VIII.

PRAVCI ZNANOSTI O ODGOJU

TEORIJA OBJEKTA I METATEORIJA Razliite teorije o predmetima jednog podruja nazivaju se teorijama objekta !olazi do veliki" razila#enja na pitanjima o razumijevanju znanosti Razilazi se na pitanjima $to je i ustinu znanost o odgoju% &to obilje#ava pro'es izgradnje njene teorije% Koje su metode istra#ivanja primerene% &to je uop(e 'ilj znanost% Radi se o utemeljuju(oj paradigmi) o obras'u znanstvenog mi$ljenja i istra#ivanja onaj tko razmi$lja o tim pitanjima nije vi$e na razini teorije objekata nego na razini teorije znanosti) metateorije !*+O,-O.-A-/T,E-A 0E!A1O1IJA Objedinila je u sebi sasvim razliita "eterogena strujanja) njen zajedniki dodirni okvir ipak je bila 2ilozo2ija 3il"elma !ilt"e4a Temeljni metodologijski obraza' du"ovni" znanosti nije obja$njenje) ve( razumijevanje smisla i znaenja ljudskog djelovanja 50rirodu obja$njavamo) du$evni #ivot razumiejvamo5 6 !ilt"e4 Odgojna zbilja ponajprije u svojoj povijesnoj dimenziji) postaje u neku ruku tekst koji treba ispitati u njegovu smisaonom sadr#aju i izlo#iti s obzirom na mogu(e sadr#aje trebanja za odgojni in 0rimat prakse u odnosu na teoriju presudan je za du"ovnoznanstvenu pedagogiju +ermaneutika je njena razumijevaju(a metoda -e odnosi se pritom samo na analizu teksta i jezika) nego i na odgojnu zbiljo kao praktino polje pedago$kog 'ilja Treba i" razumjeti i istumaiti) valja objasniti kako je nastao odre7eni oblik $kole) koji je bio njezin izvorni 'ilj) kako se ona promijenila) kako bi se primjeri'e moglo razumjeti pona$anje uitelja i uenika) valja ju s"vatiti u njenu smisaonom sadr#aju Razumijevanje vrijed kao temeljni pedagogijski pojam du"ovnoznanstvene pedagogije 0edagogija treba ispunjavati samostalnu 2unk'iju u sudjelovanju s dru$tvenim i kulturalnim imbeni'ima potvr7uju(i autonomno pravo djeteta u odnosu na odrasle i u odnosu na dru$tvene grupe Ona primjereno svojim nainima postavljanja problema i zada(a mora razviti i svoje doma(e pojmove) ne smije naprosto na pedago$ka stanja stvari prenositi pojmovne sustave tu7i" naina postavljanja pitanja KRITI8KO RA9IO-A:-A ;EM0IRIJ/KA .-A-O/T O O!1OJ*< to treba biti znanost o odgoj ! ,a#ni momenti u razvoju ovog kon'epta bili su radovi Brezinke On razlikuje tri tipa pedagogijski" teorija= znanost o odgoju) 2ilozo2ija odgoja) i praktina peadgogija Ozna"a # znanost ostaje zadr#ana na prvi tip 6 znanost o odgoju jer samo ona pretpostavlja spoznajni ideal Brezinka polazi od toga da vrednuju(a interpreta'ija svijeta) davanje smisla #ivotu) postavljanje rangova vrijednosti) moralni" normi i utje'anje na ljude nisu zada'i znanosti) niti znanosti o odgoju $i%ozo&ija odgoja 6 treba obra7ivati 'iljeve) meta2izike probleme) moralna i spoznajnoteorijska pitanja jednako kao i op(e 2ilozo2ijske osnove) kao i povijest pedagogije Pra"ti'na (edagogija 6 je normativna teorija odgoja) dostatna za djelovanje ili koja osposobljava za djelovanje .nanost o odgoju 'ilja na no)o%ogijs"o znanje) tj na neko zakonovrsno znanje -jena namjera je odgojno>te"nologijsko znanje o kauzalnim svezama i odnosima svr"a>sredstvo

KRITIKA * KRITI8KOM RA9IO-A:I.M* Kritika znai nastojanje da se teorijama i zakonima izlo#i $to je mogu(e vi$e poku$aja 2alsi2ika'ije 0ro'es istra#ivanja pritom pokazuje sljede(i tijek= ? problemska situa'ija ? @ privremena teorija 6 prijedlog za rje$enje problema A 0rovjeravanje teorije s obzirom na gre$ku i na uklanjanje gre$ke B 0roblemska situa'ija @ 0roblem koji se postavlja u nekom odre7enom kontekstu i koji se uvijek ve( 2ormulira na temelju odre7enog predrazumijevanja vodi prvoj teoriji u smislu prijedloga za rje$enje problema On se podvrgava temeljnoj provjeri i kriti'i) nedosta'i se odstranjuju ime teorija dobiva novi oblek 0roblemska situa'ija @ ini onda polazi$ni problem nakon prvog poku$aja njegova rje$avanja &TO .-A8I RA9IO-A:I.AM Teorije moraju biti intersubjektivno provjerljive i ne smiju sadr#avati nikakve vrijednosne sudove One moraju biti logiki neproturjene i moraju se uspore7ivati prema konkuriraju(im teorijama /amo tako teorije mogu postati mre#ama kojima za"va(amo zbilju 1lavni prigovori kritikom ra'ionalizmu= ? @ A B C Istraiva#koj praksi nedostaje teorijska orijenta'ija Reduk'ionizam 6 zapostavljanje glavni" pedago$ki" pitanja) grubo pojednostavljivanje slo#eni" pedago$ki" problema -eodgovornost 6 ravnodu$nost prema sklopu primjene !eterministiko razumijevanje odgoja 6 dijete kao objekt te"nike manipula'ije -edstatak kritikog odnosa prema dru$tvu

KRITI8KA .-A-O/T O O!1OJ* Kritika znanost o odgoju vrijedi kao tre(i znaajan prava' znanosti o odgoju Ono $to je postavljeno) dano) ono jest predmet znanosti Empirijsko>pozitivistika znanost promatra svoj predmet kao isti objekt Ona smatra da stoji nasuprot tom objektu Ali ona ne re2lektira samu sebe kao odre7uju(i i odre7eni moment tog objektnog podruja Kod ove vrste mi$ljenja te"nika ra'ionalnost postaje vrijedno$(u po sebi 0ozitivistiko razumijevanje zbilje je dogmatsko= samo ono $to se mo#e empiriski ispitati mo#e biti predmetom znanosti Ovdje dominira konzervativni smisao zbilje Kritika znanost o odgoju svoj korijen ima ne samo u kritikoj teoriji) nego i u samokriti'i du"ovnoznanstvene pedagogije *a"o se (osta+%jaj +rijednosti i nor)e! /amorazumijevanje prosvije(enog gra7anskog dru$tva konkretno odru7uju gospodarska i politika sloboda) pravinost) ljudsko dostojanstvo) napredak u ovladavanju prirdom) ekonomija ukorist svi") razumna subjektivnost Ideja se dobrog #ivota nadaje iz ovjekove patnje zbog nepravedni" odnosa) ali ta patnja nagoni istodobno na ukidanje tog stanja * sredi$tu kritike znanosti o odgoju kao metoda stoji kritika ideologije Ideologije se razumijevaju kao opravdavaju(e doktrine rukovo7ene vladaju(im interesima Ideologije imaju karakter dru$tveno uvjetovane iskrivljene svijesti koja podupire i opravdava postoje(e vladaju(e odnose 0edago$ke

ustanove tako npr nastavne planove i programe) medije i metode treba ispitatis obzirom na to da li se u njima kriju dru$tveni interesi s kojima se mo#e stvoriti iskrivljena svijest TRA-/9E-!E-TA:-O>KRITI8KA .-A-O/T O O!1OJ* Ta teorija je trans'endentalna jer ona svoje kriterije dobiva u povratnom odnosu spram dogojne zbilje rema uvjetima mogu(nosti) a ne prema uvjetima njezine 2aktine zbilje 0redstavlja radikalno) skeptiko prosvje(enje) ni$ta ne ostavlja neispitanim To za"tijeva da se zasad ili zauvijek vi$e ili manje de2initivno zavr$i ili da se mo#e zavr$iti sa stvari pedagogije -eki predstavni'i ove pedagogijske $kole ekspli'itno pozivaju na kr$(anske temelje 6 tonije na katoliko>kr$(anski misaoni sklop +I/TORIJ/KO>MATERIJA:I/TI8KA .-A-O/T O O!1OJ* Materijalistika teorija o odgoju je radikalna kritika gra7anskog odgoja izvedena iz teorije dru$tva i povijesti Karla MarDa Materijalistika je teorija o odgoju poglavito usmjerena ne samo na kritiku vidljivi" nedostataka obrazovanja) nego je za nju va#no da tematizira djelotvorne premise dru$tva * kapitalistikom dru$tvu odgoj slu#i kao garan'ija stalnog obnavljanja tog stanja On se nikad ne mo#e s"vatiti odvojeno od dru$tvene prakse koje je dio On reprodu'ira dru$tvene odnose .ato se razumijeva i kao djelomina 2unk'ija reproduk'ije dru$tvenog #ivota ,e( se u $koli uspostavlja za to potrebno usmjerenje i obespravljenje proizvo7aa EE-OME-O:O1IJ/KA 0E!A1O1IJA Eenomenologijsku pedagogiju danas izme7u ostalog zastupaju :angeveld) :o'") :ippitz Ona je jedan od temelja kvalitativni" metoda istra#ivanja ,a#na obilje#ja 2enomenologijske postavke= naivan pogled na svijet inten'ija ne radi se o analiziranju) tumaenju) mjerenju !a bi se iskusilo kako dje'a opa#aju svijet) kako rje$avaju probleme) kako se razvijaju) istra#ivanje ovdje znai sudjelovanje u unutra$njoj perspektivi djeteta) tonije pratiti ga) sprijateljiti se s njim) stvoriti povjerenje) zajedno se igrati i pustiti ga da pripovijeda