Sveuilite u Rijeci Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu Temeljni predmet:

STATISTIKA

PREDAVANJE 4:

SREDNJE VRIJEDNOSTI STATISTIKOG NIZA

SADRAJ PREDAVANJA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Numeriki niz Srednja vrijednost (SV) Aritmetika sredina (AS) Harmonijska sredina (HS) Geometrijska sredina (GS) Medijan (Me) Mod (Mo)

1.

NUMERIKI NIZ

NUMERIKI NIZ (definicija)

Numeriki niz nastaje ureenjem vrijednosti numerikog obiljeja. Nain ureivanja ovisi o broju podataka, te o tome jesu li podaci vrijednosti prekidnog ili neprekidnog obiljeja. Vrste numerikih nizova: kontinuirani i diskontinuirani. Ako se skup podataka sastoji od malog broja lanova, ureuje

se nizanjem lanova prema veliini. Podaci se navode od najmanjeg do najveeg, a katkad obrnuto. Oznai li se numeriko obiljeje X, N njegovih ureenih vrijednosti je: x1, x2, , xn, i=1, 2, 3, , N. Vrijednosti numerikog obiljeja tu se ne grupiraju (negrupirani podaci).

PRIMJER: Negrupirani podaci

Podaci o navrenim godinama radnog staa zaposlenih u poduzeu X. Podaci su sljedei: 3, 6, 5, 2, 4, 1, 7, 3, 5, 4, 8. Najmanja vrijednost numerikog obiljeja je 1, a najvea 8. Numeriki niz od 11 lanova je: Xi: 1, 1, 2, 2, 3, 3, 4, 4, 4, 5, 6.

Formiranje i grafiko prikazivanje distribucije frekvencija

Ako se diskontinuirano numeriko obiljeje pojavljuje samo u nekoliko oblika, a broj podataka je velik, ureenje se provodi postupkom grupiranja. Grupiranjem se skup jedinica ralanjuje u podskupove prema vrijednostima numerikog obiljeja. Frekvencija je broj jedinica s jednakom vrijednou numerikog Ureenjem vrijednosti numerikog obiljeja i pripadajuih frekvencija dobije se distribucija frekvencija. Distribucija frekvencija prekidnog numerikog obiljeja skup je

obiljeja.

razliitih vrijednosti tog obiljeja i pripadajuih frekvencija. Poprima li obiljeje X vrijednosti x1, x2, , xi, , xk s frekvencijama f1, f2, , fi, fk, distribucija frekvencija je skup ureenih parova:

(x1, f1), (x2, f2), (xi, fi), , (xk, fk).

Primjer Grupirani podaci

Prema ispisu tuzemnih telefonskih poziva za lipanj 2006. godine dobivena je sljedea distribucija telefonskih poziva: Broj poziva (xi) Broj dana (fi) 0 10 1 9 2 3 3 4 4 1 5 1 6 1 7 1

Prema tome, ureeni parovi (xi, fi) su:

(0; 10), (1; 9), (2; 3), (3; 4), (4; 1), (5; 1), (6; 1), (7; 1)

Primjer distribucija frekvencija s razredima

Tabela: Koliina vremena provedena (istraivanje 2005. godina) Koliina vremena (u satima) 0 2,5 2,5 5 5 7,5 7,5 - 10 tjedno na Internetu

Broj ispitanika (fi) 37 25 12 13

Kumulativni niz, razredna sredina, veliina razreda (definicije)

Kumulativni niz nastaje postupnim zbrajanjem frekvencija od prve do posljednje. Prva frekvencija KN jednaka je prvoj frekvenciji polaznog niza. Posljednja frekvencija KN jednaka je zbroju svih frekvencija. Razlikujemo KN manje od i KN vie od. Razredna sredina (xsi) je poluzbroj donje i gornje granice razreda.

L1 + L 2 xi = 2

Veliina razreda (i) jednaka je razlici izmeu gornje i donje granice razreda.

i = L 2 L1

Kumulativni niz
Tablica: Sudionici prometnih nezgoda prema godinama starosti
Godine starosti xi 04 59 10 14 15 19 20 24 Ukupno Broj sudionika fi 12 20 28 19 11 90 12 32 60 79 90 90 78 58 30 11 Kumulativni niz manje od Kumulativni niz vie od

Korigirane frekvencije, precizne granice razreda (definicije)

Korigirane frekvencije (fci) izraunavaju se dijeljenjem izvornih frekvencija (fi) s veliinom razreda (i). Korigiraju se samo frekvencije distribucije nejednakih razreda.

fi fc = i
Distribucija frekvencija ima precizne granice razreda, kada je donja granica tekueg razreda jednaka gornjoj granici prethodnog razreda.

2.

SREDNJE VRIJEDNOSTI

Definicija srednje vrijednosti

Srednja vrijednost je konstanta kojom se
(oi, I., 2004.) SV se jo nazivaju i mjerama centralne tendencije (centralna tendencija = pojava grupiranja manjih frekvencija oko najvee vrijednosti distribucije frekvencija). Izbor SV ovisi o vrsti statistike varijable (obiljeja) odnosno niza za koji se odreuje. U analizi numerikog niza koriste se sve potpune i poloajne SV. U analizi nominalnog niza koristi se mod (uz odreene uvjete), a u analizi redoslijednog niza mod i medijan.

predstavlja niz varijabilnih podataka.

Vrste srednjih vrijednosti

SV se dijele na potpune i poloajne. Potpuna SV odreuje se na temelju svih

podataka. Poloajna SV po pravilu je jedan modalitet statistike varijable, koji se identificira sukladno definiciji SV ili se aproksimira pomou manjeg broja podataka.

VRSTE SREDNJIH VRIJEDNOSTI

POTPUNE SREDNJE VRIJEDNOSTI

POLOAJNE SREDNJE VRIJEDNOSTI

Aritmetika sredina Harmonijska sredina Geometrijska sredina

Mod Medijan

3.

ARITMETIKA SREDINA

Definicija aritmetike sredine (AS)

AS je najvanija i najrairenija SV. Odreuje

se tako da se zbroje vrijednosti numerike varijable i podijele s njihovim brojem. se total, pa je AS jednaki dio totala po jedinici.

Zbroj vrijednosti numerike varijable naziva

Jednostavna (neponderirana) AS
Ako su dane pojedinane vrijednosti numerike varijable Xi: x1, x2, x3, , xi, , xN, njihova je aritmetika sredina:

X1 + X 2 + ...+ X N i=1 = X= N N

Vagana (ponderirana) AS
Ponderi su veliine kojima se mnoe (vau) vrijednosti numerike varijable Xi. Postavljaju se pitanja:
ime je vagana ponderirana AS? frekvencijama to

se vae pri izraunavanju vagane AS? vrijednost numerikog obiljeja (frekvencije, relativne frekvencije ili njima proporcionalne veliine).

X=

fx
i =1 k

i i

i =1

, X=

Px
i =1

i i

fi

100

, X = pi xi , X = m1
i =1

Izraunavanje AS pomou apsolutnih frekvencija

Negrupirane jedinice Grupirane jedinice

X=

xi
i =1

X =

i=1 k

fi xi fi

i=1

Izraunavanje AS pomou relativnih frekvencija

Grupirane jedinice Vagana (ponderirana) AS
oko nule

X =

i=1

pixi

Linearna transformacija ili kodiranje

oko a Oko a uz b (b0)

X = a + pi d i , d i = xi a

xi a X = a + b pi di' , di' = b

Svojstva AS
numerikog obiljeja od AS jednak je nuli.

PRVO SVOJSTVO: Algebarski zbroj odstupanja vrijednosti

(x

x = 0,

f i xi x = 0

vrijednosti numerikog obiljeja od aritmetike sredine jednak je minimumu.

DRUGO SVOJSTVO: Zbroj kvadrata odstupanja originalnih

(x

= min

TREE SVOJSTVO: AS se uvijek nalazi izmeu najmanje i

najvee vrijednosti numerikog obiljeja xi.

min

X X

max

PRIMJER: Izraunavanje jednostavne AS (negrupirani podaci)

Koliko iznosi AS za navedeni numeriki niz?
Xi: 17 17 21 34 35 40 41 42 50 50 53 55 Rjeenje:

1 X = xi , xi = 455 N 1 X = 455 = 37.91667 12

PRIMJER: Izraunavanje vagane AS (grupirani podaci)

Koliko iznosi AS za navedeni numeriki niz?

xi: fi:

500 35
17500

550 78
42900

600 22
13200

700 15
10500

750 10

800 4

164
94800

fixi Rjeenje:

7500 3200

fx X= f
i

i i

94800 = = 578 ,04878 164

PRIMJER: Izraunavanje AS distribucije frekvencija s razredima

Razredi 0 5 5 10 10 15 15 20 Ukupno fi 123 157 20 10 310

Xsi 2,5 7,5 12,5 17,5 -

fixi 307,5 1177,5 250,0 175,0 1910

li 1 + li 2 x si = 2

Rjeenje: Vagana AS distribucije frekvencija iznosi:

f x (123 2,5 + ...+ 1017,5) X= = 310 f

i i i

1910 = 6 ,1612903 X= 310

4.

HARMONIJSKA SREDINA

Definicija harmonijske sredine

HS je reciprona vrijednost AS njezinih recipronih vrijednosti. Uporaba HS (rjea od AS): - za izraunavanje prosjenog vremena za izradu jedinice proizvoda, - srednjeg vremena obrtaja kapitala, - prosjenog vremena prijeene jedinice puta i sl., - izraunavanje sredine relativnih brojeva s istim brojnicima.

Izraunavanje HS
Jednostavna HS
(negrupirani podaci)

H=

N 1 i =1 xi
N

(grupirani podaci)

Vagana HS

H=

f
i =1 k

fi i =1 xi

PRIMJER: Jednostavna HS
Na 5 strojeva razliite starosti izrauje se isti proizvod, odnosno strojevi su razliito produktivni. U 8-satnom radnom vremenu utvren je prosjean utroak vremena po jedinici proizvoda u minutama, te je prikazan u tabeli.

Stroj

Utroeno vrijeme po jedinici 0.8 1.0 1.2 1.2 1.5 proizvoda (min.)
Kolika je prosjena produktivnost strojeva izraena utrokom

vremena po proizvodu?

Koliko je proizvoda proizvedeno na svim strojevima?

Utroak vremena po jedinici proizvoda je omjerni broj kojemu je u brojniku utroeno vrijeme. Kako svaki stroj radi 8 sati, to su utroena radna vremena strojeva po jedinici proizvoda relativni brojevi (razlomci) istih brojnika. U tom sluaju za izraunavanje HS koristiti e se jednostavna HS:

H =

5 = 1 1 1 1 1 1 + + + + 0 .8 1 1 .2 1 .2 1 .5 xi

5 H = = 1 . 0909 min . 4 . 58333

Prosjeni utroak po jedinici proizvoda za sve strojeve zajedno iznosi 1.09 minuta.

Prosjeni utroak vremena po jedinici proizvoda je omjerni broj. U njegovu je brojniku ukupno utroeno vrijeme, a u nazivniku broj proizvoda. Prosjeno utroeno vrijeme po jedinici proizvoda iznosi 1.0909 minuta, a ukupno vrijeme svih strojeva (8 sati svaki): 5 x 8 x 60 = 2400 minuta. Prema tome, proizvodnja na svim strojevima (nazivnik omjernog broja) iznosi 2400 : 1.0909 = 2200 komada.

PRIMJER: Vagana HS
Prosjena prodajna cijena proizvoda 2002. godine, te struktura vrijednosti prodaje prema prodajnim podrujima:
Podruje Sjever Sredinja regija Jug Prosjena prodajna cijena u kunama 490 500 494 Struktura vrijednosti prodaje u % 35.0 40.0 25.0

Odredite kolika je prosjena prodajna cijena za sva tri podruja zajedno.

Rjeenje:

f H= f x

i i

35 + 40 + 25 = 35 40 25 + + 490 500 494

100 H= = 494.9615 0.2020359

Prosjena prodajna cijena za sva tri podruja zajedno iznosi (zaokrueno) 495 kuna.

5.

GEOMETRIJSKA SREDINA

Definicija geometrijske sredine

Geometrijska sredina je potpuna sredina

vrijednosti numerike varijable. Izraunava se za niz pojedinanih vrijednosti (jednostavna) i za grupirane podatke (vagana). Koristi se u analizi vremenskih nizova, za izraunavanje prosjene stope promjene pojave.

Izraunavanje GS
Jednostavna GS Vagana GS

G = x1 x2 ,...xi ,...x N
N

G = N x1 x2 ,..., xi ,..., xk
f1 f2 fi

fk

1 log G = N

log X
i =1

1 log G = N

f
i =1

log xi

PRIMJER: Jednostavna GS
Zadane su pojedinane vrijednosti numerike varijable:
Xi: 115 120 98 117 134 100 101 95 125 130 116

Kolika je geometrijska sredina? Odredite i aritmetiku sredinu.

G = 115 120 98 ... 130 116

11

G = 112.997 X = 113.727

PRIMJER: Vagana GS
Distribucija anketiranih prema broju lanova je: xi: fi: 1 3 2 6 3 26 4 15 5 6 6 4

Odredite vrijednost geometrijske i aritmetike sredine.

G = G =

N 60

x1
3

f1

x2
6

f 2

,..., x k
36

fk

1 2 3

15

5 6
6

G = 3 . 230
Aritmetika sredina distribucije je 3.45 lanova.

6.

MEDIJAN

Definicija medijana
Medijan je poloajna SV koja numeriki niz ureen

po veliini dijeli na dva jednaka dijela. U jednom se dijelu numerikog niza nalaze elementi koji imaju vrijednost numerikog obiljeja jednaku ili manju od medijana, dok se u drugom dijelu nalaze oni elementi koji imaju vrijednost numerikog obiljeja jednaku ili veu od medijana.
Xmin

N/2

Xmax

50% jedinica

Me

50% jedinica

Izraunavanje medijana
NUMERIKI NIZ

Negrupirani

Grupirani

PARNI broj lanova

NEPARNI broj lanova

Diskontinuirani

Kontinuirani

Medijan za negrupirane statistike nizove

Ako je broj podataka neparan, medijan je vrijednost varijable sredinjeg lana niza ureenog po veliini. Ako niz ima parni broj lanova, medijan je jednak poluzbroju vrijednosti varijable sredinjih dvaju lanova ureenog niza.

X r Me = X r + X r +1 2

PRIMJER: Izraunavanje Me za NEPARNI broj podataka

Xi: 2 12 3 4 2 5 2 7 8

Koliko iznosi medijan?

Ureeni podaci su:

4 4

12

N = 9, Xr = 5, Me = 4
Medijan je 4, to znai da 50% elemenata niza ima vrijednost numerikog obiljeja 4 i manju od 4, a 50% elemenata niza ima vrijednost 4 i veu od 4.

PRIMJER: Izraunavanje Me za PARNI broj podataka

Xi: 2 12 3 4 2 5 2 7 8 2 9 2

Koliko iznosi medijan?

Ureeni niz podataka:

12

Xr + Xr+1 / 2, 3+4/2 = 3,5, Me = 3,5

Medijan je 3.5, to znai da 50% elemenata niza ima vrijednost numerikog obiljeja 3.5 i manju, a 50% elemenata niza ima vrijednost obiljeja 3.5 i veu od 3.5.

MEDIJAN za grupirane statistike nizove u razrede

N f1 2 Me = L1 + i f med
N broj frekvencija (apsolutnih ili relativnih); fmed frekvencija medijalnog razreda; i veliina medijalnog razreda; L1 donja granica medijalnog razreda; f1 frekvencija kumulativnog niza manje od ispred medijalnog razreda

PRIMJER: Izraunavanje Me za distribuciju frekvencija s razredima

Osobe prijavljene u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje, stanje potkraj 1999. godine: Godine ivota 15 20 20 25 Broj osoba Kumulativni niz Veliina razreda

fi
67170 48482

manje od
67170

i
5 5

115652
235471 317734 328338 341730 -

25 30
30 40 40 50 50 (65) ukupno

119819
82263 10604 13392 341730

5
10 10 (15) -

Rjeenje:

170865 115652 Me = 25 + 5 119819 Me = 27 .304402

Medijan iznosi (zaokrueno) 27 godina. Prema njemu, dob prve polovice osoba koje su bile prijavljene u zavodu za zapoljavanje iznosila je 27 i manje godina, a druga polovica osoba je starija od 27 godina.

PRIMJER: Izraunavanje Me za diskontinuirani numeriki niz

Test sadri pet zadataka. Broj rijeenih zadataka 43 studenta bio je ovakav: Broj rijeenih zadataka xi 0 1 Broj studenata fi 3 7 12 16 3 2 43 Kumulativni niz

manje od 3 10

2
3 4 5 ukupno

22
38 41 43
-

Koliki je medijalni broj rijeenih zadataka?

Rjeenje:

Ovdje je broj podataka 43 (neparni broj). Medijan je broj rijeenih zadataka s rednim brojem r = N/2 + 1. Dakle, r = 22, pa je medijalni broj zadataka 2. Pri odreivanju medijana grupiranih podataka koristi empirijska funkcija distribucije (kumulativni niz manje od). se i

Student pod rednim brojem 22 nalazi se u kumulativnoj frekvenciji Sx(2) = 22, pa je medijan jednak 2 rijeena zadatka.

Oblici distribucije podataka

Aritmetika sredina > Medijan: pozitivno asimetrina distribucija (ili desna asimetrija) Aritmetika

sredina = distribucija (ili 0 asimetrija)

Medijan:

simetrina

Aritmetika sredina < Medijan: negativno asimetrina distribucija (ili lijeva asimetrija)

7.

MOD

Definicija moda
Mod je poloajna SV. To je vrijednost ili modalitet varijable koji se

najee pojavljuje u nizu. Mod postoji ako su u nizu bar dva jednaka podatka. Prema tome, mod je modalitet nominalne varijable, rang-varijable ili numerike varijable s najveom frekvencijom. Mod dijeli distribuciju na rastuu i padajuu stranu.

Izraunavanje moda distribucije frekvencija s razredima

( b a) M o = L1 + i (b a ) + (b c )
b najvea (korigirana) frekvencija; a frekvencija ispred nje; c frekvencija iza najvee korigirane frekvencije; L1 donja granica modalnog razreda; i veliina modalnog razreda Kada su razredi jednakih veliina koristiti e se originalne frekvencije. Ako su razredi nejednakih veliina, vri se korigiranje frekvencija (fci=fi/i). Modalni je razred onaj s najveom frekvencijom.

PRIMJER: Izraunavanje moda za niz negrupiranih podataka

Za numeriki niz:

Xi:

12

Odredite koliko iznosi mod za navedeni niz podataka.

Rjeenje:
Na temelju podataka iz tabele, moe se zakljuiti da je najea vrijednost 2. Prema tome, mod je 2.

PRIMJER: Izraunavanje moda za niz kvalitativnih podataka

Rezultati prvog kolokvija iz Statistike, odranog u zimskom semestru 2006. godine na FTHM Opatija (grupa zadataka B), prikazani su u tabeli: Ocjena Broj studenata Izvrstan 2 Vrlo dobar 9 Dobar 20 Dovoljan Nedovoljan 23 57

Odredite mod za niz podataka u tabeli.

Varijabla ocjena je kvalitativna (rang-varijabla). Mod je ocjena koju je postigao najvei broj studenata. U primjeru je modalna ocjena nedovoljan.

PRIMJER: Izraunavanje moda distribucije frekvencija s razredima

Broj prometnih nezgoda prema godinama starosti: Godine starosti Broj sudionika u prometnim nezgodama fi 04 59 12 05 5 10 10 15 15 20 20 25 Precizne granice razreda Razredna sredina xsi 2,5 7,5 12,5 17,5 22,5 Veliina razreda i 5 5

20 a 28 b 19 c
11 90

10 14
15 19 20 24 ukupno

5
5 5 -

Rjeenje:

28 20 M o = 10 + 5 (28 20) + (28 19) M o = 12,35 godina

Dakle, dobna skupina, koja najee stradava u prometnim nezgodama je stara 12,35 godina.

Poligon frekvencija
30

broj sudionika prometnih nezgoda

25 20 15 10 5 0 0-5 5-10 10-15 godine starosti 15-20 20-25

Mo = 12,35

ZAKLJUAK
Praktina uporaba SV u statistici podrazumijeva odreivanje naina izraunavanja SV, koja e okarakterizirati centralnu tendenciju neke pojave. Svaka SV ima tono odreeno raunsko pravilo po kojemu se odreuje, a samim tim i specifina svojstva. Upravo specifina svojstva SV odreuju koja e se SV u danom sluaju uporabiti.

Primjer 1. negrupirani podaci

Zadan je sljedei numeriki niz: 202 206 190 196 198 208

Izraunajte: a) aritmetiku sredinu, b) harmonijsku sredinu, c) geometrijsku sredinu, d) mod, e) medijan.

Primjer 1 - Rjeenje

xi 202 206 190 196 198 208 1 200

1/xi 0,0050 0,0049 0,0053 0,0051 0,0051 0,0048 0,03

logxi 2,3054 2,3139 2,2788 2,2923 2,2967 2,3181 13,8052

rx 190 196 198 202 206 208 -

Primjer 1 - Rjeenje
Aritmetika sredina

Xi 1200 = = 200 X = N 6

Harmonijska sredina

H =

6 = = 200 1 0 , 03 xi

Primjer 1 - Rjeenje
Geometrijska sredina (1. nain)

1 log G = log xi N 1 log G = 13,8052 6 log G = 2,3009 G = 199,92

Primjer 1 - Rjeenje
Geometrijska sredina (2. nain)

G =

x1 x 2 x 3 x 4 x 5 x 6 =

= 6 202 206 190 196 198 208 = = 199 ,91

Primjer 1 - Rjeenje
Mod Mod ne postoji, jer u nizu nema barem dva jednaka podatka (obiljeja). Medijan Odreivanje rednog broja:

N 6 r1 = = = 3 2 2
r2 = r1 + 1 = 3 + 1 = 4

Izraunavanje medijana:

xr1 + xr 2 198+ 202 Me = = = 200 2 2

Primjer 2. grupirani podaci bez razreda

Na kolokviju iz kolegija Statistika 30 studenata ostvarilo je sljedee rezultate: Ocjena Broj studenata 1 3 2 4 3 9 4 10 5 4

Izraunajte: a) aritmetiku sredinu, b) harmonijsku sredinu, c) geometrijsku sredinu, d) mod, e) medijan.

Primjer 2 - Rjeenje
xi 1 2 3 4 5 fi 3 4 9 10 4 30 xi fi 3 8 27 40 20 98 fi/ xi 3,00 2,00 3,00 2,50 0,80 11,30 log xi 0 0,3010 0,4771 0,6021 0,6989 2,0791 filog xi 0 1,2040 4,2939 6,0210 2,7956 14,3145 Kum. niz 3 7 16 26 30 -

Primjer 2 - Rjeenje
Aritmetika sredina

x f X= f
i i

98 = = 3,27 30

Harmonijska sredina

f H= f x

i i i

30 = = 2,65 11,30

Primjer 2 - Rjeenje
Geometrijska sredina (1. nain)

log G =

f i log x i
i

1 log G = 14 ,3145 30

log G = 0 , 47715
G = 3 , 00

Primjer 2 - Rjeenje
Geometrijska sredina (2. nain)

G = =
30

x1

f1

x2

f2

x3

f3

x4

f4

x5

f5

1 3 2 4 3 9 4 10 5 4 =

= 30 1 16 19683 1048576 625 = = 3, 00

Primjer 2. - Rjeenje
Mod

Mo = 4
Medijan

N 30 Me = = = 15 2 2

Me = 3

Primjer 3. grupirani podaci s razredima

Zadan je sljedei numeriki niz: Starost u godinama 21 30 31 40 41 50 51 (65) Ukupno Broj zaposlenih 32 162 404 142 740

Izraunajte: a) aritmetiku, harmonijsku i geometrijsku sredinu, b) mod i medijan.

Primjer 3 - Rjeenje

Starost

Br. zap. fi 32 162 404 142 740

Precizne granice 21 31 31 41 41 51 51 65 -

xi 26 36 46 58 -

i 10 10 10 14 -

fc 3,2 16,2 40,4 10,1 -

xifi 832 5 832 18 584 8 236 33 484

fi/xi 1,23 4,50 8,78 2,45 16,96

21 30 31 40 41 50 51 (65)

Primjer 3 - Rjeenje
(nastavak tablice) logxi 1,4149 1,5563 1,6627 1,7634 filogxi 45,2768 252,1206 671,7712 250,4028 1 219,5714 Kumulativni niz manje od 32 194 598 740 -

Primjer 3 - Rjeenje
Sredina razreda

L1 + L 2 xi = 2
Veliina razreda

i = L 2 L1
Korigirane frekvencije

fi fc = i

Primjer 3 - Rjeenje
Aritmetika sredina

x f X= f
i i

33484 = = 45,25 740

Harmonijska sredina

f H= f x

i i i

740 = = 43,63 16,96

Primjer 3 - Rjeenje
Geometrijska sredina

log G =

f i log xi
i

1 logG = 1219,5714 740

logG = 1,6481

G = 44,47

Primjer 3 - Rjeenje
Mod

ba Mo = L1 + i = (b a ) + (b c ) 40,4 16,2 10 = = 41 + (40,4 16,2) + (40,4 10,1) = 45,44

Primjer 3 - Rjeenje

Medijan

N f1 2 Me = L1 + i f med

N 740 = = 370 2 2

370 194 Me = 41 + 10 = 45,36 404

LITERATURA
oi, I, Serdar, V.: Uvod u statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 2000., str. 19-26 oi, I.: Primijenjena statistika, kolska knjiga, Zagreb, 2004. (str. 1-32) oi, I.: Statistika, udbenik za srednje kole, kolska knjiga, Zagreb, 1999. (str. 1-63) aval, J.: Statistike metode u privrednim i drutvenim istraivanjima, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 1992. (str. 37-52) Rozga, A., Gri, B.: Poslovna statistika, Veleuilite u Splitu, Split, 1999., str. 16-53