Donji Bahori

1998

1. B a h o r i (M u slim ani). Selo je udaljeno oko 10 km sjeverno od G acka. S m jestilo sc na ju g o isto n o j strani B o g d an o v e glavice (12 25m ), a na lijevoj strani b ah o rsk e rijeke. Selo se sastoji od tri zaseoka. G lavni dio sela je vrlo zbijen, B ahorska rijeka na s v o m izlasku iz glavnog dijela svoga toka, prem a G atakom polju dobija d ru g o im e G ra an ica , je r protie kroz istoim eno selo. O k o sela je obilje ivih voda. N a istonoj strani sela se nalazi velika n ekropola steaka, koji su izuzetno bogati raznim o rn a m e n tim a (ukrasim a). Selo se sp o m in je u prvom T u rsk o m popisu (1 4 7 5 -1 4 7 7 ) kao d e m a t V ukua sina V ladikana. Imali su 20 d o m o v a 3 n eo en jena i 5 m uslim ana, M ehm eda, M ustafu, M a h m u d a , Jusufa i Kurta. Prvi put je selo spaljeno, a njegovo stanovnitvo p o b ijen o i pro tjeran o u zim u 1941. god in e od ko m ija p rav o slav a ca to je bio G ornjo-G ataki etniki bataljon. U tri za seo k a 1922. god in e j e ivjelo 38 familija, 1941. godine 46 p o sli je D rugog svjetskog rata u selo se vratilo 34, a etnike kam e 1992. godine d o e k u ju 32 familije. etnici su bez ikakva povoda 31.6.1992. godine napali selo opljakali ga i spalili. N je g o v o stan o v n itv o pobili, a o sta ta k protjerali. O pljakali su oko 4.00 0 sitne stoke 160 krava. 20 konja i d o sta peradi. O v o je bilo je d n o od bogatijih stoarsko-poljoprivredn ih sela. D ilberovii, su doselili 1920. godine iz D o b ro p o lja na m a j in stv o je d n o dom ainstvo, na strani ivjelo jed n o .

259

Dilili, potiu od G rc b o v i a 1900. go d in e u selu je ivilo d v a d o m ain stv a. U toku D ru g o g svjetskog rala bjee ispred etnike k am e. Poslije rata sc vraa je d n o , koje 1992. g o d in e etnici p ro g o n e u novi m u h ad ilu k , a k o m ije im sve u zim a ju sem golo g ivota. G rcbovii. Z a sebe k a u da su od G ra b o v ica , u stvari su potom ci prvih B o g u m ila to su prihvatili Islam po dolasku T u rak a . U selu jc ivilo 11 fam ilija 1900. godine. Iz m e u d v a svjetska rata 5 seli iz B ahori, a 1941. godine o v d je j e 13 familija, k o je etnici p ro g o n e i ubijaju da bi se poslije rata vratilo 10. N ovi egzodus 1992. g o d in e d o e k u je 7 familija, a sada su razusuti po svijetu i veliko je pitanje d a li e nekada nek o d a se vrati na svoje ognjite. K avazovii, su srodnici G re b o v i a od D ru g o g sv jetsk og rata o v d je je ivilo je d n o d o m a in stv o . M cm ii, su kao i G rebovii od (bogum ila) G rabovica, j e d n u i d ru g u su od prvog m u s lim a n a u selu M e h m e d a , a p rezim e su dobili po M em iji, sinu M c h m e d o v u . 1900. go d in e u B a h o rim a j e ivjelo 12 familija, izm eu dv a sv je ts ka rata etiri su odselile iz sela traei bolje uslovc ivota. U D ru g o m svjetsko m ratu u selu j e bilo 18 familija, M e m ii bjee pred e tn ik o m k a m o m , ali d osta njih nije uspjelo u m a i zlikovcim a. P oslije rata iz m u h a d irlu k a se vraa 10, a novi p ro g o n 1992. go d in e d o e k u je 15 fam ilija, i sada su m nogi poklani, a ostali sc spaavaju b je g s tv o m i d eportacijom . Do tada je na strani ivjelo preko 4 0 fa m il ija M em ia. arotii, su isti rod sa M e m i im a i G re b o v i im a isti im jc korijen. 1900. u B a h o rim a j e bilo 4 familije, a 1941. g o d in e 8 koje k ao i ostali B ahorani trae spas u bijeg pred k o ljaim a. M nogi to nisu uspjeli, pa su bili rtv e etnike kam e. Sledei p ro g o n 1992. go d in e u selu zatie sam o dv ije fam ilije iako se poslije D rugo g sv jetsk o g rata vratilo 7. Na strani je 1992. go d in e ivjelo 11 fam ilija Sorotia. Talovii, su kao i ostali u B a h o rim a od B ogu m ila, istog su roda sa M e m i im a i ostalim u selu. O v d je jc 1900. godine ivjelo 5 familija. 1941. godine 9, kada bjee u m uhad irlu k. Poslije D ru g o g svjetskog rata 5 se vraa, a novi eg z o d u s 1992. godine d o e k u je isto 5 familija. U to vrijem e na strani jc ivilo 32 fam ili je. I veliko j e p itan je d a li e se iko vratiti na svoja sp aljena ognjita. 2. B aii. (M u slim an i). Selo je sm jeten o ispod o b ro n a k a Lisa Stijene (1550) na krakoj terasi (931) sa desne strane rijeke M unice. Selo n e m a ivu vodu. pa je vrlo in teresan tn o radi ega su sc ljudi tu naselili k a d a se zna d a j e prvi uslov / a stvaranje sela voda. a ovo selo se sm jestilo izm eu rijeke i planine. O d G a c k a je udaljeno u p ra v c u ju g o z a p a d a 4.5 km. V jero v atn o su se ovdje sm jestili iz o d b ra m b e n ih razloga. Po popisu 1971. godine o v d je jc bilo 254 stanovnika. Baii su doseljenici od H e rc e g N ovog, a ovdje su se naselili 1687. godine.

260

Rasici 1999 zaseok Lastva

Rasici 1999 zaseok ideiija

Baii se p o m in ju u B e rk o v i im a i Stocu 1849. godine, Bilei i Ljubinju. P rezim e su dobili po Bai. Iz m e u m ezara m aljevica i B aia nalazi se lokalitet Arapu5a" nazvan po A rapu koji je tu bio razapeo ator i ubijao svakog onog ko bi p ro ao tuda. a nebi htio platiti prolaz. U selu je 1900. go d in e ivilo 28 fam ili ja, jo 1907. godine etiri fam ilije su odselile u A m erik u , a pet u T ursku. P oetkom D ru g o g svjetskog rata u selu je ivilo 4 4 fam ilije, poslije o slo b o e n ja 47. Prvi put etnici uspijevaju selo spaliti, a njegovih skoro pola stanovnik a ubiti od 38 fam ilija 1992. godine. Z a ovu p o ro d icu se m o e rei da j u je etn ik a k a m a prepolovila, a sve njihovo o p lja k a n o i spaljeno, ostatak stanovnitva je raseljen po bijelom svijetu. O vdje su etnici opljakali preko 2.7 0 0 ovaca, trista koza i 210 goveda. atovii doli sa ea-B ilea, a inae su od R isna od istoim enog plem en a. O vo prezim e se p o m in je jo u 16 vijeku, pa se sm atraju najstarijim p le m e n o m u
*

istonoj H ercegovini. Jedan od C atovia se doselio na m ajinstvo, a je d a n se doselio kao im am . O d 1900-1941. u selu su ivjele 4 familije. U toku D ru g o g svjetskog rata je d n a seli, a 1992. godinu u selu d o ek u je 7. U novom etn ikom koljakom po ho d u atovii su prepolovljeni, a ono m alo to je ostalo razasuto jc
*

po itavom svijetu. 1992. g o d in e na strani je ivjelo 12 familija Catovia. Dankovii doselili 1900. g o d in e iz H odinia je d n o d o m ain stv o , 1941. godine ovdje su ivjela etiri d o m ain stv a, a 1992. godine dva. idelije vode porijeklo iz H otelja po m inju se i u B e rk o v im a 1832. go d in e kod Stoca 1900. godine. O vdje su ivjela 4 d o m ain stv a.O d 1941-1946. est, a 1992. godine 7 dok ih je na strani bila 14. S ad a su i ovi iz sela raseljeni po svijetu. T em im i potiu od istoim enih iz T rebinja. U Trebinju se jo 1738 . godine p o m inje T em im H adialijaga T em in h o d i-M e h m e d se p o m in je u Stocu 1734. go d in e a inae su iz H erceg N ovog. U B a i im a je bilo stalno je d n o d o m a in stv o , a 1992. godine pred etnikim napad dva. Na strani j e bilo 19^2. g o d in e 7 d o m a in stav a T em im a.

261

3. Beruica, prav o slav ci, po p o p isu iz 1886. godine selo se zvalo Peruica selo je sm jeten o istono od G a c k a na visoravni (1300) i udaljeno od optinskog c e n tra 11 km. Selo ima vie ivih voda. Njegovi stanovnici su se naselili k a o stoari iz C. G o re i ju n e H ercegovine. D rag umi li od 1900-1945 u selu je bilo 5 dom ainstava, (1990. godin e dva) na strani tri. G rguri su doselili od P o p o v a polja, ovdje su se naselili oko 1883. godine. 1900. godine u selu je bilo 9 d o m a in stav a . Izm eu dva rata pet je odselilo, a od 19411992. godine u selu je 7, a n a strani 11 dom ainstava. Pjeii iz K rivodola C r n a G o ra u selu je stalno je d n o dom ainstvo, a na strani tri. 4. B raic v ii. pravoslavci. Selo se nalazi sjeverozapadno od G acka oko 14 km. S m jeteno je na prisojnoj strani K laina (1362) na sjeveru, s istone strane je G rad ac (1407). Im a d o b ru i v u vodu i upravo se sm jestilo sa obje strane potoka. Buhe su doselili iz m e u d v a rata iz D om rka, a inae vode porijeklo od B orakog jezera. O d d o seljen ja d o 1990. godine stalno je je d n o d o m a in stv o i je d n o na strani. M anjak. O vdje su doli iz D o lu a kao Gluci, ali su prom ijenili prezime. Doselili su negdje oko 1815. godine. 1900. godine ovdje su ivjela dva dom ainstva, izm eu dva rata su odselila, a 1941. godine opet su d v a u toku rata je d n o n aputa selo. Od tada je stalno jedno u selu, a na strani tri. Vilici su doselili iz P o p o v a polja oko 1830. godine. 1900 godine u selu su bila 4 dom ainstva. Izm eu d v a rata je d n o seli u B osnu. O d tada do 1992. go dine u selu ive tri d om ainstva. Zirojevii su doli pred kraj 18 vijeka od Bilekog kotara. 1900. u selu je bilo 19 dom ainstava, izm eu d v a rata 10 seli na koloniziranu zem lju K osova i Vojvodine. D rugi svjetski rat u selu zatie 26, pet seli u toku rata. Kraj rata doekuje 23 dom ainstva, a 1992. sedam. Na strani im a 43 d o m a in stv a ovog bratstva. 5. B ranilovii, M uslim ani. Selo j e udaljeno oko 5 km ju n o od Gacka. Smjestilo se na rubu donjeg K uljskog polja, na prisojnoj strani Gradine (gdje je nekada bila neka rim ska graevina i sada se dobro uoava kaldrmisani put oko gom ile kamena ostatka nekadanje graevine) i Velike grede (1051). Selo je zaklonjeno od hladnih sjevernih vjetrova, ima vie ivih voda. Ispod sela su bae i obradivo zemljite, a na sam o m ju n o m obodu polja protjee rijeka Munica. Iznad sela su panjaci. Zna se da su u Branilovii m a 1519. ivjela tri neoenjena Bonjaka i d a j e ovo selo bilo itluk M ahm ud-terdum ana (tumaa) i smatra se da su ovo bili prvi muslimani u gatakoj optini. Branilo vii su se nalazili u nahiji G acko u H ercegovakom sandaku. Branilovii su jedno od nastarijih naselja u gatakoj optini.

262

Kua ampara Salka 1981. i 1998, godine selo Brani lov ii 1999 poslije etnikog pohoda.

263

IEM:

Branilovii. Zzascok Bukcinje. Hobuli i spomenik Campara Kanta

264

U prvom popisu koji je izvren na ovim prosto rim a 1475-1477 pripadalo je nahiji G acka, a plaali su carski porez od 90 aki to znai d a j e selo im alo 180 k o m a d a sitne stoke j e r se plaalo pola ake po kom adu. Iz sljedeeg p o p isa 1585 g o d in e selo je tim ar M e h m e d a tim arnika i Sulejm ana, ehaje tvrave Klju. T im a r ima 18 d o m o v a . B atina K o v a e v a u ruci Balije i M u s ta f e sina R a d o v an o v a (R adovan B ogum il). Batina K ov aeva u ruci H a s a n a D obrinova, batina Ju n u s a R a d o je v a u ruci T orlaka D a v u d o v a , ift H a jm a n i u selu B raniloviim a, tim ar J u s u fa M e h m e d o v a . B atina B ajram lije D a v u d o v a sa isp e n d o m od 170 aki. B atina Ju su fa M e h m e d o v a sa ispendom od 120 aki. B atina E jn eh an a M e h m e d ijc v a sa isp e n d o m od 120 aki. H asan S u lejm an o v ift i Balije Ivaeva ift iflu k sina M e h m e d o v a u B raniloviim a u ruci M u se sina Skenderova. a sada u ruci D afera sina M u s e S k e n d e ro v a i R izvana H ajdarova. Iz ovog popisa se vidi da su bogum ili m a s o v n o prihvatali Islam u o v im k raje vim a, kao svoju novu vjeru. Stanovnici ovog sela su plaali Carski porez. Isp en d u ift P e n icu S m je u Z o b i krupnik P ro s o M e d desetina L an B ostan S ijeno P oljaina . S la m a desetina M u k a ta P orez na sitnu stoku G lo b a i svadbarina 225 aki 231 aki 500 aki 500 aki 300 aki 100 aki 25 aki 75 aki 30 aki 30 aki 30 aki 50 aki 120 aki 260 aki 200 aki

P o se b n o je plaeo tim a r Jusufa M e h m e d o v a 300 aki. Carski porez u o v o m selu izn osio je 3276 aki. S elo je od 1941-1945. godine bilo neosvojivo za etnike iako je im alo 37 rtava, ali je zato 51 godinu kasnije (1992) sravnjeno sa zem ljom o d sinova i unuka od o n ih koji ga nisu m ogli osvojiti za vrijem e D ru g o g svjet skog rata. Selo jc n ap ad n u to od etnika kada i kom pletna K ula 18.6.1992. godine

265

u 4 sahata izjutra. Stanovnitvo golo i boso izbjeglo u bezv odnu planinu da spasi
V

goli ivot. Z ene i djeca poslije par d a n a su se predali etnicim a koji su ih p ro t jerali za M akedoniju. Prilikom n a p ad a ubijeno je 10 o soba onih koji nisu mogli pobjei, uglavnom starijih i n e m o n ih . Selo je spaljeno i opljakano, a ostalo je preko 2.000 ovaca i janjaca. Kao i 186 goveda 13 traktora 7 kam iona itd .< % 0 > C a m p a r e , su od H adajlia iz N ikica. U Stocu je ivio am p ara Salih 1885. godine. P rezim e su dobili po m u z i k o m bakarnom instrum entu (udaraljke-kastanjete). I sada u B raniloviim a postoje ostaci H adajline kule i Hadajlina njiva. Takoe i kod Stoca postoje C am p a rin c njive, to je d o k az da su i ovdje nekada
V

ivjeli. U B aeviim a-R udine, ivio j e neki C am para, a zvali su ga Panda-Pas a. U selu B raniloviim a 1900 je bilo 27 familija. Izm eu dva svjetska rata odselilo je 9, a 1941. godine ima 34. U toku D ru g o g svjetskog rata selo naputa p o n o v o 7 dok je osloboenje doekalo 32 familije, a posljednji egzodus 1992. godine doeku je 21 familija. Sada se nalaze po itavom svijetu. O vo piem da ne bi z a b oravili svoje korijene. Na strani je 1990. ivjelo preko 120 familija. D u b u r i imaju iste korijene sa am p aram a. 1900. u selu jc ivjelo 18 familija. Izm eu dva rata dvije su odselile 1941. godine ima 16, a 1945. godine 13 fam il ija. etniki napad 1992. godine d o ek u je 10 koji su sada po itavom svijetu. K usturice doselili su iz Plane 1920. godine. Jedna familija je ivjela sve do 1955. godine i odselila u Mostar. U M ostaru su sada 2 familije. S u k i i su, doli oci N ik i a k a d a su Bonjaci protjerani iz to g dijela H ercegovine. U selu je 1900 bila je d n a familija 1941. etiri. Jedna seli u toku rata, a 1945. godine u selu d o e k u je 4 familije. E g zo d u s 1992. g o d in e u selu d o ek u je 3 familije, a na strani j e u to vrijem e bilo 9 familija. Z ek ii, vode porijeklo od unuka V lad e Bijelia koji je preao na islam , a ivio je u X V vijeku zvao se Zeko i po n je m u Zekii. Zekii se pom inju u Trniini jo za niskog vakta, a sam i za sebe kau da su od Hebiba. Zekii h adi-M ustafa Jam ak pom inje se u Stocu 1817. N ajvjerovatnije da su se ovdje doselili kao stoari. Iz Stoca, pom inje se i hadi-Ism ail 1832. godine. U selu je 1900. ivjelo 10 familija. Izmeu dva rata selo je napustilo 9 u toku Drugog svjetskog rata 3, tako da je kraj rata u selu doekalo 9 familija. etniki progon 1992. godine do e k u je 10, a u to vrijem e na strani im a 17 familija. 6. B o r a c , 1475-1477 je tim ar K arad o za i Dimotike, H am z e i Meraje, Senkura iz Pripeka, D og ana iz Vidina i Jusufa iz Ohrida p osjednik a tvrave Klju ima 82 d o m a 10 neoenjenih. O vdje je izvren popis Bora gdje je upisano vie sela, pa je teko saznati koja su sela postajala tada. U T arahinom dolu imali su posjede D uburi i Zvizdii.

266

7.

Cernica j e 15 km j u n o od G acka. Selo je sm jeteno ispod V rhova (1065) i

to u njegovoj prisojnoj strani, a na nadm orskoj visini 842 m. Iznad m a lo g polja, koje se prua u pravcu ju g o isto k -sjev ero zap ad . Cernica se pom inje u XV vijeku kao trgovako mjesto, carinarnica i sjedite gatak og kadiluka. S ig u rn o d a j e bila najvanija arija i trg izm e u D ubrov nika i Foe. D anas je to sa m o seoce. C ernica je postala adm inistrativni cen tar gtake nabije, odm ah po ulasku Turaka. G o d in e 1476 ovdje sjedi subaa, a 1477. A lija Vojvoda" C ernice i Primorja. Prije 1532. postala j e sredite kadiluka. Iz je d n e geneologije koju j e sastavio blagajski kadija A li-F e h m ija Begi (B ey-zade) vidi se da je njegov ro d o n ae ln ik d o a o u kadiluk C ernicu u H erceg o v ak o m S a n d a k u s turskom vojskom . On je od sultana dobio berat na velike posjede, u C ernici i okolini i ovdje se stalno nas tanio. Njegovi potom ci su im anja nasljeivali s koljena na koljeno, sve do pojave K u rd M e h m e d a sina Aliji na i sina Jusufova, koji je carsko m n a re d b o m postavl je n za m uhafiza tvrave u Gabeli. Kod lle b ib a j e sauvano predanje d a j e nihov rodonaelnik stigao u C ernicu preko Boke iz Turske, istina je da je ova porodica najstarija sa M eh iim a i H u siim a od B onjaka u gatakom kraju. C e rn i k a d am ija j e sag ra en a 1559. g o d in e kod H anske glavice. Z na se da je njen im am bio do sm rti R ustem i M u s ta fa sin S u lejm an a Halifin poslije njih A lija sin BeSirov. Prihod od vakufa 1916. za ovu dam iju iznosio j e 128 kruna, a m utevalija j e bio A lija llebib. O va d a m ija se pom inje poslije je d n e bitke iz m e u kom ita Baja Pivljanina i H am ze M ijatovia, komite su porazili, a u tom boju su poginula dva H a m z in a sestrica (A lija i Halil) koje sah ranjuje kraj C crnike dam ije. Bitka je b ila prije 1630. godine. S cm dam ije do 17. stoljea sa g ra en o jo 6 m esdida koje su podigle porodice H ebiba i Tanovia. Takoc je postajao u cernici mekteb, m edresa, teki ja i h am am , karavansaraj, han i m ehkem a. O v d je j e bilo 18 duana u kojim a se trgovala i vodila zanatska radinost: kovai, terzije, limari, sedlari, samardije, urije, ebedije i dr. Svi navedeni objekti su zavrili u k om itskom plam enu. Za turskog vakta na spram m e h k e m e sag raena j e d n a e sm a (kadina esm a ) sa druge strane puta, sa velikim k a m e n im koritom. Voda za ovu esm u je d o v ed e n a sa izvora Studenac, kao i za h a m am i kara van araj. Iz je d n o g sauv anog sp isk a terzija, urija i eb ed ija u m o starsk o m arhivu od 13 aprila 1755. sa p ro m o v isa n ja kalfi sp o m e n u tih zanata, vidi se d a su promovisani i Cerniani, a to su slijedee terzije: H u sein Basic, sin M e h m e d o v , Ibrahim engi, A bdulah Brki, A b d u lah Voli, O s m a n Kalajdi, sin Ibrahim ov, Beir sin O m erov , M ustafa P erv an , sin O m ero v , Salih, sin Seferdina base, M ustafa N ovalija, sin Alijin, H a sa n N a m a c , sin A h m e d o v , H usein Veli, sin A bulahov, M u s ta fa sin G ruev. U C ernici je bilo vie h a re m a sa balucim a na kojim a su bili epitafi sa arapskim pism om : engia harem , h arem kod dam ije, i j o dva koji m a ne znam imena.

267

K rajem ju n a 1876. go d in e C rnogorci su potpuno razorili C e m ic u , Klju, H ap to v ac, M ulja, L ipnik. Stolac i K azance. Sve isla m sk e objekte su sravnili sa ze m ljo m to ine i 1945. i na kraju 1992. godine dom ai zlikovci. Stalni napadi kom ita prisiljavaju C ern ia n e da se sele u sigurnija m jesta i to dalje od crnog orske granice u Sarajevo, Mostar. P olo v in o m 16 stoljea doselio je u M o s ta r neki hadi M em ija, preivao se H adiom erovi, a potjee od tam onjih H ebiba. u M ostaru je sagradio dam i ju i m ekteb uz nju, a po njem u itavu m ahalu nazvae Cernica, a im e je dobila po vakifovu mjestu roenja. U C ernici j e u X V III vijeku boravio hercegovaki sa n d a k -b e g Ali p aa eng i radi regulisanja trgovakih i drugih pitanja sa D ubrovniko m . Po pisanju p utopis ca Evlije elebi, C ern ica je bila naselje sa 350 kua (p lo o m p o k riv en ih ) 3.000 stanovnika, d am iju , m edresu, dva m ek teba 6 m esida (b o g o m o lje bez m in are ta), tekija, h a m a m , han i 18 duana. O b ziro m da sc o v d je nalazila carinarnica, o n d a j e sigurno i m jesto dobilo ime po carinarnici C a m i c a . Isto j e im ala i je d an trg. D olaskom Sm ail age C c n g ia (prva p o lo v in a X IX vijeka) ii G acko, kao trgo vaki c e n ta r poinje da ja a gradi u sjevenom dijelu polja "Gacko* koji e p o sta ti, um jesto C ernice sjedite kadiluk a 1858, godine. C e rn ic a je spaljena 1876. godine od C rn o g o ra c a i tokom D ru g o g svjetskog rata j e spaljena, ali sam o b o n ja k e kue, U selu j e ubijeno 20 stanovnika, j e r se i tada p o k u alo zatrti sve s t o j e bonjako. Poslije D ru g o g svjetskog rata u C ern icu se vratilo 18 porodica, da bi 1992. go d in e srpsko-crnog orska arm ada i do m a i etnici sve to je bonjako opljakali, spalili a stanovnitvo poubijali i protjerali sa njihove p rad ed o v in e na put bez povratka. Ubili su 7 stanovnika, ovdje su opljakali oko 4 3 0 ovaca i ja n ja c a kao 47 goveda. C ern ica 1475-1477 j e tim ar Ilijasa iz Vidina A b u d la h a i Jusu fa iz N ovog Pazara. A lim adc i H a m z e iz Toplice, K aradoza iz Pripeka, Ilijaza iz Bitolja i H a m z e iz Bosne, p o sje d n ik a tvrave Klju. Pazar C ern ica 116 d o m o v a 15 neoenjenih. D io p o re z a pripada naprijed spom en utim godinje 8 00 aki, a ostatak od 11,246 aki pripada Sultanu. Drugi popis 1585. godine C ern ica prip ada nahiji G acko, a sa m o je Mas Mirilive, batina M ustaf-bega, u ruci M e h m e d a Vojvode. B atin a Sinan-bae, u ruci Velije Jusufova. B atina R adoljeva, u ruci aba Milina. M ezra, bare stube sa liv ad am a u blizini kasabe su u posjedu stanovnika Cernice. K asab a se nalazi naputu za Novi D u b ro v n ik i skele na Neretvi (G abela). M jesto je kam enito, zbog toga trgovci i prolaznici imaju velike tekoe p ro lazei taj kamenjar. Stanovnici su osloboeni vanrenih poreza, je r m oraju da iste i odravaju ovaj put, a vanredni p o re z je orahorluk (grado-zidarstvo), porez na sitnu stoku, i za to su upisani u posebni defter. C arski porez se plaa na m ukatu.
V

268

penicu, sm jesu, zob, lan, bostan, poljainu, sijeno, desetina od m eda, d esetina od slam e, m linove, k o p n e n a carina, svadbarina, na neoenjene sta n o v n ik e g lo b a i porez na tapije. Bajetii, pravoslavci, p otiu iz M irilovia sa R udina (Bilea), prije d o lask a u Bi leu 1816. godine, ivjeli su na N jeguim a sa p rez im en o m M atinovi. U C crnicu su dovedeni kao m ustediri (kmetovi). U selu je 1900. bilo je d n o dom ainstvo, a 1990. dva. ustovii, M u slim an i, doli su iz K ljua 1900. U selu su ivjela 4 d o m a in st va, dva su odselila izm eu dv a rata, a od tada do 1992. go d in e u selu je ivjelo 5 dom ainstava. Hebibi, M uslim ani, su najstariji stanovnici C em ice. Doli su preko Boke iz T urske, p om inju se i u Bilei prije 1800. godine. U selu j e 1900. bilo 8 dom ainstava, pred D rugi svjetski rat 15, a poslije rata 17, eg zo d u s 1992. zatek lo je 6 dom ainstava, koje je zadesila ista nesrea kao i sve B o n jak e G acka. Puare, pravoslavci, doli sa U lin ja 1908. dva dom ainstva i 1992. isto. arovii. pravoslavci, potiu sa Krsca, tri do m ainstva inae potiu sa starog V laha sa Kosova i 1992. godine isto. V ukotii, M u slim a n i, su isti rod sa Hebibima. U selu j e 1900. ivjelo 4

dom ainstva, Iz m e u d v a rata 3 su odselila, a izm eu 1941-1945. pet. 1992. godine u selu je bilo 5 d o m a in stav a koja je zadesila su d b in a svih Bonjaka. 8. em erno, pravoslavci. Selo se prvi put pom inje 1445. g. prvi izvori govore da jc tu prolazio karavanski put koji je povezivao prim orje sa k o n tin e n to m (D ub rov nik-T rebinjc-B ilea-G ack o-F oa) a odatle na C arski drum . e m e rn o j e 1475-1477. d e m a t P a b la h a sina R adovana 15 d o m o v a 4 neoenjeV

na. Z a turskog vakta ovdje su se odravali panauri. U istom v re m e n u na e m e r nu se spom inje gostionica i Han, koji j e drala krm arica Bol jka. e m e rn o je razv o d n ica dva sliva C rn o m o rsk o g i Jadranskog. O v d je je postojala j e d n a kua sa i jeg j e ju n o g k ro v a voda ila u Jadran a sa sjevernog u C rn o m ore, to j e prava vododjelnica. Koliko nauka za sada raspolae p o d a c im a o v o j e je d in stven sluaj u svijetu. Selo je sm jeteno na em erskoj visoravni, sjeverno od G acka, sam o im e sela govori k ak o je u njem u ivjeti (1306). Snjegovi koji o v d je pa d aju od rane jeseni, pa do ranog prol jea, znaju pasti i do 2,5 m. O d optine j e u d aljen o 18 km . p re m a sjeveru na putu p re m a Podrinju i Sarajevu. C em erski prevoj je uven po estim saobraajnim zasto jim a koji su nekada znali biti po nekoliko sed m ica u toku zime, radi velikih sn jegova i sm e tova. Uz sami magistralni put im a odlina iva voda. Stanovnici o v o g sela tokom D rugo g svjetskog rata skoro svi su bili u etnicim a, pa i njihovi sinovi i unuci 1992. godine.

269

'A

G rko vii, su doli iz V rb e potjeu iz sela G rk o v a c a kod T rebinja. 1900. u selu su ivjele 3 p o ro d ic e sve d o 1946. g. od tada do 1992. g. dvije. G rubaii, su doselili sa B aljaka kod Bilee. P otjeu iz Pilatovaca, C rna Gora. D oselili su o k o 1897. g. N a e m e rn u su 1900. g o d in e bile dvije po rod ice sve do 1941. g. a od 1945. g. d o 1961. g. pet, od tada j e d n a na strani etiri. Kekii, p o tje u od M ilo e v i a iz N ad an i a od 1912-1992. j e d n o d o m a in stv o . M ihii, d oli kao n o m ad i iz P oplata kod S toca, inae su porijeklom iz V asojevia, C . G o ra. O d do lask a 1919-1992. je d n o d om ainstvo. Subotii, su iz V rb e u koju su doli iz L azaria 1870. g. na im a n je A g o v i -a g e k ao m u ste d iri (km etovi). U selu je 1900. g. bilo 5 d o m a in stav a , u z m e u dva svjetska rata, tri su otila na ko loniziran u zem lju u Vojvodini. O d 1941-1992. g. ovdje ive d v a, a n a strani 6 d om ainstava. S u d u m i, doli iz P o d o s o ja kao stoari 1879. g. od tada d o 1992. g. je d n o dom ainstvo. Supii, su p o to m c i V arazia iz C. G ore, O vdje su do v e d en i kao m ustediri na im an je A g o v i - a g e 1714. g. kada j e vezir u p rili otiao da sm iri p o b u n je n a c rn o g o rs k a p le m e n a , u povratku jc sa so b o m d o v e o prek o 2.000 C r n o g o ra c a i naseljavao ih p o B iH , a gro na G lasinac. U selu su 1900. najbrojniji i najstariji 13 d o m a in s ta v a sve d o 1946. g. k a d a 5 odlazi u kolonizaciju (K an i u , Sirig i V iroviticu). N a e m e r n u je 1992. g. b ilo 9 d o m a in sta v a , a n a strani 17. 9. D a h a n i i . p ra v o sla v c i, su locirani ju g o isto n o od G acka, na niskoj karatnoj zaravni (9 9 3 ) 15 km o d G ack a. B egovi su ovdje naselili svoje m ustadire. Pusto p o lje j e starin a H a jd a ra T an o v ia koji je im ao veliku kulu i im a n je . K ula jc im ala tri sprata. S ruili su je austrougarski vojnici. K od njenih ru ev in a sagradio je B ranko Ili k u u . Postoji predanje da je e n a M i lo a O bilia, V u k o s a v a bjeei iz K lju a o d S an d alja, na ataru ovog sela o d m o r ila - o d a h n u la , te je selo po to m e do b ilo ime. S e lo im a d o b ru ivu vodu V rba . S e lo j c bilo b o n ja k o to se da zakljuiti p o to p o n im im a u selu i o k o njega. U D ru g o m sv je tsk o m ratu su u g lav n o m p rip a d a li e tn i k o m pokretu, a i 1992. g. listom. B anai, v u k u korijen od M ih a jlo v i a iz C. G ore. 1900. u selu je bilo 4 d o m a in s tv a izm e u d v a rata 2 sele u kolonizaciju, od 1941-1992. g. u selu ive dva, a na strani 4 d o m a in stv a. B o lja n o v ii, su doli iz sela B olevii C. G o ra 1714. g. d o v e d e n i k a o m ustediri. U selu j e 1900. b ilo 13 d o m a in sta v a , izm eu ra to v a u k o lo n izaciju odlazi 9, a 1941. ih je 10. U to k u rata tri sele, kraj rata d o e k u je 10 i sve d o 1992. g. ostaju u selu. N a strani ivi 3 0 d o m a in stav a. C rn o g o rc i, doli iz starih D ulia, a vode p o rijek lo iz O zren i a od Jo v o v i a iz C rne G ore, uzeli su sebi p rez im e C rnogorac. O v d je su doselili 1795. g. U selu je bilo 1900. g. d v a d o m a in stv a, j e d n o j c odselilo pred D rugi svjetski rat. 1992. g. u selu j e je d n o , a na strani 4.

270

Popovii, doselili iz K azan aca inae vode p orijeklo od araca, (selo Martinii u B jelopovliim a), a djed im M ih ajlo V lastelinovi p o bjee sa Plane radi krvne osvete. U D a h a n i e su doselili poslije D ru g o g svjetskog rata, gdje i 1992. g. ivi je d n o dom ainstvo. Perovii, potjeu iz B a n ja n a C. G o ra doli 1714. g. k ao m ustediri. U selu je 1900. g. bilo tri dom ain stv a. O d 1941-1947., pet, a sada 1992. g. 4, a na strani 5 dom ainstava. Ilici, doli od B ilee 1909. g., a inae potiu iz Risna C. G ora od 1909-1941. u selu je bilo je d n o d o m a in stv o , a 1945. dva. 1992. g. ovdje ivi je d n o a na strani dva. M andii, iz N ovih D ulia, inae su od M aleev ac a sa M o s k a (O putne Rudina) od doseljenja, pa do 1992. god. je d n o dom ainstvo. V idakovii, (iz starih D ulia) porijeklom su C rnogoraci, O d 1900-1992. g. u selu ive 4 a na strani 7 dom ainstava. 10. D o b re lji, pravoslavci, se nalazi 13 km ju g o is to n o od G ack a na osojnoj Strani Gata, koju ini krak a zaravan (982). Selo je ra z b a c a n o u po uvalam a. Pria se da je u selu n e k a d a ivio D rago O rozo vi po k o m e je seoska peina nazvana D rago jac . On je bio odm etnik. Selo im a dobru ivu vodu. Tokom 1941-1944. g. njegovi stanovnici su bili listom opredjeljeni za etniki pokret, a isto 1992. g. B um bii, potjeu od V u in ia sa G rah ova, C. G ora, ali su ovdje dovedeni 1714. g. k ao m u stediri na begluk. O d 1900-1941. o v d je j e ivjelo 5 d o m a in sta v a od 1945-1992. g. deset, a na strani 26 dom ainstava. Kovacvii, doli iz Sr evia na eninstvo. 1898. g. je d n a familija. O d 1941. dva. 1992. je d n a , a na strani 9 familija. Laetii, su rodom iz Korjcnia. U selu je 1900. g. bilo 5 familija, 1992. devet, a na strani 22, p rezim e sa m o govori sve. Popovii, doli iz K azanaca, a inae im je porijeklo iz B jelopavlia (sela M artinii). Od doseljenja do 1992. g. je d n o dom ainstvo. Todorovii, su od T odora B ulajia sa G rahova, C rn a G ora, a bio je u najm u kod D rag a O rozovia. O vdje se o en io i ostao, 1900. g. u selu je bilo 8 d o m a in sta va. Izm eu d v a rata, d va odlaze u kolonizaciju. O d 1941-1945. g. sedam , a 1992. g. deset, a na strani 18 dom ainstava. 11. D o m r k e , pravoslavci, nalaze se 11 km sjev ero zap a d n o od G acka. L ee na krakoj visoravni ( 1 182m), o vo selo je nekada bilo e n g i a imanje. Sadanje nje g o v o stanovnitvo su bivi m ustediri dovedeni iz drugih prostora. Selo j e p o g o d no za stoarenje im a dobre panjake i vodu, ali je d osta besputno i pasivno, toponim i u selu i o ko njega ukazuju d a j e bilo bonjako. N jegovi stanovnici do 1944. godine su bili opredijeljeni za etniki pokret.

271

Buhe, su d ole sa Zagorja, U selu je ivilo 1900. g o d in e est do m ain stav a od kojih je je d n o o d selilo izm eu dva rata. P re d rat 1941. g o d in e u selu j e 11 je d n o seli u toku rata, oslobo enje u selu doekuje 10. a 1992, godine 7 na strani 5 dom ain stava. Mirii, doli iz R avni, 1900. go dine ovdje je bilo 6 dom ainstava. Izm eu dva rata tri su otila u kolonizaciju, a od toda do 1992. g o d in e etiri, isto toliko ivi na strani.

12. D onja B odeita, pravoslavci, nalazi se 15 km sjev ero zap ad n o od G ack a u

osojnoj strai, D o b ro g dola (1348)m . S m jestilo se sa obje strane potoka V uevice. na visini od 1250 m. Bilo je en g ia imanje. U d o n jim i gornjim B odeitim a ivjela je p o ro d ic a engia. B odeita su bila tim ar isto im en e porodice. Na tom prostoru je m n o tv o ivih voda. Ispod kua je o b ra d iv a zemlja, a iznad su panjaci. Selo je nep o g o d n o za stanovanje, b ezputno i izloeno ja k im v jetrovim a naroito zimi, kao i visokim snjegovim a. Stanovnitvo iskljuivo ivi od stoarst va. S elo j e 1475-1477. d e m a t R ad o sav a, sin a V u k o s a v a 26 d o m o v a 5 neoenjenih. O v d je su nekada na en g ie v u im anju ivjeli Hujduri i odselili u M ed an ie, a sad a su u selu potom ci engievih m ustedira. L istom su bili za etniki pokret i 1941. i 1992. godine. Kovaevii, iz Srdevia, Skoko iz Jugovia. Crna G ora. j 13. D ram aina, pravoslavci, je sm je te n o 7 k m sjev ero isto n o od G ac k a na visini od 1160 m. Im a izuzetne uslove za stoarenje, dobre panjake i ive vode. T okom rata 1941., pa i 1992. opredijeljeni za etnitvo / A krabii, p otjeu o d Bjelica iz C rn e G o re dovedeni 1714. godine kao must* ediri na b e g o v sk u zemlju. U selu su ivjela 1900, tri d o m a in stv a sve do 1945. od tada ne ive o v d j e . \ Babici, (su doli iz Korita), inae su o^U ljarevia, koji su od Saraca, iz Bjelopavlia. a ovi od M ihajla V lastelinovia. U selu je 1900. godine bilo 3, poslije 1945. g o d in e pet, a 1992, god ine d v a d om ainstva. N a strani osam . Bokovii, iz M rkodola (B anjani, C rn a Gora), doli su kao mustediri na begluk. U selu j e 1900. godine bilo 6 familija izm eu dva rata je d n o je otilo. Dok im je broj od 1941-1945. porastao na 8, d a n as 1992. g o d in e u selu im a tri, a na strani 13 familija. 14. D ra ljev o , p r a v o s la v c i, s m j e t e n o na k r a k o j v is o ra v n i (1 0 5 0 ) m . sjev ero zap ad n o od G acka. N jegovi stanovnici su potom ci m u stedira na imanju A govi-age. S elo je sm jeteno iznad sjeverozapadnog dijela G atakog polja, iz njega se itav o G ata k o polje vidi kao na dlanu i je d n o j e od bogatijih sela na o v o m prostoru.
w

272

D raljevo se p o m in je u p rvom turskom popisu 1475-1477. kao tim ar M a h m u d a i T urban a Ju su fo v ih sinova posjednika tvrave M o s ta r (42 d o m a 4 neoenjena). Ukupni hasovi 750 aki, dem at V uete sina Nikole. U D raljevu postoji stari h a re m uveden u gruntovnicu pod br. 811, a povrine 2350 m 2. Im a i danas starih niana sa dekoracijam a, ali bez natpisa. G logovci doli iz M irua kod Bilec, oko 1780. g o d in e danas 1992. g o d in e dva domainstva. P o p o v ii, su p o rije k lo m od M ih a ila V la s te lin o v i a - a rc a iz M a rtin ia . (Bjelopavlii, C rn a G ora) 1900. godine u selu je ivjelo 10 d o m ain stav a sve do 1945., a 1992. g o d in e tri, na strani 27. Banai su doli iz pustog polja, je d n o dom ainstvo. Sim unovi, d o ao na eninstvo iz Pive. ue, su od U ljarevia iz B anjina na rijeci G raanici su naslijedili od Age vodenicu, rijeka je ljeti presuila i p o to m ih nazvae ue. Najstarije su p lem e u Draljevu. A g a ih j e doveo kao svoje m ustedire, oko 1783. goine. U selu je 1900. godine bilo 6 dom ainstava, dva su otila u kolonizaciju 1920. godine. O sloboenje u selu 1945. g o d in e doekuje 4, a 1992. godine tri dom ainstva. 15. D rugovii, M uslim ani, u srednjem vijeku se na prostoru ovog sela p o m in je C lap D ru g o v ich " po kom e je, vjerovatno, selo dobilo ime. Selo je udaljeno 5,5 km ju g o z a p a d n o od G ack a. S m jeteno je na krakoj terasi izm eu obronaka Bjelanice i desne obale rijeke M unice. Po svem u o v o m e se moe zakljuiti da je stanovnitvo ovog sela bjealo nekada ispred neprijatelja, pa se tu sklonilo. Selo je jedino d o b ro za stoarcnjc, je r j e u zaleu sela planina pogodna za ispau. Najblia iva voda je Sopot u Kuli udaljena 1,5 km. U D ru g o m svjetskom ratu u ovom selu je p o g in u o 21 stanovnik. Selo su srbo-crnogorski pljakai i dom ai koljai spalili 18.6.1992. godine, a njegove stanovnike pobili i protjerali diljem svijeta. U o v o m su selu zlikovci ubili 13 ljudi. U selu je ostalo oko 4 .3 0 0 ovaca i janjaca i 2 3 0 goveda. ustovii doli na m ajinstvo iz Kljua do 1952. bile su dvije familije, a 1992. godine jedna. Deci potjeu od D eka iz H. Novog, Pominju se u Berkoviima i Stocu 1885. godine, po nekim a iz Hotclja (Stolac) najvjerovatnije. U D nigovie su doselili oko 1730. godine. U selu j e 1900. godine bilo 11 famili ja. Jedna je odselila izmeu dva rata. O sloboenje 1945. godine u selu j e doekalo 21, a etniki pokolj 1992. godine 12 familija, koje su raseljene diljem svijeta na ast i potenje komijama pravoslavcima. Porueno selo od etnika

273

18. G a c k o , je cen tar opine. P o jam im ena G ac k o je opisan u p re d h o d n o m te k stu. Sve do ned av n o o v o m jesto se zvalo M etohija, kako ga i d a n as zovu stariji stanovnici. S m jeten o j e na pri soj noj strani P o n ik a v a (1107) nalazi se na 950 m n a d m o rsk e visine, na raskrsnici m agistralnih puteva: tako d a j e vrlo frekventno, p o se b n o u ljetnom periodu, O v u d a vode najblii putevi sa kontinenta za more.

Gacko: M ekteb i damija G acko 1475-1477. D em at, R adaa. sina V ukia 7 9 d o m o v a 13 n eo enjenih 6 d o m o va p la a n ija b e t (globa) 6 ne plaa je r slu e za re z e rv u vojnika. G a c k o se ne p o m in je u p o p is u 1585. g o d in e to je sigurno d a su u njem u ivjeli Vlasi (stoari), koji nisu popisivani u tom tursko m popisu. O v o se ne odnosi na

Gacko: Damija 1999, gomila kamenja

276

dananje G ack o ve ob uhvata vie sela, je r se ovdje pominje kao posebno selo G ornje G acko. 1475-1477 timar p ripada G acku tri dem ata 12 d o m o v a tri neoenjena. Ovaj tim ar H am ze iz N ovog Brda. Laz K asim a i Jusufa, posjednika tvrave Blagaj. G ack o je istovrem eno tim ar Alije A rnauta posjednika tvrave Blagaj, plaali su porez od 1689 aki. D io G acka je Metohija, a ostala dva sela su nepoznata. Ovdje je izgraena crkva 1882. uz po m o velikih priloga Bonjaka. Prvu damiju j e ovdje sagradio je M ehm ed -S pahija Zvizdi u 17 stoljeu. Po njegov oj eni Slavi dobio j e naziv izvor Slavljan. O n je preao na islam. U gruntovnici dam ija sa h arem o m je uvedena pod br.663, katastarska estica 415, a ima povrinu od 556 m2. Ovdje i danas postoji uz sam u damiju m ekteb koji je podigao m ajo r Sukri-beg 1874. godine. N a podruju tadanjeg kadiluka radilo j e 1886. devet sibjan mekteba: M etohija, M edaniim a, Graanici, Ravnim a, M jedeniku. Kljuu, Kuli, Koritima i Haptovcu. Bonjaci gacka su 1874. podnijeli zahtjev da se gataki sib ja n mekteb pretvori u rudiju (srednju kolu) ali im to nije dozvoljeno 1903. je otvorena i B onjaka itaonica, a njeni lanovi su radili na kulturnom uzdizanju Bonjaka ov og kraja. U G acku je bilo nekada pet h arem a koji su zaprem ali povrinu od 15800 m2, ali su svi uzurpirani od 1945-1962. i na njima dignute ja v n e ustanove i stam bene zgrede. M nogi baluci su bili dekorisani arapskim pis m om . ali su zavrili u robilicam a ili tem eljim a zgrada, kao sto su ostale i kosti naih predaka u tem eljim a tih graevina. Iz popisa 1910. godine vidi se da G ack o ima 941 stanovnika od toga 569 Bonjaka, 256 pravoslavaca, 85 katolika, 9 Jevreja, 22 vojnika, po istom popisu u Koritima je bilo 72 B onjaka, 14 pravoslavaca, 6 katolika, D obropolje 165 Bonjaka. 21 pravoslavac, Ilaptovac 205 Bonjaka, 140 pravoslavaca, 32 katoli ka i 17 Jevreja. U Z agradcim a 90 Bonjaka, 69 pravoslavaca. V rba 17 Bonjaka, 4 6 pravoslavaca. I na M iholjaam a je ivjelo 9 Bonjaka i 21 katolika. U N adaniim a 21 Bonjak, Medanii 128 Bonjaka. 71 pravoslavac, M ulja 92 Bonjaka, 30 pravoslavaca. Iz ovog pop isa je lahko zakljuiti da su B onjaci sis tematski potiskivani sa svojih prebivalita, a sve u cilju proirivanja pravoslavl ja. U vrijeme ovog popisa u Gacku su pravoslavci bili mustediri (km etovi) 97,8%, u N evesinju 91,2% dok su Bonjaci bili zemljovlasnici. U prva dva svjet ska rata ekstremni pravoslavci su pobili dosta B onjaka i opljakali ih. U ratu 1992. godine svi Bonjaci su protjerani iz itave optine, a mnogi zavrili pod etnikom kam o m i sve to su imali zavrilo je u zlikovakim ruka ma. etnicim a je od bonjakih nevoljnika ostalo preko 27.000 ovaca i janjaca, preko 3.500 goveda, m n ogo osobnih autom obila, kamiona, traktora i drugih tehnikih pom agala. D anas gataki Bonjaci rasuti p o cijelom svijetu oekuju da se stvore uslovi povratka na svoja ognjita.

277

Panonimica Gacko etnici su i 1941. godine planirali, ali im nije uspjelo napravit pokolj, zato to j c isto v rem en o u G acku bila n jem ak a i talijanska vojska, koja je uvala B onjake od etnike kam e, a i sam i su se organizovali u odbrani svojih d o m o va. U ratu 1992. godine j e to bilo n em o g u e; goloruki protiv tenkova i topova. 1945-1950. godine ono to nije uspjelo etnicim a, uspjelo je na kraju partizani m a u slobodi. M nogi Bonjaci su likvidirani. Jedan od prim jera je kam enovan je istaknutog i p o te n o g B onjaka A b id a Prgude koji j e skonao u gom ili kam ena razularenih pravoslavaca 1945. godine. Avdii, M uslim an i, starosjedioci 4 familije, 1992. pobijeni i protjerani. Baii, M uslim ani, doli iz B aia do 1992. g o d in e ovdje j e ivjelo 19 fam ili ja, kada su protjerani iz Gacka. Beatovii, pravoslavci, doli iz B odeita poslije Drugog svjetskog rata 2 familije, Bekani, pravoslavci, je d n a fam ilija i otila iz G acka. Bijcdii, M uslim ani, je d n a familija doselila 1890. godine sa Jasena kod Trebinja, a odselili tokom D ru g o g svjetskog rata. Bavili su se trgovinom . Bilii, pravoslavci, doli od M ostara kao trgovci odselili pred Drugi svjetski rat. Bjclogrlii, pravoslavci, doli iz L ipnika poslije D rugog svjetskog rata dvije familije. Bjeloglavi, pravoslavci, doselili iz G raanicc. poslije D ru g o g svjetskog rata.

278

B oko vii. pravoslavci, doli iz D ram eine poslije d ru g o g svjetskog rata, ovdje su sad 4 familije. Inae im je starina iz Banjona. B ukvii, pravoslavci, doselili iz B u k o v ik a C rna G ora p o slije Prvog svjetskog rata. Bavili su se trgovinom , j e d n a familija. Cilovii, M uslim ani. U G ac k u su bili starosjedioci 1900 o v d je j e ivilo 7 fam il ija. Iz m e u d v a rata, tri su odselile u T ursku, a tri u Mostar. P o slje d n ja naputa G ack o 1946. godine. C rn o g o rci, pravoslavci iz stranih D u lia su doli poslije d ru g o g svjetskog rata, 1992. 4 familije. a m p a re , M uslim ani. Doselili iz Branilovia i K raljeva d o la 1900. godine u G acku su ivjela 4 do m ain stv a, 1992. godine bilo j c 17 kada su svi protjerani a njihova d o b ra zavrila u z lik o v a k im rukama. im ii, M uslim ani, doli su iz Ilodinia. 1992. ovdje je bilo 12 familija. 1992. godine su protjerani u o sam z e m a lja svijeta. urii, pravoslavci, jed n o domainstvo je dolo 1947. izTrebinja. 1992. godine dva. D am jan ci, pravoslavci. Iz Slivalja je je d n o d o m ain stv o d o lo poslije drugog svjetskog rata, inae su od Blagojevia iz Pive. D izdarcvii. M uslim ani. D oli su iz Korita. 1914. godine u G ac k o j e doselilo 16 familija. Pom inje se u Stocu D izdarevi Ilusein 1819. godine. Prije bijega iz Korita u ja m u D izdaruu je b a e n o 18 D izd arevia 1876. g odin e po e m u je i dobila im e. U ovu j a m u su ustae na elu sa H crm a n o m K reso m T onogalom p o b a c a le pravoslavce 1941. godine. Pravoslavci joj od tada p ro m ije n ie ime u Korika ja m a , da skinu ljagu sa sebe da bi dolo do zab o ra v a da su tu bacani Bonjaci. Radi o n o g a to uinie ustae sa par izroda B o njaka, svi gataki B onjaci dobie epitet ustae. Pravoslavci su se plaili o d m a z d e radi D izd aru e i B onjakog vlasnitva - grunta na Koritim a i Kobiljom glavom . D izdarevii su potom ci D izdara koji d iz a h u koritsku kulu, od vakta kada kljuki grad izgubi svoju vanost. Tada se Korita bila Bonjaki posjedi uz neto M ustedira (pravoslavaca). D izdarevii vode porijeklo od M ehia iz Kljua. D o progo na iz G ack a 1992. godine bila j e sa m o je d n a familija. Drakovii, pravoslavci, su doli iz Slivalja poslije D rugog svjetskog rata. D rljevii, M uslim ani, starosjedioci od dolaska T uraka, ima ih i u Bi lei 1817. godine, potjeu iz D uboaka, B anjani. Od 1900. ovdje su ivjele 2 familije prije protjerivanja 1992. godine bilo je 7 familija. D eci, M uslim ani, su doli iz D rugovia, poslije D rugog svjetskog rata, a 1992. godine d o progona ovdje je bilo 9 familija. D u b u ri, M uslim ani, su doli iz Ravni 1900. godine (jed n o d om ainstvo), a poslije D ru g o g svjetskog rata doseljavali su iz Branilovia tako da je 1992. godine bilo 8 dom ainstva.

279

Fazlagii, M u slim an i, su doselili 1918. godine iz Kule. N aro ito su doseljavali poslije D rugog svjetskog rata. Prije e g zo d u sa 1992. g o d in e bilo j e 11 familija. Gajii, pravoslavci, su doli iz arada. Izm eu dva rata je d n o dom ainstv o. Grii. pravoslavci, iz M ed a n ia, gdje su doli iz C rne G ore kao aginske sluge, poslije su bili m u sted iri (km etovi). G ovedarice, p ravoslavci, sa M ih o lji a su doli oko 1897. godine 1992. godine bilo je 9 familija. G rebovii, M u slim a n i. D oli su iz Bahori 1912. g o d in e do D ru g o g svjetskog rata bile su 2, a 1992. prije p ro g o n a 17 familija. etnici su ubili 7 la n o v a ove familije. Grdii, pravoslavci. Doli su poslije Prvog svjetskog rata. vuku korijen od

Bjelokosia.
G logovci, pravoslavci. Doli su sa D raljeva, poslije D rugog svjetskog rata 1992. godine bile su tri familije. G o jkovii, pravoslavci. Iz B o ra su do la 2 dom ainstva poslije D ru g o g svjet skog rata i 1992. godine d v a dom ainstva. G rkovii, pravoslavci. Doli su iz V rbe pedesetih godina, a 1992. godine bila su tri dom ainstva. Habei. M uslim ani. Starosjedioci. Bavili su se trgovinom i z e m ljo ra d n jo m od turskog vakta. D vije familije. H adii, M uslim ani. Doli su iz Bilee. Z a austrijskog vakta p o m in ju se u L jubi nj u i Bilci. 1900. g o d in e sve do D rugog svjetskog rata o v d je je ivjela je d n a familija. Prilikom p ro g o n a iz G a c k a bile su tri familije, a tri na strani. Hajdarevii, M u slim an i. Doli su za turskog vakta. Od dolaska, p a do odlaska 1947. godine bilo j e 7 dom ainstava. H rustanovii, M uslim ani. Potomci su ura Z vide (pataren). U b ra ja ju se u star ije stanovnike G acka. U G ac k u j e 1900. bilo 10 familija, a 1992. godine jedna. Ignjatovii, pravoslavci. Doli su iz Slivalja 1960. godine bile su dvije familije. Janjii, pravoslavci. Doli su od Foe. Izm eu dva svjetska rata bila j e je d n a familija. Jaganjaci, M uslim ani. Doli su iz Bilee. 1992. godine bile su dvije familije. Jcftanovii, pravo slavci. Doli su od M ostara z a austo -u g arsk o g vakta. Bavili se trgovinom . Odselili su poslije D rugog svjetskog rata. Kariici. pravoslavci. Doli su za vrijem e A usto-U garske iz Izgori. O d dolaska do 1992. godine bila je d n a familija. K ekii, pravoslavci. Doli su poslije Prvog svjetskog rata iz Ravni. Bavili se trgovinom . Bilo j e je d n o dom ainstvo. Koprivice, pravoslavci. Poslije D ru g o g svjetskog rata dola su iz G radine. Bila su dva dom ainstva.

280

Kosovii, pravoslavci. D ola su tri dom ainstva sa M iholjaa, poslije Drugog svjetskog rata. Koutii, pravoslavci. Doli su sa M iholjaa dom ainstva 1992. godine. Kovaevii, pravoslavci. Doli su iz Srevia, izmeu dva rata, 1992. godine bilo je est dom ainstava. Kurtovii, M uslim ani. Vode porijeklo od ure Zvide, ali se pom inju u Barkoviima 1885. Ljubinju i Bilei. U G acku je 1900. godine bilo 9 familija. Izm eu dva rata 14 j e otilo iz Gacka, a drugi svjetski rat doekuje 10. Jedna familija seli u toku D ru g o g svjetskog rata. 1992. godine u G ack u ivi 15, a na strani 47 familija. Kljetanovii, pravoslavci, doli su u novije vrijeme iz Zvornika. Luii, pravoslavci. Sa M iholjia su doli 1903. godine. 1992. godine bilo je je d n o domainstvo. Mandii, pravoslavci. Doselili su iz N ovih Dulia, a potjeu iz Bjelopavlia (selo Martinii), od M ihajla Vlastclinovia, koji pobjee u G acko sa Plane radi krvne osvete. Potom stvo m u se nazva arcima, a od njih su M andii. Mastilovii, pravoslavci. Doli su poslije Drugog svjetskog rata iz Izgori. M em ii, Muslimani. Doli su za vrijem e Drugog svjetskog rata kada su etnici spalili Bahori. U G acku je 1992. godine bilo 12 familija. Miletii, pravoslavci, doli sa Ulinja, a u U linje iz donje Hercegovine. Miloevii, pravoslavci. Iz L ukovica i u m a doli su poslije D ru g o g svjetskog rata. 1992. godine u G acku su ivjela 3 domainstva. Milovii, pravoslavci, iz Z agradaca, doli su poslije D rugog svjetskog rata. N enadii, pravoslavci, iz N ovih Dulia. Osmanagii, M uslim ani. Doli su 1928. godine iz Podgorice. Izm eu dva rata bilo je 5 familija, a pred etniki pokolja 1992. godine tri. Pai, Muslimani, sa Tjentita. Doli su u toku D rugog svjetskog rata. 1992. godine bilo je je d n o dom ainstvo. Paii, Muslimani. Doli su iz Haptovca i Meuljia tri familije, 1992. godine pet. Popadii, pravoslavci. Doli su poslije Prvog svjetskog rata od Foe i vratili se nazad pred Drugi svjetski rat. Popovii, pravoslavci. Doli su poslije 1945. godine sa D raljeva i iz Graanice 4 domainstva, Pokovii, M uslim ani, potom ci K azanac-pae. 1900. godine ovdje je ivjelo 7 familija, a 1992. godine pred etniki napad 8. Prgude, Muslimani. Doli su iz Ravni 1941. godine kada im j e selo spaljeno od etnika, u Gacku je 1992. godine ivjelo 5 domainstava. 1896. godine. Bila su tri

281

Puare, pravoslavci, sa Ulinja. Poslije D rugog svjetskog rata, 1992. godine u G ack u su bila 4 dom ainstva. Redii, M u slim an i, 1914. godine su protjerani iz Korita. U G acko su dola dva d o m a in stv a i 1992. godine dva. R edii sc p o m in ju u B erkoviim a i Stocu (R edi H asan 1843. godine). N ajvjerovatnije da su se odavde naselili u Korita. R unevii, pravoslavci. Doli su tri dom ainstva, izm eu dva rata, iz Z anjevice 1992. godine bila su dva. Sarii, M uslim ani. Poslije D ru gog svjetskog rata doli su iz M c d a n i a i Stoca 1992. godine bilo je pet dom ainstava. Savii, pravoslavci, iz Zanjevice. 1992. godine bile su tri porodice. Inae vode porijeklo sa Starog Vlaha. S am ardi, pravoslavci. Doli su iz Nevesinja, bavili se trgovinom i odselili. Skoke, pravoslavci. Po jed n o d o m a in stv o dolo je iz Bodeita i Jugovia poslije D rugo g svjetskog rata. 1992. godine bila su dva. Slijepevii, pravoslavci. Doselilo je je d n o d o m a in stv o iz S a m o b o ra 1911. god ine u G acko 1992. godine ivi pet dom ainstava.
V

Stajii, pravoslavci. Jedno d o m ain stv o dolo je iz V rbe 1949. godine. Starovii, pravoslavci, iz Sam obora. Jedno d o m ain stv o bilo je 1947. godine. Subotii, pravoslavci. Jedno d o m ain stv o j e dolo iz Vrbe 1949. godine. Supii, pravoslavci. D v a d om ainstva doselila su sa em ern a poslije D rugog svjetskog rata. Sak o vii. M uslim ani. Potomci su ure Zvide. Najstariji su stanovnici Gacka. U G ack u je 1900. ivjelo 9 familija o v e velike porodice. Pred Drugi svjetski rat 15, a etvrti pokolj B onjaka 1992. godine, ovdje je doekalo 8 familija. kiljevii, pravoslavci, iz Izgori. Naselili su se u G ac k o poslije 1950. godine. B ila su tri d o m a in stv a 1992. godine. kobalji, M uslim ani. Iz D rugovia su doli poslije 1950. godine. 1992. godine b ilo je 15 familija. upii, pravoslavci. Naselili su se u G a c k o poslije D rug og svjetskog rata. 1992. g o d in e bilo je pet dom ainstava. Solaje, pravoslavci, je d n o dom ainstvo dolo je 1964. godine sa Miholjaa. Talovii, M u slim a n i. Doli su iz Bahori 1942. g o d in e, kad su etnici spalili selo. 1992. godine u G acku je ivjela 21 familija. Tanovii, M uslim ani. U G acko su se naselili iz Z ag rad aca i M euljia, 1900. god ine u G acku je ivjelo 7 familija, a 1992. godine d o etnikog p ro g o n a 11. Tepavevii, pravoslavci. Iz Vratkovia. Bila su dva domainstva poslije 1946. godine. Tasumi, Romi. Starosjedioci su. Naselili su se u vrijem e Turske. U G ack u je 1900. godine bilo 5 dom ainstava, d v a su odselila 1942. godine, a ostali 1951. godine. Bavili su se zanatstvom i zem ljoradnjom .

282

Vidakovii, pravoslavci. Je d n o d o m ain stv o naselilo se 1960. godine. Vilii. pravoslavci. Jedno d o m a in stv o doselilo se iz B raievia 1961. godine. Vinjevci. pravoslavci, iz V injeva doselila su poslije D rugo g svjetskog rata 4 dom ainstva. Vukovii* pravoslavci, doli su sa U linja i L ipnika poslije D rugog svjetskog rata 1992. godine bila su tri dom ainstva. V ukanovii, pravoslavci. D oli su od Trebinja. Bavili su se trgovinom i odselili 1941. godine. Zekii. M uslim ani. Bile su tri familije. 1992. godine pred etniki napad prot jerani su iz G acka. Zelenovii, pravoslavci. Doli su sa M iholjaa. Je d n o dom ainstvo bilo je 1992. godine. Zirojevii, pravoslavci. Doli su iz Braievia. Poslije 1992. godine bila su dva dom ainstva. Zvizdii, M uslim ani. Vode porijeklo od ure Zvide (pataren). Sa Sakoviim a i K urtoviim a su najstariji stanovnici G acka, ali ih ima i n a Bcrkoviima 1840. godine. U ariji jc 1900. godine ivjelo 9, a 1941. godine 17 familija. Uoi etnikog progona Bonjaka iz ove optine bilo je 17 familija ove velike familije. 19. Selo G areva, pravoslavci, nalazi se ju g o isto n o od centra optine 10 km. na stjenovitoj krakoj zaravni ( 1 100)m. Selo jc podijeljeno na dva dijela na M alu i Veliku G arevu. K au d a j e selo dobilo im e po crnici zemlji u seoskim do lo v im a (zem lja c rn a kao gar). 1941. godine listom su bili za etniki pokret. Bjekovii. su od D am janev ia ispod Krsca, 1900. u selu je bilo 6 d o m a in sta va, 1927. g o d in e tri su odselila na K osovo i Vojvodinu. O d tada do 1992. g o d in e u selu ive tri dom ainstva. Bajevii. D oli su kao siroad iz Z anjevice kod ujaka, inae su se zvali Beati. N ovo p rezim e su uzeli po djedu koji se zvao Bajo. 1900. godine u selu su bila 4 dom ainstva. Poslije D rugog svjetskog rata 1927. g odine u kolonizaciju odlazi 5, i od tada do 1992. godine u selu je 5 dom ainstava. urii, doli su iz Vratkovia, na miraz. U selu su 1900. godine bile 3 familije. 1945. go dine pet, a 1992. godine etiri. Jegdii, su od istoimene porodice iz Podosoja, Bilea. U selu su 1900. godine bila tri dom ainstva. U kolonizaciju 1926. godine je otilo 5. od 1941-1945. godine iz sela su otila 2 dom ainstva. Poslije 1941. go dine u selu je bilo 6, a 1992. godine sed am dom ainstava. Popadii, su od istoimene porodice iz Podosoja, Bilea. U selu je 1900. godine bilo je d n o dom ainstvo. O d tada do 1992. godine u selu ive dva. Stojanovii, potjeu iz sela G olubinci, Crna G ora. 1900. godine u selu su ivjela 4 d om ain stv a, od kojih su 3 odselila 1926. godine u kolonizaciju. Od 1945-1992. godine u selu ive 4 dom ainstva.

283

Suici, iz K aza n aca , 1900. godine u selu j e ivjelo 7 dom ainstava, od kojih je pet otilo u kolonizaciju izm eu dva rata. 1992. godine u selu j e bilo 9 d o m ain stav a, a na strani 16. Zim onjii, su doli iz L ukovica kao K neevii i promijenili prezim e u Zim onji. Dr. Jefto D edijer je zabiljeio da su od K olaina (Odarenica). U selu su 1900. godine bila 3 dom ainstva, 1927. godine iz sela su odselila dva, od 19451993. g o d in e u selu su bila 2, a na strani 11 d o m ain stav a. U srodstvu su sa
v

M and iim a i P opo viim a koji potjeu od Saraca k a o i Kneevii. 20. G o r n j a B o d e / i t a , pravoslavci, su sjev erozapad no 15 k m od G acka u.pris

ojnoj strani G re d a Bjeloglava (1552) ispod V ueva. Selo im a vie jakih ivih voda. N e k a d a je bilo C engia imanje gdje su bili naseljeni mutediri to su uvali b e g o v sk u stoku. Vrlo je teko za ivljenje z b o g jakih zim skih mrazova, velikih snjegova i visoke nadm orske visine gdje je se lo smjeteno. Mutediri su 1845. godine protjerali svoje gospodare begove. S elo je 147-5-1477. godine bilo d e m at V ukia, sina Stanoja, 34 d o m a 5 neoenjenih. Adii iz Lisne, Piva, nekada lladii, ali poto pravoslavci uglavnom vre permutaciju, zam jenjuju A i H umjesto Hadi piu Adi, tako se udom ailo i Adi. U B o deita su doselili oko 1761. godine o d doseljenja do 1945. godine ovd je su bila dva, a 1992. godine je d n o dom ainstvo. Gutovii, su od B oovia iz Trebjese kod N ikia, dovedeni su 1714. godine kao m utediri na aginsku zemlju. U selu je 1900. godine bilo 6 dom ainstava. D v a su odselila izm eu dva svjetska rata. a dva poslije 1946. godine u selu su 1992. godine bila d v a dom ainstva. K ovaevii, su doli na miraz iz Srdevia 1899. godine. Tada kao i 1992. godine ovdje je bilo je d n o dom ainstvo. Petkovii su doli sa Snijenice kod Fojnice 1863. godine. U selu je 1900. g o d in e bilo 5 dom ainstava. Jedno je odselilo pred Drugi svjetski rat u Pazovu. 1946. godine u selu j e 6, a 1992. godine je d n o do m ainstvo. Popadii su doselili iz G areve na eninstvo. Bejatovii, su doli iz anjevice na miraz. Dam janci, su doli iz Slivalja* a inae potjeu od B lagojevia iz Pive. Ima ih i u Careve u. Milovii. su iz Zagradaca. Terzii su o d Bi lee, a inae su od D robnjaka iz C rn e Gore.

284

21.

G raanica se nalazi 3 km sjeverozapadno od G acka, na prisojnoj strani

Pribonja ( 1 139)m. Rijeka G raanica dijeli selo na M alu (pravoslavnu) sa istone i Veliku (bonjaku) na zapadu Graanicu. Selo je im alo izuzetno dobar sm jetaj uz m ag istraln i put G a c k o -N e v e s in je . T e rm o e le k tra n a im je pritisla o b ra d iv a zemljita, a selo zagadila, pa je od poetka rada T E ovdje bilo rizino ivjeti. T E je poklopila uglavnom bonjaku zemlju. Iz ovog sela o d n o sn o Male Graanice su Popovii, glavni etniki kom andati i ideolozi u D rugom svjetskom ratu. Poetkom D ru g o g svjetskog rata Velika (bonjaka) G raanica spaljena, a stanovnitvo pobijeno ili protjerano. Isto se dogodilo i 1992. godine. Ovdje je izgleda klica etnitva neunitiva. M ala G raanica je naseljena m ustedirim a iz Crne Gore 1714. godine, a bila je vlasnitvo A govi-age. U selu je do 1992. godine bila je d n a dam ija i dva harema. 1475-1477. godine j e tim ar K araoza iz Janbola i Ism aila iz Sereza (2 dom a). Plaali su porez od 331 aku. Imali su i je d a n mlin. Iz popisa 1585. godine vidi se da timar pripada Aliji timarniku, Jahiji Sahinovu i M eh m edu R edepovu posjednicim a tvrave Klju. Inae je batina V ukom irova u ruci H asan a O sm an-agina. im a 22 d om a i plaaju porez 3.600 aki. G raanica. O starosti m jesta svjedoe ostaci starih zidina na kojim a se vide pukarnice i na e m e r zidana vrata i prozori. O vdje postoji dam ija i harem. M inaret d a m ije se vidi iz daleka. D am ija je stituirana u ju g o isto n o m dijelu sela. Ovoj damiji su gravitirala sela; Bahori, M rdenovii, Vratio, Ravni, Jugovii, D obropolje, V ratnica, M edanii, M rdenovii i G raanica. Zajedniki je izgraena od stanovnika ovih sela. Selo ima jo je d a n veliki harem ju g o z a p a d n o od dam ije iznad puta G acko-N evesinje. O vdje su nek ad a ivjeli: A govii, Dolturi, Fazlagii, Lende, Masnici i Suljevii kojih vie ovdje nem a. U Maloj G raanici su nekada ivjeli Agovii, engii, Hodii i Zvizdii. 1 danas se vide zidine en g i a kule. O d av n o ovdje n e m a B o n jak a je r su im zem lju otele njohove sluge-m ustediri, a gazde p oubi jan e ili pobjegle da sauvaju gole ivote. B jeloglavi, pravoslavci. Doli su iz Slivalja, predak im je u Malu Graanicu doao kao pop, je d n a su od starijih porodica u selu. 1992. godine bila su tri domainstva. ustovii. M uslim ani. Potjeu od istoim ene po ro dice iz Kljua, koja jc ovdje dola 1907. godine. 1941. godine bilo j e 8 familija, a 1992. godine etiri. D avidovii, pravoslavci. Doli su iz Sam obora, a potjeu od M ilovia iz Pive. U Malu G raan icu su se naselili 1946. godine. Bilo j e je d n o dom ainstvo. Dilii, M uslim ani. Doli su iz M edania. 1900. go dine ovdje su ivjela dva dom ainstva, izm eu dva rata je d n o je odselilo. Poslije D rugog svjetskog rata sele i ostali iz Graanice. Dcci, M uslim ani. Doli su iz D rugovia na m iraz 1886. godine. U selu je 1900. g odine bilo 5 familija 1941. godin e 9, a 1992. godine sedam.

285

Dobro polje i vratnica 1999. - spaljeni 1992. od elnika

286

G lagovci, pravoslavci, potjeu iz M irua kod Bilee. U G raan icu su doli kao m ustediri A g o v i -a g e sa Draljeva, a poslije su tu zem lju dobili ag rarn o m refor m om . O v d je je 1992. godine bilo je d n o dom ainstvo. G rebovii, M uslim ani. Doli su iz Bahori 1942. godine, 1992. godine bila su d v a dom ainstva. Ivkovii, pravoslavci. D oveo ih je A govi-aga na svoju zem lju sa M iholjaa kao sluge gdje su i ostali poslije agrarne reforme. 1900. g o d in e ovdje su bila tri dom ain stv a, i 1992. godine tri. Inae potjeu iz Ivkovi-m ahale, selo Teklii, C rna Gora. Krvavci, M uslim ani, su porijeklom od K adovia iz N ikia, od 1900. godine do 1941. godine ovdje je ivjelo 12 dom ainstava. Prije e g z o d u sa 1992. godine ovdje je ivjelo 13 dom ainstava. M aljevii, pravoslavci. Doli su iz L ipnika od istoim ene porodice. O d 19001946. g odine ovdje su ivjele 3, a 1992. godine dvije. M anojlovii, pravoslavci. Doli su iz O b jeen ik a 1941, go dine i stalno je bilo j e d n o dom ainstvo. Popovii. pravoslavci. Doli su sa D raljeva na do bijenu zem lju agrarnom
v

reform om . Potiu od Bjelopavlia (selo M artinii) porodica arac. 1900. godine do 1946. godine, bilo j e 6 d om ainstava, 1992. g o d in e pet. T unovii, M uslim ani. Naselili su se prije Prvog svjetskog rata, iz M rdenovia. Inae su iz Vratla od Volodera, a doli su na m iraz kod S ah o v i a u M renovie.
V

O d 1900-1941. godine sedam familija. Solaje, pravoslavci, porodice, n ek a d a su se dom ainstva, je d n o je

u G raanici j e bilo 6, a pred etniki eg z o d u s 1992. godine doselili su iz Lazaria, a potjeu od stare kneevske zvali Pajevii. O d 1910-1946. godine ovdje su ivjela dva otilo u kolonizaciju. 1992. godin e u selu je bilo je d n o

d om ainstvo. Neki podaci kazuju da su sa Starog Vlaha. Voloderi, M uslim ani, su iz Vratla, a potjeu iz H otelja kod Stoca. N ek ad a su se zvali ahini, a porijeklom su iz Azije. 1992. godine su ivjele tri familije. V ukovii, pravoslavci, su doli od T rebinja 1880. godine na im anje A govi-age je d n o dom ainstvo. 22. G r a d i n a , se nalazi 15 km sjeverozapadno sa obje strane m ag istralno g puta G acko-M ostar. takoe sa obje strane rijeke Z a lo m k e ( erope). Selo ine tri zaseoka. Vratnica, D obropolje i G radina. S jev ero zap ad n o iznad sela die se p lan ina Ivica (1 4 8 8 )m dok je selo na nadm orskoj visini od 108()m. D obropolje 1475-1477 je tim ar A hm eta. Fatiha. 2 d o m a nisu davali nijabet, poto su sluili vojnu rezervu. Selo je im alo 11 d o m o v a i plaali su porez od 732 ake.

287

Iz drugog turskog popisa 1585. godine pom inje se G ornje i D onje D obropolje tim ar je T im ura S k en d ero v a i A h m e d a Alijina, p osjednika tvrav e Klju. Batine su se vodile na R edepu, sinu R a d ovan ovu, Saferu Sahinovu, H ubani keri K urdovoj, O ru u A h m e d o v u , C air na M ustafi Pavlovu i Jo v an u Pavlovu. Ovdje se vidi d a j e je d a n sin Pavlov koji j e bio bogumil preao na islam. Plaali su porez na ift, penicu, zob, krupnik, je a m (2 mlina) desetinu od meda, lan, sijeno, slamu, poljainu i sitnu stoku. G lobu i svadbarinu ukupno 2.800 aki, dio sela za rezervu vojnika 3 d o m a (Ivo Raivoja, M irom ana, R adko V ukiev i Dobrain sin Obre). Iznad sela G radine nalazi se veliki harem gdje su sahranjeni Avdii i Mehii niani su uniteni da bi se zatrli tragovi ivljenja B onjaka u o v o m selu. O v a dva sela (zaseoka) D obropolje i V ratnica su 1942. godine spaljena i p o ru en a od etnika, a Bonjaci protijerani ili pobijeni, sve ovo se ponovilo i 30. ju n a 1992. godine. B onjacim a je u o v o m selu ostalo preko 1450 ovaca i 120 goveda. Bratii, pravoslavci. Doli su iz Brestica 1887. godine, a 1900. godine u selu je bilo 5 dom ainstava. O d 1945-1992. godine ovdje su tri dom ainstva. Dilberovii, M uslim ani. O vdje su doli iz M ekavaca 1735. godine a potjeu od
y

C oinaga. koji su turskog porijekla. O vdje su se naselili kao naseljenici timara. U selu je bilo 1900. godine 9 familija. Postepeno su se iseljavali da bi 1942. godine bilo 5. N ovi etniki pokolj 1992. godine d o ek u je 5 familija. Juge. M u slim an i, su iz Jugovia, od njihova dolaska do prvog etnikog pro g ona 1942. godine, ovdje je bila je d n a familija, i vie se nisu vraali. Koprivice, pravoslavci, iz Banjana, u selu je 1900. godine 9 dom ainstava. Izm eu d v a svjetska rata 4 su kolonizirana u Slavoniju, a od 1946-1992. godine u selu je ivjelo 11 dom ainstava. Kutrii, M uslim ani, potjeu od Selimotia. Od 1900-1942. godine u selu je bilo 9 familija. 1942. godine sve im je opljakano i spaljeno, a stanovnici p o b i jeni ili protjerani. 6 familija j e bilo i 1992. godine da bi ih zadesila sudbina nji hovih djedova i o ev a iz 1942. godine. Mehii, M uslim ani. Doli su na m iraz 1891. godine. Do D rugog svjetskog rata bila su tri d o m a in stv a, a poslije tadanjeg p ro g o n a vie se nisu vraali. M iloevii, pravoslavci, iz Rioca, Bilea, doli su 1903. godine. Inae su od N ikoevia iz Riana. 1941. godine ovdje su bila 4 d om ainstva, je d n o j e otilo u kolonizaciju. 1946. godine u selu je 7, a 1992. godine dva dom ainstva. Seliinotii, M uslim ani, su potom ci Selim a Skaljia. O d 1900. do 1942. godine u selu j e bilo 8 familija, selo su napustili 1942. godine pred etnikim hordama. U selo su se 1946. vratile 3 familije, a novi etniki pokolj 1992. godine u selu doekuju 4 familije.

288

as

Sw/af. Brkovii i Zekii. 1999. - spaljeni 1992. od elnika

289

Spahici. M uslim ani, vode porijeklo od kaljia iz V ratnica, a pom in ju se u B erkovieim a i L jubinju 1849. godine. N jihov predak bijae spahija i po njem u se zovu Spahici. O d 1900-1942. godine u selu j e ivjelo 9 familija, kada su pobjegli pred etnikom k am o m . 1946. godine u selo se vratila sa m o je d n a , koja doivl ja v a novi progon 1992. godine. Uljarevii, pravoslavci, dovedeni su u Gradinu kao m ustediri iz T r n o v ic e kod Bilee 1900. u selu su ivjela d v a dom ainstva. 1992. godine bila su etiri. kaljii, M uslim ani, potjeu iz kaljana kod Risna. odakle su 1690. godine doli i najstarije su plem e D obropolja. 1900. godine u selu j e bilo 7 familija. Izm eu dva rata je d n a je odselila u Mostar, a 1942. go d in e svi su pobjegli pred e tn i k o m kam om . Prilikom p o v ra tk a 1946. godine u selo su se vratile 3 famili je koliko j e bilo i 1992. go d in e prilikom novog etnikog napada. Zanovii, M uslim ani, potjeu od istoimene porodice iz Ulcinja. O d 1900-1942. godine do prvog etnikog napada bile su 3 familije 1946 go d in e su se vratile na djed o v sk a ognjita, da bi poslije 50 go d in a isto doivjeli njihovi sinovi i unuci, od sinova i unuka predhodnih etnika. 23. I l a p t o v a c j e sm jeten na zapadnoj strani M uljskog polja, gdje zapoinje M uljski hudut. o d n o sn o 4 km istono od Gacka, ispod Jo v a n o v a brda (1083)m . bolje reeno na dodiru polja i M ih o ljak ih strana. V aroica se nalazi na m agis tralnom putu koji vodi preko T jentita od Sarajeva za T rebinje i juni Jadran, je d a n krak se od H aptovca odvaja preko B rljeva za Crnu Goru. U dob a A u stro u g a r s k e , ova varoica j e bila m n o g o ivlja od Gacka. Tada je ovdje sagraen vojni logor (1881) i za ono vrijem e savrem ena bolnica. L o g o r j e predstavljao najvee uporite istone H ercegovine prem a Crnoj Gori. O sim ova dv a objekta, ovdje je otvorena o sn o v n a kola. H aptovac je imao dam iju, m ekteb i tri harema. D am ija je napravljena stotinjak m etara iznad puta u g ornjem dijelu h arem a na ulazu od Gacka, izdaleka privlai pogled njen bijeli minaret. U pisana je u g ru n tovnici H aptovac br.22. kat. estica 59/19. Iznad je m e k te b udaljen pedesetak m etara od dam ije upisan pod istim br. u gruntovnici kao i dam ija. Ovi objekti su zadubina H as a n -b e g a H asan b eg o v ia sina K azanac-pae. Sagraeni su 1690. godine. O vdje su pored H asa n b e g o v i a i Paia ivjele porodice: Ali jagi, Avdi, Babi, Bai, B egovi, Bijedi. Cilovi, am para, engi, olo, ustovi, C im i , D ilb e ro v i , D iz d a re v i , D a n k o v i , D u b u r, F e th a g i , G a d o , Resulbegovi* Sari. Sehovi, Tanovi, Vukoti i dr. U Lazariim a postoji vrelo zvano Hadijina p e in a , izm eu Lazaria i M ihaljaa je L ju b o v ica hu d u t ili begluci, Ljubovia drijelo . U D obrcljim a ima K urtova g o m ila . Z u k o v a g o m ila, Salihov m eteriz . U katastrskoj optini S a m o b o r postoje nazivi njiva i livada O m anovia dolina , Talova dolina , H ajdarove ja m e . P o d p an o u rico m , M azlum i drugi islamski nazivi.

290

Zapadna periferija Haptovca sa damijom i dio harema preko Masnice Damija poruena od etnika 1992. godine. Mulja, ovo selo sc nalazi 2 km istono od H ap to v c a sa desne strane rijeke M unice, a svoje ime zahvaljuje ovoj rijeci koja je nanosila mulj i depon ovala ga na o vom p rostoru - M uljskom huduli odatle selo dobi svoj naziv, a njegovi prvi stanovnici prezim e Muljani i Novljani koji dooe iz N ovog (Alija Novljanin). Od M e h m e d -b e g a su Pasii koji su ovdje ivjeli d o 1941. godine. U gruntovnici se sada vidi d a j e Muljski hudut i sada Paia vlasnitvo. O vdje nije nikada p o s tojala dam ija. Njeni vjernici su ili u H aptovaku dam iju, ali su imali svoj m e k teb. koji je sagradio H adaga-Pai. Zapalili su ga Pivljani 1915. godine obno vio ga je sin H adagin osaga, a ponovo ga zapalili etnici 1941. godine i vie nije dizan, a ovdje se vie m uslim ani nikada nisu vratili. O vdje malo nie od mekteba postojao j e i Paia harem, crkva, 25 duana, 23 ugostiteljske radnje i prenoite, 2 prevoznika, 16 zanatskih radnji, izg raene su savrem ene stam bene zgrade, kaldrm isana glavana ulica (u ono vrijeme ni vei gradovi se nisu mogli pohvaliti k aldrm isanim ulicama) d v a drvena m o sta preko M unice. Stanovnici ove varoice su u g lav n o m bili Bonjaci (preko 85% ). O vdje je izgraena u blizi ni logora p rv a ja v n a kua na prostorim a H ercegovine, njeno osoblje je bilo iz H rvatske, M a a rsk e i Austrije. Sa istone strane varoice jc selo M ulja do 28. ju n a 1941. godine iskljuivo naseljeno B onjacim a. Poslije progona Bonjaka i spaljivanja sela Bonjaci se vie nisu vraali na svoja ognjita, a zaposjeli su ga pravoslavci. Poslije osloboenja 1946. godine u H aptov ac se vratilo nekoliko

291

bonjakih familija. Sinovi onih etnika iz 1941. godine isto uinie svojim k o m ijam a 1992. godine, tako d a ovdje sada 1997. godine nem a niti je d n o g Bonjaka. Varoica im a izuzetno pogodan smjetaj, zaklonjena je od hladnih vjetrova, pa tim e ime neuporedivno blau klimu od G acka. Kako je direktno izloen udaru toplog talasa koji prelazi preko Kobilje G lave i ka m en o g brda. u H aptovcu m n o g o ranije iskopni snijeg nego u ostalom dijelu Gacka. Naselje se nekada zvalo Ilaptovi Do, vjerovatno po travi haptovini koja i danas raste u velikim koliinam a oko mjesta. Po tome je i ime preraslo u Haptovac. Iseljavanjem Bonjakog stanovnitva, dolazi do prom jene im ena u Avtovac. Poto nai pravoslavci vrlo teko upotrebljavaju slovo H odno sno m ijenjaju ga sa A ' i stalno prave perm utaciju sa ova dva slova, kao na prim jer kod Bonjakih imena. Alija, A sim , Ajdin, Hamid, Hasan, Hamdija, u prvom sluaju e biti: Malija, H asim i Hajdin, a u drugom : Amid, A san i A m dija tako je i H aptovac postao Avtovac, Prvi stanovnici, H ap to v c a su H asanbegovii potomci Kazanac-pae. Haptovac sa Milijima se pom inje u prvom popisu sandaka H ercegovina 1475-1477. g. a bio je dem at tipana sina M iloa i brojao je 86 dom ova. Od kada se zna u H aptovcu su ivjele sljedee porodice (koje don o sim radi boljeg pregleda, ab ecednim redom). Bijedii. M uslimani. Doli su sa Jasena kod Trebinja 1881. g. Pom inju se na B erkoviim a i Stocu 1832. g. U to vrijem e dole su dvije familije. Bavili su se trgovinom , stoarstvom i zem ljoradnjom . Bili su liferanti stokom za Austrijsku vojsku u H aptovcu, a 1920. g. su odselili u Mostar. U nekadanjoj Bijedia kui danas ive Mandii. O d tadanje dvije familije u Haptovcu, danas u M ostaru i Sarajevu ima 9. R ahm etli D em al sa su prugom i saradnicim a j e poginuo u avion skoj nesrei kod Kreeva, koja m u je nam jetena u Beogradu. Bilanovii, pravoslavci. Doli su 1900. g. iz D uvna kao trgovci i zanatlije. Pred Prvi svjetski rat je d n a porodica seli. j e d n a u toku D ru g o g svjetskog rata, a je d n a ostaje i 1992. g. u Haptovcu. Ceranii, pravoslavci. Doli su 1896. g. sa Miholjaa. Pred Prvi svjetski rat bilo jc 6 porodica, od kojih su 4 odselile poslije Prvog svjetskog rata u kolonizaciju. 1992. g. u H aptovcu ivi 10, a na strani 15 porodica. Cukovii, pravoslavci. Doli su 1909. g. iz epelice kod Bilee, bavili se trgovinom , a 1945. g. otili kao kolonisti. urii. pravoslavci. Doselili su 1892. g, iz Gareve. O d doseljenja do 1941. ovdje su bila 2 dom ainstva. O v d je vie ne ive. G ovedarice, pravoslavci. Doselili su sa M ih oljaa 1900. g. bavili se zem ljorad njom. Izm eu dva svjetska rata je d n o od 2 dom ainstv a seli u Australiju, a je d n o ostaje u mjestu.
a

292

Grguri, pravoslavci. Doli su iz Beruice 1898. g. vode porijeklo od Dobroslavia, u Haptovcu su se bavili trgovinom. 1992. g. ovdje su bila 3 domainstva. H a sa n b e g o v ii. M uslim ani, su utemeljitelji H ap to v c a, najstariji stanovnici mjesta. P otom ci su H asanovi, koji bijae sin K azanac-pae. O v d je jc 1900. g. ivjela 31. fam ilija, dvije su odselile izm eu dva sv jetsk a rata, a ostali svi ju n a 1941 . g. kada su etnici protjerali B onjake iz H aptovca, a njihovo sve opljakali. 1946. g. vratilo se sam o 5 familija, gdje su ivjeli d o 1992. g. kada su protjerani od etnika, a neki i pobijeni. S ad a po svijetu ivi p re k o 4 0 familija ove porodice. U H aptovcu su se H asanbegovii bavili trgovinom, zanatstvom , zem ljo radnjom i stoarstvom . Bili su veliki zem ljoposjednici. K ada su etnici zauzeli H aptovac ju n a 1941. g. zarobili su e m s u Pai curu od 17 g. dali su joj tri uslova, prvi da prede na pravoslavlje, drugi da se uda za prav o slav c a i trei strijeljanje, odabrala je posljednji. Ipak su j e poslije due vrem ena predali B onjacim a neozlijeenu. Jovanovii, pravoslavci, su doli kao trgovci iz M rkonjia (P o p o v o polje). 1992. g. bilo j e je d n o dom ainstvo. Kapori. pravoslav ci, doli su 1907. g. a otili 1942. g. K om nenovii, prav oslavci, iz Veliana (P opovo polje). Bavili su se trgovinom . O vdje su bili do 1946. g. i otili u kolonizaciju, a doli su u H aptovac 1907. g. Ko.utii, pravo slavci, doli su sa M iholjaa 1892. g. (jedno dom ainstvo). Kravici, pravoslavci, ive u Haptovcu od 1899. g. doli su nekad od Trebinja. Izmeu ratova su bila tri domainstva i jedno je otilo u Slavoniju 1924. g. u kolonizaciju. Lojovii, pravoslavci, potjeu od n ek o g Jovana Bijelia. O v d je su se naselili 1891. g. i bavili se trgovinom do 1941. g. Mihii, pravoslavci, su doli sa e m e rn a 1881. g., a odselili 1942. g. M aljevii. pravoslavci. Jed n a porodica je d o la iz L ipnika 1920. g. N enadii, p ravoslavci, su doli iz D ulia 1902. g., a 1946. g. otili u kolo nizaciju u Kovin - Vojvodina. Radm ilovii, pravoslavci, su sa B aljaka kod B ilee doli 1914. g. i 1992. g. bilo j e je d n o dom ainstvo. Rundo, pravoslavci. Doli su 1921. g. a otili 1941. g. Bavili su se trgovinom . Paii, M u s lim a n i, (veliki z e m l jo p o s je d n ic i ) su s ta ro s je d io c i k ao i H asanbegovii i njim a kao H asan b eg o v i im a j e predak K azanac-paa. Pom inju se u Stocu (Pai O m e r 1746.) i Ljubinju. U H ap to v cu su 1900. g. bile 32 famil ije, poslije 1920. g. etiri su odselile no i pored toga 1941. g. u naselju im a 35 familija, a j u n a 1941. g. su pobijene ili protjerane tako da se poslije osloboenja 1946. god. vratilo 13 tako da su se i one raselile skoro. 1992. g. novi etniki pokolj do ek alo je 7 familija, koje su domai etnici pobili i protjerali, a njihovo sve prisvojili. S ada na strani ivi preko 80 fam ilija Paia porijeklom iz H aptovca, s v u g d je ih ima, ali n e m a tam o gdje bi trebalo, na svojoj pradjedovini u H aptovcu. I oni su se bavili trgovinom , zanatstvom , ugostiteljstvom , zem ljo radnjom i stoarstvom .

293

Salko o s a g a (H adzi-A g e) Pai Jedan od najvienijih ljudi iz po rod ice Paia na prelazu iz X IX u X X stoljee svakako je Salko zvani osaga. R oen je u M ilijim a oko 1870. godine od oca H adi-A ga, vrlo im unog d o m a in a. Ve od m ladosti se poeo baviti politikom tako da ga je austrougarska vlast rado prihvatila, a on se uvijek znao postaviti tako da bude koristan svom e narodu. Uoi p rv o g svjetskog rata Austrija ga postavlja za gradonaelnika G ack a, koju dunost je o b n aao i kada je Austrija napustila b a lk an sk e prostore. o sa g a se nalazio i u delegaciji G aana kod austri jskog cara Franje Josipa u Beu. gdje je bio tum a narodnih potreba sv o g a kraja, za ta se z d u n o zau z im ao itavo g ivota. D olaskom kraljevine Jugoslavije zajed no sa Z ejn ilag o m H asan b eg o v iem 1918. zaustavio pljaku dravne i privatne im ovine i uz p om o nekih d o m a ih pravoslavaca uspio spasiti H aptovac od crnogorskih pljakaa. U skoro o sa g a se uputio u B eo g rad gdje je prim ljen kod N ik ole Paia. Izloio mu j e m n o g e problem e, istaknuvi za to vrijeme i najvee zlo koje je pritiskalo njegov kraj - hajduiju k o ja je b je s o m u n o sa crnogorske strane nasrtala n a G a an e ugro av ajui im im anja i ivote. N jo m su bili ugroeni sve d o k nije likvidiran je d a n od zloglasnih hajduka naeg kraja M ajo Vujovi. Poslije o b a v lje n o g posla o s a g a d o b iv a zadatak od predsjednika V la d e Nikole Paia d a u G acku osnuje radniku stranku. P ozn at jc i kao veliki d o b rotv or i aktivni p o m a g a G ajrcta", izgradio j e m ekteb u Milijima. U H aptovac j e doveo i nekoliko trgovaca i zanatlija da razvije djelatnosti i unaprijedi svoj H aptovac. Z a vrijem e A ustrije i za v rijem e kraljevine Jugoslavije osaga jc v o d io glavnu rije na svim regrutacijam a. Z a takvu aktivnost mu je vezana i o n a njegova u v en a izreka Bez op an a k a n e m a ni ju n ak a ". Suici, pravoslavci. Dvije p o ro d ic e su doselile iz C a re v a 1904. g. bavili su se trgovinom . 1992. g. bilo je je d n o dom ainstvo. chovii, M u slim an i. Jedno d o m a in stv o je d o lo iz Bilee 1903. g. na eninstvo. Bavili su se zanatstvom i zem ljo rad n jo m . Odselili su poslije D ru g o g svjet skog rata u Sarajevo. Torovii, pravoslavci, su doli 1918. g. a otili 1946. g. u kolonizaciju.

Zelcnovii. pravoslavci, su doselili sa M iholjaa. 1893. g. bile su tri porodice, a 1992. g. u H ap to v c u je ivjelo 9 porodica. Poslije D ru g o g svjetskog rata vri se prava najezda doseljavanja pravoslavaca i borba za zem lju onih koje su otjerali 1941. g. B onjaci se nisu tam o vraali osjeajui d a e se ovo zlo opet ponoviti, a oni su nezatieni na vjetrometini c rn o g o rsk im i d o m a im zlikovcim a. O v a pred vian ja su se obistinila. K ak v a koicidencija. U istom m jesecu ju n u 1992. g>, 5 0 go dina kasnije, p o n o v o su Bonjaci pobijeni, opljakani i popaljeni, ne sa m o ovdje ve u cijeloj optini. O d 1946-

294

Zascoci Hodi/lica, Gradac, Dzanci i Cimii 1999.

295

1992. g. ovdje su se naselili: Avdalovii, Bratii, Beali, Boljanovii, Bjeloglavi, Blagojevii. Bjekovii, G oluhovii. Ivkovii, Jegdii. Koprivice, Kovaevii, Kravici, Luii, M astilovii, Milelii, M ilinkovii, Nikolii, Popovii. Pjeii, olajc, Suii, T epavevii, Tijanii, Vujaii, V ukovii i jo m n o g o drugih Pravoslavnih prezim ena. O d Bonjaka ovdje su bili Baii, ustovii, M em ii i Tanovii 1992. g. do progona. 24. Ilo d in i i. M u slim an i, se nalaze 4,5 km ju n o od G acka. Smjeteni su na prirodnoj preagi koja o d v a ja dva polja donje K uljsko i gornje Gatako. Selo se sastoji od vie zaselaka nazvanih po njihovim stanovnicim a (Gradac, Danci,
*

Cimii. Hidinii. N ukii, Karaili, K raljev do). O v o je staro naselje i pominje se u p rvom popisu 1475-1477. g. Tim ar j e pripadao N evesinju, Aliji iz Sof ije i Jusufu iz Bosne, posjedniku tvr ave Blagaj im a 12 d o m o v a plaaju H avsu 855 aki. Po d ru g o m popisu 1585. g. H odim ii su tim ar M a h m u d a tim arnika grada Kljua. Batina R adieva ti ruci Hajdara sina Drageljina. Batina V ukaeva u ruci udovice Stane. Batina N ak o v a u ruci Jovandovoj. T im ur Jusufov ift. B atina V ukoslava i tipana sa Z e m in o m M rkov do i dio livada. M rkovice od sela Lazarii u ruci Sinana, A hm et A b d u lah o v ift. Plaali su porez 502 ake. Selo je ostalo nep o ra en o tokom D rugog svjetskog rata.
y

C am pare. U Kraljevu dolu 1900. g. bila su dva dom ainstva. 1921. je d n o je odselilo u Gacko, a d ru g o 1960. g. u Dubrovnik. Na d ru g o m lokalitetu G radac doli su iz B ranilovia 1882. g. dva dom ainstva, 1941. g. ve su 4. U toku 1942. g. je d n o je odselilo u Sarajevo, od tada do etnikog progo na bila su tri, a na strani 7 dom ainstava. im ii, vode porijeklo o d H adiom erovia, a ovi od bogum ila, ali se u Stocu pom inje im i O m e r 1849. g. U selu j e 1900. g. bilo 5 dom ainstava, poslije Prvog svjetskog rata tri su odselila, a od tada do egzodusa 1992. g. u selu je 7 i na strani 21 dom ainstvo. Dunkovici. vode porijeklo od spahije H am zc M ijatovia. H am za j e sa svojom robinjom im ao v an b ran o g sina D ana i po njem u su nazvani Dankovii. G odine 1900. u selu je bilo 6 familija. Iste godine dvije sele u T ursku, je d n o u Rogaticu i je d n o u Fou. Izm e u dva rata je d n o odlazi u Nevesinje. G odine 1941.
V

u selu ivi 13 familija, dvije sele 1942. g., a 1946. ovdje je 16 familija. etniki progon 1992. g. doekuje 15, a na strani 27 familija.

296

H id ovii, su o d H id a iz S a n d a k a . O vdje su 1900. g. bila tri d o m a in stv a. Iz m e u d v a rata jedn o je o d selilo u Mostar. O d 1941-1946. im a 6, 1992. g. d o e k u je 4, a na strani 9 d o m a in stav a . Karaili, doli su o d n e k u d od S k a d a rs k o g je z e ra . P o rijek lo m su A lb an ci. G o d in e 1900. u selu su bila d va d o m a in s tv a , od kojih je j e d n o od selilo na C etinje. O d 1941-1992. g. u selu ive tri, a na strani 6 d o m ain stav a. Karalija, je d o a o na e n in s tv o 1960. g. a 1992. g. bila su d v a d o m a in stv a. N u k i i, iz S a n d a k a 1900. g. u selu su bila tri d o m a in stv a , a 1941. g. se d am , koliko i 1946. g. iako su d v a odselila u toku 1942. g. etniki p ro g o n j e d o e k a lo 11 do m ain stav a. M e m i i. Iz B ahori su doali na m ajinstvo. 1992. g. je d n o d o m a in s tv o a na strani 4. O n d o b ak e , su p o to m c i T u ra k a , 1900. g. o v d je su ivjele 3 fam ilije, 1924. dvije su odselile, a je d n a nije im a la m u k ih p o to m a k a i 1960. g. je izum rla. 25. Ig r i, M u slim a n i. S e lo se nalazi o k o 30 km sjev e rn o od G a c k a u B orako j uvali, ispod P u to a (1624 m ). S e lo se p ro stire sa obje strane rijeke Igartice. Sastoji se od G o rn jih i D o n jih Igri. S a ju n e strane sela u z d ie se J a s ik o v a c (1236 m). S p aljen o je i o p lja k a n o 1942. god. a njegovi stan o v n ici po bijeni i protjerani. Isto se to p o n o v ilo i 5 0 g o d in a kasnije 1992. g. S a m o j e o stalo o k o 2.500 o v a c a i 110 g o v e d a e tn ic im a za pljaku, se m ostalih dobara. B ajrovii, su doli za tu rsk o g vak ta od H erceg N o v o g , 1900. o v d je j e ivjelo 13 fam ilija, a 1942. g. 16 koje su pred e tn i k o m k a m o m pobjegle. a selo je o p lja k a n o i spaljeno. 1946. u selo se vratilo 6 fam ilija, a novi etniki pokolj 1992. g. u selu d o e k u je 10 a na strani 21 familija. L en d e, potiu iz H o te lja kod Stoca. 1900. u selu je bilo 5 fam ilija, 1923. dvije sele. O stale su po bjegle od e tn ik a 1942. g. i vie se nisu vraale u o v o selo. Salin. Potjeu iz C rn e rijeke, C rn a G ora. 1900. g. u selu su bila 4 d o m a in s t va. P oetkom d ru g o g sv je tsk o g rata, svi su izbjegli. 1947. - je d n a fam ilija se vratila da bi 1992. g. d o ivjeli novi progon. S k opak. D oali su o d N ev e sin ja. 1992. g. bilo je 6 d o m a in sta v a . V u k , je d o a o iz H o d o v a kod Stoca. 1900. g. o vd je je ivjelo j e d n o d o m a in s t vo, 1941. su pobjegli iz sela, k a o i svi ostali. 1947. g. u selo su se vratile 3. N ovi etniki progon 1992. g. u selu je z atek lo 4 dom ain stva. 26. Iz g o ri, p rav o slav ci, 1475-1477 su pripadali d e m a tu H e ra k a Prkovca. d o m o v a j e bilo 21 n e o e n je n ih la n o v a 7. P o m en u ti d e m a t je derbent (klanac) postao v eo m a o p a sa n , za prolaz. S tan o v n ic i se o b av e zu ju d a u v a ju ovaj d e rb e n t i o m o g u e slo b o d a n p ro la z d a se ne desi teta im etku, ivotu ni asti m u s lim a n i m a ni ino vjernicim a. I k o lik o god d o v e d u ljudi iz vana ili p re k o m ora. n ek a z a je d no s njim a borave i n ek a daju vlaki porez. T ak o j e o d re d e n o i u defteru utvreno.

297

Od nevjernika V uka i M u s lim a n a vojnika H usnijina, bie odgovorni d a uvaju d e rb e n d i da n ik o m e ne bude teta. Stanuju u mjestu Izgori-Z gura. a u v aju pro laz izm eu e m e rn a i Sutjcske. Koliko god ljudi o k u p e neka plate vlaki porez i n e k a su osloboeni h ara a, ispende i drugih zakonskih poreza. S m jeteni su na o s o jn im i p risojnim stra n am a, koje se d iu s obadvije strane rijeke Izgorke do sas ta v k a oko 15 km. S e lo je bilo beziputa sve do 1987. g. N alazi se na visini od 1370 m, a udaljeno jc od G a c k a oko 30 k m , sjeveroistono od prevoja e m e rn o . Za v rijem e velikih s n je g o v a zna biti o d sje e n o od ostalo g svijeta, i po tri mjeseca. S elo raspolae sa d o s ta um e, p an jak a i izvora, oko kojih su se grupisali zaseoci. Stanovnici sela su bivi stoari iz d o n je H ercegovine. D ogonei stoku na ljctnju ispau na k a tu n e tu su i ostajali za stalno. U o v o m selu svo zem ljite je u z u rp iran o - d r a v n o . 1941. g. bili su uglavnom opredijeljeni za etnitvo sve do 1944. g. A teljevii, potjeu od Korjenia, O d njih su V ukovii i Lisovi. G o d in e 1900. u selu su ivjela 3 d o m a in stv a, a 1941. godine est. 1992. godine u selu su etiri. A dii, potjeu iz L isine-Pive. O v d je su doli oko 1880. godine 1900. g odine u selu je ivjelo j e d n o dom ainstvo, o d 1941-1945. tri, 1992. godine pet. D rakuli, su od Bilee. Doselilo je je d n o d o m a in stv o i 1992. g o d in e je bilo je d n o . D ubljevii su doselili poslije Prvog svjetskog rata iz D u b lje v i a na e n in miraz. U selu su 1941. g o d in e bile tri familije, a od 1946-1992. godine dvije. Jed na je 1946. otila u kolonizaciju. Elezi, potiu od k n e z a M irila iz L jubinja odakle su doli 1903. godine. 19411946. g odine u Iz g o rim a su bila 4 dom ainstva, a 1992. dva. Jankovii. su doselili iz M aleevaca, (dananja M a lin a -L ju b o m ir). O d d o s e l je n j a do 1945. g o d in e u selu su ivjela dva. a 1992. g o d in e etiri dom ainstva. S tarin a im je iz B jelo p av lia od S araca iz sela M artinia. K ariici, su od K orjenia doli kao nom adi oko 1919.-1957. je d in o d o m a in s t v o je napustilo selo. Krstoji. sa u re v a T jentita doselili su 1927. g. O d 1941-1945. g o d in e ovdje su bila d v a d o m a in stv a, jedno se odselilo na M iholjae, a je d n o je bilo 1992. godine. Starina im j e iz Kolaina. Ljeevii, su doli 1942. godine (jed no dom ainstvo). I 1992. g o d in e je bilo je d n o . In ae su iz istoim ene m ahale, nahija M alonii C rna Gora. M arkovii. su doselili iz okoline Bilee, a potjeu sa N jeg u a iz C rn e G ore od istoim eno g bratstva. O d 1941-1945. godine u selu su bila 2 d om ainstva, a 1992. go d in e etiri. L o z a im je iz B jelopavlia selo M artinii od M ihajla V lastelinovia, koji p o b jee radi k rv n e osvete iz C rne G ore njegovi potom ci se nazv ae arcim a, a ovi po n je g o v o m sinu Marku.

298

M ijatovii, su doli 1890. g o d in e iz Cicrine P opov a polja, od tada do 1930. g o d in e bilo je je d n o d o m a in stv o , od 1930-1945. dva. a 1992. godine jedno. M astilovii, su isto b ratstv o sa G o rd i im a najstarija su i najbrojnija porodica u selu. Doselili su o ko 1770. godine od K orjenia kao nom adi. U 1900. godini o v d je je bilo 16, a 1941. g o d in e 22, a k j e 1945. godine bilo 27 porodica. M nogi su otili u kolonizaciju 1946. godine, a 1992. g o d in e ovdje 14 porodica. Mitrii. je d n o d o m a in stv o se doselilo 1927. sa M artinja 1992. jc bilo je d n o dom ainstvo. R onevii, su doli iz Z a n je v ic e 1921. g o d in e gdje i 1992. g odine ima je d n a familija. kiljevii, ranije kilji, doli su sa R u d in e krajem XVII vijeka. U selu je 1900 bilo 6 familija od 1941-1946. g o d in e 9, a 1992. godine sedam .
V

Supii, potjeu iz M aline-L jubom ir. na ove prostore su doselili 1714. godine. U selu jc 1900. bilo 12 p o rodica. O d 1941-1946. ve ima 20. a 1992. 16 porodica. Tijanii, su doli 1900. sa O p u tn e R udine, a 1947. su otili u Vojvodinu. V u kajlovii, su iz okoline Bilee. U Izgori su doli 1892. godine. U selu jc 1900. bila je d n a , a 1992. g o d in e tri familije. V ukovii, doli sa o p u tn e R udine u XVIII vijeku. U selu jc 1900. godine bilo je d n o , a od 1946-1992. g o d in e dva. 27. Jabuka. (M u slim ani), se nalazi o ko 27 km sjeverno od G a c k a na visini 1025 m ispod p lanine T ovarnicc (1792) i to na pri soj noj strani (preko puta Ja b u k ih greda). Ispod sela protie rjeica Jabun ica, koja se na sastavcim a spaja sa Izg o rk o m i zajedno tvore rijeku Sutjesku. Selo im a dobre uslo ve za lov i ribolov, o d n o sn o za lovni turizam. O biluje veim b ro jem izvora. Selo jc 17. apri la 1942. godine spaljeno. M nogi njegovi stanovnici su likvidirani, p o seb n o djeca, ene i starci. Novi e g z o d u s stan o v n itv o d o iv ljav a 30. ju n a 1992. godine od sinova i u n u ka etnika iz 1942. godine. etnici su sam o u ov om selu opljakali o k o 2.700 o v aca i jan ja ca, k ao i 86 goveda. B ajrovii, od istoim eno g p lem en a od N ikia. U selu j e 1900. g o d in e bilo je d n o d o m a in stv o , 1941. tri. Poslije p ro g o n a od etnika 1946. godine, vraaju se u selo. Novi etniki pokolj 1992. g o d in e n selu d o ek u je 5 dom ainstava. Drndi, doli iz ipovca 1895. na eninstvo; 1900. godine u selu su dvije familije, 1941. tri, koji su 1942. godine pobjegli iz sela i vie se ne vraaju na svoju djedovinu. K alaba. d o ao sa L u k a 1902. godine; sve d o 1992. g o d in e je d n a familija. Kalabuii, doselili se iz Foanske Jabuke 1893. a ve 1900. godine ima 4 famil ije: 1942. godine 4 familije; iste go dine naputaju selo pred etnikom kam om ; vraaju se 1946. da bi doivjeli novi egzodus 1992. kada je bilo 6 familija.

299

Salin, d o ao na e n in stv o 1907. godine a 1942. u selu su dva dom ainstva, k a d a su napustili selo. da bi se p onov o vratili 1946. godine i doekali novi e g z o dus 1992. kada j e u selu b ilo 5 dom ainstava. Skopak. j e najstarija porodica u selu; doli su od N evesinja na miraz. Od 19001992. godine u selu su 4 dom ainstva. Dva puta su bjeali od etnika 1942. da bi se vratili 1946. i 1992. g o d in e veliko je pitanje hoe li se ikada vratiti. 28.

Jasenik, pravoslavci, se nalazi 8 km istono od G acka, iznad najstarije a k u

m ulacije na Balkanu, je z e ra Klinja na visini 1220 m. Selo je iznad jezera razba cano na krakoj zaravni, p o njezinim d o lo v im a n a nekoliko odvojenih zaselaka. Im a o sn o v u kolu. A dii, su porijeklom iz Pive-L isina; u selu su dva d om ainstva 1992. godine. Okiljevii, doli iz M u lja da uvaju stoku K azanac-pai na njegovom katunu. U selu su 1900. godine bila dva dom ainstva. O d 1941-1945. godine tri, a 1992. god ine etiri.
V

Rebii, doselili oko 1790. godin e iz C. G ore. O v a porodica sa Sojiim a je najs tarija u selu 1900. godine; u selu j e bilo 12 familija. 1927. godine dvi je odlaze u kolonizaciju, 1992. godine ovdje je bilo 9 familija. ojii, su najstarije p le m e u selu. O sebi znaju toliko da su odnekud iz. C. Gore, a ne postoje nikakvi pisani d o k u m e n ti o njima, bar ja nisam m o g ao do njih doi. U selu je 1900. godine bilo 7 familija. 4 su otile 1924. go dine u kolonizaciju. Od 1941-1945. g odine u selu j e bilo 5, a 1992. godine tri. upii, doli iz Izgori 1931. godine sve do 1946. bilo je d n o , a 1992. godine dva d om ainstva. V u k m a n o v ii, doli iz V ilusa - C. Gora; 1900. g odine u selu 6 familija, 1924. godine dva d o m a in stv a o d laze u kolonizaciju. O d 1941-1945. godine u selu ivi 8, a 1992. god ine tri familije.

300

29.

Jugovii, se nalaze 25 km od G a c k a na krkoj visoravni (1240 m). S elo je

n e p o g o d n o za stanovanje, je d in a n je g o v a p o go dnost je stoarenje. O v o selo je sve do 1918. godine pripadalo B o n jacim a. O v de se po m in ju Juge prije 1530. god ine, a potiu od B o g u m ila V u k s a n a Ju g o v ia, koji sluae na d v o ru H erc eg o v o m , tako da selo dobi svoje im e po sta n o v n ic im a - Jugovii. Ovi su preli na islam i prihvatili novu vjeru. Iz sela se je d a n odselio u Mostar. Jed n a od J u g u a se udala za A lbanca koji se zv ao Z aim , a njegovi sinovi uzee m ajino p rezim e . K upie im anje u Kuli i ta m o se naselie 4 brata. Jedan od Juga se n a se lio u D obropolje 1914. Selo je sp aljen o 1942. godine, a njegovo stanovnitvo izb je g lo da bi spasilo gole ivote. U selo se vie nisu vraali Bonjaci. Vie Jugovia nalaze se tri harem a povrine 5 .8 5 0 m 2 upisani u gruntovnici pod br. 291. A dii, pravoslavci, iz Lisne su se o v d je doselili 1912. g o d in e dva d o m a in st va. a 1992. godina im a 5 d o m ain stav a. G o jk o v ii, pravoslavci, doli iz R u d o g Polja 1900. god in e ovdje su bila 4 d o m a in stv a. Iz m e u dva rata dva su odselila u Pridvoricu i ostali su odselili iz Jugovia, a 1992. g o d in e nem a ni je d n e p o ro d ic e u selu. Ivkovii, pravoslavci, doli iz N e v e s in ja na eninstvo. O d dolaska do D ru g o g sv je tsk o g rata, je d n o d o m a in stv o koje je odselilo 1942. godine. Jakii, pravoslavci, od V ukasov ia, sa enice. U selu j e 1912. god in e bilo j e d n o d o m ainstv o. Izm eu dva rata je d a n od brae j e odselio u Slavoniju. O pet 1946. u selu su dva do m ainstv a, a 1992. god in e nijedno. Juge, M uslim ani, su najstariji stanovnici sela. 1900. g odine u selu j e bilo 5 fam ilija, a i 1941. isto, koje naputaju selo pred etn ik im noem. U selo se v ra a ju 1947. g., a 1954. posljednji naputaju selo pod n e k im nevidljivim pri tiskom . L u ii, pravoslavci, p o rije k lo m iz S n a ti a -D a lm a c ija ili od Trebinja od M ilo ev i a. U selu je 1900. bilo 5 d o m ain stav a. Je d n o j e odselilo 1943. godine, a 1946. godine u selu je 7, 1992. godine ovd je su tri dom ainstva. Skoi, pravoslavci, od V u ja i a iz C. G ore, poslije Ju g a su najstarije plem e u J u g o v i im a . 1900. godine u selu j e ivjelo 10 familija. Iz sela je 1921. otilo u kolonizaciju 8 u C rvcnku, K osovo, D. B odeita i Pridvoricu. 1946. u selu je bilo 15, a 1992. godine est familija. Stajii, pravoslavci, doli od N e v e s in ja , na en in miraz, d o 1941. u selu j e je d n o d o m a in stv o , 1946. godine tri, a 1992. jed n o . T om ii, pravoslavci, porijeklom su od T om e D erikobile iz istoim enog sela, nabija C rm n ic a C. Gora. U selu j e 1900. g. bilo 4 dom ainstva. Izm e u dva rata je d n o je otilo u A m e rik u , a je d n o u Vogou. Od 1941-1946. u selu je ivjelo 5, a 1992. g o d in e est d o m a in stav a u Jugoviim a.

301

V ukovii, pravoslavci, potiu oci istoim enog bratstva od Igala. U selu su 1900 bila 2 dom ainstva, je d n o je odselilo 1927. godine u Ratajc kod M iljevine. Od 1941-1945. ovdje su ivjela tri, a 1992. godine je d n o dom ainstvo. 30. K a z a n c i , pravoslavci, po prvom tu r s k o m p o p isu 1475-1477. g o d in e tim ar su Karade iz B osne i S m aila iz ustendila. Batina su trojice brae, sinova Radainih: Milia, R a d o sa v a i B o g d a n a , 6 d o m o v a. 2 n eoenjena; plaaju p o rez 514 aki. Po d r u g o m p o p is u 1585. g o d in e , K az a n c i su tim a r Velije. s in a A h m e d o v a . posjednika tvrave Klju. ifluk od batine M a rk a V u k m iro v a i J o v a a B o a n in a u ruci N ik o le M ark o v a i ure Petrijeva. N a k n a d a za desetinu, ispendu, diziju, silnu stoku i drugi porezi 500 aki. K azanci lee uz sam u granicu C. Gore. U mjestu postoji vie om eina stare islam ske kulture i govori o nasel jenosti B o n jak a u i oko Kazanaca. Do 1992. g o d in e j e d i n o je o sta o dio m inareta dam ije do iznad erefeta, ostalo j e sve porueno i sravnjeno sa zem ljom . ak i harem je bez niana. D am ija je sagraena nedaleko od i z v o

ra zvanog O ko i S tu b a n j . Z ad u b in a je O sm an-pae Kazanca. U selu j e j o sagradio mekteb, medresu i adrvan, a u Slivljima, adiim a i Predolju damije, a popalio ih je Bajo Pivljanin 1684. godine. U K azancim a je sagradio (ahare) konakc i tale. Ispod dam ije je paina bara. Sa izvora Stuban j d o v e d en a je voda za adrvan pred damiju. vSve sp o m en u te zadubine je spalio B ojo Pivljanin 1684. godine i jo dosta bonjakih kua. U svom divljakom naletu pobili su m nog o ena. djece i staraca, pa sa odsjeenim glavam a i 22 zarobljenika, medu kojim a je bio kazanaki ho d a sa enom i djecom , vratili sc u Boku. U sp u t su spalili i bonjako selo Dulie. Paa se tada nalazio na vojnoj pod Beom, pa je Bajo kukaviki iskoristio njegovo odsustvo. U gruntovnici se vidi da su u K azancim a svoje posjede imali: Brkovii, am pare. ustovii, Cernice. Hasanbegovii, Tanovii, Paii, Sarii i Zvizdii,

Ostaci minareta damije n Kazancima koju je spalio komitio Maja Pivljanin, JH40. Postojala je jo 1992 do progona Bonjaka

302

to znai d a su preci ovih po ro dica ivjeli u K azancim a i D uliim a. H arem kod dam ije ima 5 00 m 2 povrine, upisan je u gruntovnici pod br. 367. kat. estica 1088. Poslije C e m ic e i Kljua, o v d je j e p o e la prva islam izacija u g atakom kraju. R uenje d a m ija i drugih islam sk ih objekata bio je nepisani z a k o n kod kranskog naroda, a poistovjeuje se sa V asojevikim z a k o n o m iz 19. stoljea, koji ima sa m o 12 taaka. l o je o z a k o n je n o u paragrafu 3, taka 2. u ko jem stoji: N ove d am ije d a se ne grade, a stare da se zabatale". U Som ini planini bila j e v o jn a k u la koja je tu p o stav ljen a radi u p ad a crn o g o rsk ih k o m ita, pa se u je d n o j epskoj p rav o sla v n o j pjesm i p o m in ju b o n ja k a p l e m e n a o vog k ra ja : a m p a r e , F a z la g i i, M u h o v i i, B a i i, H asanbegovii, Krvavci. Sarii. Tanovii i Zvizdii. koji su uvali bonjaka sela od prodora k o m ita i p ra v o sla v n o g zu lu m a. U Somini je bila i dam ija, a to m jesto i danas nosi ime O m e ro v a d a m ija . Selo je sm jeteno na krakoj visoravni 18 km ju g o isto n o od G acka, n a n a d m o rsk o j visini od 987 m. Po predanju, selo je dobilo im e K azanci po ok ru glim d u b o k im krakim u v a la m a (dolovim a) koje lie na velike kazane. U d ob a K a zan c -p a e o vdje su ivjeli Bonjaci. S am paa je bog u m ilsk o g porijekla. T u rsk e vlasti su ga kolovale i poslije dueg slu b o v an ja u Anadoliji poslali g a u G ack o , a n je g o v o plem e je listom prelo na n ovu vjeru islam. P aa je p o b je g a o iz sela sa novo-vjernici m a dem atlijam a. radi stalnih upada c rn o g o rsk ih hordi i k o m ita koji su ubijali, pljakali i spaljivali sve pred sobom , n aroito kom iti Baja P iv lja n in a i dr. O vaj cijeli d e m a t se preselio u M ulja i H ap to v ac, gdje su bili sigurniji od kom itsko g zulum a. O d o v o g p ae su H asanbego vii i Paii. D okaz d a su o v d je ivjeli B onjaci su i danas m ezarluci. i dio m in areta (199 2.g.) do p ro g o n a B o njaka iz ovih krajeva. Svi doseljeni prvoslavci su bili m uted iri K az an ac -p ae. Antunovii. potiu iz Nudola - C. Gora od istoimenog bratstva, a u Kazance su se naselili 1714. iiodine. U selu je bilo 1900. godine tri domainstva. 1921. godine dva sele, a od 1941-1946. godine ovdje su tri. dok 1992. godine u selu ima ^ domainstva. C rnogorci, u selo su stigli iz C. G ore (isto 1714. godine), p o em u ih i p ro z v a e C rn ogorcim a. S tig oe od Njegu.a, a prije su ih zvali Jovovii. U selu je 1900. godine bilo 6 porodica; je d n a je otila u kolonizaciju 1920. godine. O d 1941 1945. godine ovdje je 10, a 1992. g o d in e 13 dom ainstava. orii, od N ik o e v i a (C rn a R ijek a - C. G ora), a prezim e dobie po oravoj babi. U selo su doli 1745. g odine. U selu j e 1900. godine bilo je d n o d o m a in s t vo, a od 1941-1992, tri. Periii, od R ad ii a iz R i ana, C. G o ra U selo su doli kao m utediri

K azanac-pac 1739. godine. U selu su 1900. g o d in e bile dvije familije, 1921. g o d in e d va d o m a in stv a idu u ko lonizaciju. O d 1941-1946. godine im a tri, a 1992. g o d in e im a 2 familije.

303

Stanjevii, potiu iz sela Pobor, m ahala Stanjevii od Bjelica, C. Gora. U K azance su doli 1739. go dine kao mustediri K azanac-pae. Od dolask a do 1919. godine ov dje je bilo je d n o dom ainstvo, 1941-1946. g odine dva, a 1992. godine etiri. Tepavevii, doli iz V ratk o v ia 1871. godine. 1900. godine u selu je bilo 11 dom ainstava, 1921. godine dva idu u kolonizaciju. Od 1941-1946. godine u selu ivi 14 dom ainstava, a 1992. godine 13. 31. K lju , M uslim ani, 1475-1477. godine; tim ar Karade, D izdara tvrave Klju. U tvravi je bilo 20 osoba, koji imaju svoje tim are i de m ate po cijeloj Bosni i H ercegovini. T v r a v a im jc data na upravljanje b e z ispende. 1585. godine tv rava im a 25 nam jetenika svi imaju svoj beret: Sulejm an-aga. dizd ar tvrave, ulim an, ehaja tvrave, S u lejm an -im am tvrave, itd. D em at, B onjak, selo Klju u blizini tvrave, m ah ala asne dam ije rahmetli Ejnebegija Dizdara. M ujadin, Hatib s beratom i Alija, m ujezin s beratom . D em at broji 19 dom ova. Prva kapetanija jc ov dje uspostavljena 1715. godine, a njen prvi kapetan, od 6 koliko ih jc bilo, Omer, pa dalje: A bdul-B aki, O sm an -ag a II. Ali-aga, M u sta fa i H asan kapetan do 1835. godine, kada je ukinuta kapetanija u Kljuu. Klju jc imao svoj o ak u lu k na dubrovakoj skeli i stalnoj skeli, d u m ru k u Gabeli. K apetanija je im ala prosjeno 320 vojnik a (verlikula) svih rodova, azapa, melija, delija, m ustahfira, derbedija itd. N ajznaajnije vojne gdje su uestvo vali: Perzija 1727. godine, Banja Luka 1737. godine. M ostar 1760. godine, Prijepolje 1811. godine, V idin 1828., Rusija 1826., C. G ora 1768., 1785, Cetina 1790., Srbija 1810., ild. Vojne su vodili kapetani ili vekili (zastupnici). Klju kao naselje se spo m in je vrlo rano. Nalazi se oko 20 km ju n o od G acka, na nadm orskoj visini od 903 m. Sm jeten je u prisojnoj strani planine Babe, pa izgleda kao d a je nalijepljen na njene strme litice. Sjeverno iznad sela se diu Babini vrhovi: Jelo v in a (1435 m), Vide (1139 m), a sa ju n e strane Katunite (1119 m). K ljuka d am ija izgraena je 1560. godine na lokalitetu Begove bae. pedesetak m etara ju g o isto n o od grada. O voj damiji su gravitirala sela: Klju, Zagradci, Brestice i H odii. Uz sam u dam iju se nalazi veliki harem od oko 20 0 0 m2 povrine. Neki toponim i g o v o re o stanovnicim a ovog sela: B egova baa, A rslanagia njiva, B ajram ovia baa, M eh ia airi, N a su fo v a njiva, R am ovina i A k m a d a livada. U ovdanjoj dam iji, koja je m edu najstarijim objektim a islam ske kulture u B ili, tradicionalno se odravao m evlud dva puta godinje. N a zapadnoj strani sela, iza tvrave-grada, iz litice visoke oko 70 m zjapi Vilina peina, iz koje za velikih kia izbija, uz veliku buku, ponornica M unica, koja ponire u vie ponora n a sjevernoj strani Babe u ravnoj Ljuti. N ajznaajniji ponori su: Bukovci, Jasikovac i Vranjaa. Voda iz Viline peine

304

kl jua, p a je vjerovatno po o v o m p rirodnom fenom enu i selo n azv an o Klju, a tu, ispod sam e kule, prolazi uzak klan ac kroz koji je vodio put za selo i dalje za Gataki paaluk i ovo m oe biti k a o klju ulaska u selo i u G atako polje. Voda iz Viline peine tee do p o n o ra oko 300 m i ponovo ponire, a kada se ponor zagui i ne m oe da primi svu vodu, otie u ponor Jasovau. K ad a i ovaj ne m oe da primi svu vodu onda poplavi Cerniko-K ljuko polje i postaje periodino je z e ro, uglavnom u rano proljee i k asnu jesen, u vrijeme velikog povodnja. O vo selo, u odn osu na druga gataka sela, im a upniju klimu. Obradiva zem lja je ispod sela pa se ljetina u m nogim sluajevim a morala nositi na leima. N a sred sela je iva voda, studenac (kaptirana). Selo im a je d n u od starijih osnovnih kola izgraenu 1902. g. na Glavici. Selo je bilo stalno na udaru komita, stalno pljakano, a stanovnici ubijani, ali se ipak odralo. Ovi ilavi gortaci nisu se dali pokoriti ni 1941. g. ve su organizovali svoju odbranu. etnici su ubili 4 9 stanovnika ovog sela. Selo nije pokoreno sve do 1992. g. kada su ga opljakali, spalili, artiljerijom i tenkovim a sravnili sa zem ljom i to m prilikom ubili 19 stanovnika. Ovaj genocid uradi biva JN A sa d o m a im prav o slav n im krvolocima. ustovii, vode porijeklo od Alije, sina ivka Tom anovia. iv ko je pobjegao iz R o v aca (C. G ora) radi krvne osvete, te se dodvorio kod kljukog kapetana, koji ga je o enio od C ernica iz Slata. iv k a nazvae Aliust (ust-uredan), a njegova sina Aliju ustovia oenie k e rk o m O m er-kapetana. ustovii se pom inju na B erkoviim a 1859. g. 1900. g. u se lu je bilo 19 familija, etiri su odselile za vri je m e T u rsk e (Trebinje, D rugovii, G raan ica, Turska). Iz m e u dva rata, jo su tri d o m a in stv a odselila, a 1941. g. u selu j e 29 fam ili ja. Poslije 1945. g. u selu je 37, d o k je etniki egzodus 1992. g. u selu bila 21 familija. Husii sa M ehiim a se sm atraju najstarijim Bonjakim porod icam a u Gacku; jedni i drugi se pom inju prilikom osvajanja Kljukog grada od strane T uraka. D ok neki tvrde da su od Razia, ovi su potom ci Turaka. O d kako se zna za ovu porodicu, u selu jc ivjela je d n a familija. Mchii se pominju kao i Husii, za vrijeme zauzimanja grada Kljua (H uso i M eho) od Turaka. 1900. g. u selu je bilo 10 domainstava; izmeu dva svjetska rata jed n o j e odselilo u Trebinje, dva u Tursku, a od 1941-1946. g. u Kljuu ivi 10 dom ainstava. etniki egzodus u selu je doekalo 9 dom ainstava (u julu 1992. g). R edii, doli iz Korita; 1914. g. je d n o dom ainstvo. O d 1941-1945. g. u K ljuu su ivjela 2 dom ainstva. Inae, potiu iz Hotelja kod Stoca. kaljii su doli iz V ratnice kod Fojnicc na m iraz oko 1835. g. 1900. g. u selu je ivjelo 1 dom ainstvo. Izm eu dva svjetska rata dva su odselila, a od 19411945. g. u selu je ivjelo 8 d o m a in stav a. etniki progon 1992. g. u Kljuu je d o e k a lo 7 dom ainstava.

305

Tanovii, potiu oci O m era D o m a iz Foe. O m e r je u Gabeli zarobio mletakog g enerala Tanu. Bio je Turski oficir. M urga Salih-aga mu dodijeli Kljuku kapetaniju i postavi ga za K ljukog k a p e ta n a 1715. g. Tanovii se pom inju u B erkoviim a 1832. g. 1900. g. u selu je ivjelo 6 familija, od kojih je jed n a odselila izm eu d v a svjetska rata. O d 1941-1945. g. u selu su bile 4 familije. E g zo d u s 1992. g. su d oekale dvije familije. 32. K o k o r i n a , pravoslavci, 1475-1477. g. je u posjedu R ad oeva sina G rubaa (stanite B ogum ila) tim ar H asanov. Po dru g o m popisu 1585. g. je ljetna ispaa Brnica u blizini Kokorine, tim ar Katiba. M c h m cd a . Velije A h m e d o v a i Zemin M ustafe Z a im o v a od batine H asana C v etk o v a i M eh m e a M ilobradova. posjed nik tvrave Klju. Selo se nalazi 28 km sjev ero z ap ad n o od G acka, na oko 1200 m nadm orske visine. Kroz selo protie Kokorinski potok i dijeli ga na donje i gornje selo. Sa sjeverne strane sela diu se P adanski Kui, sa vrhovima: M je d en a G lava (1602 m), G rad in e (1601 m) i dr. Z a p a d n o od sela je Straevica (1445 m) a ju g o z a p a d no su G lavice (1342 m). Iz izloenog se vidi d a j e selo sm jeteno izm eu visok ih brda u d olinam a i da se ovdje vodi gortaki ivot. N ekada je tu bio katun C engia, a sada tu ive potom ci C eng iev ih mustedira. Adii, dovedeni iz Lisine - Piva 1796. g. 1900. g. ovdje je ivjelo 4 d o m ain st va: dva su otila u kolonizaciju 1920. g. (jedno u Slavoniju a d ru g o na K o so v o ), O d 1941-1946. g. o v d je j e 9, a 1992. g. etiri dom ainstva. Bcati ili B eatovii su porijeklom iz Korita, prvo su ivjeli u anjevici, gdje su bili najam nici ko d R onevia. Jedan od njih se oenio iz K okorine i otiao da ivi na eninstvo. U selu su 1900. g. bila dva dom ainstva, 1921. g. d v a su otila u kolonizaciju u Vojvodinu. U razdoblju od 1941-1946. g. u selu ima 5, dok 1992. g. ive tri dom ainstva. D am janci, doli iz Sli valja. 1900. g. o vd je je je d n o dom ainstvo, a 1941-1946. g. dva. S a d a ih n e m a u selu. Potiu od B lagojevia iz Pive. D oderi, su doli $a R avnog - C. Gora. 1900. g. u selu je bilo 7 dom ainstava; 1921. g. etiri su otila u kolonizaciju Vojvodinu i Kosovo. O d 1941-1946. g. u selu jc 10, a 1992. g. etiri. Nikitovii, doli iz Slivalja; o d doseljenja do 1945. g. je d n o d o m ainstv o i ono je odselilo. Pusare, doselili sa Ulinja na eninstvo, 1947. otiao u Vojvodinu. ekarc, od V u jaia V. G ora; 1900. g. ovdje je ivjela j e d n a familija, 1921. g. d v a idu u kolonizaciju u Vojvodinu. U razdoblju 1941-1946. g. ive 3 familije, a 1992. g. jedna. Starina im je iz Banjana. Tauani. su od T o m o v ia - C. G ora; 1900. g. u selu su bile 3 familije. O d 19411946. g. est, a 1992. g. dvije.

306

33. K r a v a r e v o , pravoslavci, j e 4 k m sjeverno od G acka, na krakoj visoravni Babanj D o (1161 m). Ju g o zap ad n o od sela je C esna G om ila (1179 m), ju g o is tono G o lo Brdo (1191 m), istono K am enjac (1244 m), a sjeverno Orlosjcd (1246 m). Ispod sela sa istone strane protie rijeka G raanica. K ako je selo sm jeteno na visoravni, zime su v e o m a otre. Za Turskog vakta selo jc bilo im a n je age-Zvizdia, gdje su izgonjena g o v ed a na ljetnu ispau i po kravam a selo dobilo im e, a njegovi stanovnici su potom ci Z vizdia obana. D avidovii, iz R u d o g polja 1992. g. ive tri familije. Krstojevii, doli iz Izgori u d oba Turske. Starina im je Kolain. 1921. g. dva do m a in stv a su odselila u S A D i Australiju, a 1946. g. posljednje u Vojvodinu. M astilovii, doselili iz Izgori na aginsku zem lju kao obani u vrijeme Turaka, a 1992. g. ovdje ive 3 dom ainstva. 34. K u l a F a z la g i a , M uslim ani, selo je 4 km juno od G acka, na Preagi (936 m) koja dijeli donje K uljsko od gornjeg G atakog polja. Selo je smjeteno na flinoj uzvisini, a sa svih strana je opkoljeno obradivom zemljom. Mjesto j e dobilo ime poetkom 16 stoljea po Kuli koju je sagradio Ahmed Fazlagi koji je ivio u Herceg N ovom d o dolaska panjolaca i njihova zauzim anja Herceg Novog. Fazlagii bjee, jedni se nastanjuju u Gacku, a # v drugi u apljinu, Trebinje i Dabar. Kulu j e A h m e d sagradio u sred sela, tu je sada k u a Deka, ali malo im a tragova od ove kule. A h m ed je bio bogat feudalac, vrei razne slube kod sultana do bio je tim ar od istog. Njegovi n a slje d n ic i su isto ta k o b o g a ti v z e m ljo v la s n ic i. C e s to su ovu k u lu napadali komiti, ali je nisu mogli o s v o jiti, pa nije d o iv je la s u d b in u

K azanaca, Som ine, Slivalja i L ip n ik a zahvaljujui njenim hrabrim branitelji ma, j e r su crnogorski i dom ai komiti sve pljakali, ubijali nevin Bonjaki narod i zatirali njegovu kulturu p a lje n je m i ru en jem svega to je islamsko. Damija u Kuli fazlagia dignuta 1660-ie godine, renovirana IH76, a zapaljena i sruena od etnika 1992-e godine.

307

Escuela kula

Zona kula

308

Z ona

kulo

7oiw kula-Habuli

309

K uljska d a m ija je sag ra e n a ju g o z a p a d n o o d izvora Sop ota o k o 80 m. Uz nju se nalazi harem , a o dm ah preko puta drugi, daleko vei, u koji su se s a h ra n jiv a li s ta n o v n ic i K ule i H o dim ia. D a m ija i h a re m oko nje su upisani u gruntovnici pod br. 794 katas tarska estica 109. S a g ra e n a j e 1760. g. i z ad u b in a j e M e h m e d -b a jra k ta ra , a zvali su je i Inat damija*'. Prije njene izgradnje, ljudi iz kuljskih sela su ili klanjati u Klju, a ovi su im prigovarali d a oni n em aju g d je klanjati jer dam ija nije m o g la prim iti sve vjernike. Kuljani se zainate i nap rav e iste godine sebi veu i ljepu kod Sopota. U blizini d am ije j e izgraen i m e k te b k oga su k o m u n isti pretvorili u p ro d a v n ic u i na Hasan efF azlagi 1864-1965 u svom kraju sruili. ezdesetih g o d in a dvad edugom ivotu preko glave proturio je pet setog vijeka, u prizem lju je bila sala za drava i sedam vladara sve u Kuli i Gacku. o d rav a n je vjeronauke, p o m o n e p ro s torije i drvarnica, na spratu im am ski ured i vei d v o so b an stan za im ama. U ovom selu su n e k a d a ivjele porodice: Alii, Bijedii, D elisalihovii, Husinagii i Jaganjci. Selu pripadaju zaseoci Habuli i Podljut. Blizu sela je iva voda Sopot". Izvor je d je lim i n o kaptiran, im a dva ja k a izvora, koji izlaze iz krenjakih stije na, udaljeni je d a n od d ru g o g tridesetak metara. S opotska g re d a (1051 m) iz koje izvire voda, udaljena je o d dam ije i d v a harem a (m ezarluka) 80 m. O v o j e bilo o m ilje n o sastajalite o m la d in e u predveerja u ljetnim m jesecim a. D jevojke iz svih bliih sela dolaze p o vodu, gdje su ve m o m ci okupljeni. Priaju se ale i vicevi, aikuje se. D je v o jk a m a se ubacu ju sitni kam enii u vodu da bi je prosule i to d u e ostale sa m o m c im a . Tako se ostaje d o d u b o k o u no, po elji i je d n ih i drugih da se to d u e o stan e zajedno. O v o su po sebno obiavali studenti i aci, kada se okupe p reko ferija, kada i oivljava kulturni ivot u svim selim a. Ovdje, kraj d am ije i v e li an stv en o g Sopota. su m n o g e ljubavi zapoete, m n ogo uzdaha i suza radi nje prosuto, a esto su te ljubavi i brakom okonavane. Svakog 2. augusta odravali su se nezaboravni teferii, taj dan se nije radio, stariji su dolazili na vienje iz svih krajeva da bi taj dan vidjeli i sreli rodbinu i prijatelje. M ladost

310

uz sportska nadm etanja, pjesm u, igru i nova poznanstva j e veselo uivala. N ekada su glavni bili viteki sportovi, kod mom aka: bacanje k a m e n a s ramena, skokovi u dalj i vis, tranje, a bogam i i hrvanje. O pobjednicim a se prialo kao o gazijama, a djevojaka srca su kucala za pobjednike... Posebna linost, negdje od 19441957. g. je bio Sm ajo Zeki. N a ovim takm ienjim a je odnio najvie pobjeda. Bio jc svestran sportista. Tu su bile i trke konja i bodenje bikova. Ovdje su Duburi bili nenadm ani kad su konji u pitanju. U novije vrijem e, od osam desetih godina dvadesetog vijeka, sve je potisnuo fudbal, odravani su fudbalski turniri, gdje je uestvovalo vie ekipa iz cijele opine. Finale se igralo u predveerje, na dan teferia, a pobjednik jc nosio nagradu i titulu do slijedeeg teferia. N a teferi se dolazilo iz okolnih optina: Bilee, Trebinja, Stoca, N cvesinja, Mostara, Kalinovika, Foe i drugih mjesta. T oga d ana m ajke i nene zagledaju m o m ke i djevojke i d o n o se svoje sudove o njim a - za koje bi dali keri i unuke, ali im se u g lav n o m snovi ne ostvaruju, p o seb n o u novija v rem e n a dananja om ladina sam a sebi bira partnera, tako da padaju u vodu planovi starijih. O vdje se sklapaju nove ljubavi, tog dana se skla paju i novi brakovi, zapravo, nijedan teferi ne proe bez sklopljenog braka. Teferi se zavrava u kasne none sate, a nastavlja se sijelo na "M alo v u guvnu" ispod Branilovia. O bino j e no bez m jeseine, ene iznose fenjere da bi pratile ta se deav a na sijelu, a sijelo traje do svitanja, i esto zavri nekim brakom . Tako se teferi zavrava tek slijedeeg dana, d o slijedeeg sijela ili svadbe u nekom d ru g o m selu. O v a veselja traju sve dok traju studentske i ake ferije. Poslije ferija kulturno zabavni ivot tee sporije. U g la v n o m se ivi od uspom ena do sljedeeg teferia i srceparajuih pisam a zaljubljenih m ladih dua. U Kuli je otv orena osm o g o d in ja kola, a stara postoji od 1902. godine. U sv o m ludom nagonu etnici sa srbo-crnogo rskom arm ijom , rastjerali su narod 18. 06. 1992. g., m n o g e poklali, sve opljakali i popalili. Klali su starice i starci od prek o 100 g., a njihove glave nisu naene prilikom sahrane; vjerovatno su ih ponijeli zlikovci d a se hvale svojim kukavilukom i genocidnou nad n em onim ljudima. U o v o m selu su etnici opljakali o k o 3.000 ovaca i janjaca, 260 goveda, 11 traktora, 7 kamiona, 23 osobnih kola, 17 m otokultivatora i veli ka kuna bogatstva. am pare, doli iz B ranilovia 1935. g. je d n a familija, 1945. g. tri, a 1992. g. tri, i na strani 7 familija. Dilberovi, doao iz M ekavaca 1918. g. kao imam. a izumrli su 1959. g. Kasnije, iz Sarajeva. 1974. dolazi jed n a familija i ostaje do etnikog progona 1992. godine.

311

Dafi su doli iz M a a rs k e u F o u 1483, a poto m dolaze u G elja Ljut u D afa Dol. Tek poslije Prvog svjetskog rata naseljava se j e d n a familija. Od 1945-1992. g. do e tn i k o g p ro g o n a B onjaka, o v d je su 3 familije. D ek o : doli iz D ru g o v i a 1953. g. etniki egzod us 1992. g, doivjelo 5 familija. D uburi: jedni su doli iz Ravni 1924. g. a drugi 1967 iz Branilovia. etniki e g z o d u s d o iv ljav a 1992. g. 6. a na strani 12 familija. Fazlagii su se ovdje naselili 1687. g., kada su pobjegli ispred M lcan a iz H erceg N o v o g , a ovi tada zauzee T u rsk e prim orske krajeve. Fazlagii se doselie i n ap rav ie uvenu Fazlagia kulu, po kojoj kasnije itav predio koji naselie Bonjaci dobi ime Kula Fazlagia. U selu je 1900. g. bilo 4 dom ainstva, je d n o je odselilo 1924. g. u Sarajevo, od 1941-1946. g. u selu je 9, a posljednji etniki eg zodus 18. ju n a 1992. g. doekuje u selu 12, a na strani ivi 31 dom ainstvo. G reb o v ii: doli iz Bihori 1942. g. poslije spaljivanja njiho vog sela. etniki p ro g o n 1992. g. doivljava 4 d o m a in stv a, na strani ivi 9. H abuli, p re m a je d n o j verziji (njihovoj) su od Islam o v i a koji su bili skitaka p le m e n a , po drugoj su doli na ove prostore od Trebinja kao stoari (vjerovatno tano) o d istoim enih Habula. U selu je 1900. godine bilo 14 familija. Iz sela su dvije od selile 1929. godin e u Sarajevo. Drugi svjetski rat u selu zatie 18, a e tn i k u k a m u 1992. g odine d o e k u je 13 familija, a na strani 20. Jugo, d o a o iz Ju g o v ia 1914. g o d in e na ku pljeno imanje. U selu je 1941. go d in e etiri d o m ain stv a, a etniki progon 1992. godine d o ek u je 6, koliko je ivjelo i vani. P rg u d a , je do selio iz popaljenih R avni 1942. godine, a novi etniki egzodus d o e k a la je isto je d n a familija, a na strani su ivjele dvije. Tanovii, doli iz Zagradaca 1875. godine na miraz, a za Tursku otili 1908. godine. Z u lo v ii, d v a d o m ain stv a dola iz D ru g o v ia 1945. godine, a 1992. go dine u selu je ve 6 koji bjee pred etn ik o m kam om . 35. L i p n i k , pravoslavci, 1475-1477. je d em a t N jeg om ira, sina Jelovca, 15 d o m o v a 3 neoenjena. Lipnik i M u lja su dva sela koja ra z d v a ja M unica. U L ip n ik u je ivio S m ail-ag a en g i, veliki ju n a k i m u teselim G acka i Pive, a potie iz M a le Azije. P o re d kule, harem luka, m usafirhane i dru g ih potrebnih zgrada. S m a il-a g a je podigao i dam iju u polju ispod kule. D a m ija j e imala drveni m inaret, s t o j e neuobiajeno za H ercegovinu koja u izobilju ima kamena. Poslije S m a ila g in e smrti, 5. se p tem b ra 1840. godine, njegovi po sm rtni ostaci (bez glave) su sahranjeni kod dam ije u h a re m , a posije su m u sinovi podigli turbe nad g ro b o m . K ada su cngii odselili iz Lipnika. brigu o turbetu je preuzeo Radivoje B jelogrli i njegovi potom ci, koji su bili sluge engia. Kulu i sve zgrade ok o nje je spalio L azar Soica 1876. godine. C rn o g o rsk a vojska je tad a palila sve musli-

312

Nekadanje turbe Srna ii-age Cengia u Lipniku m anske kule i obine sirotinjske kue. Po naredbi knjaza, tada su sruene kule Tanovia i V ukolia u Fojnici, u Z alom u Beir-age Ljubovia tri kule i dvori istog u O daku kod N evesinja. S m ail-a g a j e im ao sedam sinova, od kojih je n ajzn a menitiji b io D ervi S a lih -p a a D cdaga. Im ao jc svoj itlu k i na M ekoj Grudi. U vakufio j e kuu u Fojnici. Odselili su iz G ack a 1875. godine, a njihova o g r o m na im anja uzurpirale su njih o v e bive sluge. Selo jc dobilo ime p o lipam a, kojih je nekad bilo dosta na o v o m prostoru, sve dok tu ivjee engii. S eosk i atar j e iaran sa m alim ok rug lim d o lo v im a koji se obrauju. B lago se u z d i e od m uljskog hudu ta ka planinskom m asivu. U selu, koje lei na 1080 m, je d o 1840. godine ivio Sm ail-aga en g i. N a njegov vakat podsjeaju o m e d in e kule i ostaci Turbeta. Selo se nalazi 6 k m istono od G acka. N ek ad a j e sve naokolo prip ad alo engiim a, a sada sve uivaju poto m ci n jeg o v ih m ustedira (km etova). Adii, je d n o d o m a in stv o d olo iz Lisine 1960. i 1992. godine. Bjelogrlii, su p o rijeklom od Bjelogrle djevojke, koja je bila udata za K a lu d e ro v i a . P o to j e o s ta la u d o v ic a, n je n u d jecu m je ta n i n a z v a e Bjelogrliima. U selu j e 1900. godine ivjelo 30 dom ainstava. Izm e u va svjet ska rata 10 odlazi u g la v n o m u Vojvodinu, Slavoniju i K osovo, kao kolonisti. U toku D rugog svjetskog rata, j o su dvije odselile, a 1946. g o d in e 27 d o m a in sta va. 1992. g o d in e u L ipniku su 22 dom ainstva, a na strani oko 65.

313

Jovovii, doli u Lipnik 1949. godine iz Z ab r a (C. G ora) i 1992. godine je d n o dom ainstvo. Lojevii. od Bijelia, C. G ora. U selu je 1900. ivjelo 11 dom ainstava. Izm eu d v a rata. 4 su otila na K oso vo i V ojvodinu kao kolonisti. T o k o m D ru g o g svjet skog rata p o n o v o 3 sela, a o d 1946-1992. ovdje ivi 8 dom ainstava. Milctii, doli iz Z anjcvicc 1947. godine je d n o i 1992. jedno dom ainstvo.
V

Milirtkovii, od B ijelia kao Lojevii, 1900. godine je ivjelo 11 dom ainstava, 1921. est odlazi u kolonizaciju. Od 1941-1946. ovdje ivi 12, a 1992. god ine 10 d om ainstav a, a na strani 13. Pjcsici. porijekolom iz K rivodola, C. G o ra 1992. g odine u selu jc 5 familija. Vukovii, su isto bratstvo sa, Lojoviim a i Milinkoviima. 1900. g. u selu jc ivjelo 9 familija. Od 1941-1946. ovdje je 10, a 1992. sedam, na strani 12 familija. 36. L o n a r i . M uslim ani. Selo se nalazi o k o 30 k m sjev ero zap ad n o od G ack a u borakoj kotlini. S jev en o iznad sela uzdiu se Stoine (1052 m). a ju n o D ub (1555 m). Z ap ad n o od sela jc G ra d in a (1051 m). Selo je sm jeteno u zelenoj oazi izmeu brda, sa obiljem ivih vo da 1942. i 1992. je njegovo stanovitvo protjer ano i pobijeno ono to nije m o g lo bjeati, a selo p o p aljen o .'S a m o zadnjeg p ro g ona seljacim a je ostalo blizu 800 o v a c a i ja n ja c a kao i 37 goveda. Aladuzi. doli iz M e le i a 1893. O d tada do 1992. je d n o dom ainstvo. Dizdarcvii, iz Korita: od naseljav anja 1912. i 1992. je d n a familija. G ado, porijeklom od Sandaka. 1900. g. ov dje je ivjelo je d n o dom ainstvo, 1942. tri (kada su protjerani i vie se nisu vraali u selo), na strani je 7 dom ainstava. L onarii su najstariji stanovnici sela. Po n jim a j e i selo dobilo ime. Doli su iz Vratla. 1900. g. ovdje j e ivjelo je d n o d om ainstvo, a 1942. dva, kada su ih p ro tjerali etnici. Jedno d o m ain stv o se vratilo 1946., a to d om ainstvo doivljava novi progon 1992. godine. Vuk, je porijeklom iz U b o sk o g kod Stoca. 1900. g. u selu je bilo 2 d o m a in st va. Jed n o je odselilo u S a n d a k 1920., a 1942. u selu jc ivjelo 3 koji su izbjegli pred etnikom najezdom ; d v a su se vratila 1946. g. U selu je 1992. isto dva dom ainstva. 37. L u k a . M uslim ani. S elo je sm je ten o na pad in am a B o ro v c a (1267 m). Sa istone strane sela protie rjeica Strugoti. Selo se nalazi 30 km sjeverno od G acka. Im a m n o tv o ivih voda. L u k a je 1942. i 1992. spaljena, opljakana, stanovnitvo protjerano u m uh adirluk, a ono to nije m oglo bjeati pobijeno. S am o kod zadnjeg p ro g o n a 1992., seljacim a je ostalo oko 2 3 0 0 o v aca i janjaca kao i 68 goveda. Dervievii, doli iz D ab rice kod Stoca, a potiu od ehajia. O d d o lask a do 1992. je d n o d o m a in stv o u selu, a na strani tri familije.

314

D olota. su najstariji u selu. Naselili su se oko 1830. godine. 1900. g. u selu je bilo je d n o d o m ain stv o , a 1942. tri; posije izgona 1948. vratilo se je d n o , a novi izgon u selu d o ek u je d v a dom ainstva. G reljo, o d n eku d ispod Bjelanice, ovdje su se naselili za T u rs k o g vakta. 1900. g. u selu je bilo je d n o d o m a in stv o , a 1942. dva. O ba su izbjegla pred etnikom n aje zd o m , da bi se vratili 1946., a 1992. doivjeli novi eg z o d u s 3 dom ainstva. Hrvi, potiu iz okoline Posuja. 1900. g. u selu su iv jela 2 d o m a in stv a; 1942. etiri su etnici protjerali, j e d n o se vratilo 1946. g o d in e , d a bi 1992. doivjelo novi progon. N a strani je ivjelo 5 dom ainstava. Kalabe, iz valjine (P o p o v o polje). O v d je su se naselili k a o stoari. O d d o las ka do prv og p ro g o n a 1942. ovdje su bile 2 familije. 1946. se vratila je d n a , a novi pro g o n doivljavaju dvije fam ilije 1992. godine. L en d o , doao iz S tam b e lia, a potjeu iz Pive od Ljeevia. O d 1900-1942. ovdje jc bilo je d n o d o m ain stv o , poslije progo na se vie nije vratilo. Logo, doselili sa Bune, p o m in ju se i u Ljubinju oko 1720. godine. V jerovatno su se naselili kao stoari u o v o selo, a potiu od Prcdojcvia iz Prijevora-Bilea. 1900. g. u selu su bila d v a dom ainstva, a 1942. deset, kada su izbjegli pred etnikom kam om 1946. g. se vratilo 8, i novi progon d o ivljav a 8 dom ainstava. M a n d o , doli iz okoline Foe. O d 1900. g. u selu su ivjela 2 d o m ain stv a, a tada su 1942. g. pobjegli u m uhadirluk. 1946. g. je d n o se vraa u selo, da bi d oivjelo novi p rogon 1992. godine, do tada su na strani ivjela 4 dom ainstva. Selim hodi, su iz D obrice kod Stoca. U Stocu se p o m in je S e lim h o d i ef. kadija (1791. godine), a potiu od ehajia. U selo su doli kao stoari. U selu je bilo (1900. g.) dvije familije, a pred etniki progon 1942. pet; 1946. g. u selo su se vratile 2, a novi progon od etnika 1992. doivljavaju 3 familije. Jed n a jc o dselila 1924. g odine, tako da j e prije p ro g o n a 1992. g o d in e na strani bilo 8 familija. Som i. ovdje su se naselili za T u rsk o g vakta. Stalno j e bilo je d n o d o m a in stv o do 1942., kada j e izbjeglo i vie se nije vratilo na svoju djedovinu. Voloderi, doli iz V ratla na m iraz, a inae potjeu iz H otelja kod Stoca. N ekada su se zvali ahini, a vuku korjen iz Azije. O d doseljenja do D ru g o g svjetskog rata stalno j e je d n o d o m a in stv o , a tada su pobjegli i vie se nisu vratili. 38. Lukovice, pravoslavci. O d 1475-1477. je d e m a t V u k ca sina B arduna (B o g u m ili) 31 d o m a in stv o , 6 neoenjenih. Selo se nalazi 12 km sjev ero z ap ad n o od G ack a, ispod sjev ern ih o b ro n a k a Bjelanice. S jev e ro z ap a d n o od sela se die K lanac (1075 m), a sam o selo j e na krakoj zaravni (9 8 0 m). Im a kolu i dobru izvorsku vodu. G ovedarica, p rav o slav ac , sa M iholjaa, doao na m iraz i 1992. g o d in e bila je d n a familija.

315

K rtolice, pravoslavci, iz R io c a -B ile a , a potiu od N ik o e v i a iz RidanaNiki. U selu j e 1900. bilo tri d o m a in stv a, a od 1941-1945. o s a m . 1992. godine 10 i na strani 12 d o m a in stav a . O v d je su d o v e d e n i kao b e g o v s k i m ustediri. M ilo ev i , pravoslavci i R io ca-B ilea, potiu od N ik o e v i a i R iana Niki. O v d je su doli kao m ustediri; 1900. g. u selu je bilo 7 fam ilija. U kolonizaciju 1921. g. o d lazi 5. no i po red toga 1941. im a 16; u toku 1943. tri su odselile; 1946. opet im a 16, a 1992. g o d in e 12 familija. R a d m ilo v i i, p ravoslavci, sa B a lja k a od Bilee. 1900. g. o v d je su bila tri d o m a in s tv a , a je d n o j e d o v e d e n o 1865. kao m ustederi. O d 1941-1946. osam , a 1992. d eseti na strani 12 d o m a in stav a . Vulii. doli na m ira z 1961. iz B ra i e v i a i 1992. je d n a fam ilija.

39. Ljeskov Dub, p ravo slav ci. S e lo se nalazi ok o 2 0 km sje v e ro z a p a d n o od

G acka, n a krakoj visoravni (105 3 m). Ju g o isto n o od sela se die Z n ad arica (1 5 4 6 m ), ju n o j e lje m e n ja a (1 3 8 7 m). Sa sjeverne strane ispod sela protie Varoki potok. Selo j e stra d alo 1943. kao p a rtiz a n sk a b aza od e tn ik a i N ijem aca. K o v a e v i , d o a o na m ira z 1946. gdje ivi i 1992. g o d in e J e d n a familija. M a n d i i, iz N. D ulia; od d o la s k a do 1941. bila j e d n a fa m ilija i otila. M ik o v i, d o a o na e n in stv o iz Z ije m lja -N ev e s in je 1900. j e d n a fam ilija; 1921. g. d v a o d la z e u k olonizaciju, a od ta d a do 1992. u selu j e j e d n a familija. M ilid ra g , je nastarija p o ro d ic a u selu. O d 1900-1941. g. o v d je je ivjelo 7 p o ro d ic a , od 1945-1992. g o d in e est. a na strani 10. M u ib a b i , d o a o iz R av ni, a potiu od R akoevia, C rna G o ra . 1900. g. u selu je bilo 1 1 fam ilija, od kojih j e j e d n a otila 1921. u k o lo n iza ciju . O d 1941-1946. ima 10, a 1992. etiri i na strani 15 familija. S a k o te , iz Korila; od do seljenja d o 1992. dvije fam ilije, na strani 5.

40. M edanii, m jeo v ito g e tn i k o g sastava, nalaze se o k o 7 k m sje v e ro z a p a d

no od G a c k a , na krakoj zaravni (997 m) ispod sjev e ro isto n ih o b ro n k a B jelan ice, u s je v e ro z a p a d n o m dijelu G ata k o g polja. K ro z selo protie potok Parnjak, o k o kojeg su sm je te n e se o s k e kue. O k o sela je o b r a d iv o zem ljite im a ivu v o d u P a m n ja k . Selo j c bilo im a n je D cd ag c eng ia, a njegovi stanovnici p rav o slav ci su u g la v n o m potom ci m ustedira. P ria se da su u o v o m selu pele sakupljale najbolji m ed; z ato m u d a d o e ime M ed an ii. M u s lim a n i su o d a v d e prvi put p rotjerani 1941. N jih o v a im a n ja su o p lja k a n a i spaljena. F erizo v ii. M u slim a n i, doli d o m a in stav a . 1691. iz N ikia; 1900. g. u selu je bilo 3 d o m a in s tv a , j e d n o je 1924. otilo u Brko, a 1941. i ostali. N a strani im a 7

316

G rii, p ra v o s la v c i, d o v ed en i iz C. Gore. Bili su D e d a g in i n a ja m n ic i, jo prije pan jolske bolesti. 1900. g. u selu su bila 4 d o m a in stv a, od kojih j e j e d n o otilo 1922. godine. O d 1941-1946. u selu je 5, a 1992. g o d in e 5 d o m ain stav a. H ujd uri, M u s lim a n i, doli iz B o d e i ta i najstariji stanovnici su sela, 1900. u se lu su 4 fam ilije, svi su otili iz m e u d v a rata u M o s ta r i Sarajevo. M ilievii, p ra v o s la v c i, doli iz o k o lin e Bilee 1856. g. kao m ustediri. Po p red an ju , vode p o rije k lo od b a n a B u d e a ; 1900. g. b ilo j e je d n o , a od 1941-1992. tri d o m a in stv a. M ilo ev ii, p ra v o sla v c i, doli 1946. na m iraz iz um a. O v in e, M u s lim a n i, doli na k u p lje n u zem lju od D ili a sa Z a u slja - Bilea. 1 selu je 1900. bilo 25 familija; svi su otili izm e u d v a rata. 1948. g o d in e je d n a se vraa, ali 1955. i o n a seli iz M ed o n i a. P u a re, p rav o slav ci, j e naselio A g a -R iz v a n b e g o v i k ao svoje m u ste d ire (1830 ); 1900. g. u selu su bile 3 fam ilije i 1946. tri, 1992. u M e d a n i im a su dvije isto na strani. R a m b a ti, p ra v o sla v c i iz G rad in e, doli su 1866. g. O d d o la sk a do 1945. g. o v d je ivi je d n o , a u A m e r i k u je otilo je d n o 1927. g.; 1992. g. u selu im a 2 i na strani 2 d o m a in stv a. Sarii, M u s lim a n i, doli sa Stoca u XVIII vijeku na m ajinstvo; 1900. g. ovdje su d v a d o m a in stv a , a 1941. etiri, koji su te godine protjerani iz sela. U selo sc 3 d o m a in s tv a v ra aju 1946., d a bi 1960. odselili. N a strani ivi 12 dom ainstava. V ilogorci, M u s lim a n i, doli sa D o m a n o v i a kao stoari. V ilogorci se p o m in ju na B e rk o v i im a (Ism ail 1791. g o d in e ) i L jubinju. Od 1900-1941. u selu su ivjela tri d o m a in stv a . 1941. su otjerani sa svojih vjeitih o g n jita , i nisu se vie vraali. N a strani im a 9 d o m a in s ta v a . V u k o li i, M u s lim a n i, doli na k u p lje n u zem lju o d D ilia u X V III vijeku od 1900-1941. u selu su ivjela 2 d o m a in stv a. Je d n o se v ratilo 1946.; ali j e odselilo;
V

n a strani ivi 11 d o m a in sta v a . V u lo v i i, p ra v o s la v c i, iz B e ro tin e G a c k a doli 1869. godine. O d d o la s k a do 1992. g. ovdje j c iv je lo je d n o , a n a strani d v a d o m a in stv a. U M e d a n i im a s u n e k ad a ivjele M u s lim a n sk e p o ro d ice, a sada su sve rasel je n e : A lauzi, B aii, atovii, H ujduri, K ap e ta n o v ii, L utve, O vine. Ferizovii, Sarii, Vilogorci, V ukotii i Dilii. O v o selo j e im a lo dva harem a. 41. M eduljii, B onjaci, Selo j e na o b o d u polja n a krakoj za ra v n i (946 m), koja o d v a ja gornje G a ta k o od P u sto g p o lja (M e u lji a ljut). N alazi se ju g o i s to n o od G ac k a , n e d a le k o od m a g istra ln o g puta G ack o -T re b in je-ju n i Jadran, 15 k m od o p tin sk o g centra. Ima iz u z e tn o po voljan sm jetaj, ali j e n e k a d a bio nedostatak ive v o d e u selu. M a lo dalje, uz o b o d polja, na kontaktu flia i k ren jak ih stijen a im a dosta izvora. I taj je p ro b le m p revaziden d o v o e n je m

317

vode u selo iz Vratla. U selu postoji e tv e ro ra z re d n a kola. Iz o v o g sela je najvie in telek tu a la ca na prostoru optine. V jerovatno bi procentualni o d n o s broja s ta n o v n ik a i njihovih fakultetski o b ra z o v a n ih g ra a n a bio rek o rd u svijetu. Selo je d je lim i n o p o ru en o u toku D ru g o g svjetskog rata. 17. j u n a 1992. godine, etnici j u g o a r m a d o m napadaju selo u k o m e je tad a bilo d e se ta k ljudi, u g la v n o m staraca b e z oruja, nekoliko njih ubijaju i kolju, a ostali se sp aav aju bijegom u Kulu. e tn ic im a ostaje o k o 1370 o v a c a i jan jac a, kao i 120 g o v e d a , uz ostalo, k am ione, traktore, o so b n a kola i d ru g u o p re m u koja slui je d n o m d o m ain stv u . Z b o r n a G o m ila jc dobila im e za v rijem e T u rske. T u su o d ra v an i zborovi gdje su se rijeavali i m n ogi s p o r o v i iz m e u ljudi i sela. P resude o v o g zbora su bile p o to v a n e , ako se niko ne bi a lio b o sa n s k o m veziru koji je d o n o sio n ep rik o s n o v en u odluku.
V

C u sto v ii, dolaze sa m a jk o m iz C e rn ic e koja se preudala u o v o selo 1885. g. Od d o la sk a d o p ro g o n a 1992. g o d in e o v jd e ivi jedno d o m a in stv o . D u b u ri, doli iz B ranilovia na z b o r nu G o m ilu , gdje su drali trgovinu na p u tu G ack o-B ilea-D u bro v nik. U B r a n il o v i e su se vratili 1941., a trgovine su etnici opljakali i spalili. O v d je s a d a p ro lazi re g io n a ln i put. N e m a n ik ak v ih z n ak o v a da je o v d je n e k a d a bilo graevina, ak n e m a ni tem elja graevina. 1 ovdje se vidi kako se p o ste p e n o ruilo i zatiralo sve to bi m o g l o d a p o d s je a na n e k a d a n je b iv stv o v an je Bonjaka na to m prostoru. Paii. doselili iz M ulja. O v d je su se naselili p rv o m p o lo v ic o m 18 vijeka. O d 1 9 0 0 -1 9 9 2 . o v d je su iv j e le 4 fam ilije, a na strani 21. P riliko m n a p a da na selo, etnici su zaklali M uju i n je govu su p ru g u , koje su nali k o d ovaca. Tanovii su dosta staro pleme. Sigurno je da su u toku 17. vijeka uestvovali u vie vojni u T ursk im ordijama. N a to upuuje istorijska injenica da niko nije m ogao dobili kapetanstvo a d a se nije istakao na b ojn om polju i lako zasluio Dervajanovi

318

timare, zijamete i hasove, a time i titule kapetana, ajana, dizdara i dr. Kapetanija u Kljuu je osnovana 1715. Tanovii su ivjeli u K ljuu, Z a g ra d c im a , B re stic a m a , S tep e n u , D a h a n i im a , Fojnici, Gacku i M euljiim a. U ovim naseljima su imali svoje berate, zapravo, ta sela su bila njihovo vlasnitvo. U Kljuu su vrili kapetansku dunost od poetka do kraja. N jih o v a zem lja je obuhvatala najvei dio sadanjih optina Bi lee i Gacka. Kapetanija je m orala da obezbijeduje put D u brovnik-T rebinjeG acko-Foa-N ovi Pazar-Istam bul. N a ovom putu su esto napadani trgovaki karavani od komita i hajduka. U drugoj polovini 19. vijeka, zbog stalnih napada dom aih i crnogorskih komita, Tanovii su napustili Brestice, D aharie, Fojnicu, Stepen i Zagradce. Naseljavali su se u Kulu, Mostar, Sarajevo, Tuzlu, a dobar dio je odselio u T ursku (1878.-1882., 1920.-1925. godine). U M e u lji im a j e 1900. g. bilo 12 Mula aga Tanovi fam ilija, od 1941-1945. ov dje j e 17, a Ilustracija: M avri S. 1998. od tada do etnik og p ro g o n a 1992. g o d in e 14 familija. 42. M e k a v c i , B onjaci, se n a la z e 7 km ju n o od G acka, na prisojnoj strani ju n o g dijela R ak o v a (1 0 2 6 m ) i bijelog puta, a sam o selo j e na kontaktu polja sa P o b r e m (930 m ) u isto n o m dijelu kuljskog polja-Studencim a. Selo se sa s to ji iz d v a zaseoka: M e k o v a c a i B rkovia koji se nalaze na stjenov ito m o to k u . U polju naokolo j e o b ra d iv a zem lja. Selo j e napadnuto 18. ju n a 1992. g o d in e od etnikih hordi, o p lja k a n o i spaljno. D osta njegovih stanovnika je ubijeno, a ostatak protjeran sa svoje djedovine. Prilikom zauzim anja sela, pored 5 traktora, 4 kam iona, 9 osobnih a u to m o b ila i ostalih kuanskih potreptina, ostalo je 790 ov a ca i janjaca, kao i 53 goveda. B rkovii, porijeklom su iz H otelja kod Stoca. Porninju se na B e rk o v i im a 1791. i Bilei, a p rethodno su ivjeli u D u liim a , odakle su pobjegli radi stalnih upada C rn o g o raca, pljake i paljevine. U selu j e 1900. godine ivjelo 9 familija. Imali su veliki natalitet, pa j e 10 fam ilija iz m e u dva rata otilo u M o sta r i D u b ro v n ik . O slo b o en je u selu 1946. g. d o e k a lo je 15, a etniki e g zo d u s 1992. d o e k a lo j e 8 fam ilija i na strani sk oro 30.

319

D ilb ero v ii, v o d e po rijek lo od o m a g a , koji su p rek o B o k e doli u H e r c e g N ovi. O s v a ja n je m o v ih krajeva od M le a n a u svojoj bjeaniji pred n ep rija teljem n aselie se na ovaj p ro s to r kao D ilberi (dilber - turski: ljubavnik). U selu j e 1900. g. bilo 8 fam ilija, oci kojih su 2 o d selile 1924. g. u Mostar. U selu j e 1941. bilo 11; e tn ik i p rogon 1992. u selu j e d o e k a lo 4 familije, a na strani 27. H ad ii su doli iz o k o lic e H erceg N o v o g . Bjeei p red M le a n im a , n ali su u toite u zaseok u B rkovii. 1900. g. o v d je su bile 2 fam ilije; 1961. g. tri sele u D u b ro v n ik , a 1992. pred etniki napad, j e d n a familija. 43. M e le i i, M u slim a n i, se n alaze oko 28 k m sjeverno od G ac k a , u g o re n je m slivu N eretve, sa njen e o b a d v ije strane. S jeverno iznad sela die se J o v a n o v a G la v a (1 1 0 4 m), istono j e S ta m b e li k o b rd o (1218 m), j u n o su T rijake (1507 m), a ju g o is to n o D u b (1211 m), sa istone strane sela protie S tam b o li k i potok. Selo j e u pravoj zelenoj oazi, sa izobiljem ivih voda. pa je raj za ribolovce. S p a lje n o je 1942., pa g a j e z a d e sila ista su d b in a i 1.7.1992., k a d a j e sve o p lja k a n o i sp aljen o i d o sta n jeg o v ih sta n o v n ik a p o b ijen o u p rv o m k ao i d r u g o m e g z o d u su . I u o v o m selu j e o stalo o k o 6 0 0 o v a c a i ja n ja c a i 37 goveda. A la d u z i, doli iz M e d a n i a za T u rs k o g vakta. a odselili 1924. g. u S a ra je v o j e d n a porodica. P rilik o m e tn i k o g n a p a d a 17. aprila 1942. bjee o stala 2 d o m a i n s t v a i vie se ne v ra aju na o v e prostore. D e m iro v i i, doselili iz K o rjen ia kod Trebinja. U S to cu sc p o m in je D e m iro v i J u s u f 1885. g., a inae su iz Ilo te lja kod Stoca. U selu su 1900. bile 2 fam ilije. Je d n a j e o d se lila 1923., a 1942. u selu su 3, koje su napustile selo p red e tn i k o m k a m o m i vie se nisu vratile. G a d o , doli iz S a n d a k a u tu rsko d o b a ; o v d je j e od d o la s k a d o 1942. bilo j e d n o d o m a in stv o . S elo su napustili tada i vie sc nisu vraali. Ju g o , d o ao iz Ju g o v i a . O d d o la s k a d o etnikog p ro g o n a d o m a in stv o . O k eri i, doli iz M je d e n ik a na e n in stv o ; d o o d la sk a 1942. j e d n o d o m a in s tv o , koje se vie nije vratilo u selo. R o k a, d o ao iz P o d a za v rije m e T u rsk e ; 1900. g. u selu j e je d n o d o m a in s tv o ; 1942. g. tri bjee p red sv o jim pro g o n ite ljim a; 1946. j e d n a p o ro d ic a se v ra a i 1992. d o iv ljav a novi e g zo d u s. 1992. j e d n o

44. M iholjae, p ra v o sla v c i, su 4 km ju g o is to n o o d o p tin sk o g ce n tra na

P o n i k v a m a (1083 m k r a k a viso ravan). Juni rub sela je J o v a n o v o b rd o (10 83 m ), sjev erni je ljut i je z e r o K linje. S elo je sm jeteno iznad p o lja i izlo en o v je tro v im a sa svih strana. P ok raj sela prolazi asfaltni put S a ra jc v o -G a c k o -T re b in je , p r e m a j u n o m Jad ran u .

320

Adii, doao iz K okorine 1968. je d n o dom ainstvo i 1992. godine. A prcovi, iz Pive d o a o na miraz; 1952. g. u Klopotalu je d n o dom ainstvo i 1992. godine. eranii. potiu iz C. G ore; 1900. g. u selu su ivjela 4 dom ainstva; 1923. tri su odselila, a 1941. etiri, a od tada do 1992. u selu ivi 6, a na strani 15 dom ainstava. Doder iz Kokorine; 1960. godine je d n o dom ainstvo i 1992. godine. Gojkovii; dva brata dola iz Ju g o v ia 1967.; sada u selu 2 dom ainstva. Govedarice, potiu od Bijelia, od Herceg N ovog; doli na Skrobotno kod Trebinja, a potom na M iholjie, odakle su se raselili po ostalim m jestim a (Nevesinje, K alinovik, M iljevina). U selu je 1900. g. ivjelo 4 0 dom ainstava; poslije Prvog svjetskog rata (1920-1924) 21 porodica je otila u kolonizaciju. Od 1941-1946. opet je o v d je 40, a 1992. u selu ivi 37 porodica. Tokom Drugog svjetskog rata do 1944. u glavno m su bili proetniki orjentisani, a isto tako i 1992. lanovi ove porodice se iskazuju kao najvei zlikovci u G acku p rem a sv o jim dojueranjim prijateljim a i k om ijam a Bonjacima. Ivkovii su p orijeklom iz sela Teklii, lvkovi M ahola - C. Gora. U selu je 1900. ivjelo j e d n o d o m a in stv o , 1934. dva sele u H aptovac; od tada do 1992. u selu ivi je d n o d om ainstvo. Kosovii, iz Pive doli na Miholjie; 1900. u selu su bila tri dom ainstva, dva sele u Beograd 1923., a od 1941-1992. u selu ive 4 domainstva. Koutii, iz B anjana - C. Gora; 1900. g. ima 4 domainstva, tri sele 1921. na Kosovo i Panevo. O d 1941-1946. etiri, a 1992. ostaju tri domainstva. Luii, sa L jeskova duba, a dobili su prezim e p o Luki, koji je doao kod G ovedarica kao najam n ik, kod kojih se oenio, da bi potom ostao na eninstvu. U selu jc 1900. bilo 3 d om ainstva, 1921. dva odlaze u kolonizaciju. O d 19411992. ovdje je 6 dom ainstava. Mastilovii, iz Izgori doli 1967. od tada do 1992. je d n o dom ainstvo. Simunovii, je d n o d o m a in stv o 1968. dolo iz Pive i ostalo 1992. Zelenovii, su porijeklom od zapovjednika kule na M iljevom M ram oru, koji se zvao Cero. Ime su dobili po C erin o m sinu Zelenu. Cerini potomci su Cerovii, koji ive na D rob njacim a. U selu je 1900. bilo 15 dom ainstava. U kolonizaciju je 1921. otilo 5 u Vojvodinu. O d 1941-1946. u selu 15, a 1992. ovdje je 12 dom ainstava. 45. Mjedenik, m jeovito, nalazi se u Borakoj kotlini; 1585. g. je dem at M ustafe S kenderova koji stanuje u blizini tvrave Klju. R adenko R adosav i Dogul M ilasovov imaju svoju batinu. Selo ima 20 dom ova. Cifluk O sm an a g e i ostale brae, od batine Petra V ukovia, uivaju ga pod uslovom da plaaju porez na ift. T im ar O sm a n li-Ib ra h im a plaaju porez od 4 5 6 aki.

321

Selo j e udaljeno oko 35 km od G ac k a i pripada krajnjoj periferiji opStine. Ispresijecano je sa nekoliko potoka, koji utiu u N eretvu. Sa ju n e strane sela diu se o d an sk e kui (1326 m), za p ad n o j e V ardite (1237 m), a sa sjevera strane sela protie Neretva. Selo je na visini od 919 m. S padalo j e u n ajv ea sela u Borakoj kotlini. Iz njega se stanovnitvo skoro raselilo, izuzev dva d o m a in st va. Z a ovo selo je bilo vrlo teko ustanoviti koje su ovd je sve porodice ivjele; do 1941. selo j e bilo etniki izm ijeano. Fiine, M uslim ani, pobjegli 1942. g o d in e bez povratka. Pacare, M uslim ani, iz Srbotine. Sutjeska. doli na miraz. O d dolaska do 1992. o vdje j e ivjelo jedno, a na strani dva dom ainstva. ekare, pravoslavci, doli iz K okorine na miraz. O d tada do 1992. ovdje je je d n o dom ainstv o, a starina im je iz Banjana. 46. M renovii, M uslim ani, 1475-1477.; pust posjed, M ustafe, M e h m e d a i M e h m e d a . 8 k m sjeverno od ce n tra optinc. Kue su sm jete n e sa sjeverne strane L e to v a potoka, a na prisojnoj strani D uge Rudine (1 2 8 0 m), m alo istonije od sela L etov potok utie u B ahorsku rijeku. Ju n o od sela je B rdo (1330 m). Selo im a vie izvorskih voda. Poetkom D ru g o g svjetskog rata selo je spaljeno i opljakano, a stanovnici pobijeni i rastjerani. Ista nesrea j e zadesila ove stanovnike 1992. godine, od strane njihovih komija. U selu je 1992. ostalo sa m o 1430 ovaca i jan ja ca, kao 72 g o veda, tri kam io n a, 7 osobnih kola itd.

M renovci

- /

998

322

M je d e n ik je n e to vee selo m e u inae m a lim b o r a k im selim a. N alazi sc na s r e d in i B o r a , g o to v o j e d n a k o u d a l j e n i o d Uloga n a d o n j e m z a p a d n o m k r a j u i od G re e lja n a is to k u , k oji sc s m a t r a g o r n j o m g r a n i c o m B ora. Selo je n a r a z m e u G o r n je g i D o n je g B ora, na v je ta k i p o v u e n o j a d m i n i s t r a tivnoj g ra n ic i k o ja dijeli B o ra c n a j e d n a k e d ijelo v e koji su p r i p a d a li gatak o m o d n o s n o n e v e s i n js k o m srezu . Iz t u r s k i h d e f t e r a iz e s n a e s to g i s e d a m n a e s t o g v ije k a v id ljiv o je d a je b e zm a lo c j e l o k u p n o s t a n o v n i t v o is la m s k e v je r o is p o v ije s ti. T a k o je, ini se, i o s ta lo sve d o 1910. g o d in e k a d n e k o lik o p o ro d ic a seli u t u r s k i S a n d a k a n ji hov o m j e s t o p o p u n j a v a velika s r p s k a p o r o d ic a B e ja ta iz s u s j e d n o g sela Kok o rin e. S a d o s e lje n im S r b i m a ivjelo se u slozi d o d o la s k a s r p s k e vlasti, k a d a im r a s t u a p e titi p r e m a im o vini sela k o ju su eljeli o k u p i r a t i n a o s n o v u p r a v a s te e n o g u e e m n e k ih o d n ji h u r a t u k ao s o lu n s k i d o b ro v o ljc i. U s u k o b u do k o je g je 1924. p o v o d o m toga dolo, p o g in u la s u o b a s o lu n a a . Ovaj in h r a b rih M j e d e n a n a bio je j e d i n s t v e n o d je l o u ita v o j H erc eg o v in i, u k o jo j su S rb i vrili p o g r o m n a d M u s lim a n im a . K ao ta k a v izazvao je o k B o n j a k a u H erceg o v in i. S t r a h o v a lo se o d s r p s k e o d m a z d e . N a p r o tiv , v elik a p o a s t h a j d u ij e ( p l ja k a n je i u b i j a n j e B o n ja k a ) , o v im p o v o d o m je oslab ila. U II s v j e t s k o m r a t u M je d e n ik je o s t a o na b r a n i k u s v o jih d o m o v a j o d v a d a n a i n o n a k o n to je ita v B o ra o d s t u p i o i n a k o n to se, p o s lije toga og r o m n a p a r l iz a n s k o - c l n i k a sila s r u ila na njega. U z a d n j e m r a t u , o v o m n a e m o s lo b o d ila k o m , M j e d e n a n i su dali veliki d o p r i n o s i rtv e o v d je u S a r a je v u . D ovoljno je rei d a jc s a m o D elalia iz ovog sela e s to r ic a n jih p o loila ivote, m e u k o j i m a i j e d a n zlatni ljilja n i od k o jih d v a p u t a po dva brata. U selu su o d d a v n i n i (od k a d a sc p a m ti) b ila s a m o tri p r e z i m e n a : Delalii, O k erii i Gadi. P r e m a n e k im i n d i k a c i j a m a ip a k to n is u v e o m a s t a r a p r e z i m e n a n a to m p r o s t o r u . Delalii su doselili iz S a r a je v a . (N a i r o k a i , k o d B r d o d a m ije , i d a n a s ive Delalii - s t a r o s j e d io c i S a ra je v a ) . Do II s v je ts k o g r a ta bila je s a u v a n a n jih o v a s t a r a k u la -u tv rd a , o g r a e n a v is o k im k a m e n i m z id o m i a h a r o m u n u t a r avlije, tip i n a u t v r d a k o je sc v i a ju po k r a j i n a m a . Za Okeri e se v j e r u j e d a t a k o e r im a ju s a r a j e v s k o p o r ije k lo , d o k se za G ad e misli d a su d o li iz T r a k ij e . Za M je d e n ik b i se m oglo rei d a s p a d a u b o lje s t o je a sela u B oru. To v a i i za lj u d s k i k v a lite t j e r u n j e m u je s k o lj e n a na k o lje n o p r e n o e n a t r a d i c ija u le m e t o jc k ro z dui v r e m e n s k i p e rio d o sta v ilo p o z itiv a n u tje c a j.

322a

Sahovii. doli iz R u d o g polja, zaseok Sahovii, a inae su od H e rc e g N ovog. U selu su 1900. ivjela 4 d o m a in stv a ; je d n o je 1929. o dselilo u D u b ro v n ik . Prije e g z o d u s a 1941. u selu je 9, a 1946. u selo se vraa 10 d o m a in stav a . Novi e g z o dus 1992. d o iv lja v a 12 d o m a in sta v a , na strani je bilo do tada 21. T u n o v i i, su o d V la d a ra iz V ratla doli na m iraz kod ah o v ia, a sta rin o m su ispod Veleja. U selu je 1900. bilo 6 fam ilija j e d n o je odselilo, a 1941 ovdje j e 11 familija. O v e su tada pobjegli od etnike k a m e , d a bi sc 1946. u selo vratilo 11; novi p ro g o n d o iv je lo je 4, a za to vrijem e na strani su ivjele 23 familije. U M r e n o v i im a , p o re d T u n o v i a i ah o v ia, n e k a d a su ivjeli Gaanovii i K apetanovii.

47. M uhovii, M u s lim a n i; selo je udaljeno od G a c k a 5 km ju g o z a p a d n o , u k ra

jn je m dijelu K u ljsk o g polja ispod o b ronaka Bjelanice. S m je stilo se n a krakoj visoravni (975 m). Sa z a p a d n e strane M u n ic a pravi krivinu, o d n o sn o opasuje selo i iz z a p a d n o g p r a v c a svoga toka prelazi u istoni pravac. U tom dijelu rijeka o d v a ja selo od krevitih o b ro n a k a B jelanice. Selo im a d o b a r p rirodno g e o g ra fs ki poloaj. 1992. etnici su selo spalili, n jegovo stan o v n itv o prepolovili k a m o m i ive bacali u vatru. U selu j e ostalo 1930 o v aca i jan jaca , 67 go v ed a, 7 traktora, 4 k a m io n a i 10 o so b n ih a u to m o b ila i sva ostala im ovina. M e h i , d o a o iz K lju a na eninstvo 1954. godine i 1992. ostala je d n a familija. M u h o v ii, od H erc eg N o v o g , im a ih i u S an d ak u , najstariji su stanovnici sela. U selu j e 1900. bilo 5 fam ilija, od njih je d n a j e otila 1929. Drugi svjetski rat u selu d o e k u je 6, a o slo b o e n je 1944. devet familija. etniki progon 1992. ovdje je d o e k a lo 11 familija, a na strani 32. 48. N a a n i i, etniki mjeovito; 1475-1477. g. je stanite V laha (Bogumila). U popisu 1585. tim ar Turalijc sina M ehm edova, Z em in Stepanov u posjedu O sm anage. Porez sa ispendom , desetinom zrnastih usjeva i drugim porezima 300 aki. Smjeteni su 9 k m sjeverozapadno od G acka uz regionalni put Gacko-Mostar, na krkoj visoravni (1001 m ) u sam om zapadnom kraju Velikog Gatakog polja. Kroz selo protie p otok T rnovac, koji se ulijeva u P om jak. Sjeverno iznad sela su panjaci, a ju n o i ju goistono obradivo zemljite. U N adaniim a su ivjele porodice: K apetanovi: ovdje u selu im aju dva harem a povrine 4000 m 2 koji su upisani u grunt, pod br. 618 i dvije Kosanine livade od 3.380 m2, vlasnitvo vakufa. O vo je i dokaz da su pravoslavci u selo doli kao mustediri (kmetovi) Kapetanovia. B oovii, p ra v o sla v c i, su iz sela M iro a n a -B o o v i m ah a la, kod N ikia. O d 1900-1942. o v d je ivi 8 familija; dvije sele 1942., a 1946. jo 2, tako da 1992. u selu ima 4 familije, a n a strani 8.

323

Filipovici, pravoslavci, iz B ukovice, Pivska planina, a potiu iz Bjelice, m ah a la Ljeev stup. C rn a Gora. U selu j e 1900. ivjelo 6 familija, 1946. pet, a 1992. sedam. Gutii, pravoslavci, iz M urina, C. G ora; 1872. doli kao mutediri sve do 1946. bila su d v a dom ainstva, je d n o j e odselilo 1942. i od tada do 1992. ovdje je je d n o dom ainstv o. D oderi, pravoslavci, doli iz K okorine i 1992. im a dva dom ainstva. K apetanovii, M uslim ani, doli iz Kljua 1826., a potom ci su kljukih kapelana. U selu je 1900. bilo 2 d o m ain stv a, koja su 1941. pobjegla spaavajui gole ivote, da bi sc vratili 1945.; od tada su se raselili, vidjevii da im sa k o m ija m a n e m a ivota. Na strani 1992. ivi 8 dom ainstava. Bavili su se trgovi nom. poljo privredom i stoarstvom. Inae je selo bilo njihov timar. Kandii. pravoslavci, sa Ravnog, C. G ora i (od 1947.); 1992: ima 2 domainstva. K ovaevii, pravoslavci, iz Srdevia (1941.): od tada do 1992. je d n o dom ainstvo. Lisovi. pravoslavci, su od A teljevia iz Korjenia doli kao stoari i mutediri K apctanovia. U selu j e 1900. bilo 2 do m ainstva, a od 1941-1946. tri, 1992. dva. M andii. pravoslavci, doli iz N. D ulia na m iraz; od 1904. sve do 1945. g. je d n o , a 1992. d v a dom ainstva. M arkovii, pravoslavci, sa G rahova. C. Gora, dovedeni k ao mutediri na im anje K apetanovia. U selu jc 1900. bilo 10 d o m ain stav a; 1941. etrnaest. Od toga je 1942. pet odselilo: i pored toga je 1945. d o e k a lo 14 dom ainstava. 1992. g. u selu ivi 20, a potiu od araca iz M artinia-B jclopovliea. Milievii. pravoslavci, iz M edania, a inae su iz Zvijeri ne-B i lea, potiu od B a n a B udea. U selu je 1900. bilo je d n o do m ain stvo, a 1942, dva; je d n o jc odselilo u B eograd, a od tada do 1992. postoje d v a dom ainstva. M ilocvii, pravoslavci, iz G radine. Miljanii, pravoslavci, iz D. Bodeita. M uibabi, pravoslavci, iz L jeskova D uba, a doli kao Vlasi iz Albanije. R adm ilovii, pravoslavci, sa Baljaka-Bilea, p rv o doli iz M edania, a polom L u k o v ic a i na kraju u Nadanie. 1900. g. ovdje su ivjela 3 dom ainstva, a od 1941-1945. devet; 1992. deset dom ainstava. Skoko, pravoslav ci, iz D. Bodeita. olaje, pravoslavci, iz Lazaria: prije su se zvali Pajevii, od K neevske porodice. O d 1900-1992. ovdje ive dva dom ainstva. Starina im je sa starog vlaha Kosova, Vuce. pravoslavci, od Nikia; od 1900-1992. u selu su ivjela dva domainstva. V ukovii. pravoslavci, iz B anjana od V ranjeevia; 1900 ima 3 familije, a 1941. pet; 1946. je 4; je d n a j e otila 1942., a 1992. tri.

324

49. Novi Dulii. pravoslavci, nalaze se 16 k m ju g o is to n o od G ack a, na krakoj

tarasi (1052 m). Ju n o od sela je Osoje, a istono protie potok K rueva. K rueva terasa, na kojoj se nalazi selo, je puno vrtaa (udolina). M andii, su iz M aleev c a-M alin a -L ju b o m ir, dov edeni kao m ustediri na begluk, najstariji su stanovnici sela. N enadii, iz C rn o g D ola kod Cetinja, kao i M andii. dovedeni kao mustediri. U selu je 1900. bilo 7; izm e u dva rata 13 jc otilo u kolonizaciju u Vojvodinu i K osovo; 1941. ovdje j e 5 d om ainstava; 1942. tri su sc vratila iz Vojvodine, tako da jc 1946. d o ek alo 8; p o n o v o u k olonizaciju odlazi 7, a 1992. u selu su 3 dom ainstva. Nikolii. iz Nikoli m a h a le od Riana; prvo na Baljke, dvojica brae se dijele i je d a n dolazi u D ulie oko 1783. godine. 1900. u selu je bilo 30 familija: 1921. u Vojvodinu ide 12 kao kolonisti. U selu je 1941. g o d in e 19, a 1946. ima 21. i 1992. je ovdje 16 familija. Radili su na begovatu kao mustediri, Senii, iz Trenjeva, C. G o ra pobjegli radi krvne o sv ete prvo u Korjenie, i tu su ubili agu, zbog ega su utekli na O p u tn u R udinu, a odatle u M u lja kao m u s t ediri. I tu je d n a n jih o v a djevojka ubija ovjeka. Tada bjee u D ulie (prava neka razbojnika loza). U selu su 1900. bila 4 d o m a in stv a: je d n o je odselilo 1921. u Vojvodinu. O d ostala tri je d n o izumire, j e d n o j e otilo i jed n o je u Duliima. V ukovii; prilikom preudaje m ajka dovodi sa so b o m m uko dijete iz prvog braka, oenio se u selu. a 1945. ode u V ojvodinu k a o kolonista. 50. Objeenik, pravoslavci, se nalazi 25 k m sjevero zap adno od G ack a na krakoj visoravni. N e k a d a ispasite za stoku age R izvan bego via, a u g la v n o m stanovnici sela su njegovi o b am -m u sted iri. Selo se zvalo nek a d a B acvii, po stan o v n ic im a koji su dov edeni odatle, p o to m T ro m e a. Kako jc selo izgledalo kao o b jeen o o planinu, do b ilo je ime O bjeenik. Kue su p o red an e ispod kose. pravac istok-zapad. Kad se gleda iz daljine, izgledaju kao o bjeene, radi ega ga aga R iz v an b eg o v i i nazva O bjeenjak. Selo je je d in o p o g o d n o za sto arenje u ljetnom periodu. Za to ga je aga i koristio, a za D rugo g svjetskog rata su bili uglavnom etniki orjenitisani, do 1945. godine. Doderi, sa R avnog, C rna Gora; 1900. u O b je e n ik u su ivjela 4 dom ainstva, od kojih j e je d n o odselilo 1931.; o d 1941-1945. pet, a 1992. nije ostalo nijedno. M anojlovii, iz orada; od njih j e uveni h a jd u k Rista Bijeli. U selu je 1900. bilo 6 familija; dvije su otile kao kolonisti na K oso vo 1920. godine. O d 19411945. ovdje je pet, a sada, 1992., nijedna. O vdje su nek ad a ivjeli Aladuzi (R am o v ii), B onjaci porijeklom iz Rudina. Prvo su doli u M edanie, zatim Bora, pa O b je e n ik i opet u B orac. A g a R izv an b eg o v i je n jim a poklonio svoje im an je u O bjeeniku.

325

51.

Ravni, etniki mjeovito selo; 1475-1477. tim a r pripada G acku; je d a n dom

p rip ad a Ivau, sinu M ilica (plaao je porez 59 aki, 1585. g.) G ornje Ravni su tim a r H asan a, pripadnika tvrave Klju. B atina R a d o je v a i N ik o li e v a , s in o v a R a d o v a n ovih, Jovana-sina R a tk o v a i D ragoja Radovanova, su p o re z 500 sina plaali aki. od m). sela a

Selo se nalazi 20 km sjevero zap adn o G acka, B o n ja k i 1942. n jeg o v i sa svo jih jc na dio visoravni (1171 krkoj

sp a lje n ,

s ta n o v n ic i vjeitih Jezero Klin/e

pobijeni i protjerani ognjita. Ista sudbina je ovo selo zadesila i

1992. godine. S tanovn icim a ovog sela etnici (kom ije) su opljakali 1130 ovaca 1ja n ja c a i 63 gov eda, 2 kam iona, 4 traktora, 7 oso b n ih autom obila i dr. B aukovii, M uslim ani, od istoim ene p o ro d ice iz Nikia. O d 1900-1942. u selu su ivjela 3 d o m a in stv a. Tada. pred etnikim noem bjee iz sela; 1947. je d n a se vraa, a 1992. doivljava jo gore, taj svoj povratak plaaju svojim ivotima. D uburi, M uslim an i, doli iz B ranilovia na k u p ljen o imanje; 1900. u selu bile 2 familije, a negdje o d m a h poslije Prvog svjetskog rata d v a brata kupuju im anje u Kuli (pod K ek o m ) i tam o se naseljavaju.Tri porodice 1942. g. bjee iz p o p a l j e n o g sela, a 1946. je d n a se vraa a i ona naputa R avni; 1963. g. naseljava se u Sarajevu (Stup). H ebibi, M u slim a n i, doli iz C erniee na m ajin miraz. O d 1900-1942. do etnikog n a p ad a na selo ovdje j e ivjelo 6 familija, 1946. sve se vraaju iz m u h a d e rlu k a na svoju djedovinu. P ostepeno su selo naputali da bi sam o 2 familije d o e k a le etniki pokolj 1992. godine. Kekii. pravoslavci, doli iz Lukovica 1907., a 1992. godine ovdje su 3 familije. Lonarii, M uslim ani; iz Borca doli 1893., a otili 1938. godine.

326

P rgude, M u slim an i, su od B ogu m ila. U selu j e 1900. ivjelo 12 familija, 1924. j e d n a seli u M ostar, a druga u T rn o v icu kod K alinovika. Pred progon 1942. u selu j e 17 koje bjee pred e tn i k o m k a m o m , a 1946. se vraa 11, ali po step en o naputaju selo, tako da novi e g zo d u s u selu do ek uje 9 familija. R edovii, M u slim a n i, iste su loze kao i Prgude. U selu je 1900. g. bilo 6 fa m il ija; 1927. je d n a odlazi u Mostar. P o e tk o m 1942. u selu je 10. koje su pobjegle, a 1946. u selo se vraa 5 fam ilija. 1992. novi p rog on doek u ju dvije familije. S adikovii, M u slim an i, od istoim ene porodice iz Ljubukog. doli kao stoari 1784. godine. U selu je 1900. bilo 6 familija, 1923. je d n a j e otila u T uzlu. I 1942. ovdje je bilo 6, koje su pobjegle pred zlotvorim a, da bi se 3 vratile 1946., a novi etniki prog on 1992. doek u ju 2 familije. kaljii, M u slim an i, iz V ratnice doli na miraz; od 1900-1942. u selu su ivjela 2 d om ainstva, 1942. g. su napustili selo i vie se nisu vratili u Ravni. Voloderi, B onjaci, doli na m iraz 1906. iz V ratla, a protjerani 1942. od e tn i ka i vie se nisu vraali nazad. 52. P o d a , M u slim an i, nalaze se u borakoj zavali 32 km sjeverozapadn o od G ac k a na m anjoj visoravni (1064 m). Selo je sa svih strana opk oljeno b u k o v o m u m o m , pa i nije izuzetno lijepo izgleda od maja do kasne jeseni, kao u p u stin jskoj oazi. Raka, od 1900-1992. je d n a familija, s tim to je selo napustila 1942., a vrati la se 1946., da bi opet doivjela progon 1992. godine. Sabanovii, iz Paraunia, S abanovi Alija sc pom inje 1850. u Stocu (najvV

jerovatnije da su doli kao stoari u o v o selo). O d 1900-1942. u selu su ivjela 3 d om ainstva, a tada su pobjegli od zlikovakog noa. U selo su se vratili 1946. g., a novi progon 1.07.1992. d o iv ljav a 6 dom ainstava. 53. P r i d v o r i c a , etniki m jeo v ito selo, nalazi se 30 km sjev ero zap ad n o od G acka, u borakoj uvali. ine jc zaseoci: Pridvorica, Stojii i usteri. Selo je sm jeteno sa obadv ije strane rijcice Igatice. Dio sela u k o m e su ivjeli B onjaci je spaljen 1942. godine, a n jeg o v o stanovnitvo pobijeno i sprotjerano. Ista su d bina jc zadesila stanovnike o v o g a sela i 1.07.1992. kada su morali spaavati gole ivote pred k rv o e d n im etnicim a. O v o m prilikom j e etnicim a u selu ostalo oko 800 o v a c a i ja n ja c a i 41 govee. Istono od sela die sc K ita (1292 m), sjeverno od Junk brda (1568 m ) i B o ro v n a (1654 m), a ju n o K okoinjac (1064 m). Selo je im alo dam iju i mekteb. A dii, pravoslavci, iz K okarine, 1942. su stradali od ustaa (katolika), ali su izvrili o d m a z d u nad M u s lim a n im a 1942. godine. 1992. g. ovdje su bila 4 dom ainstva. B ajrovii, M u slim an i, iz Igri doli 1957. godine, a 1992. etnici su otjerali 3 familije.

327

olpe, M uslim ani, iz Sutjeske, doli 1784. godine. 1900. u selu je bilo 7 familija. Drugi svjetski rat ovdje zatie 15, koje 1942. bjee pred etnikom kam om ; 1946. g. vraaju se dvije, a novi e g z o d u s 1.07.1992. godine doekuju etiri familije. Dodcri, pravoslavci, iz Objeenika; bili do 1941. godine, a onda otili iz sela. G o jk o v i i, p ra v o sla v c i, iz R udog polja. Od 1900-1941. ovdje su ivjele 3 familije; i oni su napustili selo 1941. i vie se nisu vratili. Huko, M u slim ani, iz Zurovia; bilo jc je d n o dom ainstvo, ali su najstariji stanovnici Pridvorice; od kako se zna, ovdje je ivjelo je d n o dom ainstvo, pa je tako i 1992. bilo jedno. Iluskovi, M uslim ani, iz Zurovia; bilo j e d n o d o m a in s tv o do 1942. godine. Lonarii, M uslim ani, doli na miraz Damija u Pridvorci spaljena i sntsena od iz Vratla 1897. O d dolaska do 1992. je d n a familija. etnikih zlikovaca 1992. godine Nosovii, pravoslavci, doli na miraz iz Koiita 1911., a selo su napustili 1941. godine. Salini, M uslim ani, doli iz Igri; je d n o dom ainstvo poslije D rugog svjetskog rata i 1992. zadesila ga sudbina svih Bonjaka istone BiH. Skoko, pravoslavci, od V ujaia (C. Gora). Od 1900-1941. ovdje su ivjela 3 dom ainstva, 1941. su selo napustili i vie se nisu vraali. 54. P r in c , pravoslavci, 1475-1477. su dem at Bratula sina Milica - 20 d o m o va. 3 neoenjena. N alaze se 19 km ju n o od Gacka, na krakoj trasi (970 m) istono od Stepena. Ju n o od Prina je Milatovica ( 1 104m). Ovdje su uglavnom ivjeli mustediri Tanovikih begova, odnosno kljukih kapetana. Starosjedioci su nekada bili Sim onovii i Sarenci. Od 1941-1944. su izrazito etniko orjentisani. Avdalovii, su stara p o p o v sk a familija, koja j e porijeklom sa Ceva. Prvo su doli u Dobrelje, zatim na Stepcn, pa Prine; od 1900-1992. ovdje ive 2 familije. arovii, od V ujaia, doli su iz araa; 1900. u selu je 11 familija; 1920. tri idu u kolonizaciju u Vojvodinu. 1941. g. u selu je 8, a 1945. petnaest; 1992. tri naest familija.

328

55. P latice, prav o slav ci, nalaze se 8 km sjeveroistono od G ack a na krakoj zaravni (1075 ni). S je v e n o od sela je m asiv Lebrnik, a ju n o je z e ro Klinje. Selo j e je d in o p o g o d n o za stoarenje. Okiljevi, su p o rijek lo m od V ujinovia. Smjestili su se na katune K azanacpae, iji su bili obani. U selu j e 1900. bilo 10 d om ainstava. N a Kosovu dvije sele 1920. u kolo nizaciju, 1992. u selu ivi est dom ainstava. D vojica brae O kiljevia, Jo v an i M a rk o , 1941-1945. su bili kolebljivi: as su etnici, as partizani (Sarenac 1967). 56. R u d o Polje, pravoslavci, 1475-1477. je de m at urana. sina Vitomira, 7 dom ova, tim ar O m e ro v stanite B ogum ila ratara. Nalazi se uz regionalni put G acko-M ostar, na krakom platou (1047 m) iznad sje v o ro zap a d n o g dijela polja. Udaljen je od G ack a 5 km. Selo je razasuto uz put po vrtaam a; ne k ad a je bilo e n g ia imanje. U R u d o m polju j e nek a d a ivio (1612.) Kasim Spahija i cijelo selo j e bilo nje gov posjed. O vdje su ne k ad a ivjeli i Voloderi. O vdje postoji i stari h a re m od 4 2 0 0 m 2 povrine, upisan u gruntovnicu pod br.283. I danas stoje niani bez nat pisa, ali su d iv n o dekorisani. D avidovii, doli iz S a m o b o ra na miraz; 1900. g. u selu su bila 3 dom ainstva; 1920. dva o d laze u kolonizaciju. O d 1941-1945. tri, a 1992. etiri dom ainstva. Divljani, p o tiu od K ara d ia iz M orae. Prvo su doli na M iholjae, pa K ravarev o i na kraju u R u d o polje; od 1900-1992. u selu su 4 familije. edovii, je d n o d o m ain stv o , dolo na miraz 1930. i 1992. godine je je d n o i ostalo. G ojkovii, k a u da su od K ovaevia iz Srcvia; 1900. ovdje su bile dvije familije, a 1941-1947. o sa m ; 1992. est familija. Kovaevii, iz S rd ev ia ; 1900. u selu su bile 4 familije; 1921. dvije odlaze u Vojvodinu. 1941. go dine je 8, p onov o dvije sele, 1946. j e 7, a 1992. est. M ilo ev ii; R ioca-B ilea, a potiu iz R idan a-O no got; 1900. g. ovdje je ivje lo 7 familija; 1921. etiri odseljavaju u Beograd, Fou, Vojvodinu i Vlasenicu. Od 1941-1945. u selu j e 15, a 1992. est familija. Vidojevii, o d Risna; 1900. g. ovdje je bilo je d n o , 1941. etiri, a 1992. tri dom ainstva. 57. S a m o b o r , pravoslavci, 1475-1477. d e m a t V ladislava, sina N ikolina; 8 dom ova, neoenjenih 2. Selo se nalazi 8 km ju g o is to n o od G acka, na tarasnoj krakoj zaravni (993 m) punoj vrtaa. Ispod sela je veliko polje, u ko m e su seoske oranice i livade, a nalazi se iznad puta G acko-N iki. U selu je najstarija kola u G acku. Selo su dobili kao turski vazali na dar Slijepcvii, D avidovii i Popovii.

329

A dii, iz L isin e-P iv a - je d n o d o m ain stvo i 1992. godine. D avidovii, od M alovia, C. Gora, u S a m o b o r su doli 1763. godine kao mustediri na aginsku zem lju, 1900. u selu je bilo 5 familija. U kolonizaciju 1921. odlaze dva, u U roevac i vojsku. etiri ive u selu do 1948.. a 1992. tri familije. Gajii, doli sa C a ra d e 1955. je d n o i 1992. jedno dom ainstvo. Jovanovii, doli 1970. iz Z ab r a-P iv a i 1992. je d n o dom ainstvo. P j e a c i , iz K rivodola-P iva doli 1973. i 1992. je d n o dom ainstvo. Popovii. su isto bratstv o sa Davidovii ma. Pori jeklom su od M a lo v ia iz Poenja. O vdje j e 1900. ivjelo 4 dom ainstva. U kolonizaciju 1921. d v a odlaze u Fcrizovie-K osovo. O d tada do 1952. g. u selu su bila dva dom ainstva. Slijepcvii, su takoe od M alovia. U Sam obor su doli 1763. godine kao aginski mutediri. U selu jc 1900. bila 31 familija; 1921. etiri u selu Crkvenik. 5 u U roevac i 2 u R u m u . Od 1941-1946. u selu je 21, a 1992. godine 12 familija. Starovii, iz Drobnjaka, C. Gora. 1900. g. u selu je bilo 16 domainstava. D va su odselila, izmeu dva rata. O d 1941-1946. u selu ima 13, a 1992. 10 domainstava. Tepaevii, doli 1932.; je d n o d o m a in stv o iz D ab o to v a groblja, C. Gora. Od tada do 1992. ovdje ivi je d n o dom ainstvo. 58. Slivlja, pravoslavci, 1475-1477. po prvom T u rsk o m popisu H ercegovakog sandaka, tim ar je H asana sina D izdareva 50 d o m o v a, daju H asanu 3 3 0 aki. Jed an dom , B oidar sirom ah, je rezervni vojnik ne plaa porez. O v o selo su nastanjivali m uslim ani d o konca 19 stoljea. Jedino se zna da su u Slivljim a prije d o lask a T u rak a ivjeli Bogumili koji su listom preli na islam, a za to i sada im a obilje dokaza. U Slivljim a se i danas vide ruevine d am ije i velikog h arem a u k o m e su baluci d a v n o uniteni. D am iju je podigao O sm anpaa Kazanac, a sruili i zapalili komite Baje Pivljanina. O v d je su n e k ad a ivjeli: Cinarii. G lavovii i Tusaci. G lavovii su odselili u Mostar, a dvije preostale porodice su najvjerovatnije izumrle, j e r tih prezim ena vie n e m a u H ercegovini. U jednoj narodnoj pjesmi govori se o Cinariim a i Baju Pivljaninu. Naslov pjesm e je H a m z a M ijatovi i Pivljanin Bajo": S ta u ini P ivlja n in e B ajo G d je udari na se lo S livlje Te p o robi selo C irtarie Z a p lije n i C inaria ovce / p o h v a ta C in a ria roblje G ole, bose g o n i p o kam enu N a imanju C inaria su se nalazile Doge. Ovdje je bilo razvijeno zanatstvo, to se vidi iz Turskih deftera. Terzije A bulah-baa sin Halilov. M urteza-baa, sin H ali lov, H asan T u s a k . sin D u ra k o v , O m e r sin Ib ra h im o v , S liv lja n in iz K anbergov e m ahale u M ostaru, A rslan, sin M urtezin, Salih, sin Ishakov i Alija T usak, sin D urakov.
* y *
a

330

U Slivljim a su im ale svoja im anja slijedee porodice: Juge, A h m e d , Jusuf, Z ejnil, i A jkuna, ro en a o rb o ; Ju g e su p osljed n ja m u slim a n sk a p o ro d ic a koja je napustila Slivlja. O v dje su svoja im anja imali slijedee muslimanske porodice: pored Juga, Pram enke iz Dobropolja, Prgude iz Nadania, Demirovii, Duburi, Voloderi i Zvizdii iz Gacka, G ad e i Hasanbegovii iz Haptovca, Cengii iz Lipnika, Kapetanovii, Mehii i Tanovii iz Kljua, Cike, Delulii. Kovai, L oge i Okerii iz Borca, Memii iz Bahori, Baagii, Dugalii i Muslibegovii iz Nevesinja, Ljubovii i Paii iz Odaka, Resulbegovii iz Trebinja, Bese iz Stoca, Sadaci iz Pocrnja, Vlaovii iz Glecvaca, Kamerii iz Blagaja, umurije, Dizdarevii i Guanci iz Mostara, Korkuti iz Travnika i Adbegovii izTaslida-Pljevlja. U gruntovnim knjiga ma i sada su ova imanja, koja su oteta od ovih porodica, njihovo vlasnitvo iako su u katastru prevedena na potom ke njihovih nekadanjih sluga pravoslavaca. P o drugo m popisu 1585. g. Slivlja su tim a r Jusufa i H asan a M e h m e d o v a , po d an ik a tvrave Klju i Ju su fa H am zin a tim arnika. B atina V u k o sav a u ruci T im ura i sinova, batina R a d i e v a u ruci A h m e d a R a a ev a i H usreva V la tk o v a , batina R a d ib ra d o v a u ruci H asana V la tk o v a ift. D rug o selo Slivlja, tim a r A h m e d a N csu h o v a, po d an ik a tvrav e Klju, batina R adov anova, sina V u k m iro v a , u ruci K as im a A lija M arkova. Porez sa ispendom i ostale dabine 4 0 0 aki. Kasnije posjed engia. O vdje se oito vidi prihvatanjc n o v e vjere, islama, oci strane B ogum ila. S e lo se nalazi 30 km sjev ero zap ad n o od G acka na krkj visoravni (1120 m). S je v e rn o od sela je D u b ra v a (1332 m ) i K obilja G lava (1326 m ), istono Stracvica (1445 m) i D ebelac (1255 m), zap ad no G rad in a (1478 m). K ao to se vidi, selo se nalazi izm eu v e ih brda. Selo je na granici optina N e v e s in ja i G ac k a i n ajv ee je u G atakoj optini. Kroz selo protie K unjak potok. U selu su 1941. g o d in e form irane tri ete etnike sa z a k letvom kralju i otadbini. Prva njihova akcija bila jc 19.08.1942. g o d in e na Fou, a d ru g a na Prozor, ta m o gdje su bili najvei pokolji. ete su fo rm irane od etni ka: Slivlja, D u b ljev ia i Kokorine. Tek 1944. su prili partizanim a, bili su etniki orijentisani, a v je ro v a tn o i 1992. godine. B ogdanovii su doli p o e tk o m 1737. iz K rn je je le (M alo G ra h o v o ) C rna Gora. Pori jeklom su od V u jan o v i a, 1900. u selu su bila 4 dom ainstva. Jed n o je otilo u kolonizaciju 1921. u Vojvodinu. O d 1941-1946. im a 5, a 1992. godine jedno. eklii, doli 1881. od U loga. 1900. j e bilo je d n o d o m a in stv o , 1921. est odlazi u kolonizaciju, o d 1941-1946. d v a i 1992. dva. D am janci, su doli s a arada, porijeklom su od O rlovia. N aselili su se prvo u Pivu i prozvali se B lagojevi, a po to m D am jan c i. O vdje su doli o k o 1770. U selu je 1900. bilo 6 d o m a in stav a ; d v a su 1921. otila iz sela. Od 1941-1946. osam , a 1992. dva.

331

D rakovii, u Slivlja doli 1715. kao m ustediri iz Riana, C rna Gora. Potiu od istoim enog bratstva. U selu je 1900. bilo 12 d o m ain stav a: 1920. tri o dlaze u kolonizaciju. Od 1941-1946. im a 17, a danas ivi 5 d o m a in s ta v a u Slivljima. G o lubovii, od R iana; doli kao m ustediri 1715. godine. U selu je 1900. bilo 3 dom ainstva, je d n o je otilo 1920. u Vojvodinu. O d 1941-1945. im a 5, a sada jedn o. H m je z i, doli iz Pive. U selo su doli kad i ostali m ustediri. U selu jc 1900. bilo 3 d o m a in stv a; je d n o j e 1920. otilo u Vojvodinu, tako da od tada do 1992. im a dva. Ignjatovii, su p o rije k lo m iz K om ona; 1900. u selu j e bilo 8 dom ainstava. Dva su otila 1920. u V ojvodinu. O d 1941-1946. u selu im a 10, a 1992. etiri. Jerem ii, doli su u selo kad i ostali m ustediri od O nogo ta; 1900. u selu je bilo 2 dom ainstva, 2 su otila iz sela 1921. godine. O d 1941-1946. im a 9, a 1992. dva. N jegui, doli k o n c e m X V III vijeka, iz Snijenice; 1992. jedno. Pikule, su dole sa M ih aljaa, kao G o v ed arice 1798. godine. 1900 u selu jc bilo 9 d o m ain stav a. U kolonizaciju odlaze 3, a od 1941-1946. im a 17, dok 1992. g. d o e k u je 7 dom ainstava. Proroci, doli u Slivlja na miraz; 1900. b ilo je je d n o d o m ain stv o . O d 19411946. tri, a 1992. je d n o . Salatii, sa Bijele R uine-B ilea; doli 1987. godine. U selu j e 1900. bilo dva d o m a in stv a; je d n o j e otilo 1921. u Vojvodinu. Od tada do 1992. jedno. Stajii. su p o rijek lo m od M alcevaca-M alina-L jub om ir. U selu jc 1900. bilo tri d o m a in stv a, je d n o j e odselilo izm eu dva rata. Od 1941-1945. isto tri, a 1992. jedn o. Stanici, potiu od Palikua kod Trebinja 1900. u selu ivjele 3 familije. Od 1941-1946. pet, a 1992. jedno. T unguzi, iz Drobnjaka, C m a Gora; 1900. u selu je ivjelo 5 domainstava. Od 1941-1946. ni, a 1921. tri, a 1921.su dva odselila u Vojvodinu. O d tada do 1992. tri. 59. S o d e r i , M u slim an i, nalaze se u Borakoj uvali u g o rn je m toku N eretve, koja protie kroz s a m o selo, a kue su sa obadvije strane rijeke. Sa istone strane sela protie rijeka Bistrica. U d aljen o je od G ack a 25 km na sjever. Spaljeno i o p lja k an o 1942.,a stanovnitvo pobijeno i protjerano. N o v a paljevina i progon stanovnik a bio je 01 .07.199 2. godine seljacim a u selu ostade 730 o v a c a i ja n ja c a kao i 4 8 goveda. 1900. ovdje su dva d o m a in stv a, je d n o seli u V ojvodinu 1921. godine. O d 1941-1946. isto su dva,

332

 o rb o , j e porijeklom iz Hotelja kod Stoca. o rb e se pom inju na Berkoviim a 1843. godine; od 1900-1942. ovdje je ivjelo 15 familija, sv a preivjela d o m a in stv a su tada izbjegla iz sela, 1946. se vratilo 8, da bi 1992. novi egzodus d o e k a lo 11 familija, Juge, doli iz Jugov ia 1887. na eninstvo. Sve do 1942. bila je d n a familija, koja se nije vraala iz m uhadirluka. S pona, direktni su p o to m ci Turaka. Od 1900-1942. u selu su ivjele 3 familije. Selo su napustili 1942. p re d etnikom k a m o m i vie se nisu vratili na djedovska ognjita. Voloderi. doli na m iraz iz Vratla 1892. godine. O d dolaska do e gzodu sa 1942. bilo j e d n o dom ainstvo. U selo se vie nisu vraali. V uk, je iz U bo sko g kod Stoca. Doli su 1902. na m iraz u S o d e re 1942. su S odere napustili, pred e tn ik o m kam om . Vratili su se 1946. godine d a bi doivjeli novi egzodus 1992. - stalno je d n o dom ainstvo. 60. Srevii, pravoslavci. Selo je dobilo im e po sred n je v jek o v n o m vlastelinu R a d o ju Srdenoviu. S m je te n o je 5 km zap ad n o od G acka, na krajnjem dijelu krake preage (975 m) k o ja razdvaja Veliko o d M alog polja. Sa dv ije ga strane o b av ija rijeka M unica, koja selu dolazi sa istoka, a od sela odlazi prem a jugoisotku. O n a u donje M a lo polje ulazi kroz Strugu. Selo im a odlian prirodnogeografski smjetaj. O d 1941-1944. bili su proetniki orijentisani sa asnim izu zecim a (L azar K ovaevi partizan; M itar arenac, mostarski arhiv 1976.). S elo j e spaljeno 1941., a njegovo stanovnitvo izbjeglo. S r ev ie naseljavaju d a n a s iskljuivo pravoslavci, a selo je bilo en g ia po s jed. Hanefi-beg engi j e ovdje podigao kulu n a dva sprata, a sada j e u vlasnitvu p o to m a k a biveg en g i a, sluge Spasoja K ovaevia. I prvu upriju od kam ena
i/ w

prek o M unice su uradili engii. Kovaevii, od Male.evaca iz K ne D ola. 1900. u selu j e ivjelo 12 do m a in stav a. 1920. tri su otila u kolonizaciju na Kosovo. O vdje j e 1941. bilo 25, a 1946. 15 d om ainstava, 1992. u selu ivi 18. M iloevii, je d n o d o m ain stv o , doselilo je 1901. i 1992. je d n o iz Lukavica. P op o v ii, su doli iz B jelopavalia u L ju b o m ir na oputnoj R udini, a potom u Srev ie 1897. godine. O d doseljenja do 1960. u selu su ivjela d v a do m ain st va, a 1992. jed n o . Vode porijeklo od araca iz M artinia, iji predak se zvao Vlastelinovi. 61. S t a r i D ulii, pravoslavci. Selo je po p rv o m turskom popisu 1475-1477. e m a t V u k i a sina R ad o sav a - 17 dom ova. S elo se nalazi 16 km j u n o od G acka na krakoj zaravni (945 m ), ju n o iznad sela je D u lik o O soje (1 0 6 2 m) i Banj Brijeg (1026 m). S jeverno su N. Dulii i Veliko G atako polje. K arakteristino j e da svi stanovnici ovog sela nose prezim e

333

C rno gorac, to s a m o po sebi govori o njihovom porijeklu. O vo selo je

bilo

e n g ia im anje, a stanovnici njegovi musteiri, d o v ed en i iz C rne G ore 1768. godine. Njegovi prvi stanovnici su bili Bogumili, koji su preli na islam i otili iz sela je r su se bavili u g lav n o m stoarstvom. Stanovnitvo ovog sela je do 1944. bilo ug lav n o m na etnikoj strani. C rn ogorac, vode p orijeklo od M arko via sa N jegua. U selu je 1900. ivjelo 24 dom ainstva. Iz m e u dva rata 5 je odselilo u Vojvodinu, Konjic i G lavatievo. Od 1941-1946. u selu su ivjela 23, a 1992. godine 19 dom ainstava. 62. S t e p e n , pravoslavci. Po prvom T urskom popisu (od 1475-1477. g.) Stepen je dem at M ilo rad a. sina Ratka, 23 dom a, 3 neoenjena. Po slijedeem popisu 1585. selo je tim ar A h m e d a Isina, p odanika tvrave K lju i Pirije timarnika; 15 dom ainstava. P o m e n u to selo vee se za kasabu C ernicu. O n i's u se zajedno sa stanovnicim a C e rn ic e obavezali da e odravati put p rek o K am enog brda, zbog eg a je u n o v o m defteru upisano da su osloboeni od vanrednih nameta, zakon skih o b av e za i eraharluka. L jetn u ispau, 1 maju, u Kokarini tim ar Katiba M eh m ed a. U ku pan carski porez iznosio je 2120 aki. Poslije su o vdje ivjeli Tanovii. Stepen jc postao njihov timar. Stepen se nalazi 19 km ju n o o d G acka na m agistralnom putu G acko-Trcbinje, a na krakoj preagi, koja odv aja veliko polje od C ern ik o g . Sa sjeverozapadne strane selo protie Stepenski potok, istono od sela se uzdie Gat i planina Samina. T oko m D ru g o g svjetskog rata skoro su svi bili u etnicim a. Prilikom povlaenja partizana za Bosnu stepenska e ta pristupa etnicima, a kada se povlae etnici, oni prilaze partizanim a. A ndrijaevii, iz B elosave-V ilusi; 1900. g. ovdje su ivjela tri dom ainstva, dva su otila 1921. u kolonizaciju. O d 1941-1992. u selu ive tri. A vdalovii su najstariji doseljenici na Stepenu od d an an jih stanovnika. Prije dolaska na Stepen ivjeli su u D obreljim a. P orijeklom su od stare popovske porodice sa eva. U selu je 1900. bilo 4 dom ainstva; 1921. u kolonizaciju odlazi 5, a od 1941-1945. pet i 1992. sed am dom ainstava. orlije, su doli 1881. iz Korita. Od dolaska do 1992. godine jedno domainstvo. Jakii. su na S te p e n doli 1878., a porijeklom su o d V u kosavia sa eniceC rn a G ora. 1900. g. u selu je ivjelo 3 dom ainstva, a 1992. tri.
v

Sarenci, su doli sa Prina, porijeklom su od D avidovia-B ilea. O d 19001941. u selu su ivjela dva d o m a in stv a, a 1992. g o d in e dva. ukovii, su doli iz Crne Gore. Zvali su se Proroci, a u selu ih mjetani nazvae u k o v iim a, po ugi od koje su bolovali. 1900. g. u selu j c ivjelo 7 d om ainstav a, 1921. etiri sele u Vojvodinu kao kolonisti. Od 1941-1992. etiri dom ainstva.

334

Stolac, Bon jaci. S e lo j e po prvom T u rsk o m p opisu 1475-1477. tim ar i pri pada T rebinju. O stoja, sin L ju p k a i B o g u ta S tep an o v a , 5 d o m o v a . Plaaju porez
o d 3 2 5 0 aki (B o gum ili stoari). Selo sc nalazi 8 k m od G a c k a (1 0 6 0 m ) na brdu u zaleu sela su Saria G re d e (1092 m ), na kojim a je nek a d a bila kula O m e ra T urkue, od k o g a potiu Sariei. Z a p a d n o , ispod sela se prostire kuljsko polje, oko k o g a su sc sm jestila b o n ja k a sela kao niska bisera na d jev o ja k o m vratu. Selo j e u p rirodno g e o g ra fs k o m pogledu n e p o v o ljn o za stanovanje. Na vjetrom etini je, ali sa n ajboljim p o g le d o m na G a ta k o polje. Ima kaptiranu vodu toplik", isto tako d o v e d e n u vodu iz je d in s tv e n o g K uljskog vod o v o d a. U D ru g o m svjetskom ratu Saria G re d e su b ile sim bol neosvojivosti Kule F azlagia, za B onjake u p o zitiv n o m , a z a e t n i k e u n e g ativ n o m sm islu. U n o v o m napadu etnika, 18. ju n a 1992. g o d in e etn icim a j e bio cilj da se u z m u G re d e koje niko nije branio i da odatle kontroliu Kul jsko polje i sv a sela u njem u. S elo su osvojili b e z borbe. O n o staraca to su nali, poklali su i bacali ive u vatru, a svi su bili p re k o 80 god ina stari. O n o tijela to j e n a e n o , n a en o je bez glava, j e r crnog orski i pravoslavni ju n a c i o d n e so e glav e tih n e m o n ih stv o ren ja d a se h v a le sv o jim ju n a tv o m , kako su pobili T u rk e u Kuli. u s t o v i i, d v a d o m a i n s t v a iz C ern ice, doli 1914, a 1943. otili u D u bro vnik. Sarii, p o to m ci O m e ra T u rk ee, koji se o e n io sa S te p e n a o d A vdalovia, p o p o v o m kerkom S a ro m . Po majci S ari, njeni p o to m c i se n a z v a e Sariim a. U selu j e 1900. bilo 18 fam il ija, izm e u dva rata tri su odselile. 1941. u selu ivi 24, u toku rata 8 naputa selo; o slo b o e n je d o e k u je 17, a e g z o d u s 1992. d o e k u je 8; na strani je ivjelo preko 130 familija. 64. ipovicc, B onjaci. S elo se nalazi u Borakoj zavali, u prisoj noj strani D ebele Bukve (1408 m). S j e v e r o z a p a d n o o d s e l a j e P re v ila (1384 m ), a ju g o is to n o B ab in a G lava (1428 m). Izm eu B abine G lav e i sela protie rijeka Bistrica. S je v e ro z a p a d n o o d s e la j e O tr a g l a v a (1 4 1 7 m ). M enti Huni ja zaklana u D onjim Igirama u S ip o v ice se nalaze na najveoj nadBorcu u 102 g. ivota 7. ju la 1992.g.

63.

335

morskoj visini u Borakoj regiji (118 0 m). Selo j e spaljeno 1942., a ista j e ta nesrea zadesila seljake ovog sela i 1992. godine. M nogi su platili svojim ivoti ma, jer su bili stari i nem oni za bjeanje. To su uglav nom bili oni koji su se vratili 1946., vjerujui sv o jim k o m ijam a da vie nee ponoviti pokolj iz 1942. godine, ali ovi ga ponovie. U selu je ostalo o k o 9 2 0 ovaca i 35 goveda. Dalovii, doli iz istone Bosne. O d 1900-1942. g. ovdje su bile 3 familije. Prazine, su dole iz Pridvorice 1899. na miraz. O d tada do 1942. bilo je d n o dom ainstvo. Iz m u hadirluk a su se vratili 1946., da bi novi egzodus doivjeli 1992. godine dva dom ainstva. Relo, pravoslavci. Doselili su kao stoari od Bilee 1887. godine, je d n a fam il ija; 1942. dvije. Selo su tada napustili i vie se nisu vratili. Salini, vode porijeklo iz C rn i a -C m a G ora. 1900. u selu je bilo 5 familija; 1942. godine 10 naputa selo pred vihorom rata; 1946. se vraaju u selo, a 1992. novi etniki napad d oeku je 5 familija.

65.

umici, Bonjaci. Selo j e sm jeteno u osojnoj strani B orovica (1267 m) na

visini 1084 m. Nalazi se u umi (po e m u j e dobilo ime). S jeverno od sela protie

Frato Sejo, Paji N e nad i Frato Bajro nosioci Zlatnog ljiljana. Fral to Sejo i Frato Semir Bajrov sin istovremeno i nosioci zlatne policijske znake

336

rijeka Bistrica. N asp ra m um ica, sjeverno iznad rijeke, su ipovicc. etnici su 1942. o v o selo spalili a istosu to uinili 1992. godine. N je g o v e stanovnike su pok lali i protjerali o n o s t o j e uteklo od njihove kame. O v im seljacim a j e ostalo oko 1400 o v a c a i 52 goveda. Frate, su p orijeklom od Foe, doli su na m ajinstvo. O d 1900-1942. ovdje su ivjela 4 d o m a in stv a, 1942. su pobjegli, da bi se d v a vratila 1946. godine i doivjeli novi eg zo d u s 1992. godine od etnika. L ende, su p o rijek lo m od Pljevalja. 1900. u selu j e bilo je d n o , a 1942. tri dom ainstva. Selo naputaju pred etnicim a, da bi se vratili 1946. godine i doivjeli novi eg zo d u s tri dom ainstva. M ahiri, doli iz istone B o sn e u ovo selo. 1900-1942. u u m i im a su ivjela 4 d om ainstva, a tada su pobjegli pred etnikom k am o m , da bi se 1946. vratili na svoja ognjita, a novi etniki koljaki pohod doekuje 1992. tri domainstva. M u ran i, doli o d n ek u d iz Sandaka. 1900. g. ovdje su ivjele 4 familije, dvije su otile 1924.. a ostali k a d a j e selo spaljeno od etnika. D vije su se vratile 1946. godine. Novi etniki napad u selu je doekala 1992. go d in e je d n a familija. Volodcri, doselili iz V ratla na miraz 1859. godine. O d 1900-1942. u um iim a j e ivjelo 6 familija, a tada su pobjegli iz sela, da bi se 1946. vratile 4 familije i doivjele novi etniki bijes 1992.

66.

Ulinje, pravoslavci. Nalazi se 6 km sjeveroistono od G acka, na desnoj

strani m a g istra ln o g puta T rebinje-G acko-F oa-S arajev o, na krakoj visoravni (1100 m ) koja je sjev ern o iznad jez era Klinja. Sa istone strane tee potok Konjevod, a sa zap ad n e rijeka Vrba. Selo je na vjetrom etini. O brad iva zem lja mu j e po d o lo v im a i vrtaam a. O v o selo jc naseljeno u d o b a K ozanac-pae, koji jc svoje m ustedire iz M ulja, kada je d oao iz K anaca, sm jestio u Ulinje, gdje mu j e bila ispaa za stoku-katuni. Ovi su tu obrazovali selo i trajno se naselili. U vri je m e D rugog svjetskog rata, sve do 1944. g. su bili etnikoj strani (Mitar Sarenac). O kiljevii, sa Platica, je d n o dom ainstvo. Puare, dovedeni iz Petrovia, C rna G ora kao mustediri u M ulja, a zatim u Ulinje. N ek ad a su se zvali Sladoje. Iz Petrovia su pobjegli radi k rv n e osvete. Z a to su u M ilijim a i prom ijenili prezim e. U selu je 1900. bilo 7 familija, 1921. tri odlaze u kolonizaciju, a 1941. im a 4, koliko i 1992. godine. U u m lii, doli iz Pive i 1992. godine jedno dom ainstvo. V ukovici, iz M ulja. Isti im j e korijen kao i O kiljeviim a. 1900. u selu j e bilo 8 d o m a in stav a; 5 je otilo u kolonizaciju 1921. godine. 1941. g. ovdje ivi 6, a 1946. deset i 1992. pet dom ainstava.

337

67. Vinjevo, pravoslavci. Nalazi se 7 km sjeverozapadno od Gacka na krakoj

visoravni (1137 m). I ovdje su obradive povrine po dolovima i vrtaama. Ovo selo je bilo katun age Agovia. Njegovi stanovnici su potomci bivih mustedira Agovia. upii. doli 1920. iz Izgori na m iraz i 1992. je d n o dom ainstvo. Vinjevci. iz sela Vinjica. nahija up a, C rna Gora, dovedeni 1781. godine kao m ustediri. U selu j e 1900. bilo 25 familija, 1921. tri su odselile kao kolonisti u Srem . Drugi svjetski rat u selu doekuje 28; u toku rata 5 odselilo u Vojvodinu, 1946. ima 23, a 1992. godine est familija. 68. Vratkovii, pravoslavci* Selo je po p rv om T u rsk o m popisu S an d ak a H erc eg o v in a 1475-1477. D e m a R adia sina Vukote, 11 dom ova. S elo je dobilo im e po vojvodi V ratku, koji je ovdje stoario u X IV vijeku (B ogum ili). Selo se nalazi 23 km jugoistono od G ac k a na samoj crnogorskoj granici. Seoske zgrade su razb acan e po dolinam a i krkim visoravnim a (1 0 2 0 m). isto tako i obradiva zemljita. O v o su bili katuni K ozanac-pae.' uriii, dovedeni sa C e v a kao paini mustediri 1830. godine od istoim enog b ratstva sa eva. 1900. u selu j e bila je d n a familija. Od 1941. dvije; 1992. tri familije. Tepaevii, od O rlovia u V ratk ovie su dovedeni 1789. godine d a obraduju painu zem lju i uvaju stoku. P rez im e dobie po Tepu O rloviu, koji je tepao. U selu je 1900. bilo 21 dom ainstvo: je d n o j e 1921. odselilo na Kosovo. P oetkom 1941. ovdje ivi 32, a 1946. g o d in e 35 i 1992. ovdje j e 29 dom ainstava. 69. V r b a , pravoslavci. Iz prvog Turskog popisa 1475-1477. vidi se da tim ar p ri p ad a B onjacim a tj. H useinu sinu O sm an o v u , tim a m ik u grada K ljua. V rba je ereb en d (klanac). Plaali su porez 2400 aki. Selo se nalazi na m agistralnom putu G acko-F oa-S arajevo. Kroz selo protie rjeica Vrba, koja kupi vodu sa jugoistone strane visoravni e m e rn o i odvodi je u Jad ran sk o more. Selo jc na nadm orskoj visini 1 106 m. Sa istone strane V rbe izdie se R avna G ora (1655 m), sa zapada j e C e ro v a G lava (1294 m) i B ogdan ova (1225 m). Sa sjeverozapad a je M itro v a g o m ila (1333 m), ispod koje izvire rijeka V rb a iz Hrst vrela. Iznad svih p o m en u tih vrhova izdie sc S uhi vrh (1519 m). V rba je bila im anje A g ovi-agc koju su m u mustediri (km etovi) oteli 1877. godine. Tokom D rugog svjetskog rata, selo je bilo etniko uporite (M itar Sarenac). Daviovii, sa D aviovia. 1900. U selu je bila je d n a familija, 1921. godine j e d n a j e odselila u A d u -B ak a . 1941, ovdje su etiri, 1946. sedam familija. U kol
V

onizaciju 1947. o d laz e etiri, a 1992. u selu su 3 familije. G rkovii, iz G rk o v ia kod Trebinja. Prije dolaska u V rbu, ivjeli su na aginskoj zem lji u L jubom iru. U 1900. u selu je bilo 5 familija; 1921. dvije su odselile u R u m u kao kolonisti. 1941. dvije su stradale u Talijanskom logoru; od 7 familija, od 1946-1992. u selu ive dvije.

338

G m b a i i, doli na Boljke od H erceg N ovog, a odatle d o v e d en i k a o mustediri u V rbu, 1900. U Vrbi su bila 2 d o m a in stv a 1921.; je d n o ide u Vojvodinu. Sve od 1941-1992. u selu su 4 d o m a in stv a. M iletii, doli iz Z an jev ice 1930.. inae potiu iz N ikia, o d a k le su za tursku n a g ra d u ubili nekog C rn o g o rca. O d dolaska, d o 1992. u selu iv e dvije familije. Subotii, su p o rijek lo m od L a z i a iz C rne Gore. 1900. o v d je je je d n a familija. O d 1941-1946* pet, a 1992. tri. S u d u m i, isp o d O soja-B ilea, doli kao A g ovia obani. U selu je 1900. bilo je d n o d o m a in stv o , a od 1941-1992. dva. Supii, su od Varazia iz C rn e G ore. dovedeni 1789. k a o m u sted iri. 1900. je bilo 4 d o m a in stv a, 1921. d va o d la z e u kolonizaciju u Vojvodinu. O d 1941-1946. u selu ive dva, 1992. je d n o d o m ain stv o .

70. Zagrodci, pravoslavci. Iz p rv o g turskog popisa 1475-1477. vidi se da selo

p rip a d a D abru, sa S tavke V u k o sa v a sina Vladje. Selo uiva Jusuf, koji godinje daje im a m u A h m e d u 200 aki. I m a 12 d o m o v a 2 neoenjena, pla aju carski porez 1775 aki. Iz popisa 1585. vidi se d a j e selo tim ar M urata Ilijasova i Bajazida H asanova, p o sjed n ik a tv rave K lju. Porez su plaali 9 0 0 aki. U selu su ivjeli; Tanovii, K apetanovii, Redii i dr., a iselili su radi stalnih up ad a kom ita, p al jev in e i pljake i estih ubistava. Selo sc nalazi 23 km ju g o z a p a d n o od G acka, ispod G o lo g vrha (1502 ni) u krakoj dolini (931 m). O v a d o lin a je produetak K lju k o -C e rn ik o g polja prem a zapadu. Ju n o od sela prua se k am en ita visoravan B ukve (1101 ni), sjeverno planina Baba, sa G o lim v rh o m (1 5 0 2 ni) i R udo brd o (1167 ni). M ilovii, sa G ra h o v a , selo Teklii, Ivkovi mahala, nabija Plesivci, dovedeni kao m ustediri T an o v i a 1832. godine. U selu je 1900. bilo 9 d om ain stava; 1921. etiri su odselila u B anat kao kolonisti. O d 1941-1992. u selu ivi 11 dom ain stav a. d o m a in stv o .
%

R a d an , d o a o sa M eke G r u d e 1914. na miraz, od tada d o

1992. je d n o

71. Zurovii, M u slim a n i, se nalaze 29 k m sjeverno od G a c k a u B orakoj uvali,

o d n o s n o u proirenoj dolini N eretve, i to njene lijeve strane. S a ju n e strane sela die sc B a rn o B rd o (1299 m ) i K u k (1564 m). Selo ima o d li n e u slov e za ivot. O b ilu je ivim v o d am a, u m a m a i ispaam a za stoku, a uz to bistra i plahovita N ere tv a koja p rotie sa sjeverne strane sela, bogata je ribom . Selo su etnici 1942. i 1992. opljakali i spalili, kao i sva ostala sela u Boru, a njegovo stan o v n itv o pobili i rastjerali p o bijelom svijetu. Tom prilikom , etnici su kao plijen zatekli 43 goveda, 840 o v a c a i jan ja ca, pored drugih d o m a ih potreptina.

339

Delalii, doli iz M je d e n ik a na miraz. O d dolaska do 1942. bilo je je d n o dom ainstvo, a tada je napustilo selo, da bi se vratili 1946. Novi etniki progon doivjela su 4 d o m a in stv a i novo razoarenje u svoje kom ije pravoslavce. Kovai, su doli iz D a b ra kod Stoca, kao stoari i tu ostali, poto su svake go d in e vodili stoku na ispau, na ove prostore. Od 1900-1942. u selu je bilo 6 familija. Selo su napustile bjeei od etnike kam e. U selo su se vratili 1946., da bi novi pokolj doivjelo 8 familija 1992. godine. Voloderi, doli na m ira z iz Vratla, da bi 1942. otili u m uhadirluk i vie se nisu vratili u Zurovie.
v

72. Z a n je vica, pravoslavci. Po prvom turskom popisu S andaka Hercegovina, 1475-1477. demat j e u ra a sina Radovana: 50 domova, 4 neoenjena. Nalazi se 14 km sjeveroistono od G ack a, na nadmorskoj visini 1235 m. O b rad iv o zemljite, nalazi se iznad sela, koje j e sm jeteno ispod Lebrnika. Kada se o v d je kosi, seljaci se veu konopim a da bi mogli strme livade pokositi. Selo j e dobilo ime po brdu Zanjevica. Stanovnici sela su potomci nekadanjih katunara koji su izgonili stoku iz ju n e H ercegovine i C rn e Gore. Svi su bili elnici do 1944. godine. Beatovii, iz Korita. Potjeu od je d n o g najam nika, koji jc b io sluga kod Ranevia. M ladi se tu oenio i ostao na eninstvu. 1900. ve je bilo 16 dom ainstava. Poslije P rv o g svjetskog rata, 1921. u kolonizaciju odlazi 1 1, a od 1941-1946. u selu j e 6, a 1992. tri dom ainstva. Borisavljevici, iz Riana, Niki, doselili 1920. do 1941. i otili. Miletii, iz sela B ukovik, nahija C rm n ic a-C rn a Gora. Pobjegli su radi krvne osvete, je r su za tursku n a g ra d u ubili je d n o g Crnogorca. U selu su 1900. ivjele 2 familije; jed n a je odselila u kolonizaciju 1946. na Kosovo, a 1992. jedna u Zanjevici.
V

Savii, kao stoari iz Poliea-Trebinje. Starina im je Stari Vlah na Kosovu. Dolazili su na katune i ostali. Prije dolaska u Zanjevicu su se zvali Mlaii. U Zanjevici j e 1900. bilo 14 dom ainstava, 9 j e otilo 1921. u kolonizaciju. Od 1941.1945. pet, a 1992. j e d n o dom ainstvo u Zanjevici.
w

Korila (snimljeno 1896. godine)

340

Ronevii* su doli iz Pilatovaca. 1900. g, u selu je ivjelo 14 familija, od kojih je 1921. otilo u kolonizaciju 8; od 1941-1945. u selu je 6, a 1992. tri familije. R udovii, su po rijeklom od B orisavljevia iz Riana. 1900. u selu su ivjela 3
ss

dom ainstva, je d n o je 1921. odselilo u kolonizaciju. Od 1941-1992. u Z anjevici ive dva dom ainstva. 73. Korita lee uz m agistralu D ub ro v n ik - Sarajevo, na putu izm e u G a c k a i Bilee. Svoje ime selo je dob ilo po v rtaam a slinim koritim a, kojih ovdje m n o g o ima. Turci su ga zauzeli 1466. g o d in e i povjerili na upravu je d n o m subai. Selo je bilo u sastavu raznih kadiluka: fo an sk o g (drinskog), novskog cernikog, gatak og i bilekog od 1865. do 1878. godine. Korita su bila u sastavu kljuke kapetanije. O d 1878. g odine selo sc nalazi na podruju bilekog sreza. Selo Korita granii s C rn o m G o ro m i za cijelo vrijem e tursk o -o sm an sk e v la d av in e bilo jc izloeno estim n a p a d im a hajduka i uskoka iz prim orskih krajeva. Z ato su Turci ve u p rv im g o d in a m a svoje vladavine izgradili ovdje utvrenje s nekoliko kula u blizini i stalno drali posadu. O b orbam a B onjaka s h a jd u cim a i u sk o cim a Baje Pivljanina pjeva se u vie narodnih pjesam a, koje su pribiljeene u naoj literaturi. Iz ovih p je sa m a sa z n a jem o da su se hajduci skupljali na Kobiljoj Glavi i na Planiku i o d a v d e vrili organizirane napade na B o n ja k e askere, a od 1878. g o d in e na austrougarsku soldatesku. U pjesmi S v a to v sk o groblje na Koritima*', govori se da su uskoci Baje Pivljanina doekali u K oritim a svatove H ade R iljanina i ubili m u vjerenicu i brata koji ju je kao d jev e r pratio. I sada u K oritim a postoji groblje tih sv a to v a u k o m e su sahranjeni H ad in a vjerenica H anka i brat m u M u h a m e d . N a njihovim g ro b o v im a bili su niani bez natpisa, s nekim u krasnim crteim a, koji su davno uniteni. Pjesnik za Korita kae: U d arism o niz K orita ravna. S v a Korita pritisnula tam a. Kad su Bonjaci izgradili prvo utvrenje u Koritima, nije poznato. S ulejm anpaa R esulbegovi iz T rebinja je , po naredbi bosanskog vezira, gradio 1756. godine u d e reb en d (klancu) K oritim a" nanovo tvrdu kulu i oko nje aranpov (opkop). O va k u la i d ru g e zgrade bile su podignute na lokalitetu Grad, koji se nalazi izmeu m agistrale i m a k a d a m a koji iz Korita vodi u selo C rkvice u Crnoj Gori. Ovdje se i danas vide velike go m ile ruevina od zgrada, koje su mjetani raistili i napravili m a le vrtae. U G ra d u postoje i dvije atrnje (gustijerne) iz kojih se posada v o d o m snabdijevala. N a je d n o m budetu iz 1204. g o d in e (1790), kao svjedoci upisani su aga iz Korita H usein-aga i ehaja m u Hadi M ustafa". U Koritima j c 1612. ivio neki spahija M uselim -beg, a 1875. g o d in e ju z b a a M urat-aga D aferovi. 13. aug u sta 1875. godine kom iti su navalili na G ra d u K oritim a i poruili u njem u sve kule, o s im damije. G rad u Kljuu je pred o k u paciju Bosne i H erceg o v in e 1878. godine bio izgubio svaku vanost, a um jesto njega poeo igrati sve v eu ulogu G rad u Koritima, koji se nalazio na drum u B ilea-G acko i koji j e iao uz c rn o g o rs k u granicu.

341

LVCnsVA; ;pjj
u l i J i l i . L l ' i f ) i i i l . j M f * ; : '

VLiSA

M VSU M AM

HRVATI

f ii}n r!2
M U S IJ M A S I K A O U R U G t S A K O O VO K R O jK O S T l

Etnika mapa dananje Bosne i Hercegovine Za bonjake uprave, u K oritim a j e p o d ig n u ta i j e d n a d a m ija za koju ne zn am o kada j e sagraena, a ni ija j e bila zadubina. Pria se da su j e sagradili D izdarevii koji su ovdje, o d izgradnje tvrave, stanovali i bili njeni dizdari. Oni su u Korita doli iz K ljua g d je su njihovi preci bili prvi dizdari kljukog grada. D am ija jc bila locirana u G radu, s d e sn e strane m ak a d a m sk o g p u ta koji iz

342

Korita vodi u C rk v ice i koji je od m agistrale udaljen o k o 3 0 0 metara. Bila je g ra en a od tesanog k am ena, s etvrtastom k a m e n o m m u n a r o m i pokrivena ploom . U njoj su klanjali lanovi p o sad e i m uslim ani koji su u K oritim a ivjeli. D ok je bila u upotrebi, gravitirala su joj sela Brestice i H odii. Njeni im am i su za vrenje svoje dunosti uivali je d a n gedik tim ar u K oritim a. U z d am iju se nalazio harem (groblje) u kom e su niani d avno uniteni, tako da im ni traga nem a. G radilite s d a m ijo m , upisano j e u grunt ul. kat. o p in e K orita broj 254, kat. est. 1/15 i z a u z im a lo je 5 7 0 m2 povrine. D a m ija je sru en a pred Prvi svjetski rat 1914. godine. Tada su svi m uslim ani o d a v d e izbjegli i naselili sc u H aptovcu. G ack u i drugdje. J e d n a p o ro d ica D izdarevia iselila j c iz Korita 1874. g o d in e i nastanila sc u O p li i im a (opina apljina) gdje njihovi potom ci i danas ive. O vdje treba j o rei d a j e u K oritim a 1304. (1886.) g o d in e radio i j e d a n sibja n m ekteb, koji je sruen kad i dam ija. Putopisac H enrik Renner, koji je kroz Korita p ro ao 1888. godine, kae da su k rv av a i divlji i krevit kraj . On je u svom putopisu, na strani 350, donio lijepu fotografiju G ra d a u K oritim a na kojoj se vidi slijedee; prostran, m alo strm enit i krevit p ro sto r p ra v o k u tn o g oblika o gra en zidom visokim oko dva metra. U ju g o is to n o m uglu G ra d a bila j e je d n a zgrada na sprat, d im en zija oko 20 x 1 0 x 8 m etara, p o k riv e n a ploom . Iza ove zgrade vidi se vrh m unare pokriv en o lo v o m ili plehom . U G rad u su se tada nalazile jo etiri p rizem n e zgrade i dvije kule, visoke o k o 12 m etara. U K oritim a su, k o n c e m prolog stoljea, ivjele slijedee m u slim an sk e porodice: ustovii, D izarevii, Musii i Redii. O s im njih, ovdje su imale posjede i slijedee B o n jak e po ro dice iz H ercegovine: Bijedii iz G ac k a, am e iz Bilec, cngii iz Bruse, ustovii iz C ernice i K ljua, lsovii iz Bilee, M rgani iz Bivolja B rda, M uljani (Paii) iz M ulja, Nikii iz Stoca, Sarii iz G ack a, akovii iz Velike G raanice, ehovii iz Trebinja, Tanovii iz Kljua, Vukotii iz Kljua i Z vizdii iz G acka. Z a n im ljiv o j e o v d je iznijeti i nazive nekih oran ica i k o san ica koje se n a la z e na pod ru ju katastarske o p in e Korita i koje su u g ru n to v n im k n jig am a u p isan e pod slijedeim naziv im a: D izd arev d o , Jaarov d o , M u rato v d o . S aria d o , H a m z in a lisnikovita , U jd u ro v in a , Baa u g ra d u i druge. U o v im k n jg a m a jc upisano vie njiva pod nazivom atrn ja . to go v o ri da je u K oritim a sagraeno m n o g o atrnja iz kojih se svijet v o d o m snabdijevao. Pred Prvi svjetski rat stradali su Bonjaci u Koritima, p o seb n o Dizarevii. koji su bili najbrojniji. Njih su pobili hajduci i bacili u ja m u u Koritima, koja je od tada bila poznata pod im enom D izdarua . Okupatori i ustae su 3. juna 1941. godine ubili i u istu ja m u bacili i pravoslavce iz Korita, pa ona od tada nosi naziv Koritska jama . Sva naa nastojanja da saznam o im ena D izdarevia i Redia koji su 1914. godine ubijeni i u pom en u tu jamu baeni, ostala su bez ikakvih rezultata.
V

343

N a Planiku je u o sm an lisk o d o b a sagraena je d n a kula i karaula koje su, kako se kae u je d n o j narodnoj pjesmi, poruili hajduci h a ra m b ae V u k a Tomanovia. Z a vlade Ali pae R iz v a n b e g o v i a (1833 -1 851) ovdje j e bila u m ru k h a n a (cari narnica). U M ekoj G rudi koja se nalazi na polovini puta Korita-Plana. imali su velike p o sje d e i itluke Tanovii iz Brestice i C engii iz L ipnika. S k a tasta rsk o m o p in o m Korita granii katastarska opina H odii. U o v o m m jestu j e nek ad ivjela B o sa n sk a p o ro d ic a H odii, po kojoj je i m jesto dobilo svoje im e. O v d je je nekad postajala i dam ija. K oncem p ro lo g stoljea, ovdje su imali p o s je d e sa m o dvojica Bonjaka: Ibrahim D izdarevi iz G ack a i D afer Klepi iz T rc b in ja . D an a s su H odii isto prav oslavno selo. UJ&oritima i o k o liivi nc Ud-odJ 9 1 4 . g odine niko od B onjaka. Uniteni su svi tragovi islam ske k u l turne b a tin e koji su nastali na ovom podruju za v rijem e etiristogodinje tursko -o sm anlijske vladavine. K o nstitutiv ne b o sa n sk o h erceg o v ak e nacije: B osanci, B onjaci, Hrvati i Srbi. To s a m o pojaava injenicu da su li narodi jed n ak i batinici povijesti zemlje B O S N E I H E R C E G O V IN E i je d n a k o odgovorni za njezinu budunost. To znai da ni jedan od njih ne m o e imati razlog ni interes za n je zin o dezintegriranje. Takvi razlozi m o g u se nai sam o izvan B O S N E i izvan in teresa bilo kojega od njezinih povijesnih naroda. I B onjaci i Srbi i Hrvati su policentrin e nacije. Oni su m e u s o b n o izm ijeani i proeti, naroito na teritoriji B O S N E I H E R C E G O V IN E . A ko Z a g re b i B eo g rad , kao g lavna sredita hrvatskog i srpskog n ac io n aln o g k orpusa, djeluju u B O S N I neurav n o teen o ili agresivno, o n d a dolazi do o p a sn o g porem e aja unutarnjih b o sansko hercegovakih o d n o sa, s p o sljed ica m a na c ije lo m ju n o s lo v e n s k o m prostoru. D rav n a stabilnost B O S N E 1 H E R C E G O V I N E p redstavlja preduvjet stabilnih o d n o sa m e d u H rv atim a, Srbim a i B o n j a c i m a . M c u n a r o d n o - p r a v n o p riz n a n je s a m o s ta l n o s t i i n e z a v is n o sti B O S N E I H E R C E G O V I N E nuno proistie iz injenice da tak vo priznanje zahti je v a Slovenija, H rvatska i M aked onija, a da ga Srbija i C rn a G o ra p o d raz u m ije vaju. U takvim okolnostim a, priznanje B O S N E I H E R C E G O V I N E je nunost b ez koje ne m o g u biti osigurani m ir i stabilnost na ju n o s la v e n s k im g e o - p d i tikim prostorim a. N e z a v isn a B O S N A 1 H E R C E G O V IN A m o e doprinositi novim integracijam a. Bez njezine nezavisnosti i ravnopravnosti, dezintegracije e se nastavljati, sukobi produljivati, a m rnje jaati.

344