istu dozvolu moe traiti i osoba mlaa od 18 godina. Obrazac se moe dobiti od sreske uprave. Za osobe koje nemaju vedsko dravljanstvo propisi su ponekad drugaiji, na primjer u pogledu granice starosti. Sreska uprava ima informacije o tome. Vjenanje u vedskoj crkvi je besplatno, pod uslovom da ste lan vedske crkve i da je jedan od vas upisan u crkvenu optinu gdje e se obaviti vjenanje. U suprotnom plaa se odreena taksa, koja se moe razlikovati od crkvene optine do crkvene optine. Kada je u pitanju vjenanje u nekoj drugoj vjerskoj zajednici, trebate se obratiti direktno dotinoj zajednici. Spisak vjerskih zajednica aktivnih u vedskoj nai ete na samom kraju ove knjige. Moete sklopiti i graanski, borgerlig, brak, to jest vjenanje bez ikakvih vjerskih obiljeja. Ovakvo vjenanje je besplatno. U svakoj optini postoje matiari a njih moete kontaktirati ili preko optine ili optinskog suda. Izvjesne zemlje priznaju samo odreeni oblik sklapanje braka za svoje dravljane. Ako ste strani dravljanin moete kontaktirati ambasadu svoje domovine ili Ministarstvo spoljnih poslova vedske da bi saznali koji oblik vjenanja uslovljava vaa zemlja. Ako sklopite brak van granica vedske, brak e se smatrati zakonskim u vedskoj ako je zakonski u zemlji gdje je brak sklopljen. vedski graanski brak se moe sklopiti i u nekoj od vedskih ambasada u inostranstvu. Ministar-
Porodica i suivot
134
vedska depni vodi
stvo spoljnih poslova, Utrikesdepartementet (UD), moe vam dati informaciju u vezi toga. vedsko crkveno vjenanje u inostranstvu obavlja se pri crkvenim optinama vedske crkve u inostranstvu. Pitajte crkveni ured, pastorsexpeditionen*, o tome. U braku mu i ena odluuju zajedniki o imovini i dugovima. Oboje imaju jednako pravo na zajedniku imovinu porodice. Imaju takoe i pravo da naslijede jedno drugog.
Partnerstvo
pastorsexpedition:
mjesni ured vedske crkve.
Ako dva mukarca ili dvije ene ele ivjeti zajedno kao par u okolnostima slinim braku, mogu zakljuiti registrovano partnerstvo. Ceremonija lii na ceremoniju graanskog braka, a informacije o tome se mogu dobiti od optine ili optinskog suda. U odreenim crkvenim optinama postoji mogunost da registrovani par dobije i blagoslov crkve, ako to bude elio. Uslov za zakljuenje partnerstva je da je jedan od stranaka vedski dravljanin sa prebivalitem ovdje u zemlji. Veina zakonskih odredbi koje vae za brak, vae i za partnerstvo. Poev od februara 2003. godine homoseksualni parovi takoe imaju pravo na provjeru da li bi bili pogodni kao roditelji prilikom usvojenja djeteta. U vedskoj postoji ombudsman, HomO, iji je zadatak sprijeiti diskriminaciju zbog seksualne sklonosti u svim oblastima drutvenog ivota vedske. Adresu i broj telefona nai ete na kraju ovog poglavlja.
Vanbrana zajednica - sambo

Kada dvoje ljudi ive zajedno a nisu u braku nazivaju se sambor. Takva vrsta zajednice je vrlo uobiajena u vedskoj. Postoji i poseban zakon za ovakvu vrstu porodine zajednice, sambolagen. Veina zakona i propisa je ista za
Porodica i suivot
vedska depni vodi
135
Mnogi ljudi ive kao sambo, to znai da ive zajedno u vanbranoj zajednici. Postoji poseban zakon koji regulie ovu vrstu porodine zajednice, sambolagen.
sambor i ljude koji su u braku, na primjer da kako mukarac tako i ena ima obavezu izdravanja, underhllsskyldighet, (materijalnu odgovornost) zajednike djece. Ali postoje i znaajne razlike, prije svega u vezi diobe imovine prilikom razvoda braka. Sambor nemaju automatski nasljedno pravo u odnosu jedan prema drugome. Djeca naslijeuju oba roditelja, bez obzira da li su roditelji u braku, da li su sambor ili da li ive odvojeno jedan od drugoga. Za djecu koja su roena u vanbranoj zajednici majka automatski sama postaje vrilac roditeljskog prava, vrdnadshavare. To znai da u sluaju rastave (ako jedan od roditelja napusti zajednicu), djeca e ivjeti sa majkom. Sambor mogu biti povjerena djeca na zajedniko uvanje i vaspitanje, gemensam vrdnad, putem prijave optinskom savjetu za socijalnu zatitu, to znai da e oba roditelja i dalje imati zadjedniku odgovornost za svoju djecu. Sambor ne mogu zajedniki usvojiti dijete.
Razvod braka
Ako pogledate svoje susjede u vedskoj, vrlo brzo ete se uvjeriti da su mnogi razvedeni. Neki od njih moda ive zajedno sa novim partnerom. Ovdje u vedskoj razvod braka je potpuno prihvaena pojava, kao i roditelji koji nisu u braku i njihova djeca. Ali ipak nije lako odluiti se na razvod braka niti ga je lako sprovesti.
Fotografija: Fredrik Funck / PRESSENS BILD
Porodica i suivot
136
Ako veza upadne u krizu, moda bi bilo dobro razgovarati s nekom neutralnom osobom. U optini ili sreskoj optini postoji porodino savjetovalite ije su usluge besplatne.
vedska depni vodi
Svi problemi u porodici ne moraju dovesti do razvoda braka. Ako osjeate da imate potrebu razgovarati s nekim o svojoj situaciji, moete se obratiti porodinom savjetovalitu, familjerdgivningen. Savjetovalite je besplatno a nai ete ga u optini ili sreskoj optini. Svi kontakti sa porodinim savjetovalitem su dobrovoljni. Strankama se garantuje potpuna tajnost. Broj telefona nai ete u telefonskom imeniku. U nekim mjestima postoje i uredi za porodino savjetovalite pri crkvi. Na pravnom jeziku razvod se zove razvod braka, kten-
skapsskillnad, a brak razvodi optinski sud.

Za strane dravljane u odreenim sluajevima vae posebni propisi o razvodu braka. U sluaju da se i mukarac i ena ele razvesti, podnosi se zajedniki zahtjev o razvodu braka optinskom sudu. Par sedmica kasnije uslijedit e odluka suda. U sluaju da samo jedan od branih drugova eli razvod a da se suprunici ne mogu dogovoriti, onaj ko eli da se razvede moe podnijeti zahtjev o razvodu braka. U tom sluaju se moe angaovati i advokat i dobiti novana pomo radi pokrivanja advokatskih trokova u skladu sa Zakonom o pravnoj pomoi, rttshjlp. Vie o tome u poglavlju Zakon i Pravda.
Porodica i suivot
vedska depni vodi
137
Ako brani drugovi imaju djecu mlau od 16 godina, moraju saekati najmanje est mjeseci a najvie godinu dana prije nego to brak moe biti razveden. Ovo vrijeme se zove rok za razmiljanje, betnketid. U meuvremenu roditelji pokuavaju pronai najbolje rjeenje za svoju djecu. U vedskoj se prvenstveno nastoji da uvanje i vaspitanje djece bude zajedniko. Ako ele, roditelji mogu ve u toku roka za razmiljanje odseliti se jedan od drugoga. Kad rok za razmiljanje istekne, mora se podnijeti poseban zahtjev sudu da bi sud izrekao presudu o razvodu braka. U svojoj presudi o razvodu braka sud uvijek odluuje u korist zajednikog uvanja i vaspitanja djece, ako jedan od roditelja nije posebno traio da se to pitanje rijei na neki drugi nain. Ponekad roditelji se ne mogu dogovoriti o zajednikom uvanju i vaspitanju djece. U tom sluaju pomae im socijalna sluba optine razgovorom o saradnji, samarbetssamtal. Veina roditelja se odluuje na zajedniko uvanje i vaspitanje s obzirom da ele imati jednaku odgovornost za djecu i provoditi to vie vremena zajedno sa svojom djecom. Ali i u sluaju da se djeca povjere na uvanje i vaspitanje samo jednom roditelju, drugi roditelj ima i pravo i dunost da odrava kontakt sa svojom djecom. To se naziva pravom odravanja linog kontakta, umgngesrtt, i obino znai da se djeca viaju sa drugim roditeljem odreenog vikenda, za velike praznike a djelimino i u toku kolskog raspusta. Povjeravanje djece na uvanje i vaspitanje i pravo odravanja linog kontakta odreuje se u presudi o razvodu braka optinskog suda. U zakonu stoji da sud treba paljivo sasluati ta samo dijete eli, vodei pri tome rauna o starosti i stepenu zrelosti djeteta. Ako bi se u kui nekog od roditelja loe postupalo prema djetetu, tom roditelju se moe uskratiti pravo odravanja linog kontakta sa djetetom.
Porodica i suivot
138
vedska depni vodi
Dunost roditelja, koji ne ivi zajedno sa djetetom, je da plaa alimentaciju, underhllsbidrag, za dijete sve dok dijete ne navri 18 godina. Ako dijete, koje je navrilo 18 godina, i dalje pohaa srednju kolu, obaveza izdravanja i dalje ostaje na snazi sve dok dijete ne zavri srednju kolu, ali najvie do 21 godine starosti djeteta.
Smrtni sluaj i sahrana

Svaka kultura na svoj nain oplakuje svoje mrtve, a ima i odreene ceremonije kad ih sahranjuje. Postoji mogunost da se sahrana obavi po raznim obredima, ali se ipak moraju ispotovati i neki propisi u vezi smrtnih sluajeva. Prijava o smrtnom sluaju se podnosi mjesnoj poreskoj upravi, koja je nadlena za matinu evidenciju. Ljekar mora napisati smrtovnicu. Ako se smrtni sluaj dogodi u bolnici, bolnica e izdati smrtovnicu. Kad osoba umre kui, ljekar treba doi i izdati smrtovnicu. Ako to nije mogue, mora se pozvati policija. Ponekad je potrebno izvriti obdukciju preminulog radi utvrivanja uzroka smrti. Roaci ponekad ne ele da se vri obdukcija preminulog. Ako ne postoji nikakva sumnja da je smrtni sluaj vezan za krivino djelo, po pravilu se potuje elja rodbine.
U razliitim kulturama su razliite i obredi kada neko umre ili se sahranjuje. U vedskoj je mogue birati izmeu razliitih vrsta obreda. Ali odreeni propisi vae za sve smrtne sluajeve.
Porodica i suivot
vedska depni vodi
139
U vedskoj je mogue ustupiti svoje organe, donera organ, i tkiva radi transplantacije nekome kome su potrebni, na primjer, novo srce ili nova jetra. Dravni organ, Socijalnozdravstvena uprava, Socialstyrelsen, vodi evidenciju lica koja su ili prijavila svoju saglasnost da se njihovi organi mogu koristiti za transplantacije, ili su se tome suprostavili. Popunite donatorsku kartu, donationskort, i izjasnite se o alternativi koja vam najvie odgovara. U sluaju da prethodno niste najavili da se suprostavljate donaciji, zdravstvena ustanova polazi od toga da ste saglasni sa donacijom svojih organa. lanovi blie porodice mogu, meutim, sprijeiti da zdravstvena ustanova koristi organe preminulog u sluaju da isti nije registrovan kao donator organa. Vie o tome u brouri Kan ngon annan f dina njurar nr du dr?, koju moete dobiti u apotekama. Broura je izdata na vie jezika. Kroz porez na dohodak plaa se doprinos za sahranu. Za lanove vedske crkve doprinos za sahranu ulazi u crkveni doprinos koji se takoe plaa kroz poresku prijavu o dohotku. Crkvenim doprinosom drutvena zajednica pokriva trokove mjesta na groblju, kremiranja (spaljivanja), pokopa kao i prostorije za obavljanje obreda sahrane bez vjerskih simbola. Ovo vai za sve, bez obzira kojoj vjeri pripadaju. Sahrana se moe obaviti po vjerskom ili nekom drugom obredu: to jest sahrana po tradiciji vedske crkve, sahrana po tradicijama neke druge vjerske zajednice, graanska sahrana ili samo pokop bez prethodnog obreda alosti. Za lanove vedske crkve sahrana u crkvi je besplatna. Bez obzira da li se sahrana obavlja po tradicijama neke druge vjerske zajednice, preminuli moe biti sahranjen na groblju koje pripada vedskoj crkvi. U nekim gradovima druge vjerske zajednice imaju svoja groblja. vedski organi uprave pokuavaju izlaziti u susret eljama drugih vjerskih zajednica, u granicama zakona i mogunosti.
Porodica i suivot
140
vedska depni vodi
U vedskoj se mrtvi obini kremiraju a zatim se urna sa pepelom ukopava u grob. Umjesto odvojenog groba postoji i mogunost da se pepeo ili ukopa ili rasipa po spomen gaju, koji postoji na mnogim grobljima. Propisi o tome da li pepeo treba ukopati ili rasuti variraju od mjesta do mjesta. Pokop u zemlju, to jest kad se cijeli koveg sputa u grob, danas se ne praktikuje u istoj mjeri kao ranije. Ako vam je potrebna struna pomo u vezi sahrane, moete se obratiti pogrebnom zavodu, begravningsbyr. U tom sluaju je bitno unaprijed dogovoriti sve kako u pogledu vaih linih elja tako i u pogledu trokova obreda. Najee postoji vie razliitih alternativa, ali obino rad pogrebnog zavoda iznosi ca. 15 000 kruna. U ovaj iznos ukljueno je uvijanje preminulog u mrtvaki pokrov, koveg, cvijetni aranman, itulja u novinama, prevoz kovega sa preminulim kao i neka vrsta posluenja poslije sahrane. lanovi porodice mogu i sami obaviti sve to je potrebno u vezi sahrane. U tom sluaju treba se obratiti crkvenom uredu, to jest mjesnom uredu vedske crkve. Tamo ete dobiti potrebne informacije o tome ta sve treba uraditi vezano za sahranu. Ako elite sahraniti svog preminulog roaka u domovini, postoji posebna prijevozna sluba koja to obavlja. Meutim trokovi mogu biti jako visoki. Ako elite saznati vie o tome, kontaktirajte ambasadu svoje domovine. U roku od tri mjeseca od smrtnog sluaja mora se napraviti popis zaostavtine, bouppteckning, preminulog. To je popis imovine i dugova preminulog. Popis zaostavtine se predaje poreskoj upravi. U sluaju da je ukupna vrijednost imovine niska, dovoljno je da se samo napravi prijava zaostavtine, ddsboanmlan. Pitajte poresku upravu koji propisi vae u konkretnom sluaju.
Porodica i suivot
vedska depni vodi
141
DOBRO DA SE ZNA:
BRIS Telefon za pomo djeci do 18 godina starosti: 0200-230 230. Jezik: iskljuivo vedski. BRIS Telefon za odrasle o djeci: 077-150 50 50. Jezik: iskljuivo vedski. Zdravstvena zatita za mlade vidi Ungdomsmottagningen Ungdomshlsan na Roza stranicama telefonskog imenika. Savjetovalita za trudnice i majke vidi Mdravrden/ Kvinnohlsan na Plavim stranicama telefonskog imenika. RFSU 08-692 07 00, www.rfsu.se RFSL 08-457 13 00, www.rfsl.se HomO 08-55 60 95 25, www.homo.se JmO 08-440 10 60, www.jamombud.se BO 08-692 29 50, www.bo.se Ministarstvo spoljnih poslova, Utrikesdepartementet, telefon 08-405 10 00.
Samohrani roditelj je veoma obina pojava u vedskoj, a danas se smatra i potpuno normalnom, za razliku od ranijih vremena.
Fotografija: Paul Hansen / PRESSENS BILD
Porodica i suivot
142
Sva djeca imaju pravo na uvanje dok njihovi roditelji rade ili studiraju.
vedska depni vodi
Fotografija: Scott T. Baxter
Sigurno mjesto za djecu

Djeji vrtii, otvorene predkolske ustanove i ustanove za produeni boravak
Sva djeca uzrasta od godinu dana pa sve do dvanaest godina imaju pravo na nadzor i brigu dok njihovi roditelji rade ili studiraju. Drutvo je odgovorno za drutvenu brigu o djeci, koja djeci treba pruati kako sigurnost tako i vaspitanje. U ovom poglavlju se govori o raznim vrstama drutvene brige o djeci u vedskoj.
Drutvena briga o djeci
vedska depni vodi
143
ppen frskola: prostor sa kolovanim kadrom gdje roditelji, koji su kod kue, mogu dolaziti sa svojom malom djecom. ppen fritidsverksamhet:
prostor sa odraslim osobljem, gdje kolska djeca uzrasta od deset do dvanaest godina mogu odlaziti poslije kole. Tamo mogu kupiti uinu, a osim toga ima i dosta sprava za igru.
Drutvena briga o djeci je razliita za razliite uzraste. Za najmlau djecu postoji predkolska djelatnost u obliku predkolske ustanove, koja se ponekad naziva vrti ili dagis, i porodinog djejeg vrtia. Za djecu koja su kod kue i njihove roditelje postoje otvorene predkolske ustanove, ppna frskolor*. Malo starija djeca, koja idu u predkolski razred i kolu, mogu koristiti drutvenu brigu o kolskoj djeci u ustanovama za produeni boravak ili u porodinim djejim vrtiima. Ovaj oblik drutvene brige dopunjuje kolu i omoguuje djeci osmiljeno slobodno vrijeme i podrku u njihovom razvoju. Za djecu uzrasta od deset do dvanaest godina postoje otvorene slobodne aktivnosti, ppen fritidsverksamhet*.
Mala djeca
U predkolskim ustanovama zaposlen je kolovan kadar, a ustanove su otvorene u toku veeg dijela godine. U porodinom djejem vrtiu odrasla osoba uva nekoliko djece u svojoj kui, gdje se ova djelatnost i obavlja. Takve osobe se zovu dadilje, ili dagmammor. Kako predkolske ustanove tako i porodini djeji vrtii pokuavaju podesiti svoje radno vrijeme prema potrebama roditelja i njihove djece. Veina predkolskih ustanova jeste u reiji optine, a osoblje je zaposleno u optini. Postoje i predkolske ustanove u obliku roditeljskih zadruga, frldrakooperativa*, kojim upravljaju roditelji, a roditelji su istovremeno i vlasnici zadruga, uz odreene dotacije od optine. Osim toga postoje i predkolske ustanove u obliku kadrovskih zadruga, personalkooperativa, kojim upravlja zaposleno osoblje, koje je istovremeno i vlasnik predkole, takoe uz odreene dotacije od optine. U nekim predkolskim ustanovama se primjenjuje posebna pedagogija, pedagogik*. Neke predkole imaju vjersko usmjerenje. Postoje i predkole gdje se ne govori vedski jezik, ve neki drugi jezici,
kooperativ: vie
lica koja zajedniki posjeduju i vode neku djelatnost.
pedagogik: nain
obuavanja drugih. Rije se takoe korisiti u znaenju Nauka o nastavi i vaspitanju.
144
vedska depni vodi
a neke dadilje govore i strane jezike. U odreenim optinama postoje predkolske ustanove gdje djeca ue nekoliko stranih jezika. Kontaktirajte svoju optinu radi dobijanja informacija o tome da li postoji drutvena briga o djeci na vaem maternjem jeziku. Na jesen te godine kada dijete puni etiri godine, ono ima pravo da krene u predkolsku ustanovu. Dunost optina je da ponude optu i besplatnu predkolu tri sata dnevno za svu djecu tog uzrasta. Zatim je stvar roditelja da li e iskoristiti ponueno mjesto ili ne. Optina je nadlena za to da se predkolske ustanove pridravaju utvrenog nastavnog plana i programa i odravaju potreban nivo kvaliteta. Zavod za kolstvo, Skolverket, nadzorni je organ, na nacionalnom nivou, zaduen za nadzor nad drutvenom brigom o djeci i kolom. Roditelji koji su kod kue preko dana, mogu odlaziti zajedno sa svojom djecom u otvorenu predkolsku ustanovu. ak i roditelji koji rade ili studiraju mogu odlaziti tamo kad su slobodni. Obino dadilje dovode svoje grupe djece u otvorenu predkolsku ustanovu. Roditelji i dadilje aktivno uestvuju u djelatnosti zajedno sa osobljem predkole. To je prilika, kako za djecu tako i za odrasle koji su inae kod kue, da se drue sa drugima.
kolska djeca
Dijete ima pravo da krene u predkolski razred od godine kada puni est godina. Optina je obavezna ponuditi besplatnu djelatnost u predkolskom razredu tri sata dnevno, ali za djecu uee u djelatnosti je dobrovoljno. Vie o tome u poglavlju kola i obrazovanje. Za djecu kojoj je to potrebno postoji briga o kolskoj djeci kako prije tako i poslije predkolskog razreda ili kole. Obino postoji i ustanova za produeni boravak, koja je direktno vezana za kolu. Od etvrtog do estog razreda osnovne kole neka djeca imaju pravo da se bave otvorenim slobodnim
vedska depni vodi
145
Mnogo djece boravi nekoliko sati u ustanovama za produeni boravak poslije zavretka kolskog dana.
aktivnostima. U slobodnim aktivnostima nema tolikog broja osoblja kao u ustanovama za produeni boravak, niti su djeca upisana u ove aktivnosti. Poslije kole neka djeca borave u porodinim djejim vrtiima.
Traiti mjesto
Ako elite dobiti mjesto za vae dijete u predkolskoj djelatnosti ili drutvenoj brizi o kolskoj djeci, morate se na vrijeme prijaviti, anmla, kako bi se briga o vaem djetetu mogla obezbijediti u blizini vae kue ili kole. Obino traje tri do etiri sedmice dok se dobije mjesto za dijete. Zahtjev se podnosi optini. Djeca starija od godinu dana a iji su roditelji nezaposleni, takoe imaju pravo boraviti u predkolskoj ustanovi najmanje tri sata dnevno, odnosno ukupno 15 sati sedmino. Isto pravo imaju i djeca iji su roditelji na roditeljskom odsustvu, to jest djeca koja su nedavno dobila brata ili
146
Ruak u vrtiu se koristi i na pedagoki nain, s obzirom da predstavlja odlinu priliku za djecu da vjebaju postavljanje stola, ekaju da na njih doe red kao i da se navikavaju na raznovrsnu hranu.
vedska depni vodi
sestru. Ovo iz razloga to je dobro za djecu druiti se sa drugom djecom a istovremeno i koristiti pedagogiju koja se primjenjuje u drutvenoj brizi o djeci. Ranije su se takse, avgifterna, za drutvenu brigu o djeci i drutvenu brigu o kolskoj djeci puno razlikovale od optine do optine. Ali poev od 2003. godine sve optine primjenjuju jedinstveni sistem sa maksimalnom taksom, maxtaxa*.
maxtaxa: cijena drutvene brige o djeci ne smije prekoraiti odreeni iznos, koji je jednak u svim optinama.
ta djeca rade preko dana

U predkolskoj ustanovi i ustanovi za produeni boravak djeca se obino slobodno igraju dio vremena. Svaki dan sadri takoe i organizovane aktivnosti kao to su igre u grupama, fizkultura ili ples, izlete i rad na zajednikim projektima. Obino u ovim ustanovama ima dosta knjiga za itanje. Djeca mogu sami itati ili sluati kako im vaspitaica ili vaspita ita. Ako neko eli da se malo odvoji od drugih, obino se nae neki miran oak i za to. Osim toga i unutra i napolju esto ima puno igraaka. Obroci su veoma vani. Lijepo je ruati zajedno sa drugima a istovremeno se djeca ue da ekaju da na njih doe red, da priaju jedan s drugim i da se navikavaju na raznovrsnu hranu. U veini predkolskih ustanova djeca
vedska depni vodi
147
pomau osoblju postavljati i raspremati, a ponekad neko od djece uestvuje i u spremanju hrane. Osnov za drutvenu brigu o djeci, kao i za kolu, jesu demokratske norme demokratiska vrderingarna, to znai da i djeca ponekad uestvuju u donoenju odluka, ue da potuju jedan drugoga, da imaju obzira jedan prema drugome i da shvate da je sasvim prirodno da su ljudi razliiti. Svako dijete treba osjetiti sigurnost i razvijati se u skladu sa svojim linim mogunostima. Predkolske ustanove sarauju sa roditeljima, koji imaju znaajnu ulogu u drutvenoj brizi o djeci, jer svakako najbolje poznaju svoju djecu. Kada dijete krene u predkolsku ustanovu ili porodini djeji vrti, roditelji su prisutni sve dok se dijete ne bude osjealo sasvim sigurnim. Obino period navikavanja traje par sedmica za najmlau djecu, a neto krae za stariju. Ako vae dijete ide u predkolsku ustanovu ili porodini djeji vrti, biete pozvani na razgovor o razvoju djeteta, utvecklingssamtal. Tom prilikom vi i osoblje ustanove razgovarate o tome kako se dijete osjea. Ovo je dobra prilika za postavljanje pitanja o tome to vam nije jasno. Mnogi roditelji takoe koriste priliku da popriaju sa osobljem kada dou u predkolsku ustanovu po svoje dijete po podne. Najvanija stvar je da postoji dobra meusobna saradnja izmeu vas i osoblja ustanove iz razloga da bi vaem djetetu bilo to bolje u predkolskoj ustanovi. Ponekad osoblje moe biti podrka za roditelje, a ponekad je suprotno.
DOBRO DA SE ZNA:
Nastavni plan i program za predkolu, lroplan fr frskolan, nai ete, izmeu ostalog, na Internet adresi www.skolverket.se. Nai ete ga i u bibliotekama i u predkolskoj ustanovi vaeg djeteta. Zakon o kolstvu, skollagen nai ete na istoj adresi na Internetu.
148
Svi ljudi imaju pravo na obrazovanje. U Zakonu o kolstvu navedeno je da je prvenstveni zadatak kole dati uenicima znanje i sposobnost da ga koriste.
kola za sve
Osnovna i srednja kola
U vedskoj su kola i obrazovanje dostupni svima. U ovom poglavlju se najprije govori o vedskom sistemu kolstva, normama koje upravljaju kolom i nainu po kome je sistem izgraen. U sljedeem pogljavlju se, izmeu ostalog, govori o fakultetskim obrazovanjima, drugim vrstama obrazovanja kao i materijalnim uslovima studenata.
kola
vedska depni vodi
149
Sistem kolstva u vedskoj

Svi u vedskoj imaju pravo na obrazovanje po Zakonu o kolstvu. U zakonu su takoe navedena i osnovna pravila koja predstavljaju osnov za rad kole. Prvenstveni zadatak kole je dati uenicima znanje i sposobnost korienja tog znanja. kola mora saraivati sa roditeljima i pomagati uenicima da se razvijaju u odgovorne odrasle osobe. Nekim uenicima potrebna je posebna podrka. Dijete ima pravo na takvu podrku, a kola treba to uzeti u obzir. Neke vane rijei se ponavljaju u Zakonu o kolstvu. Te rijei oznaavaju vrstu kole na koju svi uenici imaju pravo. To je kola zasnovana na demokratskim normama i potovanju line vrijednosti svakog ovjeka. kola treba isticati potovanje prema naoj zajednikoj sredini. Vane rijei su takoe ravnopravnost, jmstlldhet*, meu polovima i vrst stav protiv zlostavljanja i rasistikog ponaanja. Maloj djeci koja ive u vedskoj omoguena je predkolska djelatnost, frskoleverksamhet. Roditelji moraju prijaviti optini da li im je potrebno mjesto u predkolskoj ustanovi za dijete. Vea djeca koja idu u kolu imaju mogunost da koriste drutvenu brigu o kolskoj djeci. Vie o tome u poglavlju Drutvena briga o djeci. U vedskoj djeca uzrasta od 7 do 16 godina moraju ii u kolu, a to se naziva kolskom obavezom. Nastava je besplatna. kolska godina poinje u avgustu a zavrava se poetkom juna. Period od avgusta do decembra naziva se jesenjim semestrom, hstterminen, a period od januara do juna ljetnim semestrom, vrterminen. Izmeu jesenjeg i ljetnjeg semestra dolazi boini raspust a izmeu dvije kolske godine uenici imaju ljetni raspust. Prvih devet godina kolovanja djeca idu u osnovnu kolu,
jmstlldhet: ene i mukarci trebaju imati jednake mogunosti za obrazovanje, posao i porodini ivot. vedski zakon o ravnopravnosti je donijet 1980. godine. Vie o tome u poglavlju Porodica i suivot.
grundskolan. Zatim prelaze u srednju kolu, gymnasieskolan,

koja traje tri godine. U srednjoj koli postoji mnogo razli-
kola
150
vedska depni vodi
itih obrazovnih programa, program. Programi u srednjoj koli imaju razliita usmjerenja, neki pripremaju uenike za dalje studije dok drugi ih pripremaju za struno obrazovanje. Vie o tome u odlomku o srednjoj koli. U vedskoj postoji velika ponuda fakultetskih obrazovanja za one koji su zavrili srednju kolu. Nastava na univerzitetima, universitet, i visokim kolama, hgskolor, je besplatna. Vie o obrazovanju poslije zavrene srednje kole u sljedeem poglavlju. Optina upravlja veinom osnovnih i srednjih kola u zemlji. Postoje i nezavisne kole, tzv. friskolor. Deo nezavisnih kola ima dosta slinosti sa optinskim kolama, dok druge obavljaju nastavu po posebnim pedagokim metodama. Neke kole imaju vjersko usmjerenje. Nezavisne kole moraju biti priznate da bi mogli dobijati dotacije od optine i obavezne su slijediti Zakon o kolstvu i nastavni plan i program. Za uenike, iji materni jezik nije vedski, nastava se moe obavljati na razliite naine. Ako uenik ide u vedski razred, moe pohaati posebnu nastavu svog maternjeg jezika. Ako je potrebno, uenici takoe mogu dobijati i
Djeca iji maternji jezik nije vedski mogu dobiti nastavu na razliite naine, to varira od optine do optine.
kola
vedska depni vodi
151
instrukcije o uenju na svom maternjem jeziku. U nekim kolama postoje razredi u kojima se nastava obavlja na nekom stranom jeziku, o ne vedskom, a osim toga postoje i kole koje obavljaju cijelokupnu nastavu iskljuivo na odreenim jezicima. Moete kontaktirati optinu da bi saznali kako je to organizovano u mjestu gdje ivite. Kako osnovna tako i srednja kola je besplatna. Osim toga u svim osnovnim kolama i u veini srednjih kola djeca dobijaju i besplatan kolski obrok, skollunch. Djeca koja imaju potrebu za posebnom dijetom, dobijaju hranu koja im odgovara. Ako je vaem djetetu potrebna posebna hrana, morate o tome razgovarati sa osobljem u kolskoj kuhinji. Mjesne dnevne novine obino objavljuju jelovnik po kolama. Uenici takoe dobijaju jelovnik koji nose kui. Uenici koji ive daleko od kole, imaju pravo na kolski prevoz, skolskjuts, da bi mogli doi do kole. Pravila o tome koliko udaljeno od kole neko mora stanovati da bi imao pravo na kolski prevoz, razlikuju se od optine do optine. Uzrast djeteta je takoe od odluujueg znaaja kad se radi o tome da li ima pravo na kolski prevoz ili ne. U nekim sluajevima djeca koriste redovni vozni ili autobuski saobraaj da bi doli do kole, a ponekad optina obezbijeuje i poseban prevoz autobusom ili taksijem.
Osnovna kola
Djeca u vedskoj kreu u kolu najkasnije u svojoj 7 godini. Onaj ko eli moe krenuti u kolu i godinu dana ranije. Obino estogodinjaci idu u predkolski razred, frskoleklass, koji je vezan za kolu i u kome se djeca pripremaju za osnovnu kolu. Roditelji sami odluuju da li e njihova djeca ii u predkolski razred ili ne, ali sva djeca imaju pravo na besplatni predkolski razred za estogodinjake.
kola
152
U nastavnom planu i programu za rad kola podvlai se odgovornost, solidarnost, rjeavanje konflikata kao i potovanje.
vedska depni vodi
Skoro 99 odsto djece uzrasta od 7 do 16 godina ide u obinu osnovnu kolu. Ostali idu u kolu za djecu s posebnim potrebama, srskola, odnosno specijalnu kolu, specialskola. Vie o tome malo dalje u ovom poglavlju. Sve osnovne kole slijede zajedniki nastavni plan i program, lroplan, u kome se opisuje znanje koje uenici trebaju da savladaju. U nastavnom planu i programu takoe se objanjava pogled na ljude i druge norme koje obiljeavaju rad kole. To je jedna vrsta garancije da se svim uenicima prua mogunost da savladaju isto osnovno znanje, bez obzira gdje ive. Nastavni plan i program je esto tema raznih rasprava. Roditelji, uitelji, djeca i politiari esto kritikuju nastavni plan i iznose nove prijedloge o sadraju plana. kola mora pomagati uenicima da uzimaju odgovornost i da budu solidarni. kola ih takoe mora nauiti da osuuju ugnjetavanje i maltretiranje pojedinaca ili grupa. U koli se moraju voditi rasprave o tome zato nastaju konflikti i kako se mogu rjeavati. Potovanje normi i miljenja drugih treba biti prisutno kako u uionici tako i van nje, kako meu uenicima tako i meu uiteljima i drugim ljudima koji rade u koli. kola bodri razgovor izmeu uitelja i uenika. Prije nekoliko decenija uenici su obavezno morali oslovljavati svoje uitelje sa Magistern (Profesore) ili Frken (Profesorice) kada su eljeli privui nihovu panju. Danas je uglavnom u redu da se djeca obraaju uitelju/uiteljici sa njegovim/njenim imenom. Postoji i plan teaja, kursplan, za svaki pojedini nastavni
kola
vedska depni vodi
153
predmet. U tom planu navedeno je koje znanje uenici trebaju imati kada zavre osnovnu kolu. Uenici i uitelji trebaju zajedno odluivati o sadraju i nainu rada u koli. U mnogim optinama postoje pripremni razredi, frberedelseklasser, u kojima djeca useljenika u vedskoj ue vedski jezik. Kada savladaju jezik prebacuju se u redovne razrede.
kola i porodica
Na poetku ovog poglavlja govori se o tome da kola mora saraivati sa roditeljima djeteta. To znai da vi kao roditelj moete sudjelovati u radu kole i uticati na njen rad. Svakog semestra roditelji se pozivaju na razgovor o razvoju djeteta, to znai da se vi i vae dijete se nalazite sa nastavnikom razredne nastave odnosno mentorom. To je nastavnik koji je posebno odgovoran za praenje kolovanja i razvoja vaeg djeteta. Zajedno razgovarate o tome kako vae dijete napreduje u koli. Va sin ili kerka pria sa svog gledita kako je njemu/njoj u koli. Takoe se razgovara o ciljevima koje elite postaviti za budui kolski rad vaeg djeteta. U sluaju da uenik odnosno uenica ima neke probleme u koli, bitno je i to iznijeti tom prilikom. Roditelji iji materni jezik nije vedski imaju pravo na tumaa prilikom razgovora o razvoju svog djeteta. Roditelji ele s vremena na vrijeme imati vie kontakata sa kolom povrh razgovora o razvoju djeteta. Moete bilo kad tokom kolske godine kontaktirati rukovodstvo kole ili pojedine nastavnike radi razmjene informacija ili razgovora. Ako je vae dijete, na primjer, uplaeno od neega ili nekoga u koli, treba o tome obavijestiti nastavnike. U tom sluaju isti na najbolji nain mogu pomoi djetetu. Ako vae dijete ima problema iz nekog posebnog predmeta, na primjer fizikog vaspitanja, trebate razgovarati sa nastavnikom razredne nastave i sa nastavnikom fizikog vaspitanja. Moda ete problem moi djelimino rijeiti zajednikim razgovorom.
kola
154
Ako imaju zdravstvene probleme uenici se mogu obratiti kolskoj medicinskoj sestri ili kolskom ljekaru.
vedska depni vodi
Ve tokom prvih godina u koli mnogi uitelji alju sedmina pisma, veckobrev, porodicama djece. U tim pismima uitelji obavjetavaju roditelje o tome ta su radili u razredu tokom sedmice i informiu o predstojeim aktivnostima, kao to su na primjer dani aktivnosti u prirodi, studijske posjete ili izleti. Kada djeca postanu starija mnoge kole prestaju sa slanjem sedminih pisama. Odreeni razredi moda dobijaju mjesena pisma kao i posebna obavjetenja o, na primjer, roditeljskim sastancima. Od starijih uenika se oekuje da sami informiu svoje roditelje o situaciji u koli. U toku svojih prvih devet godina u koli vae dijete e biti podvrgnuto ljekarskom pregledu vie puta. kole su povezane sa posebnim kolskim ljekarima, skollkare. U svakoj koli obino postoji kolska medicinska sestra, skolskterska, koja mjeri teinu i visinu djeteta i vri kontrolu vida i sluha. Uenici se mogu obratiti kolskoj medicinskoj sestri u vezi svojih zdravstvenih problema. Mogu takoe otii kod kolske medicinske sestre ako se razbole u koli. U mnogim kolama postoji i kolski socijalni radnik, skolkurator, kao i kolski psiholog, skolpsykolog, kod kojih djeca mogu otii u sluaju da imaju probleme. Roditelji mogu takoe osjetiti potrebu da razgovaraju o koli i djeci s drugim roditeljima. U veini kola postoji udruenje roditelja, frldrafrening, sa upravnim odborom koji odrava kontakte sa rukovodstvom kole. Roditelji iz razreda se obino sastaju par puta u kolskoj godini sa nastavnicima razredne nastave odnosno mentorima. Osim
kola
vedska depni vodi
155
toga, organizuju se ponekad i zajedniki sastanci za roditelje iz cijele kole. U sluaju da roditelji ele neto promijeniti u koli, nije loe imati udruenje roditelja koje dobro radi. U velikom broju kola postoje udruenja roditelja u okviru kojih se sastaje nekoliko roditelja, po koji nastavnik i direktor kole. U tom sluaju otvaraju se kanali za raspravu sa rukovodstvom kole i politiarima nadlenim za kolstvo.
Ocjene
Ocjene u osnovnoj koli se daju tek pri kraju jesenjeg semestra u osmom (8) razredu. Zatim uenici dobijaju ocjene pri kraju svakog semestra, poslednji put kada kolska obaveza prestaje, obino krajem ljetnog semestra u devetom (9) razredu. Tada uenici dobijaju svjedoanstvo o zavrenoj osnovnoj koli. Postoje tri gradacije ocjena, i to G Dovoljan, Godknd, VG Vrlo dobar, Vl Godknd, i MVG Odlian, Mycket Vl Godknd. Za G potrebno je da je uenik ispunio cilj po planu teaja za svaki pojedini nastavni predmet. Za ocjene VG i MVG postoji odreeni standard na nacionalnom nivou. Ako uenik nema dovoljnog znanja iz pojedinog nastavnog predmeta za ocjenu Dovoljan, nee uopte dobiti ocjenu iz tog predmeta.
nationella program:
obrazovni programi u srednjoj koli koji su isti u cijeloj zemlji.
Srednja kola
Skoro svi uenici koji zavre osnovnu kolu prelaze u srednju kolu. Sam uenik, esto u dogovoru sa nastavnicima i roditeljima, bira srednjokolski progam koji mu najvie odgovara. Zahtjev se podnosi pismenim putem. U zahtjevu se na prvom mjestu stavlja program koji bi uenik najvie volio pohaati, meutim treba navesti i program koji bi bio drugi i trei izbor uenika. Veina, to jest otprilike 80 posto, bude primljena na eljeni program. Postoje srednje kole u reiji optina a ima ih i u nezavisnim kolama. Postoji 17 razliitih nacionalnih programa, nationella program*, svi u trajanju od tri godine. Nacionalni programi
kola
156
vedska depni vodi
behrighet: pravo podnoenja zahtjeva za odreeno obrazovanje, to znai da se ispunjavaju formalni uslovi u pogledu, na primjer, znanja i ocjena.
pruaju iroko osnovno obrazovanje kao i ispunjavanje uslova za prijem, behrighet*, na visoku kolu ili fakultet. Postoje odreeni osnovni nastavni predmeti, krnmnen, koji su ukljueni u sve programe, naime vedski jezik, engleski jezik, matematika, fiziko i zdravstveno vaspitanje, poznavanje drutva, vjeronauka, poznavanje prirode i estetika. Osim ovih osnovnih nastavnih predmeta, svaki program ima i svoje obavezne nastavne predmete, predmete specifine za svaki pojedini program, karaktrsmnen, kao i izborne predmete samog uenika, elevens individuella val, to jest predmete koje uenik sam bira. Uslov da bi uenik mogao pohaati nacionalni program jeste da je u osnovnoj koli dobio ocjenu Dovoljan iz nastavnih predmeta vedski jezik, engleski jezik i matematika. Nabrajamo nacionalne programe po abecednom redu:
Autotehniki program Drutvenonauni program Elektrotehniki program Energetski program Estetski program Graevinski program Industrijski program Medijski program Poljoprivredni program Poslovno-administrativni program Prehrambeni program Prirodonauni program Program djeca i rekreacija Tehniki program Ugostiteljski program Zanatski program Zdravstveni program
Kod veini nacionalnih programa postoje nacionalna usmjerenja, nationella inriktningar, to znai da su programi otprilike isti u cijeloj zemlji. Srednja kola sadri niz raznih teajeva, kurser, koji svaki nosi odreeni broj bodova, pong. Za svaki teaj postoji i
kola
vedska depni vodi
157
Poslije osnovne kole skoro svi uenici nastavljaju kolovanje u srednoj koli.
plan teajeva, kursplan, u kome se objanjava svrha i cilj teaja. Optina ima pravo organizovati posebno izraene programe, specialutformade program, koji nisu nacionalni. Uslov je da obuhvataju osam osnovnih nastavnih predmeta, ali mogu biti izraeni i na lokalnom nivou. Postoji takoe mogunost da svaki uenik dobije individualni program, individuellt program, sa osobnim nastavnim planom i programom. Postoje i individualni programi sa uvodnim teajevima za useljenike. Jo jedna vrsta srednjokolskog obrazovanja su programi za koje se uenici vrbuju iz itave zemlje. To su specijalni programi koji su dostupni samo na jednom mjestu u zemlji, a molbe za ove programe mogu podnositi uenici iz cijele zemlje. Takvi programi su na primjer duvanje stakla, strugarska tehnika, spasavanje, vazduhoplovstvo i turizam. Spisak obrazovnih programa za koje se uenici vrbuju iz cijele zemlje nai ete na web stranici Zavoda za kolstvo, Skolverket. Adresa na kraju ovog poglavlja. Postoje i sportske srednje kole, idrottsgymnasier, za koje se uenici vrbuju iz itave zemlje i u kojima se uenje kombinuje sa nekim sportom, na primjer krosom, fudbalom ili skijanjem.
kola
158
vedska depni vodi
Ekonomija
U vedskoj roditelji primaju djeji dodatak za djecu do 16 godina. Vidi poglavlje Novac. Kada prestane isplata djejeg dodatka, uenici u srednjoj koli primaju aku potporu, studiebidrag, koja se isplauje u toku deset mjeseci u godini. U 2003. godini aka potpora iznosi 950 kruna mjeseno. Srednjokolci koji studiraju daleko od roditeljskog doma, na primjer u drugoj optini, mogu dobiti i stambeni dodatak za studiranje u drugom mjestu, inackorderingstillgg, od svoje matine optine. Visina stambenog dodatka zavisi od rastojanju od roditeljskog doma do kole. Novac isplauje Centralni savjet za dodjelu studentskih kredita, CSN, Centrala studiestdsnmnden.
Ocjene
Skala ocjena u srednjoj koli je IG, Nedovoljan, Icke Godknd, G, Dovoljan, Godknd, VG, Vrlo dobar, Vl Godknd, i MVG, Odlian, Mycket Vl Godknd. U trenutku pisanja ove knjige (20003. godine), ocjene se daju poslije svakog zavrenog teaja i projektnog rada. Po zavrenoj srednjoj koli uenici dobijaju svjedoanstvo o zavrenoj srednjoj koli, slutbetyg, to jest pregled ocjena sa svih teajeva koji ulaze u nastavni plan i program uenika u toku tri godine srednje kole. Ovo svjedoanstvo predstavlja osnov za prijem na programe i teajeve na univerzitetima i visokim kolama. Mogue je da e se ovaj sistem u budunosti izmijeniti.Vidi Dobro da se zna.
Studentexamen, to jest matura, stari je naziv za zavretak

gimnazije. Formalno se ovaj naziv vie ne koristi, ali u svakodnevnom govoru se jo uvijek govori da uenici maturiraju, tar studenten, kada zavravaju srednju kolu. Maturanti, odnosno studenti, to jest oni koji su zavrili srednju kolu, stave na zavrni dan posebne bijele kape, studentmssor, na glavu. Ua porodica i rodbina skuplja se u dvoritu kole i doekuje maturante koji izlaze iz kole, razred po razred, i pjevaju posebnu matu-
kola
vedska depni vodi
159
Vrijeme provedeno u srednjoj koli zavrava se tako da uenici maturiraju, odnosno tar studenten. Na zavrni dan mnogi stavljaju bijele maturantske kape na glavu.
kola za djecu s posebnim potrebama

kola za djecu s posebnim potrebama namijenjena je za djecu i omladinu koja ne mogu pohaati obinu osnovnu kolu zbog mentalne zaostalosti, utvecklingsstrning*. Priblino 1 odsto djece uzrasta od 7 do 15 godina ide u kolu za djecu s posebnim potrebama. Dio uenika pohaa ovu kolu odreeno vrijeme a zatim prelazi u redovnu osnovnu kolu, ili obrnuto. Uenici koji su zavrili kolu za djecu s posebnim potrebama, mogu nastaviti kolovanje u srednjoj koli za djecu s posebnim potrebama, gymnasiesrskolan. Srvux, nudi obrazovanje za odrasle osobe koje su mentalno zaostale. Nastava se obavlja samo nekoliko sati sedmino.
Fotografija: Gunnar Stattin / PRESSENS BILD
rantsku pjesmu. Maturanti dobijaju cvijee i poklone, a zatim ih razvoze po kuama u ukraenim automobilima ili koijama okienim granama od breze, a koje vuku konji ili traktori. U kui porodica asti rodbinu i prijatelje hranom i piem. Po pravilu maturanti organizuju i zajedniko slavlje, ponekad u obliku bala, kome obino prisustvuju i njihovi nastavnici.
utvecklingsstrning: kada se
intelektualna sposobnost i mogunosti osobe da razumije i naui neto novo ne razvija normalno.
Specijalna kola
Postoje specijalne kole za djecu koja imaju, na primjer, oteen vid, sluh ili govor.
kola
160
vedska depni vodi
Komvux
Komvux je vedska skraenica za optinsko obrazovanje odraslih, kommunal vuxenutbildning, koje mogu pohaati odrasli bez dovoljnog obrazovanja iz osnovne ili srednje kole. Mogu proiriti svoje uenje linim studijskim planom, studieplan. Postoji mogunost pohaanja i odreenih cijelokupnih programa iz srednje kole. Dosta mladih ljudi idu na Komvux da bi popravili svoje ocjene iz srednje kole kako bi zatim mogli podnijeti zahtjev za obrazovanja kojih bi u suprotnom bili lieni. Komvux ocjenuje uspjeh na isti nain kao i osnovna i srednja kola.
Nastava vedskog jezika za useljenike

Odraslim osobama koje su tek doli u vedsku prua se mogunost da naue vedski jezik. vedska skraenica za osnovnu nastavu vedskog jezika za useljenike je sfi. Optine su odgovorne za nastavu vedskog jezika. Postoje razni oblici nastave. Ponekad teajeve organizuje obrazovni savez ili obrazovno preduzee. Nakon to ste poloili sfi moete nastaviti sa uenjem vedskog jezika u okviru optinskog obrazovnog programa za odrasle, gdje postoji i nastavni predmet SAS, vedski jezik kao drugi jezik kako na nivou osnovnog obrazovanja odraslih tako i na nivou srednje kole.
DOBRO DA SE ZNA:
www.skolmyndigheter.nu U trenutku pisanja ove knjige, vedska vlada razmatra prijedlog o izmjenama srednje kole. U prijedlogu se govori da bi osam novih sektora trebali zamijeniti 17 programa koji danas postoje. Ocjene bi se davale za razne nastavne predmete a ne za pojedine teajeve. Izmjene se ne bi mogle sprovesti ranije od 2006. godine.
kola
vedska depni vodi
161
Postoji mnotvo raznih naina studiranja za onog ko eli da nastavi kolovanje poslije zavrene srednje kole.
Nauiti vie
Narodni univerziteti i fakulteti
Postoji veliki izbor raznih vrsta obrazovanja za onog ko eli nastaviti kolovanje poslije srednje kole. U ovom poglavlju se govori iskljuivo o fakultetskim studijama koje finansira drava i koje su besplatne za studente. Studirati na narodnom univerzitetu je jedna od alternativa ako neko eli studirati na slobodniji nain ili stei uslove za prijem na fakultetske studije.
kola i obrazovanje
162
vedska depni vodi
Narodni univerziteti
U vedskoj postoji gotovo 150 narodnih univerziteta, folkhgskolor. Mnogi od njih su u reiji udruenja, narodnih pokreta, folkrrelser*, ili sreskih optina. U ovim kolama postoje kako krai tako i dui teajevi, koji traju jedan semestar ili due. Veliki broj narodnih univerziteta organizuje teajeve koji se posebno obraaju useljenicima. Nastavni predmeti na ovim teajevima su obino vedski jezik, poznavanje drutva, raunarska tehnika i drugo to moe biti od koristi za onog ko eli produiti studije na fakultetu ili visokoj skoli. Kako odrasli tako i mladi pohaaju narodne univerzitete. Tamo je obrazovanje slobodnije nego u obinim kolama s obzirom da grupe i pojedinci sami mogu slobodnije planirati svoje studije.
Mnogi narodni univerziteti imaju teajeve sa specijalizovanim usmjerenjem. Ovdje je ebanje vune na emi.
folkrrelser: velike organizacije sa velikim brojem lanova u cijeloj zemlji.
kola i obrazovanje
vedska depni vodi
163
Narodni univerziteti su esto kole internatskog tipa, to znai da su studenti smjeteni u koli. Nastava je besplatna, ali studenti plaaju za hranu i smjetaj. Mnogi narodni univerziteti imaju odreeno usmjerenje, na primjer iz oblasti muzike, pozorita ili crkvene djelatnosti. Postoje i opti smjerovi koji odgovaraju studijama u srednjoj koli i kroz koje se mogu stei uslovi za nastavak studija na fakultetu ili visokoj koli. Vie o ispunjavanju uslova za prijem na fakultet i visoke kole malo dalje u ovom poglavlju.
Studije poslije zavrene srednje kole

U preostalom dijelu ovog poglavlja govori se o obrazovanju poslije zavrene srednje kole, eftergymnasial, to jest raznim vidovima obrazovanja koji postoje poslije srednje kole. Ovdje se govori iskljuivo o obrazovanju koje se finansira iz poreza i koje je besplatno. Postoji i mnogo privatnih obrazovnih programa koji se plaaju i na kojima moete studirati bilo ta, od masae pa do glume. Ovakve obrazovne programe ete nai u novinskim oglasima kao i pod naslovom Utbildning na utim stranicama telefonskog imenika. Moete dobiti savjete o zanimanju, obrazovanju i podnoenju zahtjeva od savjetnika za obrazovno usmjerenje, studievgledare ili instruktora za obrazovno i profesionalno usmjerenje, syo-konsulent, kojih ete nai kako u srednjim kolama tako i na univerzitetima i visokim kolama. Mnoge korisne informacije se mogu nai i na Internetu. Vidi Dobro da se zna!
KY i YTH
KY znai Kvalifikovano struno obrazovanje, Kvalificerad Yrkesutbildning, a YTH Struno tehniko visoko obrazovanje, Yrkesteknisk Hgskoleutbildning. Oba obrazovna programa
kola i obrazovanje
164
vedska depni vodi
su dostupna iz vie razliitih oblasti industrije, trgovine, graevinarstva, i drugih. Obrazovni program KY traje od jedne do tri godine. Treina vremena se sastoji od praktinog rada na razliitim radnim mjestima. Iz tog razloga su obrazovni programi KY najvie praktiki orijentisani od svih drugih obrazovanja poslije zavrene srednje kole. Obrazovni program YTH je namjenjen osobama ije je znanje na nivou srednje kole ili slino i koje su radili najmanje etiri godine u odreenoj struci. Na YTH moe biti primljen i neko ko nema srednjokolsko obrazovanje, ali ima umjesto toga est godina radnog staa iza sebe. YTH-studije traju po pravilu tri semestra.
Fakultetske studije
Fakultetske studije se po pravilu odnose i na visoke kole i na univerzitete. U vedskoj ima vei broj visokih kola nego univerziteta. Razlika je u tome da se u visokim kolama stie samo osnovna diploma o visokom obrazovanju, dok na univerzitetima postoji mogunost daljih studija u pogledu istraivanja, forskning, i sticanja diplome vieg stepena. Za osnovnu diplomu o visokom obrazovanju potrebno je najmanje dvije godine studija, obino i vie. Postoje s jedne strane opte diplome koje nemaju posebno struno usmjerenje, a s druge strane postoje diplome o sticanju visokog strunog obrazovanja. Ako se studira na programu za sticanje visokog strunog obrazovanja, sadraj studija je odreen ve od poetka. Za sticanje diplome za veinu visokih strunih obrazovanja potrebne su fakultetske studije od najmanje tri godine. Struke za koje je potrebno visoko struno obrazovanje su, na primjer, nastavnik, arhitekt, medicinska sestra, inenjer protivpoarne zatite, zubni ljekar i apotekar.
kola i obrazovanje
vedska depni vodi
165
I drava i fakulteti bi voljeli da vei broj studenata stranog porijekla nastavi kolovanje na fakultetima i visokim kolama.
Ako ne elite studirati za odreeno zanimanje, a da pri tome sami elite birati teajeve, stiete optu diplomu. Najobinija diploma je diploma prvog stepena, na primjer kandidat filozofskih nauka, fil kand, i med kand, kandidat medicinskih nauka. Za ovu vrstu diplome potrebno je 120 teajskih bodova, to odgovara studijama od tri godine. Odreeni fakultetski teajevi se sada mogu izuavati i vanredno na rastojanju, p distans. U tom sluaju studenti ostaju u svojim prebivilitima i kontaktiraju sa profesorima preko telefona i e-pote. Par puta u semestru studenti se sastaju sa profesorima radi pregledavanja zadataka i polaganja ispita. Udio studenata stranog porijekla koji nastavljaju studije na fakultetima je manji od udjela mladih ljudi roenih u vedskoj. Zato kako drava tako i fakulteti ele poticati mlade da nastave studije poslije zavrene srednje kole. Dravni organ Zavod za visoko obrazovanje je izradio brouru u kojoj se govori o visokom obrazovanju u vedskoj, a broura je dostupna na albanskom, arapskom, persijskom, somalijskom i jo niz jezika. Vidi Dobro da se zna. Za mlade koji nisu sigurni da li ele i da li mogu studirati na fakultetu, moe biti koristan uvodni teaj, introduktion. Vie fakulteta sada odrava teajeve radi uvoenja u stu-
kola i obrazovanje
166
Onaj ko studira na fakultetu ili visokoj koli moe dobiti dravnu novanu pomo za kolovanje, koja se sastoji od jednog dijela kredita i jednog dijela pomoi.
vedska depni vodi
dije koji traju jedan ili dva semestra. Ako uvodni teaj traje dva semestra ponekad se naziva osnovnom godinom. Tokom teaja studenti saznaju vie o fakultetu, vjebaju studiranje na efikasan nain i rjeavaju zadatke koji se inae rade na fakultetima.
Ispunjavanje uslova za prijem na fakultet

Da bi neko mogao studirati na fakultetu, uvijek je potrebno ispunjavati osnovne uslove za prijem, grundlggande behrighet, na fakultet. esto je potrebno da se ispunjavaju i posebni uslovi za prijem, srskild behrighet, na fakultet, koji su uslovljeni usmjerenjem obrazovanja za koje se podnosi zahtjev. Smatra se da se ispunjavaju osnovni uslovi za prijem na fakultet ako je srednja kola zavrena sa dovoljnim ocjenama. Moe se desiti da neko ispunjava uslove za prijem na fakultet i u sluaju da je stekao obrazovanje u ino-
kola i obrazovanje
vedska depni vodi
167
stranstvu koje odgovara srednjoj koli a da osim toga dovoljno dobro vlada vedskim jezikom. Trei nain ispunjavanja uslova za prijem na fakultet je prethodni rad u struci. Osobe starije od 25 godina koje su radili etiri godine i ije znanje vedskog i engleskog jezika odgovara nivou srednje kole, takoe ispunjavaju uslove za prijem na fakultet ili visoku kolu, u skladu sa pravilom pod nazivom pravilo 25:4. U sluaju da se zahtjev za prijem na fakultet podnosi u skladu sa 25:4, mora se polagati prijemni ispit za fakultet, hgskoleprovet, koji se odrava dva puta godinje. Ako se zahtjev za prijem na fakultet podnosi na osnovu ocjena iz srednje kole prijemni ispit se ne mora polagati. Meutim, ne bi bilo loe da ipak izaete na ovaj ispit, s obzirom da uspjean rezultat na ispitu poveava vau mogunost da budete primljeni na fakultet. Dravni organ Zavod za visoko obrazovanje moe vam dati informacije u vezi prijemnog ispita za fakultet. Vidi Dobro da se zna. Srednjokolska obrazovanja iz inostranstva ocjenuje drugi organ uprave, Zavod za fakultetske studije, VHS. Ali zahtjev za prijem na fakultet se moe podnijeti i bez ovakvog vrednovanja, ako su svjedoanstva prevedena od strane ovlaenog, auktoriserad*, prevodioca. Visoka obrazovanja iz inostranstva ocjenuje Zavod za visoko obrazovanje. Za kompletne obrazovne programe koji traju vie godina, zahtjev se podnosi VHSu. U sluaju da elite pohaati samo pojedini teaj, moete se prijaviti direktno fakultetu za koji ste zainteresovani. Broj podnosioca zahtjeva za prijem na razne obrazovne programe varira. Uslov za prijem na programe gdje je broj podnosioca zahtjeva za prijem vei od broja mjesta, kao na primjer obrazovanje za ljekare ili ininjere kompjuterske tehnike, jeste visoke ocjene ili da je postignut vrlo dobar rezultat na prijemnom ispitu za fakultet. Savjetnici
auktoriserad:
odobren na polaganju posebnog ispita ili putem posebnog obrazovanja.
kola i obrazovanje
168
vedska depni vodi
za obrazovno usmjerenje pri kolama i fakultetima mogu dati informacije o tome na kome obrazovnom programu prijem studenata ide lake a na kome tee.
Novana pomo za kolovanje

Oni koji studiraju na fakultetu imaju pravo na dravnu novanu pomo za kolovanje, studiestd, koja se takoe naziva studentskom stipendijom i studentskim kreditom, studiemedel. Isto pravo imaju i oni koji pohaaju obrazovne programe KY ili YTH, ili studiraju na narodnom univerzitetu ili Komvux. Novana pomo za kolovanje sastoji se od jednog dijela pomoi i jednog dijela kredita. Pomo je besplatna, ali kredit se mora vratiti. Novana pomo za kolovanje se moe primati najvie u toku 240 sedmica, to odgovara est godina redovnih studija. Uslov za dalje dobijanje pomoi za kolovanje je sticanje odreenog broja teajskih bodova u toku svakog semestra. Za osobe koje nisu vedski dravljani vae posebna pravila. Pravila se razlikuju zavisno od toga da li je osoba u pitanju izbjeglica, useljenik ili dijete useljenika. Vie informacija o tome moete dobiti na web stranicama Centralnog savjeta za dodjelu studentskih kredita na Internetu. Moete takoe pitati savjetnike za obrazovno usmjerenje pri kolama ili fakultetima. Centralni savjet za dodjelu studentskih kredita, CSN, donosi odluku o novanoj pomoi za kolovanje. CSN ima 25 mjesnih ureda po cijeloj zemlji, ali ga je obino teko dobiti telefonom. Zato je bolje pitati za savjete preko Interneta ili savjetnika za obrazovno usmjerenje.
kola i obrazovanje
vedska depni vodi
169
DOBRO DA SE ZNA:
Podatke o narodnim univerzitetima i njihovim teajevima moete dobiti preko telefona broj 08-796 00 50 ili na Internetu na adresi www.fin.fhsk.se. Teajevi za useljenike nai ete tako to ete klinknuti na lnga kurser. U Syoguiden, na Internetadresi www.syoguiden.com, ima puno informacija o raznim obrazovanjima, stipendijama, zanimanjima i radnim mjestima, kako u vedskoj tako i u inostranstvu. KY i YTH nai ete na Internetu na adresi www.ky.se odnosno www.yth.nu. Internetadresa Zavoda za fakultetske studije, VHS, jeste www.vhs.se. Tamo ete nai, izmeu ostalog, kako se ocjenuju srednjokolska obrazovanja van granica vedske. Na Internetstranici Zavoda za visoko obrazovanje, www.studera.nu, nai ete informacije o prijemnom ispitu za fakultete, studentskim kreditima, zanimanjima kao i o svim obrazovnim programima, uvodnim semestrima i teajevima na svim visokim kolama i univerzitetima. Zavod za visoko obrazovanje je takoe izdao brouru na vie jezika o fakultetskim studijama u vedskoj. Brouru moete naruiti preko telefona broj 08-795 23 45 ili je uitati sa adrese www.studera.nu/svenskahogskolan na Internetu. Informacije o vrednovanju inostranih visokih obrazovanja nai ete na Internetu na adresi www.hsv.se, kliknite na Utlndsk utbildning pa onda idite dalje na Bedmning av utbildning. U publikaciji Zavoda za integraciju, Att f din utbildning bedmd, govori se o tome kako se vri nostrifikacija diploma i navode se adrese raznih organa koji vre nostrifikaciju diploma iz inostranstva. Publikacija se izdaje na 10 jezika a moete je naruiti od Zavoda za integraciju na www.integrationsverket.se Internetadresa Centralnog savjeta za dodjelu studentskih kredita je www.csn.se.
kola i obrazovanje
170
Ruka koja pripomae predstavlja podrku u svakodnevnici.
Pod stare dane

Podrka i usluge da bi se prebrodila svakodnevnica
Kada ovjek ostari moe se desiti da su mu potrebne odreene usluge ili neka druga vrsta pomoi. Optine su nadlene za obezbjeenje takvih usluga, a zajedniki naziv svega toga je drutvena briga o starima. Mnoge optine su prilagodile dijelove svoje drutvene brige o starima prema starijim osobama stranog porijekla. Postoje na primjer domovi za starije i jedinice slube kune njege ije osoblje govori vie jezika. Vaa optina vam moe dati informacije o tome da li u vaoj optini ili u njenoj nesposrednoj blizini postoji tako neto. Vie o domovima za starije ete nai malo dalje u ovom poglavlju.
Starije osobe
171
Mnoge starije osobe ele ostati u svojim domovima to due. Da bi to bilo mogue optina im obezbjeuje kunu njegu, hemtjnst, to znai da posebno zaposleno osoblje dolazi kui kod vas koji ste stariji i pomae vam u vezi poslova koji vi sami niste u stanju obavljati. Osoblje slube za kunu njegu moe vam, na primjer, pripremiti doruak i veeru, oprati sudove, oistiti kuu i kupiti ono to vam je potrebno. Ako ste bolesni, osoblje vam moe pomoi da ustanete iz kreveta ujutru i da legnete u krevet uvee, i da uzimate ljekove. Ako vam je teko da sami pripremate sebi hranu, moete dobijati gotova jela na kuu . Ova usluga podlijee, meutim, provjeri potrebe, behovsprvad, to znai da optina ocjenjuje vau potrebu za ovom uslugom kako bi mogla procijeniti da li spadate u kategoriju onih koji imaju pravo na takvu pomo ili ne. Osoblje slube za kunu njegu sastoji se, po pravilu, od kolovanih pomonih bolniara koji takoe znaju da prue jednostavniju medicinsku pomo. Ako imate potrebu za obimnijom medicinskom pomoi u kui, rejonska sestra, distriktsskterska moe vam dolaziti kui. Moete dobiti sigurnosni alarm ako se plaite da biste mogli, na primjer, pasti i poslije ne moi sami ustati. Sigurnosni alarm je mali ureaj koji se nosi na ruci kao sat. Kada se pritisne dugme na aparatu, signal zazvoni kod osoblja slube za kunu njegu, pa e neko od njih to prije doi i pomoi vam. Za usluge koje su ukljuene u kunu njegu plaa se odreena taksa. Visinu takse odreuju politiari u optini gdje ivite. Koliko e ta taksa iznositi zavisi po pravilu od vaeg prihoda kao i od toga u kolikoj vam je mjeri potrebna pomo. Ali taksa ne smije biti vea od maksimalne takse, koja je najvea mjesena taksa koju optine mogu naplaivati.
Starije osobe
172
vedska depni vodi
Osobe koje imaju niske prihode, a da pri tome nemaju neku uteevinu, plaaju, po pravilu, niske takse.
Dobiti kunu njegu

Kada primjetite da vam je potrebna kuna njega, trebate kontaktirati optinu. U tom sluaju slubeno lice iz optine e doi kod vas pa ete zajedno razgovarati o tome koja vam je vrsta pomoi potrebna. Ako smatrate da morate ekati na neku uslugu koja vam je obeana suvie dugo, ili ako vam je pomo potrebna u manjoj ili veoj mjeri, morate nazvati optinu i razgovarati sa referentom za procjenivanje potrebe za pomo. RefeZahvaljujui slubi za kunu njegu ljudi mogu ivjeti u svojim domovima due.
Starije osobe
vedska depni vodi
173
rent za procjenivanje potrebe za pomo je lice koje ispituje u kolikoj mjeri optina moe vam pruati pomo. U sluaju da ste nezadovoljni sa odlukom o tome koju ete vrstu pomoi dobijati, moete uloiti albu sudu na odluku optine.
Porodice pripomau
U vedskoj porodice se takoe staraju o svojim starima. Odrasla djeca pomau svojim roditeljima, a stariji pomau jedan drugome. Kod mnogih starijih branih parova, jedan od branih drugova je bolestan a drugi ga njeguje. Postoje i tzv. udruenja za bliske roake gdje se sastaju oni koji sami njeguju lanove svoje ue porodice. U okviru ovih udruenja lanovi daju jedan drugome savjete i ohrabruju jedan drugoga. Iako brani par koristi usluge slube za kunu njegu, njega bolesnog branog druga zahtijeva mnogo vremena i snage. U tom sluaju njegovatelj ima pravo na smjenu, avlsning*, tako to neko drugi preuzima njegu bolesnog lana porodice na odreeno vrijeme. Bolesnik moe, na primjer, boraviti u centru za dnevni boravak, dagcenter, par dana u sedmici, ili domu za kratkotrajno stanovanje, korttidsboende*, o toku odreenog broja sedmica. U sluaju da bolesnik zbog svoje bolesti nije u stanju da izlazi iz kue, osoblje iz optine dolazi kui i zamjenjuje njegovatelja.
avlsning: kad
neko drugi preuzme poslove koje vi inae radite, da biste se mogli odmoriti ili raditi neto drugo.
korttidsboende:
sanatorij u kome se ne boravi due vrijeme, ve par dana ili sedmicu dana.
Prevozna sluba
Onaj kome je teko putovati autobusom ili nekim drugim prevoznim sredstvom u kolektivnom saobraaju, kollektivtrafik, moe dobiti pravo na korienje prevozne slube, frdtjnst, to znai da se moe voziti taksijem ili nekim drugim namjenskim vozilom uz plaanje posebne, niske takse. Optina donosi odluku o tome ko ima pravo na korienje prevozne slube.
Starije osobe
174
Plaa se taksa za razne poslove koji su ukljueni u kunu njegu. Visina takse se zasniva na prihodu, ali ne smije premaiti visinu maksimalne takse.
vedska depni vodi
Danonona njega
Onaj kome je potrebno mnogo pomoi, moe podnijeti zahtjev za preseljenje u neki vid posebnog stanovanja, srskilt boende. Postoje sanatoriji, sjukhem, staraki domovi, lderdomshem, grupno stanovanje, gruppboende, ili stambeno-usluni domovi, ser vicehus. U svim ovim vidovima stanovanja postoji mogunost da se dobije servirana hrana, a obino je danonono dostupna i medicinska sestra kao i drugo osoblje. Poseban vid stanovanja je va dom. Plaate stanarinu ili odreenu taksu za stan, koji opremate svojim namjetajem i drugim linim stvarima. Kvalitet usluga drutvene brige o starima je uglavnom visok. A imate pravo traiti vrstu njege koja odgovara vaim potrebama. U sluaju da imate neko miljenje o radu drutvene brige o starima, ili neka pitanja vezana za to, trebate se obratiti svojoj optini. Taksa koja se plaa za njegu i brigu u posebnom vidu stanovanja, obino varira zavisno od materijalnog stanja onoga koji e tamo stanovati. Optine, meutim, nemaju pravo naplaivati taksu koja je vea od prave cijene usluga koje same optine plaaju. Od 1. jula 2002. godine stupio je na snagu novi sistem odreivanja takse za drutvenu brigu o starima. Da bi se iz-
Starije osobe
vedska depni vodi
175
bjeglo da neko ima previe visoke trokove za njegu i brigu u reiji optine, sada postoji i tzv. maksimalna taksa, maxtaxa, to znai da je na ovaj nain regulisan maksimalni iznos koji optina ima pravo da naplati od vas. Takse trebaju biti tolike da bi odreena svota ostajala korisnicima usluga za ivot. U ovom poglavlju se ne govori o propisima za penzije, ve u poglavlju Novac. Moemo samo rei, da, po pravilu treba biti nastanjen u vedskoj odreeni broj godina da bi se mogla dobiti puna zajamena penzija. Onaj ko ovdje ivi krae vrijeme, dobit e i niu penziju. Postoje posebni propisi za izbjeglice i lica iz zemalja s kojima je vedska potpisala sporazume iz ove oblasti. Zavod za socijalno osiguranje moe vam dati informacije o tome koji se propisi primjenjuju u vaem sluaju.
DOBRO DA SE ZNA:
Zemaljska organizacija penzionera (Pensionrernas Riksorganisation, PRO) i Savez penzionera vedske (Sveriges Pensionrsfrbund, SPF) jesu organizacije koje se kod politiara zalau za bolje uslove za penzionere. Ponekad organizuju i sastanke za sve penzionere koji ive na jednom podruju. Moete pitati optinu da li postoje ove organizacije, ili neko drugo udruenje pezionera, u mjestu gdje stanujete. Ako teko hodate ili imate problema sa hodom, sluhom ili vidom, postoji puno pomagala koja moete ili pozajmiti ili kupiti po subvencionisanim cijenama. Nekoliko primjera pomagala su rolatori, sluni aparati, pojaala za telefon kao i posebna poveala. Vee zemaljske organizacije za useljenike po pravilu imaju posebna odjeljenja koja rade na poboljanju drutvene brige o starima za svoje starije zemljake u vedskoj. Adrese zemaljskih organizacija nai ete na zadnjim stranicama ove knjige.
Starije osobe
176
Zdravstvena zatita predstavlja dio socijalne zatite u vedskoj.
Biti iv i zdrav
Razni oblici zdravstvene zatite i podrke
To to se u vedskoj ponekad naziva mreom socijalne zatite postepeno se razvijalo u toku 20. vijeka. To je zatitna mrea koju je drutvo stvorilo za onog ko se razboli, ko je funkcionalno onesposobljen, ko ostane bez posla ili koga snau neki drugi teki problemi, koji porodica nije u stanju sama rijeti. U poetku ovog poglavlja govorimo o zdravstvu uopte. Zatim slijede odlomci o zdravstvenoj zatiti za trudnice i majke, zdravstvenoj zatiti za djecu kao i o seksualnim pitanjima. Poslije toga slijede odlomci o lijeenju zuba, psihijatrijskom lijeenju i invalidnosti. U zadnjim odlomcima ovog poglavlja govori se o zloupotrebi alkohola i droga, problemima suivota kao i o ekonomskim problemima.
Zdravstvena zatita i podrka
vedska depni vodi
177
Ustanove koje pruaju zdravstvenu zatitu

U vedskoj zdravstvenu zatitu pruaju kako domovi zdravlja i bolnice u reiji sreske optine tako i privatni ljekari i privatne bolnice. Domovi zdravlja i privatni ljekari brinu se o pacijentima koji ne moraju ostati preko noi u zdravstvenoj ustanovi. Ako se razbolite trebate prvenstveno obratiti se domu zdravlja, vrdcentralen. Najbolje je da se prvo javite telefonom i razgovarate sa medicinskom sestrom koja je nadlena za prijemnu slubu, mottagningen*. Ona ili on e vam rei da li e vas primiti ljekar ili rejonska medicinska sestra, distriktsskterska, i u koje vrijeme. Ako ste toliko bolesni da ne moete izlaziti iz kue, neko iz doma zdravlja doi e kod vas. Ako ljekar doma zdravlja procijeni da vam je potrebno specijalistiko lijeenje u bolnici, dom zdravlja e se pobrinuti o tome. U tom sluaju dobit ete uput, remiss, to jest potvrdu da vam je potrebno vrijeme za posjetu bolnici. Bolnice su nadlene za specijalistiku zdravstvenu zatitu, specialistvrden*, kao i za pacijente koji moraju biti primljeni u bolnicu na lijeenje. Domove zdravlja i bolnice ete, po pravilu, nai na Plavim stranicama telefonskog imenika. Ali neke sreske optine su donijele odluku da e sami izdavati informacije, koje vam alju kui. Privatne ljekare nai ete pod naslovom Lkare na utim stranicama telefonskog imenika. Odreena odjeljenja u bolnici imaju i takozvane ordinacije za ambulatno lijeenje, gdje nije potreban uput iz doma zdravlja. Ali ako niste sigurni, obratite se najprije domu zdravlja. Ako se razbolite u vrijeme kada ne radi dom zdravlja, moete savjet potraiti i na drugom mjestu, to jest kod jourcentraler, deurnih centrala, a broj telefona ete takoe nai na Plavim stranicama telefonskog imenika.
mottagning:
mjesto gdje se primaju pacijenti.
specialistvrd:
zdravstvena zatita koja zahtjeva posebnu opremu ili specijalizovano obrazovanje.
178
vedska depni vodi
Ako vi ili neko od lanova vae porodice doivi teku nesreu ili vas iznenadno zadesi teka bolest, moete se javiti na krizni telefon 112. Broj je isti za cijelu zemlju. Imajte u vidu da onaj koji zove mora rei svoje ime, prezime i adresu, i ispriati detaljno o svemu to se dogodilo! Osoblje slube kriznog telefona zatim e procijeniti da li moete doi u bolnicu svojim autom, ili da li su vam potrebna kola hitne pomoi. Po pravilu kola hitne pomoi se koriste samo za zaista ozbiljne sluajeve, na primjer kad je pacijentu potrebna srana intervencija ve na putu za bolnicu. Vano je da razumijete ta govori ljekar i ostalo osoblje. Bolje je postaviti koje pitanje vie nego manje! Ako vam je potreban tuma, recite to unaprijed. U nadlenosti je zdravstvene ustanove obezbijediti tumaa svakome kome je tuma potreban. U veini sluajeva mogue je obezbijediti tumaa i u hitnim situacijama postoje, na primjer, tumai koji tumae preko telefona. Ako to nije mogue, zamolite nekog prijatelja ili roaka, ali ni u kom sluaju dijete, da vam pomogne oko tumaenja.
Primarna njega
Primarna njega nadlena je za zdravlje onih koji ive na odreenom podruju, na primjer u optini. Ako je pacijentu potrebna razliita vrsta lijeenja, osoblje primarne njege usaglaava rad. Primarna njega je nadlena za tzv. preventivnu njegu, i zdravstvenu zatitu u domovima zdravlja. Primarna njega obuhvata zdravstvenu zatitu za trudnice, majke i djecu kao i kuno lijeenje, o kome se govore malo dalje u ovom poglavlju. Takoe fizioterapija, sjukgymnastik, i radna terapija, arbetsterapi, ponekad pripadaju primarnoj njezi. Fizioterapeuti pomau pacijentima da treniraju u cilju oporavka tijela poslije bolesti ili povrede, a radni terapeuti treniraju pacijente radi osposobljavanja za rad ili obavljanja raznih svakodnevnih poslova.
vedska depni vodi
179
Poslije bolesti fizioterapija je jedan od naina da se tijelo oporavi.
Rejonska medicinska sestra takoe pripada primarnoj njezi. Ona ili on vri cijepljenja, vaccinationer*, previja rane i dr. u svojoj ordinaciji u domu zdravlja. Rejonska medicinska sestra ili drugo osoblje u zdravstvu takoe odlazi i kui kod ljudi koji su dugotrajno bolesni ili funkcionalno onesposobljeni, funktionshindrade, ali koji nisu smjeteni u bolnicu, a to se zove kuno lijeenje, hemsjukvrd.
Sloboda izbora
Imate mogunost da sami izaberete dom zdravlja u koji elite odlaziti kao i ljekara u domu zdravlja. Ako ste bili kod ljekara za koga mislite da je dobar, moete zamoliti da taj ljekar bude va poseban ljekar. U tom sluaju ete biti upisani u njegov ili njen spisak pacijenata. Ako vam je potrebno bolniko lijeenje, moete sami izabrati bolnicu u koju ete otii. Ponekad je duga lista ekanja na odreene operacije. Ako vam je potreban hirurki zahvat, pitajte ljekara da li biste manje ekali na operaciju ako bi se operisali u bolnici u nekom drugom gradu. Zdravstvena zatita je besplatna. Zato moete odbiti ili prekinuti lijeenje ili uzimanje lijekova kad elite. Ali ako prekinete lijeenje za koje lijekar smatra da vam je potrebno, sami ete snositi odgovornost za svoje zdravlje, a ne ljekar.
vaccinationer:
cijepljenje vas titi od odreene bolesti.
180
vedska depni vodi
U bolesniki dnevnik, journal, ljekari upisuju od koje bolesti bolujete i koju terapiju dobijate. Imate pravo itati svoj dnevnik, a moete i zatraiti kopiju dnevnika uz plaanje manjeg iznosa. Ako smatrate da postoji neka greka u dnevniku, moete zamoliti ljekara da je ispravi. Svi koji rade u zdravstvu, ukljuujui tumaa, imaju obavezu uvanja slubene tajne, tystnadsplikt, to znai da nemaju pravo bilo ta prenositi u vezi svojih pacijenata nekome sa strane, osim ako im to sam pacijent ne dozvoli.
Savjet za pacijente i udruenja pacijenata

Ako niste zadovoljni lijeenjem, trebate najprije razgovarati sa zdravstvenim osobljem kako bi rijeili eventualni nesporazum. Ako to ne pomae moete se obratiti savjetu za pacijente, patientnmnden, odnosno frtroendenmnden, kako se savjet ponekad naziva. Ovaj savjet se sastoji od grupe odabranih ljudi iji je zadatak da obezbjeuje to bolji kontakt izmeu pacijenata i osoblja u zdravstvu. lanovi savjeta vas mogu informisati o vaeim propisima i pomoi vam da predmet uputite na pravo mjesto. Udruenja pacijenata, patientfreningar, pruaju podrku ljudima koji boluju od odreene bolesti ili imaju odreenu invalidnost. Onaj koji, na primjer, boluje od dijabetesa moe sretati druge koji boluju od iste bolesti u Svenska diabetesfrbundet, i nauiti vie o tome kako se ivi sa ovim oboljenjem. Postoje udruenja pacijenata za veliki broj razliitih oboljenja. U apotekama postoji spisak udruenja pacijenata.
Trokovi
Najvei deo zdravstvenih trokova pokriva se iz poreskih sredstava, ali pacijenti takoe plaaju doprinos pacijenta, patientavgift. Svaka sreska optina sama odluuje koliko e doprinos iznositi na njenom podruju. Obino se posjeta
vedska depni vodi
181
U bolesniki dnevnik ljekar upisuje podatke o bolesti pacijenta i lijeenju.
odjeljenju za hitne sluajeve plaa vie nego posjeta domu zdravlja. Odreena vrsta lijeenja, na primjer lijeenje djece i trudnica, je uglavnom besplatno. Za onog koji nema stalnu dozvolu boravaka vidi stranu 232 vae u odreenim sluajevima drugi propisi. Ako elite otii kod privatnog ljekara, trebate najprije pitati da li je taj ljekar prikljuen Zavodu za socijalno osiguranje. U tom sluaju cijena posjete privatnom ljekaru je ista kao i posjeta ljekaru u drutvenom sektoru. Meutim ako privatni ljekar nije prikljuen Zavodu za socijalno osiguranje, posjeta je znato skuplja. Ne zaboravite javiti ako niste u mogunosti doi kod ljekara u zakazano vrijeme! Ako niste otkazali posjetu postoji opasnost da ete morati platiti posjetu iako niste bili kod ljekara. Kada prvi put platite doprinos pacijenta, traite da dobijete tzv. karticu visokih trokova, hgkostnadskort, u koju e se upisivati sva vaa plaanja za zdravstvenu zatitu. Ako dostignete odreenu svotu (900 kruna ljeti 2003. godine) u roku od 12 mjeseci, dobit ete karticu za besplatne posjete zdravstvenim ustanovama, frikort, to znai da ete imati besplatno lijeenje u toku preostalog perioda. Zato uvijek ponesite sa sobom karticu visokih trokova
182
vedska depni vodi
kada idete kod ljekara, u dom zdravlja ili bolnicu, da bi vam mogli upisati doprinos pacijenta koji budete uplatili. Postoji takoe kartica visokih trokova za lijekove koji se kupuju na recept. To je zelena plastina kartica na kojoj se knjie vai trokovi za lijekove. Ako dostignete odreenu svotu u roku od 12 mjeseci, dobijat ete besplatne lijekove u toku preostalog perioda. Lijeiti se u bolnici ne moe ni u kom sluaju kotati vie od odreenog iznosa na dan. U vrijeme pisanja ove knjige (ljeti 2003. godine) taj iznos je bio 80 kruna na dan. Visina iznosa zavisi od vaeg prihoda ili penzije. Bolnica vam alje raun poslije otputanja iz bolnice. Cijepljenja i ljekarska uvjerenja ne spadaju u zdravstvenu zatitu. Zato ona kotaju vie a trokovi se ne unose u karticu visokih trokova. U odreenim sluajevima moete dobiti naknadu putnih trokova do doma zdravlja ili bolnice. U tom sluaju morate obezbijediti priznanicu za putne trokove. O bolesnikoj naknadi i naknadi plate za vrijeme bolovanja govorimo u drugom dijelu ove knjige. Vidi poglavlje o Novcu.
Zdravstvena zatita za ene

Postoje dvije posebne zdravstvene kontrole za ene. Prva se zove vaginalni bris, cellprov, ili Papanicolauov test, cytologprov, kako bi se to prije otkrio rak na grliu materice da bi se mogao lake izlijeiti. Druga kontrola je mamografija, mammografi, za otkrivanje raka dojke. Obe kontrole su bezopasne i bezbolne. Sreske optine alju pozive za ove kontrole. ena koja sumnja da je trudna, gravid, (eka dijete) moe kupiti test za provjeru trudnoe u Apoteci. Ovi testovi su jednostavni ali ne stopostotno sigurni. Sigurniji nain je da se kontaktira savjetovalite za trudnice i majke, mdravrden, i zamoli njihovo osoblje da izvri testiranje.
vedska depni vodi
183
Skoro sve ene raaju svoju djecu u bolnici. Oevima je takoe dozvoljeno prisustvovati poroaju.
Savjevatovalite za trudnice i majke, ili ordinacija babice kako se esto zove, nalazi se, po pravilu, na istom mjestu gdje i dom zdravlja. Trudnice odlaze na besplatne kontrole u savjetovalite za trudnice i majke, a budui otac djeteta je takoe dobro doao. Prilikom kontrola prima vas obino babica, barnmorska, to jest posebno kolovana medicinska sestra. Po potrebi sestra vam moe zakazati posjetu i kod ljekara. Babica vri razne vrste pregleda radi kontrole da su plod, fostret*, i budua majka dobro. Savjetovalite za trudnice i majke/ordinacija babice organizuju i teajeve za budue roditelje, na kojima se roditelji pripremaju za poroaj i dobijaju informacije o ublaavanju bolova, smrtlindring, u toku poroaja, frlossningen. Ublaavanje bolova znai da se na razne naine ublaavaju bolove kod ene kad se poraa. Sva porodilita mogu ponuditi ublaavanje bolova. U vedskoj se skoro sva djeca raaju u bolnici. Obino otac djeteta ili neki prijatelj ili roak prisustvuje poroaju. Otac djeteta obino provodi vei dio dana u porodilitu, BB, to jest odjeljenju gdje su smjetene majke i djeca prije nego to se otputaju kui. ene koje rade teke poslove imaju pravo da budu premjetene na laki posao u toku trudnoe. Ako ljekar procijeni da ena ne bi trebala raditi u toku zadnja dva mjeseca trudnoe, ona moe primati trudniku hranarinu, havande-
foster: dijete u majinoj utrobi.
184
vedska depni vodi
skapspenning, vrstu naknade za vrijeme bolovanja u trajanju od najvie 50 dana. Zahtjev za trudniku hranarinu se podnosi Zavodu za socijalno osiguranje.
Roditeljska hranarina se plaa iz poreskih sredstava kako bi roditelji mogli biti kui sa svojom djecom odreeno vrijeme. Vie o tome u poglavlju Novac.
Zdravstvena zatita za djecu

Nekoliko dana poslije povratka roditelja i novoroeneta iz bolnice kui, obino ih obilazi rejonska medicinska sestra iz djejeg dispanzera, barnavrdscentralen, BVC, da provjeri da li je sve u redu sa djetetom. Poslije ove prve kune posjete roditelji sami moraju voditi dijete na kontrole u BVC, radi provjere da se dijete normalno razvija. Ponekad BVC organizuje i teajeve za one koji su tek postali roditelji. U BVCu u se redovno kontrolie vid, tjelesna duinu i teina djeteta, i dr., sve do kolskog uzrasta. Djeca se cijepe protiv odreenih oboljenja. Ako elite da vae dijete bude cijepljeno protiv drugih bolesti, na primjer ako ete putovati u inostranstvo, obino trebate se obratiti privatnoj centrali za cijepljenje i platiti za cijepljenje. Kontrole i cijepljenje u BVC u su, meutim, uvijek bes-platne. Kada djeca imaju punih est godina, kola preuzima odgovornost za zdravstvene kontrole. kolske medicinske sestre i kolski ljekari u kolskoj zdravstvenoj zatiti primaju kolsku djecu u odreeno vrijeme, vre zdravstvene kontrole i odreena cijepljenja. Ako dijete mora leati u bolnici, obino neko od roditelja
U djejem dispanzeru redovno se kontrolie teina, duina i vid djeteta, sve dok dijete ne krene u kolu.
vedska depni vodi
185
moe spavati kod djeteta da se ono ne bi osjealo usamljeno.
Kontracepcijska sredstva i abortus

Kontracepcijska sredstva tite od neeljene trudnoe, a kondom titi osim toga i od polnih bolesti. Kondomi se na primjer, mogu kupiti u apotekama, ali kontracepcijske pilule, spirala i dijafragma se moraju isprobati na eni na ljekarskom pregledu. Mlade ene i mladii mogu ii u savjetovalite za mlade, ungdomsmottagningen, ukoliko takvo postoji u mjestu gdje ive. kolska medicinska sestra e vam pomoi u vezi informacija gdje se nalazi najblie savjetovalite. Sve ene mogu odlaziti u savjetovalite za trudnice i majke. Ako ste nesigurni, pitajte dom zdravlja kome se trebate obratiti. Takozvane akutne kontracepcijske pilule mogu se koristiti u roku od 72 sata nakon seksualnog odnosa bez zatite. Zahvaljujui pilulama ne moe doi do trudnoe usljed snoaja. Akutne kontracepcijske pilule se mogu kupiti bez recepta, receptfritt*, u apoteci, a mogu se dobiti i u savjetovalitima za mlade. Onaj koji ima punih 25 godina moe se sterilizovati, ako eli. U tom sluaju ne moe imati djece. Sterilizacija mukarca je prilino jednostavna operacija. Vie informacija o tome kako se to radi mogu se dobiti u domu zdravlja ili u ordnaciji babice. U vedskoj je zakonito napraviti abortus, abort*. ena sama odluuje da li e napraviti abortus. ene koje nisu sigurne, mogu obaviti savjetodavan razgovor sa nekim u ordinaciji babice i popriati o svojoj odluci. Ako se ena odlui na abortus, babica joj moe zakazati vrijeme za abortus. Obino ena ne mora ostati u bolnici preko noi nego se istog dana puta kui. Ako ste se ve odluili na abortus, najbolje je da to obavite to prije. Veina abortusa se pravi prije 12 sedmice trudno-
receptfritt: nije
potreban recept, to jest poseban papir od ljekara.
abort: zahvat kojim se uklanja zaeti plod.
186
vedska depni vodi
e. U vedskoj je dozvoljeno praviti abortus sve do kraja 18 nedelje trudnoe. Da bi se napravio abortus poslije tog roka, to je veoma neobino, potrebna je dozvola Socijalnozdravstvene uprave.
Seksualnost
Ako imate neka pitanja u vezi seksualnosti ili homoseksualnosti, razgovarajte sa kolskom medicinskom sestrom, klinikom za mlade ili svojim ljekarom u domu zdravlja. Moete takoe kontaktirati i Savez za seksualno prosvjeivanje (RFSU) ili Savez za seksualnu jednakopravnost, (RFSL).
omskrelse: odrezati dijelove polnih organa.
RFSL je organizacija za homoseksualce i biseksualce i ima 32 mjesna odjeljenja u cijeloj zemlji. Njihovi predstavnici mogu dati informacije o vaeim propsima u vedskoj. Po propisima je, na primjer, zabranjeno izlagati homoseksualce diskriminaciji, a dva homosekualca mogu zakljuiti partnerstvo, zajednicu slinu braku. Vidi Dobro da se zna na kraju ovog poglavlja, gdje ete nai brojeve telefona RFSU i RFSL.
Obrezivanje
U vedskoj je zabranjen svaki oblik obrezivanja, omskrelse*, djevojica, ili osakaenja genetalija, knsstympning. To se smatra krenjem zakona i moe dovesti do kazne zatvoTinejdersko doba je osjetljivo vrijeme kada mladi korae u svijet odraslih. Pitanja tijela, due i seksualnosti postaju veoma bitna.
Fotografija: DigitalVision
vedska depni vodi
187
ra, bez obzira to onaj ko treba biti osakaen pristaje na taj zahvat. Za najtee oblike osakaenja moe se dobiti kazna zatvora od dvije do deset godina. Takoe je zabranjeno planiranje ili izvravanje osakaenja genitalija u inostranstvu. Obrezivanje djeaka nije zabranjeno, ali po novom zakonu zahvat moe obavljati samo ljekar ili lice sa posebnom dozvolom. Ljekar ili medicinska sestra mora dati djetetu neko sredstvo za ublaavanje bolova, smrtlindring*. U veini sluajeva sami plaate sve trokove obrezivanja.
Polne bolesti
Neko ko je obolio od polne bolesti, knssjukdom, treba kontaktirati dom zdravlja, savjetovalite za mlade ili prijemno odjeljenje kone klinike u najblioj bolnici. Lijeenje je besplatno. Najea polna bolest je klamidija, koja se uvijek mora lijeiti s obzirom da infekcija moe oteati eni da kasnije zatrudni. HIV-SIDA je najopasnija polna bolest. U poetnoj fazi oboljenja ova bolest se zove HIV, to jest kada se neko tek zarazio tzv. HIV-virusom. Veina ljudi dobija virus prilikom seksualnog odnosa bez zatite, ali se zaraza prenosi i preko prica i krvi. Moe potrajati vie godina prije nego to izbije sama bolest, to jest SIDA. U svim bolnicama, veini domova zdravlja i kod mnogih privatnih ginekologa (ljekara za ene) moe se napraviti HIV-test. U nekim gradovima postoje i posebne HIV-klinike, koje ete nai na Plavim stranicama telefonskog imenika. HIV-test je obian krvni nalaz. Test je besplatan a moete ostati anonimni. Svi koji znaju da su zaraeni HIV-virusom, moraju koristiti kondom ili traiti da njihov partner koristi kondom. Moraju takoe rei svom partneru da su zaraeni. Po vedskom zakonu o zatiti protiv zaraznih bolesti smatra se
smrtlindring:
lijek ili neko drugo sredstvo koje ublaava bol.
188
vedska depni vodi
tekim krivinim djelom ne rei da si zaraen od HIV-virusa. Svrha ovog zakona je sprjeavanje irenja opasnih bolesti.
Psihike tegobe
Tegobe koje se odnose na osjeanja, misli i duu zovu se psihike, psykiska, tegobe. One se mogu lijeiti na psihijatrijskim klinikama, ali i u primarnoj njezi ako nisu mnogo teke. Obino se lijeenje svodi na kombinaciju razgovora i medikamentozne terapije. Ako vi lino ili neko od lanova vae porodice imate psihike probleme, moete za poetak razgovarati sa svojim ljekarom u domu zdravlja. Ljekar vas moe uputiti dalje na pravo lijeenje. Moete takoe otii i u ambulantu preduzea, ako postoji ambulanta na vaem radnom mjestu. U mnogim mjestima postoje psihijatrijske klinike gdje se moe razgovarati sa psihologom ili psihijatrom, to jest ljekarom ija je specijalnost psihijatrija. Ako je nekome potrebno dodatno lijeenje moe biti primljen u bolnicu na psihijatrijsko odjeljenje ili se lijeiti kod kue. U tom sluaju se moe dobiti dodatna podrka kako od sreske optine tako i od optine. Djeca i mladi mogu se obratiti kolskoj zdravstvenoj zatiti, savjetovalitu za mlade ili psihijatrijskoj klinici za djecu i mlade, BUP. Informaciju o najblioj BUP ete nai na Plavim stranicama telefonskog imenika, ili preko broja telefona sreske optine. Postoje i posebna savjetovalita za mlade sa poremeajima jedenja, tstrningar, kao to su anoreksija (samogladovanje) i bulimija (pretjerano jedenje a zatim samoizazvano povraanje). Ljudi koji su bili izloeni ratu i torturi mogu imati psihike tegobe kao to su besanica, none more i strah dugo poslije samih dogaaja. Mnoge sreske optine imaju posebno kolovano osoblje koje pomae ljudima koji su doivjeli
vedska depni vodi
189
Sve bolesti nisu vezane za tijelo. Ponekad je njega potrebna i osjeajima i dui.
strane stvari. Postoje i posebni centri u reiji Crvenog krsta i drugih organizacija. Koordinator za izbjeglice u vaoj optini zna gdje se nalazi najblii takav centar.
Lijeenje zuba
Djeca i mladi do 20 godina starosti imaju besplatno lijeenje zuba u slubi za optu njegu zuba, Folktandvrden. Kad je vrijeme za posjetu, dobiju poziv. Od punih 20 godina morate sami plaati lijeenje zuba. Drava daje odreenu pomo za tzv. osnovno lijeenje zuba, na primjer preglede i popravke zuba, tako da pacijent ne plaa stvarne trokove tretmana. Kod zubara morate takoe otkazati zakazano vrijeme ako se ispostavi da vam ne odgovara, u suprotnom morate platiti posjetu. Isto vai i za lijeenje zuba za djecu. Razni zubari naplauju razliite cijene, zato se isplati uporediti koji je zubar najjeftiniji. Svi zubari moraju imati cjenovnik u svojoj ordinaciji iz kojeg se vidi koliko ta kota, na primjer, kontrola ili plombiranje zuba. Za vee radove, kao to su na primjer krunice i mostovi, vae druga pravila nadoknade nego za osnovno lijeenje zuba. Uvijek zamolite svog zubara da vam unaprijed izrauna koliko bi vas kotali odreeni radovi kod zubara! Mnogi smatraju da je skupo odlaziti kod zubara. Ali ipak
Fotografija: Scott T. Baxter
190
vedska depni vodi
se isplati ii na kontrolu bar svake druge godine. Ako se eka suvie dugo moe se desiti da popravke zuba kao to je plombiranje i druge intervencije, ispadnu mnogo tee i skuplje. Starije osobe i funkcionalno onesposobljena lica mogu lijeiti zube po istim cijenama kao i kod primarnog lijeenja. Vie o tome nai ete na web stranici Zavoda za socijalno osiguranje, www.forsakringskassan.se.
Funkcionalna onesposobljenost
U funkcionalnu onesposobljenost, funktionshinder, ili invalidnost, handikapp, spadaju gluvoa, sljepilo, nepokretnost i mentalna zaostalost. Djeca sa funkcionalnim smetnjama esto idu u obine predkole i kole, ponekad uz podrku posebnih nastavnika i linih asistenata. Postoje i posebne kole za djecu sa odreenim funkcionalnim smetnjama. Roditelji bolesne djece ili djece sa funkcionalnim smetnjama mogu dobijati potporu za njegu djeteta s posebnim potrebama, vrdbidrag, za njegu djeteta kod kue. Moe se dobiti puna potpora, polovina ili etvrtina potpore zavisno od toga u kolikoj mjeri je djetetu potrebna njega. Na mnogim mjestima roditelji mogu dobiti i smjenu, to jest da neko drugi na odreeno vrijeme preuzme njegu djeteta da bi se roditelji malo oslobodili toga. Lice starije od 19 godina moe podnijeti zahtjev Zavodu za socijalno osiguranje za inva-
Obino se isplati otii kod zubara bar svake druge godine. Male plombe su jeftinije od velikih.
vedska depni vodi
191
lidninu, handikappersttning, radi pokrivanja dodatnih trokova uslijed invalidnosti. Funkcionalno onesposobljeno lice moe takoe podnijeti zahtjev za prevoznu slubu, linu pomo i pomo tumaa, kao i tehnika pomagala, na primjer invalidska kolica, sluni aparat, tonske knjige, talbcker*, i tekst-telefone, texttelefoner*. U svim ovim sluajevima osoblje u optini ili zdravstvu prvo postavljaju komisiju radi provjere potrebe dotinog lica prije nego to prihvati ili odbije zahtjev. Funkcionalno onesposobljeno lice moe dobiti novanu pomo za odreenu adaptaciju svog stana. Moe se na primjer raditi o adaptaciji kupatila kako bi bilo dostupno za invalidska kolica. U mnogim optinama postoje i posebni stanovi za funkcionalno onesposobljena lica.
talbok: itanje
knjige sa kasete.
texttelefon:
telefon u kombinaciji sa kompjuterskim ekranom.
Socijalna sluba
Socijalna sluba je zbirni naziv za optinske socijalne usluge i materijalnu pomo. Nadlenost socijalne slube moe biti podijeljena na razne savjete unutar optine, zavisno od toga o kojim se pitanjima radi. Odreene usluge, kao to je drutvena briga o djeci i starima, obuhvataju sve ljudi bez obzira na materijalno stanje. Druge usluge podlijeu provjeri potrebe, behovsprvad, to znai da osoblje socijalne slube postavlja komisiju za ispitivanje da li dotino lice ili dotina porodica ima pravo na pomo koju trai. Osoblje optinske socijalne slube ima u veini sluajeva obavezu uvanja slubene tajne. Izuzetak od tog pravila je ako se sumnja da je poinjeno neko krivino djelo, na primjer da je dijete bilo izloeno tjelesnoj povredi ili seksualnom zlostavljanju, sexuella vergrepp*. U takvim sluajevima osoblje nema obavezu uvanja slubene tajne, naprotiv je duno da svoje sumnje prenese dalje. Socijalna sluba obuhvata predkole, ustanove za produeni boravak, uslune domove, kunu njegu starijih i inva-
sexuella vergrepp:
seksualna radnja u kojoj jedan od partnera ne eli uestvovati.
192
vedska depni vodi
lida, zbrinjavanje onih koji neto zloupotrebljavaju, i dr. o emu je rije na drugim mjestima u knjizi. U to spada i potpora za izdravanje, frsrjningsstd, raniji naziv socijalna pomo, socialbidrag, za one koji nemaju ni plate ni drugih prihoda. Potpora za izdravanje takoe podlijee provjeri potrebe a socijalna sluba uvijek postavlja komisiju, utredning*, koja razmatra da li podnosilac zahtjeva ima pravo na materijalnu pomo ili ne.
utredning:
ispitivanje koje vri organ uprave.
Imate pravo dobiti obrazloenje odluke socijalne slube o pomoi. Ako elite uloiti albu na odluku, socijalna sluba je duna da vas obavijesti kako se to radi. Socijalna sluba vam moe pomoi da napiete albu. Nije miljenje da potpora za izdravanje bude dugorono rjeenje, tek samo privremeno. Vidi poglavlje o Novcu.
Porodini problemi
Ako mu i ena imaju probleme u svom odnosu, mogu zatraiti pomo od branog savjetnika, familjerdgivare, i razgovarati s njim ili s njom o svojim problemima. U optini
Od socijalne uprave, koja prua socijalne usluge u optini, moe se dobiti privremena pomo u kriznim situacijama.
vedska depni vodi
193
obino postoji brano savjetovalite a ponekad postoji brani savjetnik i u vedskoj crkvi, sreskoj optini kao i u privatnim savjetovalitima. Nai ete ih pod naslovom Familjerdgivning na utim stranicama telefonskog imenika. Zadatak branih savjetnika je da po svaku cijenu odre porodicu. U nekim sluajevima je nesuglasnost meu branim drugovima toliko velika da je razvod braka najbolje rjeenje za sve. U tom sluaju brani savjetnici pokuavaju pomoi branim drugovima da bi dolo do to manje konflikata u vezi razvoda braka. Fiziko zlostavljanje je zakonom zabranjeno, a to vai i za porodicu. Fiicko zlostavljenje ene, mua ili djece predstavlja krenje zakona. ena koju mu bije moe dobiti podrku i pomo u kriznim centrima za ene, kvinnojourerna, ili na poseban krizni telefon za ene iji maternji jezik nije vedski. Postoje i krizni centri za mukarce koji imaju potrebu da s nekim razgovaraju. Dijete se moe obratiti kolskoj medicinskoj sestri ili organizaciji za zatitu djece, BRIS. Vidi Dobro da se zna na kraju ovog poglavlja. U vedskoj se zlostavljanje djece smatra toliko tekim krivinim djelom da su i ljudi sa strane duni intervenisati. Ako mislite da, na primjer, va susjed bije svoju djecu, pokuajte razgovarati s nekim o tome sa samim susjedom, ili socijalnom slubom, kolom ili djejim dispanzerom.
deprimerad:
osoba koja je stalno tuna i koja nema volje da bilo ta radi.
Djeca s kojom se loe postupa

Djeci moe biti teko iz puno razloga. Mogu biti u pitanju stvarno ozbiljne stvari kao to su seksualno zlostavljanje, tjelesne povrede, prijetnja ili prisila ili injenica da roditelji zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike (piju i drogiraju se). Ali razlog moe takoe biti da su roditelji bolesni ili deprimirani, deprimerade*, i nemaju ni snage ni volje da uzimaju dovoljnu odgovornost za svoju djecu.
194
vedska depni vodi
Socijalna sluba uvijek nastoji da ne dijeli porodicu. Umjesto toga pokuava pomou kontakt osobe, kontaktperson*, ili kontakt porodice, kontaktfamilj*, da razgovora u cilju podrke i na drugi nain obezbijediti da porodica bolje funkcionie. U nekim sluajevima je ipak potrebno odvojiti dijete od ostale porodice. Kao prvo socijalna sluba razmatra mogunost da dijete bude smjeteno kod nekih roaka, ako takvi postoje. Kao drugo pokuava pronai tzv. porodino prihvatilite, familjehem, to jest porodicu koja na odreeno vrijeme prima djete u svoj dom i stara se o njemu. Ukoliko je mogue, dijete cijelo vrijeme i dalje ostaje u kontaktu sa svojom pravom porodicom.
kontaktperson, kontaktfamilj:
ljudi koji pruaju podrku osobama sa problemima tako to se sastaju sa njima i pokuavaju da im pomognu.
Zloupotreba alkohola i narkotika

Dunost je socijalne slube da pomae mladima i odraslima koji zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike. Socijalna sluba moe na primjer organizovati kontakt osobe, razgovore u cilju podrke kao i lijeenje u nekoj porodici ili u nekom domu za lijeenje, behandlingshem. Neki domovi su uglavnom usmjereni na mlade. Optine, sreske optine, crkve i udruenja imaju esto posebna prijemna odjeljenja za ljude koji zloupotrebljavaju alkohol ili droge. Lijeenje je prvenstveno dobrovoljno, ali ako postoji opasnost da neka osoba moe povrijediti sama sebe ili nekog drugog zbog svoje zloupotrebe alkohola ili droga lijeenje se moe vriti i prisilno. Ako je vama lino ili nekom od vaih poznanika potrebna pomo zbog problema zloupotrebe alkohola ili droga, obratite se socijalnoj slubi, svom ljekaru ili svojoj rejonskoj medicinskoj sestri u domu zdravlja. Imate pravo na tumaa, ako vam je potrebno. Ako sumnjate da je vae dijete poelo uzimati narkotike, moete se obratiti socijalnoj slubi radi dobijanja savjeta
vedska depni vodi
195
Postoji pomo za mlade koji su se zaglibili u zloupotrebu droga.
i informacija. Ako elite moete ostati anonimni, to jest ne morate rei svoje ime. Moete kontaktirati i Frldrafreningen mot narkotika, to jest roditeljsku organizaciju protiv narkotika, koja ima broure o narkoticima i raznim znacima koji nagovjetavaju da se mlada osoba poela drogirati.
DOBRO DA SE ZNA:
Na Plavim stranicama telefonskog imenika nai ete korisne savjete o tome ta treba uraditi vezano za opekotine, ako je nekome neto zapalo u grlo, i drugo. Tamo ete takoe nai i sve brojeve telefona na koja se moete javiti za savjet. Nauite ve sada da nalazite
196
vedska depni vodi
informacije na Plavim stranicama telefonskog imenika, pa neete morati troiti vrijeme na to kada se vi lino ili neko od lanova vae porodice razboli. U mnogim sreskim optinama dobija se kartica za pacijente, patientbricka, poslije prvog kontakta sa zdravstvom. To je plastina kartica sa vaim imenom, prezimenom, adresom i matinim brojem. Zatim trebate uvijek nositi karticu za pacijente sa sobom kada posjeujete zdravstvene ustanove. U apotekama u tokholmskom regionu moete dobiti popis ljekara i zubara pod naslovom Lkare och tandlkare i Stockholms ln 2003. U toj brouri navedeni su, izmeu ostalog, ljekari i zubari koji pored vedskog govore i druge jezike. Organizacije za pacijente ete, izmeu ostalog, nai i na Internetu na adresi www.infomedica.se Ako je neko iz porodice popio ili pojeo neko sredstvo koje moe biti opasno po zdravlje, javite se Centru za informacije o otrovima, Giftinformationscentralen, na telefon broj 08-33 12 31. Centar je otvoren danonono i tu moete dobiti savjet ta da preduzmete. Moete takoe nazvati krizni telefon 112 i traiti informacije o otrovima, pa e vas spojiti na pravo mjesto. Danas ljekari mogu presaivati, transplantera, (prebacivati) djelove tijela upravo umrlog ovjeka ivom pacijentu, koji na takav nain moe ozdraviti. Slika vedske svakodnevnice. Novopristigli u Eriksbergu. Selidba je prvi korak u novi ivot porodice.
Fotografija: Linda Wikstrm / PRESSENS BILD
vedska depni vodi
197
Ovo se zove donacija organa i moe se raditi sa, izmeu ostalog, srcem, jetrom, bubrezima i ronjaom oka. Ali ljekari ne mogu uzimati organe od osobe ako ista nije dala svoju saglasnost dok je jo uvijek bila iva. Zato razgovarajte sa porodicom o svom stavu po tom pitanju! U apotekama postoji broura o donaciji organa. Informacije o seksualnim pitanjima nai ete kod RFSU, www.rfsu.se, telefon 08-692 07 00. Informacije o homoseksualnosti ete nai kod RFSL, www.rfsl.se, telefon 08-457 13 00. Savez za socijalno i mentalno zdravlje, RSMH, jeste organizacija za pacijente koji se lijee na psihijatriji kao i za druge koje interesuje psihijatrijsko lijeenje. Nai ete ga na Roza stranicama telefonskog imenika, na Internetu na adresi www.rsmh.se kao i na broj telefona 08-772 33 60. Organizacije za funkcionalno onesposobljena lica nai ete na Internetu na adresi www.funka.nu kliknite na Organisationer. Zavod za socijalno osiguranje ima detaljne informacije o naknadi za vrijeme bolovanja, pomoi za funkcionalno onesposobljena lica kao i drugome na svojim stranicama na Internetu. Adresa je www.forsakringskassan.se. Tekstovi su dostupni kako na lakom vedskom jeziku tako i na odreenim drugim jezicima. Krizne centre za ene, kvinnojourer, koje su izloene zlostavljanju nai ete na Roza stranicama telefonskog imenika ili preko Zemaljske organizacije za krizne centre za ene u vedskoj, ROKS. ROKS nai ete na Internetu na adresi www.roks.se, ili na telefon u broj 08-442 99 30. Krizni centri za ene imaju privremeni smetaj za ene koje su ugroene od svojih mueva ili partnera. Za ene iji maternji jezik nije vedski, kvinnor med annat modersml n svenska, postoji poseban krizni telefon mree Terrafem koji pokriva teritoriju cijele zemlje i gdje se mogu dobiti savjeti i podrka na vie razliitih jezika. Broj telefona je 020-52 10 10. Na telefonskom raunu se ne vidi da je to broj kriznog centra za ene, kvinnojouren, a razgovor je besplatan.
198
vedska depni vodi
Postoji i poseban krizni centar za muslimanske ene, pod imenom Systerjouren Somaya, a broj telefona je 08-760 96 111. U tokholmu, Geteborgu, Lundu i Gvleu profesionalni psiholozi i socijalni radnici imaju ordinacije za mukarce sa psihikim problemima, problemima nasilja ili koji su na neki drugi nain upali u krizu. Broj telefona Manscentruma u tokholmu je 08-643 11 83 a adresa na Internetu je www.manscentrum.se. Tu moete dobiti i adrese ordinacija u drugim gradovima. U rnskldsviku, Borlngeu i tokholmu, kao i u drugim gradovima, postoje takoe krizni centri za mukarce koji vode obini, to jest ne struno obrazovani, mukarci. Moete se javiti i razgovarati o porodinim problemima, sporovima o starateljstvu o djeci, razvodu brakova, i dr. Broj telefona kriznog centra u tokholmu je 08-30 30 20 a adresa na Internetu www.mansjouren.net. BRIS, organizacija za zatitu prava djeteta u drutvu, ima pomoni telefon za djecu i mlade do 18 godina starosti. Broj telefona je 0200-230 230 a razgovori su besplatni. Ima i telefon za odrasle na koji se moete javiti ako ste zabrinuti za svoje dijete. Broj telefona je 077-150 50 50. Adresa BRISa na Internetu je www.bris.se. Slika vedsle svakodnevnice. Iranske ene demonstriraju ispred ambasade svoje zemlje na Liding u tokholmu.
Fotografija: Magnus Hallgren / PRESSENS BILD
vedska depni vodi
199
Rdda Barnen ima pomoni telefon za roditelje, Frldratelefonen, namijenjen za sve roditelje koji osjeaju potrebu razgovarati sa drugom mamom ili drugim tatom. Broj telefona je 020-786 786. Udruenja koja pruaju podrku bivim alkoholiarima su Lnkarna, telefon broj 08-18 96 88, i Anonimni Alkoholiari, Anonyma Alkoholister, telefon broj 08-720 38 42. Pogledaje na Roza stranicama telefonskog imenika da li ova udruenja imaju neki mjesni ogranak u mjestu gdje ivite. Frldrafreningen mot narkotika, FMN, to jest udruenje roditelja protiv narkotika, ima broj telefona 08-642 06 50. Udruenje ima i svoj savez iji je naziv Simon, to znai veani i useljenici protiv narkotika. Njihov broj telefona je 08-28 12 86. U veim optinama postoji deurna socijalna sluba koja dolazi na lice mjesta ako navee ili preko vikenda nastane neki vei problem u porodici. Deurnu socijalnu slubu moete dobiti na krizni telefon 112. Na web stranici Crvenog krsta, www.redcross.se, nai ete brojeve telefona i adrese centara Crvenog Krsta za izbjeglice koji su ranjavani ili bili izloeni torturi u ratu.
Fotografija: Eduardo Valenzuela
Slika vedske svakodnevnice. Fina igra i rad nogu u tokholmskom predgrau Rinkeby. U Meunarodnom Boksklubu Rinkeby lanovi kluba treniraju kako snagu tako i panju. Sport predstavlja vaan drutveni trening, smatra trener Gheorghe Iliuta.
200
Sloboda vjeroispovijesti znai da svako ima pravo na vjeru u svog Boga kao i slobodu da upranjava svoju religiju.
Crkve i vjera
Mjesto religija u vedskoj danas
Svi mi imamo svoje miljenje o tome ta je ispravno a ta nije, o tome kako mi ljudi trebamo ivjeti, kako u privatnom tako i u drutvenom ivotu. esto se takvo miljenje zasniva na vjeri, naoj linoj vjeri ili vjeri koja obuhvata mnogo ljudi. U ovom poglavlju se govori o raznim religijama koje su zastupljene u vedskoj. S obzirom da vedska ve 1000 godinwa ima hriansku tradiciju, vei dio ovog pogljavlja opisuje razne pravce hrianske vjere.
Crkve i vjera
vedska depni vodi
201
U vedskoj vlada sloboda vjeroispovijesti, to znai da se ovdje mogu upranjavati razliite religije. Danas su mnoge religije sa svih strana svijeta zastupljene u vedskoj. Osim velikog broja hrianskih crkvi, kristna kyrkor, ovdje postoje i jevrejske, judiska, crkvene optine, muslimanske, muslimska, zajednice razliitih usmjerenja, hinduiske, hinduiska, i budistike, buddhistiska, zajednice, a postoje i pristalice bah, i sikizma, sikhism. Osim toga u vedskoj ive ljudi koji su pristalice i drugih religija povrh onih koje smo ve naveli, ali te vjerske zajednice ovdje nisu organizovane.
Kratak osvrt na vjersku istoriju vedske

Sve do 11. vijeka ljudi u vedskoj su vjerovali u Ase, asagudar. Asi su imali imena kao to je Tor, koji je izazivao grom, Fr, koji je davao bogate etve i mnogo djece, kao i Oden, koji je bio vrlo pametan i video sve to se deavalo. Tokom 11. vijeka hrianstvo je dolo u vedsku i tada, poetkom srednjeg vijeka, izgraeno je mnogo crkvi. Ranije se vedska sastojala od manjih podruja kojima su upravljali sitni kraljevi. U toku ovog perioda ova podruja su se ujedinila u jednu dravu a crkva i kraljevi su poeli saraivati. Kraljevi i drugi monici su darovali zemlju manastirima i crkvama. Tada je vedska postala hrianska zemlja pod vjerskim vodstvom katolikog Pape u Rimu. Tokom 16. vijeka kralj Gustav Vasa je sproveo reformaciju, to je znailo da je prekinuo svaku vezu sa Papom u Rimu. Manastiri su se pozatvarali a drava je konfiskovala njihova bogatstva. vedska crkva se pretvorila u evanelsko-luteransku crkvu, koja je zajedno sa dravom imala veliki upliv na uslove ivota naroda. esto je crkva bila na strani vlasti. vedska dravna crkva je sve do kraja 20. vijeka vodila matinu evidenciju stanovnitva. U matinu evidenciju upisivali su se roenja i smrtni sluajevi, preseljenja i zakljuenje brakova. Preko matine evidencije crkva je tako-
Crkve i vjera
202
vedska depni vodi
e sudjelovala u regrutaciji vojnika za ratove koje je vedska vodila, prije svega u toku 17. vijeka. Vie o tome u poglavlju Istorija. Tokom 19. i 20. vijeka pojavilo se nekoliko nezavisnih crkvi, iz protesta protiv mone dravne crkve. Razliite grupe hriana, kojima nije bilo dozvoljeno da izraavaju svoju vjeru na nain kako su oni htjeli, stvarale su svoja drutva, koja se takoe nazivaju i zajednicama. Naziv za slobodne hrianske zajednice je nezavisne crkve, frikyrkor. Neke od tih crkvi su osnovane ovdje u vedskoj tek nakon to su se prvo pojavile u drugim zemljama. To je na primjer sluaj sa Vojskom spasa, koju je u Engleskoj osnovao William Booth. Nezavisne crkve okupljaju skoro pola miliona ljudi u vedskoj.
luthersk - evangelisk:
Znai da etiri evanelja u Novom zavjetu zauzimaju istaknuto mjesto i da se slijedi religiozna doktrina zasnovana od Martina Luthera, koji je poetkom 16. vijeka prekinuo svaku vezu sa katolikom crkvom. To je bio poetak perioda koji se naziva reformacijom.
vedska crkva danas

Poslije 1. januara 2000. godine dravna crkva u vedskoj vie ne postoji. Sve do tada svi veani su se raali kao lanovi vedske crkve, Svenska kyrkan. Ali 2000. godine crkva i drava su se razile i vedska crkva je postala samostalna luteransko-evanelska, fristende lutherskevangelisk*, crkva. vedska crkva broji vie od 7 miliona lanova. Ovaj broj moe vas lako navesti na to da pomisliteda veina veana nedeljom ide u crkvu i da su i na druge naine aktivni vjernici. Ali to nije tako. Mnogi veani koji sebe smatraju hrianima ne uestvuju aktivno u radu crkvenih optina, frsamlingarna. Ipak 2 200 crkvene optina predstavljaju jezgro djelatnosti vedske crkve. U njima se sastaju aktivni lanovi crkve. Njima se mnogi obraaju kad zapadnu u razne ivotne krize. ak i oni koji obino ne idu u crkvu ele da krste svoju djecu, da se vjenavaju u crkvi ili da sahranjuju svoje preminule po crkvenom obredu. lanovi crkve plaaju lanarinu u vidu crkvenog poreza. Vie o tome u poglavlju Porodica i suivot.
Crkve i vjera
vedska depni vodi
203
75 odsto djece roene u vedskoj krteno je u vedskoj crkvi.
Svaka crkvena optina predstavlja geografski ogranieno podruje a obino ima i svoju crkvu, ponekad ak i nekoliko crkvi. U crkvenoj optini svetenici, akoni, muziari, voe aktivnosti za djecu i drugi obavljaju bogosluenja, horsko pjevanje, okupljaju djecu, omladinu i penzionere, a osim toga bave se i drugim aktivnostima. akoni izvravaju dobar dio socijalnog rada crkve. Crkve, esto uzimaju na sebe praktinu socijalnu odgovornost, izmeu ostalog i u pogledu izbjeglica. Mjesni uredi crkve poznati su pod nazivom pastorsexpeditioner. 75 odsto djece roene u vedskoj krste se, dps, u vedskoj crkvi, ime postaju lanovi crkve. Kada djeca postanu tinejderi mogu biti krizmati, konfirmerade, to znai da u toku odreenog perioda pohaaju nastavu, undervisning, vjeronauke i vjere. Znaajni dio nastave predstavlja razgovor, samtal, o meuljudskim odnosima, kako u privatnom tako i u drutvenom ivotu, kao i o onome ta je is-
Crkve i vjera
204
vedska depni vodi
pravno a ta nije. Poslije odreenog perioda nastave i razgovora pristupa se samoj krizmi, to jest sveanosti na kojoj se krizmanik aktivno izjanjava za hriansku vjeru. Ko eli moe, nakon zavrene nastave, odustati od same ceremonije krizme. 20 000 ljudi su ulanjeni u Evanelsku domovinsku fondaciju, Evangeliska Fosterlandsstiftelsen, EFS, samostalnu organizaciju u okviru vedske crkve. Teite EFSa je misija probuditi kod ljudi vjeru u Boga kao i svakodnevnica u hrianskom duhu. Kontaktirajte najblii crkveni ured ako elite saznati vie o ovome. Vidi i poglavlje Porodica i suivot.
Nezavisne crkve danas

Nezavisne crkve se razlikuju jedna od druge. Najpoznatije nezavisne crkve su Vojska spasa, Frlsningsarmn, Pentekostni pokret, Pingstrrelsen, kao i vedska Misionarska crkva, Svenska Missionskyrkan. lanovi Vojske spasa obino nose uniforme kada izlaze na ulice i trgove i pjevaju svoje pjesme, koje su inae postale znak raspoznavanja ove vjerske zajednice. Vojska spasa obino organizuje besplatne terenske menze, tako zvane soppkk, za beskunike. Frlsis, kako esto zovu Vojsku spasa u svakodnevnom jeziku, takoe vodi i preduzee Myrorna, lanac prodavnica koji prima polovne stvari od graana a zatim te stvari prodaje jeftino. Prodavnice Myrorna postoje u mnogim gradovima vedske.
lanovi Vojske spasa esto izlaze na ulice i sakupljaju novac za svoju djelatnost u korist ljudi koji ive pod tekim uslovima.
Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILD
Crkve i vjera
vedska depni vodi
205
Pentekostni pokret sa svojih 90 000 lanova najvea je nezavisna crkvena zajednica u vedskoj. Smatra se da je karakteristino za Pentekostni pokret to da istiu lini doivljaj prisutnosti Boga. U toku bogosluenja, koja se ponekad nazivaju i zborovima spasa, obina je pojava da ljudi prilaze propovjedniku i predaju se Isusu, ili spase. vedska Misionarska crkva, koja broji 67 000 lanova, eli se aktivno zalagati za sudjelovanje i saradnju meu crkvama. Dugoroni cilj vedske Misionarske crkve je jedinstvo hrianstva, to jest da se sve razne crkve ujedine. vedska Misionarska crkva smatra vjersku zajednicu i mjesne crkvene optine kao provizorijum, u oekivanju konanog ujedinjenja. Druge nezavisne crkve u vedskoj su Zajednica Adventista Sedmog dana, Sjundedags Adventistsamfundet, Metodistika crkva, Metodistkyrkan, Baptistika zajednica, Baptistsamfundet, Alliansmissionen, Nybygget-Kristen samverkan. Postoje takoe i nekoliko manjih nezavisnih crkvi lokalnog karaktera u mnogim mjestima u vedskoj. Neki useljenici iz Estonije, Finske, Irana, Kine i Koreje su doveli sa sobom i svoje crkve. Neke od njih su osnovale odjeljenja unutar nezavisnih crkvi u vedskoj, dok su druge osnovale svoje crkvene optine.
Katolici, pravoslavci i istonjaci

U vedskoj postoji mnogo drugih hrianskih crkvi pored vedske crkve i vedskih nezavisnih crkvi. Najvea je katolika crkva, katolska kyrkan, koja broji 165 000 lanova. Meu vjernicima ima puno useljenika iz drugih djelova Evrope i Latinske Amerike, a svete mise se odravaju, izmeu ostalog, na poljskom i panskom jeziku. Katolici u vedskoj imaju svog biskupa. Glava katolike crkve je Papa u Vatikanu u Rimu. Pravoslavne i istonjake crkve, de ortodoxa och sterlndska kyrkorna, broje 100 000 lanova u vedskoj, veina uselje-
Crkve i vjera
206
vedska depni vodi
nika iz Turske i zemalja Bliskog istoka i Afrike. Jo prije nego to su se useljenici doselili u vedsku, Ruska pravoslavna crkva, Rysk-ortodoxa kyrkan, je bila prisutna ovdje, jo od 17. vijeka. Kasnije su dole i Estonska, Srpska, Makedonska i Grka pravoslavne crkve, Estnisk-, Serbisk-, Makedonsk- och Grekisk-ortodoxa kyrkorna, u vedsku, a s vremenom i Rumunska i Bugarska pravoslavna crkva, Rumnsk- och Bulgarisk-ortodoxa. Najvea istonjaka crkva u vedskoj je Sirijska pravoslavna crkva, Syrisk-ortodoxa, iji su vjernici porijeklom iz Libana, Turske, Iraka i Sirije. Druge istonjake crkve su Jermenska apostolska crkva, Armeniska apostoliska kyrkan, kao i Etiopska, Koptska, i Eritrejska pravoslavna crkva, Etiopisk-Koptisk- och Eritreansk-ortodoxa kyrkan. Velika grupa Asiraca je lan Apostolske katolike asirske crkve Istoka, sterns apostoliska katolska assyriska kyrka, iji je drugi naziv Istona asirska crkva, stassyriska kyrkan.
Saradnja
Postoji puno kontakata i saradnje izmeu raznih hrianskih grupa u vedskoj, kako vedskih tako i onih koje su vezane za crkve u drugim zemljama. Saradnju izmeu raznih crkvi se naziva ekumenizmom, ekumenik. etiri vjerske porodice sa 25 crkvi lanica skupljene su u Hrianskom Savjetu vedske u, kako sami kau, porodinoj zajednici. etiri vjerske porodice su luteranska, katolika, nezavisna crkvena i pravoslavna/istonjaka. Pravoslavne i istonjake crkve sarauju u okviru ekumenskog savjeta pravoslavnih i istonjakih crkava (OKER). Danas vedska crkva sarauje i sa muslimanskim i jevrejskim grupama.
Judaizam
Prvi Jevreji su doli u vedsku u 18. vijeku. Za vrijeme progona Jevreja u Rusiji i istonoj Evropi u toku 19. vijeka mnogi su se uputili u vedsku. Poslije drugog svjetskog rata pristizali su preivjeli Jevreji iz nacistikih koncentracionih logora, a zatim su se Jevreji uglavnom iz istone
Crkve i vjera
vedska depni vodi
207
Prva damija u tokholmu sveano je otvorena u junu mjesecu 2000. godine. Nalazi se kod Medborgarplatsena u dijelu grada Sdermalm. Prva damija u Skandinaviji se nalazi u Malmu i sagraena je 1984. godine.
Evrope, useljavali u vedsku. Danas u vedskoj ivi otprilike 20 000 Jevreja. Jevrejske optine imaju svoj centralni savjet u tokholmu. Islam je vjera koja postaje sve vea u vedskoj, s obzirom da je mnogo ljudi izbjeglo i uselilo se u vedsku iz islamskih zemalja. U periodu od 20 godina broj muslimana u vedskoj poveao se od 10 000 na 250 000. Muslimanske optine i muslimanska udruenja postoje uglavnom u junoj i srednjoj vedskoj. Ovdje se nalaze kako pristalice muslimana Shiah, shiamuslimer, tako i muslimana Sunni, sunnimuslimer. Muslimani u vedskoj imaju nekoliko razliitih zemaljskih organizacija. Drugi islamski pokreti u vedskoj su, na primjer, Ahmadiyya Djama`at i Ismailis.
Hinduizam
Veina Hindusa u vedskoj vodi porijeklom iz Indije, jugoistone Azije i istone Afrike. Njih je ca. 6 000 i oni nemaju neku ustaljenu organizaciju. Hindusi imaju samo par prostorija u vedskoj koje koriste kao svoje hramove, ali se zato esto okupljaju u prostorijama pokreta Hare Krishna, koji postoji u vie gradova u zemlji. Krishna je hinduski Bog, a Hare Krishna je prema Zapadu prilagoeni oblik rijei bhakti, koja znai odanost Bogu.
Fotografija: Krister Hansson / PRESSENS BILD
Crkve i vjera
208
vedska depni vodi
Budizam
Prvi budisti u vedskoj su bili veani koji su najprije otkrili a zatim poeli i upranjavati budizam. 1950. godine osnovane su prve budistike grupe u vedskoj. Danas se procjenjuje da u vedskoj ima ca. 12 000 budista, od kojih je veina dola, izmeu ostalog, iz Vijetnama, Tajlanda, ri Lanke i Tibeta. Danas postoji nekoliko budistikih udruenja u zemlji kao i budistiki savjet za saradnju.
Bah
U vedskoj ima manje od 1 000 pristalica Bah, koje su rasporeene po razliitim mjestima u zemlji. Preko Svenska Bahsamfundet moete saznati gdje postoji najblia zajednica Bah.
Sikizam
Sikizam vodi porijeklo iz Punjaba u Indiji. U vedskoj ima samo ca. 800 sikha. Mukarci imaju dugake kose koje sakrivaju ispod velikih turbana. U tokholmu postoji Sikhiska optina. Pored niza religioznih organizacija postoje i organizacije koje se zalau za dijalog i razumijevanje meu raznim vjerama. Jedna takva organizacija je Abrahams barn fr religis och kulturell samexistens, koja eli ukazati na slinosti izmeu hrianstva, judaizma i islama. Postoje i Ntverket fr vnskap och tolerans mellan mnniskor av olika tro, Stiftelsen Nordiskt center fr interreligis dialog, kao i Multi Faith Rdgivningen, organizacija koju interesuju pitanja u velikim religijama. Vie o religijama u vedskoj nai ete u knjizi Gud har 99 namn, Vodiu kroz vedsku sa mnotvom religija, koju je izdala kompanija za obrazovne radio emisije, Utbildningsradion (UR). Ta knjiga je glavni izvor injenica ovom poglavlju.
DOBRO DA SE ZNA:
Spisak adresa raznih vjerskih zajednica nai ete na kraju ove knjige.
Crkve i vjera
209
Sekretarijat Vrhovnog Suda, Munkbron 1 u tokholmu.
Zakon i pravda
Ovako vedska pokuava dijeliti pravdu
U poglavlju o zakonu i pravdi govorimo, izmeu ostalog, o vedskim zakonima i vedskom pogledu na prava, rttigheter*, i obaveze, skyldigheter*. Takoe izlaemo razne vrste sudskih sluajeva i tretman istih, kao i pomo koju pojedinac moe dobiti po nekim pravnim pitanjima.
Fotografija: Marco Gustafsson/ PRESSENS BILD
rttigheter:
ono to graanin jedne zemlje ima pravo raditi ili dobiti.
skyldigheter:
ono to je graanin jedne zemlje duan raditi.
Zakon i pravda
210
vedska depni vodi
rttegng: kada
se neka stvar raspravlja na sudu.
U vedskoj, kao i u drugim zemljama, zakoni reguliu kako prava tako i obaveze, a osim toga istiu i ono to je zabranjeno. Sudovi, domstolarna, imaju zadatak da primjenjuju zakone i da rijeavaju ko je u pravu u nekom sporu. Ako je neko poinio krivino djelo, sudovi ga mogu osuditi i izrei kaznu za poinjeno djelo. Svaki ovjek u vedskoj ima pravo na sudsko rjeavanje nekih vanih pritanja. Ima takoe pravo na javno suenje, rttegng*, pred nepristrasnim, opartisk*, sudom. Sud je nezavisan kako od vlade tako i od organa uprave.
opartisk: koji ne
zauzima stav niti za niti protiv odreene osobe ili stvari.
etniskt ursprung: kojoj grupi naroda neko pripada. Korienje ove rijei esto obuhvata nacionalnost, vjeru, rasu i boju koe. sexuell lggning:
ako nekoga privlae osobe istog pola ili suprotnog pola.
Prava
Neka prava su u tolikoj mjeri vana da su ak i upisana u ustav, grundlag, vedske. Ovo se odnosi, na primjer, na slobodu tampe i slobodu govora, koji daju svim ljudima pravo iznositi svoje miljenje. Drugi zakoni utvruju da nije dozvoljeno postupati loe prema nijednom ovjeku zbog njegovog pola, vjere, etnikog porijekla, etniska ursprung*, ili seksualne sklonosi, sexuella lggning*. Vidi takoe poglavlja Demokratija, Porodica i suivot i Posao. Opte pravo na kretanje u prirodi, allemansrtten, takoe je jedno od znaajnijih prava u vedskoj. Ono vam daje pravo na kretanje u prirodi pod odreenim uslovima. Morate na primjer biti oprezni kad raspaljujete vatru, nije dozvoljeno sjei drva ili da na neki drugi nain oteivati prirodu, niti je dozvoljeno stupiti na zemljite oko neije kue. Dalje nije dozvoljeno logorovati pod atorom ili parkirati kamp-prikolicu due od jedne noi bez prethodne saglasnosti vlasnika zemljita. Ali pored toga dozvoljeno je slobodno kretanje po umama i branje divljeg cvijea koje nije zakonom zatieno, fridlysta*, kao i bobica i gljiva, bez obzira ko je vlasnik zemljita. Lov i ribolov ne spadaju pod opte pravo na kretanje u prirodi. Pecanje je dozvoljeno u pet najveih jezera vedske kao i na morskoj obali, u svim drugim sluajevima potrebna je dozvola od vlasnika vode za ribarenje. Kad se
fridlyst: biljka
ili ivotinja koja je zakonom zatiena = zatiena je zakonom zbog toga to je izuzetno rijetka.
Zakon i pravda
vedska depni vodi
211
U skladu sa optim pravom na kretanje u prirodi svi imaju pravo brati gljive, bez obzira ko je vlasnik ume.
Zabrana
U svim zemljama svjeta postoje zakoni protiv, izmeu ostalog, krae, prevare, nanoenja tjelesne povrede i ubistva. Meutim, ta se rauna kao krivino djelo u tom pogledu, razlikuje se od zemlje do zemlje, kao i koliko se strogo kanjavaju razliita djela. vedski zakon zauzima na primjer prilino vrst stav u pogledu utaje poreza i doprinosa, to se smatra prevarom. Fiziko zlostavljenje djece i drugih lanova ue porodice zakon smatra nanoenjem tjelesne povrede. Ubiti nekoga je u svakom sluaju zabranjeno, takoe i za dravu, to znai da u vedskoj ne postoji smrtna kazna. U poreenju sa drugim zemljama, u vedskoj se upravljanje motornim vozilom u pijanom stanju, rattfylleri*, kao i krivino djelo prema Uredbi o narkoticima kanjavaju dosta strogo. Marihuana, hai i kat se takoe raunaju kao narkotici.
radi o ivotinjama i pticama, osnovno je pravilo da lov na njih nije dozvoljen. Lov na neke vrste je, meutim, dozvoljen u odreenim periodima u godini. Ako elite saznati vie o tome, obratite se sreskoj upravi.
rattfylleri: biti pijan prilikom upravljanja automobilom ili drugim vozilima.
Policija
Najvaniji zadatak vedske policije je obezbijediti da se ljudi osjeaju sigurnim. Policija nadzire saobraaj kao i javni red i mir i intervenie u sluaju da neko, na primjer, vozi previe brzo ili je toliko pijan da moe nanijeti tetu sebi i dugima. Policija ima pravo uhapsiti, gripa, lica koja su osumnjiena za izvrenje krivinih djela, ali ih nema pravo zadravati due od par sati. Da bi ih policija mogla
Zakon i pravda
212
vedska depni vodi
zadrati due vremena, potrebno je da ih javni tuilac privremeno lii slobode, anhlls*, (vidi sljedei odlomak). Ako elite prijaviti krivino djelo, na primjer krau, trebate se obratiti policiji. Da biste od osiguravajueg zavoda mogli dobiti nadoknadu za ukradene stvari, potrebno je priloiti policijsku prijavu, polisanmlan. Od policije se takoe dobija dozvola policije, polistillstnd, za raznu vrstu aktivnosti. Za organizovanje na primjer koncerta, plesa, vaara ili nekog javnog skupa sa puno uesnika, potrebno je imati dozvolu policije. Isto vai i ako neko eli sluiti alkoholna pia u svom restoranu ili na nekoj javnoj zabavi.
anhllas: biti zadran kod policije dok se ispita sumnja o poinjenom krivinom djelu. Lice moe biti zadrano samo tri dana. Zatim treba ili da bude puteno na slobodu ili pritvoreno. Da bi nekog mogli zadrati due, sud mora donijeti odluku o tome.
Krivini predmet
Kada se predmet rjeava na sudu, odrava se suenje na kome se prua mogunost svakoj stranci da iznese svoj stav po pravnoj stvari. Postoje dvije vrste postupka: graanski spor, tvisteml, koji je opisan malo dalje u ovom poglavlju, i krivini predmet. Krivini predmet, brottml, je sudski postupak protiv jednog ili vie lica koja su osumnjiena za krenje zakona. Onaj koji je osumnjien naziva se optuenim, talade. Tuilac, klagaren, zastupa dravu i trai da se optueni kazni za krivino djelo za koje se tereti. Optueni ima pravo na branioca, frsvarare, to jest strunjaka koji ima obrazovanje iz oblasti prava. U odreenim sluajevima branilac moe biti i tako zvani branilac po slubenoj dunosti. Drava plaa usluge branioca po slubenoj dunosti, ali se moe desiti da e optueni sam morati platiti te trokove ako bude osuen. Poslije zavrene rasprave, sud treba doneti odluku o tome da li optuenog treba kazniti ili ne. Sud moe osuditi optuenog da plati odtetu, skadestnd, to jest nadoknadu licu oteenim krivinim djelom. Najblaa kazna je novana kazna, bter, to jest plaanje
Zakon i pravda
vedska depni vodi
213
odreene svote novca. Sljedei korak je uslovna osuda, villkorlig dom. U tom sluaju se osuenik nalazi na slobodi, ali postoji probni rok od dvije godine. Ako osuenik jo jednom prekri zakon u toku probnog roka, kazna se, po pravilu, odmah pretvara u kaznu zatvora. Zatitni nadzor, skyddstillsyn, jeste varijanta uvjetne osude, ali probni rok iznos tri godine. Kod zatitnog nadzora osuenik ima vrioca nadzora, vervakare, koji treba odravati kontakte sa osuenikom. Posebno zbrinjavanje u popravne svrhe, srskild vrd, uglavnom se odnosi na mlade ljude kao i kriminalce koji su psihiki bolesni. Oni se mogu smjestiti u razne oblike zbrinjavanja mladih odnosno psihijatrijskog lijeenja. Najstroija kazna u vedskoj jeste kazna zatvora, fngelse. Kazna zatvora traje u normalnim prilikama od dvije sedmice do 10 godina, ali sud moe osuditi i na kaznu doivotnog zatvora. Kod kraih kazni zatvora osuenik moe i dalje ivjeti u svojoj kui. U tom sluaju nad njim se vri elektronski nadzor, tako zvanim elektronskim nonim lisicama, elektronisk fotboja, to znai da osuenik ne smije izlaziti iz kue bez prethodne saglasnosti osoblja kazneno-popravne djelatnosti. Strani dravljanin koji je osuen za teko krivino djelo u vedskoj, moe se osuditi na protjerivanje iz zemlje, uprkos injenici da ima dozvolu boravka i porodicu ovdje.
stmning: kada neko nekoga optuuje za neto pred sudom.
Graanski spor
Druga vrsta suenja jeste graanski spor. U tom sluaju se radi o dvoje ili vie lica koja su neslona koja se spore i kojima je potrebna pomo suda da rijee ko je u pravu. Obino se graanski sporovi odnose na novac ili porodina pitanja, kao to je razvod braka ili uvanje i vaspitanje djece. Graanski spor se pokree tako to jedna stranka podnese tubu, stmning*, protiv druge stranke. Tuba se podnosi
Zakon i pravda
214
vedska depni vodi
prvostepenom, odnosno opstinkom sudu, tingsrtten, to jest sudu koji e rjeavati spor. Prvostepeni sud obino pokuava natjerati stranke da se dogovore. U tom sluaju prvostepeni sud pomae strankama da zakljue sporazum, avtal, to jest da postignu obavezujui dogovor, to znai da su stranke postigli poravnanje, frlikning. Ako su stranke u tolikoj mjeri neslone da nije mogue postii poravnanje, prvostepeni sud najprije razmatra navode stranaka a zatim izrekne presudu.
kronofogden:
organ iji je zadatak da naplati novac od lica koja nisu platili svoje dugove.
Sud naplauje sudsku taksu u iznosu od par stotina kruna za pokretanje graanskog spora. Inae je rad suda po graanskom sporu besplatan. Ali, pomo advokata, to jest pravnog strunjaka kota. Moete dobiti pomo za plaanje ovih trokova preko pravne pomoi, koju opisujemo malo dalje u ovom poglavlju. Pravna pomo, meutim, ne pokriva advokatske trokove pa ete ih morati platiti ako izgubite parnicu.
Javni izvritelj
Ako vam neko duguje novac i nee da vam ga vrati, moete pokrenuti graanski spor. Ali postoji i jednostavniji nain, naime da kod javnog izvritelja, kronofogden*, podnesete zahtjev o tzv. platnom nalogu, to znai da se osoblje javnog izvriteljstva prima obaveze da u vae ime naplati dug. Za ovaj posao javni izvritelj naplauje taksu od par stotina kruna. Javno izvriteljstvo moe takoe naplatiti novac i u ime drave i optine na ime neplaenog poreza, neplaenog studentskog kredita, kazne za nepravilno parkiranje, i dr. U odreenim sluajevima novac se odbija od plate, naknade za vrijeme bolovanja ili naknade za privremeno nezaposlena lica koja duguju novac. U odreenim sluajevima osoblje javnog izvriteljstva moe ui u stan onoga koji nije platio dugove i pokupiti
Zakon i pravda
vedska depni vodi
215
Sudovi u vedskoj
Redovni sudovi
alba na odluku drugostepenog suda se moe uloiti Vrhovnom sudu
Upravni sudovi Vrhovni upravni sud

alba na odluku vieg upravnog suda se moe uloiti Vrhovnom upravnom sudu
Vrhovni sud
Drugostepeni sudovi 6
alba na odluku prvostepenog suda se moe uloiti drugostepenom sudu
Vii upravni sudovi 6

alba na odluku sreskog upravnog suda se moe uloiti viem upravnom sudu
Prvostepeni sudovi 85
Sreski upravni sudovi 85
Odluuju po krivinin predmetima, graanskim sporovima i rjeavaju, izmeu ostalog, zahtjeve za usvojenje i promjenu imena i prezimena.
Rjeavaju konflikte izmeu pojedinaca i organa uprave. Rjeavaju na primjer poreske predmete, pravo na materijalnu pomo. Vode takode postupke u vezi prinudnog upuivanja u ustanovu za lijeenje, opozivanja vozake dozvole, i dr.
namjetaj i druge stvari kao zamjenu za dug. Javni izvritelj takoe pomae vlasniku stana da se oslobodi stanara koji nisu plaali stanarinu ili se na neki drugi nain ponaali kako ne treba u stanu.
Sudovi
U vedskoj postoje tri vrste sudova: redovni sudovi, redovni upravni sudovi i posebni sudovi. Redovni sudovi, allmnna domstolarna, odluuju po krivinim predmetima i graanskim sporovima. Ali sudovi odluuju i po nekim drugim pitanjima, na primjer o pravu usvojenja djeteta ili o pravu promjene imena i prezimena. Redovni upravni sudovi rjeavaju predmete koji se odnose na odnos organa uprave prema pojedincima. Ako niste zadovoljni odlukom nekog organa uprave, moete se obratiti ili viem organu uprave ili upravnom sudu radi razmatranja (kontrole) odluke. Upravni sudovi obino rjeavaju predmete vezane za po-
Zakon i pravda
216
vedska depni vodi
rez, doprinose, vozake dozvole, drutveno zbrinjavanje djece po porodinim smjetajima kao i zbrinjavanje lica koja zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike po domovima za lijeenje. I redovnim i upravnim sudovima se moe uloiti alba na presudu ako neka od stranaka smatra da presuda nije pravedna. Uloiti albu znai traiti ponovnu raspravu na sudu vieg stepena. Vidi crte koji pokazuje razliite sudove i nain na koji se ulae alba na neko rjeenje. U sudovima ne odluuju samo sudije koji imaju pravno obrazovanje. Obino na raspravama uestvuju i porotnici, nmndemn, koji nemaju pravno obrazovanje ve zastupaju javnost. Sudije i porotnici obavljaju zajedniko vijeanje a zatim saoptavaju presudu, dom. Posebni sudovi rjeavaju predmete po pitanjima koja zahtijevaju posebno struno znanje iz pojedinih oblasti. Jedan takav sud je Sud za radne sporove, Arbetsdomstolen, koji rjeava sporove izmeu poslodavaca i namjetenika. Drugi posebni sud je Trini sud, Marknadsdomstolen, koji rjeava pitanja u vezi odgovornosti preduzea za usluge i proizvode koje prodaju. Trei sud ove vrste je Savjet za stanarske sporove, Hyresnmnden, koji rjeava sporove izmeu stanara i vlasnika stanova. Savjeti za stanarske sporove postoje u dvanaest gradova vedske.
Pravna pomo
Ako imate potrebu razgovarati sa pravnim strunjakom, imate po zakonu o pravnoj pomoi, rttshjlp, pravo na najvie dva sata savjetovanja po subvencioniranoj cijeni. Savjetovanje se moe odnositi na pitanja vezana za nasljedstvo, razvod braka, ugovor o kupovini na otplatu, i dr, ili na to kako ete kontaktirati sa sudom ili nekim drugim organom. Ako imate kuno osiguranje ono po pravilu pokriva i dio
Zakon i pravda
vedska depni vodi
217
pravnih trokova. Imate takoe pravo na pravnu pomo ako neki spor u kome uestvujete bude predmet sudske rasprave. Koliki dio pravna pomo pokriva a koliko morate sami platiti zavisi od vaeg materijalnog stanja. Pravna pomo, meutim, nikada ne pokriva trokove protustranke u graanskom sporu, pa ete sami morati platiti te trokove ako izgubite parnicu. Ako sumnjate da se prema vama loe postupa zbog vaeg etnikog porijekla, pola, seksualne sklonosti ili funkcionalne onesposobljenosti, moete se besplatno posavjetovati sa nekim od ombudsmana po ovim pitanjima. Vidi poglavlje o Demokratiji.
Onaj ko je bio izloen krivinom djelu ima pravo da trai nadoknadu za provrede kod Organa za rtve krivinih djela.
Biti rtva krivinog djela

Ako ste bili izloeni krivinom djelu moete od drave dobiti nadoknadu za svoje povrede ako vam poinilac krivinog djela ne moe isplatiti odtetu. Moete dobiti nadoknadu i za tjelesne povrede i za oteenje odjee, naoara i slino. Zahtjev za nadoknadu za povredu prouzrokovanu krivinim djelom, brottsskadeersttning, podnosi se Organu za rtve krivinih djela (Brottsoffermyndigheten) vidi Dobro da se zna. ena koju mu fiiki zlostavlja moe potraiti zatitu kod kriznog centra za ene, kvinnojour vidi poglavlje Njega i podrka. Sud moe izrei zabranu posjeivanja, besksfrbud, muskarcu koji proganja svoju enu i prijeti joj, to znai da mu je zabranjeno da kontaktira enu. Ako to ipak bude radio moe biti kanjen novanom kaznom ili kaznom zatvora. Neki sluajevi su toliko ozbiljni da se ena mora preseliti u drugi grad kako bi se sakrila od mua. U tom sluaju
Zakon i pravda
218
vedska depni vodi
najprije treba razgovarati sa Poreskim uredom u mjestu gde je ena upisana u matinu evidenciju. Poreski ured moe srediti da se u svim organima uprave pored njenog imena, prezimena i matinog broja unese posebna oznaka, to znai da nijedan organ uprave ne smije davati njenu novu adresu stana, bez obzira ko bude pitao za nju.
DOBRO DA SE ZNA:
Ako vam znanje vedskog jezika nije najbolje, trebate uvijek zatraiti pomo tumaa u svim svojim kontaktima sa policijom, sudom ili advokatom. Zavod za sudove (Domstolsverket), iji je broj telefona 036-15 53 00 i adresa na Internetu www.dom.se, moe vam dati potrebne informacije o sudovima i pravnoj pomoi. Postoji i poseban Organ za pravnu pomo (Rttshjlpsmyndighet) iji je broj telefona 060-13 46 00. Ljudi iz drugih zemalja ponekad imaju loe iskustvo u pogledu policije. Veina veana, meutim, ima pozitivnu sliku o policiji. Policija postoji radi zatite ljudi koji ovdje ive, i zato se ne treba nikad plaiti zatraiti pomo policije. Evropski sud za ljudska prava moe u odreenim sluajevima rjeavati predmete za koje se moe smatrati da ugroavaju ljudska prava. Vie informacija o tome moete dobiti od Ureda Evropske komisije u tokholmu, telefon 08-562 444 11, web stranica www.eukomm.se. U uredu je zaposlen pravnik koji moe procijeniti da li postoji mogunost rjeavanja vaeg predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava ili ne. Organ za rtve krivinih djela moete dobiti na telefon broj 090-16 57 10, ili preko Interneta na www.brottsoffermyndigheten.se. Onaj ko je bio izloen provali, napadu ili silovanju obino osjea veliku tugu i uznemirenost dugo poslije samog dogaaja. Ako osjeate potrebu da s nekim o tome razgovarate, moete kontaktirati neku od deurnih slubi za rtve krivinih djela, koje postoje u mnogim gradovima vedske. Zemaljski savez deurnih slubi za rtve krivinih djela ima broj telefona 08- 644 88 00, web stranica www.boj.se
Zakon i pravda
vedska depni vodi
219
Porastom automobilskog saobraaja zahtjevi prema vozaima automobila postaju sve vei.
Usred saobraaja
Voziti auto po vedskim putevima. ta je za to potrebno?
U vedskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, automobilski saobraaj je znatno povean u toku zadnjih nekoliko decenija. Zato su postali vei i zahtjevi prema vozaima automobila da bi se u to veoj mjeri izbjegle saobraajne nesree i ouvala ivotna sredina. U ovom poglavlju se govori o saobraajnim propisima u vedskoj, o tome ta je potrebno za dobijanje vozake dozvole i posjedovanja automobila, kao i o drugom saobraaju pored automobilskog.
Saobraajni propisi
Saobraajni propisi u vedskoj su prilino slini propisima u drugim zemljama. Najbitnije polazite je da svi moraju biti oprezni i obazrivi prema drugima radi izbjegavanja saobraajnih nesrea. Takoe je vano biti dobro upoznat sa saobraajnim propisima. U vedskoj vai naelo da svi moraju poznavati saobraajne propise. Zato onaj ko pre-
Saobraajni propisi u vedskoj
220
vedska depni vodi
kri neki propis moe biti kanjen iako nije znao da taj propis postoji. Evo nekoliko specifinih propisa koji su na snazi u vedskoj: Svi automobili moraju imati upaljena svjetla i u toku dana. Svi koji su u automobilu moraju imati sigurnosne pojase, kako oni koji sjede na prednjim sjeditima tako i oni koji sjede na zadnjim sjeditima, pa ak i djeca. Djeca mlaa od est godina moraju sjediti na posebnom autojastuku ili u djejoj autostolici. Mogu se nai i jeftinije, polovne autostolice za djecu. Zabranjeno je voziti auto poslije konzumiranja vina, piva ili drugih alkoholnih pia. Onaj ko to radi moe biti osuen na novanu kaznu ili kaznu zatvora, a osim toga se moe desiti da e mu biti oduzeta i vozaka dozvola. Takoe je zabranjeno voziti auto pod dejstvom narkotika i odreenih lijekova. Mnogi, ali ne svi, lijekovi koji utiu na sposobnost vonje imaju crveni trokut na pakovanju. Sigurnosti radi, pitajte apoteku o dodatnim informacijama o tome. Na svim putevima vedske vae ogranienja brzine, hastighetsbegrnsningar, koja pokazuju koliko se brzo moe voziti. Dozvoljena brzina u gradovima je, po pravilu, 50 km na sat, a na putevima van grada 70, 90 ili 110 km na sat. Na pjeakim prelazima, koji su obiljeeni da bi ljudi mogli prelaziti preko ulice, vozai su obavezni proputati pjeake, to znai da se moraju zaustaviti i propustiti one koji ele prei preko ulice. U veini gradova vozaima nije dozvoljeno ostavljati motor da radi u praznom hodu, tomgng, due od jednog ili par minuta ako se vozilo zaustavilo. Ovaj propis postoji zbog zatite vazduha i zdravlja ljudi.
Vozaka dozvola
Da bi vi mogli upravljati automobilom, kamionom i motociklom morate imati najmanje 18 godina (za autobuse naj-
vedska depni vodi
221
Autokole organizuju nastavu za one koji ele polagati vozaki ispit radi dobijanja vedske vozake dozvole.
manje 21 godina) i vaeu vozaku dozvolu. Za upravljanje mopedom 1. kategorije potrebno je imati najmanje 15 godina kao i vozaku dozvolu ili posebnu vozaku potvrdu. Takvi mopedi razvijaju brzinu od 45 km na sat i moraju biti registrovani. Vie o registraciji nai ete malo dalje u odlomku Registracija, porez i tehniki pregled vozila. Mopedi 1. kategorije esto se nazivaju EU-mopedima. Postoji i nova vrsta vrlo malih automobila koji spadaju pod iste propise kao i EU-mopedi. Za upravljanje mopedima 2. kategorije, ija brzina dostigne maksimalno 25-30 km na sat, dovoljno je imati punih 15 godina. Ako imate vozaku dozvolu iz jedne od ostalih zemalja unutar podruja Evropske Ekonomske Saradnje (EES) (to jest Danske, Finske, Norveke, Islanda, Njemake, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Nizozemske, Luksemburga, Lihtentajna, panije, Italije, Grke, Portugalije, Irske ili Austrije), moete koristiti vozaku dozvolu iz svoje domovine u toku cijelog roka vanosti navedenog u vozakoj dozvoli. Moete dozvolu zamijeniti za vedsku vozaku dozvolu bez prethodnog polaganja vozakog ispita. Zamjena se vri kod sreske uprave. Takoe vozake dozvole iz vajcarske i Japana mogu se, u odreenim sluajevima, zamijeniti za vedsku vozaku dozvolu. Ako dolazite iz neke druge zemlje osim onih gore navedenih, primenjuju se drugi propisi. U tom sluaju moete koristiti svoju vozaku dozvolu samo godinu dana od dana upisa u matinu evidenciju, folkbokfrd, u vedskoj. Zatim morate pribaviti novu, vedsku vozaku dozvolu, krkort.
222
vedska depni vodi
Da biste mogli dobiti vedsku vozaku dozvolu morate poloiti pismeni ispit sa pitanjima o raznim saobraajnim propisima, i vonju. Ako pismeni dio vozakog ispita nije preveden na jezik koji govorite, Zavod za izgradnju i odravanje puteva moe vam naruiti tumaa. Zavod za izgradnju i odravanje puteva organizuje polaganje vozakog ispita preko svojih ureda za polaganje vozakog ispita, koji postoje na mnogim mjestima u zemlji. Postoje autokole, trafikskolor, koje organizuju nastavu za one koji ele polagati vozaki ispit. Autokole nai ete na utim stranicama telefonskog imenika.
registreras: upis neega, u ovom sluaju automobila i njegovog vlasnika, u evidenciju organa uprave.
Za obuku vonje potrebno je tzv. odobrenje za izdavanje vozake dozvole, krkortstillstnd. Obuka vonje moe se obavljati kod autokole, ali i privatno. Ako vjebate vonju privatno, uitelj koji sjedi pored vas u autu mora biti odobren kao instruktor. Pod odreenim uslovima dozvoljeno je poeti vjebati vonju ve od 16 godina starosti. Moete dobiti detaljnije informacije o uslovima od policije ili sreske uprave.
Registracija, porez i tehniki pregled vozila

Ako se uveze auto iz inostranstva, isti se mora registrovati, registreras*, u vedskoj. U sluaju da se auto uvozi iz zemlje van EU, registraciju obavlja carina, inae to radi Bilprovningen, vedski zavod za tehniki pregled motornih vozila. Zadatak zavoda je da registruje i kontrolie automobile i druga motorna vozila, a nai ete ga na Roza stranicama telefonskog imenika. Auto koji ste uvezli iz inostranstva mora se podvrgnuti i obaveznom tehnikom pregledu radi registracije kod zavoda. Ako kupite auto u vedskoj morate prijaviti Saobraajnoj evidenciji pri Zavodu za izgradnju i odravanje puteva da ste novi vlasnik automobila. Ako kupite auto kod preduzea koje prodaje automobile, osoblje preduzea obino obavlja registraciju vozila. Kada je auto registrovan
vedska depni vodi
223
Tehniki pregled. Jedanput godinje Svensk Bilprovning vri kontrolu svakog motornog vozila. Vozilo mora proi testiranja da bi se moglo voziti na putevima u vedskoj. Bilprovningen ima pravo izrei zabranu vonje ako na vozilu postoje ozbiljni nedostaci. Testiranje se vri u cilju sigurnijeg saobraaja.
dobit ete saobraajnu dozvolu iz koje se vidi da ste vlasnik automobila. Propisi o registraciji se ne odnose samo na automobile, ve i na druga motorna vozila, na primjer motocikle i EUmopede. Svi koji su vlasnici registrovanih motornih vozila moraju plaati i porez na ime putarine, fordonsskatt. Kada uplatite putarinu dobit ete tzv. kontrolnu markicu, koja se zalijepi na zadnjoj registarskoj tablici. Kontrolna markica pokazuje da ste platili porez na ime putarine. Sva motorna vozila, ukljuujui i mopede, moraju imati obavezno saobraajno osiguranje vozila, trafikfrskring. Ako udarite u drugi auto, obavezno saobraajno osiguranje e nadoknaditi tetu nastalu na drugom auto kao i povrede licima koja su se nalazila u tom autu. Obavezno saobraajno osiguranje ete izvaditi kod osiguravajueg zavoda. Moete takoe, uz odreenu doplatu, dobiti i dodatno osiguranje koje pokriva razne vrste oteenja na vaem autu i isplauje vam odtetu u sluaju da va auto bude ukraden. Na automobilima i drugim motornim vozilima starijim od tri godine mora se takoe izvriti tehniki pregled, besiktigas, radi kontrole da su vozila sigurna za vonju i da ispunjavaju dananje uslove u pogledu ouvanja ivotne sredine, miljkrav*.
miljkrav: propisi
koji ograniavaju isputanje raznih materija tetnih za ivotnu sredinu.
224
vedska depni vodi
Tehniki pregled se vri kod Bilprovningena. Kada je vrijeme za tehniki pregled vaeg vozila, dobit ete pismo od Bilprovningena. Tehniki pregled se mora izvriti u roku navedenom u pismu, inae ne moete voziti auto. Javite se Bilprovningenu i zakaite vrijeme za tehniki pregled vaeg vozila bar mjesec dana unaprijed, s obzirom da se esto dugo eka na red.
Druga prevozna sredstva

Ima puno drugih naina prebacivanja od mjesta do mjesta. U vedskim gradovima postoje obino posebne biciklistike staze, na kojima biciklisti voze svoje bicikle bez da ih ometa automobilski saobraaj. Po pravilu u gradovima postoji i mnogo lokalnih autobuskih linija. Ako obino putujete autobusom isplatit e vam se kupiti mjesenu kartu ili neku drugu vrstu karte sa povlasticom, umjesto da za svako pojedino putovanje kupujete autobusku kartu. Na dua putovanja moete ii avionom, vozom ili autobusom. Postoji vie vrsta karata sa povlasticom sa kojima se putuje jeftinije raspitajte se na eljeznikoj stanici, autobuskoj stanici ili u putnikoj agenciji, a moete pogledati i na Internetu! DOBRO DA SE ZNA:
Zavod za izgradnju i odravanje puteva je zaduen za saobraaj na putevima, voenje evidencije vozila ukljuenih u saobraaj kao i za pitanja vezana za vozake dozvole. Na web stranici Zavoda, www.vv.se, nai ete informacije na vie jezika. Na web stranici Bilprovningena, www.bilprovningen.se, navedeni su gradovi u kojim postoji Bilprovningen. Vrijeme za tehniki pregled vaeg vozila moete zakazati i preko Interneta. Red vonje vozova i meugradskih autobusa nai ete na Internetu na adresi www.tagplus.se. Ako kliknite na andra trafikfretag nai ete veliki broj veza za autobuska preduzea, trajekte, vozove u inostranstvu i drugo.
vedska depni vodi
225
Slobodno vrijeme je vrijeme kada ste slobodni, to jest kada ne idete ni u kolu ni na posao. Vrijeme kada moete neto raditi ili se samo oputati i odmarati.
Fotografija: Peter Hoelstad / PRESSENS BILD
ta radi u slobodno vrijeme?

Obino pitanje sa puno zanimljivih odgovora
Rije kultura moe znaiti mnogo ta. Umjetnost, muzika, pozorite, ples i literatura spadaju u oblast kulture, ali mnogo toga to mi sami radimo jeste takoe kultura. Kada svom djetetu pjevate neku staru tradicionalnu pjesmu, prenosite dalje narodnu kulturnu batinu. Kultura je takoe igrati, pripremati hranu ili priati neku priu. itati knjigu, napisati neki tekst, naslikati sliku ili posmatrati djelo nekog umjetnika sve je to kultura. Neki smatraju da je i sport kultura. U ovom poglavlju pokuat emo vam predstaviti deo kulturnih aktivnosti kao i aktivnosti u slobodno vrijeme koje su nam dostupni ovdje u vedskoj.
Kultura i slobodno vrijeme
226
vedska depni vodi
Zajedniki politiki odbor esto usaglaava ponudu optina iz oblasti kulture i rekreacije. Vidi poglavlje Demokratija. Ovaj odbor je, izmeu ostalog, nadlean i za biblioteke, bibliotek, muzeje, museer, kao i sportske objekte, idrottsanlggningar. Optine takoe sarauju sa, na primjer, raznim udruenjima iz oblasti sporta i kulture. Vrijeme kada ne radimo ili ne idemo u kolu naziva se slobodnim vremenom, fritid. ta radi u slobodno vrijeme? To je esto pitanje koje veani postavljaju kada ele upoznati nekog koga ne poznaju od ranije. Na to pitanje mnogi sigurno odgovaraju da provode slobodno vrijeme u prirodi, da idu na pecanje, izvode svog psa u etnju ili moda samo etaju bez odreenog cilja. Drugi esti odgovor na isto pitanje jeste da posveuju dio svog slobodnog vremena radu u nekom udruenju, ili se bave rekreacijom i sportom, ili vode svoju djecu na razne aktivnosti. Vie od pola miliona stanovnika vedske posveuje svoje slobodno vrijeme pjevanju u horu. Neki vie vole da iskoriste svoje slobodno vrijeme da naue neto novo. Moda pohaaju studijski kruok, studiecirkel, u nekom obrazovnom savezu, studiefrbund, ili pak neke veernje teajeve na univerzitetu.
Udruenja
Ako kontaktirate optinski ured uvidjet ete da postoje razna vrsta udruenja. U optinskom uredu postoje spiskovi sa imenima, adresama i brojevima telefona udruenja koja su registrovana kod optine. Veina udruenja su upisana u evidenciju optine s obzirom da mogu primati optinske dotacije za svoju djelatnost. Moda ete nai neko udruenje ili neki klub koji odgovara vaim interesima. U veini optina postoje sportska udruenja kao to su udruenja za fiziku kulturu ili rekreaciju, jahaka udruenja, krosklubovi, skijaki klubovi (bar na sjeveru vedske gdje obino ima snijega preko cijele godine), kao i mnoga
vedska depni vodi
227
Gimnastika se moe imati zajedno ak i u kuhinji, kao to rade ove ene u Rinkebyu.
druga udruenja.Timski sportovi su vrlo popularni u vedskoj, prije svega fudbal i hokej na ledu. to se tie sporta moete se sami baviti nekim sportom ili se pridruiti publici na utakmicama i takmienjima. Ima prostora i za jedno i za drugo, a to se odnosi kako na djecu tako i na mlade i na odrasle. Ako vas interesuje da saznate vie o mjestu u kome ivite, moete dobiti informacije od zaviajnog udruenja, hembygdsfreningen. U ovim udruenjima se esto prouava istorija zaviaja, piu prie o prolosti i dokumentuju aktuelni dogaaji i periodi radi potomstva. Postoje i mnoga udruenja useljenika gdje se useljenici skupljaju da bi, izmeu ostalog, ouvali kulturu svoje domovine i prenosili istu na svoju djecu.
Fotografija: Lars Epstein / Pressens Bild
228
vedska depni vodi
Biblioteke
Biblioteke moraju obavezno postojati u svim vedskim optinama. U jednoj optini obino postoji glavna biblioteka kao i jedna ili nekoliko filijala biblioteke. Da bi i oni koji stanuju daleko od biblioteke mogli pozajmljivati knjige, u nekim optinama postoji tzv. bibliobus, to jest putujua bilioteka, koji dolazi redovno u odreeno vrijeme. U bibliobusu nema toliko knjiga, ali se mogu naruiti knjige koje elite pozajmiti pa ete ih kasnije dobiti preko bibliobusa. Pozajmljivanje knjiga je besplatno u javnim bibliotekama. Obino se knjige mogu zadrati dvije do tri sedmice, a ako se ne vrate na vrijeme, obino se mora platiti manji iznos kao kazna. U bibliotekama se mogu pozajmljivati tonske knjige kao i knjige pisane Brajevim pismom za osobe sa oteenim vidom. U veini biblioteka se mogu pozajmljivati i knjige snimljene na kasete, videofilmovi i CD-ploe. Ponekad se plaa manji iznos za pozajmljivanje filmova i CDa. U bibliotekama ima takoe dosta knjiga, filmova i kaseta na stranim jezicima. Za djecu postoji posebno odjeljenje u bibliotekama, gdje se organizuje itanje bajki i druge aktivnosti za djecu. U
Pozajmljivanje knjiga u biblioteci je besplatno. Mogu se pozajmljivati i knjige na kasetama CDploe kao i videofilmovi. U bibliotekama postoje i kompjuteri koje posjetioci mogu koristiti.
vedska depni vodi
229
bibliotekama rade posebni bibliotekari za djecu ija je specijalnost djeja knjievnost. Najpoznatiji vedski pisac djejih knjiga je Astrid Lindgren, koja je, pored mnogo drugih knjiga, napisala i knjige o Pipi Dugoj arapi i Emilu u Lnnebergi. Drugi vani dio biblioteke je odjeljenje novina i asopisa, tidnings- och tidskriftsavdelningen, gdje ete nai dnevne listove i asopise iz raznih dijelova vedske i raznih zemalja svijeta. Obino se mogu ponijeti kui novine koje nisu najnovijeg datuma. Ako traite neku posebnu knjigu ili neki poseban asopis, potraite ih u katalozima, kataloger, biblioteke koji su danas uglavnom uneeni u kompjuter. Posjetioci imaju kompjutere na raspolaganje za to. Ako ne znate kako se to radi, pitajte nekog ko radi u biblioteci. Obino osoblje biblioteke vrlo vjeto pronalazi odgovarajue knjige iako niste traili neku posebnu knjigu. Biblioteke predstavljaju na neki nain centar kulturnog ivota u svakom mjestu. Obino ete tamo nai i naljepljene plakate o aktualnim zbivanjima iz oblasti kulture.
Umjetnost, muzeji
U svakom srezu postoji sreski muzej, lnsmuseum, u kome obino postoji istorijsko odjeljenje i odjeljenje umjetnosti. U muzeju se odravaju i privremene izlobe. U veim gradovima postoje posebni muzeji umjetnosti kao i drugi muzeji, na primjer tehniki ili istorijski. Narodni muzeji vedske locirani su u tokholmu, na primjer Narodni muzej, Nationalmuseum, i Muzej savremene umjetnosti, Moderna Museet. Umjetnika djela nai ete i u drugim muzejima i galerijama kao i u izlobenim prostorima. Preko ljeta se posebno organizuje puno manjih izlobi po cijeloj zemlji. Vidi pod naslovima Museer i Gallerier na utim stranicama telefonskog imenika.
230
U vedskoj ima puno mladih muzikih grupa i solista.
Fotografija: Jessica Gow / PRESSENS BILD
vedska depni vodi
Muzika
Lnsmusiken, sresko muziko udruenje koje postoji u svakom srezu, obino se sastoji od jednog simfonijskog orkestra i vie manjih ansambla koji nastupaju u raznim mjestima i odravaju kolske koncerte. U veini optina postoji obino i optinska muzika kola, kommunal musikskola, u kojoj uenici osnovne i srednje kole ue svirati na nekom instrumentu. Mnoge muzike kole imaju svoje orkestre i horove. Crkve, po pravilu, takoe imaju raznovrsnu ponudu iz oblasti muzike.
U vedskoj postoji mnogo mladih muzikih grupa. Krajem 20. vijeka vedska pop-rok muzika postala je izvozna roba. Nekoliko muzikih grupa, kao to su ABBA i Roxette, izazivali su veliku panju u veem dijelu svijeta. Danas vedske grupe uivaju veliku popularnost u Japanu. Neki vedski muziari su ak poznatiji tamo nego ovdje u vedskoj. Mlada vedska muzika poprimila je dosta stilskih elemenata iz razliitih zemalja. esto se stvaraju muzike grupe na podrujima gdje ivi mnogo useljenika koji su se doselili u vedsku, a muzika tematika tih grupa esto dodiruje uslove ivota mladih ljudi.
vedska depni vodi
231
Pozorite
U svakom srezu obino postoji sresko pozorite, lnsteater, koje ima svoju stalnu pozornicu ali koje daje predstave i na drugim mjestima. Sresko pozorite ima predstave i za odrasle i za djecu, a ponekad daje i kolske predstave. Narodno putujue pozorite, Riksteatern, jeste pozorite za cijelu vedsku. Ovo pozorite istovremeno ima nekoliko predstava s kojima putuje po cijeloj zemlji. Na ovaj nain moete gledati pozorine predstave iako ne ivite u veem gradu. Za mnoge ljude iz provincije Riksteatern je najblie pozorite. Poput drugih zemalja i vedska ima narodne pozornice u glavnom gradu drave. To su Kraljevska Opera, Kungliga Operan, i Kraljevsko Dramsko Pozorite, odnosno Dramaten. Ponekad ova pozorita prireuju gostovanja i po zemlji. Pored narodnih pozornica, sreskih pozorita i Riksteaterna, postoje i privatna pozorita, privatteatrar, uglavnom u najveim gradovima, kao i nezavisne pozorine druine, fria teatergrupper. Predstave koje postavljaju privatna pozorita uglavnom su komedije i lake muzike revije. Repertoar nezavisnih pozorinih druina je jako raznovrstan. One pokrivaju veliki dio pozorine ponude za djecu u vedskoj. Mnoge nezavisne druine primaju dravne dotacije za svoju djelatnost.
Ii u kino
U veini optina mogu se gledati kinematografski filmovi, biograffilm. Predstave se ne odravaju uvijek u bioskopskoj sali ve u prostorijama za okupljanje druge vrste, kao to su zaviajni domovi, prostorije udruenja i slino. Iako se proizvodi veliki broj vedskih filmova, u bioskopima se vie prikazuje inostrani film, najvie iz SAD. Mnogi uglavnom gledaju filmove na televiziji ili preko video-rekordera.
232
vedska depni vodi
U mnogim zemljama je vrlo poznat vedski filmski reiser Ingmar Bergman. On je autor mnogih najpoznatijih filmova u vedskoj i bio je tokom vie decenija istaknuta linost vedskog filma. Ali vedski film je i neto vie. Roy Andersson, Reza Bagher, Susanne Bier i Lukas Moodyson samo su nekoliko reisera koji su aktivni poetkom 21. vijeka. veanin Lasse Hallstrm snima filmove u SAD. Jedan od filmova koji je dobio mnogo pohvale je Det nya landet (Nova zemlja), film o putovanju dvoje izbjeglice kroz vedsko ljeto. Reiser tog filma je Geir Hansteen Jrgensen. Britanac Colin Nutley opisuje vedsku i veane u svojim filmovima, izmeu ostalog i u filomovima o nglagrdu. U vedskoj se takoe proizvodi veliki broj kratkometranih filmova, kortfilm, i dokumentarnih filmova, dokumentrfilm, od kojih se neki prikazuju i na televiziji. Postoje i filmski klubovi, filmklubbar, koji prikazuju filmove koji se obino ne prikazuju u obinim bioskopima.U velikim gradovima postoje posebni bioskopi za prikazivanje takvih filmova. Dobra prilika pogledati film takve vrste, je posjetiti neki filmski festival, filmfestival, od kojih je najpoznatiji u vedskoj filmski festival u Geteborgu. Centralno tijelo za film u vedskoj je vedski filmski institut, Svenska Filminstitutet. Ovom organu snimatelji filma mogu podnijeti zahtjev za materijalnu pomo za svoje projekte. Filmski institut se takoe zalae za irenje visokokvalitetnog vedskog filma, kako za djecu tako i za odrasle. Od Instituta se mogu naruiti filmovi.
Festivali
Muziki festivali ili nedjelje muzike, pozorini festivali, festivali poezije i drugi festivali organizuju se su po cijeloj vedskoj, posebno u toku ljeta. Jedan od najpoznatijih festivala je Festival narodne muzike u Falunu, na koji dolaze svirai narodne musike iz cijelog svjeta. U istoj pokrajini, to jest Dalarna, organizuje se ve dugi niz godina nedjelja muzike pod nazivom Musik vid Siljan. Dalarna,
vedska depni vodi
233
Rok-festival u Hultsfredu u Smlandu privlai svakog ljeta vie hiljada mladih.
Fotografija: Pontus Lundahl / PRESSENS BILD
kao i Hlsingland, poznati su prije svega po svojoj narodnoj muzici. U obje pokrajine svakog ljeta se odrava niz sabora sviraa narodne muzike. Najpoznatiji su oni u Delsbou u Hlsinglandu i Bingsju u Dalarna. Mnogi gradovi imaju svoje ljetne festivale. Sve ea pojava su takoe festivali na kojima je zastupljeno mnogo razliitih kultura i gdje se ljudi raznih nacionalnosti skupljaju i uivaju u muzici, igrama i pozoritu. Rok-festival u Hultsfredu privlai svake godine mlade ljude, ali se pored toga odrava i nekolicina manjih festivala. Da bi nali festival koji vas interesuje, moete se obratiti bibliotekama ili turistikim agencijama, turistbyrerna, ili moete pogledati u kalendarima dogaaja, evenemangskalendrar, koji se objavljuju u dnevnoj tampi ili posebnim brourama. Ako bismo eljeli malo bolje upoznati, na primjer, istoriju knjievnosti, umjetnosti ili arhitekture vedske, onda se opet vraamo na biblioteke koje znaju ta postoji iz ovih oblasti. Obino se tako neto moe nai i u ponudi teajeva obrazovnih saveza.
234
vedska depni vodi
Obrazovni savezi
Obrazovni savezi su nadleni za vei dio djelatnosti iz oblasti odmora i rekreacije u vedskoj. Najvei obrazovni savezi su Obrazovni savez radnika (ABF), Narodni univerzitet (Folkuniversitetet), Obrazovni savez kole za graane (Medborgarskolan), Obrazovno drutvo pokreta trezvenjaka (NBV), Obrazovno udruenje slubenika (TBV), Obrazovni savez Sensus, Savez za unapreenje studija (Studiefrmjandet), Obrazovni savez Bilda za crkvu i drutvo, Obrazovni savez kola za odrasle (Studiefrbundet Vuxenskolan), kao i Obrazovni savez vedskog sportskog pokreta (SISU). U obrazovnim savezima moete uestvovati na teajevima razliite sadrine i razliitog obima. Najei oblik je studijski kruok, to znai da se izuava jedan predmet zajedniki u grupi koja se sastaje jedanput sedmino ili u nekom drugom redovnom razmaku. Mnogi ljudi na ovakav nain izuavaju jezike. Ima puno predmeta, kako teoretskih tako i praktinih, kao to je na primjer izrada keramike ili namjetaja. Uoi svakog semestra obrazovni savezi izdaju kataloge teajeva i objavljuju oglase u dnevnoj tampi.
DOBRO DA SE ZNA:
Obrazovne saveze u vaem mjestu nai ete pod naslovom Studiefrbund na utim stranicama telefonskog imenika, ili pod nazivom svakog pojedinog obrazovnog saveza na Roza stranicama. Obrazovni savezi obino imaju i svoje web stranice na Internetu, kao na primjer www.folkuniversitetet.se ili www.abf.se. Biblioteke ete nai pod imenom optine na Zelenim stranicama telefonskog imenika. Muzeje i pozorita ete nai pod njihovim imenima na Roza stranicama. Moete takoe potraiti na utim stranicama telefonskog imenika pod naslovima Bibliotek, Museer, Teatrar i Biografer. vedski filmski institut, Svenska Filminstitutet, Box 27126, 102 52 Stockholm. Adresa za posjete: Borgvgen 15. Tel. 08-665 11 00, adresa na Internet: www.sfi.se
vedska depni vodi
235
Pasoka kontrola je jedna od ulaznih vrata u vedsku.
Dozvola boravka i dravljanstvo

Propisi o privremenom ili stalnom boravku u vedskoj
Dozvola boravka, paso i dravljanstvo vana su pitanja za mnoge koji dolaze u vedsku iz drugih zemalja. U ovom poglavlju dajemo pregled osnovnih pravila iz ove oblasti. Ako elite saznati vie o tome, obratite se Zavodu za migraciju radi dobijanja potpunih informacija.
Boravak i dravljanstvo
236
vedska depni vodi
Stalna dozvola boravka

Stalna dozvola boravka, PUT, daje pravo licu da ivi i radi u vedskoj. Ovo pravo, u naelu, vai sve dok neko ivi ovdje, a sama dozvola se ne mora produavati. Potrebno je, meutim, svake tree godine obnavljati potvrdu, beviset, o dobijenoj dozvoli to jest papir na kome stoji da vam je odobrena dozvola boravka u vedskoj. Otprilike tri mjeseca prije nego to se potvrda treba obnoviti, Zavod za migraciju e vam poslati pismo sa instrukcijama kako treba postupiti. Ako se neko iselio iz zemlje kada je vrijeme da se potvrda obnovi, stalna dozvola boravka e biti opozvana. Mogue je, meutim, privremeno otii u inostranstvo bez rizika da se izgubi PUT. Povedite meutim rauna o tome da potvrdu o odo bre noj do zvoli obnovite ako njen rok istie za vrijeme vaeg putovanja u inostranstvo! Iako je dozvola boravka jos uvijek na snazi, mogu nastati problemi na granici prilikom ulaska u vedsku ako je rok za obnavljanje potvrde o odobrenom boravku ve istekao. Djeca dva strana dravljanina takoe moraju imati dozvole boravka.
Potvrda o dobijenoj stalnoj dozvoli boravka obnavlja se svake tree godine.
vedska depni vodi
237
To znai da ako ste u braku sa drugim stranim dravljaninom pa vam se rodi zajedniko dijete, morate podnijeti zahtjev za dozvolu boravka za dijete kod Zavoda za migraciju. Lica koja su poinila toliko teka krivina djela da su osueni na protjerivanje iz zemlje, kao i lica koja su dobila dozvolu boravka na lanim osnovama, mogu izgubiti svoju stalnu dozvolu boravka a time i pravo da ive u vedskoj.
Dozvola boravka
Postoje i druge, vremensko ograniene, dozvole boravka u vedskoj. Dozvola boravka, Uppehllstillstnd, UT, izdaje se stranim studentima i vai tokom njihovih studija ovdje. Dozvola za boravak i rad, Uppehlls- och arbetstillstnd, UAT, izdaje se, izmeu ostalog, naunim radnicima, umjetnicima i drugima koji dolaze u vedsku da rade na odreeno vrijeme.
Posjeta vedskoj
Licu koje e boraviti u vedskoj krae od tri mjeseca, dozvola boravaka nije potrebna. Ponekad, meutim, potrebna je viza, koja po pravilu vai najvie tri mjeseca. Viza za posjetu nekoj drugoj EU zemlji potpisnici engenskog sporazuma, vai i za posjetu vedskoj. Vidi odlomak o engenskom sporazumu malo dalje u ovom poglavlju. Osim vize i pasoa morate imati i dokaz da imate dovoljno materijalnih sredstava da moete sami sebe izdravati u toku posjete vedskoj kao i da moete sebi platiti put za odlazak iz zemlje.
Predmeti spajanja porodice

Predmeti spajanja porodice, anknytningsrenden, nazivaju se sluajevi koji se odnose na stranog dravljanina koji se eli preseliti u vedsku kod lana ue familije koji posje-
238
vedska depni vodi
duje stalnu dozvolu boravka ili vedsko dravljanstvo. Kao lan ue porodice se rauna majka, otac i dijete mlae od 18 godina vjenani mu, vjenana ena ili vanbrani drug (sambo) stariji od 18 godina budui zakoniti mu, budua zakonita ena ili sambo stariji od 18 godina. lan ue porodice koji eli podnijeti zahtjev za dozvolu boravka, predaje svoj zahtjev vedskoj ambasadi ili vedskom konzularnom predstavnitvu u inostranstvu. Podnosilac zahtjeva se poziva na intervju, intervju*, u ambasadu ili konzulat a zatim se, po pravilu, zahtjev proslijeuje Zavodu za migraciju u vedskoj. Obavlja se intervju i sa lanom ue porodice koji ivi u vedskoj prije nego to Zavod za migraciju donese odluku o dozvoli boravka. Donoenje odluke moe potrajati malo due. Ako su osobe o kojima je rije prethodno dugo ivjeli zajedno, obino lan ue porodice odmah dobija dozvolu boravka. Meutim, ako se radi o novijoj vezi, Zavod za migraciju po pravilu za poetak odobrava samo vremensko ogranienu dozvolu boravka. U sluaju da je Zavod za migraciju odbio zahtjev za dozvolu boravka, protiv odluke se moe uloiti alba, verklagas*, Savjetu za pitanja stranaca. alba se ulae pismeno u roku od tri sedmice od prijema odluke, preko Zavoda za migraciju u Norrkpingu. Ako je roak u vedskoj dobio punomo, fullmakt* da zastupa podnosioca zahtjeva, isti moe napisati albu i poslati je Zavodu za migraciju.
intervju: razgovor
gdje jedna osoba postavlja pitanja a druga odgovara na njih.
verklaga: obratiti se viestepenom organu i aliti se na odluku u cilju izmjene odluke. fullmakt: papir koji daje pravo nekom drugom licu da preduzima odreene radnje u vae ime. Vi morate potpisati punomo, a dva svjedoka osobe koje su vidjele da ste vi potpisali papir trebaju staviti i svoje potpise na punomo, kao i navesti svoja imena i prezimena, adrese stana i brojeve telefona.
Paso
Strani dravljanin u vedskoj moe imati ili paso zemlje iji je dravljanin, putni list za strance, resedokument, ili putnu ispravu za strance, frmlingspass. Dvije zadnje putne isprave izdaje Zavod za migraciju. Putni list za strance
vedska depni vodi
239
Dravljani neke od zemalja potpisnica engenskog sporazuma, ili lica koja imaju dozvolu boravka u jednoj od tih zemalja, mogu bez vize ili pasoa putovati unutar engen-zone do tri mjeseca.
Fotografija: Henrik Montgomery / PRESSENS BILD
izdaje se tzv. konvencijskim izbjeglicama a putna isprava za strance ostalim licima koji niti imaju nacionalni paso niti ga mogu dobiti. Ako ste dobili vedsko dravljanstvo, moete podnijeti zahtjev za izdavanje vedskog pasoa, a to se radi u policiji. vedska je potnisnica tzv. engenskog sporazuma, koji obuhvata sve zemlje lanice EU izuzev Velike Britanije i Irske. Norveka i Island, koje inae nisu zemlje lanice EU, sudjeluju u saradnji oko engenskog sporazuma. Svi koji imaju dravljanstvo ili dozvolu boravka u jednoj od zemalja potpisnica engenskog sporazuma, mogu putovati bez vize ili pasoa unutar engen-zone u trajanju od najvie tri mjeseca. Potrebna je, meutim, lina karta iz koje se vidi nacionalnost. Za sada (ljeto 2003. godine) vedska nema linih karti u kojima je navedena nacionalnost. Zato svi koji dolaze iz vedske ipak moraju nositi pasoe sa sobom. U sluaju da imate putnu ispravu za strance ili putni list za strance u kojim pie da va identitet nije dokazan, morate kontaktirati ambasadu zemlje koju elite posjetiti i pitati da li ipak moete putovati u tu zemlju.
240
Dravljanstvo roditelja odluuje dijete od na primjer majke veanke automatski stie vedsko dravljanstvo roenjem.
vedska depni vodi
Fotografija: Mark Olson
Dravljanstvo
Vaei zakon o vedskom dravljanstvu stupio je na snagu 1. jula 2001. godine. U skladu sa ovim zakonom lice moe postati vedski dravljanin na pet razliitih naina: roenjem usvojenjem pomou legitimacije naturalizacijom (podnoenjem zahtjeva) pomou prijave.
Roenje
Dravljanstvo roditelja odluuje koje e dravljanstvo imati njihova djeca. Dijete od majke veanke uvijek stie vedsko dravljanstvo roenjem. Isto vai i za dijete od oca veanina, ako je dijete roeno u vedskoj. Dijete od oca veanina, koji je u braku sa majkom djeteta koja je
vedska depni vodi
241
strana dravljanka, stie vedsko dravljanstvo bez obzira gdje je roeno.
Usvojenje
Dijete mlae od dvanaest godina koga usvoji vedski dravljanin, po pravilu automatski stie vedsko dravljanstvo.
Legitimacija
Ako ena strana dravljanka dobije dijete sa mukarcem vedskim dravljaninom u inostranstvu, dijete ne stie vedsko dravljanstvo ako roditelji nisu u zajednikom braku. Ali otac moe jednostavno izjaviti svoju elju da dijete dobije vedsko dravljanstvo. U sluaju da se roditelji vjenaju dok dijete jo nije napunilo 18 godina, dijete stie vedsko dravljanstvo legitimacijom.
behrig: koji ima pravo raditi neto, u ovom sluaju izdavati line isprave.
Naturalizacija (podnoenje zahtjeva)

Naturalizacija (podnoenje zahtjeva) je najuobiajeniji nain za odrasle osobe, dravljane vannordijskih zemalja, da postanu vedski dravljani. Da bi se moglo stei vedsko dravljanstvo putem podnoenja zahtjeva, moraju se ispunjavati sljedei uslovi: Morate dokazati svoj identitet pomou nacionalnog pasoa ili neke druge line isprave sa fotografijom, izdate od nadlenog, behrig*, organa u vaoj domovini. Po pravilu Zavod za migraciju ne priznaje niti vozaku dozvolu niti rodni list, niti krsni list niti vjenani list. Ponekad neki od lanova ue porodice mu ili ena, roditelji, dijete, brat ili sestra mogu potvrditi va identitet. Zavod za migraciju moe takoe odobriti olakicu, ge dispens, to jest osloboditi od uslova o dokazanom identitetu, kada su u pitanju lica koja ive u vedskoj ve osam godina. Morate imati punih 18 godina. Morate imati stalnu dozvolu boravka. Izuzeci od ovog
242
Naturalizacija je najuobiajeniji nain za odrasle osobe, dravljane vannordijskih zemalja da steknu vedsko dravljanstvo.
vedska depni vodi
pravila su dravljani drugih nordijskih zemalja kao i, u odreenim sluajevima, lica iz tako zvanih EESzemalja. Morate biti nastanjeni u vedskoj odreeno vrijeme, po pravilu pet godina. Rok je neto krai za lica iz nordijskih zemalja, za one koji su u braku sa vedskim dravljanima, za lica bez dravljanstva kao i za izbjeglice. Morate imati besprekorno vladanje u vedskoj. Onaj ko je poinio neko krivino djelo ili ko ima neizmirene dugove u obliku, na primjer, poreza, novanih kazni ili doprinosa za izdravanje, morat e saekati due vremena dok ne postane vedski dravljanin.
Dvojno dravljanstvo
Novi zakon je omoguio dvojno dravljanstvo. Ranije onaj ko je elio postati vedski dravljanin morao se odrei svog prethodnog dravljanstva. Novi zakon to vie ne uslovljava. Zato pitanje da li e neko imati samo jedno ili dva dravljanstva zavisi od zakonodavstva prethodne domovine.
Prijava
Prijava je pojednostavljeni oblik zahtjeva. Prijava se moe podnijeti na primjer za djecu koja su roena u inostranstvu od oca veanina, za djecu bez dravljanstva kao i za dravljane drugih nordijskih zemalja.
vedska depni vodi
243
Da ili ne
Ako Zavod za migraciju kae da, to jest odobri va zahtjev za dravljanstvo, dobit ete potvrdu o dravljanstvu, medborgarskapsbevis. Ako je odgovor ne, dobit ete rjeenje sa obrazloenjem. Moete uloiti albu na odluku Savjetu za pitanja stranaca u tokholmu, kad je u pitanju zahtjev (naturalizacija), a sreskom upravnom sudu kada je u pitanju prijava o dravljanstvu.
DOBRO DA SE ZNA:
Na web stranicama Zavoda za migraciju nai ete vie informacija o svim ovim propisima. Tamo ete nai i obrasce za zahtjev koje se mogu ispisati na tampau. Adresa na Internetu je www.migrationsverket.se. Ako Zavodu za migraciju potom dostavljate paso ili druga dokumenta u originalu, trebate rei na poti da se koverta alje preporuenom potom. To je skuplje, ali na ovaj nain je poti lake pronai kovertu ako bi se sluajno izgubila u putu. Kada podnosite zahtjev za vedsko dravljanstvo potreban vam je i izvod iz matine evidencije, koji moete naruiti direktno sa web stranice Dravnog poreskog zavoda, www.rsv.se kliknite na Folkbokfring i Bestllning av personbevis. Ne zaboravite navesti svrhu izvoda iz matine evidencije: zahtjev za vedsko dravljanstvo. U brouri Zavoda za integraciju Svenskar frn hela vrlden nai ete injenice, razmiljanja i savjete oko izbora dravljanstva. Brouru, koja je besplatna, moete naruiti od slube distribucije Zavoda za integraciju na telefon 011-15 63 77 ili preko e-pote: distributionen@integrationsverket .se. Moete je naruiti i na web stranici Zavoda za integraciju na adresi: www.integrationsverket.se. Kliknite na Publikationer a zatim na Alla publikationer. Brouru takoe moete oitati i u obliku pdf-datoteke sa web stranice Zavoda za integraciju.
244
vedska depni vodi
Sram i suovjenost
Jasenko Selimovi Doao je kraj. Za mene. Godina dana teko opisivog ponienja se zavrila. Jer u ratu se ne radi o granatama, snajperistima, minama i vojskama. U ratu se radi o ponienju. O traenju hrane kao pas lutalica, o ivljenju u mraku kao pacov, o pijenju vode iz radijatora i o srei zbog jednostavne injenice da ima vode za pie. O tome da je ovjek primoran pomjerati granice onoga to je prihvatljivo i moralno. O umanjenju samoga sebe i svog ljudskog dostojanstva. Kako je svijet to mogao gledati? Kako si ti to mogao gledati? Zato si dopustio da izgubim sve? U bukvalnom smislu sve. Zato nisi izaao na bilo koji trg i vikao da se ovo ne smije dogoditi? Bilo bi sasvim dovoljno. Kada sam koraao od aviona do carinske kontrole upitao sam se da li e me drugi ljudi ikada smjeti pogledati u oi. Osjeao sam kao da mi je cijeli svijet neto duan. Izvinjenje, sramni pogled, okretanje glave. Bila mi je potrebna vaa gria savjesti da bi se uvjerio da vam je barem do neega stalo. Da vas ipak moe biti sram. Jer bi sram bio dokaz vae ovjenosti. Carinska kontrola. elio je da budem uplaen i nesiguran. Da li zbog toga sjedi iza crnog neprobojnog ogledalskog stakla? Barem se na njemu nije primjeivalo da smatra da mi je uopte bilo ta duan. Turista ili slubeno putovanje? Pokuavao sam da ne budem vie neprijatan nego obino. Niti vie prijatan. Nije bio vrijedan mojih napora. Turista, moe se rei. Ali, ipak me je propustio. Pritisnuo je dugme i vrata su se otvorila. Nisam znao ta osjeam. ekala me je moja porodica. Boe, koliko su ostarili. Mama jedva hoda. A sestra plae. Po prvi put u mom ivotu cijela porodica je na okupu kad stiem od nekuda. Da li je to tako zato to je ovog puta sve drugaije? Da li je to zbog toga to smo sada izbjegla lica? Zar to ovako izgleda? Dane sam provodio jedui. Iako mi se fiziki gadilo kad sam gledao sve te gomile hrane u prodavnicama kao i svo izobilje i luksuz, ipak nisam prestajao da jedem. Hrana je bila jednostavna. ufte od ribljeg mesa sa hljebom. Kobasice i kuhani krompir. Voda. Drugo mi nije ni trebalo. Luksuz je relativna stvar. Ali
Fotografija: Ingmar Jernberg
vedska depni vodi
245
sam jeo neprekidno. Za svaki sluaj. Jeo sam i kupovao konzerve, za rezervu, dugo traju. Za svaki sluaj. Problem je bio u automobilima. Dobrim automobilima. Volvo, Audi, Mercedes. Novi modeli.
vjeta. Lampe koje svijetle kad padne mrak. Poslije godinu dana provedenih u mraku, sama injenica da ulina rasvjeta postoji ulijevala mi je sigurnost. Za mene je ta injenica znaila da vie nema granata. Zbog toga to granate razbijaju uline svjetiljke. Sarajevo u mraku predstavlja jednu od najuasnijih ratnih slika koje nosim u sebi. Svake noi molio sam Mamu da proeta sa mnom po Drottninggatanu. Ulica je bila puna svjetla i ljudi. Ulijevala mi je osjeaj sigurnosti. A bili su osvjetljeni i mnogi izlozi. Nisam nikada uspio vidjedi ta je to ustvari svijetlilo, ali sama injenica da su izlozi bili osvjetljeni znaila je da je u njima neega i bilo. Volio sam se etati tom ulicom. Bila je to sigurna ulica. Svako vee smo etali ulicom. Meu drugim izgubljenim strancima na Drottninggatan nas dvoje smo izgledali kao dva stranca koja su pomilovana i koja imaju jedan pravac, jedan cilj, jedan smisao. Osjeali smo bliskost prema ovoj ulici, prema skromnoj etnji, jedno prema drugome. Svako od nas iz svojih linih razloga. Ona, svojom boleu, bila je osuena
Ona, svojom boleu, bila je osuena na smrt: ja, mojim bjeanjem, na ivot.
Zviduk njihovih motora zvuio je kao granata koja leti i koja e pasti kraj tebe. Ali ne na tebe. Jer granata koja leti pravo ne uje se. U tome je opasnost granata. Ne uje onu koja e te ubiti. Ali sada, svaki put kad je neki auto prolazio i uo sam taj zviduk, otkotrljao sam se u snu, nesvjesno i nemarno, ispod kreveta. Radi zatite. Onda sam nastavljao da spavam tamo, ispod kreveta, sve dok se nisam probudio i vraao u krevet. A kad naie sljedei auto sve ispoetka. Nedostajalo mi je svjetlo. Ulina ras-
246
vedska depni vodi
Sram i suovjenost
Bio sam sasvim siguran da se nije radilo ni o kakvoj nonoj mori, bilo je i suvie stvarno. Vie sam osjeao da je ovaj ivot ovdje san. Stanje drijemea prije nego to nastupi neophodan odmor bez snova. A iza toga, ta? Ispod ove politure? U javi, u stvarnosti? Nisam elio misliti na to. Za to nije bilo vremena. elio sam uivati u svjetlu dok ga je jo bilo. Nakon par dana neko je napomenuo da se moram prijaviti policiji, traiti azil, pokuati dobiti dozvolu boravka. Na televiziji su govorili o tome da se useljenici trebaju prilagoavati, integrirati, obrazovati. Ali te rijei su dolazile iz nekog sasvim drugog svijeta. Ne mog. Mislim da je ovjek, onaj kome je bilo stalo, umro u Sarajevu. Ali jednostavno niko to nije ni primijetio.
na smrt: ja, mojim bjeanjem, na ivot. Ali nismo sve to pretvarali u sentimentalnost. Ona je u izlozima gledala stvari koje e ostaviti iza sebe, haljine, cipele, svakodnevne stvari, a ja sam gledao ljude koji su prolazili pored nas. Gledao sam ono to me eka. Njihova lica. Litvanski filozof Levinas pie u svojim knjigama o licu onoga drugoga. Da li misli na ovo o emu ja sada razmiljam?
Da li je ono to sam vidio u ratu istina o ovjeku? Jedna od moguih istina?

Da li misli na ovo pitanje koje se sada potpuno opravdano javlja? Da li e mi onaj ovjek sa torbom pomoi ako ponovo bude potrebno? ta e ona tamo uraditi? Ona u crvenom kaputu. Ko od njih e postati drugi Kemo, Alen, Vernesa? Ko e od njih postati moj delat? Gledao sam njihova lica i pitao sam se. Da li je ono to sam vidio u ratu istina o ovjeku? Jedna od moguih istina?
Jasenko Selimovi je doao u vedsku

zadnjih dana 1992. godine. Danas radi kao umjetniki rukovodilac u pozoritu Gteborgs Stadsteater.
vedska depni vodi
247
Novi poetak u vedskoj

Introdukcija za useljenike koji su tek stigli u vedsku
Zavod za integraciju nadlean je da ciljevi integracijske politike drave prodru do razliitih drutvenih oblasti. Introdukcija za useljenike koji su tek stigli u vedsku predstavlja doprinos drutva u poetku boravka useljenika u vedskoj. Ovaj dokument opisuje nacionalne ciljeve introdukcije. Zavod za integraciju vri praenje i vrednovanje introdukcije polazei od tih ciljeva. Zatim se optine i organi uprave izvjetavaju o rezultatima vrednovanja. Svaka optina i organ uprave ponovo razmatraju materijal i formuliu svoje ciljeve polazei od ovih sveobuhvatnih ciljeva introdukcije, a zatim ih sami paljivo promatraju i procjenjuju. Ciljevi su utvreni u dogovoru sa Dravnim zavodom za rad i zapoljavanje, Savezom sreskih optina, Zavodom za migraciju, Zavodom za kolstvo, Socijalnozdravstvenom upravom kao i vedskim savezom optina. ivota u vedskoj. Preduslov za to je poznavanje sljedeih oblasti: vedskog drutva vedskog radnog ivota kao i vedskog jezika Poznavanje gornjih oblasti treba povezati s sposobnou i ivotnom situacijom pojedinca kao i njegovim mogunostima da sam sebe izdrava.
Parcijalni ciljevi introdukcije

Nakon zavrene introdukcije, sljedei parcijalni ciljevi moraju biti ispunjeni: Pojedinac: - treba da je stekao znanje o osnovnim demokratskim normana u drutvu, jednakim pravima, obavezama i mogunostima svih ljudi, ravnopravnosti meu polovima kao i o pravima djeteta, - treba da je stekao znanje o prilikama u vedskom drutvu kao o radnom ivotu u vedskoj, - treba da je savladao vedski jezik u tolikoj mjeri da moe koristiti jezik kao sredstvo komunikacije, kako u svakodnevnom i radnom ivotu tako i u obrazovanju, - treba da je u ve u samom poetku svog boravka ovdje uspostavio vaan kontakt sa vedskim radnim ivotom kao i sa raznim udruenjima,
Sveobuhvatni ciljevi
Cilj podrke koju drava prua izbjeglicama i drugim useljenicima u poetku njihovog boravka u vedskoj, je da se svakom pojedincu prui mogunost da sam sebe izdrava i uestvuje u drutvenom ivotu.
Ciljevi introdukcije
Nakon zavrene introdukcije pojedinac treba sudjelovati i doprinositi optoj ponudi iz oblasti radnog i drutvenog
Prilog 1 Novi poetak u vedskoj
248
vedska depni vodi
- treba da mu je vrednovano obrazovanje i strunost kao i da postoji plan eventualnog dopunskog obrazovanja, - treba da je zapoeo dopunsko obrazovanje/posao na osnovu svojih individualnih mogunosti ako je u godinama kad je sposoban za rad ali nije stekao obrazovanje koje odgovara vedskoj osnovnoj koli. Potrebno je paljivo promatrati uslove u kojima djeca i mladi rastu i treba zadovoljavati njihove potrebe. Mladi uzrasta od 16 do 20 godina trebaju sudjelovati u srednjokolskom obrazovanju, koje treba biti korisno za njih. Predkolska i kolska djeca trebaju sudjelovati u predkolskoj i kolskoj djelatnosti, koje trebaju biti korisne za njih. Roditelji trebaju da uspostave dobar kontakt sa kolom/predkolom. Posebne potrebe djece koja su dola u vedsku bez zakonskog vrioca roditeljskog prava, trebaju biti zadovoljene. Potrebno je paljivo promatrati zdravlje i dobrobit kako odraslih osoba tako i djece. Ako je potrebno treba obezbijediti zdravstvenu zatitu kao i mjere iz oblasti rehabilitacije/habilitacije. Treba uzeti u obzir potrebe starijih kako bi isti mogli koristiti usluge koje im drutvo prua i sudjelovati u drutvenom ivotu u skladu sa svojim mogunostima. Treba imati obzira prema posebnim potrebama funkcionalno onesposobljenjih lica kako bi ista mogla koristiti usluge koje im drutvo prua i sudje-
lovati u drutvenom ivotu u skladu sa svojim mogunostima.
Uslovi introdukcije
Introdukcija pojedinca Polazei od optinskog introdukcionog programa, optina planira i sprovodi individualnu introdukciju zajedno sa pojedincem i drugim vanim uesnicima. Pojedinac je sam odgovoran za svoju introdukciju, a optina odgovara za to da dotina osoba dobije potrebnu podrku u cilju da introdukcija bude to uspjenija. Vodi se rauna o obrazovanju, znanju i iskustvu iz domovine lica koje je tek stiglo u vedsku. Istovremeno se dotinom licu prua mogunost da stvori realnu sliku o svojim mogunostima u vedskoj. Zato introdukcija treba ispunjavati sljedee kriterije: Odgovorni u optini izrauju, zajedno sa pojedincem i ostalim uesnicima, individualnu introdukciju, kako za djecu tako i za odrasle. Posebno se pri tome vodi rauna da se enama i mukarcima pruaju iste mogunosti. Optine, organi uprave i drugi uesnici sarauju i usklauju svoje mjere tako da pojedincu bude jasno da svi rade prema zajedniki postavljenim ciljevima. Zavod za zapoljavanje daje individualne savjete i time obezbjeuje da se sadrina introdukcije bude usmjerena prema radnom ivotu. Po potrebi zavod za zapoljavanje nudi politike mjere na tritu rada koje olakavaju ulazak pojedinca na trite rada.
vedska depni vodi
249
Kao alternativu optina nudi da se introdukcija sprovodi na radnom mjestu. Potrebe i mogunosti pojedinca trebaju biti odluujue kod izbora sadrine, pedagogike i metodike uenja vedskog jezika. Optina i zavod za zapoljavanje sarauju i nude osobama koje imaju potekoe da naue vedski jezik pomou teoretskih studija mogunost da pohaaju obrazovne programe usmjerene na zaposlenje i jezik. Kao dopunu introdukciji optina nudi doprinos drugih uesnika, na primjer preduzea, dobrovoljnih organizacija, i drugih. Svi organi uprave i drutvene organizacije pruaju jednako povoljne usluge useljenicima koji su tek doli u vedsku kao i ostalim graanima.
Introdukcija za sve na osnovu punog radnog vremena

Preporuka Zavoda za integraciju je da ciljevi introdukcije obuhvataju sve koje su tek doli u vedsku, kako izbjeglice tako i druge koji su tek stigli i kojima je introdukcija potrebna. Zavod za integraciju takoe preporuuje da se introdukcija obavlja na osnovu punog radnog vremena kao i da optine nude introdukcionu naknadu u skladu sa zakonom (SFS 1992: 1068) kao alternativu umjesto potpore za izdravanje. Svrha je da naknada to vie mogue bude slina plati. Osim toga introdukciona naknada treba omoguiti pojedincu da sam utie na svoje materijalno stanje, na primjer tako to e smanjiti svoje trokove stanovanja ili imati prihod od sopstvenog rada.
Introdukcija se prati i vrednuje

Zavod za integraciju ima krajnju odgovornost za praenje introdukcione djelatnosti. Praenje i vrednovanje trebaju pokazati uinak i efekte postignuti mjerama Zavoda. Po potrebi, optine i ostali organi angaovani u introdukciji podnose izvjetaj Zavodu za integraciju o svom doprinosu introdukciji. Rezultati vrednovanja se dostavljaju optinama i organima uprave da bi se kasnije koristili kao osnov za razvoj djelatnosti optina. Zavod za integraciju prua optinama metodoloku podrku u izradi instrumenata za praenje i vrednovanje.
Trajanje introdukucionog perioda varira

U normalnim prilikama vrijeme introdukcije traje najvie dvije godine, ali se moe i produiti s obzirom na potrebe pojedinca. Ako dotino lice radi u toku introdukcionog perioda, oblik i sadrina introdukcije se podeava u skladu sa tim.
Introdukcija pojedinca se paljivo prati

Optina redovno prati introdukciju zajedno sa pojedincem. Cilj toga je poboljanje i podeavanje sadrine prema individualnim potrebama i mogunostima. Poslije zavrene introdukcije optina procjenjuje rezultat u saradnji sa ostalim uesnicima.
Informacije na drugim jezicima

Na web stranici Zavoda za integraciju nai ete ovaj dokument na vie jezika. Adresa je www.integrationsverket.se
250
vedska depni vodi
Vjerske zajednice u vedskoj

Popis adresa Uz rezervaciju za mogue izmjene
Anglikanska kyrkan Church of St.Peter & St.Sigfrid Strandvgen 76 115 27 STOCKHOLM Tel. 08-661 22 23, 663 82 48 Danska evangelisk-lutherska kyrkan Torild Wulffsgatan 8 413 19 GTEBORG Tel. 031-82 23 09 Faks. 031-82 86 15 Etiopisk-ortodoxa kyrkan Box 16043 103 21 STOCKHOLM Tel. 08-733 27 39 Grekisk-ortodoxa kyrkan Metropoliten Pavlos Selmedalsvgen 72 129 37 HGERSTEN Tel. 08-646 24 21 Faks. 08-97 32 12 Judiska frsamlingars centralrd i Sverige Box 7427 103 91 STOCKHOLM Tel. 08-679 29 00 Lettiska evangelisk-lutherska kyrkan i Sverige c/o Austra Kreslins sterngsvgen 3 C 182 46 ENEBYBERG Tel. 08-768 41 91 Riksfrbundet Sveriges unga katoliker, SUK Box 4007 102 61 STOCKHOLM Tel. 08-641 78 15, 702 05 55 Armeniska apostoliska frsamlingen Kungsgatan 30A 753 21 UPPSALA Tel. 018-13 05 03 Estniska evangelisk-lutherska kyrkan Box 45074 104 30 STOCKHOLM Tel. 08-21 32 77, 20 69 78 Finska ortodoxa frsamlingen i Sverige Surbrunnsgatan 46 113 48 STOCKHOLM Tel. 08-530 307 67 Islamiska Kulturcenterunionen i Sverige (IKUS) Sveavgen 94, Box 45120 104 30 STOCKHOLM Tel. 08-15 98 88 Faks. 08-15 68 88 Katolska kyrkan Katolska biskopsmbetet Box 4114 102 62 STOCKHOLM Tel. 08-643 80 22 Faks. 08-702 05 55 Makedonska ortodoxa kyrkan Hagalundsgatan 5 214 32 MALM Tel. 040-92 65 14 Faks. 08-19 28 02 Rumnska ortodoxa kyrkan Vansgatan 66 216 20 MALM Tel. 040-15 24 61, 13 46 54
Prilog 2: Vjerske zajednice
vedska depni vodi
251
Bulgariska ortodoxa kyrkan Angel Petronov Kallforsvgen 23 124 32 BANDHAGEN Tel. 08-86 78 55 Estniska ortodoxa kyrkan c/o Nicolai Suurst Fridhemsgatan 2 112 40 STOCKHOLM Tel. 08-653 50 83 FIFS, Frenade islamiska frsamlingar i Sverige Gtgatan 103 A 116 62 STOCKHOLM Tel. 08-643 63 60, 643 10 04 Koptisk ortodoxa kyrkan i Sverige Vrgatan 2 126 33 HGERSTEN Tel. 08-645 54 13 Norska kyrkan i Stockholm Box 4264 102 66 STOCKHOLM Tel. 08-644 22 11 Faks. 08-694 74 01 Ryska ortodoxa kyrkan Box 19027 104 32 STOCKHOLM Tel. 08-15 63 16 Serbisk-ortodoxa kyrkan Bgerstavgen 68 120 47 ENSKEDE GRD Tel. 08-722 99 30 Svenska Bahsamfundet Box 2038 103 11 STOCKHOLM Tel. 08-21 51 90 Faks. 08-21 51 91
Syrisk-ortodoxa rkestiftet Frvaltarvgen 38 151 47 SDERTLJE Tel. 08-550 656 44 Faks. 08-550 860 86 sterns apostoliska katolska assyriska kyrka c/o W. Yacob Siriusgatan 114 415 22 GTEBORG Tel. 031-48 79 32 Svenska kyrkan 751 70 UPPSALA Sveriges Kristna Rd Ekumeniska Centret Starrbcksgatan 11 172 99 Sundbyberg Tel. 08-453 68 00 Faks. 08-453 68 29 Tyska evangeliska frsamlingen Marietorpsall 23 217 74 MALM Tel. 040-26 55 45 SMUF, Sveriges muslimska rd Gtgatan 103 A 116 62 STOCKHOLM Tel. 08-509 109 00 Faks. 08-642 32 20 Ungerska protestantiska frsaml i Sverige Zoltan Veress Ekensbergsvgen 110 117 69 STOCKHOLM Tel. 08-744 09 91
Prilog 2: Vjerske zajednice
252
vedska depni vodi
Zemaljske etnike organizacije u vedskoj

Uz rezervaciju za mogue izmjene Afrosvenskarnas riksfrbund Box 92136 120 08 STOCKHOLM Tel. 08-615 29 71 Faks. 08-702 34 34 asr_riks@hotmail.com Albanska riksfrbundet Freningsgatan 5 291 33 KRISTIANSTAD demori60@hotmail.com Armeniska riksfrbundet i Sverige Box 25106 750 25 UPPSALA Tel. 018-31 47 94 Faks. 018-31 47 94 garabed.hakopian@nacka.se Assyriska riksfrbundet i Sverige Box 6019 151 06 SDERTLJE Tel. 08-550 166 83 Faks. 08-550 115 93 kansliet@hujada.com Bangladesh riksfrbund C/o Musleh Uddin Stora Bjrnsgata 87 136 64 HANINGE riksforbund@yahoo.se Bolivianska Riksfrbundet Sren Vvares gata 1a 633 41 ESKILSTUNA Tel: 016-122518 fedbol@yahoo.com Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksfrbund i Sverige Box 318 514 27 SKVDE Tel. 0500-41 36 20 Faks. 0500- 41 36 20, 0500- 48 14 86 info@bihsavezzena.com Bosnisk-Hercegovinska riksfrbundet i Sverige Box 38046 100 64 STOCKHOLM Tel. 08-643 99 66 Faks. 08-643 23 20 hajrudin.avdic@bhsavez.org Bosnisk-Svenska Kvinnofrbundet Box 38046 100 64 STOCKHOLM Chilenska riksfrbundet Wallingatan 31, NB 111 24 STOCKHOLM Tel. 08-20 72 33 Faks. 08-21 99 48
Prilog 3 Zemaljske organizacije
vedska depni vodi
253
Eritreanska riksfrbundet i Sverige Box 209 751 04 UPPSALA Tel. 018-169512 Faks. 018-24 51 38 Estniska kommittn Esternas riksfrbund i Sverige Box 539 101 30 STOCKHOLM Tel. 08-21 54 80, 411 59 78 Faks. 08-20 70 61 Etiopisk riksfrening i Sverige Box 22552 104 22 STOCKHOLM Tel. 08-6544330, 32 Faks. 08-740 51 85 skr885k@tninet.se FAPS, Portugisiska riksfrbundet Torpgatan 21 211 52 MALM Tel. 040-23 53 96 Faks. 040-23 53 96 ung-faps@algonet.se Finlandssvenskarnas riksfrbund i Sverige (FRIS) Bellmansgatan 15 nb 118 47 STOCKHOLM Tel. 08-702 01 10 Faks. 08-702 90 46 fris.jan.olof@swipnet.se Frenade Bangladesh Riksfrbund Tensta vg 102 1tr 163 65 SPNGA shawkat45@hotmail.com
Grekiska riksfrbundet Landsvgen 52 172 36 SUNDBYBERG Tel. 08-627 00 27 Faks. 08-627 00 26 grf@telia.com Immigranternas centralfrbund (ICF) Box 50061 104 05 STOCKHOLM Tel. 08-612 39 79 Faks. 08-732 39 39 icf@swipnet.se Immigranternas riksfrbund Katrinedalsgatan 43 504 51 BORS Tel. 033-13 60 70 Faks. 033-13 60 75 irf@immi.se Internationella kvinnofrbundet Kaprifolgatan 20 213 62 MALM Tel. 040- 21 21 89 Faks. 040- 21 21 89 ikf@spray.se Iranska flyktingarnas riksfrbund i Sverige Box 11103 404 23 GTEBORG Tel. 0704 92 03 49 ifrs@hotmail.com Iranska riksfrbundet i Sverige (IRIS) Box 7033 172 07 SUNDBYBERG Tel. 08-28 64 24 Faks. 08-28 64 24 saiedt@chello.se
254
vedska depni vodi
Iransk-Svenska Solidaritetsfreningen Box 7091 200 42 MALM babak.iss@telia.com Irakiska riksfrbundet i Sverige Box 82 177 22 JRFLLA Tel. 08-580 180 59 Faks. 08-580 180 59 iraqifias@yahoo.com Italienska riksfrbundet Bellmansgatan 15 nb 118 47 STOCKHOLM Tel. 08-34 57 10 Faks. 08-31 92 80 antonella@italr.a.se Japanska riksfrbundet i Sverige Vegagatan 3 113 29 STOCKHOLM Tel. 08-317148 Kroatiska riksfrbundet Box 65 425 02 HISINGS KRRA Tel. 031-23 62 22 Faks. 031-23 82 22 kroatiska.riksforbundet@swipnet.se Kurdiska riksfrbundet Box 5013 131 05 NACKA Tel. 08-644 66 22 Faks. 08-650 21 20
Kurdiska freningarnas rd i Sverige Fridhemsgatan 44-46 112 40 STOCKHOLM Tel. 08-652 43 30 Faks. 08-652 43 30 kurdiskakaradet@telia.com Kurdiska unionen Box 7021 164 07 KISTA Tel. 08-7514499 0707-891786 Faks. 08-7514499 osmma@spray.se Lettiska hjlpkommittn, LHK Wallingatan 34 5 tr 111 24 STOCKHOLM Tel. 08-21 44 25 Faks. 08-21 44 25 lv.palkom@swipnet.se Makedoniska riksfrbundet i Sverige Box 47037 402 57 GTEBORG Tel. 031-19 62 24 Faks. 031-19 62 24 makedonski.sojuz@telia.com Polska kongressen i Sverige Box 5025 114 50 STOCKHOLM Tel. 08-661 10 06 Faks. 021-41 60 25 biuro@polskakongressen.org Resande romers Riksfrbund Box 546 581 07 LINKPING
vedska depni vodi
255
RIFFI- Riksfrbundet internationella freningar fr invandrarkvinnor Norrtullgatan 45 113 45 STOCKHOLM Tel. 08-30 21 89 Faks. 08-33 53 23 d.zukov@spray.se Riksfrbundet fr Etiopier i Sverige Box 12 127 21 SKRHOLMEN Tel. 08-33 36 60 Faks. 08-33 36 60 reskendil@yahoo.se Riksfrbundet polska freningar i Sverige Tussmtevgen 255 122 41 ENSKEDE Tel. 08-50861230 Faks. 08-914627 mo.konsult@telia.com Roma International Annastigen 6 931 70 SKELLEFTE 0910-77 55 52 hillevi.furtenback@telia.com Serbernas Riksfrbund i Sverige Bellmansgatan 15,1 118 47 STOCKHOLM Tel. 08-462 06 57 Faks. 08-462 05 92 naslist@asjrf.org Serbiska riksfrbundet i Sverige Scheelegatan 32/3 212 28 MALM Tel. 040-94 94 32 Faks. 040-94 04 12 janic@telia.com
Slovenska riksfrbundet i Sverige Box 237 261 23 LANDSKRONA Tel. 0457-771 85, Faks. 0457-771 85 ciril.m.stopar@telia.com Somaliska riksfrbundet i Sverige Box 191 65 104 32 STOCKHOLM Tel. 08-16 69 61 Faks. 08-16 69 61 srfs@telia.com Spanska riksfrbundet Norrbyvgen 1 168 69 BROMMA Tel. 08-34 27 20 Faks. 08-31 92 80 juan.capel@chello.se Sudanesiska riksfrbundet Box 4080 163 04 SPNGA Sveriges ingermanlndska riksfrbund c/o Inkeri Peterson Ivarsgrdsgatan 14 434 35 KUNGSBACKA Tel. 0300-108 50 Faks. 0300-108 50 inkeri.peterson@beta.telenordia.se Sverigeesternas frbund Wallingatan 34 2tr 111 24 STOCKHOLM Tel. 08-21 66 49 Faks. 08-723 19 04 rel@swipnet.se
256
vedska depni vodi
Sverigefinska riksfrbundet Bellmansgatan 15 nb 118 47 STOCKHOLM Tel. 08-615 83 40 Faks. 08-615 83 65 info@rskl.se Sudanesiska riksfrbundet Box 4080 163 04 SPNGA Syrianska riksfrbundet i Sverige Box 354 151 24 SDERTLJE Tel. 08-550 161 71 Faks. 08-550 180 16 srf.@swipnet.se Syriska riksfrbundet i Sverige Siktgatan 12 162 50 VLLINGBY Tel. 08-38 38 10/564 32 660 Faks. 08-38 38 15 info@syrf.se Turkiska riksfrbundet Alby Centrum Albyvgen 6c 145 59 Norsborg Tel. 08-728 00 34/531 732 05/ 531 706 15 Faks. 08-728 00 42 turkiskariksforbundet@swipnet.se
Ungerska riksfrbundet C/o Lazlo Marko Ymervgen 10a 182 67 DJURSHOLM Tel. 026-51 98 12 Faks. 026-51 98 12
----------------------------SIOS-Samarbetsorgan fr etniska organisationer i Sverige Bellmansgatan 15 118 47 STOCKHOLM Tel. 08-643 90 60 Fax 08-643 90 68 kansli.sios@swipnet.se
Bilaga X Zemaljske Prilog 3 organizacije Xxxxx
257
U sluaju krize
Ako se dogodi nesrea

Brojevi telefona u kriznim situacijama
Krizni broj 112, zajedniki je broj telefona koji se koristi u ozbiljnim kriznim situacijama, kada je pomo hitno potrebna. Krizni broj 112 treba korisititi iskljuivo u sluajevima krize, akuta ndsituationer. Sluaj krize je kada postoji opasnost po ivot, imovinu ili ivotnu sredinu i kada je potrebna momentalna pomo kola hitne pomoi, slube spasavanja, policije, slubi spasavanja u vazduhu, na moru i u planinama, ili od centra za informacije o otrovima. Ovaj broj je zajedniki za sve slube spasavanja, hitnu zdravstvenu slubu i policiju. Zato onaj kome je potrebna pomo, jednim jedinim telefonskim pozivom moe odjednom doi do svih mogunosti spasavanja koje postoje u drutvu. Krizni broj 112 zajedniki je za sve zemlje lanice EU. Kada nazovete krizni broj 112, va razgovor uvijek primi SOS-operator. Vano je da budete spremni na intervju kako bi vam se mogla obezbijediti prava vrsta pomoi.
Treba imati u vidu sljedee

Kada nazovete krizni broj 112 morate biti spremni odgovarati na pitanja SOS-operatora u vezi sljedeeg: ta se dogodilo? Gdje je pomo potrebna? Ko ste vi koji ovo javljate? Sa kog broja telefona zovete? Na web stranici SOS Alarma, www.sosalarm.se moete dobiti vie informacija.
Kad nije toliko hitno

Optinska sluba spasavanja Vatrogasna eta Vidi pod imenom optine na stranicama telefonskog imenika gdje su navedene informacije o optinama, na Roza stranicama ili pod naslovom Rddningstjnst na utim stranicama telefonskog imenika. Policija, polis Vidi pod naslovom Polis na Roza stranicama telefonskog imenika ili pod Polisstationer na utim stranicama. Ljekari, vidi pod Lkare na stranicama o zdravstvu (Hlso- och sjukvrd) ili na utim stranicama telefonskog imenika. Centar za informacije o otrovima (Giftinformation) 08-33 12 31. Apotekens lkemedelsupplysning 020-66 77 66 BRIS Barnens hjlptelefon 020-91 00 91.
Bilaga 3 Riksorgan
258
Indeks
A abortus abort 181, 182 advent advent 46, 52 advokat advokat 134, 210, 214 agencija za iznajmljivanje kadrova uthyrningsfretag 96 agencija za snabdijevanje kadrovima bemanningsfretag 96 agencija za vrbovanje kadrova rekryteringsfretag 96 Alfakassan - posebna blagajna za nezaposlene alfakassan 103 alimentacija underhllsbidrag 135 Anonimni alkoholoari Anonyma alkoholister 195 autokola trafikskola 218 B bahi bahi 204 bankovna kartica bankkort 110 biblioteka bibliotek 64, 222, 224- 225 biraka karta rstkort 69 blagajna za nezaposlene, arbetslshetskassa/akassa 100, 102, 103 bolesnika naknada sjukpenning 77, 100, 101, 114, 116, 119, 123, 193 bolesnika plata sjukln 100-101, 119 Boi jul 54-56 brak ktenskap 128, 130-131 branilac frsvarare 208 bronzano doba bronsldern 18 bruto plata bruttoln 100 budizam buddhism 203 C centar za dnevni boravak dagcenter 170 Centralna sindikalna organizacija akademika vedske SACO 93 Centralna sindikalna organizacija slubenika TCO 93
A D
Centralni savjet za dodjelu studentskih kredita CSN 77, 156, 165, 166 Crkve i vjera Kyrkor och tro 196-204 crkveni ured pastorsexpedition 131, 138, 200 D dan uskrate karensdag 101, 119 datortek 97 demokratija demokrati 10, 14-15, 30, 39, 145, 147 diskriminacija diskriminering 41, 42, 83 djeji dodatak barnbidrag 118, 156 djeje obdanite/vrti daghem/dagis 30, 64, 140-145 djeji dispanzer barnavrdscentral 120, 129, 180 dom za lijeenje behandlingshem 191 dom zdravlja vrdcentral 173 donacija organa organdonation 136 donatorska karta donationskort 136 doprinos pacijenta patientavgift 177 dozvola policije polistillstnd 208 dozvola boravka uppehllstillstnd 69, 76, 94, 209, 231-239 drutvena briga o djeci barnomsorg 40-145 drutvena briga o starima ldreomsorg 34, 167-171, 188 dravljanstvo medborgarskap 231-239 dravne dotacije statsbidrag 65 dravni organi statliga myndigheter 33-34 Dravni poreski zavod Riksskatteverket 123, 239 dravni praznik nationaldag 49 Dravni zavod za kontrolu kvaliteta namirnica Livsmedelsverket 121 Dravni zavod za potroaka pitanja Konsumentverket 122 Duhovi pingst 49 aka potpora studiebidrag 118, 156
259
Indeks
E Evropska Unija/EU/EU 15, 31 F
EK
izbori za sresku optinu landstingsval 31, 67 izjanjenje o predmetu remissvar 32, 39 iznajmljivanje stana u drugu ruku andrahandshyra 85 izvod iz matine evidencije personbevis 76-77, 239 izvrno vijee optine kommunstyrelse 66 J javni izvritelj kronofogden 112, 210 Javni savjet za reklamacije Allmnna reklamationsnmnden 121 javni sektor offentliga sektorn 14 judaizam judendom 202, 204 K kameno doba stenldern 18 Karl XII Karl XII 22, 23 kartica visokih trokova hgkostnadskort 177 kartica za besplatne posjete zdravstvenim ustanovama frikort 178 kartica za podizanje novca uttagskort 110 katolicizam katolicism 201, 246 kolektivni saobraaj kollektivtrafik 68 kolektivni ugovor kollektivavtal 94 kontracepcijska sredstva preventivmedel 128, 181 konzervativna stranka moderaterna 37 koordinator za izbjeglice flyktingsamordnare 77 korisnik stanarskog prava, stanar hyresgst 83-86, 210, 212 kraljevstvo kungadme 15, 31 kratkotrajno stanovanje korttidsboende 170 kredit za opremanje stana hemutrustningsln 77 kreditna kartica kreditkort 110 krivini predmet brottml 208 krizni centar za ene kvinnojour 189, 193-194, 213 krvoprolie u tokholmu Stockholms blodbad 21 kuna njega starijih i invalida hemtjnst 64, 168-169
fakultet/visoka kola hgskola 148, 153, 159, 162-116365 fakultetske studije hgskolestudier 162-166 festival festival 228-229 film film 224, 227-228, 230 fizioterapija sjukgymnastik 174 fleksibilno radno vrijeme flextid 101
funkcionalna smetnja funktionshinder 41, 187 G garancija aktiviranja aktivitetsgaranti 98 grupno stanovanje gruppboende 170 Gustav Vasa Gustav Vasa 21-22, 197 H hinduizam hinduism 203 hrianskodemokratska stranka kristdemokraterna, kd 36 hukanje protiv vjerske ili etnike grupe hets mot folkgrupp 39 I instruktor za obrazovno i profesionalno usmjerenje syo-konsulent 161 interesne organizacije intresseorganisationer 38 intervju za posao anstllningsintervju 97 introdukcija introduktion 64, 78-80, 243-245 introdukciona naknada introduktionsersttning 79, 245 invalidnost handikapp 41, 42, 187, 193 islam islam 203 ispunjavanje uslova za prijem na fakultet behrighet 153, 160, 161, 163 istonjaka crkva sterlndska kyrkan 202 istorija historia 17-28 Ivandan midsommar 51 izbori val 30-31
260
Indeks
kuno lijeenje hemsjukvrd 174 kuno osiguranje hemfrskring 89, 112, 212 kupovina na karticu kortkp 110 L ledeno doba istid 17, 18 legitimacija legitimation 80 liberalna stranka folkpartiet 36, 42 lina karta ID-kort 76-77 Lucija lucia 52-53 lijeenje zuba tandvrd 186-187 ljekarsko uvjerenje lkarintyg 119 ljetni raspust sommarlov 50, 147 Lnkarna Lnkarna 195 M maksimalna taksa u drutvenoj brizi o djeci maxtaxa barnomsorg 143 maksimalna taksa u drutvenoj brizi o starima maxtaxa ldreomsorg 171, 189 mamografija mammografi 178 manjine minoriteter 15-16 maternji jezik modersml 78 matina evidencija folkbokfring 76, 239 matini broj personnummer 76 matura studentexamen 156 meetar mklare 87, 88 Ministarstvo spoljnih poslova Utrikesdepartementet, UD 131,139 ministarstvo departement 32 mjesna zajednica kommundelsnmnd 68 mjesna zajednica stadsdelsnmnd 68 muzeji museer 225 muzika kola, optinska musikskola, kommunal 226 muzika musik 226 N nadoknada za povredu prouzrokovanu krivinim djelom brottsskadeesttning 213
KO
naknada plate za vrijeme bolovanja sjukersttning 119 naknada za privremeno nezaposlene arbetslshetsersttning 102-103 nakon zavrene srednje kole eftergymnasial 161 narkotici, Udruenje roditelja protiv narkotika narkotika, Frldrafrening mot 191, 195 narodni dom folkhem 25 narodni pokreti folkrrelser 38, 160 narodni univerziteti folkhgskolor 159-160, 165, 166 nastava vedskog jezika svenskundervisning 77, 79, 158 nastavni plan i program lroplan 142, 145, 148-150 naturalizacija naturalisation 235, 237, 238 nepristrastan opartisk 33, 88, 206 neto plata nettoln 100 nevezana kupoprodaja ppet kp 109 nezavisne crkve frikyrkor 38, 198, 200-201 nezavisne kole friskolor 148, 153 nordijske zemlje Norden 15 Nova godina nyr 46 novac, ekonomija pengar, ekonomi 107-123 novana pomo za kolovanje studiestd 118, 156, 165, 166 O obaveza uvanja slubene tajne tystnadsplikt 130, 176, 188, 189 obaveza izdravanja underhllsskyldighet 132, 135 obrazovanje odraslih u organizaciji optine Komvux 77, 158, 165 obrazovni savez studiefrbund 153, 222, 229, 230 obrezivanje omskrelse 183 ocjena betyg 153-158 odteta skadestnd 208 ogranienje brzine hastighetsbegrnsning 216
261
Indeks
Ombudsman protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti HomO 42, 132, 139 Ombudsman protiv etnike diskriminacije DO, Ombudsmannen mot etnisk diskriminering 41, 42, 84, 106 Ombudsman za djecu/BO Barnombudsmannen/ BO 41-42 Ombudsman za invalide Handikappombudsmannen 41-42 Ombudsman za ravnopravnost Jmstlldhetsombudsmannen/JmO/ 41, 42, 129, 139 Ombudsman za tampu pressombudsmannen, PO 42 Ombudsmeni javnosti Allmnhetens ombudsmn 41 opte pravo na kretanje u prirodi allemansrtt 206 optina kommun 30, 34, 63-69 optinski izbori kommunalvalet 31, 66-67 optinski porez kommunalskatt 65 optinski savjetnik kommunalrd 66 Organ za rtve krivinih djela Brottsoffermyndigheten 213, 214 organizacija za zatitu prava djeteta u drutvu BRIS 130, 139, 190, 194 osakaenje genitalija knsstympning 183 osiguranja frskringar 94, 107, 112-113, 122, 219 osnovna kola grundskola 146-153, 157-158, 243 otplata avbetalning 111 otvorena predkolska ustanova ppen frskola 141 otvorene slobodne aktivnosti ppen fritidsverksamhet 141, 142 P Papa Nicolauov test cytologprov 178 parnica tvisteml 209 partnerstvo partnerskap 132, 183
OP
paso pass 234 penzija iz radnog odnosa tjnstepension 117 penzija na osnovu prihoda inkomstpension 116 penzija na osnovu ugovora avtalspension 117 penzija pension 116-117, 123 plaati porez betala skatt 100 plan teajeva kursplan 150, 155 platena kartica betalkort 110 pogrebni zavod begravningsbyr 138 pokrajina landskap 28 policija polisen 136, 207-208, 214, 234 politike stranke politiska partier 24, 27, 29, 30, 35, 40 polne bolesti knssjukdomar 181, 183 popis zaostavtine bouppteckning 138 poreska prijava dohotka inkomstdeklaration 114-115 poreska uprava skattemyndigheten 76, 69, 115, 123 porez na dohodak inkomstskatt 114 porez na ime putarine fordonsskatt 219 porez skatt 26, 65, 100-101, 114-115 porodini djeji vrti familjedaghem 141 porodino savjetovalite familjerdgivning 129, 133, 189 poroaj frlossning 179-180 potpora za aktiviranje aktivitetsstd 97, 121 potpora za izdravanje/socijalna pomo frsrjningsstd socialbidrag/ 65, 79, 117, 121, 189 Potpora za osnivanje privredne djelatnost Std till start av nringsverksamhet 97, 104 potvrda o dravljanstvu medborgarskapsbevis 238 pozorite teater 227 pravna pomo rttshjlp 134, 210, 212, 214 Pravni ombudsman Justitieombudsmannen, JO 33, 41, 42 pravo glasa rstrtt 30-31, 69 pravo odravanja linog kontakta umgngesrtt 135
262
Indeks
pravoslavna crkva ortodoxa kyrkan 202 predmet spajanja porodice anknytningsrenden 233 predkolska ustanova frskola 141-145, 147, 188 predkolski razred frskoleklass 149 preduzee za TV pretplate Radiotjnst 42 preliminarni porez preliminrskatt 114 premijska penzija premiepension 116 prevozna sluba frdtjnst 170, 187 prigovor o neplaanju dugova betalningsanmrkning 111-112 prijava policiji polisanmlan 208 prijava zaostavtine ddsboanmlan 138 prijemni ispit za fakultet hgskoleprovet 164-166 primarna njega primrvrd 174 princip javnosti offentlighetsprincipen 40 prisilno iseljavanje/deloacija vrkning 84 privatno preduzee eget fretag 103-104, 115 privremena sluba vikariat 99 priznanica na odreeni iznos tillgodokvitto 109 probna sedmica ngervecka 110 prodaja na vratima hemfrsljning 109 proljetna ravnodnevnica vrdagjmning 48 Prvi maj frsta maj 48 prvostepeni sud/optinski sud tingsrtt 209-210, 211 psihike tegobe psykiska besvr 184, 185 psihijatrijska klinika za djecu i mlade BUP 185 putna isprava za strance frmlingspass 234 putni list za strance resedokument 234 R radna praksa arbetspraktik 97 radna terapija arbetsterapi 174 radniki pokret arbetarrrelsen 24, 48 ravnopravnost jmstlldhet 128-129, 147 razgovor o razvoju djeteta utvecklingssamtal 145, 151
PS
razvod braka skilsmssa 133-135, 189 rejonska medicinska sestra distriktsskterska 168, 173, 175,180 religija religion 196-204 Riksdag/parlament riksdagen 15, 26, 30, 32-34, 42 roditeljska hranarina frldrapenning 77, 114, 116, 120, 123, 180 rok upotrebe bst-fre-datum 108 S sahrana begravning 135-138 sanatorijum sjukhem 170 saobraajni znaci trafikregler 215- 220 Savez sindikata vedske LO 93 savez sindikata fackfrbund 93, 100 savjet povjerenika frtroendenmnden 176 savjet za pacijente patientnmnd 176 Savjet za pitanja stranaca Utlnningsnmnden 234, 239 Savez za seksualno prosvjeivanje RFSU 128, 139, 182, 193 Savez za seksualnu jednakopravnost RFSL, Riksfrbundet fr sexuellt likaberttigande 128, 139, 182-183, 193 Savez za socijalno i mentalno zdravlje RSMH 193 Savjet za stanarske sporove Hyresnmnden 88-89, 212 savjetnik za obrazovno usmjerenje studievgledare 161 savjetnik za potroaka pitanja konsumentrdgivare 82, 121-122 Savjetodavni ured potroaa Konsumenternas frskringsbyr 122 savjetovalite za mlade ungdomsmottagning 128, 139, 181, 182, 183, 185 seksualnost sexualitet 182, 193 sfi, nastava vedskog jezika za useljenike sfi, svenska fr invandrare 77, 79, 158
263
Indeks
sikizam sikhism 197, 204 sindikat fackfrening, 24, 38, 93-94 skuptina optine kommunfullmktige 30, 66, 68 sloboda govora yttrandefrihet 39, 206 sloboda tampe tryckfrihet 39-40, 206 sluba za opte lijeenje zuba Folktandvrden 186 smrtni sluaj ddsfall 135-138 socijaldemokratska stranka socialdemokraterna 37 socijalna pomo/potpora za izdravanje socialbidrag/frsrjningsstd 65, 79, 117, 121, socijalna sluba socialtjnst 188-191 specijalistika zdravstvena zatita specialistvrd 173 srednja kola gymnasieskola 147, 153-158 srednji vijek medeltiden 15, 20 sredstva javnog informisanja massmedia 40 sreska optina landsting 30, 34, 63, 66-69, 160, 173-192 sreska skuptina landstingsfullmktige 30 sreska uprava lnsstyrelse 34 sresko muziko udruenje lnsmusik 226 srez ln 34, 130, 192, 225- 227 stalna dozvola boravka permanent uppehllstillstnd 232-233, 237 stambena potpora bostadsbidrag 117 stambena zadruga bostadsrttsfrening 83, 87 stambeni dodatak bostadstillgg 118 stan sa zadrunim stanarskim pravom bostadsrtt 81, 87 stanovi sa stanarskim pravom hyresbostder 81 stanovi bostder 65, 81-89 staraki dom lderdomshem 167, 170 starosna penzija lderspension 116, 117 stranka centra centerpartiet 35, 36, 42 stranka ljevice vnsterpartiet 37 stranka za zatitu ivotne sredine miljpartiet 36
SU
struno osposobljavanje i prekvalifikacija arbetsmarknadsutbildning 97 studentska stipendija i studentski kredit studiemedel 165 studijski kruok studiecirkel 222, 230 Sud za radne sporove Arbetsdomstol 212 sud domstol 135, 206, 208-215 suenje rttegng 206 kola za djecu s posebnim potrebama srskola 149, 157 kola skola 34, 77, 141-142, 146-166 kolska djeca skolbarn 142 kolska medicinska sestra skolskterska 152 kolski ljekar skollkare 152 kolski obrok skollunch 149 kolski prevoz skolskjuts 149 kolski sistem skolsystemet/ 146, 147 vedska crkva Svenska kyrkan 131, 197-202, 247 vedska privreda Svenskt Nringsliv 93 vedski zavod za tehniki pregled Bilprovningen 218 T teaj za traenje posla jobbskarkurs 97 tehniki pregled vozila besiktning 218, 219 trudnika hranarina havandeskapspenning 180 trudnoa graviditet 179-182 Trini sud Marknadsdomstol 212 trite rada arbetsmarknad 33, 80, 92-97 tuma tolk 80, 174 tuilac klagare 208 TV pretplata tv-licens 42 U udruenja freningar 35, 38-40, 160, 176, 191, 195, 222-223 udruenje pacijenata patientfrening 176, 192 Udruenje roditelja protiv narkotika Frldrafreningen mot narkotika 191, 195
264
Indeks
udruenje roditelja frldrafrening 152 Udruenje stanara Hyresgstfreningen 88 ugovor o korienju stana hyreskontrakt 84, 88 ugovor o zaposlenju anstllningskontrakt 99 uloiti reklamaciju reklamera 109 uloiti albu verklaga 211, 234 umjetnost konst 225 Ungdomshlsan 128 univerzitet universitet 148, 154, 156, 159-166 uporediva cijena jmfrpris 108 upravljanje motornim vozilom u pijanom stanju rattfylleri 207 uput, ljekaru remiss, till lkare 173 ured za posredovanje stanova bostadsfrmedling 82 Uskrs psk 47-48 usluni dom servicehus 64, 170 ustav grundlag 40, 206 utanova za produeni boravak fritidshem 140-145, 189 uvod u studije studieintroduktion 163 V vaginalni bris cellprov 178 Valpurgijska no valborgsmssoafton 48 vanbrani drug/sambo sambo 132-133, 233 Vasaloppet 28 Veliki etvrtak skrtorsdag 47 Veliki petak lngfredag 47 vikinko doba vikingatiden 19-20 vjerska zajednica trossamfund 197-204 vlada regering 32-34 vlasnik nekretnine fastighetsgare 82 vojna obaveza vrnplikt 116
U Z
vozaka dozvola krkort 215, 217-218 Voznjesenje Kristi Himmelsfrdsdag 48 vrilac nadzora vervakare 209 vrilac roditeljskog prava vrdnadshavare 133 Z zajam ln 110-112 zajamena penzija garantipension 116 zakon i pravda lag och rtt 205-214 zakonom zatien fridlyst 206 zapisnik o izvrenom pregledu stana besiktningsprotokoll 84 zaposlenje na neodreeno vrijeme tillsvidareanstllning 98 zaposlenje na odreeno vrijeme visstidsanstllning 99 zatvor fngelse 183, 209, 213, 216 Zavod za integraciju Integrationsverket 80, 89, 243-245 Zavod za migraciju Migrationsverket 231, 234, 238 Zavod za socijalno osiguranje Frskringskassan 77, 101, 119, 123, 187, 193 Zavod za kolstvo Skolverket 142, 145, 155 Zavod za zapoljavanje arbetsfrmedling 92, 94-98, 103, 105, 115 zdravstvena zatita i podrka vrd och std 172-195 zdravstvena zatita za trudnice i majke mdravrd 139, 172, 178-182 zdravstvena zatita za ene kvinnohlsa 128, 139, 178-180 zlouptreba missbruk 190-191, 195 irant borgensman 83, 111
vedska
depni vodi
Svake godine vedska dobije desetine hiljada novih graana. Susret sa novom dravom moe biti istovremeno uzbudljiv i frustrirajui. U poetku boravka ovdje mnogo energije odlazi na uenje vedskog jezika. Teka slova , , kao i sje-zvuk predstavljaju izazov kako za jezik tako i za duu. Kada jezik postaje teniji obino se javlja mnotvo sasvim prirodnih pitanja o tome kako funkcionie svakodnevnica u vedskoj. Kako u nai dobar posao? Da li moja djeca imaju pravo da idu u vrti i koliko to kota? Da li postoji mogunost da i moj stari otac doe u vedsku? Da li su moje ocjene dovoljne da bi mogao studirati na univerzitetu? Mnoge odgovore na ova pitanja dobit ete u ovom depnom vodiu brzoj orijentaciji u vedskom drutvu. Ova knjiga treba biti korisna za sve ljude koji se nastanjuju u vedskoj. Vie od 250 stranica punih korisnih informacija o zemlji koja e biti va novi dom. Ovdje ete takoe nai i upute i korisne savjete o tome kako ete doi do vie, aktuelnih injenica na raznim web stranicama. Depni vodi se izdaje u vie jezikih verzija, ukljuujui i verziju na lakom vedskom jeziku.

Sverigepocket Serb Bosn Kroat

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sverigepocket Serb Bosn Kroat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

vedska

vedska depni vodi

vedska depni vodi

vedska depni vodi

Fotografija: Torbjrn Andersson / PRESSENS BILD

Nova zemlja uvod

vedska depni vodi

Otvaranje spoljnih i unutranjih granica

Raznolikost postaje svakodnevnica

Nova zemlja uvod

vedska depni vodi

Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILD

Nova zemlja uvod

vedska depni vodi

Poeti jedina alternativa

Nova zemlja uvod

vedska depni vodi

Gran Rosenberg pisac i diskutant o drutvenim pitanjima

Fotografija: Mikael Lundgren / PRESSENS BILD

Nova zemlja uvod

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

vedska depni vodi

Demokratija sa slobodnim izborima

vedska depni vodi

renhllning: brinuti se o smeu.

vedska depni vodi

Skoro svaki peti

vedska depni vodi

Novi metali za oruje i alat

vedska depni vodi

Daleka putovanja vikinga

Fotografija: Jan F Carlsson / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Trgovina preko Baltikog mora

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska depni vodi

vedska depni vodi

Fotografija: Oljemlning, Gripsholms slott

vedska depni vodi

Oblikuje se dananja vedska

vedska depni vodi

vedska depni vodi

Fotografija: Carl Erik Sundstrm / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska depni vodi

Smjena stoljea okolni svijet postaje sve znaajniji

vedska depni vodi

vedska depni vodi

Raspravljati, glasati, odluivati

Fotografija: Ola Torkelsson / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

lokala frgor: pitanja koja se odnose na manje podruje.

vedska depni vodi

Fotografija: Jan Collsi /Pressens Bild

vedska depni vodi

vedska depni vodi

Fotografija: Jack Mikrut / PRESSENS BILD

Dravni organi uprave

vedska depni vodi

Sreske uprave, optine i sreske optine

vedska depni vodi

hger*, i ljevici, vnster*. U tom sluaju se smatra da

hger, i ljevici, vnster. U tom sluaju se smatra da