Sadraj

1. Uvod 2. Koliko je zdrava Vaa prehrana? vaite hranu Hrana koju jedete itarice Voda Vjebanje 3. Topiva vlakna pokazala su se najboljima Kratka povijest vlakana u 20. stoljeu Vlakna i gubitak teine Vie vode 4. Korisne bakterije osigurajte ih dovoljno u prehrani 5. Prebiotici zato ne biste stvorili vlastite bakterije? Nai preci i prebiotici 6. Druge hranjive tvari koje mogu biti korisne za zdravlje crijeva 7. Nekoliko opih savjeta o osjetljivim crijevima 8. Nekoliko opih savjeta o konstipaciji (zatvoru) Djeca i zatvor * Laksativi * Voda 9. Saetak

Uvod
Za poetak, elio bih se predstaviti. Zovem se Peter Jackson, i od 1999. godine direktor sam Lepicola, tvrtke ije je poslovanje usredotoeno na zdravlje crijeva. I ja osobno se s velikim entuzijazmom bavim zdravljem crijeva, zbog vlastitih potekoa s crijevima u 1990-tima. Nakon vrlo dugog razdoblja stresnog ivota, pojaanog stalnim putovanjima na udaljena odredita, suoio sam se sa stanjem za koje sada znam da je promjenjivi sindrom osjetljivih crijeva. Nazivam ga promjenjivim zbog toga to je veinu vremena posrijedi bila rijetka inaica kada sam jurio na WC nekoliko puta na dan, koja bi povremeno bila prekidana periodima konstipacije. Davali su mi razne savjete kako izai na kraj s tom neugodnom situacijom, a jedan od njih bio je da poveam unos vlakana. U to doba vlakna su za mene znaila vie peninih vlakana, tako da sam kupio penine mekinje i dodavao ih u msli ili juhu. Neposredna posljedica toga bila je da su mi se simptomi znaajno pogorali, iako izvorni uzrok mojega stresa vie nije postojao. inilo se da nita ne donosi stvarno olakanje. Poeo sam gubiti na teini i veinu vremena se osjeao umorno. Bilo je jasno da ne probavljam hranu i ne apsorbiram hranjive tvari uinkovito. Na sreu, imao sam neka iskustva s tritem zdravstvenih proizvoda, pa sam odluio provjeriti ima li tamo iega to bi moglo pomoi mojoj prehrani. Neko sam vrijeme posvetio prouavanju najnovijih istraivanja prehrane i hranjivih tvari, te na kraju pronaao kombinaciju stvari koje su bile uistinu uinkovite. Iz tih iskustava roena je tvrtka Lepicol. Od tada su se neke stvari promijenile, ali izvorna kombinacija hrane i sastojaka koja mi je tada pomogla, ini to i danas. Osnovna ideja ovoga izvjea je da prenese moja iskustva i prui informacije o prehrani i hranjivim dodacima koji mogu biti korisni za dugorono zdravlje crijeva. Bilo mi je apsolutno jasno da bez zdravih crijeva moje tijelo kao cjelina ne moe funkcionirati. Veina lijenika s kojima sam razgovarao u to doba ustrajala je na tome da ako elim stabilno i dobro zdravlje, to mogu postii jedino ako je debelo crijevo, dio probavnog sustava koji izbacuje otpadne tvari, i samo isto i zdravo. Ako debelo crijevo nije zdravo, unutar tijela se mogu stvoriti toksini koji, ne kontroliraju li se, 3

mogu utjecati na ope zdravstveno stanje. uplje crijevo, kao opis tog stanja, naziv je koji se sve vie rabi. Moje je zdravlje sigurno bilo narueno. Trudei se da razumijem jo vie, uskoro sam nauio da su slaba probava i neizbacivanje izmeta uzrok niza suvremenih bolesti, no i da je veinu njih mogue sprijeiti. Openito se smatra da se 80% sluajeva raka crijeva moe sprijeiti prevencijom, tako da se s prilinom sigurnou moe pretpostaviti da prehrana i nain ivota doista igraju veliku ulogu kod nastanka bolesti crijeva. Tijekom svojih istraivanja naiao sam na ove rijei poznatog nutricionista: Veina ljudi srednje dobi u debelom crijevu nosi od kilograma i pol do sedam i pol kilograma neprobavljenih fekalnih tvari. Otpad koji se zaglavi u debelom crijevu vrlo je otrovan i slabi imunoloki sustav, potencijalno izaziva vjetrove, nadutost i lijenost probavnog sustava, znaajno smanjuje asimilaciju hranjivih tvari i usporava metabolizam. Probavni je sustav sredinja toka naih tijela, a sposobnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane kljuna je za opstanak. tovie, zdrav probavni sustav od vitalne je vanosti za dobro ope stanje organizma, a mnoge bolesti i alergije mogu se svesti na probleme probavnog trakta. Mnogi strunjaci smatraju da stijenjeni otpadni materijal u crijevima moe otvrdnuti i zadebljati tijekom godina, suujui protok kroz debelo crijevo i ograniavajui koliinu hranjivih tvari apsorbiranih iz hrane koju jedemo. Zatvor je problem Zapada. U meuvremenu su to postali i osjetljivost crijeva, divertikulitis, ovisnost o laksativima, oteenja analne stijenke, hemeroidi, lijenost crijeva, umor, nadutost itd. Je li to tek sluajna podudarnost? Uenje, razumijevanje i primjena nauenog pomoi e nam da razrijeimo probleme probave s kojima se susreemo svakodnevno. Kada sam tek bio poeo govoriti o svojem problemu, crijeva su u velikoj mjeri bila tabu-tema. Na sreu, neto vie od 10 godina poslije, o stvarima se govori mnogo otvorenije. U Velikoj Britaniji Vlada je jedan tjedan u godini proglasila tjednom crijeva, s namjerom da podigne razinu svijesti o vanosti zdravlja crijeva, te da potakne prevenciju i rano dijagnosticiranje problema. Jasno je da je odrati crijeva zdravima puno lake rei nego uiniti, za veinu nas ijim je ivot pun stresa i zaokupljenosti poslom. U mojem sluaju radilo se o stresu, koji je bio praen

dugim putovanjima u zemlje Treega svijeta, gdje je hrana ponekad bila pomalo sumnjiva; shvatio sam da nije uvijek mogue imati dobru i kvalitetnu prehranu. Otkrio sam meutim i to da postoje odreeni prirodni sastojci koje mogu ponijeti na putovanja, a koji imaju neposredan pozitivan uinak na ponaanje crijeva. Uskoro sam shvatio da je postizanje normalnog vremena prolaska hrane kroz crijeva kljuno za zdravlje crijeva, a u konanici i za sveukupno zdravlje. Meutim, prije no to detaljno progovorimo o tim sastojcima, vano je da sagledate strukturu vae prehrane, kako biste vidjeli na koji nain hrana koju jedete ima neposredan uinak na zdravlje vaih crijeva.

Koliko je zdrava vaa prehrana?

Ako je vaa prehrana savrena, dobri su izgledi da takvo bude i vae zdravlje. S vremenom, stanje crijeva e odraziti kakva je hrana koju jedemo. Zdravlje crijeva moe se poboljati jedenjem velike koliine svjeeg povra, zato to povre, posebice poriluk, enjak, luk i artioke, imaju prebiotiki uinak na crijeva. To znai da ono pomae da vae tijelo proizvede vlastite korisne bakterije, to je za zdravlje crijeva vrlo vano. O tome moete vie saznati u daljnjem tekstu, gdje govorim o zdravim bakterijama. Posljednjih godina sve vie ljudi shvaa da je hrana na lijek i da ono to jedemo moe duboko utjecati na nae zdravlje. No, ako nam je tempo ivota brz, moda najvei dio dnevnih potreba za hranom rjeavamo gotovim jelima, a to esto znai konzumaciju mrtve hrane, koja ima slaba antioksidativna svojstva i praktino ne sadri vlakna. Nije sluajno da neke bolnice imaju konstipacijske odjele za djecu mlau od 6 godina!!! O tome se jo prije 30 godina ne bi govorilo, no jeste li analizirali brzu hranu koju djeca jedu? Puna je masti i ne sadri nikakva vlakna. Vlakna su kljuna za zdravlje crijeva, a vie o tome moete saznati u dijelu ovog lanka koji govori o njima. Ako je vaa prehrana savrena, uzimate mnogo vlakana. injenica da se veina nas ni ne priblii preporuenim razinama od 26 do 35 g vlakana dnevno govori da veina nas iz ovog ili onog razloga ne jede dovoljno svjee hrane. Prema tome, vaa je sveukupna prehrana od kljune vanosti, no treba imati na umu i poznatu tvrdnju kako nije stvar u onome to jedete, nego u onome to apsorbirate! Zato pogledajmo prvo vau probavu.

vaite hranu Nai su probavni sustavi zapanjujui. Prerauju hranu to je pojedemo, a s druge strane tijela izluuju otpad. No, ponekad imbenici kao to su stres, bolest, starenje, ili dananja preraena hrana, mogu utjecati na to da optimalni probavni sustav nije ono to je svakom svakodnevno na raspolaganju.

Dodamo li tome injenicu da milijuni ljudi u Velikoj Britaniji u usta guraju hrpe visoko preraene hrane, ni ne trudei se da je propisno provau, ne iznenauje da je najvei odjel u ljekarni esto ispunjen proizvodima za pospjeenje probave. esto, tipian proizvod koji se prodaje bez recepta tek zamagljuje simptome, umjesto da se prvenstveno pozabavi uzrocima problema. Svrha ovog izvjea nije opisivanje pojedinosti svakog koraka u procesu probave, no svakako vrijedi spomenuti jedan njegov dio nad kojim imate neposredan nadzor vakanje. vakanje je prvi dio probavnog procesa, a ljudi to ne ine dostatno. Dobro natopljavanje hrane slinom potrebno je kako bi se probavni enzimi spojili s hranom i pomogli pri apsorpciji hranjivih tvari. Slina natapa hranu, inei je lakom za gutanje. Takoer je bogata probavnim enzimom koji rastvara ugljikohidrate. U sljedeoj fazi probavnog procesa guteraa i jetra izluuju druge enzime koji pomau probavi u crijevima, no cijeli proces se odvija bolje ako se hrana najprije u ustima uini tekuom. Kada smo kod teme vakanja, valja spomenuti kada je dobro piti u doba obroka. Idealan je scenarij dobra hidratacija prije obroka. To znai piti 25 do 30 minuta prije, to je ono to preporuamo s Lepicolom. Na taj nain tijekom obroka ne bismo trebali biti edni. Previe pia tijekom obroka moe razvodniti probavne enzime i na taj nain sprijeiti dobru probavu. Naravno, kao i sa svim stvarima, valja postii ravnoteu. Ne kaem da ne treba piti nita, i naravno, nemojte prestati piti umjerene koliine vina, no ako pie uz jelo moete smanjiti na minimum, to bi bila najbolja strategija. Piti kavu ili aj odmah nakon obroka takoer nije najbolji pristup, iz istog razloga. Najbolja bi bila stanka od otprilike pola sata prije negoli to neto popijemo. Mnogi ne shvaaju da su zdrava probava i zdrava crijeva usko povezani. Ako se hrana uinkovitije razgrauje, lake ju je probaviti, a to ne znai samo da se vani hranjivi sastojci bolje apsorbiraju u tankome crijevu, nego i otpadne tvari bolje prolaze crijevima. Neprobavljena hrana moe doista izazvati iritaciju debelog crijeva. Dakle, vaite juhu i pijte vrstu hranu! to je dobar savjet pobrinite se da hrana prije gutanja bude to tekuija!

Da samemo: 1. vaite hranu polako i temeljito da postane to vie tekua. To smanjuje stres probavnog sustava i potie izluivanje svih vanih probavnih enzima. 2. Prebrzo jedenje moe izazvati vjetrove, zato dok vaete drite usta zatvorena! (Drugi e to cijeniti). Nadutost abdomena moe biti znak zarobljenih plinova. 3. Nemojte jesti prekasno naveer. 4. Odmorite se nakon svakog obroka. 5. Jedite male obroke i smanjite masnoe koliko god je mogue. Tko rano rani dvije sree grabi, no tko umije njemu dvije. Te stare poslovice mogu se primijeniti na nain kako uzimate hranu nemojte uriti! Mi u Lepicolu shvaamo da dodatak probavnih enzima moe biti koristan u odreenim periodima kada je probavni proces pod stresom. Hrana koju jedete Dakle, prvi korak kojeg valja uiniti jest dobro savakati hranu i odvojiti dovoljno vremena za jelo. Drugi je pokuati postii dobro zaokruenu prehranu. Izbjegavam rije uravnoteenu, jer je ve tako istroena. U stvarnosti, zbog ovog ili onog razloga, rijetkima od nas polazi za rukom da to ostvarimo na odgovarajui nain. Namjeravao sam popisati sve to treba i to se ne bi smjelo kod prehrane ako elimo zdrava crijeva, a onda sam prologa tjedna saznao za novu francusku studiju koja je to obavila umjesto mene. Potvrdila je ranije nalaze da je visokokalorina hrana s malo vlakana, karakteristina za zapadnjaku prehranu, povezana s poveanom opasnou od raka debelog crijeva. Ovo nije prvi puta da se takve prehrambene navike povezuju s poveanom opasnou od raka crijeva. Britanska dobrotvorna zaklada, Cancer Research UK, kae: Zemlje koje pokazuju brzo pozapadnjenje prehrane, poput Japana, svjedoe naglom porastu raka debelog crijeva. Konzumacija mesa i mlijenih proizvoda u Japanu deseterostruko se poveala izmeu pedesetih i devedesetih. Novo istraivanje, objavljeno u American Journal of Epidemiology, temelji se na francuskom uzorku studije Europskog prospektivnog istraivanja raka i prehrane (EPIC). (Da objasnim: irom Europe provode se dugorone studije s ciljem mjerenja uinaka razliitih vrsta prehrane na ljudsko zdravlje. Mislim da se ovim golemim projektom upravlja

iz Velike Britanije. Razliita istraivanja, koja traju i po vie godina, provode se u mnogim zemljama. Ovo je provedeno u Francuskoj i tie se utjecaja prehrane na zdravlje crijeva.) Autor studije razlikuje etiri obrasca prehrane: 1. Prehranu bogatu voem i povrem, s mnogo maslinovog ulja i ribe. Prilino nalikuje mediteranskoj kuhinji. To je prehrana koju se smatra najzdravijom za crijeva. Zapravo se pokazalo kako je riba posebno korisna za zdravlje crijeva. Kapsule rafiniranog ribljeg ulja pokazale su se vrlo dobrom zatitom. Pojedinosti o tome moete nai u 6. poglavlju. Takoer, ako ste vegetarijanac mnogo je manje vjerojatno da ete dobiti rak crijeva nego u sluaju da jedete crveno meso. 2. Zapadnjaka prehrana. To je prehrana bogata mesnim preraevinama, jajima, maslacem, krumpirom, itnim preraevinama i sirom. Ta se prehrana vee uz 39% porasta bolesti crijeva. 3. Alkoholiarska prehrana. Ovdje je naglasak na konzumiranju alkohola, usputnoj hrani, sendviima i mesnim preraevinama. Ta se prehrana povezuje s 42% poveanja bolesti crijeva u tom tipu prehrane. 4. Mesoderi (meso i perad). Ovdje se opasnost poveava na 58%. Naglasak je na crvenom mesu. Zakljuci ovog saetka prilino su jasni.

itarice Openito je najbolji savjet ne uzimati previe itarica. Dugogodinje uzimanje glutena u penici prepoznato je kao jedan od uzroka problema s crijevima. Nai probavni sustavi nisu naueni niti stvoreni jesti preraeni bijeli kruh. Bijeli se kruh radi od fino mljevenog brana, proizvedenog tako brzo da krob kojega sadri ostaje zatvoren, pa nai probavni enzimi ne mogu prodrijeti u njega. Posljedica je da neprobavljena hrana ulazi u debelo crijevo i donji dio crijeva. Kruh koji se radi od brana mljevenog mlinskim kamenom lake je probaviti, budui da mlinsko kamenje mrvi zrna, omoguavajui naim probavnim enzimima da dou do kroba. To moe biti posebno vano za stare ljude, koji probavne enzime moda ne proizvode tako uinkovito.

Kofein Koliinu kofeina valja takoer drati na minimumu, budui da stvara iritaciju i kvari energetski ciklus. Voda Nemojmo zaboraviti vodu, popijte dodatne 2 litre dnevno, to je dobro i za crijeva i za zdravlje u cjelini. Vjebanje Na kraju, loe vijesti za one koji ne vole vjebati. Tajvanska istraivanja, sa Sveuilita Chang Gung, dola su do zakljuka da vjebanje takoer znaajno smanjuje vjerojatnost nastanka raka debelog crijeva. Za to nije poznat nikakav stvaran razlog, no moe se pretpostaviti da je kod sportaa stolica ea, jer vjeba poveava pomicanje crijeva. ea stolica smanjuje vrijeme kontakta potencijalno karcinogenih tvari sa stijenkom debelog crijeva. Stvar je u ravnotei...... U ovom smo odjeljku naznaili nekoliko korisnih i nekoliko tetnih stvari. Kao to vidite, prehrana dobra za crijeva dobra je i za srce, tako da postoje dobri razlozi za okretanje mediteranskoj kuhinji. Nitko nee sve napraviti 100% kako treba, rije je tek o uspostavljanju ravnotee u vau korist. To vjerojatno znai da bi oko 80% prehrane trebalo biti sastavljeno od stvari koje se smatraju dobrima za crijeva, a 20% biste mogli ostaviti da sebi neim ugodite! Ono to ne moete zanemariti u prehrani su vlakna. Veina nas ih ne dobiva dovoljno, a postoji jedno za koje sam utvrdio da je apsolutno izvanredno kako bi moj probavni sustav radio pravilno i bio u dobrom stanju

10

Topiva vlakna pokazala su se najboljima

Iako postoji 5 razliitih vrsta vlakana, utvrdit ete da se uglavnom spominju 2, a to su topiva i netopiva. Ukratko, mekinje poput peninih svrstane su u netopiva vlakna. Ne zadravaju vodu, ali mogu potaknuti crijeva prirodnim procesom grebenja po stijenci dok uz nju prolaze, na taj nain stimulirajui peristaltiku. Iako je taj proces savreno prirodan, moete zamisliti da taj uinak grebenja moe pogorati ve ionako osjetljivu situaciju, to sam osjetio na vlastitoj koi. Nasuprot tome, topiva vlakna imaju sposobnost apsorpcije, te tee zadravanju vode i postizanju vee viskoznosti. Ta viskoznost ini ih njenijima prema probavnom sustavu, to je za ljude s osjetljivim crijevima u veini sluajeva bolje od netopivih vlakana. Tipian primjer netopivog vlakna je zobeno. Vlakna ne slue samo spreavanju zatvora. Dodatna vlakna bila su mi potrebna kako bih smanjio negativne uinke produljenih razdoblja proljeva. Uzimanje vlakana putem svakodnevne prehrane bila bi naravno najbolja mogunost za svakoga. No, mogua su razdoblja u ivotu kada se javi potreba za dodacima koji sadre vlakna, i tada trebate znati koja su vlakna za vas najbolja. Tijekom posljednjih 100 godina nae potrebe za vlaknima i njihovo i prouavanje proli su kroz nekoliko faza. Zato dajem kratak pregled tih dogaaja.

Kratka povijest vlakana u 20. stoljeu Nai djedovi i pradjedovi uivali su mnogo viu razinu vlakana u prehrani zato to su jeli mnogo vie svjee hrane, s viom razinom udjela vlakana prirodnog podrijetla. Prednost unoenja vlakana na taj nain jest da hrana s visokim udjelom vlakana, poput cijelog zrnja, ne sadri samo mnogo vlakana, nego i drugih korisnih sastojaka i antioksidansa. Dakle nai prapradjedovi su s velikom vjerojatnou jeli kruh od cijelog zrnevlja. Mnogo vlakana znai bri prolaz, a to, ini se, znai manje bolesti crijeva. Jednom, kada je bijeli kruh tridesetih i etrdesetih uao u modu, vlakna su postala gotovo zaboravljena rije. Bijeli kruh su mnogi ak smatrali boljim od integralnog. No ljudi su 11

openito iz prehrane jo uvijek dobivali dostatne koliine vlakana. Vlakna se nisu vratila do sedamdesetih godina prologa stoljea. Tada je dr. Birkett iz Velike Britanije zapoeo s prouavanjem prehrane crnog stanovnitva Afrike, koje, u usporedbi sa Zapadnom Europom, gdje se uestalost bolesti poveavala, gotovo da i nije patilo od crijevnih bolesti Da skratimo, dr. Birkett je otkrio da je glavna razlika izmeu dva modela prehrane u razini vlakana. Ne treba ni govoriti da je razina vlakana u prehrani afrikog crnog stanovnitva bila daleko via nego na Zapadu. Vlakna su uglavnom dolazila od cijelih zrna, koja su sadravala i druge hranjive sastojke i antioksidanse. Nakon ove studije, objavljene u obliku knjige, ljudi su poeli jesti vie vlakana. Velike vree peninih mekinja mogle su se kupiti u trgovinama zdravom hranom i dodati u Msli. To se nastavilo tijekom osamdesetih, kada se potranja za vlaknima naglo poveala objavom publikacije The F Plan Diet (Planska ishrana vlaknima). Bilo je to doba poetaka proizvodnje dodataka s vlaknima, no veina njih se temeljila na itaricama i netopivim vlaknima. Zatim su dole devedesete, kada se vie pisalo o nemasnoj i niskokalorinoj hrani, pa su vlakna ponovno pala u drugi plan. Meutim, od 2000. nadalje, vlakna su se u SAD-u vratila na velika vrata i to se poelo odraavati i na situaciju u Velikoj Britaniji. U ovom razdoblju, novost nisu toliko netopiva vlakna, nego se sve fokusira na topiva. U SAD-u se openito preporuuje da svatko konzumira 35 g vlakana dnevno, a naglasak je definitivno na topivim vlaknima. Potvreno je da veina ljudi konzumira manje od polovice te koliine. (to nas ne iznenauje pogledamo li njihovu brzu prehranu). Amerike vlasti pokuavaju navesti ljude da konzumiraju vie topivih vlakana, budui da se openito smatra da ova vrsta vlakana smanjuje opasnost od prekomjerne teine, dijabetesa tipa 2, a takoer i raka debelog crijeva. U sluaju dijabetesa tipa 2, topiva vlakna, zbog apsorpcijskih svojstava, mogu kontrolirati eer u krvi usporavanjem pranjenja eluca, zadravanjem ulaska glukoze u krvotok i smanjenjem podizanja razine eera u krvi nakon obroka. Uinak topivih vlakana na smanjenje kolesterola takoer moe pomoi dijabetiarima, jer smanjuje opasnosti od bolesti srca. ini se da topiva vlakna smanjuju kolesterol zbog elatine koja nastaje nakon njihovog mijeanja s vodom.

12

Prolazei probavnim traktom, ta elatina vee na sebe tvari povezane s visokim kolesterolom. Postoje pokazatelji da taj proces moe smanjiti opasnosti od bolesti srca zbog toga to se njime u krvotok apsorbira manja koliina kolesterola. Studije su pokazale da osobe ija je hrana bogata vlaknima imaju niu razinu kolesterola i manju vjerojatnost nastanka opasnih ugruaka u krvi od onih s malo vlakana u ishrani. Novije ameriko izvjee pokazuje da, ako se uzimaju u dovoljnim koliinama, vlakna smanjuju opasnost od bolesti srca kod mukaraca koji uzimaju vie od 25 g dnevno, a u usporedbi s onima koji uzimaju manje od 15 g dnevno.

Vlakna i gubitak teine Nedavna amerika istraivanja na Sveuilitu Tufs pokazuju da bi osobe koje pokuavaju smanjiti tjelesnu teinu trebale takoer posvetiti vie panje neemu tako jednostavnom kao to je koliina vlakana u prehrani. Istraivanja su pokazala da posebno ene s niskom razinom vlakana u prehrani mnogo ee pate od prevelike tjelesne teine. Pretilost je mjerena pomou BMI-ja (indeksa tjelesne mase). Utvreno je da postoji neposredan odnos izmeu uzimanja vlakana i BMI-ja: to je via razina vlakana, to je nii BMI. Dakle, vie vlakana u prehrani sniava glikemijski indeks hrane, budui da pomae usporavanju oslobaanja ugljikohidrata u krvotok. To sam ve spomenuo.

Moja potraga za odgovarajuom vrstom vlakana Dok sam se borio sa svojim crijevima, elio sam pokuati pronai prirodan put da stvari usporim. Poeo sam poboljavati prehranu, no time nisam postigao znaajan uinak. Savjetovali su mi da topiva vlakna shvatim kao najprirodniji nain da se stvari uspore. U devedesetima se nije previe znalo o topivim vlaknima, tako da sam morao eksperimentirati sam. Iskuao sam guar gumu, vlakna biljke konjak i beta glukan iz zobi, i mada su te tvari neznatno i utjecale na usporenje procesa, jo uvijek nisam dobivao eljene rezultate. Zatim sam isprobao ljusku buike, prema savjetu lijenika, to je bio napredak u odnosu na druga vlakna, tako da sam osjetio kako se pribliavam cilju, no ni tada moje stolice jo nisu bile dovoljno konzistentne. Konano sam naao to sam traio, kada mi je nizozemski homeopat preporuio cijele ljuske trputca. Ta su vlakna srodna ljuskama buike. Cijele ljuske trputca zadrale su svoj prirodni oblik ljuske, to znai da nisu bile samljevene u sitni prah.

13

Utvrdio sam da su itave ljuske osjetljivom sustavu poput mojega mnogo podnoljivije. Po mojemu miljenju, cijele ljuske trputca su Rolls Royce meu vlaknima. Definitivno su mi pomogle da stolica postigne konzistenciju, a vrijeme prolaza se uspori na posve prirodan nain. Izvanredno je to to su ta vlakna sjajna i u sluaju konstipacije. Iako se to ini neloginim, cijele ljuske trputca mogu pomoi i u lijenoj situaciji, kada se otpadne tvari zadravaju predugo. Dodatna konzistencija koju vlakna donose daju stijenci crijeva neto ime se moe baviti, na taj nain potiui peristaltiku. Kada se doda u vodu, trputac apsorbira vode u iznosu svoje dvadesetpeterostruke teine. elatina koja se stvara ponaa se poput vrlo meke metle, a to pomae da crijeva budu ista. To je vano, jer suhe, tvrde stolice koje traju dugo vremena mogu biti uzrokom brojnih problema s crijevima. Vlana stolica prolazi lake i ugodnije. Zbog toga su moja omiljena vlakna topive vrste. Ako stolica prolazi lake, to znai da ide uz manje napora i s mnogo manje vjerojatnosti za dobivanje hemeroida i divertikularne bolesti (kada se u stijenci debelog ili tankog crijeva stvore male vreice, udubine ili otvori poput depa). Tako stvoreni vlani okoli takoer proizvodi plodne uvjete u kojima mogu uspijevati zdrave bakterije i pomoi da se sprijei disbioza, stanje u kojemu prevladavaju tetne bakterije.

Vie vode Budui da se sastojimo od vode, ovisimo o njoj kao o transportnom sustavu unutar naih tijela. ovjek bez vrste hrane moe ivjeti nekoliko tjedana, no bez vode e umrijeti za nekoliko dana. Da bismo odravali dobro zdravlje, potrebno nam je osam do deset aa vode najbolje mogue kakvoe. Ovdje spominjem vodu zato to je, ukoliko odluite poveati unos vlakana, vrlo vano poveati i koliinu vode. Voda je dobro sredstvo za detoksikaciju sustava. U novije se vrijeme smatra da je ne pijemo dovoljno i umjesto nje dajemo prednost kavi i aju, koji su diuretici, to moe dovesti do dehidracije. 14

Osobito je vano piti dodatne koliine vode ako u prehranu ukljuite dodatna vlakna. Vlakna apsorbiraju vodu i tako postaju konzistentnija, to je vano za poticanje peristaltike crijeva. (Vlakna bez dovoljno vode = cement. Dakle nemojte zaboraviti vodu)! U prehrani uzimajte vlakana koliko god je vie mogue no ako su vam iz bilo kojeg razloga potrebni kao dodatak u prehrani, ili ako elite poveati koliinu vlakana kako biste bili sigurni da dobivate 35 g dnevno, vlakno koje preporuam je trputac. No, za dobro zdravlje crijeva potrebno je i vie od ispravne vrste vlakana, potrebna je i velika koliina korisnih bakterija (probiotike kulture)...

15

Zdrave bakterije osigurajte vaem sustavu raznolikost

Sigurno ste mnogo uli o tome kako su zdrave bakterije vane za naa crijeva, imunoloki sustav i dugorono zdravlje. Jednostavno reeno, mnotvo korisnih bakterija u crijevima smanjuje mogunost razmnoavanja bilo kakvih tetnih bakterija, to smanjuje opasnost od problema s crijevima. Vea koliina korisnih bakterija znai crijeva otporna na infekciju. Zbog toga je dobar savjet da se probiotiki dodaci uzimaju nekoliko tjedana prije odlaska na odmor. Tako e se smanjiti vjerojatnost trbuhobolje. Danas mnogi nutricionisti smatraju da je dugotrajni manjak korisnih bakterija poetak svake bolesti crijeva. Dugotrajna uporaba antibiotika zasigurno se smatra jednim od potencijalnih uzroka manjka korisnih bakterija, jer oni jednako ubijaju i korisne i tetne bakterije. Dakle, ako uzimate antibiotike, pokuajte uzimati i probiotike. Tajna je u tome da se probiotici uzimaju u drugo vrijeme od onoga kada se uzimaju antibiotici. Nekoliko bi sati trebalo biti dovoljno da se osigura da antibiotici nee izbrisati probiotike, kao ni druge korisne bakterije u probavnom sustavu. Veina bi se homeopata danas sloila da je odravanje odgovarajue razine bakterija u debelom crijevu vano za njegovo dugorono zdravlje. Onima koji pate od ulceroznog kolitisa primjerice, nedostaju bifidobakterije, probiotika kolonija koja se u velikim koliinama moe nai u crijevima zdravih osoba. Ukoliko patite od bilo kakvih crijevnih potekoa, a posebno od upale crijevnih stijenki, preporuam vam novu knjigu o probioticima koju sam upravo proitao. Napisao ju je Peter Cartwright i naslovio je Probiotici za krohnovu bolest i kolitis. Dostupna je na www.amazon.co.uk Ova knjiga se bavi pojedinostima iz povijesti probiotika i u manjem opsegu prebiotika. Kae vam to morate znati o zdravim bakterijama i njihovoj ulozi u funkcioniranju crijeva. Moete je preporuiti vaem lijeniku ako jo nije uvjeren u korisnost dodatnih probiotika.

16

Probiotici su danas moda opepoznati, ali sredinom devedesetih samo je mali broj nutricionista shvaao njihovu vanost. U mom sluaju, nisam ih imao u vidu, no jo jednom, budui da sam bio ukljuen u posao vezan uz zdravstvo, dobio sam neke vrlo dobre savjete i prvi dodatak koji sam uzeo bio je probiotiki preparat iz SAD-a. Naalost, i nakon to sam taj dodatak uzimao dulje od 4 tjedna, vrlo mi je malo pomogao. Bilo je jasno da moj probavni sustav radi prebrzo, pa sam pretpostavio da probiotici koje sam uzimao samo prolete, kao na toboganu. Tada sam poeo traiti nain kako da uporabim topiva vlakna u svrhu produljenja vremena probave. Kada sam poeo rabiti cijele ljuske trputca, odmah sam vidio rezultate. Moja stolica je poprimila odgovarajui oblik i stvari su se poele vraati na normalu. Na neko vrijeme sam prestao uzimati probiotike, zato to nisam bio siguran potjee li sva dobrobit od vlakana ili od kombinacije dvaju sastojaka. Ubrzo sam utvrdio da cijeli proces funkcionira mnogo bolje ukljue li se u njega probiotici, tako da sam nastavio uzimati dva sastojka zajedno. U to se doba probiotike koje sam uzimao moralo stavljati u hladnjak, budui da nije bilo procesa kojim bi ih se moglo ouvati na normalnoj temperaturi, pa ih tako nisam mogao nositi sa sobom na put. Tada sam uo za prebiotike. Taj je trei sastojak oblikovao konani trokut koji me doveo do toga da se ponovno osjeam normalno...

17

Prebiotici zato ne biste sami uzgojili korisne bakterije?

Postoje odreeni ekstrakti povra koji djeluju kao temelj za fermentaciju u probavi i pomae rastu korisnih probiotikih bakterija. Ti su ekstrakti poznati pod nazivima inulin i oligofruktoza. Posljednjih godina inulin se prouava najvie od svih prebiotika. Oni probavnim sustavom putuju intaktni, no kada uu u debelo crijevo pretvaraju se u korisne bakterije koje tamo zapoinju sa svojim djelovanjem. Tim je ekstraktima ime najvjerojatnije dao prof. Gibson sa Sveuilita Reading, gdje je proveden najvei broj novijih istraivanja. Jedna od prednosti koju prebiotici imaju pred korisnim bakterijama jest da su stabilniji i mogu dulje preivjeti. Mogu takoer posluiti i kao izvor hrane za korisne bakterije koje ve postoje u vaim crijevima, na taj im nain produljujui ivot i poveavajui aktivnost. Kao to sam ranije kazao, luk, poriluk, artioke i cikorija su dobri izvori prebiotika. Meutim, razina prebiotika u hrani je openito prilino niska, tako da je uzimanje prebiotikog praha, kojeg se prirodnim putem dobiva iz povra, dobar nain pomaganja sustavu da proizvede vie korisnih bakterija.

Nai preci i prebiotici Nai preci, koji su ivjeli u ravnici, naveliko su jeli inulin sadran u biljkama, pa je konzumiranje prebiotika bilo znatno vee nego danas. Podzemne biljke i korijenje koje su jeli bili su luk i agava. Studije su pokazale da su biljke bogate inulinom prevladavale u prehrani naih predaka, i da su ti izvori inili otprilike 60% kalorija. To odgovara koliini 250-400 g vlakana u prehrani, uz razinu inulina od 50-100 g. Danas se preporuuje da treba uzimati izmeu 8 i 10g inulina. Jo jednom, zahvaljujui vezama u zdravstvu, vrlo sam rano bio upoznat s tim izvanrednim istraivanjima. To je znailo da sam taj prebiotik mogao ponijeti sa sobom na prekomorska putovanja kao zamjenu za druge probiotike, a u svrhu poveanja uinkovitosti vlakana trputca. Prebiotiki prah bio je potpuno stabilan, mogao sam ga nositi u torbi, to mi je pruilo potpunu fleksibilnost primjene. 18

Utvrdio sam da kombinacija vlakana i prebiotika funkcionira gotovo jednako dobro kao i mjeavina probiotika i vlakana. Meutim, sve dok nisam pomijeao prebiotike i probiotike s vlaknima nisam osjeao da je uspjeh potpun. Ironija je da se otprilike 10 godina kasnije provode brojna istraivanja sinergijskog djelovanja probiotika i prebiotika. Nutricionisti to nazivaju simbiotikim uinkom. Smatram da je spajanje ovih sastojaka s vlaknima nain da se crijeva snabdiju najboljom moguom hranom za dobro zdravlje. Koliko nam je bakterija ukupno potrebno? To doista ovisi o stanju zdravlja i stresu, no za openito dobro zdravlje preporuuje se da ovjek uzima milijardu bakterija dnevno. To je osobito vano za ljude iznad 60 godina, budui da je utvreno da se kod starijih osoba razina korisnih bakterija moe smanjiti tisuu puta. (Izv. Ipin Clin. Nutr. Metab. Care, 2003, 6, str. 49-54) Takoer, budui da postoje mnogo razliitih vrsta probiotikih bakterija, od kojih svaka ima drugaiju funkciju, preporuuje se da odaberete dodatak koji sadri razne kulture. Do sada sam specificirao 3 sastojka koji mogu tvoriti temelj dugotrajnog plana za zdrava crijeva. U sljedeem odjeljku nabrojat u jo 5 drugih hranjivih tvari, koje prema novijim istraivanjima takoer mogu koristiti zdravlju crijeva...

19

Druge hranjive tvari koje mogu biti korisne za zdravlje crijeva

irom svijeta raste broj dugoronih studija (to sam ve ranije spomenuo) koje se bave naom prehranom i pitanjem kako ona utjee na zdravlje. Nabrojat u 4 hranjive tvari za koje se pokazuje da imaju odreeni pozitivan uinak na zdravlje crijeva i vrstou crijevnih stijenki. Crijevna stijenka stvara barijeru izmeu crijeva i unutarnjih organa, pa je odravanje optimalnih funkcija pregraivanja kljuno da ona ne postane propusna. L-glutamin najbolji prijatelj vaih crijeva Ovo je najvanije gorivo koje crijeva trae za odravanje i popravak. Glutamin je aminokiselina koja jaa imunoloki sustav. Postoje mnogi dokazi da igra vanu ulogu u jaanju pregradne funkcije stijenke crijeva protiv patogenih invazivnih imbenika. Glutamin ne samo da jaa crijeva, nego ih i lijei. Stanice od kojih se sastoji unutarnji sloj probavnog trakta regeneriraju se svaka etiri dana i predstavljaju najkritiniju crtu obrane od razvoja alergija na hranu ili infekcija. Veina trgovina taj proizvod prodaje u obliku praha.

Omega-3 masne kiseline Omega-3 masne kiseline su viestruko nezasiene masne kiseline koje tijelo ne moe stvoriti samo. Poznate su kao korisne masti. Najpoznatiji izvori su riblja ulja i ulje sjemenki lana. Tri novije studije, iz Velike Britanije, Japana i SAD-a, potvrdile su zatitni uinak ulja omega3 na crijeva, posebno ona osjetljiva. Teorija objanjava tu zatitu time to riblja mast sadri omega-3 masne kiseline, koje su vana sastavnica stanine opne. ini se da one imaju protuupalni uinak i kao takve na probavni trakt djeluju blago i umirujue. Dobri izvori omege-3 su losos, skua, koljak i bakalar. Laneno ulje je takoer dobar izvor. Ukoliko kupite dodatak prehrani omega-3, savjetujem vam da kupite E-EPA, proieni oblik omege-3 iz kojega su uklonjeni svi otrovni sastojci poput ive i polikloriranih bifenila. Nedavna istraivanja u bolnici St. Georges u Junom Londonu pokazala su kako E-EPA moe tititi od crijevnih bolesti. Sudionici u toj studiji bili su izloeni poveanom riziku od raka 20

crijeva, zato to su naginjali stvaranju polipa, malih izraslina u crijevu koje se mogu pretvoriti u rak. Istraivai su otkrili da E-EPA kapsule zaustavljaju nenormalnu proizvodnju stanica koje izazivaju polipe.

Kalcij Nakon bjelanevina, masti i ugljikohidrata, tijelu je kalcij najpotrebniji od svih hranjivih sastojaka. Mlijeko se oduvijek zagovaralo kao glavni nain opskrbe kalcijem. Meutim, iz razliitih razloga, za sve vie ljudi mlijeko ne dolazi u obzir. Vie je studija pokazalo da uz nisku razinu kalcija dolazi do poveanja broja crijevnih oboljenja. Jedna studija kae da u svrhu zatitnog uinka valja uzimati oko 1200 mg dnevno.

Folna kiselina Stanice u probavnom traktu trebaju folnu kiselinu za reprodukciju i obnavljanje. Dugorona studija provedena na Harvard Medical School ukazuje na zatitni uinak folne kiseline od crijevnih bolesti. Folna je kiselina osobito vana u sluaju potekoa s crijevnim upalama. Preporuena doza je 40-60 mg. Folna kiselina kao dodatak prehrani je korisna zbog toga to mnogim ljudima prirodno nedostaje. Zdravstvene su je ustanove dugo zanemarivale, da bi se tek posljednjih godina trudnicama savjetovalo da je uzimaju. Poremeaji u crijevima esto mogu oteati apsorpciju folne kiseline, tako da je dodatak uvijek koristan. U prehrani je nalazimo u jetri, bubrezima, brokuli, govedini, repi i zelenom povru, iako je kuhanjem moemo unititi i do 90%. Razmotrili smo 7 prehrambenih sastojaka koji mogu pomoi zdravlju crijeva. elio bih ponuditi neke savjete u vezi s dvije razliite crijevne tegobe, osjetljivim i lijenim crijevima.

21

Nekoliko opih savjeta o osjetljivim crijevima

Ako su vam crijeva osjetljiva, a nemate odgovarajuu dijagnozu i zabrinuti ste zbog simptoma, vrlo je vano da ugovorite termin za pregled. Osjetljiva crijeva naravno pokrivaju iroku lepezu mogunosti raznih bolesti, od neega tako blagog kao to je alergija na odreenu hranu, do ozbiljnijih tegoba kao to su ulcerozni kolitis, pa ak i Kronova bolest. Za poetak, budui da moj sindrom osjetljivih crijeva spada u ovu kategoriju, preporuio bih kombinaciju ljuski trputca, prebiotika i korisnih bakterija kao osnovu programa prehrane. Prva stvar koju valja zapamtiti jest da topiva vlakna daju konzistenciju i stabilnost stolici, kao i stabilan i plodan crijevni okoli u kojemu bakterije mogu uspijevati. Ona to postiu pomou meke elatine koja nastaje njihovim mijeanjem s vodom. To ste ve ranije imali priliku proitati. Bez stabilnosti u crijevima, preivljavanje korisnih bakterija ponekad moe biti teko. Da bismo to podrobnije objasnili, pokazat emo na probavnom sustavu koji radi prebrzo. U tom sluaju, korisne bakterije prolaze bez ili s vrlo malo pozitivnog uinka, budui da nemaju dovoljno vremena da se smjeste i razmnoe. Razne bakterijske kolonije trebaju vremena da bi se mogle uvrstiti na stijenci debelog crijeva. Tu nastupaju vlakna. Zbog sposobnosti stvaranja konzistencije sadraja u crijevima, ljuska trputca moe usporiti vrijeme prolaza, dajui mogunost probioticima da se razviju i uvrste u debelom crijevu. Kada se to dogodi, moe se oekivati boljitak u zdravlju crijeva. Ako su vaa crijeva osjetljiva, druge vrste vlakana, peninih na primjer, kao to sam ranije spomenuo, mogu biti daleko preabrazivne i na taj nain pogorati ve osjetljivu situaciju. Zbog toga izbor vlakana moe biti vrlo vaan. Ako va sustav ve neko vrijeme funkcionira prebrzo, vjerojatno je da je razina korisnih bakterija niska. Kombinacija cijelih ljuski trputca, prebiotika i probiotika za vas e vjerojatno uiniti isto to i za mene. Ponekad se stvari mogu malo pogorati prije no to se poprave, budui da se odstranjuju sluz i 22

druge tvari nakupljene na stijenci debelog crijeva. Meutim, kako se sustav postupno isti, ako se bakterije mogu uvrstiti, ope zdravstveno stanje vaeg debelog crijeva trebalo bi se popraviti. Trebali biste pronai razinu vlakana koja odgovara vaem sluaju, uvijek imajui na umu odgovarajuu koliinu vode. liica trputca obino zahtijeva 250 ml (1 mg) tekuine. Takoer se vjerojatno isplati isprobati E-EPA ili neki drugi oblik omege-3. Pokazalo se da EPA ima protuupalna svojstva. Nije loe jesti mnogo ribe koja sadri ulje, kao ni smanjiti udio crvenog mesa, koje moe biti teko za probavu. Kao i uvijek, neka vaa prehrana bude to zdravija. Antioksidansi i hranjivi sastojci iz zdrave prehrane, bogate povrem i voem, crijevima mogu donijeti dodatnu dobrobit. Kada su crijeva osjetljiva, neke e vrste hrane situaciju oito uiniti jo gorom. Vrijedilo bi razmotriti postoje li mogue alergije na hranu. Dva oita alergena bili bi itarice i mlijeni proizvodi. No, moda ete to eljeti bolje istraiti uz pomo lijenika. Sve ono to je oito vlaknasto, poput mekinja i proizvoda od itarica, treba odmah ukloniti iz prehrane, budui da e sasvim sigurno ve osjetljivu situaciju uiniti gorom. Prehrambeni sastojak budunosti mogao bi biti kolostrum. Openito, on se prikuplja iz prve etiri munje nakon to se krava oteli. Bogat je bjelanevinama, imunoglobulinima, laktoferinom i drugim imunolokim sastojcima. Nedavna su istraivanja pokazala da taj sastojak moe ublaiti crijevne upale. Veina apoteka dri neki oblik tog dodatka. Vrijedi se dodatno informirati o tome. Prijeimo s prebrzog na presporo...

23

Nekoliko opih savjeta o konstipaciji (zatvoru)

Iako se to moda ini neloginim, cijele ljuske trputca, kao to sam ranije napomenuo, mogu pomoi i ako se va probavni sustav pomie puevim korakom, jednako kao i tamo gdje se otpadne tvari zadravaju predugo. Dodatna konzistencija u crijevu, stvorena vlaknima, potie aktivnost stijenke crijeva, na taj nain pokreui peristaltiku. I elatinozni uinak trputca i vode pomae da se otpadna materija ne osui u crijevima i ne postane pretvrda, to je uzrok mnogih crijevnih problema. Ponavljam da vlana stolica prolazi mnogo lake i ugodnije. Taj vlani okoli kojega stvaraju vlakna i voda omoguava nastanak plodnih uvjeta u kojima se zdrave bakterije mogu razvijati, to pomae u spreavanju disbioze, stanja u kojemu prevladavaju tetne bakterije. Prvo pitanje koje se moe postaviti jest koliko esto valja ii na WC? Veina e lijenika vjerojatno kazati jednom dnevno.Ako itate asopis o alternativnoj medicini, tamo vjerojatno stoji 2-3 puta na dan. U stvarnosti, pokuajte pronai neki ritam. Uobiajeni ritam svaka 2 dana, uz uvjet da je stolica dobro oblikovana, za neke ljude moe biti prihvatljiv. No, izgleda da je barem jednom dnevno eljeni cilj kojega preporua veina specijalista. Nalaenje ritma znai nalaenje odgovarajueg doba dana! Mnogi ljudi smatraju da je pravo vrijeme jutro. Naravno, ako to u vaem sluaju funkcionira, odlino. No, ako kao mnogi od nas, jutra doivljavate prestresno da biste pronali vrijeme i opustili se, tada bi vam se neka druga doba dana mogla uiniti pogodnijima. U tom sluaju pokuajte nai vremena za WC naveer kada se moete opustiti i uzeti sebi dovoljno vremena. Moe malo potrajati dok prilagodite crijeva i pronaete ritam, ali budite strpljivi. Naravno, pretpostavljam da jedete mnogo voa i povra i nastojite se pribliiti mediteranskoj prehrani, no ipak stvari jo ne idu najbolje. Mnogi me ljudi zovu da bi mi rekli kako jedu svjeu hranu s mnogo vlakana, a crijeva su im jo uvijek vrlo lijena. Takoer sam utvrdio da mnogi s kojima razgovaram naginju tome da stvore dnevne navike u prehrani. To primjerice moe znaiti da svaki dan za doruak jedu isto. 24

Moj je savjet da tijelu ponudite razliitu prehranu stvaranjem tjednog ritma jela, a ne dnevnog. Dakle, elite li popraviti vrijeme prolaska hrane kroz crijeva, moja je prva preporuka nainiti popis hrane s visokim udjelom vlakana i pokuati je uzimati u razne dane, tako da se razne vrste hrane s visokim udjelom vlakana uzimaju 2 ili 3 puta tjedno, a ne svakodnevno. Evo popisa nekih stvari kojima moete nadopuniti prehranu. Vlakna lanenog sjemena ovo je jedan od mojih najdraih dodataka, budui da se moe dodati msliju i pomijeati s frapeom i kremastim napitcima. Takoer je i dobar izvor baznih masnih kiselina, tako da je koristan i za druge probleme. ljive tri puta tjedno. Sueno voe poput marelica uzimajte u dane kada ne jedete ljive. Za doruak uzimajte peninu kau 3 dana u tjednu, a u druge dane jedite drugaije vlaknaste doruke, najbolje bez itarica. Ako usput jedete sirovo povre, to je odlian nain da se stvari pokrenu. Veina ljudi moe izai na kraj sa sirovom mrkvom (ak je i moj pas voli), no i sirova brokula je vrlo uinkovita ako je moete pojesti. Izbjegavajte stabljike jer e vam stvoriti uasne vjetrove! Lea je izvanredan izvor vlakana. Ima mnogo primjena i moe se dodati raznim jelima, ukljuujui juhu. Voda, voda, voda... Uglavnom vas djelatnici u trgovinama zdrave hrane mogu savjetovati to da uzmete kao dodatna vlakna. esto imaju dobre ideje koje su preuzeli od kupaca. U Lepicolu smo proizveli ploicu koja sadri sueno voe, kokos i prebiotike i moe se jesti tijekom dana. To je ukusan nain da se jede vie vlakana. Druge dvije stvari koje vrijedi isprobati su magnezijev citrat i probavni enzimi. Niska razina magnezija esto se povezuje sa zatvorom, tako da bi vrijedilo isprobati jednomjesenu kuru magnezijeva citrata. Ako ste stariji od 50 godina, dodatna aktivnost probavnih enzima moe biti poticaj za revitalizaciju probavnog sustava.

Djeca i zatvor Kao to sam spomenuo ranije, neke bolnice danas imaju klinike za zatvor kod djece. Poznate su mi potekoe mnogih majki kada se ta situacija pojavi, jer nagovoriti dijete na zdravu hranu moe biti problem. 25

U takvim situacijama dodatak vlakana moe pomoi, to je svakako bolje od laksativa. Trputac za neku djecu moe biti presnaan i zbog toga teak za uzimanje. Umjesto njega, postoje i druga vlakna koja su moda pogodnija. Zob je openito odlian izvor vlakana za djecu. U obliku praha sada se moe kupiti zobeni beta-glukan, to je zobeno vlakno koje se dobiva iz cijelog zrnja. Lako se moe pomijeati s juhom, frapeom ili kremastim napitcima. Valjalo bi takoer razmisliti i o prebioticima i probioticima, budui da ih djeca mogu uzimati bez ikakvih nuspojava. to se manje buke die oko zatvora, vae e dijete manje biti pod stresom, a dobiveni rezultati bit e bolji.

Laksativi Openito reeno, laksativi se mogu povremeno rabiti, no ako je na dulji rok, mogu stvoriti ovisnost. Vrlo esto me zovu ljudi koji su tek poeli uzimati neto poput trputca, alei se da im se kretanje hrane kroz crijeva nije poboljalo. Daljnji upiti esto otkrivaju da je ta osoba neko vrijeme bila na laksativima i prestala ih uzimati im bi poela uzimati dodatna vlakna. Savjetujem vam da se od laksativa odvikavate postupno. Budui da veina laksativa djeluje putem stimulacije, va se sustav s vremenom na njih moe naviknuti. To znai, ako ih iznenada prestanete uzimati, sustav e neko vrijeme prestati raditi, dok ne pronae novi ritam. Kako brzo ete ponovno pronai taj ritam ovisi o tome kakav stav ete zauzeti prema svojoj prehrani. Ako ste se odluili za prehranu s mnogo vlakana, ostanite na laksativima dok uvodite novi sistem. Ako ste uzimali jedan dnevno, nastavite tako initi. Ako sve tee u redu, smanjite uzimanje laksativa na svaka 2 dana. im sve dalje ide dobro, prijeite na 3 dana itd. Zatim je potrebno nastaviti s tim procesom, sve dok u idealnom sluaju potpuno ne izbacite laksative.

26

Saetak
Kakva god bila vaa razina poznavanja hrane i prehrane, nadam se da su vam neki dijelovi ovog izvjea zanimljivi. Odravanje zdravih crijeva, jednako kao i odravanje opeg dobrog zdravlja, jest pitanje mentalnog sklopa. To znai da trebate prihvatiti takvu prehranu i nain ivota koji vode do onoga to kanite postii. Vraamo se pitanju ravnotee. Ako 80% stvari napravite ispravno, prilino ste uspjeni. Ako to moete uiniti, onda znate da ste uinili sve to je u vaoj moi da poveate izglede za postizanje cilja. Promjena prehrane ili iskuavanje neega iz prirodnih izvora nee uvijek funkcionirati kao sat. Meutim, ako su istraivanja poput onih nedavnih povezanih s probioticima i prebioticima tona, tada obino vrijedi ustrajati. Konano se prehrana i njezini uinci na zdravlje uzimaju ozbiljnije. 2005. provedene su doslovce na tisue istraivanja u cijelome svijetu, na temu kako probiotici utjeu na zdravlje. Nutraceutici su danas velik, ozbiljan i pravi posao, to bi trebalo jamiti da e se usredotoenost trita na pravilnu prehranu i prirodne sastojke, kao i na njihov utjecaj na nae zdravlje, u budunosti poveavati.

27