IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI

2008

ISPITNAPITANJAIZPREDMETAMEHANIKAI

Rijeka,2008.
2

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI

2008

Osnovnipojmovi

1)

KakodefiniramoMehaniku?

Mehanika je znanost koja opisuje i definira uvjete za stanje mirovanja ili gibanja tijela pod utjecajem sila.
2)

KakodijelimoMehanikuobziromnastanjetijelakojegpromatramo?

Obzirom na stanje tijela kojeg promatramo, Mehaniku dijelimo na Statiku i Dinamiku.

3)

Kako nazivamo dio Mehanike koji opisuje gibanje tijela ne uzimajui u obzir sile koje uzrokuju to gibanje?

Dio mehanike koji opisuje gibanje tijela a pritom ne razmatra sile koje uzrokuju to gibanje nazivamo kinematikom.
4)

KakodefiniramoStatiku?

Statika je grana mehanike koja opisuje i definira uvjete za stanje mirovanja tijela pod utjecajem sila.
5)

KakodefiniramoDinamiku?

Dinamika je grana mehanike koja opisuje i definira uvjete za stanje gibanja tijela pod utjecajem sila.
6)

KojisemjernisustavkoristiuMehanici?

U mehanici koristimo Meunarodni sustav jedinica. (DOPUNSKO: Oznaka - SI)

7)

Kakodijelimomjernejedinice?

Mjerne jedinici dijelimo na osnovne i izvedene.

8)

KojesutriosnovnemjernejedinicekoriteneuMehanici?

Osnovne mjerne jedinice koritene u mehanici su: metar, sekunda i kilogram.

9)

NabrojitebaremtriizvedenemjernejedinicekoriteneuMehanici.

Sila, brzina i ubrzanje. (DOPUNSKO: gustoa, tlak, ...)

10)

Kojajeosnovnamjernajedinicazaduljinu.

Osnovna mjerna jedinica za duljinu je metar.

11)

Kojajeosnovnamjernajedinicazavrijeme.

Osnovna mjerna jedinica za vrijeme je sekunda.

12)

Kojajeosnovnamjernajedinicazamasu.

Osnovna mjerna jedinica za masu je kilogram.

13)

Kakodefiniramoduljinu?

Duljina je meusobna udaljenost dviju toaka.

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
14)

2008

tojetomaterijalnaestica(materijalnatoka)?
Materijalna estica (materijalna toka) je tijelo beskonano malenih dimenzija i konano velike mase.

15)

Kakodefiniramomasu?

Masa je mjera tromosti tijela (otpora tijela prema promjeni stanja mirovnja ili gibanja).
16)

tojetokrutotijelo?

Kruto tijelo je idealizirano tijelo kojemu se udaljenost izmeu bilo koje dvije materijalne estice ne mijenja uslijed djelovanja sila.
17)

tojetodeformabilnotijelo?

Deformabilno tijelo je tijelo kojemu se uslijed djelovanja sila moe mijenjati oblik ili volumen.
18)

Obzirom na sposobnost promjene oblika ili volumena tijela, kakva tijela studiramo u predmetu Mehanika1?

U predmetu Mehanika I studiramo kruta tijela.

Opanaelamehanike

19)

KakoglasiprviNewtonovzakon?
Tijelo miruje ili se giba jednoliko po pravcu ukoliko na njega ne dijeluje nikakva sila.

20)

KakoglasitreiNewtonovzakon?
Sila kojom prvo tijelo djeluje na drugo jednaka je po veliini i pravcu djelovanja, a suprotna po smjeru, sili kojom drugo tijelo djeluje na prvo.

21)

Kakodefiniramo1njutn?

Jedan njutn je sila potrebna da tijelo mase 1 kg ubrza za 1m/s2.

22)

Izkojihjeosnovnihmjernihjedinicaizvedenamjernajedinicasile(njutn)?

Mjerna jedinica sile (njutn) [N] je izvedena iz tri osnovne mjerne jedinice, a to su metar [m], sekunda [s] i kilogram [kg]. (DOPUNSKO: 1[N]= [kg] [m] [s-2] )

23)

Kolikajeteinatijelaijajemasa1kgupoljugravitacijeZemlje?

Teina tijela mase 1kg iznosi 9,81 N.(DOPUNSKO: W=mg ; g=9,81 m/s2)
24)

KolikoiznosigravitacijskoubrzanjesileteenapovriniZemlje?

Gravitacijsko ubrzanje na povrini zemlje iznosi 9,81 m/s2.

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI

2008

Vektoriisile

25)

Nabrojatibaremtriskalarneveliinekoriteneumehanici.

Duljina, kut, masa, vrijeme, gustoa, ...

26)

Nabrojatibaremtrivektorskeveliinekoriteneumehanici.

Sila, vektor poloaja, brzina, ubrzanje, moment sile, ...

27)

Skolikoinformacijajeupotpunostidefiniranaskalarnaveliina?

Skalarna veliina je u potpunosti definirana s jednom informacijom.

28)

Kojajegeometrijskainterpretacijanormevektora?

Geometrijski, norme predstavlja duljinu vektora. (DOPUNSKO: oznaka F )

29)

Dalijenormavektoraskalarnailivektorskaveliina?

Norma vektora je skalarna veliina.

30)

Kakodijelimovektoreobziromnamogunostpomicanjauprostoru?

Obzirom na mogunost pomicanja u prostoru vektore dijelimo na slobodne, klizne i fiksne.

31)

tojetoslobodanvektor?

Slobodan vektor je vektor koji se smije translatirati.

32)

tojetokliznivektor?

Klizni vektor je vektor koji se smije pomicati du njegovog pravca nosioca.

33)

tojetofiksnivektor?

Fiksni vektor je vektor koji se ne smije pomicati.

34)

Usmislumogunostipomicanjakakavznaajimavektorsileustaticideformabilnihtijela?

U statici deformabilnih tijela, vektor sile ima znaaj fiksnog vektora.

35)

Usmislumogunostipomicanjakakavznaajimavektorsileustaticikrutihtijela?

U statici krutih tijela, vektor sile ima znaaj kliznog vektora.

36)

Kojijebrojlinearnonezavisnihvektorauravnini?

Broj linearno nezavisnih vektora u ravnini je 2.

37)

Kojijebrojlinearnonezavisnihvektorauprostoru?

Broj linearno nezavisnih vektora u prostoru je 3.

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
38)

2008

Skicirajtenainzbrajanjasilakoristeipravilotrokutasila.
r F1
r r r F1 + F 2= R r F2 r F1 r F2
r R

39)

Skicirajtenainzbrajanjasilakoristeipraviloparalelogramasila.
r F1 r r r F1 + F 2= R r F2

r F1 r F2

r R

40)

r r r r U izrazu F = Fx i + Fy j to predstavlja vektorsku a to skalarnu komponentu vektora F u smjeru r baznogavektora i ? r r r Fx predstavlja skalarnu komponentu vektora F , a Fx i predstavlja vektorsku komponentu vektora F u smjeru r baznoga vektora i .

41)

r Kako raunamo normu sile F ako su nam poznate skalarne komponente Fx i Fy te sile du koordinatnihosix iy Kartezijevogravninskogkoordinatnogsustava? r 2 2 F = Fx + Fy

42)

r Kako raunamo normu sile F ako su nam poznate skalarne komponente Fx , Fy i F z te sile du

koordinatnihosix,y iz Kartezijevogprostornogkoordinatnogsustava?

r 2 2 2 F = Fx + Fy + Fz

43)

r r Kolika je norma rezultante nastale zbrajanjem vektora F1 i F2 ako je kut izmeu tih vektora jednak 90?
r R =

v 2 v F1 + F2

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
44)

2008

r r Zakojikutizmeuvektora F1 i F2 sekosinusovteoremreduciranaPitagorinteorem?

Za kut od 90 kosinusni pouak se reducira na Pitagorin teorem. (DOPUNSKO: cos(/2)=0)

45)

r r Napisati vezu izmeu norme vektora F i norme njegove projekcije na koordinatnu os x Fx koristei r kut izmeuvektora F ikoordinatneosix?

r r F cos( ) = Fx
46)

r r Napisati vezu izmeu norme vektora F i norme njegove projekcije na koordinatnu os y Fy koristei r kut izmeuvektora F ikoordinatneosix? r r F sin( ) = Fy
Skicirajteprimjervektorskeprojekcijevektoranapravac?

47)

r a

p
r ap
48)

r Skicirajte primjer vektorske projekcije vektora F na koordinatne osi ravninskog Kartezijevog koordinatnogsustava.

y
r
r F

Fy

r Fx

Centralnisustavsila
49)

Kakodefiniramocentralnisustavsila?

Centralni sustav sila definiramo kao skup sila koje imaju zajedniko hvatite.
50)

Kakodefiniramoopisustavsila?

Opi sustav sila definiramo kao skup sila koje nemaju zajedniko hvatite. 7

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
51)

2008

Skicirajteprimjercentralnogsustavasila. r F3 y r F 1 r F2 r x F4

52)

Skicirajteprimjeropegsustavasila.

r F3

r F 1

53)

r F2
Kakodefiniramoekvivalentnesile?

Ekvivalentne sile su sile ije je djelovanje na materijalno tijelo ili materijalnu esticu jednako.
54)

Kakodefiniramorezultantnusilu?

Rezultantnu silu definiramo kao silu ije je djelovanje jednako (ekvivalentno) djelovanju vie sila.

55)

Kadajecentralnisustavsilauravnotei?

Centralni sustav sila je u ravnotei kada je rezultantna sila jednaku nul vektoru.
56)

Kojajeinformacijaosilamapoznatauzadatkuskonopcima(ilitapovima)?

U takvom zadatku poznata je informacija o pravcu nosiocu sila u konopcima (ili tapovima).
57)

58)

Skicirajteprimjertrokutasilaukojemjerezultantajednakanulvektoru? r r F3 F1 r r r r F 1 + F2 + F3 = 0 r F2 Kakavsevektordobijezbrajajuivektorekojizatvarajupoligonsila?

Zbrajajui vektore u zatvorenom poligonu sila dobivamo nul vektor.

59)

Kakonazivamopoligonsilaukojemjerezultantajednakanulvektoru?

Poligon sila u kojem je rezultanta sila jednaka nul vektoru nazivamo zatvorenim poligonom sila. 8

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
60)

2008

IzkojegNewtonovogzakonaizvodimouvjetravnoteecentralnogsustavasila?

Uvjet ravnotee centralnog sustava sila izvodimo iz prvog Newtonovog zakona.

61)

Kakodefiniramoravnoteucentralnogsustavasila?

Centralni sustav sila je u ravnotei ako je vektorski zbor svih sila u sustavu jednak nul vektoru.
62)

Kako definiramo ravnoteu ravninskoga centralnog sustava od n sila koristei se komponentama sila dukoordinatnihosixiy?

F
i =1

xi

=0 ;

F
i =1

yi

= 0

63)

Kako definiramo ravnoteu prostornoga centralnog sustava od n sila koristei se komponentama sila dukoordinatnihosix,yiz?

F
i =1

xi

=0 ;

F
i =1

yi

=0 ;

F
i =1

zi

=0

64)

Za proizvoljan ravninski centralni sustav od etiri sile nacrtati poligon sila s pripadajuom rezultantomsila.
r F1
r F4 r F1 r F2
r F3

r F2
r F3

r F4

r R

65)

Za izabrani ravninski centralni sustav od etiri sile nacrtati poligon sila u kojem je rezultanta sila jednakanulvektoru.
r F3 r F4
r F1 r F2 r F1 r F2

Opisustavsila
referenrnu toku.

r F3

r F4

66)

r Kakodefiniramovektorpoloaja(radijvektor) r ? r Vektor poloaja (radij vektor r ) definiramo kao vektor koji definira poloaj toke u prostoru obzirom na izabranu

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
67)

2008

r r r r Kakav je poloaj vektora momenta sile M = r F obzirom na ravninu u kojoj lei vektor sile F i r vektorapoloaja(radijvektora) r ? r r Moment sile je okomit na ravninu u kojoj lee vektori r i F .

68)

Kakodefiniramomomentsileobziromnanekutoku?

Moment sile je vektorski produkt vektora poloaja bilo koje toke na pravcu sile obzirom na odabranu toku i vektora sile ( M = r F ).
69)

Dalijemomentsileskalarnailivektorskaveliina?

Moment sile je vektorska veliina.

70)

Zapiitevektorskioblikuvjetaravnoteezatijelonakojegdjelujeopisustavsila?

71)

r r F i =0 ;
n i =1

r r M 0 = i
n i =1

Obzirom na poloaj vektora sila, koji preduvjet mora biti zadovoljen da jednadbe ravnotee momenatasilainenezavisniravnoteniuvjet?

Jednadbe ravnotee momenata sila ine nezavisni ravnoteni uvjet ukoliko se vektori sila ne sijeku u istoj toki.
72)

Zapiiteskalarnioblikuvjetaravnoteezatijelonakojegdjelujeopisustavsila?

73)

Fx i = 0 ;
i =1

Fy i = 0 ;
i =1

Fz i = 0 ;
i =1

M xi = 0 ;
i =1

M yi = 0 ;
i =1

M
i =1

zi

=0

Kolikijemomentsilekojadjelujenatijelokojesegibajednolikopopravcu?
Moment sile koja djeluje na tijelo koje se giba jednoliko po pravcu jednak je nul vektoru.

74)

Kolikijemomentsilekojadjelujenatijelokojemiruje?

Moment sile koja djeluje na tijelo koje miruje jednak je nul vektoru.

Redukcijaopegsustavasila
75)

Kakoreduciramoopisustavsilanamomentirezultantuuzadanomhvatitu?

Opi sustav sila reduciramo na moment i rezultantu u zadanom hvatitu tako da izraunamo vektorski zbroj svih sila sustava te njihov moment obzirom na hvatite.
76)

imejedefiniranspregsila?

Spreg sila definiran je s dvije paralelne sile jednakog intenziteta te suprotnog smjera.

10

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
77)

2008

Kolikajerezultantaspregasilaakonormaparalelnihsilaiznosi5kN?

Rezultanta sprega sila je uvijek jednaka nul vektoru.

78)

imemoemonadomjestitidjelovanjedvijuparalelnihsilaistogintenzitetaisuprotnogsmjera?

Djelovanje dviju paralelnih sila istog intenziteta i suprotnog smjera moemo zamijeniti momentom.
79)

Dalisemomentstvorenspregomsilamijenjaspromjenommomentnetoke?

Ne, moment stvoren spregom sila ne mijenja se s promjenom momentne toke.

80)

Obziromnasposobnostpomicanjauprostoru,kakavznaajimavektormomentasile?

Obzirom na sposobnost pomicanja u prostoru, vektor momenta sile ima znaaj slobodnog vektora.
81)

Daliseumehanicikrutihtijelavektormomentasilesmijepomicatidunjegovogpravcanosioca?

Da, u mehanici krutih tijela vektor momenta sile smije se pomicati du njegovog pravca nosioca.
82)

Da li se u mehanici krutih tijela vektor momenta sile moe pomicati okomito na njegov pravac nosilac?

Da, u mehanici krutih tijela vektor momenta sile smije se pomicati okomito na njegov pravac nosilac.
83)

Reducirajte horizontalnu silu usmjerenu nadesno koja djeluje u toki (2,2) obzirom na ishodite koordinatnogsustava.Skicirajtezadanusiluidobivenireduciranisustav.

y
r F

y
M = F 2

v M x
r F x

Reakcijeoslonca
84)

Kakvereakcijesepojavljujuuosloncusaslike?

U osloncu sa slike pojavljuje se reakcija koja ima dvije komponente (npr. horizontalnu i vertikalnu).

85)

Kakvereakcijesepojavljujuuosloncusaslike?

U osloncu sa slike pojavljuje se samo vertikalnu reakciju.

11

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI

2008

86)

Kakvereakcijesepojavljujuuosloncusaslike?

U osloncu sa slike pojavljuje se reaktivna sila koja ima dvije komponente (npr. horizontalnu i vertikalnu) te reaktivni moment.
87)

Kakvereakcijesepojavljujuuosloncukojionemoguujevertikalniihorizontalnipomakkonstrukcije, aomoguujerotacijunamjestuoslanjanja?

U takvom osloncu pojavljuje se reakcija koja ima dvije komponente (npr. horizontalnu i vertikalnu).
88)

Kakve reakcije sepojavljujuuosloncukoji onemoguujevertikalnipomakkonstrukcije, aomoguuje horizontalnipomakirotacijunamjestuoslanjanja?

U takvom osloncu pojavljuje se samo vertikalna reakcija.

89)

Kakve reakcije se pojavljuju u osloncu koji onemoguuje vertikalni i horizontalni pomak konstrukcije terotacijunamjestuoslanjanja?

U takvom osloncu pojavljuje se reaktivna sila koja ima dvije komponente (npr. horizontalnu i vertikalnu) te reaktivni moment..
90)

Skiciratioslonacukojemsepojavljujesamovertikalnaihorizontalnareakcija.

91)

Skiciratioslonacukojemsepojavljujesamovertikalnareakcija.

92)

Skiciratioslonacukojemsepojavljujevertikalnaihorizontalnareakcijutereaktivnimoment.

93)

Kakvomreakcijomdjelujeglatkapodlogananakrutotijelokojejenanjuoslnonjeno?

Glatka podloga djeluje na kruto tijelo koje je na nju oslonjeno reakcijom koja je okomita na podlogu u toki oslanjanja.
94)

Ako znamo reakciju grede na tijelo koje je oslonjeno na nju, kolika je sila kojom tijelo djeluje na gredu?

Sila kojom tijelo djeluje na gredu jednaka je po veliini i pravcu, a suprotna po smjeru reakciji grede na tijelo.

12

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
95)

2008

Kojiuvjetmorabitizadovoljendabismomoglikoristitidvijeravnotenejednadbemomentaijednu ravnotenujednadbusilaprilikomodreivanjareakcijaravninskekonstrukcije.

Da bismo odredili reakcije ravninske konstrukcije koristei dvije ravnotene jednadbe momenta i jednu ravnotenu jednadbu sila, momentne toke ne smiju formirati pravac koji je okomit na os za koju se pie ravnotena jednadba sila.
96)

Kada je korisno upotrijebiti jednadbe ravnotee u osnovnom obliku (dvije jednadbe sila i jedna jednadbamomenta)zaizraunavanjereakcijakonstrukcije.

Jednadbe ravnotee u osnovnom obliku (dvije jednadbe sila i jedna jednadba momenata) korisno je upotrijebiti onda kada traimo dvije reaktivne sile i jedan reaktivni moment.
97)

Kadajekorisnoupotrijebitidvijemomentneravnotenejednadbeijednuravnotenujednadbusila zaizraunavanjereakcijakonstrukcije.

Dvije ravnotene jednadbe momenta i jednu ravnotenu jednadbu sila korisno je upotrijebiti onda kada su dvije od tri traene reakcije paralelne.
98)

Kada je korisno upotrijebiti tri momentne ravnotene jednadbe za izraunavanje reakcija konstrukcije.

Tri momentne ravnotene jednadbe korisno je upotrijebiti onda kada se pravci nosioci reaktivnih sila sijeku u tri razliite toke.
99)

Obzirom na broj nepoznatih reakcija krutog tijela, koji uvjet mora biti zadovoljen da bi sustav bio rjeiv?

Da bi takav sustav bio rjeiv maksimalni broj nepoznatih reakcija mora biti tri.
100)

Obzirom na pravce nosioce nepoznatih reakcija krutog tijela, koji uvjet mora biti zadovoljen da bi sustavbiorjeiv?

Da bi takav sustav bio rjeiv pravci nosioci reaktivnih sila ne smiju se sjei u jednoj toki.
101)

tonamgovorinegativnipredznakdobivenprilikomraunanjareakcijeuosloncu?

Negativni predznak nam govori da je reakcija krivo pretpostavljena te da u stvarnosti reakcija djeluje u suprotnom smjeru.
102)

Ako je tijelo A oslonjeno na tijelo B koju veliinu moemo odrediti poznavajui reakciju tijela B na tijeloA?

Ako je tijelo A oslonjeno na tijelo B te ako nam je poznata reakcija tijela B na tijelo A, moemo odrediti silu kojom tijelo A djeluje na tijelo B. Ta sila ima intenzitet reakcije, lei na istom pravcu nosiocu i suprotnog je smjera.

Ravninskekonstrukcije
103)

Kakonazivamokonstrukcijeukojimajebrojnepoznatih reakcija jednakbrojuraspoloivihjednadbi ravnotee?

Konstrukcije u kojima je broj nepoznatih reakcija jednak broju jednadbi ravnotee nazivamo statiki odreenim konstrukcijama. 13

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
104)

2008

Kakonazivamokonstrukcijeukojimajebrojnepoznatihreakcijaveiodbrojaraspoloivihjednadbi ravnotee?

Konstrukcije u kojima je broj nepoznatih reakcija vei od broja uvjeta ravnotee nazivamo statiki neodreenim konstrukcijama.

105)

Skicirajteprimjerstatikiodreenekonstrukcije.

106)

Skicirajteprimjerstatikineodreenekonstrukcije.

107)

Iz kojeg razloga statiki neodreene konstrukcije nije mogue rjeiti koristei znanje iz predmeta MehanikaI.

Koristei znanje iz predmeta Mehanika I statiki neodreene konstrukcije nije mogue rijeiti jer je broj nepoznatih reakcije vei od broja jednadbi ravnotee.
108)

Obzirom na predznak uzdune sile, kakve se sile mogu pojaviti u konopcima na koje je konstrukcija ovjeena?

Obzirom na predznak uzdune sile, u konopcima se mogu pojaviti samo pozitivne (vlane) uzdune sile.
109)

Obzirom na predznak uzdune sile, kakve se sile mogu pojaviti u tapovima na koje je konstrukcija oslonjena?

Obzirom na predznak uzdune sile, u tapovima se mogu se pojaviti pozitivne (vlane) i negativne (tlane) uzdune sile.

110)

r Skiciratireakcijeprostegredezasluajdjelovanjakosekoncentriranesile F . r r F R Ax B A

r R Ay

r RB

14

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
111)

2008

r Skiciratireakcijekonzolnegredezasluajdjelovanjakosekoncentriranesile F . r r MA F A r RAx r RAy

Presjene(rezne)sile

112)

Kakavutjecajimakoncentriranauzdunasilanadijagramuzdunihsila?
Koncentrirana uzduna sila uzrokuje skok u dijagramu uzdunih sila.

113)

Kakavutjecajimakoncentriranapoprenasilanadijagramuzdunihsila?
Poprena sila ne uzrokuje nikakvu promjenu u dijagramu uzdunih sila.

114)

Kakavutjecajimakoncentriranimomentnadijagramuzdunihsila?
Koncentrirani moment ne uzrokuje nikakvu promjenu u dijagramu uzdunih sila.

115)

Kakavutjecajimakoncentriranauzdunasilanadijagrampoprenihsila?
Koncentrirana uzduna sila ne uzrokuje nikakvu promjenu u dijagramu poprenih sila.

116)

Kakavutjecajimakoncentriranapoprenasilanadijagrampoprenihsila?
Koncentrirana poprena sila uzrokuje skok u dijagramu poprenih sila.

117)

Kakavutjecajimakoncentriranimomentnadijagrampoprenihsila?
Koncentrirani moment ne uzrokuje nikakvu promjenu u dijagramu poprenih sila.

118)

Kakavutjecajimakoncentriranauzdunasilanadijagrammomenatasavijanja?
Koncentrirana uzduna sila ne uzrokuje nikakvu promjenu u dijagramu momenata savijanja.

119)

Kakavutjecajimakoncentriranapoprenasilanadijagrammomenatasavijanja?
Koncentrirana poprena sila uzrokuje lom u dijagramu momenata savijanja.

120)

Kakavutjecajimakoncentriranimomentnadijagrammomenatasavijanja?
Koncentrirani moment uzrokuje skok u dijagramu momenata savijanja.

121)

Kakoizgledadijagrammomenatananeoptereenomdijelukonstrukcije?
Na neoptereenom dijelu konstrukcije moment savijanja mijenja se linearno.

122)

Kakoizgledadijagramuzdunihsilananeoptereenomdijelukonstrukcije?
Na neoptereenom dijelu konstrukcije dijagram uzdunih sila ima konstantnu vrijednost.

15

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
123)

2008

Kakoizgledadijagrampoprenihsilananeoptereenomdijelukonstrukcije?
Na neoptereenom dijelu konstrukcije dijagram poprenih sila ima konstantnu vrijednost.

124)

tojeznaajnozadijagrammomenatasavijanjanamjestudjelovanjakoncentriranesile?
Na mjestu djelovanja koncentrirane sile momentni dijagram se lomi..

125)

tojeznaajnozadijagrammomenatasavijanjanamjestupromjenepredznakapoprenesile?
Na mjestu promjene predznaka poprene sile momentni dijagram ima ekstremnu vrijednost.

126)

Ako na nekom mjestu dijagrama poprenih sila promijeni predznak, da li to znai da na tom mjestu momentpoprimamaksimalnuvrijednost.
Ako na nekom mjestu poprena sila promijeni predznak to ne znai da momentni dijagram na tom mjestu ima maksimalnu vrijednost ve da na tom mjestu poprima ekstremnu vrijednost.

127)

Skicirajtesvepresjenesilekojesemogupojavitinadijelugrede.

T
N

T
N

M
128)

Skicirajtepozitivneuzdunepresjenesilenadijelugrede.

N
129)

Skicirajtenegativneuzdunereznesilenadijelugrede.

N
130)

Kakodefiniramopozitivnodjelovanjeuzdunihsila?
Uzdune sile djeluju pozitivno ako gredu optereuju vlano.

131)

Kakodefiniramonegativnodjelovanjeuzdunihsila?
Uzdune sile djeluju negativno ako gredu optereuju tlano.

132)

Skicirajtepozitivnepoprenereznesilenadijelugrede.

16

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
133)

2008

Skicirajtenegativnepoprenereznesilenadijelugrede.

134)

Kakodefiniramopozitivnodjelovanjepoprenihsila?
Poprene sile djeluju pozitivno ako gredu okreu u smjeru kazaljke sata.

135)

Kakodefiniramonegativnodjelovanjepoprenihsila?
Poprene sile djeluju negativno ako gredu okreu u smjeru suprotnom od kazaljke sata.

136)

Skicirajtepozitivnemomentesavijanjanadijelugrede.

137)

Skicirajtenegativnemomentesavijanjanadijelugrede.

138)

Kakodefiniramopozitivnodjelovanjamomentasavijanjanahorizontalnomdijelugrede?
Na horizontalnom dijelu grede momenti savijanja djeluju pozitivno ako gredu savijaju na nain da zateu vlakanca u donjem dijelu grede.

139)

Kakodefiniramonegativnodjelovanjamomentasavijanjanahorizontalnomdijelugrede?
Na horizontalnom dijelu grede momenti savijanja djeluju negativno ako gredu savijaju na nain da zateu vlakanca u gornjem dijelu grede.

140)

Skicirajte momentni dijagram za prostu gredu optereenu vertikalnom silom koja djeluje na polovici gredeausmjerenajepremadolje.

17

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
141)

2008

Skicirajte momentni dijagram za konzolnu gredu optereenu vertikalnom silom koja djeluje na polovicigredeausmjerenajepremadolje.

Gerberovnosa

142)

Kakodijelimokonstrukcijeobziromnastatikuodreenost?

Obzirom na statiku odreenost, konstrukcije dijelimo na statiki neodreene, statiki odreene i nestabilne (mehanizme).
143)

Kakoizraunavamostupanjstatikeneodreenostinosaa?

Stupanj statike neodreenosti izraunavamo tako da od broja reakcija u osloncima oduzmemo ukupni broj raspoloivih uvjeta ravnotee za svako kruto tijelo nosaa i broj zglobova.
144)

Dodavanjem zgloba na statiku neodreenu konstrukciju, da li smanjujemo ili poveavamo stupanj statikeneodreenostiizakoliko?

Dodavanjem zgloba na statiki neodreenu konstrukciju, smanjujemo stupanj statike neodreenosti za jedan.
145)

Moemo li statiki odreenoj konstrukciji dodati zglob na nain da ona jo uvijek moe nositi proizvoljniteret?

Ne, ukoliko statikoj odreenoj konstrukciji dodamo zglob konstrukcija postaje mehanizam koji ne moe preuzeti proizvoljan teret.
146)

KolikijemomentsavijanjanamjestukonstrukcijegdjepostojizglobG?

Moment savijanja na mjestu konstrukcije gdje postoji zglob G je jednak nuli.

147)

KojepresjenesilesemogupojavitiuzglobuG?

Na mjestu konstrukcije gdje je postavljen zglob G mogu se pojaviti uzduna i poprena sila.

18

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
148)

2008

SkicirajtepresjenesilekojesemogujavitiuzglobuG.
G

N T
149)

N T

tosedeavaukolikosutrizglobapostavljenanakonstrukcijutakodameunjimanemanitijednog oslonca?

Ukoliko su tri uzastopna zgloba postavljena tako da meu njima nema oslonaca, onda je taj dio grede mehanizam.
150)

Koji su uvjeti ravnotee koje moemo napisati za statiki odreenu konstrukciju koja ima zglob u tokiG?

151)

Fx,i = 0 ;
i =1

Fy , i = 0 ;
i =1

M
i =1

= 0 ; MG = 0

Pretvoritestatikineodreeninosasaslikeustatikuodreenukonstrukciju.

152)

Pretvoritistatikineodreeninosasaslikeustatikuodreenukonstrukciju.

G
153)

Rastavitinosasaslikenanosiveelemente.
Gx Gy Gy Gx

19

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI

2008

154)

Rastavitinosasaslikenanosiveelemente.
Gx Gy Gy Gx

155)

Kolikouvjetaravnoteeimaproblemnaslici?
G G

Ovaj problem ima est uvjeta ravnotee.

Kontinuiranaoptereenja
156)

Kolika je rezultantna sila jednolikog kontinuiranog optereenja q na dijelu konstrukcije raspona a metara?

Fr = q a
157)

Koja je geometrijska interpretacija rezultantne sile jednolikog kontinuiranog optereenja q koje djelujenadijelukonstrukcijerasponaametara?

Rezultantna sila takvoga jednolikog kontinuiranog optereenja jednaka je povrini pravokutnika stranica q i a.
158)

Kolika je rezultantna sila linearno promjenjivog kontinuiranog optereenja koje na jednome kraju imavrijednost0,anadrugomeq,akojesenalazinadijelukonstrukcijerasponaametara? qa Fr = 2

159)

Koja je geometrijska interpretacijarezultantnesile linearno promjenjivogkontinuiranog optereenja koje na jednome kraju ima vrijednost 0, a na drugome q, a koje se nalazi na dijelu konstrukcije rasponaametara?

Rezultantna sila takvoga linearno promjenjivog kontinuiranog optereenja jednaka je povrini trokuta osnovice q i visine a.

20

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
160)

2008

Kolika je rezultantna sila linearno promjenjivog kontinuiranog optereenja koje na jednome kraju imavrijednostp,anadrugomeq,akojesenalazinadijelukonstrukcijerasponaametara? ( p + q) a Fr = 2

161)

Koja je geometrijska interpretacijarezultantnesile linearno promjenjivogkontinuiranog optereenja koje na jednome kraju ima vrijednost p, a na drugome q, a koje se nalazi na dijelu konstrukcije rasponaametara?

Rezultantna sila takvoga linearno promjenjivog kontinuiranog optereenja jednaka je povrini trapeza osnovica p i q i visine a.
162)

Kolika je rezultantna sila nejednolikog kontinuiranog optereenja zadanog funkcijom q(x), a koje se nalazinadijelukonstrukcijerasponabametara?

Fr = q( x)dx
a

163)

Koja je geometrijska interpretacija rezultantne sile nejednolikog kontinuiranog optereenja zadanog funkcijomq(x),akojesenalazinadijelukonstrukcijerasponabametara?

Rezultantna sila takvoga nejednolikog kontinuiranog optereenja jednaka je povrini izmeu osi x i funkcije q(x) na segmentu izmeu x=a i x=b.
164)

Obziromnageometrijujednolikogkontinuiranogoptereenja,gdjesenalazihvatiterezultantnesile takvogoptereenja?

Hvatite rezultantne sile takvog optereenja nalazi se u teitu pravokutnika stranica q i a.

165)

Obzirom na geometriju linearno promjenjivogkontinuiranog optereenja kojena jednome kraju ima vrijednost0,anadrugomeq,gdjesenalazihvatiterezultantnesiletakvogoptereenja?

Hvatite rezultantne sile takvog optereenja nalazi se u teitu trokuta osnovice q i visine a.
166)

Obzirom na geometriju linearno promjenjivogkontinuiranog optereenja kojena jednome kraju ima vrijednostp,anadrugomeq,gdjesenalazihvatiterezultantnesiletakvogoptereenja?

Hvatite rezultantne sile takvog optereenja nalazi se u teitu trapeza osnovica p i q i visine a.
167)

Obzirom na geometriju nejednolikog kontinuiranog optereenja zadanog funkcijom q(x), gdje se nalazihvatiterezultantnesiletakvogoptereenja?

Hvatite rezultantne sile takvog optereenja nalazi se u teitu povrine izmeu osi x i funkcije q(x) na segmentu izmeu x=a i x=b.

21

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
168)

2008

Skicirajte primjer jednolikog kontinuiranog optereenja sa pripadajuim poloajem rezultante na primjeruprostegrede. q

Fq

169)

Skicirajte primjer linearno promjenjivog kontinuiranog optereenja sa pripadajuim poloajem rezultantenaprimjeruprostegrede.

(2/3)a a Fq (1/3)a

Okvirninosai

170)

Uemuserazlikujuokvirninosaiodgrednihnosaa?

Teina os okvirnih nosaa je izlomljena, a teina os grednih nosaa nije.

171)

Uemuserazlikujuluninosaiodgrednih?

Teina os lunih nosaa je zakrivljena, a teina os grednih nosaa je ravna.

172)

Utjeulivodoravnesilenavertikalnereakcijegrednihnosaa?Zato?

Ne, ne utjeu. Kod grednih nosaa vodoravne sile pojavljuju se jedino u jednadbi ravnotee vodoravnih sila, a ne pojavljuju se niti u jednadbi ravnotee vertikalnih sila niti u jednadbama ravnotee momenata, a to su jednadbe iz kojih dobivamo vertikalne sile.
173)

Utjeulivodoravnesilenavertikalnereakcijeokvirnihnosaa?Zato?

Da, utjeu. Kod grednih nosaa vodoravne sile ne pojavljuju se samo u jednadbi ravnotee vodoravnih sila, ve se mogu pojaviti i u jednadbama ravnotee momenata, a to su jednadbe iz kojih dobivamo vertikalne sile.
174)

emumorabitijednakzbrojsvihmomenatasavijanjauvoruokvirnognosaa?

Zbroj svih momenata savijanja u voru okvirnog nosaa mora biti jednak zadanome koncentriranom momentu sila u tome voru. 22

IspitnapitanjaizpredmetaMehanikaI
175)

2008

Skojestraneokvirnognosaacrtamonegativnevrijednostidijagramamomentasavijanja?

Negativne vrijednosti dijagrama momenta savijanja crtamo sa vanjske strane okvirnog nosaa.
176)

Skicirajtenekiokvirninosasjednimukljetenjem.

177)

Skicirajtenekiokvirninosasjednimpokretnimijednimnepokretnimleajem.

23