Bogoslovska smotra, 83 (2013.

) 2, 215234

UDK 272/273-472-051-772(497 Zagreb) Primljeno: 1. 4. 2013. Prihvaeno: 8. 5. 2013. Izvorni znanstveni rad

OBILJEJA IDENTITETA VJEROUITELJA U ZAGREBAKOJ NADBISKUPIJI

Denis BARI
Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu Vlaka 38, p.p. 432, 10 001 Zagreb baric.denis@gmail.com

Saetak U radu su predstavljeni rezultati istraivanja o pojedinim obiljejima identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupi. U istraivanju je sudjelovalo 275 vjerouitelja osnovnih i srednjih kola s podruja Zagrebake nadbiskupe koji su izrazili svoja miljenja i stavove o nekoliko obiljeja identiteta vjerouitelja. U radu su ponajpre prikazane ope i specine znaajke vjerouitelja, a potom rezultati vezani uz procjenu vjerouitelja o tome koliko su pojedine kvalitete vane za identitet vjerouitelja te koliko pojedini imbenici utjeu na identitet vjerouitelja. Vjerouitelji procjenjuju da je duboka osobna vjera meu ponuenim kvalitetama od velike vanosti za identitet vjerouitelja te da je zauzetost i briga Crkve za vjerouitelje onaj imbenik koji ponajvie utjee na identitet vjerouitelja. Usporedba pojedinih skupina vjerouitelja ukazuje na to da dananji vjerouitelji nisu u svim iskazanim miljenjima jedinstveni te da meu njima postoje razlike ovisno o pojedinim obiljejima samih vjerouitelja. Dobiveni rezultati daju svojevrsnu informacu o realnom stanju identiteta vjerouitelja, dok s druge strane, miljenja, stavovi i oekivanja vjerouitelja pruaju temelj za promiljanja, planiranje i provedbu onih procesa koji pridonose izgradnji identiteta vjerouitelja. Kljune rei: identitet, vjerouitelj, kvalitete vjerouitelja, imbenici identiteta, skupine vjerouitelja.

215

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

Uvod
Danas se sve uestale govori o razliitim oblicima identiteta.1 Ujedno se identitet predstavlja i kao trajno stremljenje prema neemu zbog ega se upotrebljavaju i razliite sintagme poput: traenje identiteta, izgradnja identiteta, ali i kriza identiteta.2 U pozadini svih oblika identiteta, kao i svih izriaja identiteta, jest osoba, odnosno osobni identitet koji se vezuje uz svaku osobu i neizbjeno egzistencalno pitanje: Tko sam? Da bi odgovorio na to pitanje, iz kojeg proizlazi mnotvo drugih, ovjek dolazi svakodnevno u susret s razliitim imbenicima, institucama i procesima koji na odreen nain, vie ili manje uspjeno, sudjeluju u izgradnji njegova identiteta. To je pokazatelj da osobni identitet nikada ne u potpunosti odreen i dovren, ve je uvek objekt potrage, ponekad uz rtvu i visoku cenu, podloan krizi koja propitkuje i uznemiruje3. Stoga i sve uestale pojmove, kao to su: profesionalni identitet, nacionalni identitet, duhovni identitet i sl., ne valja shvatiti kao odvojene i razliite odrednice identiteta u odnosu na osobni identitet, ve kao imbenike koji pridonose izgradnji osobnog identiteta. U ovom smo radu razmotrili na koji nain vjerouitelji percipiraju vlastiti identitet, budui da vjerouitelji svojim identitetom i slubom trebaju odgovoriti na zahtjevnost trenutka i na potrebe uenika u konkretnom povesnom trenutku.4 Pritom smo, govorei o identitetu vjerouitelja, naglasak stavili na razmatranje profesionalnog identiteta vjerouitelja, imajui pred sobom injenicu da profesionalni identitet ovisi o kontekstima u kojima uitelji djeluju i razvaju se programima inicalnog obrazovanja, koli u kojoj rade, obrazovnoj politici, nainima upravljanja kolom, programima strunog usavravanja uitelja, odnosu javnosti prema obrazovanju5. U tom smislu, u mnogim suvremenim istraivanjima od neprocjenjive su vanosti upravo one spoznaje koje su vezane uz miljenje vjerouitelja o tome kako oni vide sami sebe profesionalno, jer o tome uvelike ovisi i kvaliteta njihovih odnosa koje uspostavljaju s uenicima, djelatnicima kole, roditeljima, upnim zajednicama te drutvom u cjelini. Poradi navedenih injenica u radu smo nastojali ponajpre detaljne razmotriti ope i specine znaajke identiteta vjerouitelja da bismo potom
1

3 4

Osobni, seksualni, drutveni i nacionalni identitet samo su neki od danas najuestalih pridjeva vezanih uz imenicu identitet. Usp. Wanda VISCONTI, Identit, u: Dizionario di Scienze dellEducazione, Roma, 2008., 560561. Usp. Anna OLIVERIO FERRARIS, La ricerca dellidentit. Come nasce, come cresce, come cambia lidea di s, Firenze, 2007. eljko TANJI, Rastopljeni identitet, u: Laa, 4 (2009.) 2, 7. Usp. Josip IMUNOVI, Vjerouitelji i izazovi hrvatskoga suvremenog drutva i hrvatske suvremene kole, u: Crkva u svetu, 47 (2012.) 1, 9495. Vlasta VIZEK VIDOVI (ur.), Uitelji i njihovi mentori, Zagreb, 2011., 27.

216

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

razmotrili percepcu vjerouitelja o tome koliko su pojedine kvalitete vane za identitet vjerouitelja te koliko pojedini imbenici utjeu na identitet vjerouitelja. Smatrali smo to iznimno vanim poradi toga to nam miljenja i stavovi vjerouitelja, koji su ukljueni u neposredni odgojno-obrazovni rad u koli, pomau da dobemo vaan uvid u niz korisnih znaajki koje nam mogu pomoi u to cjelovitem sagledavanju svih aspekata bitnih za identitet vjerouitelja. Time emo, na jednoj strani, dobiti svojevrsnu povratnu informacu o realnom stanju identiteta vjerouitelja, a s druge strane, spomenuta nam miljenja, stavovi i oekivanja pruaju temelj za mogua promiljanja i davanje konkretnih predloga vezanih uz identitet vjerouitelja. Imamo li u vidu da su empirska iskustva o identitetu vjerouitelja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu skromna,6 dobiveni rezultati daju doprinos u promiljanju i vrednovanju identiteta vjerouitelja u Crkvi i drutvu, ali nam pruaju i temelj za otvaranje pojedinih perspektiva u budunosti. Istom nas potiu na promiljanje o tome koji su to suvremeni izazovi koji pred identitet vjerouitelja stavljaju Crkva i drutvo u cjelini, i kako na njih odgovoriti. U radu emo ponajpre navesti preliminarne podatke vezane uz sam tek istraivanja, tj. uz metodu, istraivake varable i postupak istraivanja. Potom elimo razmotriti svako od navedenih podruja vezano uz identitet vjerouitelja iznosei rezultate istraivanja da bismo naposljetku iste raspravili iznosei najvane spoznaje istraivanja.

1. Metoda 1.1. Sudionici istraivanja

U istraivanju je sudjelovalo 275 vjerouitelja Zagrebake nadbiskupe,7 od ega je 227 zaposleno u osnovnim kolama, 36 u srednjim kolama, 9 u osnov6

Potrebno je u ovom kontekstu ukazati na rezultate istraivanja o vjeronauku u hrvatskom kolskom sustavu na podruju Zagrebake nadbiskupe u sklopu kojeg se razmatraju pojedine odrednice vezane uz identitet vjerouitelja. Usp. Valentina Blaenka MANDARI Alojze HOBLAJ Ruica RAZUM, Vjeronauk izazov Crkvi i koli. Empirsko istraivanje na podruju Zagrebake nadbiskupe, Zagreb, 2011. Ukupni broj vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupi u trenutku provoenja istraivanja prema podatcima Ureda za vjeronauk u koli Zagrebake nadbiskupe bio je 870. Od toga je 39 decezanskih sveenika, 15 redovnika, 71 redovnica, 215 laika i 530 laikinja. Ukoliko broj vjerouitelja u trenutku istraivanja usporedimo s brojem vjerouitelja koji su sudjelovali u istraivanju, onda vidimo da imamo prilino reprezentativan uzorak s obzirom na broj decezanskih sveenika, redovnika, redovnica i laika vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupi, koji odgovara jednoj treini vjerouitelja s obzirom na civilni/ crkveni status. Valja pritom istaknuti da se broj vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupi,

217

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

noj i srednjoj koli, a 3 u koli/centru za djecu s posebnim potrebama. Od sveukupnog broja ispitanika, u istraivanju je sudjelovalo 89 vjerouitelja i 185 vjerouiteljica, od ega 233 laika i 42 crkvena slubenika. Prosjena dob vjerouitelja bila je 38,1 godina.

1.2. Istraivake varable

Podatci koriteni u ovom radu prikupljeni su sveobuhvatnim anketnim upitnikom koji je izraen za potrebe istraivanja razliitih aspekata formace vjerouitelja. Identitet vjerouitelja operacionaliziran je preko sljedeih skupina istraivakih varabli: a) ope i specine znaajke identiteta vjerouitelja; b) vanost pojedinih kvaliteta za identitet vjerouitelja; c) utjecaj pojedinih imbenika na identitet vjerouitelja. Unutar svake od ovih skupina varabli od vjerouitelja je nizom pitanja zatraena procjena, miljenje i stavovi o konkretnim odrednicama identiteta vjerouitelja. Sva su pitanja ukljuivala procjenu na Likertovoj skali s razliitim formatima za odgovaranje. Uz podatke koji se odnose na identitet vjerouitelja, u radu smo se u analizama koristili i sljedeim podatcima koji se odnose na: a) civilni/crkveni status vjerouitelja; b) spol vjerouitelja; c) sta vjerouitelja; d) dob vjerouitelja. U skladu s time, formirali smo etiri skupine vjerouitelja.

1.3. Postupak istraivanja

Istraivanje, i rezultati su izloeni u ovom radu, provedeno je kao dio ireg istraivakog projekta usmjerenog na razmatranje procesa formace vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupi,8 a vremenski period provedbe bio je od prosinca 2008. godine do senja 2009. godine. Postupak provoenja istraivanja zapoeo je na jednom od redovitih susreta vjerouitelja u Zagrebu gdje su vjerouitelji bili upoznati s temeljnim ciljevima istraivanja, nainom davanja odgovora te s nainom objavljivanja rezultata. Svakom vjerouitelju osobno je predana omotnica u kojoj se nalazio anketni upitnik i plaena potarina za povrat upitnika. Cjelokupno istraivanje provedeno je anonimno. Od podeu odnosu na godinu istraivanja, smanjio usled podjele Zagrebake nadbiskupe (5. XII. 2009.) na Sisaku biskupu i Bjelovarsko-krievaku biskupu te danas iznosi 652. Istraivanje o formaci vjerouitelja provedeno je na zamolbu autora ovoga lanaka i uz odobrenje Ureda Zagrebake nadbiskupe za vjeronauk u koli u svrhu izrade doktorske disertace pod nazivom Linsegnante di religione cattolica in un contesto di cambiamenti socio-religiosi. Ricerca empirica sulla formazione degli Insegnanti di religione cattolica nellArcidiocesi di Zagabria in Croazia na Papinskome sveuilitu Salesiana u Rimu.

218

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

ljenih 418 primjeraka upitnika, na unapred odreenu adresu vraeno je 275 ispunjenih primjeraka upitnika, to predstavlja vrlo dobar povrat od 65,78%.

1.4. Metoda obrade podataka

U analizi podataka koriteno je nekoliko statistikih i multivaratnih pristupa. U opisivanju pojedinih varabli, koriteni su uobiajeni deskriptivni statistiki postupci kao to su frekvence, postotci, aritmetike sredine i pripadajue standardne devace. Usporeivanje podataka, kod usporedbi uestalosti javljanja, odnosno kod usporedbi prosjenih vrednosti ili rasprenja, izraeno je koritenjem hi-kvadrat testa (2) te jednosmjernim analizama varance.

2. Rezultati istraivanja
U izlaganju rezultata ponajpre emo prikazati rezultate koji se odnose na demografska obiljeja vjerouitelja, tj. na ope i specine znaajke vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupi. Zatim emo pruiti detaljni uvid u identitet vjerouitelja razmatrajui vanost pojedinih kvaliteta koje pridonose izgradnji identiteta vjerouitelja. Naposljetku emo analizirati na koji nain vjerouitelji percipiraju vanost pojedinih imbenika koji utjeu na identitet vjerouitelja.

2.1. Pokazatelji opih i specinih znaajki vjerouitelja 2.1.1. Dobna struktura

S obzirom na dobnu strukturu vjerouitelja, vidljivo je da skoro pola ispitanika ine vjerouitelji izmeu 30 i 39 godina, dok su najmanje brojna skupina oni vjerouitelji koji imaju vie od 60 godina ivota (3,3%) (tab. 1). Tablica 1. Dob vjerouitelja
N 20 29 30 39 40 49 50 59 60 65 SVEUKUPNO 50 129 51 34 9 273 % 18,3 47,3 18,7 12,5 3,3 100,0

219

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

Najvei broj vjerouitelja koji pripada dobnoj skupini izmeu 30 i 39 godina na neki nain je i oekivan. Naime, vjerouitelji te dobne skupine u vrijeme demokratskih promjena od pre dva desetljea i uvoenjem katolikoga vjeronauka u hrvatski kolsko-obrazovni sustav bili su pred biranjem ivotnog poziva, to je mnoge od njih i potaknulo na izbor vjerouiteljskog poziva, poradi ega i pojaani interes za studiranjem unutar studskih programa na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu nakon 1990. godine.

2.1.2. Spol vjerouitelja

Sljedea varabla vana za opisivanje i razumevanje prola naih vjerouitelja svakako je spol. Vidimo kako u naem uzorku veina ispitanika ine vjerouiteljice, njih 67,5%, dok je vjerouitelja 32,5% (tab. 2). Tablica 2. Spol vjerouitelja
N ena Mukarac SVEUKUPNO 185 89 274 % 67,5 32,5 100,0

Pitanje zastupljenosti obaju spolova unutar pojedinih poziva, pa tako i u kontekstu poziva vjerouitelja, mogue je promatrati u razliitim kontekstima i iz razliitih perspektiva. Iz dostupnih podataka razvidno je kako openito u Hrvatskoj postoji vea zainteresiranost enske populace za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama.9

Razlika u postotku izmeu enskih i mukih nastavnika u Hrvatskoj najvea je u osnovnim kolama, gdje je zaposleno 84,6% ena, dok je u srednjim kolama zaposleno 65% ena. Usp. ene i mukarci u Hrvatskoj 2012., u: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2012.pdf (11. III. 2013.). Ukoliko usporedimo taj broj s istraivanjem o vjerouiteljima u Itali, onda vidimo takoer velik udio enske populace, tovie, generalno gledajui, skoro 90% vjerouitelja su ene. Usp. Zelindo TRENTI Guglielmo MALIZIA, Una disciplina in evoluzione. Terza indagine nazionale sullinsegnante di religione cattolica nella scuola della riforma, Leumann (TO), 2005., 76; CENTRO STUDI PER LA SCUOLA CATTOLICA, Dieci anni di ricerche (1998 2008). Scuola cattolica in Italia, Guglielmo Malizia Sergio Cicatelli (ur.), Brescia, 2008., 89.

220

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

2.1.3. Crkveni/civilni status vjerouitelja

Jedno od zasigurno vrlo vanih pitanja kada se razmatra identitet vjerouitelja, svakako je pripadnost crkvenom, odnosno civilnom statusu na temelju kojega se mogu utvrditi brojne razlike u razmiljanjima i vrednovanju pojedinih aspekata vezanih uz identitet vjerouitelja. Kao to se moe vidjeti, veinu vjerouitelja ine laici, njih 84,7%, dok je crkvenih slubenika10 zajedno 15,3% (tab. 3). Tablica 3. Crkveni/civilni status vjerouitelja
N Laik/-inja Redovnica Biskupski sveenik Sveenik redovnik SVEUKUPNO 233 25 12 5 275 % 84,7 9,1 4,4 1,8 100,0

Analizom dostupne sekundarne grae11 utvrdili smo kako je danas, u odnosu na godinu uvoenja katolikoga vjeronauka u kole, manji broj crkvenih slubenika vjerouitelja, a u stalnom je porastu broj laika. Taj fenomen, s jedne strane, valja objasniti injenicom da u poetcima uvoenja katolikoga vjeronauka u hrvatski kolski sustav ne bilo osposobljenog kadra za predavanje katolikoga vjeronauka te su crkveni slubenici, kao jedini koji su posjedovali adekvatnu izobrazbu, preuzimali slubu vjerouitelja u koli. No, s druge strane, danas se sve vie susreemo i s trendom opadanja duhovnih zvanja, osobito redovnikih,12 to posljedino pridonosi injenici da imamo sve manje sveenika, redovnika i redovnica vjerouitelja.
10

11

12

U istraivanju smo se s obzirom na varablu pripadnost crkvenom, odnosno civilnom statusu odluili za pojam crkveni slubenici (decezanski sveenik, sveenik redovnik, redovnica). Naime, poradi malog broja biskupskih sveenika, sveenika redovnika i redovnica u ovom naem uzorku, a poradi obrade i analize podataka, pristupili smo formiranju dvu skupina: crkveni slubenici i laici. Usp. uro HRANI, Zauzetost sveenika i redovnika u katehetskom djelovanju Crkve u Hrvatskoj, u: Katehetski glasnik, 6 (2008.) 2, 3449; Tomislav MARKI Verica KRA VILLA (ur.), Nadbiskupsko savjetovanje. Graa za predsinodske rasprave u zajednicama vjernika, Zagreb, 2005., 454, 456. Usp. Pero ARAI, Duhovna zvanja i slube u naoj Crkvi, u: Bogoslovska smotra, 68 (1997.) 23, 327. Takoer usp. http://www.redovnistvo.hr/index.php/site/statistika (26. II. 2013.).

221

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

2.1.4. Inicalna formaca vjerouitelja

Fakultetska izobrazba vjerouitelja odva se u sklopu studskih programa na crkvenim teolokim uilitima u Hrvatskoj.13 Razmatranje potencalnih razlika izmeu vjerouitelja razliite inicalne formace svakako moe pruiti zanimljive i razliite spoznaje te dati uvid u mogue razlike u pristupima i vrednovanju vlastitog identiteta i slube vjerouitelja te katolikog vjeronauka uope. U tab. 4 prikazan je broj vjerouitelja s obzirom na zavreni studski program inicalne formace. Tablica 4. Vjerouitelji s obzirom na zavrenu inicalnu formacu
N Katehetski institut KBF-a Filozofsko-teoloki stud KBF-a Institut za teoloku kulturu laika KBF-a Religske znanosti (FF Drube Isusove) Neki drugi stud uz dopunski dodiplomski stud SVEUKUPNO 155 93 26 18 14 306 % 50,7 30,4 8,5 5,9 4,5 100,0

Na temelju naeg istraivanja moemo utvrditi kako je svaki drugi vjerouitelj u Zagrebakoj nadbiskupi zavrio Katehetski institut, a zatim slede oni sa zavrenim Filozofsko-teolokim studem (30,4%). Neto je manje od jedne petine svih ostalih vjerouitelja koji su inicalnu formacu stekli izvan ovih dvaju studskih programa. Izloeni rezultati u tab. 4 takoer nam pruaju osnovu za jo jedan uvid koji dodatno oslikava formacu vjerouitelja. Naime, kao to se moe vidjeti, ukupni broj vjerouitelja u naem istraivanju je 275, a sveukupni broj odgovora s obzirom na zavreni program inicalne formace je 306, iz ega pro13

Ovdje se misli na KBF u Zagrebu, KBF u Splitu, KBF u akovu te na Teologu u Reci koja je alirana KBF-u u Zagrebu. Od studskih programa na KBF-u u Zagrebu, u sklopu kojih se danas odva formaca vjerouitelja, posebno mjesto zauzima Katehetski institut, te Filozofsko-teoloki stud. Valja spomenuti i Institut za teoloku kulturu laika pri KBF-u kao i Religske znanosti Filozofskog fakulteta Drube Isusove u Zagrebu koje je zavrio odreeni broj vjerouitelja, a kojima je ta diploma uzeta kao dostatna akademska izobrazba za vrenje vjerouiteljske slube, usled nedovoljnog broja osposobljenog kadra. No danas ta dva instituta vie nisu dostatna za izobrazbu vjerouitelja, jer se programom studa ne usredotouju u uem smislu rei na slubu vjerouitelja, ve daju iru razinu znanja glede teolokih i lozofskih spoznaja.

222

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

izlazi da je odreeni broj vjerouitelja zavrio vie od jednoga studskog programa. Jesu li, s obzirom na tu injenicu, posredi razlozi osobne ili objektivne naravi, u ovom radu ne moemo znati, budui da to ne bio predmet naega istraivanja.

2.1.5. kola mjesto vjerouiteljske slube

Iako ne postoji razlika u programu formace vjerouitelja glede njihova potencalnog zapoljavanja u osnovnoj ili srednjoj koli, ipak dinamika rada i okruenje u osnovnim, odnosno srednjim kolama mogu bitno pridoneti razlikama u miljenjima vjerouitelja s obzirom na njihov identitet, formacu, identitet katolikog vjeronauka, nain pristupa radu itd. U tab. 5 prikazana je raspodjela vjerouitelja s obzirom na mjesto rada. Tablica 5. Instituca vjerouiteljske slube
N Osnovna kola Srednja kola Osnovna i srednja kola kola/centar za djecu s posebnim potrebama SVEUKUPNO 227 36 9 3 275 % 82,5 13,1 3,3 1,1 100,0

Veina ispitanika su vjerouitelji koji predaju vjeronauk u osnovnoj koli, njih 82,5%, dok onih u srednjoj koli ima 13,1%, a onih koji rade u osnovnoj i srednjoj koli 3,3%. Neznatan je broj onih koji rade u koli/centru za djecu s posebnim potrebama,14 tj. 1,1%.

2.1.6. Vjerouiteljski sta

Vreme vjerouiteljske slube u koli jedna je od varabli koja nam pomae u vrednovanju stanja katolikoga vjeronauka, formace vjerouitelja kao i u na14

Spomenute kole/centri osnovne su, odnosno srednje kole koje rade s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, tj. s uenicima s tekoama u razvoju, s uenicima s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima, s uenicima s tekoama uvjetovanim odgojnim, socalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezinim imbenicima. Usp. HRVATSKI SABOR, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, u: Narodne novine, 87/2008.

223

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

inu promiljanja njihove uloge u Crkvi i u drutvu. Najvie vjerouitelja, njih 43,3%, imaju najvie vjerouiteljskog staa u koli, tj. izmeu 11 i 17 godina, dok njih 26,7% vre slubu unazad posljednjih pet godina (tab. 6). Tablica 6. Vjerouiteljski sta
N 11 17 godina 6 10 godina 1 5 godina SVEUKUPNO 117 81 72 270 % 43,3 30,0 26,7 100,0

Primjeujemo da s godinama prisutnosti katolikoga vjeronauka u koli opada broj novozaposlenih vjerouitelja. To je i razumljivo poradi toga to su radna mjesta vjerouitelja u osnovnim i srednjim kolama u Zagrebakoj nadbiskupi popunjena, a posredi je i mlaa populaca vjerouitelja. Taj trend e se nastaviti s godinama, ne samo u Zagrebakoj nadbiskupi, nego u itavoj Hrvatskoj, tj. mogunost zaposlenja vjerouitelja e opadati, to je vidljivo i u ovom naem sluaju.

2.2. Vanost pojedinih kvaliteta za identitet vjerouitelja

Po upoznavanju pokazatelja vezanih uz osnovne i specine znaajke vjerouitelja, eljeli smo poblie razmotriti miljenje vjerouitelja o vanosti pojedinih kvaliteta za identitet vjerouitelja. Naime, svako zanimanje pred kandidata postavlja odreene zahtjeve, traenje pojedinih kvaliteta, kako onih ljudskih tako i profesionalnih. Kvalitete vjerouitelja vane za izgradnju njegova identiteta propisane su, izmeu ostaloga, crkvenim dokumentima,15 a predmet su istraivanja i brojnih strunih studa.16 No, svjesni da se identitet ne moe izrei nabrajajui razliite kategore, sposobnosti, datosti, kvalitete,
15

16

Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA, Plan i program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, Zagreb, 1998., 5864; Ugovor izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podruju odgoja i kulture, u: HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA, Ugovori izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske, Nedjeljko Pintari (ur.), Zagreb, 2001., 4150; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA, Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, Zagreb, 2003., 2931. Usp. Valentina Blaenka MANDARI Ruica RAZUM (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. Zbornik radova s tribina Zajedniki vidici, Zagreb, 2011.; Valentina MANDARI Alojze HOBLAJ Ruica RAZUM, Vjeronauk izazov Crkvi i koli.

224

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

nego se gradi po onome smislu to ga pojedinac pridaje svemu tome, [odnosno] osobni se identitet zapravo sastoji od primljenih sadraja i o stavu osobe prema njima,17 u ovome delu pokuat emo razmotriti stavove vjerouitelja prema odreenim kvalitetama koje su vane za njihov identitet. Upravo poradi toga, iznesene kvalitete odnose se na spomenute sadraje koje je vjerouitelj tekom ivota primio, posebno tekom inicalne i strune formace, a neophodne su za identitet jednog vjerouitelja. Tablica 7. U kojoj mjeri vjerouitelji smatraju vanim pojedine kvalitete za identitet vjerouitelja?
Pojedine kvalitete vjerouitelja nimalo strunost u sadrajima katolike vjere duboka osobna vjera dalog s drugima ekumenska otvorenost tehniko-organizacska sposobnost poznavanje drutveno-religskih promjena udoredno ponaanje N % N % N % N % N % N % N % 0 0,0 2 0,7 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 5 1,8 Raspodjela odgovora malo 2 0,7 5 1,8 10 3,6 25 9,1 41 14,9 32 11,6 5 1,8 dosta 115 41,8 45 16,4 147 53,6 176 64,2 186 67,6 151 54,9 80 29,2 puno 158 57,5 223 81,1 117 42,7 73 26,6 48 17,5 92 33,5 184 67,2 ukupno 275 100,0 275 100,0 274 100,0 274 100,0 275 100,0 275 100,0 274 100,0 Prosjena procjena vanosti M SD

3,57 0,51 3,78 0,50 3,39 0,56 3,18 0,57 3,03 0,57 3,22 0,64 3,62 0,62

Moemo vidjeti da vjerouitelji smatraju da je duboka osobna vjera kvaliteta koja u najveoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja (M=3,78), dok je tehniko-organizacska sposobnost vrednovana kao kvaliteta koja u najmanjoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja (M=3,03) (tab. 7). Iako je osobna vjera na openitoj razini prevladala u miljenjima vjerouitelja, dubinskom analizom strukture i valence odgovora, tj. analizom
17

Mihly SZENTMRTONI, Izgradnja identiteta mladih u dananjem drutvu, u: Laa, 4 (2009.) 2, 34.

225

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

univaratnih i multivaratnih statistikih pokazatelja koji su dobiveni usporedbom prosjenih vrednosti i variranja u analizi varanci, uoava se da su vjerouitelji, formirani u pojedine skupine, razliito vrednovali vanost pojedinih kvaliteta za identitet jednog vjerouitelja (Tab. 8.). Tablica 8. Usporedba razliitih skupina vjerouitelja s obzirom na njihovu percepcu vanosti pojedinih kvaliteta za identitet vjerouitelja
Vjerouiteljske skupine Pojedine kvalitete vjerouitelja strunost u sadrajima katolike vjere duboka osobna vjera dalog s drugima ekumenska otvorenost tehniko-organizacska sposobnost poznavanje drutveno-religskih promjena udoredno ponaanje Crkveni slubenici/ laici F 1,09 0,59 3,73 3,37 0,00 0,23 3,73 p 0,298 0,442 0,055 0,067 0,984 0,629 0,055 Vjerouitelji/ vjerouiteljice F 0,45 0,81 0,33 3,83 2,51 0,33 0,66 p 0,504 0,368 0,565 0,050 0,114 0,566 0,417 Sta vjerouitelja F 1,29 3,06 1,57 0,55 3,65 0,74 0,84 p 0,277 0,048 0,209 0,577 0,027 0,480 0,434 Dob vjerouitelja F 1,04 3,60 4,38 1,17 2,22 1,04 1,39 p 0,384 0,007 0,002 0,323 0,067 0,389 0,239

Primjerice, tako glede civilnog/crkvenog statusa, vjerouitelji laici u odnosu na crkvene slubenike pridaju veu vanost dalogu s drugima, smatrajui ga kvalitetom koja u velikoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja. S obzirom na spol, vjerouiteljice su u odnosu na vjerouitelje miljenja da je ekumenska otvorenost kvaliteta koja znatno utjee na identitet vjerouitelja. Iz rezultata naeg istraivanja, s obzirom na vjerouiteljski sta, proizlazi da vjerouitelji s najduim staem u vjerouiteljskoj slubi (11 17 godina) smatraju osobnu vjeru najznaajnom kvalitetom koja utjee na identitet vjerouitelja, za razliku od vjerouitelja s manjim radnim staem u koli. Takoer,
226

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

tehniko-organizacska sposobnost pokazala se statistiki znaajnom kvalitetom u usporedbi s radnim staem vjerouitelja pri emu je vjerouitelji koji su u slubi 6 10 godina smatraju kvalitetom koja u najveoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja. Dobna razlika vjerouitelja u usporedbi s pojedinim kvalitetama vjerouiteljske slube pokazuje da vjerouitelji stare ivotne dobi, tj. oni izmeu 60 i 65 godina, u usporedbi s vjerouiteljima mlae dobi (22 29 godina) smatraju osobnu vjeru znaajnom kvalitetom koja utjee na identitet vjerouitelja. No, s druge strane, ukoliko kvalitetu daloga s drugima usporedimo s dobnom strukturom vjerouitelja, vidimo da je vjerouitelji mlae ivotne dobi (30 39), u odnosu na vjerouitelje stare ivotne dobi, smatraju znaajnom kvalitetom koja utjee na identitet vjerouitelja.

2.3. Utjecaj pojedinih imbenika na identitet vjerouitelja

Na identitet vjerouitelja, osim primljenih sadraja, utjeu i izvanjske, drutvene ponude vrednosnih sustava. Naime, svaka nova ivotna situaca ili iskustvo provjeravaju vrstou identiteta, stoga je svaki pojedinac svakodnevno pozvan na preispitivanje i redeniranje osobnog identiteta.18 Unutar suvremenog drutva koje obiljeava eksibilnost i promjenjivost, vjerouitelj e se susresti s nizom izvanjskih pojava, promjena prema kojima ne moe ostati indiferentan, ve e o njima ovisiti stabilnost i vrstoa njegova identiteta. Stoga se u ovome delu elimo usredotoiti na neke od izvanjskih imbenika koji utjeu na identitet vjerouitelja i vidjeti koliko isti utjeu na miljenje vjerouitelja s obzirom na razliite skupine, kako bismo naposljetku stekli uvid u mogue razlike i slinosti meu vjerouiteljima formiranih po razliitim skupinama. Na temelju izrauna prosjenih procjena vanosti, moemo vidjeti da su vjerouitelji pridali najveu vanost imbeniku zauzetost Crkve za vjerouitelje kao onom koji u najveoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja (M=3,56), dok je imbenik odnos hrvatskih meda prema Crkvi vrednovan kao onaj koji u najmanjoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja (M=2,54) (tab. 9).

18

Usp. Valentina MANDARI, Mladi integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb, 2009., 8182.

227

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

Tablica 9. Miljenje vjerouitelja s obzirom na utjecaj pojedinih imbenika na identitet vjerouitelja

Raspodjela odgovora Pojedini imbenici nimalo drutveno-religiozne promjene u Hrvatskoj malo dosta puno Ukupno Prosjena procjena vanosti M SD

N % odnos meda u Hrvatskoj prema N Crkvi % N klima unutar kole prema katolikom vjeronauku % N prihvaanje vjerouitelja u hrvatskom drutvu % N zauzetost Crkve za vjerouitelje %

14 5,1 32 11,7 15 5,5 14 5,1 2 0,7

82 29,9 89 32,5 41 15,0 48 17,5 16 5,9

147 53,6 125 45,6 164 59,9 160 58,4 82 30,0

31 11,3 28 10,2 54 19,7 52 19,0 173 63,4

274 100,0 274 100,0 274 100,0 274 100,0 273 100,0

2,71 2,54 2,94 2,91 3,56

0,73 0,83 0,75 0,75 0,64

Detaljnom analizom strukture i valence odgovora uoavaju se odreene razlike u promiljanju pojedinih skupina vjerouitelja s obzirom na njihovu percepcu o utjecaju pojedinih imbenika na identitet vjerouitelja, to ukazuje da vjerouitelji nisu uniformni u svom promiljanju (tab. 10). Tablica 10. Usporedba razliitih skupina vjerouitelja s obzirom na njihovu percepcu o utjecaju pojedinih imbenika na identitet vjerouitelja
Vjerouiteljske skupine Pojedini imbenici drutveno-religiozne promjene u Hrvatskoj odnos hrvatskih meda prema Crkvi klima unutar kole prema katolikom vjeronauku prihvaanje vjerouitelja u hrvatskom drutvu zauzetost Crkve za vjerouitelje Crkveni slubenici/ laici F 12,25 3,97 0,12 0,02 3,49 p 0,001 0,047 0,728 0,894 0,063 Vjerouitelji/ vjerouiteljice F 5,12 6,43 0,07 1,37 0,19 p 0,024 0,012 0,792 0,242 0,660 Sta vjerouitelja F 6,78 8,19 6,57 4,82 1,68 p 0,001 0,000 0,002 0,009 0,189 Dob vjerouitelja F 2,01 5,65 3,55 3,01 2,23 p 0,093 0,000 0,008 0,0189 0,066

228

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

Iz ove opsene analize strukture i valence odgovora moemo uoiti da su crkveni slubenici, za razliku od vjerouitelja laika, miljenja da su drutveno-religske promjene iznimno vaan imbenik koji utjee na identitet vjerouitelja. S obzirom na spol, vjerouitelji u odnosu na vjerouiteljice smatraju da drutveno-religske promjene, kao i odnos hrvatskih meda prema Crkvi, u znatnoj mjeri pridonose izgradnji identiteta vjerouitelja. Glede vjerouiteljskog staa u koli, zanimljivo je primetiti da vjerouitelji s najmanjim radnim staem (1 5 godina) smatraju u odnosu na vjerouitelje s vie radnog staa u koli da drutveno-religske promjene, odnos hrvatskih meda prema Crkvi te klima unutar kole prema katolikom vjeronauku u velikoj mjeri utjeu na identitet vjerouitelja. I dob vjerouitelja pokazala se statistiki znaajnom skupinom u usporedbi s pojedinim imbenicima vezanima uz identitet vjerouitelja. Naime, dok s jedne strane, vjerouitelji najmlae ivotne dobi (22 29 godina) smatraju, u odnosu na vjerouitelje ostalih ivotnih dobi, da je odnos hrvatskih meda prema Crkvi iznimno vaan imbenik koji utjee na identitet vjerouitelja, s druge strane, vjerouitelji iznad 60 godina miljenja su da je klima unutar kole prema katolikom vjeronauku imbenik koji u velikoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja.

3. Rasprava o rezultatima istraivanja

Nakon uvida u rezultate istraivanja elimo se poblie usredotoiti na najznaajne spoznaje dobivene istraivanjem te ih pokuati kontekstualno razumjeti. Poradi boljega kontekstualnog razumevanja u raspravi emo uzeti u obzir i neka komparativna istraivanja o vjerouiteljima u Hrvatskoj na temelju kojih se rezultati ovog istraivanja mogu bolje razumjeti.

3.1. Vanost pojedinih kvaliteta za identitet vjerouitelja

S obzirom na vrednovanje vanosti pojedinih kvaliteta kao i njihova utjecaja na identitet vjerouitelja, vidjeli smo na temelju rezultata ovog istraivanja da vjerouitelji smatraju duboku osobnu vjeru kvalitetom koja u najveoj mjeri utjee na identitet vjerouitelja. Ovo miljenje vjerouitelja jasno pokazuje svest o tome da oni moraju poznavati ne samo temeljne sadraje vjere, tj. biti teoloki osposobljeni, nego da se od njih oekuje duboko kransko iskustvo, ivljeno na osobnoj razini, odnosno autentino svjedoanstvo, jer osim to su posrednici
229

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

sadraja, oni su pre svega vjerodostojni svjedoci sadraja.19 No, pritom valja istaknuti da se zadatak vjerouitelja kao svjedoka ne sastoji u tome da se namee vlastito vienje vjere i vjerskog ivota, ve u tome da omogui uenicima osobno susresti se s temeljnim svjedocima vjere. U suprotnom prerevni vjerouitelji mogu, ne potujui tuu slobodu i ritam hoda u vjeri, nametnuti vlastite slike o Bogu, vlastito vjerniko iskustvo (krivo ili pravo, svejedno), vlastitu duhovnost i pobonost (krivu ili pravu, svejedno). esto dobronamjerni pritisci i poticaji vjerouitelja, koji idu za tim da uenike pokrenu u smjeru intenzivneg vjerskog angamana, postiu upravo suprotne uinke.20 Zanimljivo da vjerouitelji s najduim radnim staem, tj. izmeu 11 i 17 godina slube, kao i oni stare ivotne dobi (60 65 godina), u odnosu na ostale skupine vjerouitelja, smatraju da je duboka osobna vjera vrlo vana kvaliteta za identitet vjerouitelja. Primjeujemo, naime, da s poveanjem radnog staa i ivotne dobi vjerouitelja, raste stupanj vrednovanja osobne vjere kao vrlo vane kvalitete za identitet vjerouitelja, odnosno iskustvo rada u vjerouiteljskoj slubi kao i ivotno iskustvo vjerouitelja pridonose visokom vrednovanju osobne vjere.21 Danas se na svim podrujima drutvenog i crkvenog djelovanja istie vanost daloga, a na podruju odgoja i obrazovanja istie se dalog i meusobna suradnja svih onih koji su ukljueni u odgojno-obrazovni rad u koli, a sve u svrhu promicanja cjelovitog odgoja uenika. Poradi toga je i vjerouitelj u svojoj slubi pozvan na dalog s drugima,22 imajui pred sobom injenicu da u tom dalogu treba uvek teiti meusobnom razumevanju razliitosti i specinosti te da treba postati svjestan vlastitoga identiteta, ali ga znati i komunicirati drugima.23 Iz podataka naeg istraivanja razvidno je da vjero19

20

21

22

23

Usp. BENEDETTO XVI, La dimensione religiosa rende uomo pi uomo. Discorso agli Insegnanti di Religione Cattolica, u: LOsservatore Romano, 26. IV. 2009., 1; Tomislav IVANI, Vjerouitelj izazov hrvatskom drutvu, Zagreb, 2010., 37. Ruica RAZUM, O vjerouitelju svjedoku u svjetlu dokumenta Pozvani na svetost, u: Vjesnik akovake i Sremske biskupe, 131 (2003.) 4, 259. U tom smislu, valja napomenuti da se unutar brojnih istraivanja o religioznosti u hrvatskom drutvu kao prediktor vee religioznosti vrlo esto pojavljuje upravo stara dob, kao u ovom naem primjeru, odnosno istraivanju. Usp. Gordan RPI Sinia ZRINAK, Izmeu identiteta i svakodnevnog ivota. Religioznost u hrvatskom drutvu iz europske komparativne perspektive, u: Josip BALOBAN (ur.), U potrazi za identitetom. Komparativna studa vrednota: Hrvatska i Europa, Zagreb, 2005., 80; Dinka MARINOVI JEROLIMOV, Tradicionalna religioznost u Hrvatskoj 2004.: izmeu kolektivnoga i individualnoga, u: Sociologa sela, 43 (2005.) 2, 289302. Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA, Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, 30. Usp. Giuseppina ZUCCARI, La cura dellaltro come competenza dellIdR. Identit, alterit, relazione, u: Religione e Scuola, 31 (2002.) 2, 75.

230

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

uitelji mlae ivotne dobi, u odnosu na one stare ivotne dobi, te vjerouitelji laici, za razliku od crkvenih slubenika, smatraju da je dalog s drugima kvaliteta koje uvelike utjee na identitet vjerouitelja. Moemo pretpostaviti je da vjerouitelji mlae ivotne dobi ba kao i vjerouitelji laici lake ostvaruju pristup drugima, otvoreni su za nepredvidivosti te u dalogu vide klju uspjeha i na taj nain izgrauju svoj identitet ali i pridonose razumevaju tog identiteta, poradi ega i tako visoko vrednovanje daloga s drugima. Ujedno kvalitetnim dalogom s drugima i meusobnom suradnjom vjerouitelji progovaraju o svojoj strunosti za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi te razbaju stereotipe o tome da su vjerouitelji produena ruka Crkve ili pak da Crkva vjeronaukom dominira kolom.24

3.2. Utjecaj pojedinih imbenika na identitet vjerouitelja

S obzirom na vanost pojedinih imbenika koji utjeu na identitet vjerouitelja, vana spoznaja koja proizlazi iz rezultata istraivanja vezana je uz miljenje vjerouitelja da meu pojedinim imbenicima zauzetost i briga Crkve za vjerouitelje ponajvie utjee na identitet vjerouitelja. To miljenje zorno pokazuje svest vjerouitelja o tome da su, unato tome to su djelatnici kole, poslani u ime Crkve da u njezino ime pouavaju katoliki vjeronauk te u tom smislu Crkva daje snaan biljeg identitetu vjerouitelja, formaci vjerouitelja, ali i identitetu katolikoga vjeronauka. Budui da vjerouitelji smatraju, na jednoj openitoj razini, da zauzetost i briga Crkve za vjerouitelje ponajvie utjee na identitet vjerouitelja, to posljedino poziva na promiljanje o odgovornosti koju pojedine instituce i slubenici u Crkvi imaju u odnosu na vjerouitelje. Pritom valja istaknuti da instituce, unato brojnim naporima i doprinosima, kao to su promicanje kvalitete vjerouitelja, pedagoko-metodoloko-didaktikog standarda, plana i programa katolikog vjeronauka trebaju biti osjetljivi i za potrebe vjerouitelja te za potekoe koje susreu u svojoj slubi, kao i za uspostavljanje odnosa povjerenja i pomaganja.25 Zanimljivo da su i neka druga istraivanja, s obzirom na ovaj prediktor pokazala da vjerouitelji oekuju snanu podrku Crkve i njezino vee zalaganje u promicanju vjeronauka i statusa vjerouitelja u koli i upnoj zajednici26. Budui da vjerouitelji oekuju pomo i podrku
24

25

26

Usp. Milan IMUNOVI, Eklezalnost osnovni imbenik vjerouiteljske slube. Vjerouitelj u sreditu pozornosti, u: Glas Koncila, 14. X. 2007., 11. Usp. Carlo NANNI, Antropologia della relazione e formazione, u: ASSOCIAZIONE ITALIANA CATECHETI, Formazione e comunit cristiana. Un contributo al futuro itinerario, Luciano Meddi (ur.), Roma, 2006., 6583. Valentina Blaenka MANDARI Alojze HOBLAJ Ruica RAZUM, Vjeronauk izazov Crkvi i koli, 131.

231

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

Crkve u e ime su poslani nauavati, Crkva je posljedino i pozvana da katehezi posveti svoje najbolje ljudske resurse i snage ne tedei napore i materalna sredstva da je to bolje organizira i da obrazuje sposobno osoblje27. Valja istaknuti da su se pojedini imbenici koji utjeu na identitet vjerouitelja pokazali statistiki znaajnima u usporedbi s pojedinim skupinama vjerouitelja. Tako su, primjerice, vjerouitelji s najmanjim radnim staem, tj. izmeu 1 i 5 godina, za razliku od ostalih skupina, miljenja kako drutveno-religske promjene vie utjeu na identitet vjerouitelja. To bismo mogli tumaiti injenicom da aktualni drutveni trenutak postavlja pred Crkvu brojne izazove, trai jasne i argumentirane zauzimanje stava, ega sve vie postaju svjesni oni vjerouitelji koji tek zapoinju svoju slubu u koli. Poznato nam je, naime, da medi stvaraju javno mnenje kod ljudi. Stoga i ne udi da e mnogi danas govoriti o moi meda, unutar kojih se susreu razliiti naini razmiljanja, razliiti stavovi i stilovi ivota, te je medska kultura i postala stvarnost suvremenog ovjeka, a time i nezaobilazni izazov za pastoral naega vremena.28 Iako je s drutveno-religskim promjenama u Hrvatskoj Crkva dobila mogunost prisutnosti u javnosti i predstaviti svoje djelovanje, ipak smo svjedoci kako medi esto nisu naklonjeni Crkvi i crkvenim slubenicima.29 U tom kontekstu, zanimljivo je da su vjerouitelji najmlae ivotne dobi, tj. izmeu 22 i 29 godina, u najveoj mjeri miljenja da je odnos hrvatskih meda prema Crkvi imbenik koji izrazito utjee na identitet vjerouitelja. To je na neki nain i razumljivo, budui da pojedina istraivanja pokazuju da medi snano utjeu na drutvena ponaanja mladih, nezaobilazno su sredstvo u njihovom informiranju te oblikovanju ivotnih stilova i identiteta.30

27

28

29

30

IVAN PAVAO II., Catechesi tradendae. Apostolska pobudnica o vjerskoj pouci u nae vreme (16. X. 1979.), Zagreb, 1994., br. 15. Usp. Sabina MARUNI Tomislav TOMASI, Kakav vjeronauk u koli oekuju vjerouitelji?, u: Katehetski glasnik, 6 (2008.) 1, 45. Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA, Crkva i medi. Pastoralne smjernice, Zagreb, 2006., 19. Kritici nisu izvrgnute samo dravne i javne ustanove, poduzea i udruge, nego se sve vie povrjeuje i privatna sfera ljudi koji su na bilo koji nain prisutni u javnosti. Crkva i crkveni slubenici nisu izuzetak, a zbog zastupanja moralnih vrjednota medi i javnost su prema njima posebno osjetljivi. Postoje i snani lobi iz podruja ratne industre, kriminala, droge i totalitaristikih reima kojima Crkva posebno smeta, stoga se trae razni naini, pa i pomou meda, kako bi se oslabio njezin utjecaj u drutvu. U pravilu se ne potuje pravo na jednakopravnost, tj. par conditio, ime se Crkvi uskrauje jednaka mogunost za odgovor na razne neutemeljene napade, optube ili zakljuke izvedene na temelju poopavanja pojedinanih negativnih sluajeva, HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA, Crkva i medi, 26. Usp. Valentina MANDARI, Novi medi i rizino ponaanje djece i mladih, u: Bogoslovska smotra, 82 (2012.) 1, 132.

232

Bogoslovska smotra, 83 (2013.) 2, 215234

Izrazito vanim za uspjeh katolikoga vjeronauka, a time i za identitet vjerouitelja, predstavlja klima unutar kole prema katolikom vjeronauku. Tu klimu oblikuju uenici, ostali kolege profesori, ali i sami vjerouitelji koji svojim identitetom, djelovanjem i ophoenjem predstavljaju katoliki vjeronauk prepoznatljivim, vie ili manje prihvaenim. U tom smislu, spoznaja koja proizlazi iz ovoga istraivanja jest da vjerouitelji s manjim iskustvom vjerouiteljske slube, smatraju klimu unutar kole prema katolikom vjeronauku relevantnim imbenikom za identitet vjerouitelja, dok ipak oni koji su od samih poetaka u vjerouiteljskoj slubi, pratei kontinuitet razvoja katolikog vjeronauka u hrvatskom kolsko-obrazovnom sustavu te stjeui iskustvo noenja s promjenama, ne smatraju ga vanim indikatorom.

Zakljuak
Na temelju interpretace podataka naeg istraivanja, unutar kojeg smo ispitivali kvalitete i imbenike vane za identitet vjerouitelja, moemo primetiti kako identitet predstavlja temelj za govor o svim ostalim aspektima vjerouiteljske slube i katolikoga vjeronauka uope. Naime, vjerouitelji su se prema navedenim kvalitetama i imbenicima vrlo pozitivno oitovali osobno vrednujui prema mjernoj skali one za koje smatraju da imaju vee, odnosno manje znaajke za njihov identitet. Izbliza promatrajui, moemo zakljuiti da je duboka osobna vjera meu ponuenim kvalitetama ona za koju su se vjerouitelji izjasnili da je od velike vanosti za identitet vjerouitelja. S obzirom na ovaj pokazatelj, u razmiljanjima vjerouitelja znaajnim su se pokazali vjerouiteljski sta i dob vjerouitelja. Naime, vjerouitelji s najvie godina slube, tj. izmeu 11 i 17 godina u najveoj mjeri su se izjasnili da je duboka osobna vjera kvaliteta od najvee vanosti za njihov identitet, tovie vidljivo je da s godinama vjerouiteljskog staa raste i pridavanje znaaja osobnoj vjeri. Istu injenicu moemo primetiti i s obzirom na vjerouiteljsku dob, gdje s godinama vjerouitelja raste i pouzdanje u spomenuti pokazatelj. Nadalje, zauzetost Crkve, njezinih instituca i slubenika za vjerouitelje imbenik je koji prema miljenju vjerouitelja u najveoj mjeri utjee na njihov identitet. Veliko pridavanje znaajnosti vjerouitelja ovom imbeniku progovara o tome da su vjerouitelji, unato tome to su dravni slubenici, poslani vriti slubu u ime Crkve te posljedino i oekuju od Crkve da bude uz njih svojom zauzetou, brigom i razumevanjem.
233

Denis BARI, Obiljeja identiteta vjerouitelja u Zagrebakoj nadbiskupiji

Na temelju miljenja i stavova vjerouitelja o pojedinim obiljejima njihova identiteta moemo primetiti koliko je zapravo identitet podloan eksibilnosti i promjenjivosti, odnosno da svaki ivotni poziv i vreme u kojemu se ostvaruje pred nas stavlja brojne izazove, preispitivanja u razmiljanju, to posljedino pridonosi i redeniranju samog identiteta. U tom smislu, identitet vjerouitelja, bit e uvek izazov, predmet vrednovanja i preispitivanja od strane onih koji ga ive, ali i od onih koji ga promatraju, jer u sebi objedinjuje govor o vjeri i ivljenje vjere u konkretnome povesnom trenutku.

Summary IDENTITY TRAITS OF RELIGION TEACHERS IN THE ARCHDIOCESE OF ZAGREB

Denis BARI
Catholic Faculty of Theology, University of Zagreb Vlaka 38, p.p. 432, HR 10 001 Zagreb baric.denis@gmail.com

This article presents the results of the study on specic identity traits of religion teachers in the Archdiocese of Zagreb. 275 religion teachers working in elementary schools and secondary schools on the territory of the Archdiocese of Zagreb participated in the study in which they expressed their opinions and attitudes on several identity traits of religion teachers. The article rst presents both general and specic traits of religion teachers. These are then followed by the results of the questionnaire lled by religion teachers that show the importance of individual traits for the identity of religion teachers and the extent to which certain factors inuence the identity of religion teachers. Religion teachers estimated that, among those traits oered in the questionnaire, a deep personal faith is of utmost importance for the identity of religion teachers and that the care of Church for the religion teachers is one of the most important factors that inuences their identity. The results of the study oer an insight into the factual state of the identity of religion teachers, while the opinions, attitudes, and expectations of religion teachers constitute a good starting point for a reection on, and planning and execution of those processes that will contribute to a further formation of the identity of religion teachers. Key words: identity, religion teacher, traits of religion teacher, identity-inuencing factors, groups of religion teachers. 234