UDK 624.21+6244.046:699.84 Primljeno 9. 10. 2008.

GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633 625

Pojednostavnjene nelinearne metode
prorauna betonskih mostova
Tatjana Isakovic, Matej Fischinger
Kljucne rijeci
norme, nelinearni
proracun, proracun za
djelovanje potresa,
nelinearne metode,
metoda N2, metoda MPA,
betonski most
T. Isakovic, M. Fischinger Izvorni znanstveni rad
Pojednostavnjene nelinearne metode proracuna betonskih mostova
U radu se polazi od toga da europske norme za projektiranje konstrukcija u potresnim podrucjima sve
vie u projektantsku praksu uvode nelinearne metode proracuna. Prikazuje se jedna od njih metoda
N2 koja se upotrebljava onda kada na odziv mosta znacajno utjece samo jedan oblik oscilacije koji se
bitno ne mijenja. Metoda N2 se ne primjenjuje pri proracunu dugih mostova. Za njih se preporucuje
metoda MPA koja je ukratko opisana i kojom se u obzir uzimaju vii oblici oscilacija.
Key words
standards,
nonlinear analysis,
analysis for earthquake
action,
nonlinear methods,
N2 method,
MPA method,
concrete bridge
T. Isakovic, M. Fischinger Original scientific paper
Simplified nonlinear method for the analysis of concrete bridges
The paper starts with assertion that European standards for design of structures in earthquake prone
areas are increasingly introducing nonlinear analysis methods into the design practice. The authors
present one of them - the so called N2 method - which is used in cases when the bridge response is
greatly influenced by only one form of oscillation that is not subject to significant changes. The N2
method is not used in the analysis of long bridges. The method MPA, used specifically for long bridges,
takes into account higher forms of oscillation. The latter method is also briefly presented.
Mots cls
normes,
analyse non-linaire,
analyse pour l'action
sismique,
mthode non-linaire,
mthode N2,
mthode MPA,
pont en bton
T. Isakovic, M. Fischinger Ouvrage scientifique original
Mthode non-linaire simplifie pour l'analyse des ponts en bton
L'ouvrage commence par l'assertion que les normes europennes pour l'tude des structures dans les
zones sismiques introduisent de plus en plus souvent l'analyse non-linaire dans les tudes pratiques.
Les auteurs prsentent une de ces mthodes, appele mthode N2, qui est utilise dans les cas o la
rponse des ponts est influence de manire importante par seulement une forme d'oscillation qui n'est
pas sujet aux changements considrables. La mthode N2 n'est pas utilise dans l'analyse des longs
ponts. La mthode MPA, utilise notamment pour les longs ponts, prend en compte des oscillations plus
leves. Un bref aperu de cette mthode est galement donn.
Knmuenme cnona
uop+i, ue.uueui
pac:em,
pac:em ua oecmeue
se+.empceuu,
ue.uueuie +emooi,
+emoo N2,
+emoo MPA,
oemouui +ocm
T. Hcaroeu:, M. 4uuuueep Opueuua.iua uay:ua paooma
Ynpomennme nennnennme ue1om pacue1a e1onnmx uoc1on
Paooma onupaemc ua npeonoci.ry, cesauuym c me+, :mo e coomeemcmeuu c eeponecru+u
uop+a+u no npoermupoeauum roucmpyru e cec+u:ecru onacuix paouax ece oo.iue eeoomc
ue.uueuie +emooi pac:emoe. Hpueeoeu oouu us uux +emoo N2, npu+eue+i e c.y:ax, roeoa
ua omsie +ocma sua:ume.iuo e.uem mo.iro ooua qop+a ro.eoauu, romopa ue +euemc.
Memoo N2 ue npu+euemc npu pac:eme o.uuuix +ocmoe. . uux pero+euoyemc +emoo MPA,
romopi onucau u y:umieaem eicuue qop+i ro.eoauu.
Schlsselworte
Normen,
unlineare Berechnung,
Berechnung fr
seismische Wirkungen,
unlineare Methoden,
Methode N2,
Methode MPA,
Betonbrcke
T. Isakovic, M. Fischinger Opueuua.iua uay:ua paooma
Vereinfachte unlineare Berechnungsmethoden fr Betonbrcken
Im Artikel geht man von der Tatsache aus dass die europischen Normen fr den Entwurf von Konstruktionen
in seismischen Gebieten immer mehr die unlinearen Berechnungsmethoden in die Entwerferpraxis einfhren.
Dargestellt ist eine von diesen : die Methode N2 die angewendet wird im Fall dass den Widerhall der Brcke
nur eine Form der Schwingung wesentlich beeinflusst die sich nicht wesentlich ndert. Die Methode N2 wird
bei der Berechnung langer Brcken nicht angewendet. Fr diese empfielt man die Methode MPA die kurz
beschrieben ist und mit der hhere Schwingungsformen in Betracht genommen werden.
Autori: Prof. dr. sc. Tatjana Isakovic, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Matej Fischinger, dipl. ing. gra., Univerza v
Ljubljani, Fakulteta za gradbenitvo in geodezijo, Ljubljana, Slovenija
Proracun betonskih mostova T. Isakovic, M. Fischinger
626 GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633
1 Uvod
Potresno je optereenje esto najsnanije optereenje
koje pogaa konstrukciju. Pritom tete mogu biti vrlo
velike. U armiranobetonskim konstrukcijama s nosivim
elementima vrlo razliite krutosti i nosivosti to moe
znaiti priline preraspodjele uinaka u usporedbi s od-
zivom u elastinom podruju. Stoga je za takve konstruk-
cije esto potreban nelinearni proraun jer rezultati elas-
tinoga prorauna ne daju pravu sliku o rasporedu opte-
reenja u konstrukciji. S obzirom na to, veina novih
norma uvodi takav nain prorauna i u projektantsku
praksu, to je jedna od veih novosti s obzirom na dosa-
danji nain projektiranja. Nelinearne metode prorauna
ukljuene su u posljednju verziju norme Eurokod 8/2 [1]
za projektiranje mostova u potresnim podrujima.
Na izbor je vie takvih metoda. Najpribliniji se odziv
konstrukcije openito dobiva nelinearnim proraunom
vremenskoga odziva. To je nelinearna dinamika meto-
da koja jo uvijek komplicirana za uporabu u svakodne-
vnoj praksi. Za njezinu pravilnu uporabu potrebno je
imati dosta iskustva na podruju modeliranja nelinear-
noga dinamikog ponaanja konstrukcija i mnogo iskus-
tva za pravilan izbor akcelerograma, s kojima se u obzir
uzima potresno optereenje. Za nelinearni je dinamiki
proraun potreban i odgovarajui specijalizirani program.
Jednostavniji nelinearni potresni proraun konstrukcija
omoguavaju razliite pojednostavnjene metode. Meu
najupotrebljivijima je metoda N2 [2], ija je varijanta
ukljuena i u norme Eurokod 8/1 [3] i Eurokod 8/2
(EC8/2). Metodu N2 je razvio prof. Fajfar sa suradnici-
ma na Univerzitetu u Ljubljani. Prvi je puta predloena
1987. [4]. Njezina uporaba za proraun mostova prvi je
puta prikazana 1997. [5]. Metoda N2 sadri dvije vrste
prorauna i dva modela konstrukcije: 1) nelinearni sta-
tiki proraun na stvarnom modelu konstrukcije (model
s vie stupnjeva slobode MDOF model) i 2) nelinearni
dinamiki proraun na pojednostavnjenom modelu (mo-
del s jednim stupnjem slobode SDOF model). Stati-
kim se proraunom odreuju karakteristike konstrukcije
(npr. krutost) potrebne za dinamiki proraun. U uspo-
redbi s nelinearnim proraunom vremenskoga odziva
dinamiki se proraun metodom N2 bitno pojednostav-
njuje jer se izvodi na pojednostavljenom modelu. Pored
toga, u metodi N2 se potresno optereenje uobiajeno
definira nelinearnim spektrima odziva koji se odreuju
na osnovi standardnih elastinih spektara, to omogua-
va da se izbjegnu potekoe i dvojbe pri izboru akcele-
rograma potrebnih pri nelinearnom proraunu vremens-
koga odziva. Ta dva pojednostavnjenja omoguavaju da
nelinearni dinamiki proraun izvede i pjeke, bez
posebnih programa. Metoda N2 opisana je u poglavlju
2.1 gdje je prikazan i numeriki primjer prorauna mos-
ta upotrebom te metode.
Metoda N2 bila je prvo razvijena i testirana na zgrada-
ma. Zato je njezina osnovna varijanta prilagoena, prije
svega, tom tipu konstrukcija. Na prvi se pogled moe
rei da ju je za proraun mostova jo lake upotrebljava-
ti jer je njihov konstrukcijski sustav uobiajeno prividno
jednostavniji, iako je potresni odziv mostova, unato
jednostavnom konstrukcijskom sustavu, kompliciraniji i
bitno drugaiji od zgrada, posebno u poprenome smje-
ru mosta. Stoga su pri uporabi metode N2 potrebne od-
reene promjene koje su prilagoene posebnostima u
potresnom odzivu mosta. Pojedine posebnosti pri upora-
bi metode N2 za proraun mostova u obzir su uzete i u
normi EC8/2, u obavijesnom dodatku H. Za neka od tih
rjeenja autori su miljenja da nisu najprimjerenija. Sto-
ga daju svoje rjeenje (pogledati poglavlje 2.2) i to na
osnovi proteklih ispitivanja [5-7].
Metodom N2 nelinearni se potresni proraun bitno po-
jednostavnjuje. Zbog pojednostavnjenja metoda ima i
odreena ogranienja (pogledati poglavlje 2.3). Primje-
rena je prije svega za proraun konstrukcija gdje nema
velikoga utjecaja viih oblika oscilacije i gdje se pri raz-
liitim intenzitetima potresnoga optereenja dominantne
oscilacije bitno ne mijenjaju. Kriterij, koji se predlae za
ocjenu vjerodostojnosti metode N2 u proraunu mosto-
va, opisan je u poglavlju 2.3.
U velikom broju primjera, za koje metoda N2 ne daje
dobru aproksimaciju potresnoga odziva (to su veinom
vrlo dugi mostovi), za proraun se moe upotrijebiti i
neka druga pojednostavnjena nelinearna metoda u kojoj
se u obzir uzima i utjecaj viih oblika oscilacije. To su
takozvane multimode pushover metode. Jedna od njih je
metoda MPA [8]. Kada se upotrebljava za proraun
mostova i u toj su metodi potrebne odreene promjene.
Njezina ogranienja analizirana su u poglavlju 3.
2 Metoda N2
2.1 Uporaba metode N2 za mostove, ilustrirana s
numerickim primjerom
Uporaba metode N2 prikazana je korak po korak, pri
emu je svaki korak ilustriran numerikim primjerom
mosta, prikazanim na slici 1. Prikazan je proraun mosta
u njegovome poprenom smjeru.
1. korak Priprema stvarnog MDOF modela
konstrukcije, s kojim se izvodi nelinearni
staticki proracun konstrukcije
Najprije se pripremi model konstrukcije, primjeran za
nelinearni proraun. Priprema se na jednaki nain kao
za elastini proraun, samo se dopuni podacima o neli-
nearnom odnosu optereenja i deformiranja (pomaka) za
svaki pojedini nosivi element. Najjednostavniji modeli
T. Isakovic, M. Fischinger Proracun betonskih mostova
GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633 627
sastavljeni su od linijskih elemenata, kojima se na kraju
dodaju plastini zglobovi s kojima se opisuje nelinearno
ponaanje. Najee se to ponaanje opisuje odgovara-
juom nelinearnom vezom momenta savijanja i rotacije
(odnos M-) (slika 2.). U tom je odnosu najvanija to-
ka koja predstavlja poetak poputanja, a odreuje ju
moment na granici poputanja M
y
i rotacija na granici
poputanja
y
. Slini se postupci za odreivanje takvih
modela pronalaze u razliitim lancima i knjigama, npr. [9].
Slika 2. Nelinearna ovisnost momenta i rotacije, s kojim se opisuje
karakteristike plasticnih zglobova
Za mostove se nelinearno ponaanje oekuje samo u
stupovima, za grede se pretpostavlja da e ostati u elas-
tinome podruju. Tako je u obraivanom sluaju greda
modelirana standardnim elastinim grednim elementi-
ma, u stupovima je predviena mogunost formiranja
plastinih zglobova pri uvrenju u temelj (na vrhu su
stupovi s gredom povezani zglobno). Za pojedine su
stupove mosta, s pomou kojih je ilustrirana metoda N2,
karakteristike tih zglobova prikazane na slici 1.
2. korak Nelinearni STATICKI proracun (u literaturi
znan proracun postupnim guranjem)
odreaivanje veze potresnih sila i pomaka
konstrukcije)
Nelinearni statiki proraun postupnim guranjem prove-
de se tako da se model konstrukcije, koji je odreen u 1.
koraku, optereti horizontalnim statikim optereenjem
koje se postupno poveava te se odreuju pomaci kons-
trukcije. Tako se proraunava odnos optereenja i po-
maka za cijelu konstrukciju. Uobiajeno se prati odnos
ukupne poprene sile, koja je jednaka sumi horizontal-
nih sila u svim stupovima i leajevima, i maksimalnoga
pomaka gredne konstrukcije (pogledati komentar u 2.2).
Rezultat prorauna ovisi o rasporedu optereenja uzdu
konstrukcije. Pretpostavka je da je optereenje proporci-
onalno pomacima grede. Kako su ti pomaci na poetku
nepoznati, pretpostavka je da e biti rasporeeni uzdu
konstrukcije u obliku kvadratne parabole (pogledati ko-
mentar u poglavlju 2.2), gdje je pomak na sredini kons-
trukcije najvei i iznosi 1,0, zatim se u smjeru leaja
smanjuje na 0,0. Sile se, s kojima se optereuje konstruk-
cija, odreuju kao umnoak mase u pojedinoj toki i
odgovarajueg pomaka (pogledati sile F
i
u tablici 1.).
Optereenje se postupno poveava i prati se pomak gre-
de na mjestu najveeg pomaka. Na taj se nain dobiva
veza prikazana na slici 3a.
Slika 1. Shema i osnovni podaci o analiziranom mostu
Tablica 1. Mase m
i
, pomaci
i
, pretpostavljene horizontalne sile F
i
, s kojima opteretimo konstrukciju; proraun mase
m
*
- SDOF sustava i faktora , pomou kojega odreujemo karakteristike SDOF sustava
i 1 2 3 4 5 6 7 8 9
masa m
i
[t] 127,4 254,8 254,8 254,8 329,0 254,8 254,8 254,8 366,1

(kvadratna
parabola)
0 0,234 0,438 0,609 0,750 0,859 0,938 0,984 1,000
F
i
= m
i

i
0 59,7 111,5 155,3 246,8 219 238,9 250,8 366,1
m
i

i
2
0 14,0 48,8 94,6 185,1 188,2 224,0 246,9 366,1
i 10 11 12 13 14 15 16 17
masa m
i
[t] 254,8 254,8 254,8 329 254,8 254,8 254,8 127,4

i
(kvadratna
parabola)
0,984 0,938 0,859 0,750 0,609 0,438 0,234 0
F
i
= m
i

i
250,8 238,9 219,0 246,8 155,3 111,5 59,7 0
m
i

i
2
246,9 224,0 188,2 185,1 94,6 48,8 14,0 0
Proracun betonskih mostova T. Isakovic, M. Fischinger
628 GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633
3. korak Pretvorba na ekvivalentan sustav s jednim
stupnjem slobode
Nelinearni se dinamiki proraun konstrukcije izvodi na
pojednostavnjenome sustavu s jednim stupnjem slobode
(SDOF). Zanima nas njegova krutost k
*
, masa m
*
i
period oscilacije T
*
. Krutost SDOF se sustava odreuje
na osnovi veze sila i pomaka, definirane u prethodnom
koraku (slika 3.a). Sile i pomake dijelimo faktorom :
2
*
i i
m
m

(1)
*
i i
m m

(2)
S m
i
su oznaene mase u pojedinim tokama MDOF
modela (slika 1.),
i
su pretpostavljeni pomaci i m* je
masa ekvivalentnoga sustava s jednim stupnjem slobo-
de. Proraun m* i je za obraivani primjer prikazan u
tablici 1., njihove su vrijednosti m
*
= 2930 i = 1,24.
Krutost SDOF sustava iznosi:
*
*
*
y
y
D
F
k
(3)
F
y
*
i D
y
*
su sila i pomak na granici poputanja (slika
3.b.). U obraivanom primjeru iznosi F
y
*
= 7580 kN,
D
y
*
= 5,65 cm i k
*
= 134200 kN/m.
Period titraja SDOF sustava odreuje se kao:
*
*
*
2
k
m
T (4)
U obraivanom mostu iznosi period ekvivalentnoga
SDOF sustava T
*
= 0,928 s.
4. korak Potresna opterecenja SDOF sustava
nelinearni DINAMICKI proracun SDOF
modela
Na osnovi perioda SDOF sustava, ocijenjenoga u
prethodnom koraku i nelinearnoga spektra odziva [2]
odreuju se potresna optereenja SDOF modela. U
sluaju konstrukcija koje su u podruju srednjih i dugih
perioda (T
*
> T
C
[3], za tlo A iznosi T
C
= 0,4 s)
proraun pomaka SDOF sustava D
*
moe se bitno
pojednostaviti i odreuje se kao:
D
D C g
D C
C g
T T
T T S a
D
T T T
T T S a
D

*
2
*
*
2
*
*
4
5 . 2
4
5 . 2

(5)
Gornje su jednadbe odreene na osnovi elastinoga
spektra odziva, odreenog u EC8/1 i u obzir uzimajui
pretpostavku da je pomak konstrukcije koji se pri odzi-
vu ponaa neelastino jednak pomaku konstrukcije, s
jednakim periodom oscila-
cije, koja se odziva elas-
tino.
U sluaju kratkih perioda
(T
*
< T
C
) postupak je neto
kompliciraniji [2], to se
u mostovima, zbog u pra-
vilu duljih perioda osci-
lacije , razmjerno rijetko
susree.
U obraivanom primjeru
iznosi
m D 0807 , 0
4
928 , 0 4 , 0 5 , 2 0 , 1 81 , 9 35 , 0
2
*

5. korak Odreaivanje opterecenja MDOF sustava

Pomak D* SDOF sustava pretvori se u maksimalni
pomak MDOF sustava pomou faktora (pogledati 3.
korak) kao:

*
D D (6)
U obraivanom primjeru taj pomak iznosi:
m D 10 , 0 24 , 1 0807 , 0
Kada je odreen najvei pomak grede D (u obraivanom je
primjeru on na sredini konstrukcije - pogledati komentar
u sljedeem potpoglavlju) ponovi se nelinearni statiki
proraun MDOF sustava i to tako da se konstrukcija op-
tereti s jednakim rasporedom sila kao u koraku 2. i to
takvim intenzitetom, koji uzrokuje pomak D. Zatim se
analiziraju pomaci pojedinih elemenata.
2.2 Posebnosti uporabe metode N2 za proracun
mostova
Pri proraunu mostova metodom N2 potrebno je u obzir
uzeti neke posebnosti, koje se prije svega odnose na:
1) izbor toke, u kojoj se prate pomaci konstrukcije,
na osnovi kojih se odreuje veza izmeu sila i po-
maka (pogledati 2. korak u poglavlju 2.1.),
Slika 3. Ovisnost sila i maksimalnog pomaka poprecne grede mosta na slici 1
T. Isakovic, M. Fischinger Proracun betonskih mostova
GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633 629
2) izbor rasporeda potresnih sila uzdu konstrukcije
(pogledati 2. korak u poglavlju 2.1.)
3) idealizaciju odnosa sila i pomaka, odnosno odrei-
vanje F
y
*
i D
y
*
(pogledati 3. korak u poglavlju 2.1.).
1) Izbor tocke, u kojoj se prate pomaci
Jedan od kljunih koraka u upotrebi metode N2 je neli-
nearni statiki proraun konstrukcije. Tim se prorau-
nom odreuje ovisnost pomaka i sila u konstrukciji i
zatim i karakteristike ekvivalentnoga sustava s jednim
stupnjem slobode. U mostovima se kao toka, u kojoj se
prate pomaci, odabire toka najveega pomaka gredne
konstrukcije. Takav izbor toke, u kojoj se prate poma-
ci, postaje jasnija ako se most odreuje kao greda koja
je elastino oslonjena na stup. Ako se prati najvei po-
mak moe se primjereno ocijeniti krutost grede oslonje-
ne na stup (elastino oslonjena greda).
U odreenim se sluajevima pri razliito jakim potresnim
optereenjima poloaj najveeg pomaka grede znatno
promijeni. Tipian je primjer most prikazan na slici 4.
Pomaci su gredne konstrukcije tog mosta pri slabom pot-
resu (odziv je elastian) prikazani na slici 5.a punom
crtom. Najvei je pomak nad desnim stupom. Kada se
intenzitet potresnoga optereenja povea, stup u sredini
konstrukcije se smeka (raspuca). Posljedino se sma-
njuje njegova krutost. Stoga se snano promijeni oblik
deformacijske linije grede (pogledati punu crtu na slici
5.b). Najvei pomak se u tom sluaju pomakne prema
sredini konstrukcije za priblino pola polja (otprilike 25 m).
Ovisnost se sila i pomaka uvijek konstruira na osnovi
najveeg pomaka gredne konstrukcije bez obzira na nje-
gov promjenjiv poloaj. Takav izbor toke, u kojoj se
mijenja pomak gredne konstrukcije, razlikuje se od ono-
ga koji se predlae u normi EC8/2 (dodatak H). Norma,
naime, predlae da se pomak mijenja u sreditu mase
konstrukcije, to je uobiajeno u sredini ili vrlo blizu
sredine gredne konstrukcije. To je ujedno priblian po-
loaj najveega pomaka samo u mostovima koji ne sa-
dre kratke (krute) stupove u blizini sredine konstrukcije.
2) Izbor rasporeda potresnih sila uzdu konstrukcije
Pri odreivanju veze izmeu sila i pomaka mora se pret-
postaviti raspored horizontalnih sila (inercijskih sila) s
kojima se optereuje konstrukcija. U sluaju su mostova
u normi EC8/2 (dodatak H) predloene sljedee dvije
raspodjele sila uzdu gredne konstrukcije: a) raspored
sila koji je proporcionalan 1. obliku oscilacije konstruk-
cije u elastinom (poetnom) stanju, b) konstantan ras-
Slika 4. Oblici oscilacije mosta, koji sadri kratak krut stup u sredini
konstrukcije, ovise o intenzitetu potresnoga opterecenja
ITHA-proracun vremenskog odziva
Slika 5. Odziv mosta sa slike 4. pri razlicito jakim potresnim
opterecenjima: a) ubrzanje temeljnog tla iznosi 0,25 g; b)
ubrzanje temeljnog tla iznosi 0,7 g
Slika 6. Raspodjela sila, koje su primjerene za mostove, oslonjene
na nepomicnim leajevima u poprecnom smjeru
Proracun betonskih mostova T. Isakovic, M. Fischinger
630 GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633
pored (pogledati sliku 6a. i 6b.). Drugi raspored sila mo-
e se odrediti na osnovi jednostavnog prorauna oblika
oscilacije nekim od standardnih programa koji omogu-
avaju elastini modalni proraun konstrukcije.
U posebnim je istraivanjima [6] ustanovljeno da je u
sluaju mostova koji su okretljivo (ali nepomino) oslo-
njeni na leajeve u poprenom smjeru primjeren parabo-
lian raspored sila (slika 6c.). Takva se raspodjela odre-
di jednostavnije od one proporcionalne 1. obliku oscila-
cije, ocjena odziva je bolja nego u sluaju jednoline
raspodjele.
U mostovima s kliznim leajevima u poprenom smjeru
rabi se jednolina raspodjela sila ili raspodjela koja je
proporcionalna trenutano najvanijem obliku oscilacije
(slika 7,a). Drugo rjeenje zahtijeva iteracije u mostovi-
ma s kratkim stupovima u blizini sredine grede jer se u
takvim mostovima oblik oscilacije jako mijenja s inten-
zitetom potresnoga optereenja.
Openito se preporua da se pri proraunu svakoga mosta
rabe dvije razliite raspodjele sila i u obzir uzima anve-
lopa odgovarajuih rezultata. Pretpostavljena raspodjela
sila, s kojima se proraunava most, moe vano utjecati
na raspored pomaka i na vrijednost najveega pomaka
gredne konstrukcije. Kao primjer se mogu pogledati
pomaci gredne konstrukcije mosta prikazanoga na slici
8. Pomaci su odreeni s tri razliita rasporeda sila koji
su primjereni za analizu mostova oslonjenih na leajeve.
Slika 7. Raspodjela sila, koje su primjerene za mostove, koji su
oslonjeni na klizne leajeve u poprecnom smjeru
Slika 8. Primjer odziva mosta, odreden s razlicnim raspodjelama sila
T. Isakovic, M. Fischinger Proracun betonskih mostova
GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633 631
Rezultati metode N2 (crtkana crta) usporeeni su s re-
zultatima nelinearnog dinamikog prorauna vremen-
skoga odziva (puna crta). Pomaci grede prikazani su za
dva intenziteta potresnoga optereenja.
U sredini su mosta pomaci najvei u sluaju proporcio-
nalnih 1. oblika oscilacije. S tako pretpostavljenim ras-
poredom sila dobivaju se i najvei pomaci gredne kons-
trukcije. U blizini leaja pomaci su najvei onda kada se
u obzir uzima jednolina raspodjela sila. Pomaci koji
odgovaraju parabolinom rasporedu sila meuvarijanta
su izmeu prethodne dvije.
3) Idealizacija ovisnosti sila i pomaka
U 3. se koraku metode N2 odreuje krutost SDOF sus-
tava na osnovi procijenjene vrijednosti sile i pomaka na
granici poputanja (F
y
*
i D
y
*
). U sluaju, prikazanom u
poglavlju 2.1 ta je toka jasno odreena jer svi stupovi
priblino istodobno poputaju, modelirani su bilinear-
nom anvelopom. Za drugaiju konfiguraciju mostova i
drugaije nelinearne modele stupova ta e ovisnost biti
slinija onoj prikazanoj na slici 9. U takvim se sluaje-
vima mora za odreivanje F
y
*
i D
y
*
ovisnost sila i poma-
ka idealizirati. U sluaju mostova koji nisu oslonjeni na
leajevima uobiajeno je primjerena elastoplastina ide-
alizacija (pogledati crtkanu crtu na slici 9.b). Pri mosto-
vima, oslonjenim na leajevima zbog specifine je ovis-
nosti sila i pomaka primjerenija bilinearna idealizacija
(pogledati crtkanu crtu na slici 9.a).
Idealizacija ovisnosti sila i pomaka jedan je od kljunih
koraka metode N2 jer izravno utjee na poetnu krutost
pojednostavnjenoga modela i posljedino na konanu
vrijednost najveega pomaka konstrukcije. Ako se kru-
tost slabo procijeni, vrijednost najveega pomaka jako
e se razlikovati od stvarnog [6].
Ovisnost sila i pomaka idealizira se uzimajui u obzir
princip jednakosti energija idealizirane i stvarne krivu-
lje. Kako energija ovisi o postignutom pomaku, koji je
unaprijed nepoznat, miljenja smo da je idealizaciju
potrebno napraviti iterativno. U veini se sluajeva pro-
raun brzo zavri jer je esto potrebna samo jedna iter-
acija.
U EC8/2 u dodatku H predlae se da se najvei pomak
procijeni pomou elastinog prorauna. Takvo je rjee-
nje na prvi pogled logino i jednostavno. Iako se pri
elastinom proraunu mora pretpostaviti koliko e pri
odreenom intenzitetu optereenja stupovi raspucati,
odnosno koliko e se smanjiti njihov efektivni moment
inercije.To upravo znai iteraciju. Kako se unaprijed ne
zna koji e stupovi popustiti i koliko e se smanjiti nji-
hov efektivni moment inercije, proraunski je postupak
dugotrajniji nego onaj koji predlau autori lanka.
2.3 Ogranicenja metode N2 i kriterij za njezinu
uporabu
Metodom N2 se nelinearni potresni proraun bitno
pojednostavnjuje.
Zbog pojednostavnjenja metoda ima i ogranienja. Pri-
mjerena je prije svega za proraun konstrukcija gdje
nema velikog utjecaja viih oblika oscilacije i gdje se
pri promjeni intenziteta potresnoga optereenja oblici
oscilacija bitno ne mijenjaju. Prethodnim istraivanjima
[10], [7] ustanovljeno je da je metoda u veini sluajeva
dovoljno tona onda kad na odziv mosta dominantno
utjee samo jedan oblik oscilacije, ija je efektivna ma-
sa bar 80 posto ukupne mase konstrukcije.
U kratkim i srednje dugim mostovima pouzdanost me-
tode N2 ovisi o intenzitetu potresnoga optereenja. Uo-
biajeno se intenzitetom potresnoga optereenja pouz-
danost metode N2 poveava.
Jedan je od takvih primjera most
prikazan na slici 4.a. U elasti-
nom podruju vano utjeu na
potresni odziv dva njihajna obli-
ka (slika 4.a). Zato se rezultati
metode N2 (pogledati crtkanu
crtu na slici 5.a) ne poklapaju
najbolje s deformacijskom lini-
jom, odreenom nelinearnim
proraunom vremenskoga odzi-
va (pogledati punu crtu na slici
5.a). Iako kada se intenzitet potresnoga optereenja po-
vea i poputa srednji stup, na odziv utjee samo jo
jedan oblik oscilacije (slika 4.c). Posljedino se rezultati
metode N2 bolje poklapaju s rezultatima nelinearnog
prorauna vremenskoga odziva (slika 5.b). U odreenim
tipovima mostova, koji su kod nas rjei, procjena odziva
metodom N2 pri veem intenzitetu potresnoga opteree-
nja moe se i pogorati.
Openito je metoda N2upotrebljivija za analizu kraih
mostova. U prethodnim istraivanjima [7] ustanovljeno
je da su grede standardnih tipova u duljim mostovima
zbog svoje velike duljine ve tako popustljive da na
njihov odziv utjeu vii oblici oscilacije i u sluaju kad
Slika 9. Idealizacija ovisnosti sile i pomaka
Proracun betonskih mostova T. Isakovic, M. Fischinger
632 GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633
su oslonjene na relativno popustiljive stupove. To se
dogaa u mostovima duljine vee od 500 m. U takvim
je sluajevima metoda N2 manje pouzdana te se za pro-
raun preporua ili jedna od pojednostavnjenih nelinear-
nih metoda koje u obzir uzimaju vie oblike oscilacije
ili nelinearni proraun vremenskoga odziva.
3 Metoda MPA
3.1 Kratak opis i specificnosti pri njezinoj uporabi
za proracun mostova
MPA je pojednostavljena nelinearna metoda s kojom se
u obzir uzimaju i utjecaji viih njihajnih oblika na odziv
mosta. Postupak prorauna u biti je jednak onomu pri-
kazanom u poglavlju 2.1 za metodu N2, samo se treba
ponoviti toliko puta koliko je vanih oblika oscilacije.
Najvanija razlika izmeu metoda MPA i N2 je u tom
da se raspored potresnih sila (pogledati 2. korak u pog-
lavlju 2.1) ne pretpostavi ve se u obzir uzima onaj pro-
porcionalan svakom obliku oscilacije, koji se u prorau-
nu uzima u obzir. Ti se oblici oscilacije odreuju elas-
tinim proraunom.
Bitna razlika s obzirom na metodu N2 je i u tome da
izbor toke u kojoj se prati pomak nije vaan sve dok se
oblik oscilacije bitno ne promijeni jer se pri proraunu s
MPA u obzir uzima oblikovni faktor za svaki od oblika
oscilacije [8]. U sluaju kad se oblici oscilacije pri raz-
liitim intenzitetima potresnoga optereenja bitno pro-
mijene, izbor toke u kojoj se prate pomaci postaje va-
an jer se mijenja meusoban odnos pomaka u pojedi-
nim tokama gredne konstrukcije. Stoga se pri uporabi
metode MPA preporua da se ovisnost sila i pomaka
odreuje tako da se prati najvei pomak gredne konstruk-
cije bilo gdje (pogledati komentar u poglavlju 2.2).
Metodu MPA smisleno je upotrebljavati tada kad
metoda N2 ne djeluje. To je npr. smisleno za vrlo duge
mostove (npr. duljine priblino vee od 500 m). Kad se
grede takvih mostova podupru vrlo kratkim stupovima,
utjecaj viih oblika oscilacije uobiajeno je vrlo velik. I
tada kad ti stupovi poputaju utjecaj se viih oblika
oscilacije jo uvijek bitno ne smanjuje jer je efektivna
krutost tih stupova pri vrlo jakim potresima velika u
usporedbi s malom krutosti grede. Ukoliko se oblici
oscilacije takvoga mosta bitno ne mijenjaju, moe se s
MPA dosta dobro procijeniti potresni odziv (slika 10.).
3.2 Ogranicenja
MPA je takozvana nonadaptive pushover metoda. To
znai, da se u obzir ne moe uzeti promjena vanih obli-
ka oscilacije koji u armiranobetonskim mostovima nas-
tupaju zbog razliitih promjena krutosti pojedinih stupo-
va pri razliitim razinama optereenja (raspucalost i op-
seg poputanja u pojedinim stupovima moe biti vrlo
razliita). Iz toga proizlaze i njezina ogranienja. Prim-
jeri, za koje metoda MPA nije odgovarajua, nalaze se
opisani u literaturi [7], [10].
Slika 10. Potresni odziv dugog mosta, odreden nelinearnim proracunom vremenskoga odziva (puna crta) i metodom MPA (crtkana crta)
T. Isakovic, M. Fischinger Proracun betonskih mostova
GRAEVINAR 61 (2009) 7, 625-633 633
4 Zakljucak
Nova europska norma EC8/2 za projektiranje mostova u
potresnim podrujima sadri, pored standardnih elasti-
nih metoda prorauna, i nelinearne metode prorauna.
Jedna od takvih metoda je metoda N2 koju je razvio
prof. Fajfar sa suradnicima na IKPIR-u. Pri analizi mos-
tova metodom N2 potrebno je u obzir uzeti odreene
posebnosti. Neke su predloene u EC8/2, a neke predla-
u autori na osnovi vlastitih istraivanja.
Posebnosti pri uporabi metode N2 odnose se prije svega
na: 1) izbor toke, u kojoj se prate konstrukcije pri neli-
nearnom statikom proraunu modela s vie stupnjeva
slobode, 2) izbor rasporeda potresnih (horizontalnih) si-
la uzdu konstrukcije i 3) idealizaciju ovisnosti pomaka
i sila.
1) Po pravilu u mostovima se prati najvei pomak gred-
ne konstrukcije, bez obzira na njegov poloaj.
2) U mostovima, koji su oslonjeni na leajevima nepo-
minim ali okretljivim u poprenom smjeru, izabire
se jednolian raspored, parabolian raspored ili ras-
pored inercijskih sila koji je proporcionalan najva-
nijem njihajnom obliku. U mostovima s kliznim le-
ajevima u poprenom smjeru primjeren je jednoli-
an raspored sila ili raspored sila proporcionalan naj-
vanijem obliku. Preporua se da se proraun izvede
s dva razliita rasporeda sila i zatim se u obzir uzme
anvelopa odgovarajuih rezultata.
3) S obzirom na specifinu ovisnost sila i pomaka, kod
mostova oslonjenim na leajeve nepomine u popre-
nom smjeru, primjerena je bilinearna idealizacija te
krivulje, a za mostove s kliznim leajevima u pop-
renom smjeru elastoplastina.
Dan je i kriterij na osnovi kojega se ocjenjuje pouzda-
nost metode N2. U primjerima gdje je efektivna masa
najvanijeg oblika oscilacije vea od 80 posto od ukup-
ne mase konstrukcije, ocjena potresnog odziva metodom
N2 u veini je sluajeva dobra, pod uvjetom da se taj
oblik oscilacije promjenom intenziteta potresnoga opte-
reenja bitno ne mijenja.
Pouzdanost metode N2 moe se mijenjati s intenzitetom
potresnoga optereenja. Na osnovi rezultata metode N2
moe se pri razliitim intenzitetima optereenja ocijeniti
efektivna krutost stupova. Ona se moe upotrijebiti za
odreivanje odgovarajuih oblika oscilacije i njihovih
efektivnih masa te se pouzdanost metode ocjenjuje s
prethodno opisanim kriterijem.
Openito je metoda N2 manje upotrebljiva za mostove
koji su dulji od priblino 500 m. U takvim su mostovi-
ma zbog razmjerno velikih duljina standardni tipovi gre-
da ve toliko dugi da na njihov odziv znaajno utjeu
vii oblici oscilacije i u sluajevima kad nisu poduprti
kratkim krutim stupovima.
Za duge mostove s uobiajenom konfiguracijom stupo-
va (tamo gdje nema vrlo krutih stupova na sredini kon-
strukcije) moe se umjesto metode N2 upotrijebiti meto-
da MPA. Ona je primjenjiva za mostove gdje su vani
vii oblici oscilacije, iako se pri promjeni intenziteta pot-
resnoga optereenja oni bitno ne mijenjaju.
LITERATURA
[1] CEN: Eurocode 8: Design of Structures for Earthquake
Resistance Part 2: Bridges, Comit Europen de
Normalisation, Brussels, 2005.
[2] Fajfar, P.: Poenostavljena nelinearna analiza konstrukcij pri
potresni obtebi, Gradbeni vestnik 51(2002), 302 315.
[3] CEN: Eurocode 8: Design of Structures for Earthquake
Resistance Part 1: General rules, seismic actions and rules
for buildings, Comit Europen de Normalisation, Brussels, 2004.
[4] Fajfar, P., Fischinger, M.: Non-linear seismic analysis of RC
buildings: Implications of a case study, European Earthquake
Engineering 1 (1987), 31-43.
[5] Fajfar, P., Gaperi, P., Drobni, D.: A simplified nonlinear
method for seismic damage analysis of structures, Seismic
design methodologies for the next generation of codes :
proceedings of the international workshop, Bled, 24-27, junij,
(1997). Rotterdam; Brookfield: Balkema, 183-194.
[6] Isakovi, T., Fischinger, M., Higher modes in simplified inelastic
seismic analysis of single column bent viaducts, Earthquake
Engineering and Structural Dynamics, 35 (2006) 1, 95-114.
[7] Isakovi, T., Lazaro, Nino M.P., Fischinger, M.: Applicability
of pushover methods for the seismic analysis of single column
bent viaducts, Earthquake Engineering and Structural
Dynamics, 37 (2008) 8, 1185-1202.
[8] Chopra, A. K., Goel, R. K.: A modal pushover analysis
procedure for estimating seismic demands for buildings,
Earthquake Engineering and Structural Dynamics 31 (2002) 3,
561-582.
[9] Priestley, M. J. N., Seible, F., Calvi, G. M.; Seismic Design and
Retrofit of Bridges, 1st edn, John Wiley & Sons, 1996.
[10] Isakovi, T., Fischinger, M.: Pushover analysis of the two-span
reinforced concrete bridge system, Poroilo o rezultatih
raziskav, Univerza v Ljubljani, FGG, IKPIR, 2007.
[11] Saiidi M., Seismic Performance of Bridge Systems with
Conventional and Innovative Design, opis projekta na spletni
strani http://nees.unr.edu/4-spanbridges/index.html, 2007.