Predloak za LV iz kolegija

ELEKTROENERGETSKE MREE
(2)

- Prijenos prirodne snage 380 kV vodom -

















NASTAVNIK: Kreimir Fekete, dipl.ing.


Osijek, 2009.
1. Prijenosprirodnesnagenaidealnomvodu
Idealni vod na kraju opteretimo potroaem iji je otpor jednak njegovom
valnom otporu. Kako nema promjene valnog otpora, na mjestu prikljuka potroaa nee biti
refleksije jer takav potroa guta polazni val i fizikalno se postie isto stanje kao da je vod
beskonano dug. U ovom pogonskom sluaju prenosi se snaga koju nazivamo prirodnom
snagom voda.

Elektrine prilike na kraju voda dane su izrazima:
2
2 2 2 v
v
V
V I Z I
Z
= =
(1)

Uvrstimo li gornje izraze u prijenosne jednadbe idealnog voda, dobivamo:

( )
( )
0
0
2 0 2 0 2
2 0 2 0 2
j x
j x
V x V cos x jV sin x V e
I x I cos x jI sin x I e
|
|
= | + | =
= | + | =

(2)

Kako je Z
v
realno, to su struja i napon u fazi. Efektivne vrijednosti napona i struje du
voda neovisne su o x jer je
0
1
j x
e
|
= . Omjer napona i struje na kraju voda je Z
v
, a isto tako i
bilo gdje na vodu:

( )
( )
v
V x
V L
Z
I x I C
e
e
= = =
(3)

Dizanjem prethodnog izraza na kvadrat i preureenjem dobije se za sluaj prijenosa
prirodne snage jednakost kapacitivne jalove snage nastale djelovanjem napona V na
porednom kapacitetu voda i induktivne jalove snage nastale djelovanjem struje na uzdunom
induktivitetu voda:

2 2
V C I L e e =
(4)

Ako se vodom prenosi snaga koja je manja od prirodne, struja je manja od one u
ravnotenom stanju, a time i desna strana gornje jednakosti postaje manja od lijeve vod se
prema vani ponaa kao kondenzator. Ako je pak optereenje voda vee od prirodne snage,
struja je manja od ravnotene, pa je ravnotea opet naruena. Desna strana jednakosti je vea i
vod je prema vani slian induktivitetu.

Kada je vod optereen upravo prirodnom snagom imamo idealne pogonske prilike, pri
emu je:
- napon konstantan du voda: najbolje iskoritena izolacija voda,
- struja konstantna du voda: najbolje iskoriten vodi obzirom na Jouleove gubitke,
- struja i napon du voda u fazi: nema prijenosa jalove snage,
- nema refleksije na kraju voda: najpovoljniji nain prijenosa energije,
- energija elektrinog i magnetskog polja su jednake: nema njihanja jalove energije
du voda.


Prirodna snaga idealnog voda je isto djelatna i iznosi:

2
2 2
2 2 2 2 nat
v v
V V
P P V I V
Z Z
-
-
= = = =
(5)
ili trofazno
2
2
3
1
3
3
nat , f
v v
U U
P
Z Z
| |
= =
|
\ .
(6)

Uz odreeni napon voda, na prirodnu snagu moe se utjecati jedino promjenom
valnog otpora
1 1 v
Z L / C = . Npr. primjenom vodia u snopu smanjujemo induktivitet, a
poveavamo kapacitet (mora ostati zadovoljeno
2
1 1
1 L C / c = ), pa se time poveava prirodna
snaga.

U irokim se granicama moe utjecati na prirodnu snagu prikljuivanjem
koncentriranih kapaciteta i induktiviteta prema slici 1:

Smanjenje P
nat
Poveanje P
nat




Slika 1. Mijenjanje prirodne snage voda

Poprene grane voda po volji se mogu kontinuirano regulirati pomou sinkronih
kompenzatora prikljuenih na vod kao na slici 2. Ovisno o stanju uzbude, sinkroni
kompenzatori mogu raditi kako u induktivnom, tako i u kapacitivnom podruju. U
nestacionarnom stanju, meutim, treba raunati time da je sinkroni kompenzator aktivni
element mree.








Slika 2. Prikljuak sinkronih kompenzatora



SK SK SK
2. Prijenosprirodnesnagenarealnomvodu
Kao to je ve ranije navedeno, ako je vod na potroakom kraju zatvoren
karakteristinom impedancijom, vrijedi:

2 2
;
T c c
Z Z V I Z = = (5)


Faktor refleksije u ovom je sluaju:

0
T c
T c
Z Z
r
Z Z

= =
+

(6)

Upadne i reflektirane komponente napona i struje su:

( )
( )
( )
( )
( )
( )
2 2
2
2
1
0
1
0 0
1
0
0
0
0 0
u
r
u
u
c c
r
r
c
V V V
r
r
V V
r
V V
I
Z Z
V
I
Z
= =
+
= =
+
= =
= =
(7)

Izrazi za reflektirani napon i reflektiranu struju u (7) ukazuju na injenicu da u ovom
sluaju na kraju 2 nema refleksije ni naponskog niti strujnog vala. Nakon primjene izraza za
napon
2 2 c
V I Z = na potroakom kraju uz
T c
Z Z = na IIb oblik prijenosnih jednadbi dobiva
se:

( )
( )
2 2
2
2
c
c
V x V ch x Z I sh x
V
I x I ch x sh x
Z


= +
= +
(8)

Omjer napona i struje du voda za bilo koji x daje upravo karakteristinu impedanciju:

( )
( )
c c
V x
Z Z
I x
, = = Z
(9)

To to se impedancija voda ne mijenja ni du voda niti na kraju 2 razlog je za
izostanak refleksije u ovom pogonskom sluaju. Ovo ujedno znai da je kut izmeu napona i
struje du voda konstantan i jednak kutu karakteristine impedancije , koji u praksi za duge
visokonaponske vodove iznosi 1 - 2.



Ako se sada u izraz za prividnu snagu na kraju 2:

2
2
2 2
2
2
c T T c c T
T c
V
S Z Z Z Z Z Z
Z Z
- - -
-
( = +

(10)

uvrsti impedancija tereta
T c
Z Z = , dobit e se nakon sreivanja (prividna) prirodna snaga
realnog voda koja se u tom sluaju prenosi:

2
2
2 nat
c
V
S S
Z
-
= = (11)

Odnosno za linijski napon U u [kV] i karakteristinu impedanciju
c
Z u [], trofazna prirodna
snaga iznosi:

| |
2
2
3
1
3
3
nat , f
c c
U U
S MW
Z Z
- -
| |
= =
|
\ .
(12)

S obzirom na stvarnu vrijednost kuta karakteristine impedancije od oko 1 - 2 kod
dugih visokonaponskih vodova, prirodna snaga tih vodova moe se priblino smatrati
djelatnom. Stoga, sve to je o prijenosu prirodne snage, te o promjeni prirodne snage voda
reeno kod idealnog voda, vrijedi s dobrim priblienjem i u sluaju realnih vodova.

Na realnom vodu prijenos prirodne snage je u veini sluajeva samo od teoretskog
znaaja. Razlozi za to su slijedei:
- tokovi snaga u mrei podloni su velikim dnevnim i sezonskim promjenama, pa je
trajni prijenos neke konstantne djelatne snage iluzoran,
- obino se ne moe izbjei prijenos izvjesne jalove snage.

Stanovito prilagoavanje parametara voda aktualnoj snazi koja se prenosi, a s tenjom
da se postigne prijenos prirodne snage, vri se samo u sasvim iznimnim sluajevima prijenosa
vrlo visokim naponima na velike udaljenosti (veleprijenos).

Sredstva za promjenu parametara voda kao to su koncentrirani kapaciteti i
induktiviteti (uzduni i popreni), te sinkroni kompenzatori primjenjuju se ee radi
postizanja drugih efekata, kao to su:
- poboljanje statike i tranzijentne stabilnosti,
- smanjenje gubitaka,
- poboljanje naponskih prilika,
- kompenzacija jalove snage, itd.








3. PRIPREMAZAVJEBU
1.) Navedite sredstva za promjenu parametara vodova i sluajeve njihovog koritenja?










2.) Navedite razlike izmeu idealnog i realnog voda sa stajalita prijenosa prirodne snage.
Da li je korektna pretpostavka da je prirodna snaga realnog voda djelatna? Zato?















3.) Zadan je trofazni nadzemni vod slijedeih karakteristika: nazivni napon 380 kV,
duljina voda 360 km, R1 = 0.0361 /km, L1 =
3
0.806 10

H/km i C1 =
6
0.0139 10

F/km. Izraunajte prirodnu snagu voda i napon na poetku voda, ako se vodom prenosi
prirodna snaga (napon na kraju voda je jednak nazivnom) za sluajeve:

a) da se u proraun uzimaju svi parametri nadzemnog voda
b) da se pri proraunu zanemare tzv. tople konstante (R1 i G1).

NAPOMENA: U proraunu pod a) koristite prijenosne jednadbe za realni vod, a u
proraunu pod b) prijenosne jednadbe za idealni vod.