Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet u Sarajevu Odsjek za pedagogiju Nastavni predmet: Opa povijest pedagogije i kolstva

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI

Predmetni profesor: doc.dr. Snjeana unjara

Studentice: Babovi Edmira Dedi Ena Jegi Aida Mustafi Naza Zemani Amila

Sarajevo, decembar 2013.

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI

IVOT I RAD JOHANNA HEINRICHA PESTALOZZIJA Johann Heinrich Pestalozzi je vicarski pedagog ije djelo znai prelaz iz pedagokog prosvjetiteljstva u pedagogiju XIX vijeka. Roen je u Zurichu u obitelji lijenika, 1746. godine. Njegov otac je umro kada je on imao samo pet godina pa su ga odgojile majka i starija sestra. Nakon zavrene elementarne i latinske kole upisao se na Collegium Carolinium, gdje je studirao filozofiju, poljoprivredu i pravo. Na univerzitetu se upoznao sa reformskom partijom te je taj najraniji dio ivota proveo tragajui za nainima da pobolja ivot ljudi. Na Pestalozzija je naroito uticalo socijalno stanje seljaka i njihova velika zaostalost u obrazovanju. Jedno vrijeme je pokuao upravljati seoskim gospodarstvom i postati zemljoradnik, ali mu je taj posao iao lo. Kada je uio da na ovom podruju ne moe da pomogne narodu, rijeio je da mu pomogne na odgojnom podruju, pa je na svom imanju podigao, dijelom dobrovoljnim prilozima, sklonite za siromanu i nezbrinutu djecu. Pestalozzijevo iskustvo u Nojhofu pokazuje koliko je bio upravu to je najzaputeniju djecu odgojio radom koji je udruivao sa nastavom. U njegovom prvom pedagokom djelu Veernji asovi jednog pustinjaka je izrazio svoj pedagoki program u vidu aforizama. Svoj uveni roman Linhard i Gertruda je izdao 1781. godine u kojem opisuje ekonomsko propadanje seljaka u nekom selu, i na taj nain je nastojao iznijeti revolucionarno rjeenje socijalnog pitanja toga vremena. Zbog toga ga je revolucionarna skuptina u Francuskoj 1792. godine imenovala poasnim graaninom francuske republike. Njegovo znaajno djelo je i spis Da ili ne u kojem Pestalozzi iznosi svoje gledanje na francusku revoluciju. Otro je odbijao crkvenu religiju i smatrao je sredstvom dravne sile, ali je priznavao prirodnu religiju. Vaan period njegova rada je u Stanzu, gdje je osnovao sklonite za siromanu djecu i odgajao ih na to prisnijem porodinom osjeanju i redu. Meutim, kada su vojnici zaposjeli sklonite i pretvorili ga u bolnic, Pestalozzi je morao da prestane sa radom. Poslije izvjesnog vremena postao je uitelj u osnovnoj koli u Burgdorfu gdje je radio tek godinu dana. Vlada mu je omoguila da u burgdorfskom zamaku osnuje odgojni zavod i uiteljski seminar. Teio je za tim da pronae metode na osnovu kojih bi svaka majka mogla da pouava svoju djecu, i tako je izdao uveno djelo Kako Gertruda ui svoju djecu. Nakon nekog vremena Pestalozzi je preselio odgojni zavod u Iverdon koji je vrlo brzo napredovao koji je zatvoren nakon 20 godina rada. Pestalozzi je umro 1827. godine. Poslije sto godina urezali su mu na nadgrobni kamen ove rijei:otac sirotinje, uitelj naroda, odgajatelj ovjeanstva Sve za druge, nita za sebe.. 1

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI

PEDAGOKI UENJE I POGLEDI PESTALOZZIJA Na Pestalozzija su snano uticali djela Rusoa i Kanta, meutim najvei uticaj je bio buroaski demokratski pokret onoga vremena i gorua socijalna problematika tada jo zaostale vicarske. Rusoove ideje mogu se osjetiti u cjelokupnoj Pestalozzijevoj pedagokoj zamisli. Kako Ruso tako i Pestalozzi su smatrali da je ovjek dobar po prirodi a odgoj su izgraivali na psihologiji. Lajbnic je isto tako snano uticao na Pestalozzija svojimu uenjem o samorazvoju. Kantov uticaj na Pestalozzija se oituje u slinostima u pogledima o prvobitnosti ulnog percipiranja. Odgojni cilj po Pestalozziju je razvoj ovjekovih snaga koje su samoaktivne, koje, dakle same tee razvoju. Na prvom mjestu u njegovom odgojnom sistemu jeste formiranje ovjeka, ovjenosti. Njegov ivot i njegovo pedagoko uenje proeti su i nadahnuti ovjenou. Razvoj ovjenosti- to je prava svrha odgoja. Ona se postie skladnim razvojem ovjeka i njegovih snaga, a to za Pestalozzija znai razvoj uma, srca i ruke. Odatle je nastala prijeka potreba intelektualnog, moralnog i radnog odgoja. On je jasno spoznao da su znanja bez umijea veliko zlo. Bit moralnosti je aktivna ljubav prema ljudima, a na toj ljubavi zasniva moralni odgoj. Najvie moralne vrijednosti on nalazi u ljubavi prema ljudima, u dobroti, povjerljivosti i poslunosti. Spoznao je odgojnu vrijednost rada. Radni odgoj je bitni sastavni dio njegove odgojne prakse i vana komponenta teorije odgoja. U romanu Leinhard i Gertruda radni odgoj je postavljen kao ope pedagoko naelo. Radni odgoj znailo je za Pestalozzija nastavu u zanatskom radu i zemljoradnji. On je veliki znaaj pripisivao i didaktici i elementarnoj nastavi gdje je naao osnovni princip za tu nastavu u tri elementa: u broju, obliku i rijei. Takva nastava pomae djetetu da razvija sposobnost miljenja to je, prema Pestalozziju, krajnja svrha nastave.Time je istakao formalni znaaj nastave to je u ono doba znailo najenerginiji protest protiv sholastike nastave. Smatrao je da je prvi stepen saznavanja posmatranje. U Pestalozzijeve glavne zasluge spada i razraivanje didaktikih pricipa: oiglednost( oiglednost je znaila samo polaznu taku ka apstraktnom miljenju), princip sistematinosti, vanost postupnosti i pristupanosti. U osnovnoj koli je uveo geografiju i prirodne nauke. Prvi je napisao

detaljniju metodiku za elementarnu nastavu maternjeg jezika. U metodici nastave maternjeg jezika Pestalozzi istie potrebu razvoja djeijeg govora. Zastupao je glasovni metod i borio se protiv metode sricanja. Znaajno za Pestalozzija predstavlja i mjerenje koje se ostvaruje crtanjem. Upotrebljavao je oigledna sredstva poput tapia kada je djecu uio raunskim operacijama. Polazna taka geografske nastave bila je Pestalozziju opisivanje blie okoline.

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI

Da bi sve to ostvario borio se za osnivanje osnovnih kola i za poboljanje osnovne kolske nastave. Po svojoj prirodi Pestalozzi je bio demokrata a u sutini njegov ivotni put je bio tragian, jer ma koliko god je pokazivao volju da pomogne narodu ostao je sputan zaostalim prilikama u svojo otadbini. Poslije Komenskog on je najoduevljeniji pobornik osnovne kole. ZNAAJ PESTALOZZIJEVOG RADA Za Pestalozzija, kao teoretskog pedagokog stvaraoca, moemo rei da e njegovo mjesto u historiji pedagoke misli uvijek ostati meu onima od najvie vrijednosti. Karakter Pestalozzija, njegov lik danas moe sluiti kao primjer za svakog odgajatelja. Iako nije imao praktino mnogo uspjeha, borio se razvija svoju teoretsku misao i rad, i u tome nam moe sluiti kao primjer. Danas, njegov rad je vaan jer je nastojao da da novu didaktiku, novu nastavnu sadrinu i principe i metodiku elementarne nastave, gdje uoavamo da je njegov znaaj ogroman. Izmeu ostalog, uticao je na narodno kolstvo i na znaajne pedagoke linosti u zapadnoj Evropi. Smatramo da bez obzira to je i sam poneto shvaao suvie prosto, pa bio i donekle formalista, da nita od toga ne moe zasjeniti njegovu veliinu i znaaj za dananju pedagogiju. Izdao je znaajna djela za koje smatramo da su od velikog znaaja za svakog odgajatelja i koja mogu sluiti kao vodi u ovoj oblasti. Miljenja smo da je sav taj n jegov trud za osnivanje i voenje sklonita i zavoda za siromanu djecu odaje mu veliko priznanje, jer u to vrijeme nije bila u potpunosti pobuena briga za djecu, a posebno ne za siromane i za zemljoradnike, a on je nastojao da sve to promijeni, bez obzira na razne prepreke koje su mu se javljale na eljenom putu, razna protivljenja drugih. Posebno istiemo njegov znaaj u naglaavanju moralnog i radnog odgoja ime je nastojao odgajati estite, vrijedne i potene graanine, to u to vrijeme je malo ko pokuavao ostvariti.

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI

LITERATURA:

1. Vukasovi, A.(1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski Katoliki Zbor MI. 2. Zaninovi, M.(1988). Opa povijest pedagogije. Zagreb: kolska knjiga. 3. lebnik, L.(1970). Opta istorija kolstva i pedagokih ideja. Beograd: Nauna knjiga.