Starohrvatska prosvjeta, 1411984

BRANKOMARUSIC
POVODOM NALAZA
STAROSLAVENSKE KERAMIKE U ISTRI
UDK 904 653. : 738 (497.13 Istria) .519. Dr Branko
Izvorni znanstveni Y - 52000 Pula
Original Scientific Paper Arheoloki muzej
Staroslavenski nalazi na du Istre spominju se u
literaturi tek nakon drugoga svjetskog raJta. R. Battaglia navodi 1946.
god. da 'su u gomjim slojevima Skocjanske jame kod i u nek'im
chugim spiljama II Tr.sta !iskopand oS'taci staroslavenske keramike
sive ili mrke hoje, uk'raene uSlporednim valovnicama, koju datka na
lm-aj 8.

Lj. Karaman je 1948. god. hrbine posude !iz
slabo zemlje s uresom, za slavenska naselja
t. zvo s,rednjega gradinog doba, li Vrsaru ,i na Brionima arheo-
IOllcim materi.ja;inim svjedQkom .ranoga slavenskog pojavJljivanja na za-
padnoj oba'lli ilStaI1Skog rpoluO'tdka.
2
. I . jedno i drugo dano je, bez ikakvih anal<iza, u
drugom i bez 2Jnanja o okolnostima nalaza,3 te pod nepo-
srednim utjecajem tadanjih priH-ka, kad se nastojala dokazati
kulturna inferi.oI1l1ost slavenSfkog ivlja (R. odnosno veoma
rana prisutnost Slavena na zapadnoj obali I'stre (Lj. Karaman). Vie
svjetlosti u kronoloMru i problematiku grube keramike lokal-
ne proizvodnje unijela su prije -svega, novi-ja istTaivanja na raznim
nalazitima lirom Istre, dopumjena i'skopavanj!ima u muzejskim <spre-
mitima i oskudndm zabiljekama II staTijoj literaturi. Post,ig-
nuti TezultaH, koji su djelomice i objavljeni,4 omogu6uju ne samo vre-
1 R. B a tt a g il a, Le oiViHta preromane della Venezia Giuli.ia e le :prime immi-
gmz.i-on.i slave, La Venezia Gilulia terra d'Halia, Venezia 1946.
! Lj. Karaman, O <srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, Historij ski zbornik,
II, Zagreb 1949, },16.
M. M j T 'a b e II a R o b e r t i, La sede paloocri<sti"<llIla di Orsera, Trueste 1944,
10, 16, 89 (keramika je Illa podu prostorije XI. starokr6anSlkoga crkve-
noga kompleksa, koja je nakon ruenja privremeno pretvorena u ulja-
ru; of. B. M a II' u i S1avensko-ava!I'Ski napadi na Istru 'll svijetlu arheoloke
Peristil, II, Zagreb 1957, 68--9).
4 B. M a r u J 8taroslOV'a11Ske in neke 1Jgodnjesrednjeveke najd!be v Istri,
Arheoloki vestnik Slovenske akademije znanosti in umetrwsti (dalje AV SAZU),
VI/ l, LjUbljana 1955, 115-119, 129-133; B. Dva spomenilka zgodnje-
ISreIdnjeveke arImekture nz june Istre, AV SAZU, VII/1-2, Ljubljtana 1956, 155-
156, 169-170 (Sv. Nikola ill fuli, Ul. 1. maja), 164-165, (Sv. N:iJk.ala u
41
Starohrvatska prosvjeta. 14/.1984
mensko fiksiranje pojedinih nalaza, i,skopanih u grobovima
5
i II datiranim slojevimall odnosno nalazitima,7 nego i izdvajanje
starosla'Venskih nalam, koji sui predmet ovog rada. Oni su
doli na vidjelo na ovim nalallitima: kod Ferenaca,8 Celega
kod NoWgrada,9 Mejica ikod Buzeta/o bazili:ka sv. Sofije u Dvogradu,u
Muntajana kod minjlS d Babina brajda kod minja
l4
(sl. 1).
pozornost bit nalazima,iz Muntajane,
Mejlice, Babine brajded,minja, koji su bHd u literaturi prika-
zani i ana1izirrani samo usputno Hi a kal:'karl
te brzopleto, iako .prumju s obzirrOIn na okolnosti nalaza najvrednije
spoznaje.
Banjolarna kod Pule); B. Ba oi Arheoloko iskopavanje spilje Ciingarele kod
Momj:ana, Jadranski zbornik (dalje JZ), I, Rijeka-Pula 1956, 3411-344, 346, lX-
XII; B. Ma ru i pm Ferencih, novo zgodnjesrednjeveko v
Istri, AV SAZU, VIIj3, Ljubljana 1956, 310, 315-316; B. Ma ru i o
sondanem lizkopavanju v Viilnadi pri Katelu, AV SAZU, VIIIj1, Ljubljana 1957,
67-69; B. Mar u i Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheolokog muzeja
Istre u Puli 1947-1955, Starohrvatska prosvjeta (dalje SP), 6, Zagreb 1958, 212
(Muribel kod Pule i kastrum na Brionhlna); B. Ma r u i Tri
najdbe !iz Istre, AV SAZU, IX-X/ l, Ljutbljama 1957-1958, 47-48 (Dajia); B. M a-
ru i Zgodnjesrednjeve'ko v Celegi pri Novem gradu v Ist,ri, AV
SAZU, IX-X/3-4, Ljub1jana 1957-1958, 204-206, I-III, VI-VIII; B. MalI'u-
i Krata!k doprinos kontinuiteta kasne antike i ranog
srednjeg vijeka le poznavanju pavenSlke arhitekture l ranosrednjovjekovnih gr0-
bova u junoj Istri, JZ, III, Rijeka-Pula 1958, 236-237, I-II; A. S on je, Kas-
i ranosrecinjovjekovni <nalazi iz JZ, V, RJjeka-Pula 1962, 176-
182, I-V; B. Tri raiIlOS'I'ednjovjekovna nadaiziita u Im, JZ, VI, Ri-
jeka-Pula 1963-1965 (tiskanO' 1966), 281-285, IV (Babina bmjda kod mmja),
286-287, III kod Labitna); B. M a r ui Dva spomenika mnosrednjo-
vjekovne arhitekture u Guranu kod Vodnjana, SP, 8-9, Zagreb 1963, 136-138,
X-XIV; B. Ma r ui Ranosrednjovjekovna nalazita O'd Pazina, SP,
8-9, 75-77, II; B. M a ru:i Dje}aJtnost srednjovjekovnog odjela Arheolokog
muzeja Istre u Puli 1956-1958, SP, 8-9, 249-250 (Sv. Foka 'kod ,minja), 252
(.Krpinjan kod Novigrada), 258 (Pula, rimsko kazalite), 259-260 (Lakua kod Pe-
roja); B. Ma ru d Neki problemi J bizantske Istre II svjetlu
arheolokth :izvora, JZ, IX, Rijeka-Pula 1973-1975, (tiskano 1975), 337-346; B.
M a r:ui Tri spomenika crkvene arhitekture s apsidama u Istri,
HA, III, 1, Pula 1972 (tiskano 1975), 82-84, 94, II-IV); B. Kompleks
bazilike sv. SO'fije u Dvogradu, HA, II, 2, Pula '1971 (tiskano 1976), 11-21, 31-32,
35-36, XXXIV-XXXV, XXXVII-XL; B. Malru NoVIi nailia:zli
kili kosturnih grobova u junoj I'Str:i i na otoku Cresu, HA, IV, 1, Pula 1973
(<tiskano 1977),64-68, 7(j-72; V. Istraivanje dijela rim-
ske insule na Usponu Frana broj 6, HA, IV, 2, Pula 1973 ('tii.lSkanO' 1977),
46-51, 57-58, X-XII; A. SO'n je, Ranob:izants1m bazilika sv. Agneze u Munta-
jani kod JZ, X, Rijeka-Pula 1976-1978 (tiskano 1978). 209-213, VII;
B. Vana prima, HA, 11, 1-2 (u tislru); B.
SutO'n anlli,ke na graruci pcljskog agera, HA, 12, 1-2 (u tisku). HA =
Histria archaeologica. .. . .
5 B. M ar u i o. c. (Novi nJailla2li), 7(j-72 (naJ.a2liJta Vi anel, Brioni oi SkIioini).
8 B. M a rui o. c. (Dvaspomenika zgodnjesrednjeveke), 155, 169.
1 B. M a ru J o. c. (Suton aII1.tike).
8 B. Marui o. c.
B. Mar ui o. c. (ZgO'dnjesrednjevekO').
lO B. Ma ru i Prilog ranosrednjovjekovne nekropole na Mejici
kodBuzeta, JZ, XI, Pu1a-Rli:jeka 1979-1981 (t;is.k;ano 1983), 173-196.
II 'B. Ma ruli. o. c. (Kompleks).
11 A. Son je, o. c. (RanO'bizantska).
11 B. Ma ru o. c. (SJ.awens'k:o-av.arski), 68.
u B. Ma:ru i o. c. (Thi ranosrednjovjekO'vna).
42
B. Povodom nalaa staroslalvenske keramike u Istri
Sl. 1. Karta naJatzit:a s'taroslavensJre kerami:ke II IIStiIi. Legenda: J =
2 = = MI.IDtajana, 4 = Mejica. 5 = Dvograd, 6 = Zminj, 7 = Bab.ll1la
brajda, 8 = Goleevo.
43
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
MUNTAJANA KOD 2:UZlCA
A. Sonje je poduzeo '1973. god. sondano iskopavanje na breuJ.'jku
Muntajana kod sela i tada je iskopao ostatke 2lidova troapsidne
baziliIke (,gl. 2), ,t.1.'kraene viebojifl:im podom. Hpoloke zna-
(.ravenska srednja apsida) i dijelovi kamenihspomenika
datiraju crkvu u sredinu 6.

Iako se lU izvjetaju o iskopava-
nju
16
Ille spominjuslojevi paljevineimadcrkvenog podaJj Vragovi ognja
na 'kamenju, ipak neke na o nasilnom ru-
enju ri prestanku njezina namjenskoga kOTitenja. Naime,
svi kameni spomenioi
17
pripadaju vremenu ti kojemu
je ona (rimski spomenici su kao mate-
rijal) to s obzirom Illa mnogobrojneatI1alogije irom IIS,tre, na
pomisao da jebila poruena prije javljanja:pleterne kamene skulpture,
A
SL 2. Muntajana'kod tlocrt birLanttske bazHike {po A. Sanji).
15 A. S01[1 j e, o. c., 223.
u Ibid., 192-199.
17 Ibid., 205-208, II-VI.
44
B. Povodom nalaza starosl:wvenske keramike u Istri
koja 'll pravilu zamjenjuje 'na kraju 8. i u 9. st. star,iji orkveni namje-
taj u i bizants1kiim CI1kiVama.
18
Uz taj, 'll biti p()lS!I'edni,
postoje i neposredni dokazi. U jugozapadnim uglovima prostor,ija A B,
'll ugLu prostorije B i s vanjske strane sjeverozapadnog
ugla ,iSJkopani su dijelovi i odlomcizem1janih i sta1denih po-
suda, u jugO'zapadnom uglu prostorije A 1Jivot,injske kosti, a u prosto-
riji B metalno (eljezni no, a i eljezna strgulja), te
veoma izLizani bizantski nO'vac.
l9
Svi nalazi jz prostorija A i
B dol:i su na vidjelO' u 10-15 om debelO'm sloju zemlje, pomijeane s
tmlom bukom i kamenim koji se nalazio odmah iznad po-
da, 1:e ispod sloja ruevine.
20
Ulaz u prO'storiju e bio je naknadno za-
zidan,21 a zapadno od njega 'se u p.rostoriji A iZVO'I1Ili malterni
pod, koji je koriten 'kao ognjite. Od vatre nije pocrnjela samo zagla-
povrina lI1ego i debljina podnog sloja na pavrini od oko
22
2 m
2
. Na pitanje o vremenu 'ruenja bazilike ,i njezina
profani'l"anja odgovor pruaju mnogobrojni spomenici crkvene arhitek-
ture na prostoru od ju1mOg Norika do zapadnoistaTske obale, ikoje su
na prijelazu \iz 6. u 7. ,5'1:. unitili Slaveni i Avari,2s te predmeti, pri1ka-
zani u ovom tekstu.
I. KERAMIKA
A. na kolu
1. Gornjoi dio lonca (inv. br. S 7668, tab. I, 1). Prema vani isprueno
zavrava odrezacimrubom. Stnl'ktUlra je pOTozna, glini
su dodana 7Jrnca ,kvaronog pijeska. je i mrko. Vel.:
vana (dalje v. 3,2 cm, . 11,7 om (promjer 19,0 cm), debo
ljina (dalje deb.) stijenke (dalje samO' deb.) 5-8 mm.
2. Gornji diO' lonca (inv. br. S 7696, tab. I, 2). 'PTerna ;isprueno
zawava odrezanim rubom. Struktura je porozna, glini
su dodana 7Jfnca kvaronog pijeska u tek je
18 B. M a T ill i Oontributo alla della scultura altomedioevaile in
lstcia, Atti, XI, Centro di ricerche stoI1iche - ROV'igno (oo,lje ACRSR), TrielSlte
1980--1981, 77; cf. B. Contributo alla oonoscenza dei monumemtil sto-
rico-artistioi di castrum Vallis e del suo terni:torio, ACRSR, XIII, Trieste 1982-
1983, 32, 37.
10 A. Sonje, o. e., 193, 195-198.
,. Ibid., 193, 197.
u Ibid., 204, sl. 4.
H Ibid., 198.
!8 za prostor sjeverno od. JulijiSk:ih AIlpa cf. G. C. M e n i s, La basi!lica paleo-
acis1liana nelle diocesi setten!tr.ionali della d'Aqui1eila, Citta del Vati-
cano 1958, 67 (Zuglio), 78 (Stribach), 102 (KirchJblChl), 134 (Teumia), 143 (Duel),
156 (UlTichsberg),l ,163 vHoi:sohhugel) oi. 178 (Hemmaberg); za prostor j'l.lno od
Julijskih Alpa CI. P. ,Petru-T. Ulbert, ViTooje Sevnici, in mo-
nografije, 12, Ljubljana 1975, 27, 48 i L. B o l t a, Rifu;ilk pri Semtjurju, Katalogi
in monografije, 19, Ljubljana 1981, 17; za Istru cf. B. M a rill i o. e. (Slaven-
.sko-avarsk.i), 63-69 (Nezakcij, VI'SaIr) li. o. e. (DjelatnOSIt 1956-1958), 248, 250 (Sv.
Foka kod 1:roinja).
45
46
Starohrvatska prosvjeta, 14{1984
mrko i Vanjska povr'ina 'ramena je ispunjena usporednim
,vodoravnim crtama. Vel.: v. 5,5 cm, . 7,4 om (promjer
16,6 cm), debo 8 mm.
3. Gornji dio lonca br. S 7681, tab. I, 3). P<l"ema vani isprueno
zavrava proirenim i odrezamm rubom. Glini su dodana
zrnca 'kivaTOnog pijeska, je mrko i Va!lljska po-
vrina rramena je ukraena dvjema vodoravnim i duboko utisnutim
dok je unutranja ispunjena usporednim vodora'V'Ilim crta-
ma. Vel.: V. 6,0 cm, . 9,7 cm (promjer 14,6 cm), debo 5-
7 mm.
4. Gornjti dio lonca (inv. br. S 7679, tab. I, 4). P.rema vani isprueno
o'drezanim TU!bom. Glini su dodana 1)1'llca kvarc-
nog pijeska, je i mrlro. Rame je ukraeno na vanjskoj
povrini ugrebenom valovnicom, dok je na unut'ranjoj po-
vrini dspunjeno usporednim vodoravnim crtama. Vel.: v. 5,9 cm,
. 13,1 cm (promjer 17,4 cm), debo 6-9 mm.
S, Gornji dio ilonca br. S 7688, tab. I, 5). Prema vani isprueno
zavrava odTezanim rubom. Glini su dodana ZTI1ca kvarc-
nog pijeska, je u lomu djelomice mrko. Vanj-
ska povrina rramena je Ulkraena snano uti.snurt:om koja
je !niska i dok je unurtIranja ispunjena uspored'lllim vodorrav-
nim crtama. Vel.: V. 8,2 . 6,6 om 15,0 cm),
debo 10 mm.
6. Dijelovi .i odlomci trbuasta lonca (inv. hr. S 7687, 'ta!b. II, 1 i VI,
2). Prrema vani isprueno zavra'V'a odrezanim rubom. Dno
je ravno, rprijelaz III donji dio trupa je na vanjskoj povrini otar, a na
unutranjoj zaobljen. G1iIni su dod'a!lla 1Jrncakvarcnog pijeska,
je i mrko. Vanjska povrina ramena je ukraena niskom i razvu-
utisnutom valovnicom, a ispunjena je i usporednim vodorav,mm
crtama. Vel.: V. 18,1 om, promjer 19,5 cm, promjer dna 12,0 cm,
maksimalna (dalje maks.) .!v. 20,0/10,0 cm, debo 6-9 cm.
7. Odlomak 'Stijenke (inv. hr. S 7697, tab. II, 2). su dodana zrnca
kvarcnog pijeska, je Vanjsrka povrMna je UJMaena ugre-
benim uzorkom, dok je unutranja ispunjena usporednim
vodoravnim brazdama. Vel.: 4,7x4,9xO,6 cm.
8. DiO' stijenke br. S 7670, tab. II, 3). Glini su dodana 7!rnca
ktvaTcnog pijeska, je mIlko .j VanJska povrina je ukra-
ena utisnutom vruovDJicom, dok je unutrranja Jj'spllnjena usporednim
vodoca'Vlllim crtama. Vel.: 2,9x3,3xO,7 om.
B.
1. Dio lonca (mv. hr. S 7682, tab. III, 1). Kratko je tek primjet-
no isprueno prema vani i zavrava zalObljenim ,rubom. Struktura je
porozna, :powine 'su hrapave, a glini 'Su dodana 2lI1lla :kvaronog pijesIka.
je mnko. Vel.: V. 9,0 cm, . 7,6 cm (.promjer je 11,6
cm), debo4-8 mm.
B. Povodom nalaza starosla'venske keramike u Istri
2. Donji dio lonca (inv. br. S 7685, Itab. III, 2). Prijelaz iz ravnog dna
u ,donja dio trupa je na vanjskoj povrini otar, a na unut'ranjoj za-
.obljen. SWukitura je porozna, povrJ.iiIle su hrapave, a glQni su dodana
zrnca kValrcnog pijes!ka. je i mrko. Vel.: 'v. 4,0 cm,
. dna 5,5 cm, debo 12-15 cm.
3. Dio pekve (mv. hr. S 7694, tab. III, 3) s trokutastom drkom. Glini
su dodana zrnca kvarcnog pijeska, je mrko i Na unu-
tranjoj povrrini su usporedne vodoravne crte. Vel.: V. 4,9 cm,
. 6,6 cm, debo 0,7-2,5 cm.
4. Dijelovi 'posude br. S 7686, tab. IV, 1 i talb. VI, 1). Kratko
je tek primjetno i'spn1eno prema vani lj zavrava zaobljenim ru-
bom. Dno je ravno, prijelaz u donji diO' trupa izveden je na vanj5koj
pov,rind. u V!:idu 'stojne noge, dok je na unutranjoj zaobljen.
je porama, povrine su hrapave, a glrinri su dodana 2lI1Jla kvarcnog p.i-
jeslka. je mrko a sivo. Vel.: V. 15.2 cm, promjer 13,9 cm,
promjer dna 7,3 cm, maks. /v. 13,2/11,0 cm, debo 6-11 mm.
5. Gornj<i dio lonca (inv. hr. S 7673. tab. V, 1). Kratko je tek
primjetno isprueno prema vani i zavrava zaobljenim rubom. Glini su
dodana zrna kva'l'Cllog pijeska povrine su hrapave, je mrko i
Vel.: V. 6,3 cm, . 6,8 cm, debo 4-6 mm.
6. GOTJlIji dio lonca (inv. br. S 7683, tab. V, 2). K'I'atko je tek
primjetno isprueno prema vani i zavrava zaobljenim ruhom. Struk-
tura je porozrna, povrine su hrapave, a glini su dodana :z;ma kvarcnog
pijeska. je mrko. Vel.: V. 6,2 om, . 6,6 cm (promjer
10,0 cm), debo 5 mm.
7. Gornji dio malenog lonca (inv. hr. 7662, 'tab. V, 3). K!ratko
je tek primjetno isprueno prema vani i zavrava zaobljenim rubom.
Glini su dodana zrna kvarcnog pijeska, povrine su hrapave, je
i mrko. Vel.: V. 5,2 cm, . 5,1 om (promjer 7,9 cm),
debo 6-7 mm.
8. Gornji dio lonca (inv. br. S 7684, tab. V, 4). Kratko je tek pri-
mjetno ,isprueno prema vani i zavrava koni6no od'l'ezanim rubom.
Struktura je porama, povrine &u h'l'apave, a glini su dodana zrnca
kvarcnog pijeska. je mrko. Vel.: V. 6,8 cm, . 5,4 cm (pro-
mjer 9,7 cm), debo 5-7 mm.
9. Gornja dio ,i od'lomci lonca (inv. br. S 7672 a, tab. V, 5). K.:ratko oj
prema vani isprueno zavrava odrezanim rubom. Glini
su dodana u tek primjetnoj 7Jma kvarcnog pijeska, na vanjskoj
powini vidljiV<i su ,prsm'i otisci, je Vel.: V. 6,4 cm,
promjer 16,6 cm, debo 8 mm.
10. Donji dio lonca (inv. br. S 7672 b, rtab. V, 6). Dno je ravno; pri-
jelaz u donji dio trupa je na vanjskoj povrrini otar, 'a na unutranjoj
zaobljen i odebljalll. Faktura 'i su kao kod S 7672a. Vel.:
V. 4,1 cm, promjer dna 8,0 cm, debo 7-11 mm.
47
Starohrvatska prosvjeta. 14/1984
11. Gornji dio i odlomci lonca (inv. br. S 7671, tab. V, 7). Kratko
Ije tek primjetmo isprueno 'Prema vani i zavrava odrezani m ,
te l-agano proirenim rubom. OHni su dodana zrna i ZJrnca kvarcnog pi-
jeska, je s mI1kim mrljama. Vel.: v. 10,0 om .
6,5 cm, debo 9-13 mm.
II. METALNI PREDMETI
1. eljezni no (inv. br. S 7658, tab. VU, 1). Hrbat i su lagano
ukoeni prema irljku. Vel.: du. 12,4 .cm, ma!ks. . 1,5 om, maJks. debo
3 mm.
2. eljezni (':inv. br. S 7659, tab. VII, 2) s velikom okruglom
glavicom. Vel.: du. 6,3 cm, promjer glavice 2,3 cm.
3. eljezn'a 'strgulja (inv. br. S 7660, talb. VII, 3) sa S-drkom. Vel.:
du. 12,4 cm, maks. . 2,5 cm, maks. ,debo 7 mm.
4. dugme, veoma loe. Vel.: promjer 2,2 cm, debo
2 mm, du. trn'a 9 mm.
5. hizantski novac, veoma loe. Vel.: promjer 2,5
om, debo 1,5 mm.
III. STAKLENO
1. Dva dna br. S 7661 a, b, tab. VII, 4) zelenkaste
boje. Vel.: promjer dna 5,6 cm, V. 1,5 cm, debo2 mm i . 4,3 cm,
debo 2 mm.
MEJICA KOD BUZETA
BaT1barizi:rane s'lavensk01rOmanske nekropole 7. oi 8. st., istraene na tlu
Istre, dale 'su razmjerno malo nalaza, koji su,
uglavnom prikazani i aII1.alizirani u litera:turi.. Ta tvrdnja od-
nosi se 'Prije svega na iskopano u Celegi, i u Vii-
nadi Ikod Katela,24 a tek donekle na nalaze iz Velikog M1una ,i Mejice,
koji su samo zabiljeeni u prikazima.
25
da su dvije po-
sude, js.kopane 1962. god. u grobu 13 na brijegu kod Velikog
M1una (rtab. VIII),26 s obzimm na oblik, fakturu, i izrrade
24 B. M a r u i o. c. (Zgodnjesrednjeveko v o. C. (pola-
pri Ferencih); o. c.
25 B. M a r u i Nekropole VII. ii VIII. 'Il Lstri, AV SAZV, XVHI,
Ljubljana 1967, 337; B. ,PriLog ,ranosredn.jovjek:oWle ne-
kropole na Mejici kod. Buzeta, JZ, 11, Ma-Rijeka 1979-1981. 186.
26 Uvrije !pOsude ISU lirskopane u grobu B (vel: 187x3Sx61 am; a:zfunUlt 50
0
),
obloenom kamenjem i Dno je zemljano. je naImadno po-
kapanje. Kosti starijeg ukopa 'su pora7lI1ljetene uz junu ti zapadnu (lubanja)
stlranu groba. Naknadno su pokopane rils'towemeno dvije odrasle osobe: mukarac
je poloen uz sjevernu, a ena uz junu stranu groba. U silpu su
UlgljevJja. Prl1hlpzi: 1. Svjetiljka (mv. br. S 3838, tab. VIII, 3), <tip Loeschcke X;
je Cl'Veno. Vel.: H,3x8,1x3,1 cm; 2. Lonac (inv. br. S 3839 a, tab. VIII,
2), na ikolru. Prema vaniispIUeno zavrava zaobljenim
48
B. Povodom nalaza staroslavenske keramike u Istri
kolo) proizvod Iromanskih starosjedilaca, spommJu
se i u ovom 'radu tek usputno. To se, ne moe za od-
lomke posuda, koji su doli na vidjelo 1966. i 1970. god. na Mejici kod
Buzeta 'lJ. kvadrantima (dalje kv.) IX, XII-XIV, XIX i 1, te u gro-
bovima 199, 200, 206, 221, 223, 231 i 232, a veoma su prahi-storij-
skoj gradinskoj keramici, zbog su i privukLi panju te
zavrijedili podrobniji prikaz.
A. keramika
1. CetiTi odlomka stijenki hr. S 7244 a). je crveno. Vel.:
2,5x3,5xO,5 cm; 2,5x2,8xO,9 cm; 2,5x1,5xO,8 cm i 2,5x1,8xO,5 cm. Iskopano
u gloju humusa na spoju kv. XII XIX.
2. Dva odlomka stijenki (inv. br. S 7251 a). je crveno. Vel.:
2,4x1,7xO,5 cm li 1,7x2,OxO,5 cm. Iskopano II kv. 1.
3. Dio dna sa stojnom nogom (inv. br. S 7254 a). je crveno.
Vel.: v. 1,5 cm, . 4,1 cm, debo 4-5 mm. Iskopano u kv. XII, iz-
i ispod kamenih blokova, u sloju zemlje odmah iznad gline.
4. Tri odlomka stijenki (inv. br. S 7256 a). je crveno. Vel.:
1,7x1,6xO,6 cm; 2,7x3,6xO,6 cm i 3,4x2,7xO,6 cm. Iskopano u kv. XIII,
u sloju humusa.
B. na kolu
1. Gornji dio lonca (inv. br. S 7244 b, tab. IX, 2). Prema vani
eno zavrava suenim i zaobljenim rubom, ispod kojega krui na
vanjskoj povrini <trokutasto rebro. Vel.: V. 2,7 cm, . 3,7 cm,
debo 4-9 mm. Iskopano zajedno nalazom A 1.
C.
1. Dva odlomka 'stijenki (inv. br. S 7243). Glina je sme-
i mrko. Vel.: 2,0x2,2xO,8 om i 2,9xl,9xO,6 cm. Iskopano u grobu 221.
nubom. Glini su dodana z.rnca kvarcnog pijeska, je mrko -i Vanj
ska povrina je ispunjena usporednim vodoravnim crtama. Vel.: V. 12,8 cm,
promjer dna 11,5 cm, promjer 14,0 cm, maks. v.j. 6,0/14,0 cm, debo 4-7 mm;
3. Lonac (inv. br. S 3839 b, tab. VIII, 1), na kolu. Prema vani
ispI1Ueno zavrava lagano odebljanim, ulijebljenim :i odrezanim
rubom. Vanjska povrina udubljenog dna je ispunjena krunim brazdama. Glini
su dodana zrnca kvarcnog pijeska, je Vanjska povrina ramena
je usporednrlrrn vodoravnim crtama. Vel.: v. 12,7 cm, promjer dna 7,0
cm, promjer 14,0 cm, maks. v./. 7,7/15,8 am, debo 4-6 mm. Svjetiljka se
nalazila na kamenoj .m:tad lijeve nadlaktice, lonci neto ispod i na
kamenoj
Odlomci posuda su iskopani na brijegu jo u grobovima 24 i 32. Od-
lomak stijenke, ukraene na gornjoj povrini utisnutom valovrui-
com (inv. br. S 3859, tab. VIII, 5), iskopan je u grobu 24 bedrenih kos-
tiju; glini su dodana zrnca kvarcnog pijeska, je mrko. Vel.: 2,0x2,OxO,5
om. U grobu 32 su tri odlomka stijenki i odlomak prema vani ispru-
enog sa zaokruenim rubom (inv. br. S 3988, tab. VIII, 4); glina je oista,
mrko li Vel.: 3,0x2,6xO,9-1,1 cm; 2,6x2,6xO,7 om; 2,7x2,OxO,5 om
i 2,8x2,lxO,5 cm.
4 STAROHRVATSKA PROSVJETA 49
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
2. Sest odlomaka stijeJ1lk,i (inv. br. S 7244 c). Glina je zrna kvarc-
nog pijeska ,dodana su u tek primjetnoj je cr-
i mrko. Vel.: 2,9xl,6xO,8 cm; 2,1x2,lxl,1 cm; 2,4x2,4xl,0
cm; 3,2x2,8xO,8 cm; 1,9xl,9xO,7 cm ,i 2,2x2,8xO,8 cm. Ilskopanisu zajed-
no s nalazima A 1 i B 1.
3. Dva odlomka stijenki (inv. hT. S 7246). Glina je struktura
porozna, mrko. Vel.: 4,4x3,4xO,8 cm i 3,4x4,lxl,0 om. I,skopana
su u grobu 200, uz none kosti.
4. Odlomak stijenke (iov. br. S 7247). GJ.ina je j arko-
i mrko. Vel.: 2,1x2,4xO,9 om. Iskopan je u grobu 199,
potkoljenica.
5. Sest odlomaka stijenki (inv. br. S 7248 a) posude. Glina je
i mTko. Vel.: 6,5x4,2xl,4 cm; 4,Ox3,6xl,l cm; 4,6x
2,7xl,3 cm; 3,6x3,7xl,4 cm; 1,5x2,3xl,8 cm i 2,9x2,2xl,0 om. - Dva od-
lomka stijenki (inv. hr. S 7248 b). Glina je mrko. Vel.:
2,9x2,4xO,6 cm i 2,5x2,9xO,6 cm. Is'kopani su u kv. XIV, u sloju iznad
ute gline.
6. Odlomak stijenke (inv. br. S 7249). Glina je
u lomu mrko. Vel.: 2,4x2,5xO,5 om. Iskopano u grobu 223.
7. Dio drke (inv. br. S 7250, tab. IX, 4), odbijene na gornjoj strani;
u presjeku je ovalna. Glini su dodana kvarcnog pi1jeska u tek pri-
mjetnoj :stJI'llk1ura je porozna, Vel.: 4,5xl,8-
3,5xl,3 cm. Iskopana je u kv. XIII.
8. Dio dna i donjeg dijela trupa lonca (inv. hr. S 7251 b, tab. IX, 6).
Prijelaz je na obje p0wine otar i lagano Glini su dodana
zrnca kvarcnog pijeska u .primjetnoj je mrko. Vel.:
v. 3,5 cm, . 3,8 cm, debo 6,5-8 mm. Iskopan je zajedno s nala-
zom A 2.
9. Odlomak gornjeg dijela lonca (inv. hr. S 7252 a, tab. IX, 3); ruh
je odbijen. Obje povrine su ispunjene usporednim vodoravnim crta-
ma. Glina je ZTnca kvarcnog pijeska dodana su u tek primjetnoj
je a >ll lomu Vel.: v. 3,7
cm, . 3,5 cm, debo 6 mm. - odlomka stijenki (inv. hr. S
7252 b). Glina je struktUTa porozna, Vel.: 4,6x
3,5xO,8 om; 1,5x2,4xO,8 cm; 2,6x2,4x0,4 cm i 1,9x2,4xO,5 cm. Iskopani
su u kv. IX, X u sloju humusa.
10. Gornji dio zdjele (illv. br. S 7254 b, tab. IX, 1) koja zavrava
zaobljenim rubom. Glina je a u lomu mrko. Vel.:
v. 3,5 cm, . 3,7 cm, debo 12 mm. - Dio drke (inv. br. S 7254 a,
tab. IX, 5), odbijene na obje strane; u presjeku je troku-
tasta. GUna je a u lomu mrko. Vel.: 2,2xl,lx3,6
om. - Petnaest odlomaka stijoo1ki posude (inv. hr. S 7254 c).
Glina je stTUktura porozna, a u lomu crno. Vel.:
5,3x4,OxO,9 cm; 4,9x3,2xl,1 cm; 3,5x4,2xl,0 om; 4,lx3,lxl,3 cm; 3,9x
3,5xO,8 cm; 2,3x2,5xO,7 cm ,i 3,0x2,8xO,8 cm. - Dva odlomka stijenki
posude (inv. br. S 7254 cl). Glina je struktura porozna,
a u lomu mTko. Vel.: 2,lx2,5xO,6 cm i 2,5x3,OxO,6 cm. Iskopani
su zajedno s nalazom A 3.
50
B. Povodom nalaza staroslavenske keramike u Istri
11. Tri odlomka stijenki posude (inv. br. S 7255). Glina je
str1Ulctura porozna, a u lomu kod dva odlomka mrko.
Vel.: 2,3x2,5xO,7 om; 1,5x2,OxO,7 cm ti. 1,9xl,4xO,8 cm. Istkopani su u
sloju humusana grobova231 i 232.
12. Tri odlomka stijenki posude (inv. br. S 7256). Glina je pe-
a u lomu ml'ko. Vel.: 3,lx4,9x1,1 cm; 3,6x3,Oxl,1 cm i
2,9x2,6x1,1 cm. Iskopani suu grobu 206.
13. Pet odlomaka stijenIki posude (dnv. br. S 7257 b). Glina je
a u lomu mrko. Vel.: 2,8x1,7xO,7 om; 1,8x1,8xO,8 cm;
2,1x2,8xO,8 cm; 1,8x2,5xO,8 cm i 2,3x1,9x1,4 om. Iskopani su zajedno s
nalazom A 4.
BABINA BRAJDA KOD MINJA
Staroslavenskim odnosno starohrvatskim nekropolama 8. 9: i 10. st.
na prostoru Drage i Rae pripadaju i grobovi, ,iskopani 1959.
god. na Babinoj braj<li, jugozapadno od crkve sv. Foke kod minja.
o,ni predstavljaju dio malene, uglavnom jo neistraene nekropole, ko-
jase moe s obzi'rom na nalaze, konstrukciju grobova i pogrebne obi-
u 8. Iako su nalazi, ,iskopani na Ba-
binoj braj.di prikazani i valoriziraJni u literaturi,27 postoje ipak
T<lZ'lozi da se izvri opisna,i slikovna dopuna, koja zaokTl.l-
!iti dobivene spoznaje, povezati razna nalazita i uputiti
na neka nova 'razmatranja. Lonci su iskopani u grobovima 2 (S 3333)
i 4 {S 3338), u grobovima 3, 5, i 6 'Su u zasipnom sloju odlomci
ugljevlja i a u ,kv. B 5 i e5 20 cm ispodpovrine 30 cm debeli
slloj ugljevlja, u kojemu su doli na vidjelo i kremeni odbitak (S 3340)
ii. .brojni odlomci (S 3341 - S 3348). Sloj se nastavlja u zapad-
nom i sjevernom pravcu. Izvan groba 2, s njegove sjeverozapadne stra-
ne, iskopan je lonac (S 3335),28 poloen na lit,ieu, a u njegovoj blizini
srebrni prsten (S 3334), ukraen na proirenoj urezanim kri-
em.
29
ugljevlja ustanovljend su na unutranjim po-
V'I'inama ostatakalonca (S 3333):iz unitenoga groba 2.
A. na kolu
1. Dijelovi i odlomci lonca br. S 3338, tab. X, la, b). Tanko i
ravno dno je na vanjskoj pov.r'ini kod ruba lagano udubljeno, prema
vani isprueno zavrava ljeV'kasto odrezanim rubom. Struktura je
poroma, Vel.: v. 2,5 . 6,6 cm, debo
5 mm; V. donjeg dijela trupa 3,3 cm, . 4,7 cm, debo 4-9mm.
Iskopanjeu grobu4.
2. Gornji dio lonca (dnv. br. S 3341, tab. X, 2). KTatko i prema vani
isprueno zavravaokomito.postavljenim zaobljenim rubom. Struk-
n B. Maru O. C. (Tili rrunosred.njovjekovna nalam'ta), 281-285.
18 Ibid., 283. mh. II.
29 Ibid., 283, tab. III.
51
Starohrvatska prosvjeta. 14/1984
rura je poroona, mrlro. Vanjska povrina ramena je ukraena
ut,isnutom va1ovnicom, Ikoja je tan'ka i pravilna. Vel.: v. 5,1 cm,
. 3,9 cm, debo 7-8 mm. Iskopan je u kv. B 5.
3. Gornji dio lonca (inv. hr. S 3342, tab. X, 3), koji zavrava lagano
prema vani ispruenim i odbijenim Glini su dodana zrnca kvarc-
nog pijes>ka, je mrko. Vanjska poV'rina ramena je ukraena
utisnutom pravilnom valovnicom, na prijelazu u vrat je uttisnuta brazda,
a obje pov,rine ispunjene su usporednim vodoravnim crtama. Vel.:
V. 3,7 cm, . 4,7 cm, debo 5-7 mm. Iskopan je u kv. B.
4. Odlomak prema vani iS'Pruenog lonca (inv. br. S 3343, tab.
X, 4) koji zavrava okomito odrezanim rubom. Struktura je poroma,
mrko. Vel.: V. 3,0 cm, . 3,0 cm, debo 6-8 mm. Iskopan je
u kv. B 5.
5. Odlomak prema vani ispruenog lonca (iJnv. br. S 3344, tab.
X, 5), koji zavrava odrezanim rubom. je mrko i sme-
Vel.: v. 2,6 cm, . 3,1 cm, debo 6 mm. Iskopan je u kv. B 5.
MINJ
Starohrvatska nekropola uZminju, istraivana u godinama 1955, 1956.
i 1957, dala je razmjerno malen nalaza, koji se u
noj literaturi spominju tek

Iskopani su u grobovima 15,
147, 158 i 212. .
Grob 15 (vel.: 13Sx40x32 om, azimut 91
0
) 's oblonim i zem-
ljanim dnom; dijete (infans II), duina kostura 124 cm, desna ruka is-
pruena je uz tijelo, lijeva je poloena na tI'buh. Prilozi: 1. Dio karbo-
nizirane letvice kotanog (inv. br. S 2942 a, tab. XI, 1). Na jednoj
od uzdunih strana k'ratki su usporedni urezi. Vel.: 2,lx1,Ox0,4 cm; 2.
Deset odlomaka stijenki zemJjane posude (rinv. br. S 2942 b, tab. XI, 2)
na ruanom kolu. StruktuTa je porozna,
je i mrko. Nalazi 1 i 2 iskopani su uz vanj,sku povrinu jedne
od oblonih na sjevernoj strani groba.
Grob 147 (vel.: 170x4Sx30 cm, 73) IS oblomim (dje-
su i zemljanim dnom, uni,ten u mjer,i; od
kostura je samo lubanja. Prilozi: 1. Dijelovi i odlomci stijenki
na kolu zemljane posude (inv. br. S 3576,
tab. XII). Struktura je veoma porozna, glina mrko. Dno
je ravno, na prijelazu 'll donjli dio t>rupa lsuijen:ka je odebljana, a sam
prijelaz je otar na obje pov,rine. Naji:ra peni.ferija nalazi ISe na viso-
kom ramenu, dok se tijelo posude prema dnu polako, a prema otvoru
naglo suzuje. Vanjska povrina ramena je ispunjena jedva
usporednim vodoravnim ortama. Vel.: V. 15,1 cm, maks. ./,v. ? I
12,1 cm, .deb. 6-9 mm. Lonac je ,iskopan uz vanjsku povrinu oblone
na sjevernoj strani grdba.
Grob 158 (vel.: 18Sx4Sx? cm, azimut 83) s obloroim (uglav-
nom su ,i kamenjem (na junoj uzdurooj strani), zemljanim
30 B. M a r u i O. C. (Sla'Vensko-avars:kl), 68; B. B a Sta'l'ohrva1sko grob-
lje II minju, JZ, III, Rijeka---.PuJa 1958, 324.
52
B. Povodom nalaza staro51a'venske keramike u Istri
dnom i pakrivom od drvene daske; enska, adultus, duina slabo
nO'g kostura 165 om, lijeva ruka je ispruena uz tijelo, desna je poloena
na tr-buh. Prilozi: 1. Srebrna naunica (inv. br. S 3486, tab. XI, 3). Na
donjoj strani umetnuta je ovalna jagoda sastavljena od dviju
polutki koje su na spoju i na svakoj od strana opasane jedno_
staV!rlOIll icom. Vel.: 5,Ox5,6 om, debo 1,1 mm, jagoda 1,8x1,1 cm; 2.
Zrnasta grozdolika srebrna naunica (inv. br. S 3487, tab. XI, 4), izra-
u tehnici lijevanja. Donja polovica nesas1avljenih krajeva
je oi zavrava na jednom kraju aJikom, dok je na spoju dije-
lova debljine prstenasti okv;iT. Vel.: 5,1x2,6 cm, debo 1-3 mm, .
grozdovi 2,3xO,6 cm; 3. Ve6idio zemljanog lonca (inv. br. S 3576, tab.
XI, 5) na 'kolu. SwukhDra je porozna, pe-
i mIlko. Dno je ravno, prijelaz na
vanjskoj povri!Ili otar, na unutranjoj zaobljen. je isprueno pre-
ma vani, a zavrava lagano zaO'bljenim i okomito postavljenim rubom,
istaknutim na donjoj strani. Vanjska povrina je ukraena sa est utis-
nutih valovnica, koje su niske i vel.: v. 13,6 crn, . 11,0
cm, debo 6-8 mm; vel.: v. 13,6 om, promjer dna 7,4 crn, pro-
mjeT 15,6 cm, maks. Jv. 15,4/7,0 cm. Lonac je iskopan kod lakta
desne ruke.
Grob 212 (vel.: 194x42x38 cm, azimut 115) s oblO'nim i liti-
dnO'm; kosruTa, u pitanju je, kakO' se istovremen po-
kop iste obitelj.i; enska (?), maturus (donji <kostur); mukarac,
maturus {kostur iznad), duina 173 crn; dijete (infans I) i mukarac
(?), juvenilis (gornji kosturi); kod svih kostuTa su ruke ispru-
ene uz tijelo. P,riloZ'i: 1. Odloma'k stijenke zemljane posude (inv. br.
S 7653, tab. XI, 6) na kolu. je
mI1kO', struktura porozna, na unutranjoj povrini su usporedne vodo-
Tavne crte. Vel.: 4,1x3,9 cm, debo 6 mm. Iskopan je pokraj lubanje gor-
njega kostura.
GOLESEVO KOD BARBANA
KO'd zaseoka Goleevo, zapadno O'd BaTbana, otkrivena su nakon 0010-
Istre uz lokvu Ikoja se nalazi pokraj puta prema Sv. Eleuteriju
1Jrikost'Ulrna groba IS oblO'nim d zemljani lonac. Manje son-
dano istraivanje poduzeto je 1979. god., kad su iskopana groba
u kojima su doli na vidjelo kosturi, a u jednom od
njih su odlomci ugljevlja i zemljanih posuda, na
nom kolu.
sl
Grob 4 (vel.: 80x40x40-50 cm, azimut 82, sl. 3) obloen je sa svih
strana 000 i pokriv su pokriv u dva re-
da; infans I (9-12 mjeseci), je samo lubanja. Prilozi: 1. Od-
lomci lonca hT. S 850, sL 4: la, b). Lagano prema vani isprueno
SI AJ1heoloka jostraivanja na Goleevu su 28. svibnja oi 8. 4Iip-
nja 1979. godine. Radove Je financirao SIZ VII za znanstveni rad, jer
oni su bili u temu 17 [ ranosrednjovjekovna Istra u
svjetlu arheolokih izvora) Odjela za arheologiju kod Centra za ,po\lIi1esne zna-
ll10sti Filozofskog fallrulteta u Zagrebu.
53
54
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
zavrava !SUenim rubom, ispod kojega je na vanjskoj povrini
tanko rebro. Struktura je porozna, je mrko i a na unu-
tranjoj su povrini usporedne vodoravne crte. Vel. v. 1,8 cm,
. 2,0 cm, debo 4-7 cm; vel. stijenke: v. 2,9 om, . 3,9 om,
debo 6-7 cm. 2. Dijelovi oi odlomci lonca (inv. br. S 4232, sl. 4: 2a, b).
Donji je dio trupa na prijelazu iz udubijenog dna adebljaiJl, prema vani
isprueno je zadebljano, amot je dodat glini u tek pri-mjernoj
a je i mrko. Vel. V. 1,4 cm, . 2,7
om, debo 5 mm; vel. dna: 1,2x2,9xO,4-1,0 cm. 3. Odlomci lonca (inv.
Sl. 3. Goleevo kod Barbana, grob 4.
br. S 4424, sl. 4: 3a, b) s prema vani i,spruenim odbijenim kod
ruba. Struktura je poroona, glini je dodan amot, a je neizjed-
d mrko. Vanjska povrina 'ramena je ukra-
ena utisnutom valovnioom. Vel.: 2,4x2,lxO,6 cm i 3,3x2,6x
0,5 cm. 4. Odlomak stijenke br. S 800 a, tab. 4: 4). Struktura je
porozna, zrnca kvaronog pijeska dodana su glini u tek primjetnoj ko-
je mrko. Vanjska povrina ukraena je brazdom. Vel.:
1,8x2,3xO,5 cm. Odlomci 1-3 iskopani su iznad pokriva, odlomak 4 uz
sjevernu stranu groba.
B. Povodom nalaza staroslaven:ske keramitke u Istri
2a 2b
1a
3a
1b
Sl. 4. Goleevo :kod Barbana, zemljano iz groba 4.
AN,ALIZA I ZAKLJUCCI
Prilkazani sta'rosla'Venski nalazi mogu se bez iz-
dvojiti riz veHke i ranosrednjovjekOVlJle grube ke-
ramike, jer predstavljaju s obzirom na oblike, izrade i ukrase
posebnu skupinu, to je u IstIli i razumljivo. Naime, njezina jav-
ljanja idu 'll vrijeme naiklOn slaven'Sko-avarskih napadaja (599-611), kad
je proizvodnja is,tarskih starosjedilaca imala svoju potpuno
defini'ranu fizionomiju, koja ne doivljava u prvim ranoga
s'rednjeg vijeka bitnilipromjena, a zadovoljavala je u svtim osnovnim
zahtjevima potrebe i ukus irokih slojeva tadanjega gradskog i seoskog
stanowritva.
S2
Sve je na kolu, glini su
dodavana zrnca i zrna kvarcnog pijeska, je uglavnom mrko i
Oblici posuda se nadoveruju Illa tradioiju, a najvie su
zastupani lonci os prema vani ispruenim koje zavrava rubom,
oblikovanim na razne Uz njih su i olje, zdjelice, tanjuri,
te velika dolija i pekve. UVii<i u proporcije jo ne postoj-i, jer je hroj
32 Siri je osvrt na proilzvodnJ.u istarskih starosjediIlaca u
radu: B. M a r u i NemkClj u svjetlu arheolokih izvora.
55
Starohrvatska prosvjeta. 14/1984
primjeraka razmjerno skroman. To se, brzo
mijenjati, jer je u toku obrada mnogobrojne grube keramike, isko-
pane u brionskom ukrasnim uzorcima su najomi-
ljenije i valovnice izvedbi, i
urezi, rebra s ubodima, sami ubodi i brazde u raz-
nim pravcima. Dna su uglavnom ravna, katkad se javljaju stojna noga
i igovi. Osim posuda kvalitetne proizvodnje doli su, osohito
izvan sredita, na vidjelo i nalazi koji upravo zbunju-
ju s obzirom Illa nazadovanje u izradi, no uprkos tome oni nikad
ne gube neka od bitnih obiljeja iz svoje osobne karte koja o
pripadnosti velikoj porodici, vjernoj
No, sasvim je uklopiti u ovu porodiou neke od
nalaza iskopanih u Muntajani. To je i A. Sonje kad
ih je podijelio u tri vrste. Prvu predstavlja prema njemu posude pro-
sto bez kola, vrlo hrapave i bez ikakva ukrasa. Tu
VIrstu posuda donijeLi su Slaveni Hrvati u Istru iz svoje pmdomovline
s one strane Karpata. U drugu vrstu stavlja posude koje su po ob-
liku dosta prvoj vrsti, ali neto bolje i vjetije
ne. Te posude su prijelaznog karaktera i spadaju u vrijeme kada su
slavenski tramti bolje uzore u keramioi.
vrsti pripadaju na kolu i
ukraene valovnicom. Te posude su Hrvati pre-
ma uzorima posuda kakve su u Istri zatekl,i u vrijeme
svog dolaska u ovu pokrajinu Hi pod utjecajem posuda koje su u Istru
dolazile iz susjednog romanskog na obalama Jadrana.34
Njegovo prve skupine (tab. III, 1, 2; taho IV i tab. V, 1-
4) u biti je ispravno, iako mu nedostaje - naravno u okviru stvarnih
radi broja nalaza te stanja njihove
- sagledavanje proporcija, profilacije i nekih po-
jedinosti, koji tek u pozitivnog odgovora, uvrta-
vanje posuda prve skupine 'll staroslavensku keramiku tipa
-Praga (6-7. st.), koja se na'kon svojega poja'Vljivanja na prostoru
iri putovima zapadne i june slavenske ekspanzije u
irokoj lepezi do Labe i

lonci iz Muntajane
ponajvie su srednje visoki (tab. IV, tab. V, 1, 2, 4), jedan je malen
(tab. V, 3), a jedan visok (tab. III, 1). Naji'ra periferija nalazi se u
gornjoj posude, promjer dna je ui od promjera ono je
opet manje od visine lonca, a promjer naji're periferije je od
promjera Iznimku predstavlja posuda B 4 (tab. IV). o kojoj
biti jo govora. Dna su na prijelazu u donji dio trupa zadebljana, a
profilacija gornjeg dijela lonca tek naglaena, jer su klJ'artka koja za-
vravaju zaobljenim lili odrezanim rubom jedva primjetno prema van
ispruena. Glini su dodani, uz krupna zrna istarskoga kvarcnog pijes-
ka, i neki drugi sastojci (slama i za koja. su nestali
88 B. M a r u i O. C. (Suton antike), je o posudi iz nalazita Fniko-
vica kod Barbana; talijanska varijanta rada ohjavljena je u Atti, XIV, Centro di
richerche storiche, Rovigno-T,r.ieste 1983-1984.
34 A. So D j e, O. C., 213.
3S Z d. Van a, Svet davnych Slovanu, Praga 1983, 21-23.
56
B. Povodom nalaza staroslavenske keramike II Istri
___ o __
Sl. 5. Celega ,kod Novigrada, dio visoke zdjele.
u taku pr<Yizvoonje, a na koje ukaruje poroma struktura stijenki. Na
povrinama i u lomovima crna boja o dobrom
posuda. Treba i dodati da su povrine veoma hrapave zbog is-
zrna pijes'ka i da nedostaju billo kak'V.i ukrasi.
s osnovnim keramike ItiIpa

i jo vie P'raga-
-Penkovka
37
prua, uglavnom, pozitivan odgovor. Dodatna sagledavarnja
odnose se na posudu B 4 (ta:b. IV) koja se moe, s obzirom na izgled
i proporcije, uv:rstiti II malobrojnu drugu skupinu posuda tipa
a postoje i analogije u keramici !lipa Klen'Ovica.
39
Ona predstavlja, u biti,
visoku zdjelu sa irokim i uskim drnom; promjeri i uzdig-
nute periferije gotoV'O su isti. visoka zdjela (sl. 5; vel.:
v. 9,3 cm, p.romjer 17,0 cm, debo 4--5 mm) razvijenije iMade
i jzgleda iskopana je i <ll Celegi (druga pol()!Vica 7. st.).40
Za drugu sklupirnu (tab. V, 5-7) bitna je i2imda posuda. Na
vanjskoj .porvrini ramena lonca B 9 (tab. V, 5) vidljhJli su prstni otisci.
Prema vani ,ispruerna dua su od posuda prve skupine i za-
38 I. P. R u s a !Il o v a, Sl:avjanskJie drewJ.ostd VI-IX vv. medu Dneprom i za
padnim Bugom, Arheologija SSSR, E ' 1-25, 1973, 10-12.
81 V. V. Sedov, SJavjme v VI-XIII VV., Moskva 1982, 19, tab.
III,
38 I. P. Rusanova, O. e., H, tab, 20, 4-6.
39 J. E i S !Il e r, Rukovet slova!Ils<ke wheologie, 1966, 226, sl. 15, 6.
40 B. M a r u O. e. (Zgodnjesred.n:jeveko 203, 1aib. II, 1 i tab.
VIII, 1 (profIDl je dan. pogreno). U pitanju je posuda S 3200, koja je
na primitivnom -kolu uz istovremeno oblikovanje, o
otisci prstidIll na unutranjoj rpovriilli. GI:iJni. su dodana zrnca :kvarcnog
pijeska, je i !IlU1ko. VanjS'ka povrina ramena je ispunjena tek
primjetno utdlSIlutom crtom i pravilnom valovnicom.
57
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
vdavaju odrezanim ruhom. VaJI1j.ske p(Y\lll"ine su a
s keramikom iz groba u ostavlja do-
jam

Kod posude B 9 B 10 gl,ina je gotovo
dO'k su kod lonca B 11 V, 7) dodana zrnca i zrna kvaronog pijeska.
povrma remena je ispunjena dubokim brazdama.
je i dobro. A. Sonje smartra da predstavlja iz druge sku-
pine pokuaj pribliavaJI1ja slavenskih tradici-
ji.
42
Njegov nema potv,yde u arheolokoj
jer u bogatom fundusu nalaza (S, 6. st.) gruibe keramike
nema posuda sa povrinama, dok keramika iz Ce-
lege, na kojoj su dodiri romanskih i slavenskih
pokazuje sasvim sliku stvarnoga 21bivanja.
43
Zasad se moe
samo ustvrdim da nalazi druge skupine zaokruuju uvid o staroslaven-
skoj keramici i skop anoj na Muntajan'i i dopunjuju time dosadanje
skromne 'spoznaje osnovane na .nalazima iz Celege i

SasVIim je neprihvatljiva analiza veoma brojne skupine (tab.
I, 1-5 i tab. II, 1-3) koju su, po mil'jenju A. Sonje, slavenski
u 9. i 10. st. pod utjecajem ili pak
uvezenih u Istru iz susjednih romanskih na obalama
Jadrana (vjerojatno moilsli na prostor).45 Taj svoj za-
temelji na tri oslona. prvog predstavlja autoritet
Lj. Karamana i njegova klasifikacija keramike. Drugi temelji
na okolnosti naJaza, po kojima 10-15 cm debeli sloj iz-
nad poda, u kojemu su iskopani ostaci, nije nastao poste-
peno, a ndH u jedno vrijeme, jer su hrbine najstarijeg tipa
ispremijeane s ulomcima kasnije posuda. Prema tome, taj
sloj je bio mijean tijekom svojega postojanja. Pvi tom mijeanju sta-
riJi su slojevi bili mijeani s ostalim malim slojeV'ima.46 oslon
prua da na istraene nije ni-
,ti jedan ulomak keramike, pa se moe uvjerljivo za-
da opisani ulomci posuda, koje su vx-Io
posudama proizvodnje, ne iz kasne antike. Vrlo je bro-
jan nalaz hrbina spomenute vrste. Stoga nema sv,rhe pretposta-
viti da ti ulomci !iz kasnoanti6kih posuda .47
Sto se prvog oslona, moe se slobodno ustvl1diti da Lj. Karaman
1949. god. nije ni mogao dati jer
ranosrednjovjekovna gruba regionalne proizvodnje jo nije
bila kao kompleks na Hu Istre u dotadanjdm pisa-
nim radovima, a i samo staroS'lavenske 'keramike nalazilo
se u fazi. Nasuprot tome, A. Sonje je svoj rad pisao 1974. god.,
4l Z d Va II a, O. e., 43 (kolor fotografija nalaza iz
42 A. S o n j e, o. e., 213.
43 B. M a r u i o. e. (Zgodnjesrednjeveko 213-214.
H B. M aru i o. e., 310; grubo slavensko iz se
razlikuje od iz Muntajane (a :i Celege, te Mejice) po tome da je glini
dodaVaTI amot.
46 A. o n j e, o. e., 213.
46 Ibid., 212 (moe se pret.posta<viti da je umjesto malim slojevima pravd1no
slojevima).
47 Ibid.
58
B. Povodom nalaza staros)avelllSke keramike II Istri
Sl. 6. Istra, nepoznato nalazite: lonac S 7431. Ml: 2.
a tada se mogao poslui.ti rezultatIima brojnih objavljenih istraivanja,
u 'koj-ima je u lIStri dola na Viidjelo spomenuta gruba ikerami'ka. Spo-
znaje o 'razvojnim putoVIima starosla:ven'ske keramirke su obo-
nakon inrtenz'iVinih terenskih radova na prostranstvima
koja su u ranom srednjem vijeku naseljavaN Slaveni,48 to je sve stav-
ljalo A. Sonju, s abzkom na Lj. Karamana, u mnogo povoljniji poloaj.
Ako sesagledaj'll okolnosti nalaza, onda ukazuje tankJi, lO-
IS cm debelli. sloj s na,lazima prije svega na razmjerno krat-
ko vremensko koritenje junog dijela prostorije A i malene prostori'je
B,koje je, s obzkom na datacij'll naJsta!14ije skupine, veoma
brzo slijedHo i naputanju crkve. Tri vrste upo-
trebljavane su istovremeno, zbog toga su one i pomijeane, a posude
s'krupine mogle su u posjed novOg stanovnlitt,va - kao u PO-
oko 10 km sjevernije od MuntajalJ1e - na razne od jedno-
stavnog uzimanja iz naputenih do normalne razmjene doba'm sa
staTosjediocima.
I oslon dan je u :veoma proizvoljnom vidu,49 jer valja ipak imati
na umu da su istraJivanja u Muntajani bila sondane na<ravi.
48 Z d Van a, o. C., 29-51.
40 A. Sonje iznosi u svojim razmatranjima sasvim suprotne sadr.aje. Ta-
ko tvrdi kod analize vrste da na MuntaJani nema ke-
ramike, a 'kod analrize druge vrste da se ona razlikUje od posuda
proizvodnje koje su II Muntajani (o. C., 212). Potpuno isti tekst
nalazi 'Se i 'll ne'to .verziji -rada objavljenog II Starinaru SAN, XXVIII,
Beograd 1976, 63. No, i ovdje treba pretipOstaviti da je II pitanju greka pri pre-
tipkavanju i da je pravilno: kaje moSu II Muntajani.
59
Starohrvatska prosvjeta. 14/1984
Ona su slijedila samo pravac zidova, a powina njih ostala je
neistraena. Cak da je iskopavanje dovedeno do krnja, ne bi se nita
mijenjaio. je sl!UJila, naime, svojoj svrsi samo u drugoj po-
lovici 6. st., te postoja jedna faza gradnje. Bito kakva plamranja, a time
i dovaanje zalSipne 'SU. Nalazi zemljanoga liturgij-
skog (bokali i ne dolaze u obzir, jer rta!kvu zamje-
nu za stakleno i metamo u toj raskonoj bazilici ne treba ni
No, bizantskodobni romanslci ipak su prisutni i u
Muntaj'ani zanimljivim nalazom krovne opeke,50 koja pxi1pada gruboj
keramioi i ona zamjenjuje proizvode.
Zrocljuone pretpostavke A. Sonje o vremenu izrade, pripad-
nosti i o ulozi romanskog na oblikovanje njegove
vrste moglo bi se, teorij skli., i prihvatiti, osobito jer postoj'i
.jz 7. lj 8. st., djelomice dbjavljena do 1974. i nakon 1974. god.,
koja zaltvara iroki Viremensk1 mspon od 7. do 9. st.,
iz :kojega nisu poznati, po A. Sonji, gotovo nikakvu. nalazi.
lil
Nalazite Celega je spomenuto, a (7. st.) lj u Dvogra-
du (8. JSt.)52 ustanovljeno je istovremeno pojavljiivanje proizvoda roman-
skih i slavenskih ulogu u tom kontekstu imaju i na-
lazi iz Babine braJde (8. st.) i Zminja (nekropola 9. i 10. st.), o kojima
biti. jo govora, te iz katela StalJCi Problem od-
nosa romanskih i slavenskIih na tlu IlstJre u prvim
ranoga srednjeg vijeka svakako je prisutan, aH ne u Muntajani, gdje
je dolo samo do vanog, ali k:ratkog istovremenog pojavljivanja grube
romanske i slavenske keramike jednom u prvoj tPoloViici 7. $'t.
Razmjerno 'Skromnli ostaci zemljanog iz Mejdee (breruljak
Tijola) kod Buzeta (tab. IX) iskopani su uglavnom na perife-
'riji velike 'l'anlOsroonjovjekov;ne neka-opole (7, 8. st.)54, na prostorima
gdje su bili odmah ispod humusa i sve do zdravice veliki kameni blo-
kovi, a grobova nije ni hilo, iH se jaJVIljaju u razmacima; manji
odlomci su oj u nekim grobovima.
5s
Na
PM pogled izgledaju veoma prahistorij'Skoj gradinskoj keramioi,
to ne u obzir, jer niz dokazuje njihovo ra-
nosrednjovjekov;no porijekJ.o. Kao prvo, na breulj:lru Tijola nema crne
zemlje, za grachinska naselja. Nalazi su, dalje, malobrojni, jav.
ljaju se na okupu, u istom sloju iskopana je i bizantsko-
60 A. S o n j e, o. e., 209, tab. VII, 1-2.
5l A. Sonj e, o. e., 213. .
62 B. M a ru i o. e. tab. XXXIV i XXXV, 2 (slaven-
ska .posuda); tab. XXXVII-XL (romansko posude); za cfr. B. Maru
o. c. 316 (!tab. II, 3) slavenska je posuda; 315 (,t<l!b. I, 7) i 312 (sl.
2) ;romansko je
63 F. J u r o , Keramika Stari (diplomski rad), Zagreb 1978.
6. B. M a ru i o. e. (Prilog pcrmavaIIlju), 194 (tlocrt groblja).
66 Dva odlomka (vel.: 6,Ox6,4xO,8 om ,i 5,7x2,6xO,8 om) js'kopana su u bogatom
grobu 119 (grobna cjelina:elje:mi no, kotani eljezna
\Tka streLica, kamen za 'krresanje vatre); u grobu je bilo ii ug-Ijevlja od patje-
nja ritualne vatre.
60
B. Povodom nalaza starosla'venske keramike II Istri
dobna i gruba
M
keramika (A 1, B 1 .i e 2; A 2 li e 8; A 3 i e
10; A 4 i e 12), a obje povrine odlomka e 9 (tab. IX, 3) ispunjene su
usporednim vodoraV'llim crtama koje uikazuju na upotrebu primitiwlO-
ga kola. Birtne su oznake veoma grubog iz Mejice:
je struktura je porozna, glina manje vae povrine
su glatke, Od oblika se javljaju lonci, zdjele i
posude s Keramika iz Mej ice, a njoj se mogu pri.druiti i od-
lomci 'iz groba 32 u Velikom M1UIlJll (ck. bilj. 26), razlikuje se od kera-
mfiike tiz M'l.mtajane d. Sva'ko od spomenutih nalazita ,ima uz
hitne osobine i svoje osebujnos,ti koje su vjerojatno po-
sljedica mijeanja pripadnika june slavenske ekspanzije
na dugom putu od pradomovine do Jadranskog mora.
Grobovi s iskopani u Babinoj brajdi, minju iGoleevu,
pripadaju stall1ijem sloju Slta'l"ohrvattSlkIih nek,ropola Islt'l"e. U tim nek,ro-
polarna .pokopanri su SIlavenISki .seljaci kojd. su postupno naseljavaH minj-
ti!llu i BarbaJrtinu prije vladavine (788), a ma-
sovnije nakon IstJre u dravu, kad su nestale
granice nekad bizan1ske Istre i njezina 1Jbog toga se mo-
e ;j ustvrditi da one u bim pok!rivaju zapadnu periferiju ireg prostora
sa starohrvatskim kulturnim obiljejem, a sredite tog pro-
stma treba traiti negdje u Hrvaltskom !primorju (Vinodol ?).
Razmjerno brojno iz Babine brajde (tab. X), a i neke okol-
nosti njihovog nalaza, zasluuju panju. To se odnosi pl1ije sve-
ga na lonac S 3335,57 i'skopan ,izvan kosturnih grobova koji bi mogao
predstavljati i paljevitnski grob. Iako izgleda u pl1Vi mah da ova pred-
postavka nema osnove, treba upozorim na povrinu ispunjenu debelim
sIlojem ugljev.lja. Ona bi se, naime, mogla i kao prostor za
spalJivanje pokojnika i u prilog pretpostavke.
U tom bilo bi groblje na Babinoj brajoi dvoslojno: starijem
sloju pripadald. bi paljevinski grobovi, a kosturni s loncima i
noevima, te poganskim pogrebnim (zatrpavanje grobova s
ritualnim si,pom, paljenje ri1lllalne vatre u loncima). Lonci iz Babitne
brajde nadovezuju se, s obrzrl.rom na strukrtutru, i djelomice pro-
filaciju (tab. X, 2, 3 li lonac S 3335), na slavensko iz 7. st., dok
je napredak u izmdi (upotreba kola) i u primje-
ni ukrasnih uzoraka (u1isDIllta praVii1na valOWlica, tab. X, 2, 3 i lonac
S 3335), a katkad i II razvijenoj profilaciji (tab. X, 1, 5). Je li do na-
vedenlih usavravanja dol'O u toku samostalnog razvoja, Hi pod utje-
cajem romanskih o tome se moe tek osobito stoga
to jo nisu objavljeni nala1li. iz ne.k1ropole
kod Orikvenice.
58
No, treba ipak upozoriti i na posude romalIlskih 10!l1-
iz Dvograda i Bala (?),1l9 koje bi govorilo u prilog druge pretpo-
staVIke.
aG Jedan odlomaik (vel.: 3,2x3,1 om), ukraen utIsnutom strmom valovnicom
i usporedIDm vodoravnim crtama, iskopan je na Mejici 1895. i 1897. go-
dine.
57 B. M a r u o. c. (Tri ranosrednjovjekovna nalazita), 294, tab. II.
58 R. M a t e j i o starohrvaftogldm nekropolama u Vinodolu, !tijeka
1980, 3.
5g B. M a r u i o. c. (Tri spomenika starohrvatske arhitekture), 82-84, 94,
ta:b. II-IV.
61
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
Iako je velika starohrvatska nekropola u minju s 227 otkrivena gro-
bova imala nalaze samo u glI"oba XI), moe se
ipaik ustvrdirti da je dala dragocjenu ,koja se nadovezuje, to
ISe fuk1ulre i telmike rada, na posude iz Bahine brajde. Najzanimlj-
je, S obzi-rom na grobnu cjelinu, grob 158 (tab. XI, 3-5), u ko-
jemu je iSlkoparn razmjerno dobro lonac (rtab. XI, 5), bogato
ukraen utisnutim valovnicama. Da nema razvijenu profilaoiju gornjeg
dijela s vratom, mogao bi se s obzill"om na proporcije,
kao visoka zdjela. Promjer dna je, naime, za polovicu manji
od promjera vIisina odgovara promjeru a ovaj irini naji:re
periferije koja je smjetena u sred:Lni lonca.
oo
Grobna cjelina stavlja
na prvi pogled. zbog lijevane i prema tome bjelobrdske na-
unice (tab. XI, 4) grob u drugu polovicu 10. No, postoje i
druge daJttiranja. A. Pleterski je lijevarnu naunicu
liz nalazita Bled-Sedlo (grob 90), koja ima :lJPno:liki, a ne gla<tki grozd,
uvrs1io u skupinu zlatnih grozdolikih naunica koje SlU na i-
rokom prostoru od Dalmacije do Moravske i dartirao pod znakom upit-
mka na 9.

minjlStkom nalazu odgovara takvo. sagle-
,davanje, jer je u pitanju grob s keramikom, za stariji sloj sta-
rohrvatskih grobova. Druga nau11lica XI, 3) pI1iJpada tipu jedno-
stavnih starohTvatS'kih naunica s jednom jagodom, koje su dartirane
u Dalmaciji u 9. i 10. st.
62
i prema tome ne predstavlja koja bi
to6nti.je dartill'anje groba.
Drugi lonac (tab. XII) doao je na vidjelo kod groba 147.
je go1ovo vilStina, ali naalost nedostaje zavretak. No, us-
prkos tome, Di,ni se, u p1'tarnju je srednje velika cma posuda s veoma
poroznom strukturom, koja ima proirenu i uZidignu1u najiru perffe-
lI"iju i - kako se moe naslutitti - jednostavni sueni otvor. Oblik je
prisurtan u gruboj keramici,63 pa se moe pretpostavifi
da je preuzet od romanskih dok faktull'a i
na proizvode slavenskih
Odlomci posude oblika (,tab. XI, 2) su kod gro-
ba 15. Uza nju je 'i,skopana i ietVlica troojelnoga kota-
nog (trub. XI, 1), jednog od omiJjenih nalaza u barbadiiranim
nelm-opolama 7. i 8. st.,M ,koja je moda jedini ostatak unitenoga sta-
rijeg sloja paljevin:skih grobova. Odlomak iz groba 212 XI, 6) na-
je II grobnom sipu.
eo lonac (mv. hr. S 743:1, sl. 6), ali 's manje razvijenim gornjim djelom,
je 1961. god. iz Italije Arheolokom muzeju Istre. je na
koru, a na unutranjoj povrini vidljivi su otisci .prstiju. Gmni su
dodana zrnca kvaronog -pijeska, je Vanjska po-
vri-na ramena je ukraena spojenim i V-urezi1IIla i niskom valov
nicom koja .povezuje spomenute ukraooe uzoI1ke. Nalarzite nije poznato.
Vel.: v. 13,6 crn, promjer 18,0 crn, promjer dna 9,8 om, maks. ./v. 17,0/
8,6 crn.
el A. P'} e t e ni k d, OaJsovna izpovedn.ost plastovrlJtootli. Sltaros>lovanskega
Sedlo na blej1Skern gradu, AV SAZU, XXXIII, Ljubljana 1982, 148.
82 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, Split 1978,98-99.
83 je iSlk:opano na brionskom ).kas1rumu i u BetiIki kod Barba-
rige, samostanski kompleks Sv. Andrije {neobjavljeno).
e4 B. M a r u i o. c. (Nekropole), 337.
62
B. Povodom nalaza staroslavenske keramike II Istri
Odlomci keramike (sl. 4) iz Goleeva kod Barbana iskopani su u gro-
bu 4. oni se u bitnim obiljejima podudaraju s iz Babiine
braJde i mi'llja, te dopunjuju arheoloku kartu nalazita sa starosla-
venskom keramikom.
Na krnju izvrene analize i pos1:a'V'ljalIlja n1za i pretpostav-
ki moe se ustwdi1:i da dobivene spoznaje pruaju, usprkos pojedinim
osnoVIU za ilStraivalIlja, koja svojim rezul-
tatima ne samo upotpuniti lIlego i ispraviti dosadanja pomavanja i
pruiti novu za etni6kiih odnosa, te materijalne i
duhovne kwtuTe na tlu ranoS'l"ediI1jO'Vjelrovne lIStre.
Resume
A PROPOS DES TROUVAILLES DE CERAMIQUE
SLAVE EN ISTRI E
Au cours des dernieres recherches effeClllUees dms di'verses :loca1ites
istriennes, rune gtrande quant1ite de ceramiqruerustiqrue Ide la Basse-Ant:iquite
et du Harwt Mayen-Age a ete detem-ee. lil est possible de la divtiser en deux
groupes ootinots. Le premier, ,le JpiLus gtrand, est represente par ,les objets
f-rubriques pM" tIes ;potieI1s autooh1:ones J"OIIl'alIlS, qui ont re9U leur physio-
nl()[Il;ie defitnH:ive aVa!l1!t la fin du Vreme sieole. Le second groupe, 'ffiOiimhre,
est represente pM" la vaisseHe tpa'leosqave quJi est l'obJet de cetlte ettUde.
Le plus grand nombre de r60iJpients a ete deoouvert -dans la locarrJite Mun-
tajana pres de commune de (T. I-VI). II a ete mis a jour
dans les pieces A et B de J'a bas.ilique byzantine du Vreme siecle)
qui a ete end.ommagee dUTanIt les <lItltaques avaro-sllaves dans
une couche de 10 a15 cm .d'ep<l'is,seur couwant le sdl des chi.tes pieces (fig.
2), adaptees POUr une fonct1ion profane dans -la premiere mootie du
siecle. cetre vaisselle peut etre divisee en trofi:s groupeoS. Au premier groupe
(T. lU, 1, 2; T. IV et T. V, 1-5) appartiennent .les recipients exeootes fl
Ja main, aJUX palffiis 4>alisses et ala sw.rf.iace lJ.UgUe.use, legerement profiles;
leUT s.trructJU:re est poreuse, des gmi:ns de sablle ont ete aj'a\.lltes fl Il'wgile,
leUJr oouleur a ete rendlUe noire pM" la 'curus,son. Il s'agit de pOlts, al'excep-
durecipient B 4 (T. IV et! T. VI, 1) que ronpoot oon5iderer comme une
haute eouelle. La poter.ie du premier g.roupe a.ppartlient a la ce.ramique de
type La poter-ie du second growpe a ete egaIe-
ment exeoutee ala mam, ses paJrOis ,sont!: epa'isses, mais la Iprofila;tion est
:plJUS developpee, la suI"face en est :liisse et da oou!eur brune (T. V, 5-7).
Apres de ,longues observ.artions, l'aUJteur a attJrThbue le troisie.me groupe, de-
terre dans la me.me couohe, aux pot1iers autochtones romans. Son opinion
est entierement differente de celle de A. Sonje selon lequel le troisieme
groupe daterait du siecle et serait le produit des potiers slaves (T.
I, l-S;T. U, 1-3;T. VI, 2).
Les restes peru TIOIffibreux de la potenie de Mej.ice pres de Buzet (T. IX)
ont ete decouverts surtout dans perupherie est de la gronde neoropole du
63
64
Starohrvatska prosvjeta. 14/1984
VIleme et du VIIIemc siecle et dans des -tombes indWiduellles. Executee a la
main, sa stJnucture est 'POIreuse, son axw;ile est pure, sa surface est hlsse et sa
ocisson n'est pas U1lli{onne. II s'agiJt: de pots, d'ecueill.es et de rec.ip:ien1s oi
anses.
Les tombes a vaisselle de terre, dtkouvertes a Babina Brajda pres de
minj (T. X), a minj (T. XI, XII) et a Goleevo pres de Barbana (fig.
4) appartiennent a la couche la plus ancienne des necropoles paleocroates
de l'Istrie. Les 'recipients possedent des caracteristiques communes. !ls ont
ete executes sur un tour de potier, leur profilation est en general plus de-
ve10ppee que celle du second gI"()l.lIpe de Muntaja.na et lOOJr sudaoe eX!tene-
iUre est decoree .par des applicatIi:ons en fonne d'ondlullations. Leur structure
est po.reU'se, J'argHe en eSlt pure (ce n'est qu'exceptionetlement qu'til y a ad-
dtil1:ion de graiins de 8alble en qualD:tri.te :inf.ime ou p3lIi.fois de gIaIise) et .la cou-
[eur en est brune et sombre. Merne si ce groUipe de ceraunique sllave plus
jeune diffbre alUSsa yjsi:biement de la ceramique rusl1:ique des 'Po.tri.er,s romans,
i.l es.t evident qu'un progres timportant a eu lieu, d'iUIl cOte au cours de son
evolution independente et d'un autre cOte sous !'influence des potiers romans.
Le pot trouve dans la tombe 158 a minj est part:iou1Lierement interessant
car !i!l a ete date dans la seconde moi!trie du Xemc siecle paa- une boude d'ore-
Iiille en rfonne de gmppe de raIisin de Bijelo. Hr.do (T. XI, 3-5). Il poU['rait
cependan1: dart:er du debut du IXeme siecle caa- la grappe de la boudle d'ore-
me a ete executee avec realtisme et non pas schemaJtliquement et palI" con-
sequent depend des ib:oudles d'o:reillle a .grappes de type Tnhlj-Nin. L'aJUteur
pense, et IH s'agit d'une .swpposition timportante, que centaines trouvaJi.Hes,
oomme le dos CaTbanJi,se d'un peigne (T. XI, l) decouve:J:lt pres de la tombe
15 a minj, le pot trouve en-dehors des tombes a Babina Brajda eli: la co-
uche de charbon de 30 cm d'epaisseur mise a jour Slur une 5>uperf,joie de 32
m! dans tla meme loca1ite, indiquent Il'exiSitence d'un hor.izOl11lt plus ancien
de tombes incediees.
B. M a r u i Povodom nalaza staroslavenske keramike u Istri Tab. I
1
Muntaja.na kod 2:um6a. 1 A l, 2 = A. 2, 3 = A 3, .. - A 4, S = A S; l-S
= keramika; M = 1: 1.
S STAROHllVATSKA PROSVJETA
65
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
Tab. II
2
3
Muntajana :kod 2 : u i a l A 6, 2 = A 7, 3 = A. 8; 1-3
{2, 3) i l: 2 (l).
keI'3lmJi.,ka; M l : l
66
D. Povodom nal aza staroslavenske keramike u Istri Tab. III
1
2
o 3 cm
...._....I.._......_J!
Munllajana kod 1 = B tl, 2 = B 2, 3 = B 3; 1-3 = !keramika.
67
68
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
Tab. IV
o 3cm
1.'_.....&._--'_--"
Muntajana kod Z u i a Posuda B 4.
!
J
l

fo
k

.
!
>
:

d
l

c
s

c
-
o

E
l

c
s

e
!
.

.
.

.
.

f
r
2

,
.
I

f
r

.
.
.
.
.
.

'
$

M
u
n
t
a
j
a
n
a

k
o
d

i
l
.

5
,

6
,

7
,

8
,

9
,

1
0
,

<
:

1
1
;

1
-
7

k
e
r
a
m
i
J
k
a
;

1
:

2
.

70
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
-
i
]
J
-
--
B. Povodom nalaza staroslavenske keramike u Istri
Tab. VII
-

&2
-II
1
3
MW1tajana Ikod l ' - II, l; 2 = II, 2; 3 == -n, 3; 4 ' = III, l; 1-3 eljezo,
4 = staldo; M =o l: l.
71
72
starohrvatska prosvjeta, 14/1984
Tab. VIII
j ~ "..")"
~ . . . ~
B. Povodom nalaza staroslavenske keramIke u Istri
Tab. IX
,...
73
o
-
<.)
II
LI')
r---
<.)
II...;
..,. ..
0\11
."""
<.):;e


Nil
ii
:13:
r--U


Uli
IIgj
.... r-.

]
74
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
Tab. X
1
2
3
Babina brajda kod 2:minja. 1 = A 1, 2 = A 2, 3 = A 3, 4 A 4, 5 AS; 1-5
kerami'ka; M = 1: 1.
Bo Povodom nalaza staroslaveoske keramike u Istri Tab. XI
2
1

. . " .
o o
3

1minj. 1-2 grob 15, 3-5 = grob 158, 6 = grob 212; .3--4 = srebro, 1
kost,
2, 5, 6 = keramiika; M = 1:1.
75
Starohrvatska prosvjeta, 14/1984
Tab. XII
o 3em
Lo' - - L _ - - _ ~
tminj. Lonac ,ill groba 147.
76