Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str.

1-16

FONOLOKE VJETINE I FONOLOKO PAMENJE: NEKE RAZLIKE IZMEU DJECE UREDNOGA JEZINOGA RAZVOJA, DJECE S PERINATALNIM OTEENJEM MOZGA I DJECE S POSEBNIM JEZINIM TEKOAMA1 KAO TEMELJNI PREDIKTOR ITANJA
JASMINA IVAC PAVLIA, MIRJANA LENEK
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za logopediju Primljeno: 13.09.2010. Prihvaeno: 7.10.2010. Izvorni znanstveni rad UDK: 376.1-056.264

Saetak: Suvremeni istraivaki interesi koji su usmjereni na razvoj itanja i pratee tekoe pokuavaju odrediti razinu znaaja razliitih kognitivnih procesa kao prediktora tekoa itanja. Brojna istraivanja izdvajaju upravo fonoloke varijable kao najpresudnije za uspjeh u itanju. Usprkos injenici da kod djece s perinatalnim oteenjem mozga kao i kod djece s posebnim jezinim tekoama postoji rizik za pojavu tekoa itanja, segment fonolokih vjetina je kod ovih populacija nedostatno istraivan (posebno u hrvatskome jeziku). Cilj rada je usporedba triju razliitih skupina estogodinjaka (djece urednoga jezinoga razvoja, djece s perinatalnim oteenjem mozga i djece s posebnim jezinim tekoama) na zadacima fonolokih vjetina i fonolokog pamenja. Osim ralambe razlika, opisane su osobitosti skupina na navedenim zadacima. Rezultati pokazuju da se navedene skupine statistiki znaajno razlikuju na veini varijabli kojima se procjenjuju fonoloke vjetine i fonoloko pamenje. Osim empirijske vanosti, istraivanje pridonosi i logopedskome radu jer opisuje obiljeja fonoloke sastavnice u djece s rizikom za tekoe uenja. Takoer, ono omoguava oblikovanje primjerenih terapijskih postupaka temeljnih na fonolokim vjetinama kao prediktorima tekoa itanja. Kljune rijei: predvjetine itanja, rizik za tekoe itanja, fonoloka svjesnost, fonoloko imenovanje

UVOD Jezik i jezini razvoj istrauju se kroz brojne studije i ispitivanja pri emu je znaajan broj onih koja su usmjerena na prikupljanje podataka vezanih uz obiljeja jezika djece odreene kronoloke dobi ili pak odraslih. Brojna su istraivanja koja se bave otkrivanjem tipinih znaajki jezinoga funkcioniranja tono odreenih skupina ispitanika (npr. skupine s posebnim jezinim tekoama, disleksijom i slino). Neke su studije oblikovane tako da se prikupljaju podaci o pojedinim jezinim sastavnicama ili pak odreuju odstupanja u njihovu razvoju kao i procesi odgovorni za njihov nastanak. Znaajno se rjee opisuju ope mjere jezinoga razvoja, a sve je vei broj istraivanja koja su

usmjerena na procese u pozadini jezinoga razvoja ili na znaaj jezika za itanje (Bishop i Snowling, 2004; Catts i Kamhi, 2005.). U skladu s ovim trendovima pojavljuju se i istraivanja fonoloke obrade, fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja, iji se rezultati tumae s obzirom na njihovu vrijednost za kasnije usvajanje itanja (Vellutino i sur. 2004; Snowling, 2000). Povezanost fonolokih imbenika i itanja jedna je od najvie istraivanih veza (Ramus i sur., 2003; Bradley i Bryant, 1983; Siok i Fletcher, 2001; Richardson i sur., 2004). Poznato je da su mjere fonoloke obrade u predkolskome periodu izuzetno dobri prediktori usvajanja vjetine itanja (Reid, 2009; Snowling, 2000),

1 Podaci su prikupljeni u okviru znanstvenoistraivakoga projekta Kognitivni i jezini razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom odobrenoga od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. 1

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

posebno u dobi od est godina i u sluajevima kada postoje odstupanja (Hagtvet, 1997; Lundberg, 2002). Mjere koje odraavaju fonoloke procese relevantne za usvajanje itanja sadre vrlo razliite zadatke i razliito se odreuju. U opisu mjernih instrumenata i nainu provoenja veine istraivanja navode se zadaci fonoloke/fonemske svjesnosti, fonoloko pamenje, fonoloko imenovanje te istiu neki drugi zadaci (kao npr. imenovanje slova). Fonoloka svjesnost, fonoloko imenovanje i fonoloko pamenje smatraju se, unutar novijih istraivanja predvjetina itanja, kognitivnim procesima koji su odgovorni za tekoe u prepoznavanju rijei (Fletcher i sur., 2007.). Koliko je fonoloka sastavnica bitna za itanje pokazuje i pregled istraivanja prediktora itanja prema razliitim autorima (Tablica 1). Vidljivo je da se najvie pozornosti usmjerava na fonoloku svjesnost, fonoloko imenovanje i poznavanje slova. Neki istraivai izdvajaju fonoloku svjesnost i poznavanje slova kao dva najbolja prediktora uspjeha u itanju (Whitehurst, Lonigan, 1998., 2003.). Fonoloka svjesnost Fonoloka svjesnost se odnosi na prepoznavanje, stvaranje i baratanje manjim dijelovima od rijei i oituje se kroz npr. prepoznavanje rijei koje se rimuju, prebrojavanje slogova, odvajanje poetka rijei od kraja, te izdvajanje glasova u rijei. Smatra se neophodnom osnovom za razvoj dekodiTablica 1. Pregled istraivanja prediktora itanja

ranja tako da je pojedini autori opisuju u terminima osnove za dekodiranje (Nation i Snowling, 2004.). Fletcher i suradnici (2007.) opisuju fonoloku svjesnost kao metakognitivno razumijevanje da rijei koje itamo ili sluamo imaju unutranju strukturu te se ona odnosi na openitiju odnosno pliu razinu svjesnosti negoli sintagma fonemska svjesnost. Razvoj fonoloke svjesnosti ne odvija se prema sve ili nita principu ve postoji slijed odnosno razine koje idu od svjesnosti veih jedinica (slogova, onseta, rima) do vie razine osjetljivosti, o postojanju malih jedinica (fonemi) u svim pozicijama unutar rijei (Tablica 2). Razvojni slijed je dostupan mjerenju te se smatra univerzalnim, barem u jezicima koji su do sada istraivani (Goswami, 2002., Vanca, 1999., Anthony i Francis, 2005.). Pretpostavlja se da djeca postaju svjesnija jedinica manjih od slogova u trenutku kada njihov rjenik dosegne opseg koji omoguava uinkovite naine pohranjivanja i prizivanja informacija (Fernandez-Fein i Baker, 1997.). Slijed kojim se razvija fonoloka svjesnost je univerzalan, ali brzina kojom djeca u razliitim jezicima napreduju kroz razliite razine je odreena obiljejima jezika. Uoljivost, sloenost jezinih oblika, poloaj fonema i obiljeja izgovora utjeu na razvoj fonoloke svjesnosti (Anthony i Francis, 2005.). Slog je vrh akustike energije. I vrlo mala djeca su u stanju lupkati i prepoznavati slogove u rijeima (Vanca, 1999), a odstupanja u obradi akusti-

Pretkazatelji itanja Whitehurst i Lonigan (1998.) oralni jezik: rjenik, konceptualno znanje i shema prie (outside-in sposobnosti) Scarborough (1990., 1998.) znanje o svijetu, rjenik, jezine strukture, verbalno zakljuivanje, poznavanje pismenosti Snowling i sur. (2000.) proizvodnja rijei (imenovanje), ekspresivni jezik Carroll i Snowling (2004.) usvajanje rijei

fonemska svjesnost, poznavanje slova i spelling (inside-out sposobnosti) fonoloka svjesnost, dekodiranje, vizualni rjenik fonoloka svjesnost, ponavljanje pseudorijei, fonoloko pamenje, poznavanje slova fonoloka obrada (ponavljanje pseudorijei, prepoznavanje pogrenog izgovora) i fonoloka svjesnost fonoloka svjesnost oralni jezik: fonoloka svjesnost, razumijevanje jezika obiteljska Opa pismenost obiljeja

Nation i Snowling (2004.) Speece i sur. (2004.)

Molfese i sur. (2008.)

opseg rjenika i razumijevanje jezika, semantika strukturalni oralni jezik: receptivni rjenik i proizvodnja, prizivanje rijei, razumijevanje i proizvodnja morfolokih i sintaktikih pravila opseg rjenika, gramatika

poznavanje slova, fonoloko imenovanje, fonoloka svjesnost

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

ke strukture na razini sloga mogu biti razlogom problema u jeziku i kasnije itanju (Goswami, 2002.). Prepoznavanje rime predstavlja poetak shvaanja fonoloke strukture rijei i odmak od dotadanje orijentiranosti na znaenje rijei. Rima je ujedno i pomak u metajezinoj svjesnosti. Ukljuuje prepoznavanje obrazaca koji se rimuju. Prema podacima iz literature, djeca se susreu s rimom izmeu tree i etvrte godine ivota. Neka su istraivanja pokazala da ova sposobnost nije povezana s kasnijim uspjehom u itanju (Ezzel i Justice, 2005.). Fonemska svjesnost je jedan aspekt fonoloke svjesnosti (Vanca, 1999) koja je pak sastavnica metajezine svjesnosti (Prikaz 1.). Metajezina svjesnost oznaava razmiljanje o vlastitome jeziku, svjesnost i kontrolu nad jezikom openito, neovisno o znaenju. Odreenja fonemske svjesnosti su brojna (Anthony, 2007., Fernandez-Fein i Baker, 1997., Gillon, 2004., Justice, 2006). Ona u pravilu ukljuuju razumijevanje ili svjesnost da se rijei mogu dijeliti na glasove odnosno da pojedini segmenti zajedno ine rijei. S ciljem objedinjavanja konceptualnoga razumijevanja jezika i vjetina Ivac Pavlia (2009) izdvaja sljedee odreenje: fonemska svjesnost ukljuuje vee ili manje eksplicitno razumijevanje da se rijei sastoje od dijelova manjih od sloga, ali i svjesnost o razlikovnim obiljejima fonema. Nakon to dijete shvati da se rijei sastoje od fonema, ono napreduje u znanju o individualnim fonemima (npr; prepoznavanje s u pust/spust/bus). Izdvajanje fonema i svjesnost o postojanju manjih jedinica obino zapoinje kroz osvjetavanje prvoga glasa. U veini jezika slijedi izdvajanje zadnjega glasa u rijei, no ne i u hrvatskom (Vanca, 1999). U pravilu, slijed razvoja u veem
Prikaz 1. Meuodnosi metajezine, fonoloke i fonemske svjesnosti
Fonemska svjesnost Fonoloka svjesnost Metajezina svjesnost

broju jezika pokazuje da se potom stapaju fonoloke informacije, a tek zatim analiziraju rijei iste jezine sloenosti (Anthony i Francis, 2005.). Uvjebavanje fonemske svjesnosti se pokazalo izrazito korisnim za dekodiranje odnosno poetno itanje i pisanje (Shcffler i sur., 2004; Combley, 2001; Goswami i Bryant, 1990). Jaanjem osnovnih italakih vjetina, znaaj fonemske svjesnosti se smanjuje (Badian, 1995). Znaaj fonoloke svjesnosti za usvajanje itanja je neosporan, a to se moe potkrijepiti i injenicom objanjavanja tekoa itanja i disleksije kroz pretpostavku o fonolokome nedostatku koja ima najvie zagovornika (Nicolson i Fawcett, 2008.). Poznavanje slova Znati imenovati slova esto se smatra najvanijim uvjetom itanja, a laiki se nerijetko poistovjeuje s itanjem. Poznavanje slova zahtijeva stvaranje veze izmeu vizualnog simbola i fonolokog oblika. Znanje slova je neosporno prediktor itanja, kako za nie tako prema nekim autorima i za vie razrede osnovne kole (Muter i sur., 1998; de Jong i Olson, 2004; Ecalle i sur., 2008). Badian (1995) naglaava kako su lakoa i tenost imenovanja slova kljuni za itanje. Djeca koja su poznavala najvie slova u predkolskome razdoblju su postizala najbolje rezultate na zadacima itanja od prvoga do estog razreda osnovne kole. Prediktivnost imenovanja slova za itanje potrebno je tumaiti u kontekstu ortografije jezika kojega dijete usvaja jer ona bitno utjee na taj proces (Ecalle i sur., 2008; Puolakanaho, 2007). Pretpostavlja se da se u jezicima transparentne (jasne) ortografije, u kojima su veze izmeu grafema i fonema sustavne, itai oslanjaju na subleksiki (fonemiki) kod, dok duboka ortografija promie leksiki kod. Vizualno perceptivna sloenost samih slova, prema nekim autorima (Adams, 1990), i sposobnost percepcije detalja uvjetuje mogunosti ranoga ili kasnijega usvajanja slova, kao i potrebu uvjebavanja i stvaranja perceptivnih preduvjeta za uenje slova. Vizualna svjesnost o pisanome utjee i na prepoznavanje i imenovanje slova te kao dio koncepta o pisanome ima vrlo vanu ulogu za kasnije itanje (Tunmer i sur., 1988). Vizualne tekoe stoga mogu imati kljunu ulogu u smislu zapreka za usvajanje itanja i pisanja (Everatt, 2002; Singleton, 2009).
3

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

Fonoloko imenovanje Mjere fonolokog imenovanja i fonoloke svjesnosti u predkolskome razdoblju pokazale su se dobrim prediktorom prepoznavanja rijei krajem prvoga razreda u alfabetskim i nealfabetskim jezicima (Schatschneider i sur., 2004; Wile i Borowsky, 2004; Georgiu i sur., 2006). Imenovanje se, prema nekim autorima (Wolf i sur., 2002; Fletcher i sur., 2007), smatra zasebnom mjerom, odvojenom od ostalih oblika fonoloke obrade, a njegova interpretacija je vrlo sloena radi njegove viekomponentne prirode. U literaturi je sve prisutnije stajalite da fonoloko imenovanje zasebno pridonosi tekoama itanja (Fletcher i sur., 2007). Temeljem istraivanja Petrilla i suradnika (2006) fonoloko imenovanje je odvojeno od fonoloke svjesnosti i predstavlja etioloki drugaiji izvor varijance za tekoe itanja. Nadalje, usporedba djece koja imaju nedostatke u fonolokoj svjesnosti i imenovanju s djecom koja imaju samo jedan nedostatak je pokazala da su tekoe itanja ozbiljnije kod populacije s dvostrukim neodostakom (Wolf i Bowers, 1999). Slaganje istraivaa postoji oko injenice da je fonoloko imenovanje u podlozi tenoga itanja rijei i teksta, a ne u podlozi tonosti prilikom itanja (Schatschneider i sur., 2004). Ono bolje predvia uspjeh u itanju ukoliko se zadaci primijene prije i rano tijekom formalne poduke itanja (Georgiu i sur., 2006).

Iskustva iz klinikoga i istraivakoga rada su potvrdila da djeca s tekoama itanja nerijetko imaju velike tekoe na zadacima koji zahtijevaju brzo imenovanje poznatih vizualnih podraaja (boja, brojeva, slova ili predmeta). Tako se imenovanje slova i brojeva takoer navodi kao jedan od kognitivnih procesa odgovornih za tekoe u prepoznavanju rijei (Fletcher i sur., 2007). Imenovanjem brojeva, boja i predmeta se procjenjuje uspjenost fonolokog pristupa leksikome spremniku. Bez obzira na postojee konceptualne nejasnoe u objanjavanju povezanosti fonolokoga imenovanja i itanja, nedvojbeno je da zadaci fonolokoga imenovanja trebaju biti dio dijagnostikih kriterija i intervencijskih programa (Scarborough, 1998; Anthony, 2007). Fonoloko pamenje Reid (2009) navodi da se fonoloko pamenje odnosi se na fonoloko kodiranje informacija za privremeno pohranjivanje u radnom ili kratkoronom pamenju. Ovo se kodiranje najee naziva i fonolokom petljom (Baddeley, 1986; Torgesen, 1996). Tekoe u ovome podruju mogu smanjiti mogunosti za uenje novoga materijala. Wagner i sur. (1999 prema Reid, 2009) istiu da je to posebno vano pri dekodiranju novih rijei, posebno vieslonih. Fonoloko pamenje se, dakle, odreuje u terminima pohrane ili prizivanja verbalnih informacija.

Tablica 2. Razvoj fonoloke svjesnosti (Kadaverek i Justice, 2004.)

FONOLOKA SVJESNOST Svjesnost o rijeima Svjesnost o slogovima Svjesnost o rimi Svjesnost o onsetu Prepoznavanje glasova Glasovno stapanje Glasovna ralamba Pobrojavanje glasova OPIS Odjeljuje reenice u rijei Odjeljuje vieslone rijei u slogove (slogovanje) Prepoznaje rimu; proizvodi parove rijei koje se rimuju Odjeljuje prvi dio rijei od ostaloga dijela; spaja prvi dio rijei s ostatkom rijei Prepoznaje glasove na poetku i na kraju rijei, prepoznaje rijei koje zapoinju istim glasom Stapa glasove u rijei Ralanjuje rijei u glasove Prepoznaje broj glasova u rijei RAZINA Plitka Plitka Plitka Plitka Plitka Duboka Duboka Duboka Duboka RAZVOJNO OEKIVANJE Rano ili srednje predkolsko razdoblje Rano ili srednje predkolsko razdoblje Rano ili srednje predkolsko razdoblje Kasno predkolsko razdoblje Kasno predkolsko razdoblje Kasno Predkolsko razdoblje Srednje do kasno Predkolsko razdoblje Pred polazak u kolu do kraja prvoga razreda Prvi razredi kolovanja

Manipulacija glasovima Brie, dodaje i premjeta glasove unutar rijei

4

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

Svi kognitivni zadaci koji ukljuuju obradu jezika aktiviraju fonoloko pamenje. U literaturi postoji vie podataka o sposobnostima fonoloke obrade u djece kolske, negoli u djece predkolske dobi. Fonoloka svjesnost, fonoloko pamenje i fonoloko imenovanje se smatraju sposobnostima fonoloke obrade (Anthony i sur., 2007). U pojedinim istraivanjima se kree upravo od navedenog obrasca sposobnosti fonoloke obrade koji se pokazao nedostatnim kod djece s tekoama itanja, a omoguava i oblikovanje obrnutoga pravca prediktivnosti mjera fonoloke obrade za uspjeh u itanju. Posebnosti jezinoga razvoja opisane su u mnogim jezicima. U hrvatskome nedostaje takvih istraivanja i ona su prisutna tek unazad 15-tak godina (Blai i Banek, 1998; Ivac i sur., 2005; Jelaska i sur., 2002; Kuva i Arapovi, 2003; Lenek, 1994; Ljubei, 1997). Vrlo je malo radova o obiljejima fonoloke obrade u hrvatskome (Kolundi, 2002), a posebno nedostaju podaci o skupinama djece s nekom vrstom problema u jezinome razvoju, djece s dijagnosticiranim jezinim tekoama i poremeajima kao i djece rizine za nastanak ovih tekoa (ili tekoa itanja i pisanja). Stoga je cilj ovoga rada oblikovan i usmjeren upravo na posebnosti spomenutih fonolokih komponenti u hrvatskome jeziku kod tri skupine ispitanika. CILJ RADA Cilj je rada usporedba uspjenosti djece urednoga razvoja, djece s perinatalnim oteenjem mozga i djece s posebnim jezinim tekoama na zadacima fonolokih vjetina i fonolokoga pamenja. Bit e opisana neka obiljeja fonolokoga razvoja i posebnosti u fonolokoj svjesnosti, fonolokome imenovanju i fonolokome pamenju prema odabranim varijablama. Svrha je rada upozoriti na vanost znaajki fonoloke sastavnice jezika kod ispitane djece predkolske dobi s obzirom na poznate podatke o prediktivnoj vrijednosti fonologije za usvajanje itanja. Budui da nedostatnosti u ovome segmentu predstavljaju rizik za tekoe itanja i pisanja, prepoznavanje odstupanja omoguava odabir i provoenje ciljanih i dobro oblikovanih postupaka za poboljanje fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja. Ove aktivnosti su preduvjet ne samo uspjenoga svladavanja vjetina itanja i pisanja ve i znaajan imbenik kasnijega kolskoga i akademskoga napredovanja uope.
5

PRETPOSTAVKA ISTRAIVANJA Prema postavljenome cilju oekujemo da e postojati statistiki znaajne razlike izmeu djece urednoga razvoja, djece s perinatalnim oteenjem mozga i djece s posebnim jezinim tekoama na zadacima fonolokih vjetina i fonolokoga pamenja. Poznato je da rezultati usporedbe ovih skupina na jezinim zadacima ukazuju na najslabija postignua djece s posebnim jezinim tekoama (Thal i sur., 2004; Weckerly i sur., 2004). Pretpostavlja se da e naredna usporedba dati slian obrazac razlika. Djecu s loim postignuem na fonolokoj obradi moemo smatrati rizinima za nastanak tekoa itanja. METODE RADA Uzorak ispitanika Ispitivanjem je obuhvaeno 120-ero djece prosjene kronoloke dobi est godina. Odabrana su prema nekoliko kriterija: (A) sva su djeca bila kolski obveznici u trenutku ispitivanja; (B) u ispitivanje su ukljuena samo djeca iji je rezultat (iznad 80) na verbalnoj ljestvici Wechslerovog testa inteligencije za djecu (Wechsler, 1991) i prosjean rezultat na Ravenovim progresivnim matricama (Raven i sur., 1999) (C) djeca su pripadala jednoj od tri ciljane skupine: 1. uzorku ispitanika urednoga jezinoga razvoja (N=40), 2. uzorku ispitanika s perinatalnim oteenjem mozga (N=40) i 3. uzorku ispitanika s posebnim jezinim tekoama (N=40). U svakoj skupini su 22 djeaka i 18 djevojica. 1. Uzorak djece urednoga razvoja pohaa redovite vrtike skupine u okviru dva vrtia u Gradu Zagrebu. Kod navedenih ispitanika ne postoje perinatalni imbenici rizika niti jezino-govorne tekoe. 2. Veina djece iz uzorka s perinatalnim oteenjem mozga je ukljuena u neuropedijatrijsko praenje u okviru Klinike za djeje bolesti Zagreb. Djecu je odabrao neuropedijatar prema podacima iz medicinske anamneze koja je ukljuivala odstupanje u nalazima ultrazvune pretrage mozga (perinatalno krvarenje ili periventrikularna leukomalacija). Odabrani ispitanici nemaju motorikih niti senzorikih tekoa. 3. Ispitanici s posebnim jezinim tekoama pohaaju svakodnevni edukacijsko-rehabilitacijski

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

program poticanja jezino-govornoga razvoja u okviru Predkolskoga odjela Poliklinike SUVAG2. Manji dio djece s posebnim jezinim tekoama ukljuen je u tretman u Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (Kabinet za ranu komunikaciju i Logopedski kabinet). Sva djeca ove skupine imaju utvrene jezino-govorne tekoe i udovoljavaju kriteriju za postavljanje dijagnoze posebnih jezinih tekoa: rezultat na jednome ili dva jezina testa je -1,25 SD ispod prosjeka (Wufleck i sur., 2004; Tomblin, 2008). Uzorak djece detaljnije je opisan i s obzirom na perinatalna obiljeja (Ivac Pavlia, 2009). Mjerni instrumenti Za potrebe istraivanja koriteni su testovi i zadaci oblikovani za potrebe ispitivanja te zadaci koriteni u klinikome radu. Svaki od 120-ero ispitanika ispitan je individualno. Roditelji su dali osnovne anamnestike podatke te su priloili medicinsku dokumentaciju.
Tablica 3. Prikaz mjernih instrumenata

Pregled mjernih instrumenata kao i upute tijekom primjene istih nalaze se u Tablici 3. Varijable istraivanja Definirane su operacionalistiki prema koritenim mjernim instrumentima. LEGENDA VARIJABLI SLOV Poznavanje slova RIMA Prepoznavanje rime RIMA1 Stvaranje rime PR GLAS Prepoznavanje prvoga glasa u rijei ZAD GLAS Prepoznavanje zadnjega glasa u rijei ANAL Glasovna ralamba SINT Glasovno stapanje RAN bo Fonoloko imenovanje boja RAN br Fonoloko imenovanje brojeva RAN pr Fonoloko imenovanje predmeta REC Ponavljanje reenica REC PS Ponavljanje pseudoreenica

NAZIV MJERNOGA Autori INSTRUMENTA/ZADATKA Prepoznavanje rime Prema slinim zadacima (eng. Oditty Task) Fernandez-Fein i Baker, 1997. Stvaranje rime Pema slinim zadacima FernandezFein i Baker, 1997. Prepoznavanje prvoga glasa Prema zadacima Vanca, 1999 i zadacima za logopedsku procjenu u Centru za rehabilitaciju Prepoznavanje zadnjega glasa Prema zadacima Vanca, 1999 i zadacima za logopedsku procjenu u Centru za rehabilitaciju Glasovno stapanje Prema zadacima Vanca, 1999 i zadacima za logopedsku procjenu u Centru za rehabilitaciju Glasovna ralamba Prema zadacima Vanca, 1999 i zadacima za logopedsku procjenu u Centru za rehabilitaciju Fonoloko imenovanje boje, Denckla i Rudel, 1976. brojevi i predmeti, Ponavljanje reenica Prema reenicama Ljubei i sur., 1997 (krai oblik) Ponavljanje pseudoreenica Prema reenicama Ljubei i sur., 1997 Lista za ispitivanje imenovanja Lista velikih tiskanih slova, Vanca, slova 1999.

Uputa

Raspon bodova

Idemo pronai rije koja se ne 0-10 slae tako da nam sve zvui kao brojalica: DAN; LAN; NOS. Nastavi niz tako da zvui kao 0-10 pjesmica: LUKA; RUKA; KUKA Koji je prvi glas u rijei OKO? 0-10

Koji je zadnji glas u rijei PAS?

0-10

Ako kaem P- A S, koja je to rijei? Koja su slova/glasovi u rijei NOS? Imenuj to bre moe... Ponovi reenice Ponovi ove neobine reence Imenuj slova

0-10

0-10

Utroeno vrijeme (sec) 0-61 (broj tono pon. rijei) 0-28 (broj tono pon. pseudorijei) 0-30

2 Vano je napomenuti da se u okviru Poliklinike SUVAG koristi drugaije terminoloko nazivlje. 6

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

LEGENDA SKUPINA A Skupina urednoga jezinog razvoja B Skupina s perinatalnim oteenjem mozga C Skupina s posebnim jezinim tekoama (PJT) REZULTATI I RASPRAVA Normalnost distribucije Za ispitane varijable je Kolmogorov-Smirnov testom provjereno odstupaju li statistiki znaajno od normalne distribucije. Kod sve tri skupine ispitanika odstupaju iste varijable: poznavanje slova (SLOV), stvaranje rime (RIMA1), izdvajanje prvoga i zadnjega glasa (PR GLAS; ZAD GLAS), glasovna ralamba i stapanje (ANAL; SINT). Svi ispitanici su uglavnom postizali izrazito niske rezultate (npr; RIMA1) ili vrlo visoke rezultate zbog ega je krivulja izgubila obris Gaussove krivulje (npr; PR GLAS). Distribucije rezultata dobivene na varijablama izdvajanje zadnjega glasa (ZAD GLAS), glasovna ralamba (ANAL) i glasovno stapanje (SINT) upuuju na podjednaku razdiobu rezultata u korist niskih i/ili visokih rezultata, ali ne i prosjenih. Oblik distribucije varijable glasovno stapanje (SINT) pokazao je kako pripadnost pojedinom uzorku odreuje vrstu krivulje. Tako ispitanici urednoga jezinoga razvoja i ispitanici s perinatalnim oteenjem mozga postiu niske ili visoke rezultate, a uzorak ispitanika s PJT postie iskljuivo niske rezultate. Navedeno grupiranje rezultata pokazuje da ispitanici s PJT te dijelom i ispitanici s perinatalnim oteenjem mozga nisu dosegli razinu automatiziranoga glasovnoga stapanja i ralambe za razliku od uzorka urednoga jezinoga razvoja. Ljubei (1978) dobiva sline rezultate na podtestovima Illinois testa psiholingvistikih sposobnosti te objanjava da ove vjetine dozrijevaju upravo pred polazak u kolu zbog ega se javlja varijabilnost u stupnju njihove usvojenosti. Osnovni statistici za varijable fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja Ve su pregledom osnovnih statistika za ispitanike iz triju poduzoraka na odabranim fonolokim varijablama vidljive razlike u postignuima (Tablica 4). Raspon postignutih rezultata te podaci odstupanja od
7

aritmetike sredine (standardne devijacije) pokazuju da uzorak djece s perinatalnim oteenjem mozga pokazuje najveu neujednaenost u rjeavanju gotovo svih zadataka, a to je u skladu s brojnim istraivaTablica 4. Osnovni statistici za varijable fonolokih vjetina i fonolokog pamenja kod triju poduzoraka ispitanika A, B, C usporedbena tablica (N=120)
Skupine Minimalni Maksimalni Aritmetika Standardna rezultat rezultat sredina devijacija A 2 30 23,18 8,955 SLOV B C A RIMA B C A RIMA1 B C PR GLAS ZAD GLAS A B C A B C A ANAL B C A SINT B C RAN BO RAN BR RAN PR A B C A B C A B C A REC B C REC PS A B C 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 46 48 42 30 36 41 52 58 59 41 31 9 14 2 0 31 26 9 7 7 10 10 9 10 10 10 10 10 10 10 10 7 10 10 8 102 153 140 112 144 137 133 168 156 61 61 55 27 28 25 19,35 10,77 5,65 3,56 2,48 5,92 2,31 ,75 8,67 8,10 4,88 6,82 5,35 1,20 6,97 4,80 1,48 7,00 4,75 1,23 64,70 77,33 77,10 54,30 75,30 72,30 77,35 99,08 94,43 55,43 48,95 35,78 20,75 18,52 13,15 9,636 8,460 1,929 2,415 1,987 3,832 3,496 1,706 2,654 2,560 3,884 3,889 4,353 2,301 3,285 4,008 2,124 3,581 4,030 2,201 13,890 23,918 20,460 16,724 25,580 22,362 16,337 27,092 24,449 4,924 9,196 12,290 3,514 6,231 6,262

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

Tablica 5. Analiza varijance za normalno distribuirane varijable fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja
Varijable Suma Df kvadrata RIMA RAN bo RAN br RAN pr REC REC PS 208,125 2 3827,438 2 9731,308 2 9858,925 2 8030,124 2 1221,355 2 Srednji kvadrat 104,063 F P

vanje boja (RAN bo), imenovanje brojeva (RAN br), ponavljanje reenica (REC) i ponavljanje pseudoreenica (REC PS). Rezultati pokazuju da statisti ki zna ajna razlika izmeu grupa postoji na svim varijablama (Tablica 5). Za varijable na kojima je razlika izmeu grupa utvrena analizom varijance, proveden je i post-hoc test (Scheffe) koji odreuje koje su tono razlike izmeu aritmetikih sredina skupina znaajne (Tablica 6). Razlike izmeu aritmetikih sredina se promatraju u smjerovima: 1) uredni jezini razvoj nasuprot perinatalnog oteenja mozga, 2) uredni jezini razvoj nasuprot PJT, 3) perinatalno oteenje mozga nasuprot PJT. Zbog jednostavnijeg snalaenja u rezultatima oblikovana je poredbena tablica (Tablica 7). Postoje statistiki znaajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i fonolokog imenovanja (RIMA, RAN bo, RAN br, RAN pr) izmeu ispitanika urednoga jezinoga razvoja i ispitanika s perinatalnim oteenjem mozga te izmeu ispitanika urednoga jezinoga razvoja i ispitanika s PJT. Poznato je da skupina s PJT pokazuje nedostatke u fonolokoj obradi koji se odraavaju u niskom postignu u na zadacima fonoloke svjesnosti (Schuele i sur., 2007). Statistiki znaajne razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja i PJT su sasvim oekivane. U literaturi nema podataka o sposobnosti fonolokoga imenovanja kod djece s perinatalnim oteenjem mozga tako da dobivene rezultate nije mogue potkrijepiti istim nalazima. Tijekom ispitivanja se uoava da skupine koje su rizine za tekoe uenja imaju velike tekoe s praenjem slijeda (npr; imenuju okomito ili u smjeru pravokutnika, zamjenjuju mjesta rijeima) i/ili s prizivanjem pojedinih rijei koje se oituje u duljim pauzama (npr; Hmmm). Poznato je da djeca s perinatalnim oteenjem mozga postiu slabije rezultate na zadacima koji zahtijevaju preciznost, brze odgovore, organizaciju ili integraciju pojedinih podataka (Bates i Roe, 2001) te ostvaruju sporije vrijeme obrade na zadacima u kojima se mjeri vrijeme reakcije (Gupta i sur., 2003). Studija sluaja koju su proveli Srzenti Kostovi i suradnici (2005) pokazuje da djevojica urednih kognitivnih sposobnosti s periventrikularnim krvarenjem III. stupnja postie sposobnosti 3 SD nie od prosjenih vrijednosti na razliitim varijablama pamenja
8

23,184 ,000 ,008 ,000

1913,719 5,002 4929,463 9,318 610,677

4865,654 10,306 ,000 4015,062 45,996 ,000 20,100 ,000

Razlika je znaajna na razini p<0,05

njima koja pokazuju da ishodi ove djece mogu biti vrlo raznoliki od izrazito loih do izrazito uspjenih (Stiles i sur., 2005;. imlea i sur., 2007). Ostali podaci (aritmetike sredine, najmanji i najvii postignuti rezultat) uglavnom su oekivani na svim varijablama najuspjenija su djeca urednoga razvoja dok su djeca s posebnim jezinim tekoama zapravo imala ukupno najloije rezultate (Thal i sur., 2004). Prema postignutim rezultatima i obiljejima rjeavanja pojedinih zadataka djeca s perinatalnim oteenjem mozga pribliavala su se u nekim zadacima djeci urednoga razvoja (npr. izdvajanje prvog i zadnjeg glasa; PR GLAS I ZAD GLAS) dok su u nekima postizali rezultate priblinije skupini djece s posebnim jezinim tekoama (varijable imenovanja boja, brojeva i predmeta; RAN BO, RAN BR, RAN PR). Ovi podaci daju okvir unutar kojega se mogu razmatrati razlike izmeu odabranih poduzoraka. S ciljem odreivanja razlika izmeu uzoraka, na varijablama koje imaju normalnu distribuciju primijenjena je analiza varijance (Tablica 5), a kod varijabli kod kojih su pretpostavke za provedbu analize varijance naruene, provedeni su postupci neparametrijske statistike (Tablica 8). Rezultati analize varijance za normalno distribuirane varijable fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja Kako varijable fonolokih sposobnosti (SLOV, RIMA 1, PR GLAS, ZAD GLAS, ANAL i SINT) statistiki znaajno odstupaju od normalne distribucije postupak analize razlika je proveden samo na varijablama poznavanje rime (RIMA), imeno-

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

Tablica 6. Post - hoc testovi varijable fonolokih vjetina i fonolokog pamenja

Varijable PostSkupine Razlika Standardna P hoc Test izmeu pogreka arit. sredina RIMA Scheffe 1 2 3 RAN bo Scheffe 1 2 3 RAN br Scheffe 1 2 3 RAN pr Scheffe 1 2 3 REC Scheffe 1 2 3 rec ps Scheffe 1 2 3 2 3 1 3 1 2 2 3 1 3 1 2 2 3 1 3 1 2 2 3 1 3 1 2 2 3 1 3 1 2 2 3 1 3 1 2 2,09(*) 3,18(*) 1,09 -1,09 ,477 ,474 ,477 ,477 ,000 ,000 ,000 ,078 ,000 ,078 ,035 ,021 ,035 ,982 ,021 ,982 ,000 ,002 ,000 ,909 ,002 ,909 ,000 ,005 ,000 ,758 ,005 ,758 ,012 ,000 ,012 ,000 ,000 ,000 ,208 ,000 ,208 ,000 ,000 ,000

Tablica 7. Rezultati post-hoc testova za normalno distribuirane varijable fonolokih vjetina

UREDNI VS UREDNI PERINATALNO PERINATALNO VS PJT VS PJT Poznavanje rime (RIMA) Fonoloko imenovanjeboje (RAN BO) Fonoloko imenovanjebrojevi (RAN BR) Fonoloko imenovanjepredmeti (RAN PR) Ponavljanje reenica (REC) Ponavljanje pseudorenica (REC PS)

-2,09(*) ,477 -3,18(*) ,474 -11,56(*) 4,402 -12,40(*) 4,374 11,56(*) 4,402 -,84 ,84 4,402 4,402 12,40(*) 4,374 -20,14(*) 4,890 -18,00(*) 4,859 20,14(*) 4,890 2,14 -2,14 4,890 4,890 18,00(*) 4,859 -20,93(*) 5,176 -17,08(*) 5,143 20,93(*) 5,176 3,86 -3,86 6,40(*) 5,176 5,176 2,102 17,08(*) 5,143

(p<0,05) = ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu skupina

= postoje statistiki znaajne razlike izmeu skupina

Tablica 8. Razlike meu skupinama na varijablama koje znaajno odstupaju od normalne distribucije
SLOV RIMA1 PR ZAD ANAL SINT GLAS GLAS 2 ,000 2 ,000 2 ,000 2 ,000

19,65(*) 2,089 -6,40(*) 2,102 13,25(*) 2,102 -19,65(*) 2,089 -13,25(*) 2,102 2,21 7,60(*) -2,21 5,39(*) 1,240 1,233 1,240 1,240

Hi-kvadrat 34,266 37,517 29,748 32,810 39,038 38,221 Df P 2 ,000 2 ,000

s perinatalnim oteenjem mozga, sporije vrijeme pristupanja nazivima poznatih simbola moe se smatrati jo jednim doprinosom u poznavanju moguih posljedica ovakvog oteenja u segmentu predvjetina itanja. Zadaci prepoznavanja rime i fonolokog imenovanja su pokazali dobru diskriminativnu vrijednost za razlikovanje djece urednoga razvoja od ispitanika s perinatalnim oteenjem mozga. Fonoloko imenovanje ima znaajnu ulogu u uenju i prizivanju ortografskih obrazaca (Wile i Borowsky, 2004). U kolskome razdoblju, prilikom itanja, fonoloko
9

-7,60(*) 1,233 -5,39(*) 1,240

i jezika te pokazuje posebne tekoe na zadatku ponavljanja reenica. Kako specifini nedostaci u obradi jezinih obavijesti jesu obiljeje skupine

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

imenovanje je pokazatelj brzine kojom se pristupa leksikim reprezentacijama napisanih rijei. Pretpostavlja se da je sporije vrijeme imenovanja boja, brojeva i predmeta, u skupini rizinih za tekoe itanja, pretpokazatelj moguih problema u usvajanju itanja. Razlog tome moe biti sporiji pristup kodovima ime nastaju tekoe u izdvajanju ortografskih pravilnosti. Djeca koja su spora u fonolokome imenovanju ne obrauju slova dovoljno brzo i upravo zbog toga izrazito sporo usvajaju ortografske leksike reprezentacije. Smatra se da sporije vrijeme imenovanja odraava odstupanja u neurobiolokom sustavu (van den Bos, 1998. prema Vanca, 1999) to se uklapa u odreenje skupine s perinatalnim oteenjem mozga i njihove rezultate na fonolokom imenovanju. Prema anatomskim mjerama (odstupanja u donjem frontalnom girusu), fonoloko imenovanje je zasebni rizini imbenik za tekoe itanja (Leonard i sur., 2006). Adolescenti s perinatalnim oteenjem mozga imaju vei utroak vremena na zadacima itanja rijei, pseudorijei i teksta negoli njihovi vrnjaci urednoga jezinoga razvoja (Srzenti-Kostovi i sur., 2005). Zanimljivo je da se razlike u fonolokom imenovanju izmeu uzoraka ispitanika s PJT i perinatalnog oteenja mozga nisu pokazale statistiki znaajnima. Obje skupine sporije prizivaju nazive dobro poznatih simbola u odnosu na vrnjake urednoga jezinoga razvoja. Ponavljanje re enica je zadatak koji dobro razlikuje sve tri skupine ispitanika. Velika razlika u aritmetikim sredinama se objanjava velikim zahtjevima koje pred skupinu s PJT postavlja ovaj zadatak s obzirom na udio fonolokoga pamenja i morfosintaktikoga znanja koji su nedostatni kod skupine s PJT (Chiat i Roy, 2008). Poznato je da pojedini autori upravo uspjeh na zadacima ponavljanja reenica izdvajaju kao kliniki pokazatelj PJT (Stokes i sur., 2006). Na varijabli ponavljanja pseudoreenica ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja i djece s perinatalnim oteenjem mozga. Vjerojatno je zadatak ponavljanja pseudoreenica zbog svoje neobinosti (simulacija pravoga jezika) drugaiji i nepoznat, i stoga zahtjevan, i djeci urednoga jezinoga razvoja. Skupina s perinatalnim oteenjem mozga i skupina s PJT se statistiki znaajno razlikuju na ovoj varijabli.
10

Neparametrijska statistika za varijable fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja Razlike izmeu triju uzoraka na ostalim varijablama fonolokih sposobnosti su provjerene neparametrijskim statistikim postupcima. Za statistiku analizu razlika izmeu uzoraka na ovim varijablama primijenjen je Kruskal Wallis test (Tablica 8). Kruskal Wallis testom su utvrene statistiki znaajne razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja, djece s perinatalnim oteenjem mozga i djece s PJT na varijablama poznavanje slova (SLOV), stvaranje rime (RIMA1), izdvajanje prvoga glasa (PR GLAS), izdvajanje zadnjega glasa (ZAD GLAS) te na varijabli glasovna ralamba (ANAL) i glasovno stapanje (SINT) koje odstupaju od normalne distribucije. Zbog tog odstupanja nije bilo mogue primijeniti post-hoc testove. Pregledom i usporedbom rezultata ispitanih skupina i uz pomo tablica osnovnih statistika (Tablica 4) jasno se uoava trend najniih vrijednosti za uzorak djece s PJT, srednjih za uzorak djece s perinatalnim oteenjem mozga, a najviih za uzorak djece urednoga jezinoga razvoja. Nedostatna fonoloka svjesnost koju pokazuju djeca s perinatalnim oteenjem mozga i djeca s PJT moe biti rezultat nedostatnih fonolokih reprezentacija (Swan i Goswami, 1997) ili problema u obradi (Tallal i sur., 1996). Pennington i Bishop (2009) saimaju malobrojna inozemna istraivanja o obiljejima nedostataka fonolokih reprezentacija u etiri mogua oblika: 1) nedostatak segmentalnih fonolokih reprezentacija, 2) tekoe u prepoznavanju suprasegmentalnih podataka u fonolokim reprezentacijama, 3) zadravanje alofonskih reprezentacija, 4) slabo razlikovne fonoloke reprezentacije. Kako se o preciznijim obiljejima nedostatnih fonolokih reprezentacija samo pretpostavlja, sigurno je tvrditi da uzorak ispitanika urednoga jezinoga razvoja, po svojim fonolokim vjetinama, odskae od preostala dva uzorka ispitanika koja su rizina za tekoe uenja. Ispitanici s PJT prosjeno najvii rezultat postiu na zadatku izdvajanja prvoga glasa, dok im zadaci stvaranja rime (ali i prepoznavanja rime; opisani u parametrijskoj statistici) te glasovne ralambe i stapanja predstavljaju problem. To se oituje u niskim aritmetikim sredinama i niskim vrijednostima standardnih devijacija.

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

Istraivanja predvjetina itanja kod PJT su pokazala da skupina s PJT pred polazak u prvi razred imenuje znaajno manje slova, ima niu razinu fonoloke svjesnosti i svjesnosti o tisku u odnosu na vrnjake (Schuele i sur., 2007). Premda su razlike djece s PJT u odnosu na ispitanike s perinatalnim oteenjem mozga statistiki znaajne na svim spomenutim varijablama fonoloke svjesnosti (proizvodnja rime, prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa, glasovno stapanje i ralamba), kod skupine s perinatalnim oteenjem mozga uoljivo je da, ba kao i djeca s PJT, postiu znaajno nie rezultate u odnosu na djecu urednoga razvoja. Neka tumaenja govore da se razlozi neuspjeha mogu povezati s teinom zahtjeva koje ti zadaci postavljaju na radno pamenje i sustav pozornosti (Srzenti-Kostovi i sur., 2005). Prema rezultatima ispitanika s perinatalnim oteenjem mozga, na varijabli prepoznavanja rime, ova skupina ostavlja dojam homogene grupe (SD=2,4), dok prema rezultatima na zadacima fonemske svjesnosti (izdvajanje zadnjega glasa, glasovna ralamba i glasovno stapanje) proizlazi zakljuak o znaajnoj heterogenosti skupine (SD=4,3; 4,0; 4;0): pojedina djeca su svladala glasovnu ralambu i stapanje, dok pojedina nisu dosegla tu razinu. Pretpostavlja se da su raznoliki stupnjevi automatizacije fonemske svjesnost odraz razliitog tempa sazrijevanja ovih vjetina te su neka djeca po svojim obiljejima blia skupini s PJT, a neka djeci urednoga razvoja. No, kao skupina, djeca s perinatalnim oteenjem mozga, ba kao i djeca s PJT, predstavljaju grupu ije su fonoloke sposobnosti (mjerene varijablama fonoloke svjesnosti i imenovanja slova) takve da se mogu smatrati pretpokazateljima rizika za nastanak tekoa itanja. To je u skladu s nizom istraivanja koja nedostatke u fonolokoj svjesnosti smatraju glavnim razlogom tekoa itanja (Pennington i Bishop, 2009). U prilog tome idu i rezultati i statistiki zna ajne razlike izme u postignu a ove djece na zadacima imenovanja slova. Djeca urednoga jezinoga razvoja u prosjeku imenuju 23 slova, djeca s perinatalnim oteenjem mozga imenuju 19 velikih tiskanih slova, dok djeca s posebnim jezinim tekoama prosjeno imenuju svega 10 velikih tiskanih slova. Premda su razlike oeki11

vane, izrazito niske vrijednosti djece s posebnim jezinim tekoama jasno pokazuju da je njihov stupanj spremnosti za kolu najnii. Spoznaje da poetno itanje u najveoj mjeri odreuju upravo fonoloke vjetine i poznavanje slova, te da su najbolje preventivne strategije za sprjeavanje nastanka tekoa itanja vezane upravo uz rano usvajanje slova i razvoj fonemsku svjesnost (National Institute of Child Health and Human Development; HICHD prema Reid, 2009) nameu nunim rad s ovom djecom na poboljanju spomenutih podruja. ZAKLJUAK Pretpostavka istraivanja o razlikama izmeu djece urednoga jezinoga razvoja, djece s perinatalnim oteenjem mozga i djece s posebnim jezinim tekoama u fonolokim vjetinama i fonolokome pamenju kao temeljnom prediktoru itanja, je potvrena. Oekivano, djeca urednoga razvoja postizala su najbolje rezultate te dobiveni podaci mogu posluiti za potrebe normiranja i oblikovanja standardiziranih testova. Obiljeja distribucija varijabli pokazuju da su zadaci prepoznavanja rime neoekivano teki za sve ispitanike, pa i djecu urednoga razvoja. Skupina s perinatalnim oteenjem ima vrlo neujednaeni profil fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja ova djeca su izrazito uspjena u izdvajanju prvoga i zadnjega glasa, dok su neuspjena u imenovanju (boja, brojeva i predmeta) te se po obiljejima sposobnosti pribliavaju djeci s posebnim jezinim tekoama. Skupina s posebnim jezinim tekoama, oekivano, ima znaajne tekoe u svim segmentima fonoloke obrade i postie najloije rezultate, a to je u skladu s rezultatima brojnih autora. Niz je istraivanja koja potvruju uzronu vezu fonoloke obrade i uspjeha u itanju rijei. S obzirom na znaaj fonolokih sposobnosti i fonolokoga pamenja, skupine s perinatalnim oteenjem mozga i s posebnim jezinim tekoama su rizine za nastanak tekoa itanja. Intervencijski programi, oblikovani s obzirom na osobitosti hrvatskoga jezika i uoene nedostatnosti skupina, predstavljaju neophodne preventivne aktivnosti u domeni logopedske djelatnosti u podruju kolskoga neuspjeha.

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

LITERATURA
Adams, M. (1990). Beginning to Read: Thinking aand Learning about Print. MA, MIT Press. Cambridge. Anthony, J.L. i Francis, D. (2005). Development of phonological awareness. Current Directions in Psychological Science, 14 (5): 255-259. Anthony, J.L., Williams, J.M., McDonald, R., Francis, D. (2007). Phonological processing and emergent literacy in younger and older preschool children. Annals of Dyslexia. 57 (2): 113-137. Baddeley, A. (1986). Working memory. Science. Vol. 255. 556-559. Badian, N. A. (1995). Predicting reading ability over the long term: the changing roles of letter naming, phonological awareness and orthographica processing. Annals of Dyslexia, 45, 79-96. Bates, E. i Roe, K. (2001). Language development in children with unilateral brain injury. U: Nelson C.A. i Luciana, M. (ur.), Handbook of developmental cognitive neuroscience. (str. 2-16), Cambridge, MA: MIT Press. Bishop, D.V.M. i Snowling, M.J. (2004). Developmental dyslexia and specific language impairment: same or different? Psychological Bulletin, 130, 858-888. Blai, D., Banek, Lj. (1998). Posebne jezine tekoe uzrok kolskom neuspjehu? Revija za rehabilitacijska istraivanja. Vol. 34 (2). 183-190. Bradley, L., Bryant, P. E. (1983). Categorising sounds and learning to read. A causal connection. Nature. Vol. 310. 419-421. Carroll, J.M. i Snowling, M.J. (2004). Language and phonological skills in children at high risk of reading difficulties. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 45 (3): 631-640. Catts, H.W. i Kamhi, A.G. (2005). Language and Reading Disabilities. Pearson Education. Chiat, S. i Roy, P. (2008.) Early phonological and sociocognitive skills as predictors of later language and social communication outcomes. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 49 (6): 635 645. Combley, M. (2001). The Hickey Multisensory Language Course (3rd edn). Whurr. London. De Jong, P.F. i Olson, R.K. (2004). Early predictors of letter knowledge. Journal of Experimental Child Psychology 88, 254-273. Denckla, M. B. i Rudel, R. G. (1976). Rapid automatized naming (R.A.N.): Dyslexia differentiated from other learning disabilities. Neuropsychologia, 14, 471. Ecalle, J., Magnan, A., Biot-Chevrier, C. (2008). Alphabet knowledge and early literacy skills in French beginning readers. European Journal of Developmental Psychology, 5(3): 303-325. Everatt, J. (2002). Visual processses: In: G. Reid and J. Wearmouth (eds) Dyslexia and Literacy, Theory and Practice. John Wiley and Sons. Chichester. Fernandez-Fein, S. i Baker, L. (1997). Rhyme and alliteration sensitivity and relevant experiences among preschoolers from diverse backgrounds. Journal of Literacy Research, 29 (3): 433-459. Fletcher, J.M., Lyon, G.R., Fuchs, L.S., Barnes, M.A. (2007). Learning Disabilities: From Identification to Intervention. The Guilford Press. Georgiu, G.K., Parilla, R., Kirby, J. (2006). Rapid naming speed components and early reading acquistion. Scientific Studies of Reading, 10(2): 199-220. Gillon, G.T. (2004). Phonological awareness intervention: a preventative framework for preschool children with specific speech and language impairments. U: McCauley, R.J. i Fey, M.E. (ur.). Treatment of Language Disorders in Children, (str. 279-309). Paul H. Brookes Publishing Co. Goswami, U. (2002). Phonology, reading development and dyslexia: A cross-linguistic perspective. Annals of Dyslexia, 52, 1-23. Goswami, U. (2003). Early phonological development and the acquisition of literacy. U: Neuman, S.B. i Dickinson, D. K. (ur.) Handbook of Early Literacy Research, (str. 111-126), The Guilford Press.
12

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

Goswami, U. i Bryant, P. (1990). Phonological skills and learning to read. Hove, U. K.: Lawrence Erlbaum Associates. Gupta, P., MacWhinney, B., Feldman, H. M., Sacco, K. (2003). Phonological memory and vocabulary learning in children with focal lesions. Brain and Language 87, 241-252. Hagtvet, B. E. (1997). Phonological and liguistic cognitive precursors of reading abilities. Dyslexia. Vol. 3 (3). 163-177. Ivac Pavlia, J. (2009). Predvjetine itanja u djece s rizikom za tekoe uenja. Disertacija. Edukacijsko-rehabiltacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. Ivac, J., Lenek, M., Anel, M. (2005). Pojavnost i oblici neologizama kod posenih jezinih tekoa. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja. Vol. 4 (2). 49-57. Jelaska, Z., Kovaevi, M., Anel, M. (2002). Morphology and semantics the basis of Croatian case. Pre- and Protomorphology. In M. D. Voeikova, W. Dressler, (eds) Early phases of Morphological Development in Nouns and Verbs. Lincom. Mnchen. Justice, L.M. (2006). Evidence-based practice, response to intervention, and the prevention of reading difficulties. Language, Speech, and Hearing Services in Schools, 37, 284-297. Kadaverek, J.N. i Justice, L.M. (2004). Embedded-explicit emergent literacy: II. Goal selection and implementation in the early childhood classroom. Language, Speech, and Hearing Services in Schools, 25, 212-228. Kolundi, Z. (2002). Poetno itanje i neka obiljeja fonoloke obrade prijevremeno roene djece. Magistarski rad. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb. Kuva, J., Arapovi, D. (2003). Sintaksa u djece s posebnim jezinim tekoama i djece uredna jezino govorna razvoja. Zbornik radova Psiholingvistika i kognitivna znanost u Hrvatskoj. Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku. Rijeka. 9-17. Lenek, M. (1994). Jezine sposobnosti u djece s tekoama itanja. Magistarski rad. Fakultet za defektologiju Sveuilita u Zagrebu. Zagreb. Leonard C.M., Eckert, M., Given, B., Berninger V., Guinevere, E. (2006). Individual differences in anatomy predict reading and oral language impairments in children. Brain, 129(12): 3329-3342. Lundberg, I. (2002). The childs route into reading and what can go wrong. Dyslexia. Vol. 8 (1). 1-13. Ljubei, M. (1997). Jezine tekoe kolske djece. kolske novine. Zagreb. Ljubei, M. (1978.) Povezanost uspjenosti u glasovnom spajanju s faktorima socioekonomskog statusa. U: Istraivanja na podruju defektologije, 309-319, Zagreb, Fakultet za defektologiju. Molfese, D.L., Molfese, V.J., Barnes, M.E., Warren, C.G., Molfese, P.J. (2008). Familial predictors of dyslexia: evidence from preschool children with and without familial dyslexia risk. U: Reid, G., Fawcett, A.J., Manis, F., Siegel, L.S. (ur.) The Sage Handbook of Dyslexia (str. 99-121), Sage Publications. Muter, V., Hulme, C., Snowling, M., Taylor, S. (1998). Segmentation, not rhyming, predicts early progress in reading to read. Journal of Experimental Child Psychology, 71, 3-27. Nation, K., i Snowling, M.J. (2004). Beyond phonological skills: broader language skills contribute to the development of reading. Journal of Research in Reading, 27, 342-356. Nicolson, R.I. i Fawcett, A.J. (2008). Dyslexia, learning and the brain. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts. Pennington, B.F. i Bishop, D.V.M. (2009.) Relations among speech, language, and reading disorder. Annual Review of Psychology, 60: 283-306. Petrill, S.S., Deater-Deckard, K., Thompson, L.A., De Thorne, L.S., Schatschenider, C. (2006). Genetic and enviromental effects of serial naming and phonological awareness on early reading outcomes. Journal of Educational Psychology, 98, 112-121.
13

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

Puolakanaho, A. (2007). Early prediction of reading: Phonological awareness and related language and cognitive skills in children with familial risk for dyslexia. Jyvskyl Studies in Education, Psychology and Social Research. Jyvskyl: University of Jyvskyl. Ramus, F., Pidgeon, E., Frith, U. (2003). The relationship between motor control and phonology in dyslexic children. Journal of Child Psychology and Psychiatry and Allied Disciplines, 44: 712-722. Raven, J., Raven, J. C., Court, J. H. (1999). Prirunik za Ravenove progresivne matrice i ljestvice rjenika. Naklada Slap: Jastrebarsko. Reid, G. (2009). Dyslexia. A Practicioners Handbook. Fourth Edition. John Wiley & Sons Ltd. Chichester. UK. Richardson, U., Thomson, J. M., Scott, S. K., Goswami, U. (2004). Auditory Processing Skills and Phonological Representation in Dyslexic Children. Dyslexia. Vol. 10 (3). 215-233. Scarborough, H. S. (1990). Very early language deficits in dyslexic children. Child Development, 61, 1728-1734. Scarborough, H. S. (1998). Early identification of children at risk for reading disabilities: Phonological awareness and some other promising predictors. U: Shapiro, B.K., Accardo, P.J. Capute, A.J. (ur.), Specific reading disability: A view of the spectrum (str. 75-119). Timonium, MD: York Press. Shcffler, T., Sonntag, J., Harnegg, K., Fischer, B. (2004). The effect of practice on low-level auditory discrimination, phonological skills, and spelling in dyslexia. Dyslexia. Vol. 10 (2). 119-131. Schatschneider, C., Fletcher, J.M., Francis, D.J., Carlson, C., Foorman, B.R. (2004). Kindergarten prediction of reading skills: A longitudinal comparative analysis. Journal of Educational Psychology, 96, 265-282. Schuele, C.M., Spencer, E.J., Barako-Arndt, K., Guillot, K.M. (2007). Literacy and children with specific language impairment. Seminars in Speech and Language, 28 (1): 35-48. Singleton, C. (2009). Visual stress and dyslexia. In: G. Reide (ed.) The Routledge Companion to Dyslexia. Routledge. London. Siok, W. T. i Fletcher, P. (2001). The role of phonological awareness and visual-ortographic skills in Chinese reading acquisition. Developmental Psychology. Vol. 37. 886-899. Snowling, M. (2000). Dyslexia (second edition). Blackwell. Oxford. Speece, D.L., Ritchey, K.D., Cooper, D.H., Roth, F.P., Schatschneider, C. (2004). Growth in early reading skills from kindergarten to third grade. Contemporary Educational Psychology, 29, 312-332. Srzenti-Kostovi, M., Brozovi, B., Rado, M., Gojmerac, T. (2005). Corpus callosum thining and specific neurocognitive deficits: a case study of perinatal brain lesion. Cogniie, creier, comportament, IX(2): 403-422. Stokes, S.F., Wong, A. M.Y., Fletcher, P., Leonard, L.B. (2006). Nonword repetition and sentence repetition as clinical markers of specific language impairment: the case of cantonese. Journal of Speech, Language and Hearing Research, 49, 219-236. Stiles, J., Reilly, J., Paul, B., Moses, P. (2005). Cognitive development following early brain injury: evidence for neural adaptation. Trends in Cognitive Sciences, 9, 3: 136-143. Tallal, P., Miller, S.L., Bedi, G., Byma, G., Wang, X., Nagarajan, S.S., Schreiner, C., Jenkins, W.M., Merzenich, M.M. (1996). Language comprehension in language learning impaired children improved with acoustically modified speech. Science, 271: 81-84. Thal, D., Reilly, J., Seibert, L., Jeffries, R., Fenson, J. (2004). Language development in children at risk for language impairment: cross-population comparisons. Brain and Language, 88, 167-179. Tomblin, J.B. (2008). Validating diagnostic standards for specific language impairment using adolescent outcomes. U: Norbury, C.F., Tomblin, J.B., Bishop, D.V.M. (ur.) Understanding Developmental Language Disorders, From theory to practice, (str. 93-115). Psychology Press, Taylor and Francis.

14

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja 2011, Vol 47, br. 1, str. 1-16

Torgesen, J. K. (1996). A model of memory from and informational processing perspective: The special case of phonological memory. In: G R. Lyon and n. A. Krasnegor (eds): Attention, Memory and Executive Function. MD, Brookes, Baltimore. 355-382. Torgesen, J.K., Otaiba. S.A., Grek, M.L. (2005). Assessment and instruction for phonemic awareness and word recognition skills. U: Catts, H.W. i Kamhi, A.G. (ur.). Language and Reading Disabilities, str. 127-151. Pearson Education. Tunmer, W. E., Herriman, M. L., Nesdale, A. R. (1988). Metalinguistic abilities and beginning reading. Reading Research Quarterly. Vol. 23. 134-158. Vanca, M. (1999). Jezine sposobnosti kao preduvjet usvajanja itanja. Doktorska disertacija. Edukacijskorehabilitacijski fakultet Seuilita u Zagrebu. Zagreb. Vellutino, F. R., Fletcher, J., Snowling, M. J., Scanlon, D. M. (2004). Specific reading disability (dyslexia): What have we learnt in th past four decades? Journal of Child Psychology and Psychiatry. Vol 45 (1). 2-40. Wechler, D. (1991). Wechsler Intelligence Scale for Children-Third Edition. San Antonio, TX: The Psychological Corporation. Weckerly, J., Wufleck, B., Reilly, J. (2004). The development of morphosyntactic ability in atypical populations: The acquisition of tag questions in children with early focal lesions and children with specific-language impairment. Brain and Language 88, 190-201. Whitehurst, G.J. i Lonigan, C.J. (1998). Child development and emergent literacy. Child Development, 69, 848-872. Whitehurst, G.J. i Lonigan, C.J. (2003). Emergent literacy: development from prereaders to readers. U: Neuman, S.B. i Dickinson, D. K. (ur.) Handbook of Early Literacy Research, (str. 11-29), The Guilford Press. Wile, T.L. i Borowsky, R. (2004). What does rapid automatized naming measure? A new RAN task compared to naming and lexical decision. Brain and Language, 90: 47-62. Wolf, M. i Bowers, P.G. (1999). The double-deficit hypothesis for the developmental dyslexias. Journal of Educational Psychology, 91, 415-438. Wolf, M., O Rourke, A., Gidney, C., Lovett, M., Cirino, P., Morris, R. (2002). The second deficit: An investigation of the independence of phonological and naming-speed deficits in developmental dyslexia, Reading and Writing: An Interdisciplinary Journal, 15: 43-72. Wulfeck B., Bates, E., Krupa-Kwiatkowski, M., Saltzman, D. (2004). Grammaticality sensitivity in children with early focal brain injury and children with specific language impairment. Brain and Language, 88(2): 215-228.

15

Jasmina Ivac Pavlia, Mirjana Lenek: Fonoloke vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike izmeu djece urednoga jezinoga razvoja...

PHONOLOGICAL SKILLS AND PHONOLOGICAL MEMORY AS BASIC LITERACY PREDICTORS - SOME DIFFERENCES BETWEEN CHILDREN WITH TYPICAL LANGUAGE DEVELOPMENT, CHILDREN WITH PERINATAL BRAIN LESIONS AND CHILDREN WITH SPECIFIC LANGUAGE IMPAIRMANT
Abstract: Contemporary research interests that are focused on the reading development and associated difculties try to dene the role of different cognitive processes as predictors of reading difculties and disorders. Numerous research emphasize phonological variables as the most important for success in reading. Despite the fact that children with perinatal brain lesions as well as children with specic language impairments are at risk for developing reading difculties, segment of phonological skills in these two populations is insufciently investigated (especially in Croatian). The aim of the research is to compare three different groups of six-year-olds (children with typical language development, children with perinatal brain lesions and children with specic language impairment) on tasks that assess phonological skills and phonological memory. Except the analysis of differences, the features of the groups are described. The results show that these groups have statistically signicant differences on the majority of variables that capture phonological skills and phonological memory. Beside its empirical value, this research also contributes to the clinical work of speech and language pathologists because it describes features of phonological skills in children at risk for learning disabilities, further more, it enables the creation of appropriate intervention procedures based on phonological skills as predictors of reading difculties. Key words: prereading skills, risk for learning disabilities, phonological awareness, rapid automatized naming

16