Kordinacija u boksu

Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

Koordinacija u boksu

Saetak

Promatrajudi s aspekta tehniko taktike sloenosti i fiziolokih opteredenja, boks spada meu najzahtjevnije sportske discipline uopde. Posebno se istie potreba za razvojem visoke razine koordinacije koja doprinose sposobnosti zavretka borbe knock-outom. U ovom radu nastoji se prikazati: a) Metodike osnove razvoja koordinacije u boksu. b) Model periodizacije treninga koordinacije u boksu. Abstract

When we analyse boxing with technical, tactical and physiological aspect we can see that it is among most demanding sport disciplines. Specially, there is requisite for development of high levels of coordination skills which add to the ability of ending the fight by a knock-out. This paper tries to show: 1. Metodical aspects of coordination development in boxing 2. Model of planning and programming coordination in boxing

1|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

1. Uvod Koordinacija predstavlja sposobnost da se ispune zadade kretanja koje zahtijevaju suradnju vie dijelova tijela bez mentalnih tenzija ili pogreaka i s minimalnim trudom (Drabik, 1996). Koordinacija bi se najjednostavnije mogla opisati kao sposobnost izvo enja jednostavnih i sloenih pokreta, tj. sposobnost izvedbe kompleksnih kretanja, ali i brzog uenja novih pokreta i brze izmjene jednoga kretanja s drugim (Drabik, 1996). O strukturi koordinacije provedena su mnoga istraivanja (Metiko i sur., 2003; Neljak i Vikovid, 2004) na temelju kojih je utvreno da se koordinacija sastoji od sljededih komponenata: ritminost, ravnotea, sposobnost reakcije, sposobnost kinestetike diferencijacije, orijentacija u prostoru, adekvatnost kretanja i sinkronizacija pokreta u vremenu (Drabik, 1996). Fizioloka baza koordinacije lei u sinkronizaciji ivano-miidnog sustava i prijenosu podraaja iz jednog motorikog centra na druge motorike centre koji upravljaju drugim dijelovima tijela. Dobro razvijen osjedaj za kretanje (kinestetiki osjet) vaan je za dobru koordinaciju. Ovaj osjedaj, uz prisutnost vidnih i zvunih informacija, omogudava tajlandskom boksau primanje informacija o poziciji razliitih dijelova tijela, napetosti i akcijama razliitih miida, kao i o tjelesnoj prostornoj poziciji i dinamici pokreta (imid i imek, 2007). Zahvaljujudi tome, boksai sa dobro razvijenom ovom sposobnodu mogu ispravljati pogreke tijekom same izvedbe pokreta. Za dobru koordinaciju karakteristino je da se ukljuuju miidi najprimjereniji za odreene zadade po najefikasnijem redu, inhibirajudi pritom antagoniste i regulirajudi frekvenciju ivanih impulsa. Za rjeavanje koordinacijskih problema nuna je potpuna sinkronizacija viih regulacijskih centara i perifernih dijelov a lokomotornog aparata (Metiko i sur., 2003). Dobro koordinirani pokreti su ekonominiji i bri od loe koordiniranih pokreta ili drugim rijeima, koordiniraniji boksa je bri od loe koordiniranog boksaa. Ako su jednaki po kondiciji, brzini, snazi i tehnici onda de pobijediti onaj koji je koordiniraniji. Koordinacija je opdenito, pa tako i u boksu, usko povezana s tehnikom sportske grane. Da bi boksa/sporta efikasno i bez potekoda mogao vladati tehnikom odreene sportske grane/boks, mora imati dobro razvijenu koordinaciju. Dobro koordiniran sporta uvijek usvaja novu vjetinu brzo i u stanju ju je dobro izvoditi. I to je vrlo bitno, sporta koji je bolje koordiniran od drugog sportaa, za izvedbu istog pokreta troi manje energije (Bompa, 2000). Na koordinaciju utjee vie faktora (Drabik, 1996): inteligencija sportaa (mogudnost rjeavanja kompleksnih, nepredvidivih motorikih zadataka), sustavan trening (unapreuje kinestetika osjetila i na taj nain koordinaciju, preciznost i brzinu pokreta); steena motorika znanja (motoriko iskustvo) te razina razvijenosti drugih motorikih sposobnosti (niska razina razvijenosti brzine, snage, izdrljivosti, fleksibilnosti i drugih motorikih sposobnosti loe utjee na koordinaciju).

2|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

Koordinacija se moe podijeliti na opdu i specifinu. Opda koordinacija je osnova, baza za razvoj specifine koordinacije. Svestrani razvoj sportaa i raznovrsnost u daljnjim etapama sportske specijalizacije razvoja ovisit de o sustavnom radu na opdoj koordinaciji, odnosno o izloenosti viestrano usmjerenim vjebama i vjetinama tijekom djetinjstva i adolescencije (Drabik, 1996; Bompa, 2000). Specifina koordinacija dozvoljava sportau da brzo, precizno i s lakodom izvodi kompleksne tehnike i taktike strukture u razliitim uvjetima. Moe se razvijati izvoenjem specifinih akcija nekog sporta iz neobinih poetnih pozicija i u koordinacijski zahtjevnijim uvjetima. Specifina koordinacija naroito dolazi do izraaja u onim sportskim granama koje obiluju tehnikim elementima (sportske igre). U sp ortskim igrama vano je precizno izvoenje jednostavnih i sloenih vjetina to je mogude bre u zadanom vremenu te u kontinuiranom mijenjanju okoline zbog prisutnosti protivnika (imid i imek, 2007).

2. Metodika treninga koordinacije u boksu Cilj koordinacijskog treninga treba biti potpuni razvoj svih neuromotorikih sustava (Hirtz, 1976), odnosno postizanje visoke razine funkcija svih kontrola kretnih procesa te adekvatne prilagodbe na promjenjive situacije, zatim uenje i stabilizacija novih vjetina te njihova automatizacija. Za ostvarivanje ciljeva koordinacijskog treninga predlae se (Drabik, 1996): Trening koordinacije sadri velik broj raznolikih sadraja; Koristiti razliite prirodne oblike kretanja (hodanje, tranje, skakanje, balansiranje, penjanje, bacanje, hvatanje) s ciljem planiranog i sustavnog razvoja ove motorike vjetine; Usavriti osnovne faktore koordinacije (kinestetiko diferenciranje, prostorna orijentacija, ravnotea, osjedaj za ritam, reakcija na signal); Treba krenuti od jednostavnijih vjebi prema sloenijima, od poznatih prema nepoznatima; Poznate vjebe izvoditi iz novih pozicija, s dodatnim pokretima te u izmijenjenim uvjetima. Nakon toga treba usavravati koordinacijske sposobnosti u ekstremnim uvjetima (imitacija borbe pod natjecateljskim uvjetima) i u uvjetima u kojima postoji vie rjeenja motorikih problema. Kada boksa naui grubu formu pokreta u zadanim koordinacijskim vjebama, treba dodati nove elemente ili pokazati nove vjebe. Potrebno je koristiti odgovarajude metode uenja tehnike sportske grane, kombinirajudi razvoj koordinacijskih sposobnosti s uenjem sportskih vjetina, kombinirati razvoj optimalnih kondicijskih sposobnosti (snaga, brzina, izdrljivost) s koordinacijom (imid i imek, 2007). Koordinacijske vjebe zahtijevaju najviu razinu koncentracije te postavljaju vrlo visoke zahtjeve na ivani sustav, stoga se primjenom koordinacijskih vjebi ivani sustav vrlo brzo umara. (imid i imek, 2007). U razvoju koordinacije vrlo dobro je koristiti metodu ponavljanja zbog dostatnih odmora, obnove mentalne energije ime se poveava koncentracija, panja, i kontrola izvedbe pokreta). Najbolje vrijeme za izvedbu koordinacijskih vjebi je zavretak zagrijavanja ili 3|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

poetak glavnog dijela treninga. Vjebe treba izabrati prema individualnim sposobnostima i sportskom potencijalu. Ne bi trebalo provoditi treninge koji su u potpunosti posvedeni koordinaciji, ved je potrebno kratko, ali esto raditi na razvoju koordinacije (Drabik, 1996). U dugoronom razvoju trener svake godine treba zamijeniti 10 20 % koordinacijskih sadraja novima. Koordinacija se moe razvijati u nekoliko osnovnih etapa (imid i imek, 2007): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. izvoenje standardnih tehnikih struktura sportske grane; izvoenje svih vjebi na suprotnoj strani (ljevaci na desnoj i obratno); promjene brzine i ritma u izvoenju vjebi; promjena elemenata poznatih tehnika; dodavanje novih pokreta poznatim tehnikama; povedanje opteredenja u situacijskim vjebama; uenje tehnikih vjetina drugih sportova.

3. Plan i program treninga za razvoj koordinacije u boksu primjenom podnih ljestava Unutar plana i programa pokuati demo prikazati niz vjebi za razvoj, ouvanje i usavravanje koordinacijskih sposobnosti boksaa na PODNIM LJESTVAMA. Bitno je iz voditi koordinacijske, brze i este pokrete. Pokreti se izvode s plantarnom fleksijom stopala, sa naglaenim radom ruku koje daju ritam nogama (posebno vano za boksaa). 3.1. Specifinosti vjebi za razvoj koordinacije na podnim ljestvama U radu na podnim ljestvama treba se rukovoditi nekim opdim metodikim principima (olaja, Petrovid, olaja, 2011): Sve vjebe izvoditi na prednjem dijelu stopala; Zamahivanje rukama ovisi o intenzitetu vjebe; Kut u zglobu lakta treba biti oko 90; Ruke i rameni pojas cijelo vrijeme moraju biti oputeni (kao i cijelo tijelo) Pokuati drati glavu mirno to je vie mogude Tijekom rada to vie zadataka rijeavati perifernim vidom, bez izravnog gledanja u tlo Kod svih vjebi kraljenica treba biti ispruena (projekcija centra TT u toki oslonca) 3.2. Prikaz vjebi za razvoj koordinacije u boksu na podnim ljestvama Vjebe za razvoj koordinacije na podnim ljestvama moemo podijeliti od jednostavnijih ka sloenijim i prema ravnini u kojoj se izvode: frontalna, sagitalna i dijagonalna. Na kraju se izvode vjebe sa rekvizitima (lopta, medicinka). Ekstenzitet, intenzitet i sloenost vjebi u programu treninga uvijek se usklauju sa starosnom dobi, stupnjem treniranosti, periodom u godinjem ciklusu treninga i odabranim sportom za koji se vjebe primjenjuju. Odabir vjebi ovisi i o dijelu treninga za koji se koriste. Sve vjebe moraju se izvoditi tehniki pravilno, a u sluaju da ih sporta zbog umora ne moe korektno izvoditi, mijenja se repertoar vjebi od teih prema lakima ili se trening prekida. Za zagrijavanje mogu se u prvom dijelu treninga 4|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

koristiti vjebe manjeg intenziteta i ekstenziteta vjebanja. Trening de uz koordinaciju utjecati i na ravnoteu, agilnost, preciznost i propriocepciju. (olaja, Petrovid, olaja, 2011): Pretravanje kroz ljestve postavljanjem stopala u kri preko ueta s jednim kontaktom na tlu u jednom pravokutniku Niski skip kroz ljestve s jednim kontaktom u svakom pravokutniku Niski skip kroz ljestve s dva kontakta u svakom pravokutniku (poinje se s obje noge). Niski skip kroz ljestve s tri kontakta u svakom pravokutniku Dijagonalno kretanje kroz ljestve s dva kontakta u srednjem pravokutniku i jednim kontaktom u vanjskom pravokutniku odgovarajudom nogom ( u desno -desnom nogom, u lijevo-lijevom nogom) Dijagonalno kretanje kroz ljestve u natrag sa dva kontakta u srednjem parvokutniku i jednim kontaktom u vanjskom pravokutniku odgovarajudom nogom Pravolinijsko kretanje s dva uzastopna kontakta stopalom u svaki pravokutnik, dok na tredi korak slijedi iskorak u stranu odgovarajudom nogom (u desno -desnom nogom, u lijevo-lijevom nogom). Pravolinijsko kretanje s dva uzastopna kontakta stopalom u svaki pravokutnik, dok na tredi korak slijedi iskorak u stranu odgovarajudom nogom (u desno - lijevom nogom, u lijevo- desnom nogom). Pravolinijsko kretanje u ritmu dva pravokutnika u naprijed i jedan u natrag sa postavljanjem stopala slijededim redoslijedom: prvi korak jedan kontakt, slijededi pravokutnik u naprijed, dva kontakta, zatim slijedi vradanje u natrag s dva kontakta u pravokutniku i siti ritam se nastavlja u naprijed Pravolinijsko kretanje u ritmu dva pravokutnika u naprijed i jedan u natrag s postavljanjem stopala slijededim redoslijedom: prvi korak dva kontakta, slijededi pravokutnik u naprijed, tri kontakta, zatim vradanje u natrag s tri kontakta u pravokutniku i siti ritam se nastavlja Sve navedene vjebe mogu se izvoditi i kretanjem u natrag Kretanje kroz ljestve kombinacijom sunonih i raznonih poskoka iz skonog zgloba. Vjeba uskoi sunono u prvi srednji pravokutnik ispred sebe, zatim slijedi raznoni skok u naprijed sa doskokom lijevom nogom u lijevi pravokutnik, a desnom u desni u istom segmentu Gibanje skokovima na jednoj nozi dijagonalno naprijed kroz ljestve Dve navedne vjebe mogu se izvoditi u kombinaciji s odgovarajudim rekvizitima (lo pta, medicinka). 3.3. Plan i program U viegodinjem procesu sportske pripreme, koordinaciju valja poeti razvijati u prvim treninzima izabrane sportske grane. Za razvoj koordinacije koriste se opde, pomodne, specijalne i natjecateljske vjebe. Izbor opdih i pomodnih vjebi mora biti takav da omogudi pozitivan transfer iz opde na specifinu koordinacijsku sposobnost.

5|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

Prva i osnovna metoda razvoja koordinacije potencira neprekidno usvajanje novih motorikih kretanja opdeg i specifinog karaktera. Tom metodom obogaduje se repertoar pokreta i stvara se dobar temelj za razvoj specifine koordinacije. Druga je metoda izvoenje poznatih kretanja u promijenjivim uvjetima, to zahtijeva reorganizaciju usvojenih motorikih znanja. Ta se metoda primjenjuje za razvoj specifine koordinacije, a ostvaruje se sa sparingom i borbom i to sa protivnicima neuobiajenih morfolokih karakteristika i sl. Brza promijena pravca kretanja takoer slui toj metodi te stoga svaku tehniku treba uvjebavati ne samo naprijed, natrag i u stranu ved u kombinaciji navedenih kretanja. Pravodobnost je moda najbitniji vid koordinacije za boksaa. Bitan je za svako pravovremeno presretanje i svaku sloenu motoriku reakciju, a stjee se iskljuivo situacijskim treningom (sparing, borbom). Zbog opteredenosti CNS-a potrebno je planirati kvalitetan odmor koji de osigurati obnavljanje psiho-fiziolokih procesa odgovornih za koordinacijsko izvoenje gibanja (Kules, 1998.). Tablica 1: Primjer jedne trenane jedinice za razvoj koordinacijskih sposobnosti u boksu
OSNOVNA OBILJEJA TRENINGA Trening je usmjeren na uenje i usavravanje specifine tehnike u boksu PLAN I PROGRAM TRENINGA Trajanje 80 min; modalitet rada-intervalni; intenzitet 70-100%; trenana pomagala: vijaa, proprioceptivna daska, vreda za udaranje, podne ljestve, zatitna oprema za borbu, fokuseri, toperica; Organizacijski oblik rada: individualno; lokalitet: dvorana DIJELOVI PROGRAM TRENINGA TRENINGA 4 min Lagano tranje s vjebama u kretanju 3 min Dinamiko istezanje 6 min Proprioceptivna daska-statike vjebe i izvoenje tehnikih elemenata oslanjajudi se s jednom ili dvije noge na dasci 5 min Vijaa vjebe u mijestu i kretanju 15 min Vjebe na podnim ljestvama: pretravanje kroz ljestve postavljanjem stopala u kri preko ueta s jednim kontaktom na tlu u jednom pravokutniku niski skip kroz ljestve s jednim kontaktom u svakom pravokutniku niski skip kroz ljestve s dva kontakta u svakom pravokutniku (poinj e se s obje noge). niski skip kroz ljestve s tri kontakta u svakom pravokutniku dijagonalno kretanje kroz ljestve s dva kontakta u srednjem pravokutniku i jednim kontaktom u vanjskom pravokutniku odgovarajudom nogom ( u desno -desnom nogom, u lijevo-lijevom nogom) Povezano izvoenje tehnika (prednji direkt i zadnji direkt) naizmjenino na fokuseru 5 min Povezano izvoenje tehnika (prednji direkt i zadnji direkt) naizmjenino na fokuseru u 5 min kretanju Povezano izvoenje tehnika (prednji direkt i zadnji direkt) naizmjenino s aktivnim 5 min protivnikom u kretanju Kontranapad lijevi direkt, eskivaa, lijevi kroe, desni direkt 5 min Blok od lijevog direkta i desnog kroea te kontranapad sa prednjim direktom 6 min Slobodni sparing: 4x3 min, odmor 1 min 20 min Rasprava o TE-TA pogrekama u sparingu

6|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

10 min 2 min 3 min

Lagano tranje u svrhu oporavka Vjebe istezanja i relaksacije

4. Zakljuak Boks je polistrukturalan acikliki sport. Struktura boksakog mea je kompleksna i dinamina te se ne mogu u naprijed predvidjeti svi uvjeti borbe kao ni situacije u meu. Tijekom borbe boksa nikada ne ponovi isti udarac, svaki udarac je drugaiji i svaka situacija u borbi je specifina. To zahtijeva visok nivo motorikih sposobnosti meu kojima visoku poziciju zauzima koordinacija. Ako demo se prisjetiti definicije inteligencije koja kae da je inteligencija sposobnost snalaenja u novim, nepoznatim situacijama, onda se sa sigurnodu moe redi kako je koordinacija motorika inteligencija i da ju kao takvu u sportu poput boksa treba iznimno unaprijeivati i odravati. Razvoj koordinacije treba zapoeti to ranije (nikada nije prerano), a s njenim razvojem i usavravanjem ne treba nikada prestati.

7|Stranica

Kordinacija u boksu
Kettlebell Trening Team Sva prava pridrana autoru lanka

2011

Literatura

1. Milanovid, D. (2005). Teorija treninga prirunik za pradenje nastave i pripremanje ispita. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. 2. Sertid, H. (2004). Osnove borilakih sportova. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. 3. Blaevid,S. i irid, V.,: Transformacijski model estomjesenog kineziolokog tretmana boksaa juniora poetnika. Sport Science 1 (2008.), 1:34-39 4. Baid, M. i Baid, D. (2005). Primjena vijae u kondicijskoj pripremi sportaa. 14. Ljetna kola kineziologa, Rovinj. 5. Brown, T. D. i Vescovi, J. D. (2003). Efficient Arms for Efficient Agility. Strength Cond. J. 25(4):7 11. 6. Robinson, B. M. i Owens, B. (2004). Five Week Program to Increase Agility, Speed, and Power in the Preparation Phase of a Yearl Training Plan. Strength Cond. J. 26(5):30 35. 7. Bompa, T. O. (2000). Theory and Methodology of Training. Illinois. 8. Bompa, T. O. i Carrera, M. C. (2005). Periodization Training for Sports. HumanKinetics, Champaign, IL. 9. Fleck, S. J. i Kraemer, W. J. (1997). Designing Resistance Training Programs.Human Kinetics. Il Champaign. 10. Bompa, T. (2000). Cjelokupni trening za mlade pobjednike (str. 53 72). Zagreb: Hrvatski koarkaki savez, Udruga hrvatskih koarkakih trenera. 11. Drabik, J. (1996). Children and sports training (str. 67 91). Island Pond, VT: Stadion Publishing Company. 12. Hirtz, P. i L. Nieber (2005). Koordination und Grundlagen des Koordinationstraining. Preuzeto s: 13. Metiko, D., Milanovid, D., Prot, F., Jukid, I., Markovid, G. (2003). Teorijske i metodike osnove razvoja koordinacije. U D. Milanovid i I. Jukid (ur.), Kondicijska priprema sportaa, Zbornik radova meunarodnog znanstveno-strunog skupa, Zagreb, 21.-22. veljae 2003. (str. 264-270). Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagrebaki portski savez. 14. eljaskov, C. (2004). Kondicioni trening vrhunskih sportista (str. 204-216). Beograd: Sportska akademija. 15. imid, L., imek, S. (2007). Trening opde koordinacije u sportskim igrama. Kondicijski trening br.1, vol.4

8|Stranica