GENERATORI PARE (PARNI KOTLOVI)

Energetski ureaji za proizvo nju vo ene pare o reenoga t!aka i te"perature# koja s!u$i kao ra ni %!ui za pogon parni& strojeva (tur'ina) i!i za prijenos top!inske energije( )ana*nji" konstruk+ija"a pri"jereniji je naziv generatori pare u"jesto parni kot!ovi(

PO)1ELA GENERATORA PARE Pre"a s"je*taju , na-inu ugra nje. / pokretni ('ro ski# !oko"otivni)# / sta+ionarni( Pre"a na"jeni. / energetski# / in ustrijski# / top!i%ika+ijski# / g!avni ('ro ski pogonski)# / po"o0ni ('ro ski)( Pre"a vrsti goriva i na-inu izgaranja. / za izgaranje kruti& goriva na nepo"i-ni" re*etka"a# / za izgaranje kruti& goriva na "e&ani-ki" (po"i-ni") re*etka"a# / za izgaranje razni& otpa ni& gorivi& tvari ( ko"una!ni otpa # 'io"asa)# / za izgaranje krutog goriva u !etu (ug!jena pra*ina )# / za izgaranje teku0eg goriva# / za izgaranje p!inovita goriva# / za ko"'inirano izgaranje vi*e vrsta goriva# / za izgaranje goriva u %!ui izirano"e s!oju# / za kori*tenje otpa ne top!ine i"ni& p!inova iz p!inski& tur'ina i "otora (uti!iza+ijski generatori pare)(

Pre"a vrsti +irku!a+ije. / s priro no" +irku!a+ijo" / s prisi!no" +irku!a+ijo" 2 opto-na +irku!a+ija 2 proto-na +irku!a+ija

Pre"a konstruk+ijsko" o'!iku t!a-ni& ije!ova. / +i!in ri-ni / sek+ijski / vo o+ijevni / i"no+ijevni / koso+ijevni / str"o+ijevni / kutno+ijevni / s je ni" 'u'nje" / s vi*e 'u'njeva / it (

PRI31ERI 45E3A RA6LI7ITI5 KON4TR8K9I1A

Ovaj kotao sastoji se iz bubnja i plamene cijevi u kojoj je smjeteno loite. Na kraju plamene cijevi smjeten je snop cijevi pregrijaa pare.

KON4TR8K9I14KI )1ELOVI GENERATORA PARE Parni kotao se sastoji o . :( !o$i*ta i i"ovo a# ;( ureaja za ovo i izgaranje goriva (gora-a) <( ispariva-a# =( pregrija-a pare# >( zagrija-a napojne vo e (ekono"ajzera)# ?( zagrija-a zraka# @( po"o0ni ureaji# A( ar"atura generatora pare 4astoji se o (%unk+iona!no). 2 sustava napojne vo e 2 sustava pare 2 sustava goriva 2 sustava i"ni& p!inova

LOBICTE I GORA7I Loite slui za izgranja goriva. Glavni zadatak mu je da postigne potpuno izgranje. Pre"a vrsti goriva "ogu 'iti. 2 za -vrsta i!i kruta goriva# 2 za teku0a goriva# 2 za p!inovita goriva# 2 za ko"'ina+iju goriva (kruta# teku0a# p!inovita)( Lo$i*te za kruta goriva sastoje se iz razni& vrsta ro*ti!ja Lo$i*te na ug!jenu pra*inu je o'i-no ve0eg vo!u"ena o o'i-nog !o$i*ta( 8g!jena pra*ina o'iva se "!jevenje" ug!jena u pose'no" "!inu# koji se na!azi pokraj kot!a( Pu&a!jke za ug!jenu pra*inu i zrak s"je*tene su tako a 'i se o'i!o *to 'o!je "je*anje goriva i zraka( Loite za tekua goriva imaju razne vrste goraa (gorionika, plamenika) pomou kojih se dovodi gorivo i raspruje zrak u gorivo. Osnovne predsnosti tekueg goriva nad ugljenom prainom je to nema pepela i otpada ienje kotla. Lo$i*ta na p!inovita goriva s!i-na su i kao !o$i*ta na teku0a goriva( 6a razne vrste p!inski& goriva pri"jenjuju se i raz!i-iti p!a"eni+i(

GORIONIK 4 PO3ODNI3 8REEA1I3A

I4PARIVA7 Ispariva je glavni dio kotla. njemu se voda pretvara u paru. modernim kotlovima se sastoji od beavnih cijevi promjera !"#$" mm% kojima je obloeno loite &ekranske cijevi'. (rijenos topline odvija se uglavnom zraenjem. PREGRI1A7 PARE Pregrija pare se primjenjuje za proizvodnju pregrijane pare% ija je temperatura vea od temperature suhozasiene pare. )mjeten je u dimovodnom dijelu kotla. njemu se para pregrijava od $*+ do "*++,. -zra.en je od snopa savijenih elinih cijevi. (rijenos topline odvija se uglavnom konvekcijom. 6AGRI1A7 VO)E Zagrija napojne vode slui za zagrijavanje napojne vode% obino do temperature zasienja. )mjeten je u dimovodnom dijelu kotla iza pregrijaa pare. )astoji se od savijenih elinih cijevi. 6AGRI1A7 6RAKA /agrija zraka slui za zagrijavanje zraka za izgaranje goriva u kotlu. Nalazi se u dimovodnom dijelu kotla% iza ekonomajzera% u njemu se zrak zagrijava od 0!+#$"+ +,.

AR3AT8RA )a 'i se osigura!i uvjeti za siguran i kontinuirana pogon# generatori pare "oraju i"ati o govaraju0u opre"u koja se svrstava po zaje ni-ki" nazivo" ar"atura( PO)1ELA AR3AT8RE / Pre"a "jestu ugra nje. 2 ar"atura na toku goriva 2 ar"atura na toku vo e 2 ar"atura na toku pare 2 ar"atura na toku zraka 2 ar"atura na toku i"ni& p!inova / Pre"a na"jeni. 2 zaporna ar"atura (venti!i# zasuni# s!avine# pip+i# k!apne) 2 za*titna ar"atura (sigurnosni venti!i# nepovratni venti!i) 2 regu!a+ijska ar"atura (razni regu!a+ijski venti!i za po e*avanje protoka i t!aka) 2 "jerna (kontro!na) ar"atura (t!ako"jeri# ter"o"etri# "jera-i razine) / Pre"a konstruk+ijskoj izve 'i. 2 gru'a ar"atura 2 %ina ar"atura

Ar"aturni p!an generatora pare

O4NOVNE KARAKTERI4TIKE GENERATORA PARE

T!ak. / ozvo!jeni ("aksi"a!ni) t!ak 2 prora-un -vrsto0e t!a-ni& ije!ova 2 t!ak otvaranja sigurnosni& venti!a / ra ni (nor"a!ni) t!ak / iz!azni t!ak (t!ak pare na iz!azu iz pregrija-a)

Kapa+itet (u-in)# FtG&# kgGs# 3HI. / "aksi"a!ni ( :JJ K) / nor"a!ni (AJ K) / "ini"a!ni (;J , ;> K) Te"peratura iz!azne pare (te"peratura pare na iz!azu iz pregrija-a) Iskoristivost (LJ o L= K) Te"peratura napojne vo e (te"peratura vo e na u!azu u generator pare) Te"peratura iz!azni& i"ni& p!inova (:=J o ;JJ J9)

TER3O)INA3I7KI PRO9E4 8 GENERATOR8 PARE

Generator pare je energetski ureaj u koje"u se u sk!opu 9!ausius2Rankineova kru$nog pro+esa pre aje top!ina sagorijevanja goriva na ra ni %!ui (vo u G paru)(

TOPLINA PRE)ANA OGRI1EVNI3 POVRCINA3A GENERATORA PARE

PRE)A1A TOPLINE 8 GENERATOR8 PARE

Top!ina za zagrijavanje vo e.

q z =c p t ! t 0 r = h ' ' h' = h $ h ! q p = h 1 h$ = h 1 h' '

Top!ina za isparavanje vo e.

Top!ina za pregrijavanje pare.

Top!ina pre ana zagrija-u vo e (ekono"ajzeru).

q zv = c pm t ! ' t 0 = c pm t zv t nv = h zv h nv
Top!ina pre ana ispariva-u.

q isp= h$ ' h ! ' = h zp h zv = h' x h' ' h ' z zv = h' xr h zv

Top!ina pre ana pregrija-u pare.

q pp = h 1 ' h $ ' = h pp h' xr

TOPLIN4KA 45E3A GENERATORA PARE

TOPLIN4KA MILAN9A GENERATORA PARE

RA6VI1ENA TOPLIN4KA 45E3A GENERATORA PARE

9IRK8LA9I1A 8 I4PARIVA7KO3 484TAV8

Pre"a na-inu kako nastaje. 2 Priro na +irku!a+ija ( je!ovanje" uzgona) 2 8"jetna G prisi!na +irku!a+ija (pogono" pu"pe)

E%ekti +irku!a+ije. 2 5!aenje "aterija!a 2 Preno*enje top!ine 2 8s"jeravanje strujanja "je&uri0a pare

PRIRO)NA 9IRK8LA9I1A

8zgon u +ijevi"a.

p u = H g sil uzl
uz! N si! 2 z'og ve0ega u je!a "je&uri0a pare u uz!azni" +ijevi"a koje su intenzivnije grijane( Cto je ve0i ra ni t!ak# "anji je uzgon u ispariva-ki" +ijevi"a z'og "aje raz!ike gusto0e zasi0ene pare i vre!e vo e(

4TR81AN1E )I3NI5 PLINOVA I 6RAKA (VENTILA9I1A) Pre"a na-inu kako nastaje. 2 Priro na venti!a+ija 2 8"jetna (prisi!na) venti!a+ija

PRIRO)NA VENTILA9I1A Nastaje je!ovanje" uzgona us!ije raz!ike gusto0e oko!noga zraka i i"ni& p!inova( Raz!ika t!aka us!ije je!ovanja uzgona.

831ETNA (PRI4ILANA) VENTILA9I1A Pre"a vrsti i !oka+iji venti!atora. 2 t!a-na venti!a+ija (venti!ator u zra-no" traktu) 2 po t!a-na venti!a+ija (venti!ator u i"no" traktu) 2 uravnote$ena G ko"'inirana venti!a+ija (venti!ator u zra-no" i i"no" traktu)(

)o pa a t!aka o!azi z'og otpora strujanja# z'og trenja u +ijevi"a i z'og !oka!ni& otpora (+ijevni snopovi# pro*irenje presjeka# su$enje presjeka# skretanje s"jera strujanja i s!()

4EPARA9I1A (O)VLABIVAN1E) PARE Osnovni za atak separa+ije o nosno o v!a$ivanja pare# koja iz parnoga 'u'nja iz!azi pre"a pregrija-u# je a se "aksi"a!no o voje -esti+e vo e i tako sprije-e pro'!e"i koje 'i v!a$nost pare izazva!a u pregrija-u i!i tur'ini# a to "ogu 'iti. 2 ta!o$enje so!i na pregrija-u pare# koju sa so'o" iznosi vo a iz 'u'unja (tzv( zaso!javanje pregrija-aOtop!insko optere0enje "aterija!a +ijeviOpregaranje +ijevi)P 2 ta!o$enje so!i na u!azni" !opati+a"a tur'ine (tzv( zaso!jvanje tur'ineOsu$avanje pro!aza iz"eu !opati+aOs"anjenje u-ina tur'ineOpove0anje aksija!ne si!eOaksija!ni po"ak rotoraOistiskivanje u!ja iz aksija!noga !e$ajaOzari'avanje rotora(

8reaji za separa+iju zovu se separatori i ra e na prin+ipu nag!og skretanja pare pri -e"u kap!ji+e ostaju na stijenka"a (per%orirane +ijevi# va!oviti !i"# +ik!onski separator)

PRI31ERI GENERATORA PARE

GORIVO# I6GARAN1E# E3I4I1E

)EQINI9I1E GORIVO. 2 tvar koja pro+eso" izgaranja proizvo i top!inu iskoristivu u praksi 2 tvar koja oksi a+ijo" s kisiko" aje top!insku energiju I6GARAN1E. 2 egzoter"no spajanje neke tvari s kisiko" pri povi*enoj te"peraturi OK4I)A9I1A. 2 pro+es izgaranja u *ire" s"is!u Naj'itniji sastoj+i goriva su ug!jik (9) i vo ik (5)

NAQTA. rije- potje-e o staroperzijske rije-i Rna%a aS *to zna-i Rznojiti seS 2 jer je na%ta najprije pronaena kako sa"a iz'ija iz ze"!je 2 znojenje ze"!je( PETROLE83. o Gr-kog. petraTka"en i Latinskog O!eu"Tu!je

O4NOVNA PO)1ELA GORIVA 2 pre"a porijek!u. a) Priro na. koriste se u stanju u koje" se na!aze u priro i ') 8"jetna. prije upotre'e se prerauju 2 pre"a agregatno" stanju. :) Kruta ;) Teku0a <) P!inovita a) Priro na :) Kruta. rvo (i ruge 'i!jne tvari 2s!a"a# sijeno (()# treset# s"ei ug!jen# ka"eni ug!jen# antra+it# *kri!j+i ((( ;) Teku0a. na%ta <) P!inovita. ze"ni p!in# "o-varni p!in

') 8"jetna. :) Kruta. rveni ug!jen# tresetni ug!jen# po!ukoks o !ignita i ka"enog ug!jena# koks# 'riketi# ug!jeni pra& ;) Teku0a. katrani o rveta# treseta# !ignita# s"eeg i ka"enog ug!jena# *kri!j+a# destilati katranaP esti!ati na%te ('enzini# petro!ej# ize!ska goriva# 'enzen# "azut)P esti!ati &i riranog ug!jenaP &i rirana uljaP u!ja o *kri!jev+aP sinteti-ka u!jaP alkoholi ((( <) P!inovita. p!inovite %aze iz esti!a+ije rveta# treseta# !ignita# *kri!ja+a# s"eeg i ka"enog ug!jena# na%teP generatorski p!in# p!in iz visoke pe0iP a+eti!enP vo ik ((

OGRIJEVNA MO GORIVA 2 ko!i-ina top!ine koja se os!o'aa pri potpuno" izgaranju je ini+e ko!i-ine nekog goriva# ka a se i"ni p!inovi o&!a e na te"peraturu s kojo" se zrak i gorivo ovo e u !o$i*te( U F1I T "g FkgI V 5 F1GkgI Raz!ikuje"o gornju (5g) i onju ogrijevnu (5 ) "o0( Gornja ogr( "o0 ve0a je o onje za top!inu koju vo ena para iz p!inova izgaranja kon enza+ijo" pre aje oko!ini( Ova top!ina se ne "o$e iskoristiti za top!inski pro+es pa se za prora-une koristi 5 ( Ana!iti-ki izraz za o reivanje onje ogrjevne "o0i za kruta i teku0a goriva.

g je su. +# &# o# s i W "aseni u je!i ug!jika# vo ika# kisika# su"pora i vo e o'iveni e!e"entarno" ana!izo" goriva( Veza iz"eu gornje i onje ogrjevne "o0i.

8ko!iko nije poznat sastav goriva# ogrijevna "o0 se o'iva eksperi"enta!no# po"o0u ureaja ka!ori"etar (ka!ori"etrijska 'o"'a)

KR8TO GORIVO

Treset. organsko gorivo i vrsta ze"!ji*ta# nastaje je!i"i-ni" raspa o" 'i!jnog "aterija!a( Pre stav!ja prvi korak u pro+esu nastanka ug!jena( Nakon su*enja o'ro gori uz stavaranje puno i"a(

Li nit! s"e#i u ljen! dr$eni u ljen. "ekan# ogrijevna "o0 :J o ;J 31Gkg

%rni u ljen! ka"eni u ljen. tvr i!i "ekan# vi*i sa r$aj ug!jika o !ignita# ve0a ogrijevna "o0# "anji sa r$aj v!age

Antracit:. tvr a# ko"paktna vrsta ug!jena# sjajne povr*ine( Karakterizira ga visoki sa r$aj ug!jika (XLJK)( Ogrijevna "o0 ;? o << 31Gkg

)astav i ogrjevna mo pojedinih veih skupina ugljena gljen 2laga 3 (epeo 3 gljik 3 2odik 3 4isik 3 5uik 3 )umpor 3 Ogrjevna mo 678kg

9reset Lignit )me.i &bez lignita'

!" 0$%" *...!+

: "" 0$...!"

1+ 10 1$..."$

1 $%" $%"

!! 0: 00...0;

0 0 +%"...0%"

# 0 +%"...!

:...0* 0$...0; 0*...!$

4ameni &bez antracita' <ntracit

!...$

*...0+

;"...:1

!%"...1%"

$...:

+%"...0

+%;

!$...$$

:"%"

0%:

+%;

$0

)a stanovita ekologije% ugljen je jedno od najnepovoljnijih goriva. nutar ugljena zarobljene su neistoe% kao na primjer sumpor i duik. 4ad ugljen sagorijeva% te neistoe otputaju se u atmos=eru. atmos=eri se te estice spajaju sa parom &u oblacima' i =ormiraju kapljice koje padaju na zemlju kao sumporne i duine kiseline # kisele kie. nutar ugljena postoje jo i sitne estice minerala. 9e estice ne sagorijevaju i stvaraju pepeo koji ostaje nakon sagorijevanja. 7edan dio tih estica biva uhvaen u vrtlog plinova i% zajedno sa parom% =ormira dim koji dolazi iz elektrana na ugljen. /bog relativno male ogrijevne moi% stvara se vie ugljinog dioksida za po jedinici oslobo.ene energije.

4ako bi se ublaile tetne posljedice po okoli primjenjuju se razne strategije> # -spiranje ugljena # Odvajanje krutih estica iz dimnih plinova # ?edukcija sumporovih oksida &odsumporavanje' # ?edukcija duinih oksida # -zgaranje u =luidiziranom sloju # Geoloko skladitenje ,O!

GLAVNA TE5NI7KA 4VO14TVA KR8TI5 GORIVA 4A)RBA1 I 4A4TAV PEPELA Ova karakteristika je va$na za projektiranje sustava za o stranjivanje pepe!a iz generatora pare( Pepeo ug!avno" -ine s!o$eni spojevi a!u"inijevi& i si!i+ijevi& oksi a# su!%ata i kar'onata( TE3PERAT8RA TAL1EN1A PEPELA Ova karakteristika va$na je ra i sprje-avanja !ijep!jenja pepe!a na ogrjevni" povr*ina"a kao i za izve 'u na-ina o voenja pepe!a iz !o$i*ta(
4tan ar ni konusni test

4A)RBA1 VOLATILNI5 4PO1EVA Vo!ati!i su p!inoviti sastoj+i (9O# 5;# 95= i s!() koji se os!o'aaju iz goriva pri povi*eni" te"peratura"a( Ova karakteristika ukazuje na sk!onost goriva zapa!jenju( Te"peratura sa"ozapa!jenja vo!ati!ni& sastojaka je <>J 2 ?JJ J9 KOK4NI O4TATAK 2 8tvruje se stan ar ni" !a'oratorijski" testo"( 2 6avisi o vrste goriva (ug!jena)( 2 Pokazuje sk!onost stvaranju koksa i pa!jenju goriva( 4A)RBA1 VLAGE 2 s"anjuje top!insku vrije nost goriva 2 pove0ava potro*nju goriva 2 pove0ava koroziju 2 pove0ava o'uja" iz!azni& i"ni& p!inova( 3E5ANI7KA 7VR4TODA GORIVA (8GL1ENA) 2 O reuje se stan ar ni" testo" (A4T3# 9KTI)( 2 8tje-e na "e!javost ug!jena (sk!onost ug!jena a se usitnjuje) 2 8tje-e na potro*nju energije za pogon "!inova za usitnjavanje ug!jena(

TEK8DE GORIVO

9RPL1EN1E NAQTE

TRAN4PORT

PRERA)A

45E3A PRO9E4A PRERA)E NAQTE pri"jer :

VI4KO6NO4T 2 "jera opiranja %!ui a gi'anju# "jera unutarnjeg trenja %!ui a( 7esto se pogre*no koristi izraz gusto0a( Va$nost. ko transporta# ko pu"panja# ko u'rizgavanja goriva# ko "aziva ((( 2 ina"i-ka (apso!utna)# @ FPa sI 2 kine"atska# F";GsI 2 re!ativna )ina"i-ka viskoznost

)ina"i-ka viskoznost iznosi : Pa s ka a se koristi si!a o : N za gi'anje viju povr*ina ve!i-ine po : "; u "e iju# s raz!iko" 'rzina o : "Gs na u a!jenosti o : "( 1e ini+a u +2g2s sustavu je Poisse (P) (RPoazS). : P T J#: Pa s

)I1AGRA3 OVI4NO4TI VI4KO6NO4TI GORIVA O TE3PERAT8RI

5ijagram promjene viskoznosti goriva u ovisnosti o temperaturi

Granica viskoznosti za mogunost pumpanja goriva radi transporta> 0+++ mm!8s 6aksimalna viskoznost za ubrizgavanje u !9 dizelske motore> 0$ A 0; mm!8s 6aksimalna viskoznost za ubrizgavanje u 19 dizelske motore> 0+ A 01 mm!8s

O4TALA VABNA 4VO14TVA TEK8DI5 GORIVA

Te"peratura sa"opa!jenja Te"peratura pa!jenja Te"peratura stinjavanja Koksni 'roj (9onra son test) 4a r$aj v!age 4a r$aj su"pora 4a r$aj te*ki& "eta!a (V# Na) 4a r$aj pepe!a OM 2 Oktanski 'roj 9M 2 9etanski 'roj

&LINOVITO GORIVO

Kao p!inovito gorivo "ogu se koristiti ug!jikovo i+i sa "a!i" 'roje" ato"a ug!jika u !an+u. "etan# etan# propan# 'utan ((

Ovakvi ug!jikovo i+i o'ivaju se i!i pro+eso" ra%iniranja na%te (propan2'utan# na%tni p!in# LPG# 8NP) i!i prera o" priro nog p!ina(

Na%tni p!in LPG propan2'utan

Priro ni p!in LNG

NA'TNI &LIN ()N&* 8NP je krati+a za 8kap!jeni Na%tni P!in# koji se o'ije u pro+esu prera e na%te u raz!i-ite erivate( To je s"jesa raz!i-iti& %rak+ija p!ina# a u ko"er+ija!noj upotre'i osi" krati+e 8NP# -esto se pri"jenjuje ter"in Rpropan , 'utanS( 8 s"jesi se na!azi @>K 'utana i ;>K propana( Osnovni su sastoj+i ukap!jenog na%tnog p!ina zasi0eni ni$i ug!jikovo i+i propan i 'utan# tvari koje se pri nor"a!ni" uvjeti"a na!aze u p!inovito" stanju# no ve0 pri t!aku o :#@ 'ar pre!aze u kap!jevito stanje# pri -e"u i" se vo!u"en s"anjuje -ak ;@J puta( I upravo je to g!avni raz!og njegove izuzetne pri&vat!jivosti za upora'u , prevozi se i sk!a i*ti kao kap!jevina# a koristi kao p!in( 8NP i!i 8kap!jeni na%tni p!in , ne"a 'oje ni "irisa# stoga "u se o aju o oranti Te$i o zraka Nije topiv u vo i Po ru-je eksp!ozivnosti "u je usko i u niski" grani+a"a (o oko ;K o :JK)# stoga prostore u koji"a se na!aze insta!a+ije tre'a o'ro prozra-ivati

&RIRO-NI ( .EMNI* &LIN Priro ni i!i ze"ni p!in je p!in 'ez 'oje# "irisa# nekorozivan i neotrovan( Na!azi se u po ze"ni" !e$i*ti"a uz na%tu i!i zase'no( Prete$no se sastoji o "etana (preko LJ K) a!i i o osta!i& ug!jikovo ika sve o teku0eg &eksana( 8 nje"u i"a i vo e# ug!ji-nog ioksi a# p!e"eniti& p!inova i u*ika u tragovi"a( 8 pro+esu pripre"e priro nog p!ina iz voje se p!inski kon enzat# vo a i ruge ne-isto0e( +o"ponenta 3etan Etan Propan Mutan 8g!ji-ni ioksi Kisik )u*ik Vo ikov su!%i P!e"eniti p!( O,naka 95= 9;5? 9<5A 9=5:J 9O; O; N; 5;4 A# 5e# Ne# Ye J2AK J2J(;K J2>K J2>K tragovi )dio @J2LJK J2;JK

4KLA)ICTEN1E PLINA Kako 'i se priro ni p!in "ogao e%ikasno koristiti potre'no je rje*iti pro'!e" njegovog sk!a i*tenja( To se rje*ava raz!i-iti" te&no!ogija"a. Po ze"no sk!a i*tenje priro nog p!ina P!in se po"o0u ko"presora utiskuje u is+rp!jena po ze"na p!inska i!i na%tna !e$i*ta# rjee spi!je i!i ru ni+i# kako 'i se "ogao koristiti ka a se javi pove0ana potra$nja (zi"i)( 8 5rvatskoj je :LAA go ( izgraeno po ze"no sk!a i*te p!ina Oko!i na u'ini oko :@>J " kapa+iteta >>J "i!ijuna "< uz "aksi"a!ni t!ak :L? 'ar( 8PP 2 8kap!jeni priro ni p!in (LNG 2 LiZue%ie Natura! Gas) Koristi se za transport ve!iki& ko!i-ina na ve!iki" u a!jenosti"a# o "jesta g je se +rpi i ukap!juje o ter"ina!a za kon enza+iju# i istri'u+iju

Ko"pri"irani priro ni p!in (9NG 2 9o"presse Natura! Gas) 6a pri"jenu u postrojenji"a i u vozi!i"a te za ku0nu upotre'u p!in se sk!a i*ti u spre"ni+i"a po t!ako" o ;JJ2;>J 'ar

A sor'irani priro ni p!in (ANG 2 A sor'e Natura! Gas) Nova te&no!ogija koja o"ogu0uje e%ikasnije sk!a i*tenje

I6GARAN1E
Izgaranje je pro+es spajanja goriva s kisiko" uz os!o'aanje energije (top!ine)(

8 gorivu izgaraju vo ik (5)# ug!jik (9) i su"por (4)( 6a uspostavu pro+esa os!o'aanja energije iz goriva potre'na su va uvjeta. te"peratura pa!jenja i ovo!jna ko!i-ina kisika( Te"peraraturu pa!jenja potre'no je osigurati "akar u ograni-eno" po ru-ju (iskra) kako 'i se osigura!a energija aktiva+ije# potre'na za po-etno raz'ijanje "o!eku!arni& veza u gorivu( Nakon upa!jivanja# os!o'oena energija s!u$i za aktiviranje osta!i& "o!eku!a te se reak+ija izgaranja nastav!ja sa"a o se'e(

4TE5IO3ETRI14KI O)NO4I PRI I6GARAN18 6'og ke"ijski& svojstva# e!e"enti se spajaju u to-no o reeni" o"jeri"a uz to-no o reeno os!o'aanje energije( Izgaranje vo ika

Izgaranje ug!jika

Izgaranje su"pora

Izgaranje ug!jika u ug!ji-ni "onoksi (nepotpuno izgaranje)

Izgaranje ug!ji-nog "onoksi a

Iz ste&io"etrijski& je na $'i izgaranja izvo e se izrazi za ogrijevnu "o0 goriva# izrazi za potre'nu ko!i-inu kisika (i!i zraka) za izgaranje goriva# te izrazi za nasta!u ko!i-inu i"ni& p!inova( POTRE !" #"$" ZR"%" Z" IZ&"R"!'E

(otrebna masa kisika za stehiometrijsko izgaranje 0 kg goriva je> Ost B !.****; c C : h C s A o kg kisika 8 kg goriva

(otrebna masa zraka za stehiometrijsko izgaranje je>

Ost Lst = +.!$!

)tehiometrijska koliina zraka za izgaranje goriva u kg zraka 8 kg goriva za poznati maseni sastav goriva moe se izraunati jo tonije po jednadbi>

Preti-ak zraka.

L L st

45E3A I6GARAN1A TEK8DEG GORIVA (NON2PRE3IYE))

I6GARAN1E I EKOLOGI1A
%O/ Neiz'je$ni pro ukt svakog izgaranja je ug!ji-ni ioksi ( To je p!in 'ez 'oje i "irisa koji nije otrovan osi" u posto+i"a ve0i" o >K ka a s"anjuje kon+entra+iju kisika( Njegova *tetnost se sastoji u -injeni+i a uzrokuje e%ekt stak!enika(

%O 8g!ji-ni "onoksi je pro ukt nepotpunog izgaranja goriva i u "otoru nastaje us!ije ne ostatka kisika i!i nepotpunog "ije*anja zraka i goriva( To je p!in 'ez 'oje# okusa i "irisa( Osi" *to su je!uje u stvaranju s"oga# vr!o je otrovan jer se ve$e na &e"og!o'in u +rveni" krvni" zrn+i"a ra ije nego kisik(

0O1 4u"porni oksi i (4O; i 4O<) nastaju izgaranje" su"pora sa r$anog u gorivu( 7esti+e su"pora u

zraku s"anjuju vi !jivost te zaje no sa su"porni" ioksi o" uzrokuju pote*ko0e u isanju i sr-ane pro'!e"e( Otapanje" u v!azi na s!uzni+i ko$e stvaraju se kise!ine koje iritiraju s!uzni+u te uzrokuju ka*a!j i poja-ano !u-enje suza( 8 reak+iji s vo o" i vo eno" paro" stvara se su"porasta (5 ;4O<) oksi a ovisi irektno o ko!i-ini su"pora u gorivu(

i su"porna (5;4O=) kise!ina# koje uzrokuju pojavu kise!i& ki*a koje uni*tavaju *u"e( E"isija su"porni&

1o* je na va$na negativna pos!je i+a su"pora u gorivu je pojava kisele ki2e( 4u"porna kise!ina pove0ava kise!ost (s"anjuje p5 vrije nost) ki*e koja i"a negativno je!ovanje na *u"e# a!i i rezerve pitke vo e# $ivotinje# graevine(((

NO1 Poja" u*ikovi& oksi a# koji se o'i-no ozna-ava s NOV# e%inira spoj u*ika i kisika u raz!i-iti"

ato"arni" o"jeri"a( Ko izgaranja u ize!sko" "otoru e"isija u*ikovi& oksi a sastoji se najvi*e iz u*ik(II)oksi a (NO) i!i u*ikovog "onoksi a( )a!jnji spoj je u*ikov(IV)oksi (NO;)# a osta!o su. N;O# N;O<# i N;O># koji nastaju pri izgaranju u "otoru u "anji" u je!i"a( Ovi spojevi su ug!avno" vr!o otrovni a nji&ov nastanak se povezuje s izgaranje" na visoki" te"peratura"a( %31 Neizgoreni ug!jikovo i+i nastaju us!je nepotpunog izgaranja goriva z'og s!a'og "ije*anja sa zrako" i!i z'og ga*enja p!a"ena# -esto iz"eu k!ipa# ko*u!ji+e i prstena( 7esto su po"ije*ani sa -ao"( Osi" *to s"anjuju stupanj je!ovanja "ogu 'iti kan+erogeni(

Ko "otora koji ra e po Ottovo" prin+ipu# NOV# 9O i 95V se rje*avaju u trostazno" kata!izatoru( Ke"ijske reak+ije su.

;NOV O VO; [ N; ;9O [ O; O ;9O; 9V5;V[; [ F(<V[:)G;IO; O V9O; [ (V[:)5;O

4A5A (0OOT*
Krute nakupine ug!ji-nog "aterija!a# koje nastaju us!je ke"ijski& i %izi-ki& reak+ija izgaranja u at"os%eri sa "anjko" kisika( 7esto je natop!jena ug!jikovo i+i"a# o koji& su po!iaro"atski ug!jikovo i+i (PA5) kan+erogeni( )i"enzije -esti+a a!i su naj-e*0e iz"eu :> i <J n" s ti"e a su sitnije -esti+e *tetnije jer kroz p!u0a !ak*e penetriraju u tkivo( 7aa je pro'!e" ko sustava sa sa Rnon2pre"iVe S sustava pripre"e gorive s"jese# jer ov je i"a"o !oka!na po ru-ja sa "anjko" kisika( Naj-e*0i na-in spre-avanja e"isije je %i!ter za -esti+e ()iese! Parti+u!ate Qi!ter 2 )PQ)( Qi!ter se -isti i!i za"jeno" i!i nakna ni" izgaranje"(

5AVARI1E TANKERA# PLATQOR3I I NAQTNI5 PO4TRO1EN1A Ve!iku prijetnju za priro u -ine i ve!ike &avarije tankera i na%tni& p!at%or"i# pri -e"u o!azi o iz!jevanja ogro"ni& ko!i-ina ug!jikovo ika u oko!i* *to i"a za pos!je i+u ugogo i*nje uni*tenje $ivotinjskog i 'i!jnog svijeta u po ru-ju(