Sulejman Hrle

PRIRU NIK
ZA FORMIRANJE I RAD VIJEA ZAPOSLENIKA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, oktobar 2008. godine

3

Autor: Sulejman Hrle, pravni savjetnik - SSSBiH Izdava: Friedrich-Ebert-Stiftung Objavljivanje prirunika finansirala je Friedrich-Ebert-Stiftung

Recenzenti: Arijana Guti, dipl. pravnica Alma Avdi, dipl. pravnica Tehniki urednik: Bojan uki, informatiar tampa: Kaligraf Tira: 500 primjeraka

Sulejman Hrle

FORMIRANJE I RAD VIJEA ZAPOSLENIKA

1. ZAKONSKI KONCEPT VIJEA ZAPOSLENIKA
Sudjelovanje zaposlenika u odluivanju putem vijea zaposlenika utemeljeno je Zakonom o radu. Odredbom lana 108. ovog zakona utvreno je da zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Vijea zaposlenika blie su ureena Zakonom o vijeu zaposlenika. Odredbom lana 2. ovog zakona utvreno je da zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika, osim zaposlenika u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, policiji, organima uprave i slubama za upravu, imaju pravo da uestvuju u odluivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Znai, zaposlenici ne uestvuju u odluivanju neposredno, ve iskljuivo putem svojih izabranih predstavnika. To je oblik predstavnike demokratije. Inae, uestvovanje zaposlenika u odluivanju kao oblik saodluivanja, participacije i industrijske demokratije uvodi se i afirmie u uvjetima trine ekonomije, u kojoj je privatna svojina osnovni oblik svojine nad sredstvima za proizvodnju. Prema tome, vijea zaposlenika su izabrana predstavnika tijela putem kojih zaposlenici uestvuju u odluivanju. Ona su oblici participacije i industrijske demokratije, kao u svim savremenim demokratskim zemljama trine ekonomije.

2. FORMIRANJE VIJEA ZAPOSLENIKA

U tumaenju i primjeni zakonskih odredbi o formiranju vijea zaposlenika, u praksi se mogu postaviti slijedea pitanja: Da li zaposlenici imaju obavezu da formiraju vijee zaposlenika? Zakonom o radu i Zakonom o vijeu zaposlenika utvreno je pravo, a ne obaveza zaposlenika da formiraju vijee zaposlenika. U primjeni ovog prava u praksi, na prijedlog ovlatenih predlagaa zaposlenici u slobodi izbora neposredno i slobodno odluuju na skupu zaposlenika da li e formirati vijee zaposlenika. Koji su uvjeti za formiranje vijea zaposlenika? Ovim zakonima utvrena su dva uvjeta da bi zaposlenici imali pravo formirati vijee zaposlenika: prvi uvjet je da poslodavac ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika, i drugi da poslodavac obavlja djelatnost u kojoj zaposlenici mogu formirati vijee zaposlenika. Znai, zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu manje od 15 zaposlenika nemaju pravo da formiraju vijee zaposlenika. Zaposlenici u radnom odnosu u smislu ove odredbe su zaposlenici koji su zakljuili ugovor o radu sa poslodavcem. Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno vrijeme i odreeno vrijeme. Da li se lica koja rade kod poslodavca, a nisu zakljuila ugovor o radu (rad na crno) u smislu ovog lana podrazumjevaju u broj od najmanje 15 zaposlenika koji su u radnom odnosu kod poslodavca? lan 2. ovog zakona u odnosu na odgovarajuu odredbu Zakona o radu preciznije utvruje potreban broj zaposlenika kod poslodavca da bi zaposlenici imali pravo da uestvuju u odluivanju i da formiraju vijee zaposlenika. Naime, Zakonom o radu utvreno je da zaposlenici imaju pravo formirati vijee zaposlenika kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika, a lanom 2. ovog zakona navedeno je: koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika. Izraz redovno zapoljava nije precizan i jasan, jer ne podrazumijeva zakljuivanje ugovora o radu kojim se zasniva radni odnos. Ova nepreciznost je velika omaka navedene odredbe Zakona o radu. U sluaju spora izmeu zaposlenika i poslodavca o ispunjavanju ovog uvjeta, potrebno je da zaposlenici i njihov sindikat utvrde da li poslodavac ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika, s ozirom da znatan broj poslodavaca zapoljava vei ili manji broj zaposlenika na
6

crno, jer nije sa njima zakljuio ugovor o radu, ime, izmeu ostalog, izbjegava plaanje doprinosa na plae za penziono, invalidsko i zdravsteno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti. Iako faktiki rade, takva lica pravno nisu u radnom odnosu kod poslodavca i ne ulaze u zakonski uvjet od najmanje 15 zaposlenika da bi zaposlenici imali pravo da formiraju vijee zaposlenika. U tom sluaju, na osnovu Zakona o radu, zaposlenici i sindikat mogu zahtjevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora,1 koji vri nadzor nad primjenom propisa o radu,2 a na osnovu ovog zakona vri nadzor nad provoenjem i ovog zakona.3 U provoenu nadzora, nadleni inspektor rada utvrdit e koliko poslodavac stvarno ima u radnom odnosu zaposlenika. Izbjegavanjem da zakljui ugovor o radu sa licima koja kod njega rade, poslodavac, takoer, onemoguava zaposlenike da ispune najmanji potreban broj za formiranje vijea zaposlenika i na taj nain ih onemoguava u formiranju vijea zaposlenika, ime vri prekraj utvren ovim zakonom.4 U kojim se djelatnostima mogu formirati vijea zaposlenika? Zakonom o vijeu zaposlenika nisu izriito navedene djelatnosti u kojima zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika. Putem tzv. negativne enumeracije izriito je navedeno u kojim djelatnostima zaposlenici nemaju to pravo. lanom 2. Ovog zakona utvreno je da zaposlenici nemaju pravo formirati vijee zaposlenika u: prvo, Vojsci Federacije BiH, drugo, policiji, tree, organima uprave, i etvrto, slubama za upravu. Na osnovu razloga suprotnosti moe se zakljuiti da u skladu sa ovim lanom zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika u svim djelatnostima, osim u navedenim. Da li vijea zaposlenika mogu uestvovati u upravljanju, rukovoenju i donoenju odluka u vezi sa poslovanjem poslodavca? Ovim zakonom nije izriito utvreno da li vijea zaposlenika mogu uestvovati u upravljanju, rukovoenju i donoenju odluka u vezi sa
1 2

l. 132. st. 2. Zakona o radu; l. 131. istog zakona; 3 l. 38. Zakona o vijeu zaposlenika; 4 l. 39. st. 1. Zakona o vijeu zaposlenika;
7

poslovanjem poslodavca. Iz zakonskog koncepta vijea zaposlenika, njihovih obaveza i ovlatenja, obaveza poslodavca prema vijeima zaposlenika utvrenih ovim zakonom moe se zakljuiti da je namjera ovog zakona da vijea zaposlenika ne mogu uestvovati u upravljanju, rukovoenju i donoenju odluka u vezi sa poslovanjem poslodavca. To ne znai da ih poslodavac ne moe redovno ili povremeno pozivati na sjednice nadzornog odbora, ili konsultovati o tim pitanjima. To se moe utvrditi sporazumom izmeu poslodavca i vijea zaposlenika. Znai, iako ovim zakonom nije utvreno ovo pravo vijea zaposlenika, niti poslodavac ima zakonsku obavezu na to, poslodavac moe da im to omogui, s obzirom da ovim zakonom nije izriito navedeno da ne mogu u tome uestvovati.

2.1 PREDLAGANJE FORMIRANJA VIJEA ZAPOSLENIKA 2.1.1. Ovlateni predlagai za formiranje vijea zaposlenika Kao ovlateni predlagai za formiranje vijea zaposlenika Zakonom su utvreni sindikat ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca. Podnoenjem prijedloga za formiranje vijea zaposlenika od strane ovlatenih subjekata zapoinje postupak formiranja vijea zaposlenika.
2.1.2. SINDIKAT KAO OVLATENI PREDLAGA ZA FORMIRANJE VIJEA ZAPOSLENIKA Ovim lanom sindikat je utvren kao jedan od zakonskih predlagaa za formiranje vijea zaposlenika. Pod pojmom sindikat u smislu ovog zakona podrazumijeva se sindikat ili vie sindikata koji imaju svoje lanove u radnom odnosu kod poslodavca kod koga zaposlenici imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Kod jednog broja lanova sindikata i njihovog rukovodstva postoje odreene dileme i otvorena pitanja u opredjeljivanju za i protiv formiranja vijea zaposlenika. Svrha ovog prirunika i jeste da te dileme i pitanja naznai i putem uporedne analize zakonskog koncepta vijea zaposlenika i sindikata na osnovu argumenata izvede zakljuke koji e pomoi otklanjanju tih dilema i davanju realnih odgovora na postavljena pitanja.

Da li su vijea zaposlenika u interesu zaposlenika i sindikata ili servis i produena ruka poslodavca? Da bi mogli odgovoriti na ovo pitanje, neophodno je predhodno dobro prouiti ovaj zakon, upoznati se sa njegovim sadrajem, razlozima i ciljem donoenja, zakonskim konceptom vijea zaposlenika, a naroito sa odredbama u kojima je utvreno mjesto i uloga sindikata u formiranju i radu vijea zaposlenika, zatim sagledati teoriju i praksu u drugim evropskim zemljama. U skladu sa zakonskim konceptom, vijea zaposlenika su zastupnika tijela zaposlenika putem kojih zaposlenici uestvuju u odluivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima. Razlozi donoenja ovog zakona (ratio legis) upravo imaju cilj, kojim se eli postii da vijea zaposlenika rade i obavljaju poslove u interesu zaposlenika i sindikata, a ne da se otue od njih i njihovih interesa i pretvore u servis i produenu ruku poslodavca. Ona e to biti u mjeri u kojoj se dosljedno primjenjuje ovaj zakon. A njegova primjena zavisi od volje i interesa subjekata koji su duni da ga primjenjuju, a naroito zaposlenika, vijea zaposlenika, sindikata i poslodavca. Da li se vijea zaposlenika, ipak, mogu otuiti od zaposlenika i sindikata i pretvoriti u produenu ruku poslodavca? Naalost, mogu. Isto kao to se moe otuiti od svojih biraa svako predstavniko tijelo birano na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, poev od parlamenata i drugih organa vlasti na svim razinama, ije lanove na demokratskim izborima biraju graani neposrednim i tajnim glasanjem, do organa sindikata, koje neposredno bira sindikalno lanstvo, mogu se i vijea zaposlenika otuiti od zaposlenika, koji su ih birali na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem. Ovim zakonom ureen je nain i postupak njihovog izbora i rada, kao i obaveza da ostvaruju odnose sa svojim biraima radi spoznaje i artikulisanja njihovih prava i interesa. Ako se taj koncept ne ostvaruje u praksi, ili se nedovoljno ostvaruje, to ne znai da treba dovesti u pitanje potrebu njihovog postojanja. Da li su ovim zakonom data dovoljna ovlatenja sindikatu u formiranju i radu vijea zaposlenika? Sindikat u skladu sa ovim zakonom ima slijedea ovlatenja:

1.) sindikat moe predloiti formiranje vijea zaposlenika.5 Na osnovu ove odredbe, pored sindikata, formiranje vijea zaposlenika moe predloiti i najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenika koji su u radnom odnosu kod poslodavca; 2.) sindikat saziva skup zaposlenika, ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, na kome svi zaposlenici imenuju izbornu komisiju6 i odluuju o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika; 3.) sindikat moe predloiti listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika.7 Pored sindikata, na osnovu ove odredbe, listu kandidata moe predloiti i jedna ili vie grupa zaposlenika, a svaku grupu zaposlenika mora podrati najmanje 1o% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih;8 4.) sindikat moe zatraiti iskljuenje lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom.9Ovom odredbom utvreno je da, pored sindikata, iskljuenje moe zatraiti i najmanje 25% zaposlenika ili poslodavac; 5.) sindikat kao strana kolektivnog ugovora moe ovlastiti vijee zaposlenika i poslodavca da pisanim sporazumom o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa mogu urediti i pitanja koja se, inae, ne mogu ureivati ovim sporazumom, a to su pitanja plaa, trajanje radnog vremena i druga pitanja koja se obavezno ureuju ili su ureena kolektivnim ugovorom.10 U ovoj odredbi sindikat se izriito ne navodi, ve strane kolektivnog ugovora, iz ega jasno proizilazi da su to sindikat i poslodavac, jer oni zakljuuju kolektivne ugovore. 6.) sindikat zajedno sa vijeem zaposlenika izrauje izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o radu vijea zaposlenika.11 Ovi izvjetaji podnose se skupu zaposlenika, koga saziva predjednik vijea zaposlenika najmanje dva puta godinje radi informisanja zaposlenika o
5 6

l. 3. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 10. st. 3. istog zakona; 7 l. 13. st. 1. Zakona o vijeu zaposlenika; 8 l. 13. st. 1. i 2. istog zakona; 9 l. 20. st. 2. istog zakona; 10 l. 27. st. 1. i 2. Zakoka o vijeu zaposlenika; 11 l. 30. st. 3. istog zakona;
10

istim pitanjima o kojima je poslodavac obavezan da informie vijee zaposlenika;12 7.) vijee zaposlenika, u cilju zatite i ostvarivanja prava i interesa zaposlenika, sarauje sa sindikatom;13 8.) lan vijea zaposlenika moe istovremeno biti i lan sindikata.14U skladu sa ovom odredbom, lan sindikata, znai i glavni povjerenik i lanovi sindikalnog povjerenitva istovremeno mogu biti i lanovi vijea zaposlenika, to znai da mogu biti predloeni i izabrani za lanove vijea zaposlenika; 9.) predstavnici sindikata mogu biti prisutni sjednicama vijea zaposlenika, bez prava sudjelovanja u odluivanju;15 10.) sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se , na osnovu ovog zakona, odnose na vijea zaposlenika, ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika.16 Iz navedenih odredbi moe se zakljuiti da je sindikatu sasvim dovoljno dato ovlatenja u formiranju i radu vijea zaposlenika. Da li je potrebno da zaposlenici kod poslodavca, pored sindikata, formiraju i vijee zaposlenika? Da li je to nepotreban paralelizam? Da bi odgovorili na ovo pitanje metodoloki moramo poi od zakonskog odreenja vijea zaposlenika i sindikata, sagledati razloge i cilj njihovog formiranja i organizovanja, i nakon toga, izvesti zakljuak da li su istovremeno potrebni i jedan i drugi, kao i da li je to nepotreban paralelizam. Zakonsko odreenje sindikata Sindikat u ovom zakonu ureen je samo u mjeri u kojoj je neophodno urediti odnose vijea zaposlenika i sindikata. To je normalno, jer sindikat nije predmet ureivanja ovog zakona, ve vijee zaposlenika. Potpuno zakonsko odreenje sindikata utvreno je Zakonom o radu, koje se shodno podrazumjeva i ovim zakonom. Ustavom Federacije BiH utvrena je sloboda osnivanja i pripadanja sindikatima kao jedna od
12 13 14 15 16

l. 22. istog zakona; l. 31. st. 1. istog zakona; l. 31. st. 2. istog zakona; l. 32. st. 2. istog zakona; l. 31. st. 3. istog zakona;
11

osnovnih sloboda.17 U ovoj ustavnoj odredbi utvrena su dva temeljna principa o slobodi sindikata: sloboda organizovanja vie sindikata i sloboda izbora pripadanja tim sindikatima, to predstavlja slobodu sindikalnog pluralizma. Ovo je ustavni osnov za blie odredjenje sindikata Zakonom o radu. U tom smislu, ovim zakonom je utvreno da zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizovati sindikat, te se u njega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.18 Sindikat se moe osnovati bez ikakvog predhodnog odobrenja.19 Iz analize i tumaenja ovih dijelova, mogu se izvesti slijedei bitni elementi pojma sindikat: prvo, samo zaposlenici imaju pravo organizovati sindikat i u njega se ulaniti, a ne vijee zaposlenika i poslodavci, ili gradjani, politike stranke, vlada; drugo, svoje pravo da organizuju sindikat i ulanjuju se u njega zaposlenici ostvaruju po svom slobodnom izboru, znai u slobodi izbora zaposlenici slobodno odluuju kakav ele sindikat, po svojoj mjeri, a ne mjeri poslodavca, politike stranke ili vlade. Radi toga, u samom imenu velikog broja sindikata u svijetu, od osnivanja do danas, ostao je naziv: slobodni sindikat, nezavisni sindikat ili samostalni sindikat. Koji se sindikat u smislu Zakona o vijeu zaposlenika podrazumjeva pod izrazom sindikat ? Pod izrazom sindikat u smislu Zakona o vijeu zaposlenika podrazumjeva se sindikat ili vie sindikata kod poslodavca, odnosno osnovna organizacija sindikata (sindikalna podrunica), a ne ukupna organizacija i struktura sindikata. Sindikat kod poslodavca, u pravilu, je osnovni dio ukupne organizacije sindikata, koja je uredjena statutom ili pravilima tog sindikata. Iako je ovim zakonom pojam sindikat kod poslodavca izraen u singularu (jednini) podrazumijeva se plural (mnoina) ako je kod poslodavca organizovano vie sindikata. Slinosti i razliitosti izmeu zakonskog odreenja vijea zaposlenika i sindikata
17

18 19

Ustav Federacije BiH, Glava II, Ope odredbe, lan 2. stav 1. taka l., u kojoj su utvrene osnovne slobode, medju kojima je i sloboda udruivanja, koja ukljuuje slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruivanja. Ovaj ustav objavljen je u Slubenim novinama Federacije BiH, broj 1/94 od 21.07.1994.god. l. 9. st. 1. Zakona o radu, l. 9. st. 3. istog zakona
12

Nakon zakonskog odredjenja vijea zaposlenika i sindikata, uporedjivanjem ovih bitnih svojstava moemo utvrditi njihove zajednike karakteristike i razlike. Njihove zajednike bitne karakteristike su: prvo, njihovi lanovi iskljuivo su zaposlenici; drugo, njihovi lanovi su zaposlenici koji su u radnom odnosu kod istog poslodavca; tree, lanovi vijea zaposlenika mugu biti isti zaposlenici koji su isovremeno i lanovi sindikata i njihovog rukovodstva; etvrto, predstavljaju istu stranu u zastupanju kod istog poslodavca u zatiti prava i interesa istih zaposlenika; a stim u vezi razlika je to vijee zaposlenika zastupa i titi prava i interese svih zaposlenika, a sindikat svojih lanova; peto, isti poslodavac im je zajednika strana u njihovom zastupanju prava i interesa zaposlenika; esto, zaposlenici ih formiraju radi istog razloga u istom cilju da efikasno zatite i ostvare ekonomska i socijalna prava i interesa zaposlenika, odnosno svojih lanova; sedmo, izabrani predstavnici zaposlenika u vijee zaposlenika i izabrani predstavnici sindikata u sindikalno rukovodstvo mogu se u praksi na isti nain otuiti od zaposlenika odnosno lanova sindikata koji su ih birali i pretvoriti se u servis poslodavca. Njihove razlike su: prvo, u broju lanstva. Broj lanova vijea zaposlenika utvruje se na osnovu broja zaposlenika kod poslodavca s tim da vijee zaposlenika ne moe brojati manje od tri a vie od devet lanova; drugo, u nainu izbora odnosno ulanjivanja. Vijee zaposlenika biraju zaposlenici na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, nije organizacija zaposlenika i zaposlenici se ne ulanjuju u njega. Kod sindikata je obratno, on je interesna organizacija zaposlenika, koji se po svom slobodnom izboru ulanjuju u njega, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata; tree, u obliku organizovanja i pravnom statusu. Vijee zaposlenika je predstavniko tijelo zaposlenika, koje ih zastupa kod poslodavca, s obzirom da nije organizacija zaposlenika nema status pravnog lica, nema svoj statut, ne registruje se, zaposlenici mu ne plaaju lanarinu, nema svoja izvorna sredstva, trokove njegovog rada snosi poslodavac. Za razliku od vijea zaposlenika, sindikat kao organizacija zaposlenika, u koju su se po svom slobodnom izboru ulanili ima status pravnog lica, ima svoj statut, registruje se, lanovi sindikata plaaju mu lanarinu, koja ini izvorna sredstva sindikata, trokove svog rada i djelovanja snosi sam iz lanarine svojih lanova; etvrto, u mogunosti formiranja broja vijea zaposlenika i sindikata kod istog poslodavca. U pravilu, zaposlenici kod istog poslodavca formiraju jedno vijee zposlenika, ali u skladu sa ovim
13

zakonom mogu organizovati vie vijea zaposlenika ako je poslovanje poslodavca organizovano u vie organizacionih jedinica izvan sjedita poslodavca. U tom sluaju obavezno se formira i glavno vijee zaposlenika koje se sastoji od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica; peto, u obimu zaposlenika ija prava i interese zastupaju i tite. Vijee zaposlenika zastupa zaposlenike kod poslodavca u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, a sindikat zastupa i titi prava i interese svojih lanova. Razlika je u tome to vijee zaposlenika zastupa interese i prava svih zaposlenih kod poslodavca, a sindikat interese i prava svog lanstva, znai ne svih zaposenika, osim u sluaju kada su svi zaposlenici kod poslodavca lanovi tog sindikata; esto, u uestvovanju u zakljuivanju kolektivnog ugovora, u pripremanju trajka i u kolektivnom radnom sporu koji moe dovesti do trajka. Vijee zaposlenika ne moe uestvovati ni u jednoj od ovih aktivnosti, a sindikat je obavezna strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora sa poslodavcem, jedini on ima pravo pozvati na trajk i provesti ga, a obavezno uestvuje u rjeavanju kolektivnog radnog spora; sedmo, u zakljuivanju sa poslodavcem pismeni sporazum o nekim pitanjima iz radnog odnosa. Vijee zaposlenika moe zakljuivati sa poslodavcem ovaj sporazum, a sindikat ne moe; osmo, u obavezama poslodavca prema njima. U skladu sa ovim zakonom, poslodavac je obavezan da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika: prvo, informie vijee zaposlenika; drugo, konsultuje vijee zaposlenika, i tree, pribavlja predhodnu saglasnost vijea zaposlenika, a prema sindikatu tih obaveza nema; deveto, u njihovim obavezama prema zaposlenicima. U skladu sa ovim zakonom, vijee zaposlenika ima obavezu prema zaposlenicima da sazove skup zaposlenika radi informisanja o istim pitanjima o kojima je poslodavac obavezan da informie vijee zaposlenika, kao i o svom radu, i to najmanje dva puta godinje u jednakim vremenskim razmacima. Ovim zakonom nisu ureene obaveze sindikata prema svom lanstvu, jer to nije predmet njegovog ureivanja. Sindikat svoje obaveze prema lanstvu izvrava prvenstveno na sastancima sindikalne podrunice, koju ine svi lanovi sindikata koji rade kod poslodavca i na drugi nain, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. Na osnovu navedene argumentacije, na pitanje da li je potrebno da zaposlenici kod poslodavca, pored sindikata, formiraju i vijee

14

zaposlenika i da li je to nepotreban paralelizam, moe se dati slijedei odgovor: potrebno je da zaposlenici kod poslodavca, pored sindikata, formiraju i vijee zaposlenika, jer je u interesu i zaposlenika i sindikata. Prema zakonskom konceptu nije uope paralelizam, ali se pogrenom primjenom u praksi moe, metaforino reeno, poput piramide koja dubi na glavi izvrnuti i pretvoriti u nepotreban paralelizam. Da li bi sindikat trebao predloiti formiranje vijea zaposlenika ili iskoristiti zakonsku mogunost da ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika? U slobodi izbora izmeu ovih alternativa, sindikat e se opredjeliti za rjeenje koje je u interesu njegovog lanstva. Koje rjeenje je u interesu njegovog lanstva? lanovi sindikata su zaposlenici kod poslodavca. Oni nemaju posebnih interesa van interesa zaposlenika. Ekonomska i socijalna prava i interesi lanova sindikata ista su kao i ostalih zaposlenika kod poslodavca. Zaposlenici imaju interes i potrebu da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Putem analogije moe se zakljuiti da i lanovi sindikata kao zaposlenici iz istih razloga imaju isti interes. Prilikom opredjeljivanja sindikat mora imati u vidu i injenicu da, pored njega, formiranje vijea zaposlenika mogu predloiti i najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca". Teorijski i praktino teko je pretpostaviti da se ni jedna grupa zaposlenika nee pojaviti kao predlaga. Pitanje je samo njihovog saznanja o tom svom zakonskom pravu. Ako bi sindikat preutio da predloi formiranje vijea zaposlenika, a predloi ga jedna ili vie ovlatenih grupa zaposlenika, to e biti veliki neuspjeh sindikata radi ega njegov ugled meu zaposlenicima i svojim lanstvom moe naglo opasti. Prilikom opredjeljivanja da li predloiti formiranje vijea zaposlenika preuranjeno je navoditi argument da e se otuiti od zaposlenika i sindikata i pretvoriti u produenu ruku poslodavca. Mogue je da se u praksi ovaj zakonski koncept kod jednog broja poslodavaca izrodi u svoju suprotnost i poslodavac zloupotrijebi vijee zaposlenika ili pojedine njegove lanove i suprostavi sindikatu, ime bi se stvarno desio nepotreban paralelizam u negativnom znaenju. U tom sluaju, sindikat ili najmanje 25% zaposlenika treba da zatrae iskljuenje ovih lanova vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom. Ovim lanovima prestaje mandat iskljuenjem, ako je na skupu zaposlenika za iskljuenje
15

glasalo vie od polovine zaposlenika.20 Da li e se to desiti ili ne, iskljuivo zavisi od sindikata, zaposlenika, vijea zaposlenika i poslodavca. Od volje i interesa ove kvadrature kruga zavisi i primjena ovog zakona, naroito formiranje i rad vijea zaposlenika i uspjena saradnja sa sindikatom. Iz navedene argumentacije na postavljeno pitanje moe se dati odgovor: sindikat bi trebao predloiti zaposlenicima da formiraju vijee zaposlenika. Ako zaposlenici na skupu zaposlenika, koga saziva sindikat, ne prihvate prijedlog sindikata ili ovlatene grupe zaposlenika, sindikat u skladu sa ovim zakonom ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika. Koje bi razloge sindikat mogao navesti u prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika? Sindikat bi mogao u prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika navesti slijedee razloge: Sindikat smatra da e se formiranjem vijea zaposlenika: 1. dosljednije i efikasnije primjeniti svrha i cilj ovog zakona, a naroito pravo zaposlenika kod poslodavca da uestvuju u odluivanju putem izabranih predstavnika u vijee zaposlenika o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima koja proizilaze iz radnog odnosa kod poslodavca;21 2. vijee zaposlenika e u saradnji sa sindikatom zastupati zaposlenike kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa iz rada i povodom rada;22 3. u skladu sa obavezama poslodavca prema vijeu zaposlenika utvrenim ovim zakonom, poslodavac e obavezno o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika informisati vijee zaposlenika, konsultovati i pribavljati predhodnu saglasnost vijea zaposlenika23 i s tim u vezi: 4. poslodavac, najmanje svakih est mjeseci, informisat e vijee zaposlenika o pitanjima koja utiu na njihove interese iz radnog odnosa,
20 21 22 23

l. 20. st. 1. t. 2. i st 2. i 3. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 2. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 108. st. 1. Zakona o radu u vezi sa l. 2. i l. 31. st. 1. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 21. Zakona o vijeu zaposlenika;
16

a odnose se naroito na: stanje i rezultate poslovanja; razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika; kretanje i promjene u plaama; zatitu na radu i mjere za poboljanje uvjeta rada i druga pitanja vana za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa;24 5. vijee zaposlenika e informisati zaposlenike na skupu zaposlenika o pitanjima o kojima je poslodavac obavezan informisati vijee zaposlenika najmanje dva puta godinje u jednakim vremenskim periodima.25 Radi istinitog i potpunog informisanja vijee zaposlenika e zaposlenicima na skupu zaposlenika podnositi pisani izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o radu vijea zaposlenika, koje e izraivati u saradnji sa sindikatom;26 6. prije donoenja odluke znaajne za prava i interese zaposlenika, poslodavac e se obavezno konsultovati sa vijeem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naroito kada se radi o: donoenju pravilnika o radu; namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu za vie od 10% uposlenika, ali najmanje petorici; planu zapoljavanja, premjetaja i otkaza; mjerama u vezi sa zatitom zdravlja i zatitom na radu; znaajnim promjenama ili uvoenju nove tehnologije; planu godinjih odmora; rasporedu radnog vremena; nonom radu; naknadama za izume i tehnika unapreenja i drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predvieno konsultovanje vijea zaposlenika u njihovom donoenju;27 7. vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom o namjeravanoj odluci poslodavca dostavljat e primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donoenje namjeravane odluke.28 Ako poslodavac donese namjeravanu odluku protivno odredbama ovog zakona o obavezi konsultovanja sa vijeem zaposlenika takva odluka je nitavna;29
24 25 26 27 28 29

l. 22. istog zakona; l. 30. st. 1. i 2. istog zakona; l. 30. st 3. istog zakona; l. 23. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 24. st. 2. u vezi sa l. 31. st. 1. istog zakona; l. 25. istog zakona;
17

8. poslodavac e moi, samo uz predhodnu saglasnost vijea zaposlenika, donijeti odluku o otkazu lanu vijea zaposlenika; otkazu uposleniku kod kojeg postoji promjenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti; otkazu uposleniku starijem od 55 godina i eni starijoj od 5o godina ivota i prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju podataka treim licima o zaposleniku.30 9. vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom pismeno e se izjanjavati o davanju saglasnosti i s tim u vezi uskraivati saglasnost na namjeravanu odluku poslodavca ako utvrdi da nije u skladu sa zakonom.31 U tom sluaju spor izmeu poslodavca i vijea zaposlenika rjeava arbitraa;32 10. vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom moe sa poslodavcem zakljuiti pisani sporazum o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa. Ovaj sporazum primjenjivat e se neposredno na sve zaposlenike kod poslodavca;33 11. vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom pratit e primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika34 i s tim u vezi upozoravati poslodavca i zahtjevati da se dosljedno primjenjuju; 12. vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom pratit e da li poslodavac uplauje doprinose za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi vriti uvid u odgovarajuu dokumentaciju kod poslodavca i pravnih lica kojima je poslodavac duan uplaivati navedene doprinose;35 13. vijee zaposlenika, u cilju zatite i ostvarivanja prava i interesa zaposlenika, saraivat e sa sindikatom36 i s tim u vezi predstavnici sindikata redovno e prisustvovati sjednicama vijea zaposlenika i
30 31 32 33 34 35 36

l. 26. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 26. st. 1. i 3. u vezi sa l. 31. st. 1. istog zakona; l. 26. st. 3. istog zakona; l. 27. u vezi sa l. 31. st. 1. istog zakona; l. 28. st. 1. u vezi sa l. 31. st. 1. istog zakona; l. 28. st. 2. u vezi sa l. 31. st. 1. istog zakona; l. 31. st. 1. Zakona o vijeu zaposlenika;
18

aktivno uestvovati u njihovom radu, bez prava uestvovanja u odluivanju;37 14. s obzirom da se sindikat i vijee zaposlenika formiraju sa istom svrhom da zastupaju zaposlenike kod poslodavca radi ostvarivanja njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa iz rada i povodom rada, nakon formiranja vijea zaposlenika, njihovom redovnom saradnjom zajednikim radom i djelovanjem, zajednikim nastupom kod poslodavca, sindikat oekuje da e se ova prava i interesi zaposlenika efikasnije i dosljednije tititi i ostvarivati. 15. Ako jedan ili vie lanova vijea zaposlenika ne budu izvravali obaveze i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom, odnosno otue se od zaposlenika i sindikata i postanu servis poslodavca, sindikat ili najmanje 25% zaposlenika zatrait e njihovo iskljuenje prije isteka vremena na koji su izabrani, u skladu sa ovim zakonom.38 2.1.3. GRUPA ZAPOSLENIKA KAO PREDLAGA ZA FORMIRANJE VIJEA ZAPOSLENIKA lanom 3. ovog zakona utvreno je da, pored sindikata, kao zakonski predlaga formiranja vijea zaposlenika moe biti i odreena grupa zaposlenika, pod uvjetom da broji najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenika koji su u radnom odnosu kod poslodavca, znai najmanje 1/5 ukupno zaposlenih. Teorijski i praktino moe se desiti da se pojavi pet raznih grupa zaposlenika, ukoliko bi svi zaposlenici kod poslodavca predloili formiranje vijea zaposlenika, ali u jednoj grupi ne moe biti manje od 20% zaposlenika odnosno 1/5 od ukupnog broja zaposlenih. Npr. ako je 1oo zaposlenika u radnom odnosu kod poslodavca, neophodno je najmanje 2o zaposlenika da predloe formiranje vijea zaposlenika, ili, ako je zaposlenih svega 15, koliko je neophodno po odredbi lana 2. ovog zakona da bi zaposlenici uope imali pravo da formiraju vijee zaposlenika, dovoljno je svega tri zaposlenika da predloe formiranje vijea zaposlenika, a ako je 1.ooo zaposlenih potrebno je najmanje 2oo zaposlenika da se pojave kao predlagai, jer je to najmanje 2o% od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca. To je ve pozamaan broj, koji je
37 38

l. 32. st. 2. istog zakona; l. 20. st. 1. t. 2. i st. 2. i 3. istog zakona;

19

neophodan kao minimum, utvren zakonom. U ovim sluajevima u praksi se moe postaviti niz predhodnih pitanja. Kakav je nain i postupak obezbjeivanja potrebnog broja od najmanje 20% zaposlenika da bi kao ovlateni predlagai mogli predloiti formiranje vijea zaposlenika? S obzirom da nain i postupak nije ureen ovim zakonom, u praksi bi trebao biti to racionalniji i jednostavniji. Jedan od moguih modela mogao bi biti: inicijativna grupa zaposlenika koja ima namjeru da predloi formiranje vijea zaposlenika prva se potpie na spisku zaposlenika koji podravaju taj prijedlog i dostave ga zaposlenicima u proces rada da oni koji ele potpiu ga, ili neko iz inicijativne grupe obilazi zaposlenike i upoznaje ih sa inicijativom i oni koji podravaju prijedlog potpisuju se na spisku. Kada potpie potreban broj zaposlenika, inicijativna grupa sainjava prijedlog za formirnje vijea zaposlenika u pismenoj formi. Ovaj prijedlog sa spiskom potpisa potrebnog broja zaposlenika, grupa zaposlenika dostavlja sindikatu kod poslodavca sa zahtjevom da sazove skup zaposlenika u razumnom roku koji odluuje o prijedlogu. Ako sindikat u tom roku ne sazove skup zaposlenika, moe ga sazvati grupa zaposlenika koja predlae formiranje vijea zaposlenika. Koje razloge bi grupa zaposlenika mogla navesti u prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika? Grupa zaposlenika u prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika mogla bi shodno navesti iste razloge kao i sindikat. Ko odluuje o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika? Ovim zakonom nije utvren subjekt koji odluuje o prijedlogu ovlatenih predlagaa za formiranje vijea zaposlenika. Radi toga, u primjeni lana 3. moe doi do razliitog tumaenja, pa i nesporazuma. Po jednom tumaenju, iz njegovog prvog dijela formulacije: vijee zaposlenika formira se na prijedlog, u nedostatku posebne odredbe, moe se zakljuiti da u samom prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika istovremeno je sadrana i odluka o njegovom formiranju, tako da u daljem postupku zaposlenici posebno ne odluuju o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika, ve samo slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem biraju njegove lanove. Argumentacija za to tumaenje je da nema odredbe koja izriito utvruje ko odluuje o prijedlogu, niti za to ima potrebe, s obzirom da zaposlenici svoju volju izraavaju izborom lanova vijea zaposlenika. Po drugom tumaenju,
20

bez obzira to u ovom zakonu nema posebne odredbe koja izriito to ureuje, ipak je neophodno da zaposlenici na skupu zaposlenika odluuju o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika. Po naem shvatanju, tano je drugo tumaenje, tj. da o prijedlogu treba da odlue zaposlenici na skupu zaposlenika koga saziva sindikat.39 Ovaj zakljuak moe se izvesti putem analogije40 iz odredbe ovog zakona, prema kojoj samo zaposlenici imaju pravo da uestvuju u odluivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom,41 kao i odredbe Zakona o radu, u kojoj je izriito navedeno da samo zaposlenici imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.42 Iz ovih odredbi jasno proizilazi da je pravo znaenje lana 3., kao i daljeg postupka u formiranju vijea zaposlenika da o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika odluuju zaposlenici. Znai, o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika, koga podnose sindikat ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca odluuju svi zaposlenici na skupu zaposlenika, koga saziva sindikat. Kakav je nain i postupak odluivanja o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika? Prijedlog za formiranje vijea zaposlenika ovlateni predlagai podnose zaposlenicima, koji na skupu zaposlenika odluuju o prijedlogu. Nakon podnesenog prijedloga, sindikat na osnovu l.10. st. 3. ovog zakona saziva skup zaposlenika. Ako je samo ovlatena grupa zaposlenika podnijela prijedlog, zahtjeva od sindikata da sazove skup zaposlenika,
39

40

41 42

U nedostatku posebne odredbe kojom se izriito utvrdjuje da zaposle-nici odluuju o formiranju vijea zaposlenika, ovdje se shodno mogu primjeniti odredbe st. 2. i 3. lana 1o. ovog zakona, tako da zaposlenici na skupu zaposlenika, koga saziva sindikat, prije imenovanja izborne komisije odluuju o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika. analogija = primjenjivanje na jedan sluaj koji nije regulisan pravnim propisom (pravna praznina) pravne odredbe predvidjene za neki drugi sluaj koji je s njim slian, i to upravo na osnovu te slinosti. Analogija se moe primjeniti samo ako u dva slina sluaja postoji isti ratio legis, razlog zakona. l. 2. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 108. st. 1. Zakona o radu;
21

ako sindikat ne sazove skup u razumnom roku, ili sindikat nije organizovan kod poslodavca, saziva ga grupa zaposlenika koja je predloila formiranje vijea zaposlenika. Zaposlenici na skupu zaposlenika o prijedlogu odluuju na slijedei nain: prvo, donose odluku o nainu i postupku formiranja vijea zaposlenika; drugo, utvrdjuju da li ispunjavaju uvjete za formiranje vijea zaposlenika u skladu sa lanom 2. ovog zakona, to znai utvrdjuju da li poslodavac ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika i da li obavlja djelatnost u kojoj zaposlenici imaju pravo formirati vijee zaposlenika; tree, odluuju o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika; etvrto, utvrdjuju broj lanova vijea zaposlenika i njihovih zamjenika; peto, donose odluku o raspisivanju izbora i utvrdjuju datum njihovog odravanja; esto, formiraju i imenuju izbornu komisiju za provodjenje izbora. 2.1.4. UTVRIVANJE BROJA LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA Prema lanu 4. Zakona, broj lanova vijea zaposlenika utvruje se na osnovu broja zaposlenika kod poslodavca, s tim da vijee zaposlenika ne moe brojati manje od tri, a vie od devet lanova. U tom rasponu zaposlenici odluuju koliko e vijee zaposlenika brojati lanova, vodei rauna o broju zaposlenika kod poslodavca. Njihovo je diskreciono pravo da po slobodnoj ocjeni utvrde optimalan broj lanova, ali ne manje od tri, i ne vie od devet lanova. 2.1.5. ZASTUPLJENOST PRI IZBORU LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA Odredbom lana 5. Zakona utvreno je da pri izboru lanova vijea zaposlenika osigurava se ravnomjerna zastupljenost svih dijelova procesa rada (u daljem tekstu: organizaciona jedinica), kao i odgovarajua spolna, starosna, kvalifikaciona i druga zastupljenost zaposlenika. U sluaju kada je poslovanje poslodavca organizovano u manje od devet organizacionih jedinica osigurava se da svaka organizaciona jedinica bude zastupljena najmanje jednim lanom vijea zaposlenika, a u sluaju kada je vie od devet organizacionih jedinica zastupljene su srazmjerno prema broju zaposlenika koji rade u njima, to znai da dvije ili vie organizacionih jedinica u kojima radi najmanji

22

broj zaposlenika mogu biti zajedniki zastupljene jednim lanom vijea zaposlenika. S obzirom na prostor i vrijeme djelovanja i primjene ovog zakona, moglo bi se zakljuiti da odredba pod pojmom i druga zastupljenost zaposlenika podrazumijeva nacionalnu pripadnost zaposlenika i lanstvo ili nelanstvo u sindikatu. Radi osiguranja ovih zastupljenosti, sindikat ili jedna ili vie grupa zaposlenika, kao ovlateni predlagai prilikom predlaganja listi kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika, kao i zaposlenici prilikom glasanja potrebno je da vode rauna o odgovarajuoj zastupljenosti zaposlenika po njihovoj nacionalnoj pripadnosti, polazei od nacionalne strukture zaposlenih, tako da sve nacionalnosti kojima pripadaju zaposlenici koji rade kod poslodavca, budu odgovarajue zastupljene. Ovim zakonom nije izriito utvreno da se ponitavaju glasaki listii zaposlenika koji pri izboru nisu osigurali utvrene zastupljenosti ovom odredbom, to znai da su vaei. S obzirom da nema pravnih posljedica ako zaposlenici pri izboru lanova vijea zaposlenika ne osiguraju navedene zastupljenosti, moe se zakljuiti da je ova odredba, ipak, upuujua, a ne obavezujua. 2.1.6. ORGANIZOVANJE VIE VIJEA ZAPOSLENIKA Ako je poslovanje poslodavca organizovano u vie organizacionih jedinica izvan sjedita poslodavca, moe se organizovati vie vijea zaposlenika (lan 6. stav 1.). Ovaj stav je neprecizan, nejasan i dvosmislen. Radi toga njegovo pravo znaenje i namjera moe se razliito tumaiti i primjenjivati. U tom smislu mogue su slijedee dileme: Gdje se kod poslodavca moe organizovati vie vijea zaposlenika u smislu stava 1.? Ovim stavom nije izriito navedeno gdje se moe organizovati vie vijea zaposlenika, ali iz st. 2. i 3. ovog lana moe se zakljuiti da se pod tim pojmom podrazumjeva organizovanje vie vijea zaposlenika u organizacionim jedinicama. Da li se pod pojmom moe se organizovati vie vijea zaposlenika podrazumjeva da se ova vijea mogu organizovati samo u organizacionim jedinicama izvan sjedita poslodavca, ili i u organizacionim jedinicama u sjeditu poslodavca?

23

Radi nepreciznosti ove odredbe mogua su njena razliita tumaenja i primjena. Po jednom tumaenju moe se tvrditi da odredba podrazumjeva da se vie vijea zposlenika moe organizovati i u organizacionim jedinicama izvan sjedita poslodavca i u sjeditu poslodavca, a drugo da se vie vijea zaposlenika moe organizovati samo u organizacionim jedinicama izvan sjedita poslodavca. Pravo znaenje ove odredbe je da se moe organizovati vie vijea zaposlnika samo u organizacionim jedinicama izvan sjedita poslodavca, a ne i u organizacionim jedinicama u sjeditu poslodavca. Da li zaposlenici kod poslodavca, ije je poslovanje organizovano u vie organizacionih jedinica iskljuivo u sjeditu poslodavca u kojima radi ak vie hiljada zaposlenika, imaju pravo da formiraju vie vijea zaposlenika ili samo jedno zajedniko vijee zaposlenika? U ovom zakonu nedostaje posebna odredba koja to pitanje ureuje. Radi te pravne praznine mogua su razliita tumaenja, koja su slina tumaenjima i njihovoj argumentaciji iznesenoj u davanju tanog znaenja stava 1. Po jednom, u ovom sluaju zaposlenici imaju pravo da formiraju samo jedno vijee zaposlenika, a po drugom imaju pravo da formiraju vie vijea zaposlenika. Principijelno, razlozi i arugumentacija je ista za oba sluaja. Ako ne moe u prvom sluaju, iz kojih bi razloga mogao u drugom sluaju. Moraju se primjeniti isti opi pravni principi za iste sluajeve. Inae, stav 1., kao i cijeli lan 6., ne odnosi se na ove sluajeve, ve na sluajeve ako je poslovanje poslodavca organizovano u vie organizacionih jedinica izvan sjedita poslodavca. lan 6. predstavlja posebne odredbe u odnosu na ostale ope odredbe ovog zakona. Ope pravilo ovog zakona je da zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da formiraju jedno vijee zaposlenika. lan 6. je izuzetak u odnosu na ope pravilo. Ali izuzetak ne mjenja ope pravilo. U skladu s opim principom jednakopravnosti, zakljuivanjem po analogiji na postavljeno pitanje moe se isvesti taan odgovor: zaposlenici kod poslodavca koji rade u vie organizacionih jedinica u sjeditu poslodavca, bez obzira na broj organizacionih jedinica i broj zaposlenika koji u njima rade, u smislu ovog zakona imaju pravo da formiraju samo jedno vijee zaposlenika na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Da li je, ipak, mogue u skladu sa ovim zakonom organizovati vie vijea zaposlenika u vie organizacionih jedinica u sjeditu poslodavca i na koji nain?
24

Ovim zakonom utvreno je pravo zaposlenika da mogu formirati vijee zaposlenika. Ovo pravo zaposlenika treba tumaiti u korelaciji43 sa obavezama poslodavca. Pravo zaposlenika da formiraju vijee zaposlenika istovremeno predstavlja obavezu poslodavca da im to pravo omogui, ako onemoguava ponaa se suprotno ovom zakonu, ime ini prekraj za koji se kanjava novanom kaznom. Znai, stavom 1. utvreni su sluajevi u kojima zaposlenici mogu organizovati vie vijea zaposlenika, a ne u kojima ne mogu. Bilo bi logino i opravdano da se u privrednim drutvima, ije je poslovanje organizovano u vie organizacionih jedinica u sjeditu poslodavca, u kojima je redovno zaposleno hiljadu i vie zaposlenika, npr., u Krivaji Zavidovii, Natronu Maglaj, Konjuh ivinice, BiH Styl Zenica, Aluminij Mostar, i sl., omogui formiranje vijea zaposlenika organizacionih jedinica, a time i glavno vijee zaposlenika. Ako ovo tumaenje u praksi bude osporavano, potrebno bi bilo da Federalni ministar rada i socijalne politike slubenim miljenjem utvrdi tano znaenje ovih pojmova. Izrazi izvan sjedita poslodavca oito su suvini, sputavaju i suavaju prava zaposlenika da formiraju vijea zaposlenika organizacionih jedinica u sjeditu poslodavca, ak i u sluaju ako ih je zaposleno vie hiljada. To rjeenje je nelogino i suprotno cilju ovog zakona. ta se u smislu stava 1. podrazumjeva pod pojmom sjedite poslodavca? Pod pojmom sjedite poslodavca u smislu stava 1. podrazumjeva se mjesto koje je kao sjedite drutva upisano u sudski registar. Sjedite se utvruje osnivakim aktom ili statutom.44 Nakon analize i tumaenja navedenih odredbi, moe se zakljuiti da zaposlenici imaju pravo da formiraju vijea zaposlenika u organizacionim jedinicama u kojima rade, pod slijedeim uvjetima: 1. da je poslovanje poslodavca organizovano u najmanje dvije organizacione jedinice izvan sjedita poslodavca;

43

44

korelacija = (lat. ko+ isp. relacija) = meusobni odnos, uzajamna zavisnost, povezanost u harmoninu cijelinu; korelat = u logici pojam koji pripada drugom pojmu, tako da jedan trai drugi, npr, dijete i roditelji, uzrok i posljedica, rad i plaa; l. 10. istog zakona;
25

2. da u organizacionoj jedinici izvan sjedita poslodavca radi najmanje 15 zaposlenika; 3. da formiranje vijea zaposlenika predloi sindikat te organizacione jedinice odnosno sindikat privrednog drutva ili najmanje 2o% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenika koji rade u toj organizacionoj jedinici; 4. da se broj lanova vijea zaposlenika organizacione jedinice utvrdi na osnovu broja zaposlenika koji rade u toj organizacionoj jedinici, s tim da vijee zaposlenika ne moe brojati manje od tri, a vie od devet lanova. Da bi se mogla organizovati ova vijea zaposlenika neophodno je da su ispunjeni kumulativno svi uvjeti, utvreni ovim odredbama. Znai, dovoljno je da samo jedan uvjet nije ispunjen pa da se ne mogu organizovati. Nain i postupak formiranja vijea zaposlenika organizacionih jedinica izvan sjedita poslodavca, izbor i prestanak mandata lanova ovih vijea zaposlenika vri se na isti nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom za vijea zaposlenika kod poslodavca. Ko odluuje o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika organizacionih jedinica izvan sjedita poslodavca? S obzirom da u postupku formiranja vijea zaposlenika ovim zakonom nije izriito utvren subjekt koji odluuje o prijedlogu sindikata ili najmanje 20% zaposlenika kao ovlatenih predlagaa za formiranje vijea zaposlenika, u primjeni odredbe stava 1. moe doi do razliitih tumaenja. U ovom sluaju treba shodno primjeniti odredbu lana 108. st.1. Zakona o radu, u kojoj je izriito utvreno da zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika. Iz ove odredbe jasno proizilazi da o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika organizacione jedinice odluuju zaposlenici koji rade u toj organizacionoj jedinici. Ko formira izbornu komisiju za provoenje prvih izbora za vijee zaposlenika organizacionih jedinica, ko predlae liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika organizacione jedinice, ko ima pravo da bira i bude biran u vijee zaposlenika organizacione jedinice? Odredbe ovog zakona o izboru lanova vijea zaposlenika shodno se primjenjuju i na izbor lanova vijea zaposlenika organizacionih

26

jedinica. U tom smislu, pod pojmom zaposlenici kod poslodavca podrazumjevaju se zaposlenici koji rade u organizacionoj jedinici u kojoj se formira vijee zaposlenika. Znai, zaposlenici koji rade u toj organizacionoj jedinici, a ne svi zaposlenici koji rade kod poslodavca, formiraju izbornu komisiju. Liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika organizacione jedinice mogu predloiti sindikat organizacione jedinice, odnosno lanovi sindikata koji rade u toj organizacionoj jedinici, odnosno jedna ili vie grupa zaposlenika koji rade u toj organizacionoj jedinici. Samo zaposlenici koji rade u toj organizacionoj jedinici imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika organizacione jedinice, osim lica navedenih u lanu 7. ovog zakona koja nemaju ova prava. 2.1.7. GLAVNO VIJEE ZAPOSLENIKA Stavom 2. lana 6. utvrena je obaveza formiranja glavnog vijea zaposlenika kod poslodavca u sluaju da se organizuje vie vijea zaposlenika odnosno vijea zaposlenika organizacionih jedinica u skladu sa stavom 1. ovog lana. Glavno vijee zaposlenika sastoji se od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica. Iz dijela formulacije stava 1: moe se organizirati vie vijea zaposlenika jasno proizilazi da je pravo, a ne obaveza zaposlenika da formiraju vie vijea zaposlenika, dok iz dijela formulacije stava 2., formira se glavno vijee zaposlenika jasno proizilazi obaveza da se formira glavno vijee zaposlenika u sluaju da su zaposlenici formirali vie vijea zaposlenika organizacionih jedinica. Zato se stavom 1. utvruje pravo zaposlenika da organizuju vie vijea zaposlenika, a stavom 2. obaveza formiranja glavnog vijea zaposlenika? U odgovoru na ovo pitanje treba poi od specifinosti mjesta i uloge glavnog vijea zaposlenika. Da je njegovo formiranje utvreno kao pravo a ne obaveza, u primjeni takve odredbe moglo bi se desiti da zaposlenici iskoriste svoje pravo i formiraju vijea zaposlenika organizacionih jedinica, a da u slobodi izbora nee da formiraju glavno vijee zaposlenika.Tada bi imali neloginu situaciju da vijea zaposlenika postoje u organizacionim jedinicama kao dijelovima procesa rada, a na razini privrednog drutva kao cjelini i ukupnosti procesa rada ne postoji glavno vijee zaposlenika. U tom sluaju ne bi imao ko predhodno usaglasiti ekonomska i socijalna prava i interese
27

zaposlenika koji rade u organizacionim jedinicama u zajednika prava i interese svih zaposlenih u privrednom drutvu i artikulisati ih i tititi kod poslodavca. Ova prava i interesi izraavali bi se i titili kod poslodavca iskljuivo na razini organizacione jedinice, bez njihove usaglaene cjeline. Znai, razlozi postojanja glavnog vijea zaposlenika na razini privrednog drutva u sluaju kada zaposlenici formiraju vie vijea zaposlenika opravdani su i u interesu samih zaposlenika. Radi navedenih razloga, da bi se izbjegao rizik da li e zaposlenici u privrednom drutvu formirati glavno vijee zaposlenika kao zajedniko vijee, ova odredba utvrdila je obavezu, a ne mogunost njegovog formiranja. Ko bira predstavnike vijea zaposlenika organizacionih jedinica u glavno vijee zaposlenika? Ova odredba to pitanje ne ureuje. Jedna od specifinosti glavnog vijea zaposlenika sastoji se i u njegovom sastavu. Stav 2. izriito navodi da se sastoji od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica. Znai svaki lan ovih vijea moe biti njegov predstavnik u glavnom vijeu zaposlenika. U primjeni ove odredbe moe se postaviti pitanje: ko vri izbor predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica, da li zaposlenici koji rade u organizacionoj jedinici ili vijee zaposlenika te organizacione jedinice? Tumaenje koje tvrdi da ove predstavnike biraju zaposlenici koji rade u organizacionoj jedinici moe navesti argumentaciju: ovi predstavnici kao lanovi glavnog vijea zaposlenika zastupaju kod poslodavca zaposlenike koji rade u organizacionim jedinicama u zatiti njihovih prava i intresa radi ega je normalno da ih oni i biraju. Tumaenje koje tvrdi da ove predstavnike biraju vijea zaposlenika organizacionih jedinica moe navesti argumentaciju: zaposlenici koji rade u organizacionim jedinicama na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem ve su izabrali lanove vijea zaposlnika organizacionih jedinica, iz ijeg sastava se i biraju predstavnici u glavno vijee zaposlenika i nema potrebe da ih zaposlenici ponovo biraju za predstavnike u glavno vijee zaposlenika. Svaki lan vijea zaposlenika organizacione jedinice dobio je mandat i povjerenje zaposlenika da moe biti njihov predstavnik u glavnom vijeu zaposlenika. Moe se zakljuiti da se ovom odredbom podrazumjeva da predstavnike u glavno vijee zaposlenika delegiraju vijea zaposlenika organizacionih jedinica iz reda svojih lanova.
28

Glavno vijee zaposlenika moe brojati vie od devet lanova, s obzirom da je glavno vijee zaposlenika specifino u odnosu na ostala vijea zaposlenika; njega zaposlenici ne biraju na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem; ono je izvedeno vijee iz vijea zaposlenika organizacionih jedinica, ije predstavnike delegiraju ova vijea u glavno vijee zaposlenika; iz dijela odredbe u kome se navodi da se glavno vijee zaposlenika sastoji od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica, jezikim tumaenjem moe se zakljuiti da svako vijee zaposlenika delegira najmanje jednog svog prestavnika, to znai koliko je formirano vijea zaposlenika organizacionih jedinica najmanje toliko broji glavno vijee zaposlenika lanova. Broj predstavnika u glavnom vijeu zaposlenika ureuje se sporazumom izmeu poslodavca i vijea zaposlenika organizacionih jedinica.

2.2. SPORAZUM IZMEU POSLODAVCA I VIJEA ZAPOSLENIKA ORGANIZACIONIH JEDINICA

Specifinost i posebnost glavnog vijea zaposlenika u odnosu na druga vijea zaposlenika proizilazi i iz stava 3. lana 6., u kome je utvreno da se sporazumom izmeu poslodavca i vijea zaposlenika organizacionih jedinica ureuju sastav, ovlatenja, kao i druga pitanja od znaaja za rad glavnog vijea zaposlenika. Zato poslodavac uestvuje u ureivanju ovlatenja glavnog vijea zaposlenika? Poslodavac uestvuje u ureivanju tih ovlatenja radi toga to su ta ovlatenja usmjerena prema njemu kao obvezniku, to znai da ovo vijee saodluuje sa njim o pitanjima utvrenim ovim zakonom i to on snosi trokove njihovog izvravanja. Takoer, ope odredbe ovog zakona kojima su utvrene obaveze poslodavca prema vijeu zaposlenika shodno se primjenjuju i na njegove obaveze prema vijeima zaposlenika organizacionih jedinica i glavnom vijeu zaposlenika. Da li sindikat moe uestvovati u sporazumu kao zainteresovana strana? S obzirom da, u skladu sa stavom 3., sporazum zakljuuju poslodavac i vijea zaposlenika, sindikat kod poslodavca moe postaviti pitanje da li u njemu moe uestvovati i sindikat kao zainteresovana strana, bez obzira to nije izriito naveden u ovom stavu. Oito, intencija ove
29

odredbe je da uestvuju samo poslodavac i vijea zaposlenika, ali u njenom irem tumaenju i primjeni, ne bi bilo u suprotnosti, da i sindikat moe uestvovati, pa, ak, zajedno sa njima i zakljuiti ovaj sporazum, ali pod uvjetom da sindikat predloi, a poslodavac i vijea zaposlenika, kao strane sporazuma, prihvate prijedlog. U sluajevima, u kojima su ovi uvjeti ispunjeni, pa se sindikat pojavi kao strana u zakljuivanju ovog sporazuma, poslodavac bi bio duan svoje obaveze, utvrene sporazumom prema glavnom vijeu zaposlenika, istovremeno izvravati i prema sindikatu, osim onih koje su sporazumom izriito navedene da ima obavezu samo prema glavnom vijeu zaposlenika, ili da nije obavezan prema sindikatu. Sindikat bi se mogao pojaviti kao zainteresovana strana u ureivanju sporazumom odreenih pitanja za koja je ovim zakonom utvreno da, inae, uestvuje zajedno sa vijeem zaposlenika, ili po svojoj biti i sutini, u skladu sa svojim statutom i programom rada, u svom djelovanju nuno se bavi tim pitanjima. Inae, vrlo je teko, a i nepotrebno, razgraniiti i utvrditi kao samostalnu i iskljuivu nadlenost i ovlatenja sindikata i vijea zaposlenika. Sva pitanja koja su utvrena ovim zakonom kao obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika istovremeno su i ovlatenja i djelokrug rada sindikata. Ne treba ih u njihovoj nadlenosti, radu i djelovanju posmatrati izolovano i odvojeno, suprostavljati jedno drugom, ve posmatrati komplementarno i meuzavisno. Imaju isti cilj, funkciju i zadatak da zastupaju prava, interese i potrebe zaposlenika kod poslodavca. Sindikat, kao interesna organizacija zaposlenika, metaforino reeno, snaga je, dua i srce vijea zaposlenika putem kojih zaposlenici uestvuju u odluivanju o svojim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima, koji proizilaze iz njihovog rada i radnih odnosa kod poslodavca. Zajedno sa zaposlenicima, sindikat udahnjuje ivot i duu vijeima zaposlenika, jer su ih zaposlenici i formirali, u istom cilju kao i sindikat Ukoliko kod poslodavca nema organizovanog sindikata, ili je procentualno mali broj zaposlnika ulanjeno u njega, normalno da nema nikakav uticaj, ugled i autoritet kod zaposlenika i njihovog vijea, a time ni kod poslodavca. Znai, nije reprezentativan i nema legitimitet i povjerenje veine zaposlenika. Poslodavac prihvata sindikat za svog partnera u socijalnom dijalogu, prizna i uvaava njegov legitimitet, jedino pod uvjetom da je u njega ulanjen to vei broj zaposlenika koji rade kod tog poslodavca. U suprotnom, sindikat nuno od poetka ostaje

30

marginalan, ili se sve vie marginalizira ukoliko su zaposlenici ve bili njegovi lanovi pa se slobodno iskljuili zbog njegove neaktivnosti, ili se pretvorio u uti sindikat. Iz navedenih razloga trebao bi i reprezentativan sindikat koji ulanjuje vei broj zaposlenika kod poslodavca uestvovati kao zainteresovana strana u zakljuivanju ovog sporazuma. Koje su posebne karakteristike i specifinosti glavnog vijea zaposlenika? Iz navedenog tumaenja lana 6., razloga i cilja formiranja glavnog vijea zaposlenika, moe se zakljuiti da su njegove posebne karakteristike i specifinosti: - prvo, glavno vijee zaposlenika je svojevrsni, specifini (sui generis) oblik i vrsta vijea zaposlenika u odnosu na vijea zaposlenika koja zaposlenici inae formiraju na osnovu prava utvrenog ovim zakonom; - drugo, obavezno se formira kod poslodavca kod koga je poslovanje organizovano u vie organizacionih jedinica izvan sjedita poslodavca u kojima je organizovano vie vijea zaposlenika; - tree, sastoji se od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica; - etvrto, ne biraju ga zaposlenici na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, s obzirom da se sastoji od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica, ije su lanove zaposlenici predhodno birali; - peto, u pravilu, ima isti cilj kao i ostala vijea zaposlenika da zastupa sve zaposlenike kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa, odnosno da svi zaposlenici kod poslodavca putem glavnog vijea zaposlenika uestvuju u odluivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima. Predhodno vijea zaposlenika organizacionih jedinica sagledaju ekonomska i socijalna prava i interese zaposlenika koji rade u organizacionim jedinicama, a glavno vijee zaposlenika usaglaava ih i kod poslodavca privrednog drutva zastupa sve zaposlenike privrednog drutva u zatiti njihovih zajednikih usaglaenih prava i interesa; - esto, za njegovo formiranje nije potreban uvijet utvren u lanu 3. ovog zakona kao za ostala vijea zaposlenika. Znai, da bi se formirao ne treba prijedlog sindikata ili najmanje 2o% zaposlenika od ukupnog

31

broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca, jer se formira obavezno; - sedmo, njegov sastav, ovlatenja, kao i druga pitanja od znaaja za rad glavnog vijea zaposlenika uredjuju se sporazumom izmeu poslodavca i vijea zaposlenika organizacionih jedinica.

3. IZBOR I PRESTANAK MANDATA LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA

3.1. PRAVO ZAPOSLENIKA DA BIRAJU I BUDU BIRANI U VIJEE ZAPOSLENIKA
Prema lanu 7. Zakona, zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i da budu birani u vijee zaposlenika, osim lanova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i lanova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosu sa zaposlenim. Zaposlenici kod poslodavca koji nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika Ovim lanom izriito su utvreni zaposlenici u radnom odnosu kod poslodavca koji nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Izrazom osim oni su iskljueni iz tih prava. U skladu sa ovom odredbom, slijedei zaposlenici u radnom odnosu kod poslodavca nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika: prvo, zaposlenici koji su lanovi upravnog odbora, poslovodnog organa i nadzornog odbora; drugo, zaposlenici koji su lanovi porodica lanova ovih organa; tree, zaposlenici koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. Zato ovi zaposlenici nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika? Razlozi za njihovo iskljuenje iz ovih prava nalaze se u samom zakonskom konceptu vijea zaposlenika, razlozima i cilju njihovog formiranja. Vijea zaposlenika formiraju se da kod poslodavca zastupaju zaposlenike u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa koji proizilaze iz radnog odnosa kod poslodavca. U tom zastupanju i zatiti prava i interesa zaposlenika, poslodavac zastupa i titi prava i
32

interese kapitala. Interesi zaposlenika i poslodavca, koji se izraavaju kroz odnos rada i kapitala, u pravilu, nisu isti, a esto su razliiti, pa i suprostavljeni. Njihovi razliiti interesi usaglaavaju se na nain i u postupku propisanim ovim zakonom. U tom postupku, na strani zaposlenika i njihovog rada nalazi se vijee zaposlenika i sindikat, a na strani kapitala nalazi se poslodavac i zaposlenici koji u skladu sa ovom odredbom nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Radi toga, nespojivo je da zaposlenici kod poslodavca koji zastupaju kapital istovremeno imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Inae, ovim zakonom nije utvreno znaenje pojma poslodavac. Njegovo znaenje utvreno Zakonom o radu podrazumjeva se i ovim zakonom. Primjenjujui shodno ovo znaenje, moemo zakljuiti da je poslodavac u smislu ovog zakona fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.45 U ovom sluaju pod pojmom poslodavac u irem tumaenju, s obzirom na stranu koju zastupaju, mogu se podrazumjevati upravni odbor, poslovodni organ i nadzorni odbor, te zaposlenici koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. ta se u smislu lana 7. podrazumijeva pod pojmom poslovodni organ i njegovim lanovima u privrednim drutvima? Ovim zakonom nije utvreno znaenje pojma poslovodni organ. Pod pojmom poslovodni organ u privrednom drutvu ovaj zakon podrazumjeva njegovo znaenje utvreno Zakonom o privrednim drutvima. Shodnom primjenom tog zakona, pod pojmom poslovodni organ privrednog drutva u smislu ovog lana podrazumjeva se uprava privrednog drutva, koja zastupa drutvo, organizuje rad i rukovodi poslovanjem drutva, zastupa i predstavlja drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja drutva.46 Pod pojmom lanovi poslovodnog organa privrednog drutva u smislu lana 7., podrazumjevaju se lica koja ine upravu drutva, koja su osnivakim aktom ili statutom drutva, u skladu sa zakonom, ovlatena da vode poslovanje drutva.47 S obzirom da privredna drutva mogu biti organizovana u jednom od etiri oblika48
45 46 47 48

l. 3. Zakona o radu; l. 23. st. 1. i 2. Zakona o privrednim drutvima; l. 23. st. 3. Istog zakona; l. 3. st.1. Zakona o privrednim drutvima;
33

utvrena Zakonom o privrednim drutvima u skladu sa specifinostima pojedinih oblika, posebnim odredbama blie se ureuje njihova uprava i njen sastav. U tom smislu, upravu dionikog drutva ine direktor i izvrni direktori.49 Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Poloaj, ovlatenja, odgovornost i prava direktora ureuju se ugovorom izmeu nadzornog odbora i direktora.50 Izvrni direktor organizuje rad, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja u poslovima i u obimu utvrenim pismenim aktom direktora. Zakonom o privrednim drutvima nije izriito utvreno koji se akt podrazumjeva pod pojmom pismeni akt direktora, ali shodnom primjenom sline odredbe Zakona o radu putem analogije moe se zakljuiti da se podrazumjeva pravilnik o radu. Pravilnik o radu kao pismeni akt direktora, donosi i objavljuje direktor ako zapoljava vie od 15 zaposlenika, kojim, pored ostalog, ureuje i organizaciju rada, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. O donoenju pravilnika o radu direktor se obavezno konsultuje sa vijeem zaposlenika odnosno sindikatom.Vijee zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik moe od nadlenog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.51 Pravilnikom o radu kao pismenim aktom direktora, u dijelu u kome ureuje organizaciju rada i sistematizaciju poslova, utvrdjuje i broj izvrnih direktora, kao i vrstu i obim njihovih poslova. Zavisno od specifinosti i organizacije procesa rada, moe utvrditi izvrne direktore npr., izvrni direktor za proizvodnju; izvrni direktor za promet; izvrni direktor za zajednike poslove, i sl. Izvrne direktore imenuje i razrijeava nadzorni odbor na prijedlog direktora, za period za koji je imenovan direktor. Direktor pismeno ovlauje jednog od izvrnih direktora da ga zamjenjuje u sluaju sprijeenosti, i utvruje ovlatenja.52 Dioniko drutvo ima sekretara, koga imenuje nadzorni odbor, na prijedlog direktora dionikog drutva, za isti period za koji je imenovan direktor.53 Sekretar

49 50 51 52 53

l. 275. st. 2. istog zakona; l. 276. st. 1. i 3. istog zakona; l. 107. Zakona o radu. l. 278. istog zakona; l. 281. st.1. istog zakona;
34

je ovlaten za provoenje odluka skuptine, nadzornog odbora i direktora.54 U drutvu sa ogranienom odgovornou upravu ine jedno ili vie lica, koja ne moraju biti lanovi drutva, imenovanih na nain i za period utvren osnivakim aktom ili statutom drutva. Kada uprava ima vie lanova, njihova ovlatenja i odgovornosti ureuju se osnivakim aktom ili statutom.55 ta se u smislu lana 7. podrazumijeva pod pojmom poslovodni organ i njegovim lanovima u javnim preduzeima? Pod pojmom poslovodni organ u javnim preduzeima ovaj zakon podrazumjeva njegovo znaenje utvreno Zakonom o javnim preduzeima u Federaciji BiH. Shodnom primjenom tog zakona, pod pojmom poslovodni organ javnog preduzea u smislu ovog lana podrazumjeva se uprava (menadment) javnog preduzea, koju ine direktor i izvrni direktori preduzea. U nadlenosti uprave, pored ostalog, je izrada i nadgledanje realizacije planova poslovanja; donoenje prijedloga o raspodijeli profita; zapoljavanje i otputanje zaposlenika u skladu sa postupcima utvrenim u poslovniku ili poslovnicima te vaeim zakonima. Koji se stepen srodstva podrazumjeva pod pojmom lanova njihovih porodica, koji kao zaposlenici kod poslodavca u smislu lana 7. nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika? S obzirom da ovom odredbom nije izriito navedeno ko se smatra lanom porodice, putem analogije moglo bi se shodno primjeniti njegovo znaenje utvreno u Zakonu o radu, u kome se navodi da se lanom ue porodice smatraju: suprunici odnosno vanbrani suprunici, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braa i sestre.56 Dodue, ovdje su navedeni lanovi ue porodice, tako da se pod pojmom lanova njihovih porodica u smislu l. 7., pored navedenih lanova, moe podrazumjevati iri krug lanova njihovih porodica. Te lanove mogu utvrditi zaposlenici na skupu zaposlenika prilikom donoenja odluke o
54 55 56

l. 282. st. 2. istog zakona; l. 347. istog zakona; l. 46. st. 2. Zakona o radu;
35

formiranju vijea zaposlenika ili izborna komisija svojom odlukom o provoenju izbora za vijee zaposlenika.To moe biti sporno posebno u manjim i srednjim privatnim firmama, koje su tek formirane ili u procesu privatizacije privatizirane, od kojih su mnoge tzv. porodine firme, u kojima preteno rade lanovi porodice poslodavca. Korisno bi bilo da Federalni ministar rada i socijalne politike prije poetka formiranja vijea zaposlenika slubenim tumaenjem utvrdi zaposlenike koji se podrazumjevaju pod pojmom lanovi njihovih porodica. lanovima ue porodice u smislu Zakona o javnim preduzeima smatraju se srodnici do treeg stepena krvnog srodstva ili tazbine, odnosno osobe koje ive u istom domainstvu sa tom osobom. Koji se zaposlenici u smislu lana 7. podrazumjevaju pod pojmom zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim? lanom 7. nije utvreno znaenje ovog pojma, niti je izriito navedena nomenklatura57 radnih mjesta na koja se zapoljavaju ovi zaposlenici i kratak opis njihovih poslova. Teko je ovim zakonom utvrditi unificiranu, jednoobraznu nomenklaturu radnih mjesta na kojima su ovi zaposlenici zaposleni radi specifinosti procesa rada i njegove organizacije u raznim oblicima privrednog drutva. Radi toga, moe doi do razliitog tumaenja i primjene u obuhvatu zaposlenika koji se podrazumjevaju pod ovim pojmom. Ako doe do spora izmeu zaposlenika kod poslodavca koji ele formirati vijee zaposlenika i poslodavca u tumaenju ove odredbe najbolje je izvriti uvid u odredbe pravilnika o radu, kojim su ureena organizacija rada i sistematizacija poslova. Ovim odredbama pravilnika o radu kao pismenog akta direktora ureena je organizacija rada tako da se utvruju svi dijelovi i nazivi procesa rada i nazivi radnih mjesta u njima sa kratkim opisom poslova za svaku skupinu i pojedine poslove. Dijelovi procesa rada i njihovi nazivi, kao i nazivi radnih mjesta i njihov opis poslova nije jednoobrazan kod svih poslodavaca. Kao dijelovi procesa rada mogu se, npr., utvrditi sektori, odjeljenja, radne jedinice, i sl. Zaposlenik koji organizuje rad i rukovodi sektorom moe se sistematizacijom poslova zvati rukovodilac sektora ili neki drugi naziv, zaposlenik koji organizuje
57

nomenklatura = (lat. nomen = ime); skup ili popis naziva koji se upotrebljavaju u nekoj oblasti, npr., privredi; terminologija, nazivlje; u ovom sluaju popis naziva radnih mjesta na kojima su ovi zaposlenici zaposleni;
36

radi i rukovodi odjeljenjem moe se zvati poslovoa ili drugaije, isto tako zaposlenik koji organizuje rad i rukovodi radnom jedinicom moe se zvati poslovoa. Bez obzira na nazive zaposlenika koji rukovode ovim dijelovima procesa rada zajedniko im je da organizuju i rukovode procesom rada u kome rade zaposlenici. U skladu s tim, u dijelu procesa rada kojim rukovode imaju pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada zaposlenika. Zaposlenik je obavezan prema njihovim uputama, datim u skladu sa naravi i vrstom rada, obaviti ovaj posao. Time zaposlenici koji rukovode ovim djelovima procesa rada nuno uspostavljaju odnose sa zaposlenicima. Ovi odnosi su nuno odnosi nadreenosti i podredjenosti. Korisno bi bilo da Federalni ministar rada i socijalne politike prije poetka formiranja vijea zaposlenika slubenim tumaenjem utvrdi zaposlenike koji se podrazumjevaju pod pojmom zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. 3.1.1. Demokratski principi izbora vijea zaposlenika Vijee zaposlenika bira se na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem (l. 8. stav 1.) Pravo znaenje (smisao) izraza na slobodnim izborima, u stavu 1. ovog lana je da zaposlenici u slobodi izbora izmeu vie kandidata na jedinstvenoj listi, svojom slobodnom voljom, svojom glavom a ne tuom, bez pritiska i uticaja sa strane, slobodno glasaju za lanove vijea zaposlenika za koje smatraju da e ih najbolje zastupati kod poslodavca. To naelo samo po sebi je jasno i istinski demokratsko, ali u svojoj primjeni moe se pretvoriti u obinu farsu i demokratsku ikebanu i mimikriju, kao to mogu i ostali demokratski i sbobodni izbori u predstavnikoj demokratiji. Da li e to desiti, u kojoj mjeri, prvenstveno zavisi od interesa, svijesti i odgovornosti samih zaposlenika kao biraa. U kojoj mjeri e ovi izbori biti istinski slobodni, demokratski i fer u velikoj mjeri zavisi i od sindikata kod poslodavca. Pod pojmom neposrednim izborima zakonodavac podrazumjeva da svaki zaposlenik lino glasa za lanove vijea zaposlenika tako to u skladu sa lanom 15. ovog zakona zaokruuje redni broj ispred imena onog kandidata na glasakom listiu za koga eli da glasa. Da bi imao aktivno pravo glasa odnosno da bi mogao glasati predhodno mora ispuniti uvjet da je registrovan odnosno upisan na listi svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju, koju utvruje i objavljuje izborna komisija, u skladu sa lanom 11. ovog zakona. Dobro je to je nain glasanja u
37

izboru lanova vijea zaposlenika predvien tajnim glasanjem, jer je ono mnogo demokratskije ve putem aklamacije. Mnogo su manje anse da zaposlenici pod pritiskom i uticajem sa strane posluno biraju nametnute lanove. U izborima putem tajnog glasanja zaposlenici kao birai mogu sasvim slobodno po svom izboru i ukusu sa jedinstvene liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika birati koga ele. Ako u slobodi izbora pogrijee ili pod pritiskom i nagovoru sa strane zaokrui suprotno svojoj volji, neka sebe krive, a ne one koji su na njega vrili pritisak da bira njihove, a ne svoje kandidate. 3.1.2. Trajanje mandata vijea zaposlenika Stavom 2. ovog lana utvreno je da mandat vijea zaposlenika traje tri godine, s tim da lanu vijea zaposlenika moe prestati mandat i prije isteka tog roka u sluajevima utvrenim u l. 2o. st. 1. Moe se postaviti pitanje iz kojih se razloga vijee zaposlnika bira na period od tri godine, a ne na etiri godine, na koji se period imenuje direktor privrednog drutva, shvaen kao poslodavac sa kojim zaposlenici zakljuuju ugovor o radu. Ova asimetrinost u trajanju njihovog mandata u praksi moe biti nepraktina. 3.1.3. Vrijeme odravanja izbora vijea zaposlenika Stavom 3. ovog lana utvreno je da se izbori, po pravilu, odravaju poetkom kalendarske godine. Ukoliko bi se ovaj rok potivao, prvi izbori trebali bi se, po pravilu, odrati u januaru idue godine. U primjeni ove odredbe, mogue da zaposlenici kod jednog broja poslodavaca nee potivati utvreni rok i da e prije ili poslije roka formirati vijea zaposlenika. To nije suprotno ovom zakonu, jer pojam po pravilu znai da predlae, sugerie taj rok, a ne utvruje kao obavezu, to znai da moe i prije i poslije tog roka. Nije sluajno ovim zakonom predloen rok odravanja izbora nakon etiri mjeseca njegovog objavljivanja i stupanja na snagu. S obzirom da se u Federaciji BiH tek formiraju vijea zaposlenika potrebno je izvjesno vrijeme da se zaposlenici, sindikat i poslodavci upoznaju sa njegovim sadrajem i znalaki pripreme za njegovu primjenu.

38

3.2. FORMIRANJE IZBORNE KOMISIJE Prema Zakonu, za provoenje izbora formira se izborna komisija, koja ima najmanje tri lana. Izborna komisija ima neparan broj lanova. lan izborne komisije ne moe biti zaposlenik koji je kandidat za lana vijea zaposlenika (lan 9.). Izbornu komisiju imenuje vijee zaposlenika odnosno svi zaposlenici na skupu zaposlenika prilikom raspisivanja izbora. Prvo se imenuje izborna komisija, pa tek onda predlau i utvruju kandidati za izbor lanova viijea zaposlenika. U skladu s tim, ukoliko je isti zaposlenik predhodno imenovan u izbornu komisiju, a zatim predloen za kandidata za lana vijea zaposlenika, mora se opredjeliti da li e ostati lan izborne komisije ili e prihvatiti kandidaturu za lana vijea zaposlenika. Ukoliko prihvati kandidaturu, zbog nespojivosti mora istovremeno dati ostavku na lanstvo u izbornoj komisiji. Nakon toga, po istom postupku imenuje se novi lan. Izborni postupak bi se ubrzao i pojednostavio da je prilikom imenovanja izborne komisije predvieno da se istovremeno imenuje i odreeni broj zamjenika, analogno izboru zamjenika lanova vijea zaposlenika. Izbornu komisiju imenuje vijee zaposlenika prilikom raspisivanja izbora. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, izbornu komisiju imenuju svi zaposleni na skupu zaposlenika.Skup zaposlenika iz stava 2. ovog lana saziva sindikat (lan 10) .
3.2.1. Imenovanje izborne komisije i raspisivanje izbora za prvo vijee zaposlenika Iako je imenovanje izborne komisije osnovni predmet ovog lana, a pitanje raspisivanja izbora u stavu 1. samo usput spomenuto, ipak raspisivanje izbora vremenski predhodi imenovanju izborne komisije. S obzirom da se u ovim izborima formiraju i biraju prva vijea zaposlenika u praksi se mogu pojaviti odreene dileme o raspisivanju prvih izbora.

39

Ko raspisuje izbore za prvo vijee zaposlenika? Iz rijei prilikom raspisivanja izbora u stavu 1. jasno proizilazi da, u pravilu, vijee zaposlenika raspisuje izbore. Oito se ova odredba ne odnosi na raspisivanje izbora za prva vijea zaposlenika, koja se tek formiraju nakon raspisivanja prvih izbora. Primjena ove odredbe nee biti sporna za ostale izbore, ali hoe za prve. Iz ove odredbe ne moe se zakljuiti ko raspisuje izbore za prva vijea zaposlenika. Naalost, ovo pitanje nije ureeno ovim zakonom. Logino je da vijee zaposlenika koje jo nije formirano ne moe raspisivati prve izbore i formirati izbornu komisiju. Da se ne bi shvatilo, metaforino reeno, da tvorac norme upisuje u kolu dijete koje jo nije roeno, trebalo je posebnom odredbom izriito utvrditi subjekta koji raspisuje prve izbore, vrijeme i nain njihovog raspisivanja. U nedostatku takve odredbe, moe se zakljuiti putem analogije da prve izbore raspisuje isti subjekt koji odluuje o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika. Naalost, ovim zakonom nije utvreno ni pitanje ko odluuje o prijedlogu za formiranje vijea zaposlenika. To su veliki propusti uesnika u izradi ovog zakona. Zbog ovih pravnih praznina u postupku formiranja i izbora prvih vijea zaposlenika moe doi do nesporazuma i razliitog tumaenja, i to je njegov veliki propust. Meutim , praksa ne trpi pravne praznine i popunit e ih shodnom primjenom slinih odredbi iz ovog zakona. Shodnom primjenom lana 2. ovog zakona i lana 1o8. st. 1. Zakona o radu, kojima je utvreno da samo zaposlenici imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, na osnovu sistematskog tumaenja moe se zakljuiti da zaposlenici raspisuju izbore za prvo vijee zaposlenika na skupu zaposlenika prije formiranja i imenovanja izborne komisije. Ovaj skup zaposlenika u skladu sa stavom 3. saziva sindikat. Ko saziva ovaj skup zaposlenika u smislu stava 3. ako kod poslodavca nije organizovan sindikat? Ako kod poslodavca nije organizovan sindikat, ovaj skup zaposlenika saziva najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca, pod uvjetom da su u skladu sa lanom 3. predloili formiranje vijea zaposlenika. Ovlatenje ove grupe zaposlenika da sazove skup zaposlenika ako kod poslodavca nije organizovan sindikat moe se shodno izvesti iz lana 3. radi toga to se njime ureuje da se vijee zaposlenika formira na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca. Iz ovih odredbi moe se zakljuiti da
40

se postupak formiranja prvih vijea zaposlenika odvija na slijedei nain: prvo, sindikat ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca u skladu sa lanom 3. podnose pismeni prijedlog za formiranje vijea zaposlenika; drugo, sindikat saziva skup zaposlenika, ako nema organizovanog sindikata skup saziva grupa zaposlenika koja je predloila formiranje vijea zaposlenika; tree, svi zaposlenici na skupu zaposlenika: prvo, utvruju da li ispunjavaju uvjete za formiranje vijea zaposlenika, to znai utvruju da li kod poslodavca ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika i da li je djelatnost poslodavca takva u kojoj se moe formirati vijee zaposlenika;58 drugo, odluuju o prijedlogu ovlatenih predlagaa za formiranje vijea zaposlnika;59 tree, ako prihvate prijedlog da se formira vijee zaposlenika utvruju broj lanova vijea zaposlenika u skladu60 i broj njihovih zamjenika;61 etvrto, raspisuju izbore za vijee zaposlnika i utvruju datum izbora; peto, nakon toga formiraju i imenuju izbornu komisiju za provoenje izbora.62

3.3. LISTA SVIH ZAPOSLENIKA KOJI IMAJU PRAVO DA GLASAJU Izborna komisija utvruje i objavljuje listu svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju (l. 11). Iz odredbe jasno proizilazi uvjet za zaposlenike da bi mogli glasati moraju predhodno biti registrovani, upisani u biraki spisak, listu svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju, koju u skladu sa lanom 11. utvruje i objavljuje izborna komisija. Polazei od loih iskustava u dosadanjim opim izborima, u primjeni ove odredbe, prilikom utvrivanja i objavljivanja ove liste, mogui su odreeni propusti, manjkavosti, neurednosti, netanosti i drugi propusti od strane izborne komisije. Radi tanog i potpunog utvrdjivanja ove liste, izborna komisija bi trebala slubeno zatraiti od
58 59

60 61 62

l. 2. Zakona o vijeu zaposlenika; iako ovo ovlatenje zaposlenika nije izriito utvreno posebnom odredbom ovog zakona, ono se moe sistematskim tumaenjem putem analogije izvesti iz l. 2. ovog zakona i l. 1o8. st. 1. Zakona o radu; l. 4. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 14. st. 1. istog zakona; l. 10. st. 2. istog zakona;
41

poslodavca zvanian spisak zaposlenika koji su u radnom odnosu kod njega: Poslodavac je obavezan ovaj spisak blagovremeno dostaviti izbornoj komisiji, lino ga potpisati i ovjeriti peatom firme, kojim odgovara za tane podatke u njemu. Nakon objavljivanja liste, i sami zaposlenici bi trebali da provjere da li su upisani na listi, ako nisu da ih izborna komisija upie. Ako ne budu upisani u listu, nee moi glasati. 3.3.1. OBAVEZE I OVLATENJA IZBORNE KOMISIJE U PROVOENJU IZBORA Izborna komisija: provodi i nadzire glasanje; brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora; o svom radu vodi zapisnik koji objavljuje nakon provedenih izbora (l. 12). 3.3.2. LISTA KANDIDATA ZA IZBOR LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA Prema lanu 13. ovog zakona, liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika mogu predloiti sindikat, odnosno jedna ili vie grupa zaposlenika. Svaku grupu zaposlenika iz stava 1. ovog lana koja predlae listu kandidata mora podrati najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih. Svaka lista kandidata ima onoliki broj kandidata koliko se lanova bira u vijee zaposlenika. Na osnovu jedne ili vie lista, izborna komisija utvruje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika. 3.3.3. Predlaganje lista kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika Liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika mogu predloiti sindikat, odnosno jedna ili vie grupa zaposlenika (l. 13. st. 1.). Sindikat kao ovlateni predlaga liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika Sindikat ima pravo predloiti listu kandidata neovisno od broja njegovih lanova i u smislu stava 2. nije mu potrebna podrka najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih. Da li se ovaj uvjet podrazumjeva za sindikate ako je kod poslodavca organizovano vie sindikata od kojih jedan ili vie predstavlja manje od 10% zaposlenika, a jedan ili vie predstavljaju znatno vie od 10% zaposlenika?
42

U ovim sluajevima isto kao u predhodnom pitanju moe biti razliitih tumaenja. Tumaenje koje tvrdi da se ovaj uvjet podrazumjeva u privrednim drutvima u kojima je organizovano vie sindikata, pored navedene argumentacije, ovaj zakljuak izvode i iz odgovarajue odredbe Zakona o privrednim drutvima. U skladu sa tom odredbom, ukoliko je u drutvu organizovano vie sindikata, za upravu su mjerodavni stavovi i zahtjevi o kojim su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnosti nema, stavovi i zahtjevi sindikata koji zastupa veinu zaposlenih u drutvu.63Ovom odredbom ureuju se odnosi izmeu uprave kao poslodavca i vie sindika organizovanih u privrednom drutvu. Meutim, spornim stavom 2. ureuju se odnosi izmeu sindikata ili vie sindikata i zaposlenika kod poslodavca koji imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika. Zaposlenici koji su lanovi uprave privrednog drutva kao poslodavac u skladu sa lanom 7. Ovog zakona nemaju pravo da biraju i budu birani u vijea zaposlenika. Znai, da se ne moe zakljuiti na osnovu analogije da se ova odredba iz Zakona o privrednim drutvima shodno primjenjuje na sporan stav 2. Prema tome, zakljuak je isti kao u sluaju kad je kod poslodavca organizovan jedan sindikat. Na postavljeno pitanje moe se odgovoriti da se ovaj uvjet ne podrazumjeva za sindikate ni u sluaju da je u privrednom drutvu organizovano vie sindikata od kojih jedan ili vie predstavljaju manje od 10% zaposlenika. Svi oni imaju pravo da predloe liste kandidata. Namjera ove odredbe je da utvrdi zakonski osnov i okvir da u sindikalnom pluralizmu kod poslodavca svaki sindikat neovisno koliko predstavlja zaposlenika ima pravo na jednake mogunosti i tretman u predlaganju lista kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika. Navedena odredba iz Zakona o privrednim drutvima moe se shodno primjeniti u ostvarivanju saradnje vijea zaposlenika sa sindikatima, naroito u postupku utvrivanja primjedbi i prijedloga o namjeravanoj odluci poslodavca;64 izjanjavanju o davanju predhodne saglasnosti o namjeravanoj odluci poslodavca;65 u postupku davanja ovlatenja sindikata vijeu zaposlenika i poslodavcu da mogu pisanim sporazumom ureivati pitanja plaa, trajanje radnog vremena i druga
63 64

l. 36. st.2. Zakona o privrednim drutvima; l. 24. st. 2. Zakona o vijeu zaposlenika; 65 l. 26. istog zakona;
43

pitanja koja se ureuju ili su ureena kolektivnim ugovorom;66 i izradi izvjetaja o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaja o radu vijea zaposlenika, koje vijee zaposlenika izrauje u saradnji sa sindikatom.67 Ovu odredbu poslodavac posebno primjenjuje u izvravanju svojih obaveza prema vijeu zaposlenika ako je u drutvu organizovano vie sindikata u kome nije formirano vijee zaposlenika. U tom sluaju u skladu sa Zakonom o vijeu zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se, na osnovu ovog zakona, odnose na vijee zaposlenika.68 Na koji nain, u kom postupku i formi sindikat ili vie sindikata kod poslodavca utvruju i predlau liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika? Ovim lanom nije ureen nain, postupak i forma utvrivanja i predlaganja ovih lista. U nedostatku tih odredbi, sindikat ili vie sindikata kod poslodavca u nainu i postupku utvrdjivanja liste kandidata mogli bi, u pravilu, shodno primjeniti nain i postupak izbora sindikalnog rukovodstva, utvren statutom ili pravilima tog sindikata. Medjutim, postupak izbora sindikalnog rukovodstva podrazumjeva samo lanove tog sindikata, a lanove vijea zaposlenika biraju svi zaposlenici kod poslodavca koji imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Znai, neophodno je u taj postupak aktivno ukljuiti sve zaposlenike koji imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Na koji nain? U postupku predlaganja kandidata za listu koju predlae sindikat, u praksi se kao nosilac aktivnosti u ime sindikata pojavljuje njegovo rukovodstvo. Jedan od naina, mogao bi biti model, koji se vremenski sastoji iz slijedeih aktivnosti: - prva aktivnost, s obzirom da se postupak utvrivanja liste kandidata vodi u radno vrijeme, sindikat odnosno njegovo rukovodstvo kao predlaga liste duno je obavjestiti poslodavca o svojoj namjeri i vremenu odravanja sindikalnih sastanaka i razgovora i konsultacija sa zaposlenicima u dijelovima procesa rada, a poslodavac je duan da im to omogui; - druga aktivnost, rukovodstva sindikata cijeni da li je mudrije da predhodno predloi iru listu moguih kandidata, ili da to uine lanovi
66 67 68

l. 27. st. 2. istog zakona; l. 30. st. 3. istog zakona; l. 31. st. 3. istog zakona;
44

sindikata na sastanku sindikalne podrunice. Ako ocjeni da je bolje da predhodno predloi listu kandidata, predlae iru listu moguih kandidata. Koga predloiti? Predlaganju treba pristupiti ozbiljno i odgovorno. Mogli bi se predhodno utvrditi odreeni kriteriji na osnovu kojih bi se predlagali kandidati. Prvo, dogovoriti se da li u prijedlogu liste kandidata predloiti isti broj kandidata za lanove vijea zaposlenika i njihovih zamjenika koji su zaposlenici na skupu zaposlenika utvrdili da se bira u vijee zaposlenika, ili vei broj;69 drugo, sve kandidate predloiti iz reda aktivnih lanova sindikata i rukovodstva sindikata koji imaju stvarni ugled i povjerenje meu lanovima sindikata i svim zaposlenicima, jer e ih oni na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem birati. Prilikom predlaganja kandidata iz reda rukovodstva sindikata treba voditi rauna da oni koji budu izabrani za lanove vijea zaposlenika nee moi uestvovati u pripremanju trajka i u kolektivnom radnom sporu koji moe dovesti do trajka. 70 - trea aktivnost, sindikalni povjerenik zakazuje sastanak sindikalne podrunice na kome lanovi sindikata raspravljaju o prijedlogu liste, stavljaju primjedbe i prijedloge, ako ima veih izmjena i dopuna liste, sindikalno povjerenitvo predlae sindikalnoj podrunici da u odreenom ruku predloi izmjenjenu listu kandidata na osnovu datih primjedbi i prijedloga; - etvrta aktivnost, sindikalno povjerenitvo na svojoj sjednici ponovo predlae izmjenjenu listu kandidata vodei rauna o datim primjedbama i prijedlozima lanova sindikata; - peta aktivnost, sindikalni povjerenik zakazuje novi sastanak sindikalne podrunice na kome lanovi sindikata raspravljaju o izmjenjenoj listi, nakon ega glasaju o svakom kandidatu pojedinano. Glasati se moe aklamacijom ili tajnim glasanjem, koje se vri zaokruivanjem rednog broja ispred imena onog kandidata na glasakom listiu za koga lan sindikata eli da glasa. Na listi kandidata utvreni su oni kandidati koji su dobili najvie glasova; - esta aktivnost, sindikalno povjerenitvo provjerava da li njihova lista kandidata ispunjava sve uvjete utvrene u lanu 13., a naroito da li konana lista ima onoliko kandidata koliko se lanova bira u vijee
69 70

l. 4. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 29. istog zakona;

45

zaposlenika i kad utvrdi da je sve u skladu sa ovim odredbama, listu kandidata ovjerava sindikalni povjerenik potpisom i peatom i dostavlja izbornoj komisiji. Prilikom dostavljanja ove liste treba paziti da se dostavi u roku koji je izborna komisija utvrdila odlukom o provoenju izbora za vijee zaposlenika. 3.3.4. Jedna ili vie grupa zaposlenika kao predlagai liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika Stavom 1. utvreno je da liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlnika, pored sindikata, mogu predloiti jedna ili vie grupa zaposlenika. Razlika izmedju njih kao ovlatenih predlagaa je u tome to sindikat moe predloiti listu kandidata bez uvjeta utvrenog u stavu 2., dok svaku grupu zaposlenika iz stava 1. ovog lana koja predlae listu kandidata mora podrati najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih. U tumaenju i primjeni ovih odredbi mogu se pojaviti odreene dileme. Koji se najmanji broj zaposlenika podrazumjeva pod pojmom grupa zaposlenika u smislu stava 1.? S obzirom da ovom odredbom nije utvren najmanji broj zaposlenika koji se podrazumjeva pod pojmom grupa zaposlenika, moemo shodno primjeniti slinu odredbu ovog zakona kojom se taj broj utvruje. U tom smislu, ovim zakonom je ureeno da broj lanova vijea zaposlenika ne moe brojati manje od tri,71 a izborna komisija ima najmanje tri lana72 i ima neparan broj lanova73. Inae, sva tijela i organi u kojima se odluuje, dogovara, sporazumjeva, utvruje sastoje se od neparnog broja lanova. Da li se pod pojmom grupa zaposlenika koja moe predloiti listu kandidata podrazumijevaju i zaposlenici kod poslodavca koji su lanovi upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i lanovi njihovih porodica, te zaposlenici koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim? Ova dilema moe se postaviti samo ako se st. 1. tumai sam za sebe, a ne zajedno sa ostalim odredbama ovog zakona, u kojima su utvreni
71 72 73

l. 4. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 9. st. 1. istog zakona; l. 9. st. 2. istog zakona;

46

opi principi izbora lanova vijea zaposlenika. Tumaei ovu odredbu samu za sebe, formalnom logikom mogue je zakljuiti da se pod ovim pojmom podrazumijevaju i navedeni zaposlenici, s obzirom da ovim stavom nisu izriito iskljueni kao u lanu 7. Ako bi se ovo tumaenje prihvatilo kao tano znaenje ovog stava, mogue je da u znatnom broju privatnih i privatiziranih firmi i grupa zaposlenika koja predlae listu kandidata svi budu iz sastava ovih organa. Po drugom tumaenju ovaj stav treba sagledavati i tumaiti zajedno sa lanom 7., kojim je utvreno da ovi zaposlenici nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Pod pojmom da ovi zaposlenici nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika u smislu lana 7. podrazumijeva se i da nemaju pravo da uestvuju u predlaganju lista kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika. S obzirom da ove liste mogu predloiti jedna ili vie grupa zaposlenika, primjenom lana 7. jasno proizilazi da se pod ovim pojmom u smislu stava 1. lana 13. podrazumijevaju svi zaposlenici kod poslodavca, osim lanova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i lanova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. I pored njihovog zakonskog iskljuenja, u primjeni ovih odredbi u praksi je mogue da doe do njihovog uticaja na sastav kandidatskih lista i njihov izbor putem odreenih lobby-ja u vidu interesnih grupa i grupa za pritisak, to su rezultati istraivanja potvrdili u zemljama u kojima ovi oblici industrijske demokratije postoje. Stavom 2. utvreno je da svaku grupu zaposlenika koja predlae listu kandidata mora podrati najmanje 10% zaposlenika od ukupnpg broja zaposlenih. U tumaenju i primjeni ove odredbe u praksi se mogu pojaviti odredjene dileme. Da li se pod pojmom najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih podrazumijevaju i zaposlenici kod poslodavca koji su lanovi upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i lanovi njihovih porodica, te zaposlenici koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim? Odgovor na ovo pitanje je isti kao na pitanje da li se ovi zaposlenici podrazumijevaju pod pojmom jedna ili vie grupa zaposlenika koja moe predloiti liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika. Znai, zaposlenici koji u skladu sa lanom 7. nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika ne podrazumijevaju se pod pojmom
47

najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji podravaju ove grupe zaposlenika. I pored njihovog zakonskog iskljuenja, u primjeni ove odredbe u praksi je mogue da doe do njihovog uticaja putem odreenih lobby-ja u vidu interesnih grupa i grupa za pritisak na zaposlenike koji daju podrku grupi zaposlenika koja predlae listu kandidata i da na taj nain utie na sastav kandidatskih lista i njihov izbor. Da li se pod pojmom od ukupnog broja zaposlenih u smislu stava 2. podrazumijevaju i sporni zaposlenici koji u skladu sa l. 7. nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika? U davanju tanog znaenja pojmu ukupan broj zaposlenih kod poslodavca podrazumijevaju se svi zaposlenici koji su u radnom odnosu kod poslodavca. Znai i oni koji imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika i oni koji nemaju. Tu je relevantna pravna injenica radnog odnosa kod poslodavca, a ne pravo glasa. Pojam od ukupnpg broja zaposlenih u ovom sluaju predstavlja osnovicu iz koje se utvruje najmanje 10% zaposlenika koji podravaju grupu zaposlenika koja predlae listu kandidata. Nesporna je injenica da su i zaposlenici koji su lanom 7. iskljueni iz izbora za lanove vijea zaposlenika u radnom odnosu kod poslodavca, radi ega se podrazumjevaju pod pojmom od ukupnog broja zaposlenih. Da je zakonodavac imao namjeru da ih iskljui iz pojma od ukupnog broja zaposlenih, u ovoj odredbi izriito bi naveo: od ukupnog broja zaposlenika koji imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. Na koji nain svaka grupa zaposlenika utvruje listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika? lanom 13. nije ureen nain i postupak utvrivanja listi kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika. Nemogue je zakonom urediti sve detalje. U nedostatku tih odredbi, svaka grupa zaposlenika koja ima namjeru da predloi listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika utvruje ovu listu na nain koji smatra da je efikasan i racionalan, uvaavajui specifinosti procesa rada i njegovu organizaciju. S obzirom da se to deava u radno vrijeme, svaka grupa zaposlenika duna je obavjestiti poslodavca o svojoj namjeri, postupku i vremenu ovih aktivnosti, a poslodavac je duan da im to omogui. U tom postupku svaka grupa zaposlenika mogla bi predvidjeti slijedee aktivnosti: prvo, predhodno razgovarati sa to vie zaposlenika sa kojima neposredno
48

rade, po mogunosti i u ostalim organizacionim jedinicama, zavisno od veliine i dislociranosti dijelova procesa rada, konsultovati ih i anketirati o moguim kandidatima za lanove vijea zaposlenika. Njihove prijedloge za kandidate, razloge i miljenja o pojedinim kandidatima obavezno zapisati, nikako samo pamtiti, jer nakon vie razgovora mogu se zaboraviti; drugo, na osnovu prijedloga i miljenja zaposlenika svaka grupa zaposlenika utvruje prijedlog liste moguih kandidata, vodei rauna da se osigura ravnomjerna zastupljenost svih dijelova procesa rada, kao i odgovarajua spolna, starosna, kvalifikaciona i druga zastupljenost zaposlenika kod poslodavca;74 tree, o tom prijedlogu ponovo konsultuju zaposlenike da bi provjerili njihovo miljenje o pojedinim kandidatima predloenim na predhodnoj listi. Lista moe kruiti svim dijelovima procesa rada u svim smjenama, u radno vrijeme i za vrijeme odmora u toku radnog dana, moe se objaviti u javnim glasilima ako postoje kod poslodavca, putem tvornikih novina, javnog razglasa, radio stanice, oglasne ploe i na oglasnim mjestima u svim dijelovima procesa rada; etvrto, nakon toga, svaka grupa zaposlenika utvruje konanu listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika i njihovih zamjenika. Na koji nain svaka grupa zaposlenika obezbjeuje podrku najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih u smislu stava 2.? Ovim zakonom nije ureen nain i postupak na koji svaka grupa zaposlenika obezbjeuje podrku najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih u smislu stava 2. U tom postupku svaka grupa zaposlenika mogla bi predvidjeti slijedee aktivnosti: prvo, nakon utvrivanja liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika, svaka grupa zaposlenika listu kandidata na isti nain dostavlja zaposlenicima zajedno sa spiskom za njihovu podrku grupe zaposlenika i liste kandidata, u kome obavezno treba staviti napomenu da ukoliko podravaju grupu i listu kandidata svojeruno se potpiu na spisku. Najbolje bi bilo da lanovi grupe zaposlenika lino obiu sve zaposlenike i upoznaju ih sa konanom listom kandidata i ponude da svojeruno potpiu spisak za podrku; drugo, zaposlenici koji daju podrku grupi zaposlenika i listi kandidata ovaj spisak svaki pojedinano mora, pored svog imena i prezimena itko napisanog,
74

l. 5. Zakona o vijeu zaposlenika;

49

svojeruno potpisati, ime dokazuje da u skladu sa st. 2. l.13. grupu odnosno njenu listu podrava; tree, nakon zavrenog potpisivanja spisak se vraa grupi zaposlenika kao predlagau. Kome i na koji nain svaka grupa zaposlenika dostavlja listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika? Ovim lanom nije izriito ureeno kome i na koji nain svaka grupa zaposlenika dostavlja listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika, ali se iz njegovog stava 4. moe zakljuiti da liste dostavljaju izbornoj komisiji. Prilikom dostavljanja ove liste treba paziti da se dostavi izbornoj komisiji u roku koji je izborna komisija utvrdila odlukom o provoenju izbora za vijee zaposlenika. 3.3.5. Utvrivanje i objavljivanje jedinstvene liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika Stavom 4. utvreno je da na osnovu jedne ili vie lista kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika izborna komisija utvrdjuje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika. Ova je odredba neprecizna i nejasna radi ega u tumaenju i primjeni moe doi do davanja razliitog njenog tanog znaenja. Da li se pod pojmom utvrivanje jedinstvene liste kandidata podrazumijeva preuzimanje listi kandidata koje su predloili ovlateni predlagai ili utvrivanje svih imena kandidata predloenih na listama? Jezikim tumaenjem ove odredbe moe se zakljuiti da je njena namjera da izborna komisija na osnovu jedne ili vie lista utvruje jedinstvenu listu kandidata tako to abecednim redom utvruje imena kandidata predloenih na ovim listama, a ne da preuzima predloene liste kandidata. Da je odredba imala namjeru da jedinstvenu listu kandidata ine liste kandidata, a ne kandidati sa tih listi, u tom sluaju bi glasila: na osnovu jedne ili vie lista kandidata izborna komisija utvruje listu kandidata koja se sastoji od lista kandidata koje su predloili sindikat, odnosno jedna ili vie grupa zaposlenika. Na koji nain izborna komisija utvruje jedinstvenu listu kandidata? Nain i postupak na koji izborna komisija utvruje jedinstvenu listu kandidata nije ureen ovim zakonom. Ova pitanja izborna komisija moe urediti svojom odlukom o provoenju izbora. Ovom odlukom
50

mogao bi se urediti slijedei postupak: nakon isteka vremena za predlaganje listi kandidata, koga je utvrdila odlukom o provoenu izbora, izborna komisija vri uvid u dostavljene liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika; utvruje da li su liste predloili ovlateni predlagai; da li je jednu ili vie grupa zaposlenika podralo najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih; da li svaka lista kandidata ima onoliko kandidata koliko se lanova bira u vijee zaposlenika; ako utvrdi nedostatke u pojedinim listama, vraa ih predlagau da ih u odreenom roku ispravi, nakon ega, na osnovu jedne ili vie lista lista utvruje jedinstvenu listu kandidata tako to abecednim redom utvruje imena kandidata predloenih na ovim listama. Zatim listu objavljuje na svim oglasnim mjestima kod poslodavca, a moe se objaviti i u javnim glasilima ako postoje kod poslodavca, putem tvornikih novina, javnog razglasa, radio stanice i na oglasnim mjestima u svim dijelovima procesa rada.

3.4. ZAMJENICI LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA Kada se biraju tri lana vijea zaposlenika, predlae se najmanje jedan zamjenik, a ako se bira vie lanova, predlau se najmanje tri zamjenika. Odredbe ovog zakona o izboru lanova u vijee zaposlenika odnose se i na izbor njihovih zamjenika. Izbori za lanove vijea zaposlenika i njihove zamjenike odravaju se istovremeno (l. 14.). S obzirom da ovlateni predlagai listi kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika, pored lanova vijea, predlau na istoj listi istovremeno i njihove zamjenike, moraju dobro paziti da ne zaborave predloiti i zamjenike, jer je i to uvjet za valjanost liste. Broj zamjenika predloen u ovom stavu treba shvatiti kao minimum ispod koga se ne moe predloiti manje, a moe vie, ali ne vie od broja lanova vijea zaposlenika. Prilikom utvrivanja njihovog broja, sindikat i grupe zaposlenika kao predlagai treba da dobro ocjene i procjene koliki optimalan broj zamjenika da predloe, vodei rauna o racionalnosti i stvarnoj potrebi za normalan i efikasan rad vijea zaposlenika.

51

3.5. GLASANJE ZA LANOVE VIJEA ZAPOSLENIKA

Glasanje se vri zaokruivanjem rednog broja ispred imena onog kandidata na glasakom listiu za koga zaposlenik eli da glasa. Glasati se moe za onoliki broj kandidata koliko se lanova bira u vijee zaposlenika. Zaposlenici prilikom glasanja moraju dobro paziti da zaokrue onoliko rednih brojeva ispred imena kandidata na glasakom listiu koliko se lanova i njihovih zamjenika bira u vijee zaposlenika, u suprotnom glasaki listi je nevaei. Izbori su vaei ako je glasalo vie od jedne polovine svih zaposlenih. Pod pojmom svih zaposlenih podrazumijevaju se svi zaposlenici koji su u radnom odnosu kod poslodavca, to znai i zaposlenici koji u skladu sa lanom 7. nemaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika. provoenja izbora snosi poslodavac. Tu spadaju svi trokovi od raspisivanja izbora, ime poinju izbori, do zavretka izbora. Tu spadaju i trokovi koji su nastali u sluaju kada sindikat zakazuje prvi skup zaposlenika koji donosi odluku o raspisivanju izbora i vri imenovanje izborne komisije, ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika. Sindikat i izborna komisija moraju sa panjom dobrog domaina voditi rauna o trokovima provoenja izbora, jer e poslodavac priznati samo neophodne i realne trokove.

3.6. POTREBAN BROJ GLASOVA Ako je na listi kandidata bio isti broj kandidata koliko se lanova bira u vijee zaposlenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili vie od jedne polovine glasova zaposlenika koji su glasali (16). Ovaj sluaj moe se desiti ako listu kandidata predloi samo sindikat ili samo jedna grupa zaposlenika, a moe se desiti i u sluaju kada listu predloe i sindikat i jedna ili vie grupa zaposlenika, ali predhodno usaglase svoje liste i predloe iste kandidate. Prilikom utvrivanja izabranih kandidata izborna komisija posebno pazi da su izabrani oni kandidati koji su dobili vie od jedne polovine glasova zaposlenika koji su glasali. Znai, dovoljno je jedan glas vie od jedne polovine glasova koji su glasali, a ne od ukupnog broja koji su na listi svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju, ili od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.

52

3.7. POTREBAN BROJ GLASOVA AKO JE NA LISTI BILO VIE KANDIDATA Ako je na jedinstvenoj listi kandidata iz lana 13. stav 4. ovog zakona bilo vie kandidata nego to se bira u vijee zaposlenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili najvei broj glasova i najmanje 3o% glasova zaposlenika koji su glasali (17). Ovaj lan podrazumijeva sluajeve u kojima je predloeno dvije ili vie listi kandidata na kojima su predloeni razliiti kandidati radi ega je na jedinstvnoj listi kandidata bilo vie kandidata nego to se bira u vijee zaposlenika. Ovo se moe desiti ako svoje liste istovremeno predloe sindikat ili vie sindikata, jedna ili vie grupa zaposlenika, a predhodno nisu mogli ili nisu htjeli svoje liste usaglasiti i predloiti zajedniku listu kao u lanu 16., pa je svaki predlaga samostalono predloio svoju listu. U tumaenju i primjeni ovog lana izborna komisija prilikom objavljivanja rezultata izbora posebno vodi rauna da su u skladu sa ovim lanom izabrani oni kandidati koji su dobili najvei broj glasova i najmanje 30% glasova zaposlenika koji su glasali. Znai, da bi kandidat bio izabran mora ispuniti kumulativno oba uvjeta, a ne alternativno, samo jedan ili drugi. 3.8. PONAVLJANJE GLASANJA - PONAVLJANJE CIJELOG IZBORNOG POSTUPKA Ako kandidat za vijee zaposlenika ne dobije dovoljan broj glasova u skladu sa l. 16. i 17. ili dva ili vie kandidata dobiju jednak broj glasova, glasanje se ponavlja za one kandidate koji nisu dobili potrebnu veinu ili su dobili jednak broj glasova. Ako i na ponovljenom glasanju neki od kandidata ne dobiju potrebnu veinu glasova, cijeli izborni postupak se ponavlja za broj kandidata koji nisu izabrani u roku od 3o dana od dana ponovljenog glasanja (18). 3.9. PONITAVANJE GLASANJA ZBOG NEPRAVILNOSTI I PONAVLJANJE GLASANJA Ako izborna komisija na osnovu izbornog materijala utvrdi nepravilnosti na pojedinim ili svim glasakim mjestima koje su bitno uticale na rezultate izbora, ponitit e glasanje na svim, odnosno na onim glasakim mjestima na kojima je bilo takvih nepravilnosti. Ako je

53

glasanje poniteno zbog nepravilnosti na pojedinim glasakim mjestima, ponavljanje glasanja vri se samo na tim glasakim mjestima (l. 19).

3.10. PRESTANAK MANDATA LANU VIJEA ZAPOSLENIKA PRIJE ISTEKA VREMENA NA KOJE JE IZABRAN Prestanak mandata lanu vijea zaposlenika zbog prestanka ugovora o radu; U l. 20. st. 1. taka 1. utvreno je da lanu vijea zaposlenika prestaje mandat prije isteka vremena od tri godine, na koji se inae bira, u sluaju prestanka ugovora o radu. Razlozi za prestanak njegovog lanstva u vijeu zaposlenika momentom prestanka ugovora o radu sadrani su u lanu 7., u kome se navodi da samo zaposlenici koji su u radnom odnosu kod poslodavca imaju pravo da budu birani u vijee zaposlenika. S obzirom da prestankom ugovora o radu zaposleniku prestaje radni odnos kod tog poslodavca eo ipso (samim tim) prestaje mu mandat lana vijea zaposlenika. Ugovor o radu moe mu prestati na isti nain kao i ostalim zaposlenicima, u skladu sa Zakonom o radu. Specifinost njegovog prestanka ugovora o radu otkazom poslodavca u odnosu na ostale zaposlenike sastoji se u tome to je kao lan vijea zaposlenika posebno zatien odredbom l. 26. st. 1. alineja 1., u kojoj se navodi da poslodavac moe, samo uz predhodnu saglasnost vijea zaposlenika, donijeti odluku o otkazu lanu vijea zaposlenika. Ukoliko vijee zaposlenika uskrati saglasnost na ovu odluku, rjeavanje spora povjerava se arbitrai. lanovi vijea zaposlenika kao predstavnici zaposlenika zatieni su i Konvencijom o predstavnima radnika MOR-a, kojom se utvruje da predstavnici radnika u poduzeu uivaju efikasnu zatitu od svakog postupka koji je tetan po njih, ukljuujui i otputanje, zbog njihovog statusa ili aktivnosti kao predstavnika radnika ili lanstva sindikata ili uea u sindikalnim aktivnostima ako postupaju u skladu sa vaeim zakonima ili kolektivnim ugovorima ili drugim zajedniki dogovorenim aranmanima.75U primjeni naina prestanka lanstva u vijeu zaposlenika putem prestanka ugovora o radu davanjem otkaza zaposleniku od strane poslodavca, u praksi bi moglo doi do zloupotrebe i ikaniranja lanova vijea zaposlenika od strane
75

l. 1. Konvencije o predstavnicima radnika, br. 135. , koju je donijela MOR-a 1971. godine;
54

poslodavca, a i samo saznanje da im moe dati odkaz u svakom momentu, dovoljan je psiholoki razlog za njegov opravdan ili neopravdan strah od otkaza. Tu posebno vijee zaposlenika u oblikovanju i opredjeljenju svoje saglasnosti u skladu sa l. 26. mora uzeti u zatitu svog lana. U suprotnom e se kompromitovati meu zaposlenicima i itavo vijee uiniti poslunikom poslodavca. A i sindikat mora stati u njegovu zatitu, posebno ukoliko je istovremeno i lan sindikata, jer mu je to dunost i obaveza. Iskljuenje lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom U drugoj taci stava 1. ovog lana utvreno je da lanu vijea zaposlenika prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran njegovim iskljuenjem zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom. Glavna obaveza i ovlatenje vijea zaposlenika u skladu sa njegovim zakonskim konceptom je da zastupa zaposlenike kod poslodavca u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa.76 U skladu s tim, sve konkretne obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika, utvrene ovim ili drugim zakonom, izvedena su iz ove osnovne obaveze i ovlatenja i imaju isti cilj: da zastupa zaposlenike kod poslodavca u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa. Obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika utvrene ovim zakonom77 treba sagledavati u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema vijeu zaposlenika78 tako da obaveze poslodavca istovremeno predstavljaju prava i ovlatenja vijea zaposlenika. Da li su se kao izabrani predstavnici otuili od zaposlenika kao svojih biraa, moe se zakljuiti ako u svakom konkretnom sluaju sagledamo da li u svom radu i djelovanju istinski izraavaju i zastupaju njihovu volju, interese i prava, ili, pak, volju, interese i prava poslodavca. 3.11. OVLATENI SUBJEKTI KOJI MOGU ZATRAITI ISKLJUENJE LANA VIJEA ZAPOSLENIKA ZBOG NEIZVRAVANJA OBAVEZA I OVLATENJA U skladu sa stavom 2. ovog lana, njihovo iskljuenje mogu zatraiti sindikat, najmanje 25% zaposlenika ili poslodavac. Zaposlenici i
76 77 78

l. 2. Zakona o vijeu zaposlnika i l. 108. st. 1. Zakona o radu; l. 28. - 31. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 21. - 27. istog zakona;
55

sindikat e pratiti njihovo djelovanje i rad, i, ako ocjene da se jedan ili vie lanova vijea zaposlenika, ili, ak, cijelo vijee zaposlenika otuilo od zaposlenika, a priklonilo poslodavcu i pretvorili se u njegovu produenu ruku i servis, zatrait e njihovo iskljuenje zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom. U primjeni ove odredbe, vjerovatno e sindikat najee traiti iskljuenje lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja, a najmanje 25% zaposlenika uglavnom na skupu zaposlenika prilikom razmatranja izvjetaja o radu vijea zaposlenika, koji se podnosi i razmatra najmanje svakih est mjeseci, dok e poslodavac vrlo rijetko to zahtjevati, jer ima druge naine i puteve za to. Iz kojih razloga sindikat i najmanje 25% zaposlenika mogu zatraiti iskljuenje lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja? Sindikat i najmanje 25% zaposlenika, samostalno ili zajedno, mogli bi zatraiti iskljuenje jednog ili vie lanova vijea zaposlenika, ili cijelog vijea zaposlenika, u pravilu, ako: 1. ne zastupaju, ili nedovoljno zastupaju zaposlenike kod poslodavca u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa;79 2. ne zahtjevaju od poslodavca da redovno, istinito i potpuno informie vijee zaposlenika, a najmanje svakih est mjeseci o pitanjima koja utiu na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naroito na pitanja utvrena l. 22. ovog zakona, ili, ako poslodavac uredno ispunjava svoju obavezu o informisanju, a vijee zaposlenika nita ne ini, ili nedovoljno ini, da stanje u toj oblasti izmjeni u interesu zaposlenih, ili ih na skupu zaposlenika ne informie o tome; 3. ne dostavljaju primjedbe i prijedloge poslodavcu o odluci koju namjerava donijeti tako da rezultati konsultacija nisu uticali na rezultate donoenja namjeravane odluke poslodavca, ili ih dostavljaju na tetu zaposlenika,80 ili nisu uinili nita da se odluka koju je poslodavac donio suprotno odredbama ovog zakona o obavezi konsultovanja sa vijeem zaposlenika utvrdi nitavom ako je poslodavac uporno primjenjuje;81

79 80 81

l. 2. Zakona o vijeu zaposlenika i l. 1o8. st1. Zakona o radu; l. 23. i 24. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 25. istog zakona;
56

4. ako daje saglasnost na tetu zaposlenika u sluajevima u kojima poslodavac moe, samo uz predhodnu saglasnost vijea zaposlenika, donijeti odluku o pitanjima utvrenim u l. 26., ili ako ne iznosi argumentaciju u korist zaposlenika u sluaju spora sa poslodavcem koga rjeava arbitraa, pa arbitraa odlui u korist poslodavca;82 5. ako na tetu zaposlenika zakljui pisani sporazum sa poslodavcem o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa;83 6. ako ne prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika i ne upozorava poslodavca na njegovo krenje ovih pravnih propisa; 84 7. ako ne prati, ili neredovno prati, da li poslodavac ispunjava obavezu u pogledu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, i s tim u vezi ne koristi pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju;85 8. ako predsjednik vijea zaposlenika ne sazove skup zaposlenika radi informisanja o pitanjima utvrenim u lanu 22. ovog zakona, najmanje dva puta godinje u jednakim vremenskim periodima;86 9. ako izvjetaje o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike i izvjetaj o svom radu izrauje netano, povrno i na tetu zaposlenika, a u korist poslodavca, ili ih ne izrauje u saradnji sa sindikatom;87 Pored ovih sluajeva, moe sindikat sam, ili zajedno sa najmanje 25% zaposlenika, zatraiti iskljuenje samo predsjednika ili cijelog vijea zaposlenika u sluajevima: 10. ako, u cilju zatite i ostvarivanja prava i interesa zaposlenika, ne sarauje sa sindikatom,88 ili ne sarauje dovoljno, ili loe sarauje, ili sarauje na tetu sindikata i zaposlenika, a u korist poslodavca ;

82 83 84 85 86 87 88

l. 26. st. 3. istog zakona; l. 27. st. 1. istog zakona; l. 28. st. 1. istog zakona; l. 28. st. 2. istog zakona; l. 30 st. 1. istog zakona; l. 30. st. 3. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 31. st. 1. istog zakona;
57

11. ako ne radi u sjednicama,89 ve u neformalnim grupama, ili ne radi nikako, ili radi nedovoljno, ili radi na tetu zaposlenika i sindikata, a u korist poslodavca; ako na sjednice ne poziva predstavnika sindikata,90 ili ga poziva samo povremeno, bez materijala za sjednicu, ili ih dostavi pred samu sjednicu, tako da se ne moe pripremiti; ako ne donese poslovnik o svom radu.91 Iz kojih razloga poslodavac moe zatraiti iskljuenje lana vijea zaposlenika? Poslodavac e u praksi vjerovatno zatraiti iskljuenje jednog ili vie lana vijea zaposlenika, u pravilu, ako su prekrili zakonsku obavezu o uvanju poslovne tajne koju su saznali u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti prije isteka godine dana nakon isteka vremena na koje su izabrani.92 3.11.1. Nain i postupak iskljuenja lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja Iako stavom 3. nije ureen nain i postupak iskljuenja, moe se shodno zakljuiti da sindikat, najmanje 25% zaposlenika ili poslodavac ako ele zatraiti iskljuenje lana vijea zaposlenika podnose pismeni zahtjev zaposlenicima putem vijea zaposlenika u kome navode ime i prezime lana ili vie lanova vijea zaposlenika ije iskljuenje trae, kao i razloge iskljuenja, zatim predsjednik vijea zaposlenika saziva skup zaposlenika radi odluivanja o zahtjevu, na kome zaposlenici zahtjev razmatraju i o njemu odluuju. lan vijea zaposlenika je iskljuen ako je na skupu zaposlenika za iskljuenje glasalo vie od polovine zaposlenih. Prestanak mandata lanu vijea zaposlenika ako nastupe okolnosti iz l. 7. ovog zakona koje predstavljaju smetnju da bude u vijeu zaposlenika lanu vijea zaposlenika u smislu ove odredbe prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran ako u toku trajanja mandata bude izabran za lana upravnog odbora i nadzornog odbora ili imenovan za
89 90 91 92

l. 32. st. 1. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 32. st. 2. istog zakona; l. 32. st. 3. istog zakona; l. 37. istog zakona;
58

lana poslovodnog organa, ili lan njegove porodice bude izabran ili imenovan u ove organe, ili ga poslodavac ovlasti da ga zastupa u odnosima sa zaposlenim. Ako nastupe ove okolnosti, lan vijea zaposlenika duan je podnijeti ostavku na lanstvo vijea zapsolenika, ili e ga vijee zaposlenika razrjeiti lanstva, ili e to zatraiti sindikat, najmanje 25% zaposlenika ili poslodavac. Ako niko ne zatrai njegovo iskljuenje, on je od dana kad su nastupile okolnosti iz l. 7. nezakonit lan vijea zaposlenika. Prestanak mandata vijea zaposlenika ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju duem od est mjeseci. U l. 20. st. 1. t. 4. utvreno je da svim lanovima vijea zaposlenika (cijelom vijeu) prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju duem od est mjeseci. Za razliku od predhodnih sluajeva u kojima prestaje mandat jednom ili vie lanova vijea, pa moe i cijelom vijeu, zavisi od zahtjeva predlagaa i odluke skupa zaposlenika, u sluaju ako se smanji broj zaposlenika ispod zakonskog minimuma za formiranje vijea zaposlenika, prestaje mandat cijelom vijeu, pod uvijet da to stanje traje due od est mjeseci. To jasno proizilazi iz lana 2. ovog zakona koga treba tumaiti zajedno sa l.1o8. st. 1. Zakona o radu, u kojima je utvreno da zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika. Znai, najmanje 15 zaposlenika je opi minimum zaposlenika bez koga se ne moe formirati vijee zaposlenika, niti moe opstati ako se ovaj broj smanji u trajanju duem od est mjeseci. U primjeni ove odredbe moe doi do zloupotrebe prava poslodavca na otkaz ako mu vijee zaposlenika smeta. Tako npr., ako zapoljava 15 zaposlenika dovoljno je da otkae ugovor o radu samo jednom zaposleniku, ime se broj zaposlnika smanjio ispod broja 15 i ako takvo stanje traje due od est mjeseci prestaje mandat cijelom vijeu zaposlenika, nakon ega zaposlenici ne mogu formirati novo vijee zaposlenika jer ih je manje od 15. Sindikat, vijee zaposlenika i zaposlenici moraju dobro paziti da se to ne desi.

59

4. OBAVEZE POSLODAVCA PREMA VIJEU ZAPOSLENIKA

4.1. OBAVEZA DA INFORMIE, KONSULTUJE I PRIBAVLJA PREDHODNU SAGLASNOST VIJEA ZAPOSLENIKA Poslodavac je obavezan da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika informie vijee zaposlenika, konsultuje i pribavlja predhodnu saglasnost vijea zaposlenika (l. 21.). U poglavlju IV. ovog zakona utvrene su obaveze poslodavca prema vijeu zaposlenika i ureen nain i postupak njihovog izvravanja. U skladu sa ovim lanom, poslodavac je obavezan da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika: prvo, informie vijee zaposlenika o pitanjima utvrenim u l. 22; drugo, obavezno konsultuje vijee zaposlenika o pitanjima utvrenim u l. 23; i tree, pribavlja predhodnu saglasnost vijea zaposlenika o pitanjima utvrenim u l. 26. U zakonskom konceptu pravo saodluivanja nije sadrano u obavezama poslodavca prema vijeu zaposlenika u informisanju i konsultovanju, ve samo u obavezi pribavljanja predhodne saglasnosti vijea zaposlenika. Da li je u interesu poslodavca da izvrava zakonske obaveze prema vijeu zaposlenika? U kojoj mjeri e poslodavac svoje obaveze prema vijeu zaposlenika uredno i potpuno izvravati u praksi u velikoj mjeri zavisi od volje i interesa svakog poslodavca pojedinano. Ako se pod pojmom poslodavca shvati prvenstveno direktor sa kojim zaposlenici i zakljuuju ugovor o radu, i u njemu vide personifikaciju poslodavca, moe se upasti u metodoloku zamku ako se poe sa predrasudama: svaki je poslodavac isti. To jednostavno nije tano, jer svaki poslodavac nije ista linost. Svaki poslodavac kao individua ima svoj odnos u shvatanju i izvravanju svojih zakonskih obaveza prema vijeu zaposlenika. U tom smislu, jedan ih moe izvravati dosljedno, drugi djelimino, a trei nikako. Ako poslodavac izbjegava da uredno izvrava svoje zakonom utvrene obaveze prema vijeu zaposlenika, ini prekraj za koji e se kanjavati novanom kaznom sve dok svoje obaveze ne izvri. Moe oekivati razliita praksa u izvravanju obaveza poslodavaca prema vijeu zaposlenika. Mogue su odreene predrasude i tvrdnje da je
60

saodluivanje zaposlenika putem vijea zaposlenika prevazieno u trinoj ekonomiji, sputava je i ini nekonkurentnom i neprofitabilnom, u kojoj je jedini cilj sticanje dobiti. Oblici saodluivanja kod nas tek treba da se afirmiu. Stvoren je zakonski osnov i okvir, ali je neophodna svijesnost i volja, ne samo zaposlenika i sindikata, ve i poslodavaca. Ako su vlasnici kapitala u razvijenim zemljama prije pedeset godina doli na ideju participacije, prihvatili je i afirmisali, znai da su ocjenili da im je u interesu, jer im se kapital i profit upravo ueem zaposlenika u odluivanju ne smanjuje, ve poveava. Kako i zato? Oni imaju jako razvijenu industrijsku psihologiju (psihologiju rada) i ergonomiju kao posebnu nauku o radu koja prouava uvjete i zakonitosti funkcionisanja rada sa stanovita njegove racionalizacije i humanizacije, koju posebno interesuje odnos izmeu zaposlenika i tehnike, maine i uvjeta rada. Da li je zakonska obaveza poslodavca da pregovara sa vijeem zaposlenika? Poslodavac svoje obaveze prema vijeu zaposlenika u skladu sa ovim odredbama izvrava u pismenoj formi, tako da nije izriito utvrena obaveza poslodavca da pregovara sa vijeem zaposlenika. Veliki je nedostatak ovog zakona to nije predvidio ove pregovore, tako da zavisi od slobodne volje poslodavca da li e do njih doi. Pregovore kao nain rijeavanja spornih pitanja poslodavac i vijee zaposlenika mogu predvidjeti pismenim sporazumom o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa ili za svaki konkretan sluaj kada do spora dodje. Iako u ovom zakonu nema sline odredbe, izvravanje svojih obaveza prema vijeu zaposlenika poslodavac ne bi trebao shvatati usko tako da ih izvrava iskljuivo u pismenoj formi, a odbija pregovore. Time bi se cijeli odnos izmeu poslodavca i vijea zaposlenika sveo na pismenu formu i pretvorio u birokratsko prepisivanje i dopisivanje, papirologiju, postalo bi sterilno, neefikasno, a odnosi meu njima hladni i udaljeni. Naprotiv, predmet njihovih pregovora su interesi zaposlenika, koji su konkretni i ivi, sada i ovdje prisutni i aktuelni, u praksi se moraju rjeavati i putem dijaloga ivom rijeju. Normalno, rezultati socijalnog dijaloga obavezno zavravaju u pismenoj formi, jer iva rije odlepra kao ptica na grani.

61

4.2. OBAVEZA POSLODAVCA DA INFORMIE VIJEE ZAPOSLENIKA Poslodavac, najmanje svakih est mjeseci, informie vijee zaposlenika o pitanjima koja utiu na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naroito na: 1) - stanje i rezultate poslovanja, 2) - razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika, 3) - kretanje i promjene u plaama, 4) - zatitu na radu i mjere za poboljanje uvijeta rada, 5) - druga pitanja vana za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa (l. 22.) U ovom lanu utvrena je obaveza poslodavca da informie vijee zaposlenika o pitanjima koja utiu na interese zaposlenika iz njihovog radnog odnosa, koja se odnose naroito na pitanja navedena u pet alineja ovog lana. Pod izrazom odnose se naroito na podrazumijeva se da je poslodavac obavezan informisati vijee zaposlenika o ovim pitanjima, ali ga moe informisati i o drugim pitanjima koja utiu na interese zaposlenika iz radnog odnosa, ako vijee zaposlenika predloi, a poslodavac prijedlog prihvati. Pod izrazom najmanje svakih est mjececi podrazumijeva se da je njegova zakonska obaveza da informie vijee zaposlenika jednom u est mjeseci, ali na prijedlog vijea zaposlenika moe i ee ako prijedlog prihvati. Forma u kojoj poslodavac obavezno informie vijee zaposlenika nije utvrena ovim lanom, ali se podrazumjeva pismena forma. Kada i na koji nain poslodavac informie vijee zaposlenika? Vrijeme i nain izvravanja obaveze poslodavca o informisanju vijea zaposlenika ovim lanom nije ureeno. Ova pitanja mogla bi se urediti pisanim sporazumom o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa, koga moe zakljuiti vijee zaposlenika sa poslodavcem93 ili sporazumom o osiguranju potrebnih uvjeta za rad vijea zaposlenika, koga obavezno zakljuuju poslodavac i vijee zaposlenika.94

93 94

l. 27. istog zakona; l. 36. istog zakona;

62

4.3. OBAVEZA POSLODAVCA DA SE KONSULTUJE SA VIJEEM ZAPOSLENIKA Prije donoenja odluke znaajne za prava i interese zaposlenika, poslodavac se obavezno konsultuje sa vijeem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naroito kada se radi o: donoenju pravilnika o radu; namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu za vie od 1o% zaposlenika, ali najmanje petorici; planu zapoljavanja, premjetaju i otkazu; mjerama u vezi sa zatitom zdravlja i zatitom na radu; znaajnim promjenama ili uvoenju nove tehnologije; planu godinjih odmora; rasporedu radnog vremena; nonom radu; naknadama za izume i tehnika unapreenja; drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predvieno konsultovanje vijea zaposlenika u njihovom donoenju (l. 23.). U skladu sa alinejom 10. lana 23., poslodavac se obavezno konsultuje sa vijeem zaposlenika o namjeravanoj odluci kada se radi o drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predvieno konsultovanje vijea zaposlenika u njihovom donoenju. U izvravanju ove obaveze, poslodavac vri uvid u kolektivni ugovor koji je za njega obavezan95 i provjerava da li su njime utvrene i druge odluke o kojim je predvieno obavezno konsultovanje sa vijeem zaposlenika u njihovom donoenju. Ako su kolektivnim ugovorom takve odluke predviene, obavezno se konsultuje sa vijeem zaposlenika o namjeri donoenja tih odluka.

95

poslodavac, u pravilu, primjenjuje kolektivni ugovor zakljuen za granu ili djelatnost kojoj pripada njegovo poslovanje; ako su kolektivni ugovor zakljuili poslodavac i sindikat na razini privrednog drutva, poslodavac je obavezan da primjenjuje taj kolektivni ugovor, u skladu sa l. 111. i 115. Zakona o radu;
63

Ukoliko poslodavac donese takvu odluku suprotno odredbama ovog zakona o obavezi konsultovanja sa vijeem zaposlenika nitavna je.96

4.4. ROKOVI, NAIN I POSTUPAK KONSULTOVANJA Vijee zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka iz stava 1. ovog lana o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donoenje namjeravane odluke. Ako se vijee zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku iz stava 2. ovog lana, smatra se da nema primjedbi i prijedloga (24). Poslodavac podatke o namjeravanoj odluci dostavlja vijeu zaposlenika najmanje 3o dana prije donoenja odluke. Zakonom nije blie ureen nain, postupak i forma dostavljanja potrebnih podataka. U nedostatku tih odredbi, poslodavac bi mogao podatke o svim namjeravanim odlukama o kojima je obavezan konsultovati se sa vijeem zaposlenika dostavljati slino nainu i formi predvienoj u Zakonu o radu o namjeri da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu za vie od 1o% zaposlenika.97 Vijee zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donoenje namjeravane odluke. Ovim zakonom nisu izriito utvrene obaveze poslodavca prema primjedbama i prijedlozima vijea zaposlenika. Radi toga, u primjeni ove odredbe moe doi do razliitog tumaenja. Jedno tumaenje moe tvrditi da odredbom nije utvrena obaveza poslodavca ak ni da razmatra primjedbe i prijedloge vijea zaposlenika prije donoenja namjeravane odluke. Meutim, iz dijela sadraja stava 2., koji glasi kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donoenje namjeravane odluke, moglo bi se zakljuiti da se podrazumijeva obaveza poslodavca da razmotri dostavljene primjedbe i prijedloge i na osnovu diskrecione ocjene prihvati ili ne prihvati primjedbe i prijedloge za koje cijeni da su u zajednikom interesu zaposlenika i poslodavca. U primjeni obaveze poslodavca da razmotri primjedbe i prijedloge vijea zaposlenika teko
96 97

l. 25. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 99. Zakona o radu;

64

e se moi vriti nadzor nad njenom primjenom i utvrditi da li je poslodavac izvrava. Teko e vijee zaposlenika dokazati da prilikom donoenja namjeravane odluke poslodavac nije uzeo u razmatranje njihove primjedbe i prijedloge, s obzirom da sam donosi odluku. To, ipak, nije sfera prava, ve morala, nije pitanje pravne, ve moralne odgovornosti. U sluaju prigovora vijea zaposlenika, poslodavac uvijek moe odgovoriti da ih je uzeo u razmatranje, paljivo i studiozno analizirao, ali, u skladu sa svojim ovlatenjima odluio da ih ne prihvati. Pored ostalog, i radi toga je trebalo ovim zakonom utvrditi pregovore kao oblik konsultacija, a ne iskljuivo u pismenoj formi. Nakon to vijee zaposlenika dostavi primjedbe i prijedloge, prije donoenja namjeravane odluke, u skladu sa ovom odredbom poslodavac bi mogao: prvo, da prihvati odreene ili sve primjedbe i prijedloge; drugo, da nastavi konsultacije sa vijeem zaposlenika putem pregovora; tree, da ne prihvati primjedbe i prijedloge i da donese odluku u istovjetnom tekstu u kojem je predloio namjeravanu odluku. Naime, zakonska obaveza poslodavca je da se, prije donoenja odluke znaajne za prava i interese zaposlenika, obavezno konsultuje sa vijeem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naroito kada se radi o pitanjima navedenim u deset alineja l. 23. ovog zakona, a ne i da obavezno prihvati dostavljene primjedbe i prijedloge. Znai, poslodavac u skladu sa zakonom nije obavezan da prihvati ak ni opravdane primjedbe i prijedloge, osim onih koje ukazuju na oite nezakonitosti u namjeravanoj odluci, odnosno da njeni pojedini dijelovi nisu u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako se vijee zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Diskreciono pravo je vijea zaposlenika da cijeni potrebu, oportunost i cjelishodnost u svakom konkretnom sluaju kad mu poslodavac dostavi prijedlog o namjeravanoj odluci da li e u roku od sedam dana utvrditi i dostaviti poslodavcu svoje primjedbe i prijedloge. Ako odlui da hoe, to ini na nain i u postupku ureenom poslovnikom o radu. Samo u rijetkim sluajevima vijee zaposlenika ne dostavlja primjedbe i prijedloge. U pravilu, vijee zaposlenika bi trebalo o svakom pitanju o kome je poslodavac obavezan da se konsultuje sa vijeem zaposlenika, dostaviti miljenje, stavove, primjedbe i prijedloge. U izvravanju ovih obaveza i

65

ovlatenja vijee zaposlenika treba da sarauje sa sindikatom98 i primjedbe i prijedloge izrauje i utvruje u saradnji sa sindikatom.99

4.5. NITAVNOST NEZAKONITE ODLUKE POSLODAVCA Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama ovog zakona o obavezi konsultovanja sa vijeem zaposlenika, nitavna je (l. 25). Odlukom donesenom suprotno odredbama ovog zakona u smislu lana 25. smatraju se: prvo, odluke koje je poslodavac donio bez predhodne konsultacije sa vijeem zaposlenika o nekom pitanju za koje je utvreno l. 23. obavezna predhodna konsultacija; drugo, odluka koju je poslodavac donio prije isteka roka od najmanje 3o dana od dana dostavljanja namjeravane odluke vijeu zaposlenika;100 tree, odluka koju je poslodavac donio prije isteka roka od sedam dana od dana dostavljanja namjeravane odluke vijeu zaposlenika, u kom periodu vijee zaposlenika treba dostaviti svoje primjedbe i prijedloge;101 etvrto, odluka o otkazu ugovora o radu za vie od 10% zaposlenika, ali najmanje petorici zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga, ako ju je donio prije isteka tri mjeseca od dana dostavljanja vijeu zaposlenika namjeravane odluke.102 Ove odluke poslodavca su nezakonite, jer poslodavac nije izvrio svoju zakonsku obavezu, utvrenu u l. 23. i 24. ovog zakona i radi toga nitavne su. Pravne posljedice njihove nitavnosti sastoje se u tome to ne proizvode nikakvo pravno dejstvo kao da nisu ni donijete, ponitvaju se sve radnje koje je poslodavac u njihovoj primjeni poduzeo i sve se vraa u preanje stanje (restitutio in integrum). Ako poslodavac odbija da poniti nezakonitu odluku, vijee zaposlenika moe podnijeti tubu pred nadlenim sudom sa tubenim zahtjevom da utvrdi nitavnost nezakonite odluke i poniti nitavnu odluku i njene nezakonite posljedice.103 Pored nitavnosti ovih odluka, samim donoenjem nezakonitih i nitavnih odluka, poslodavac vri prekraj
98 99

l. 31. st. 1. i l. 32. st. 2. Zakona o vijeu zaposlenika; shodna primjena obaveze iz l. 3o. st. 3. istog zakona; 100 l. 24. st. 1. istog zakona; 101 l. 24. st. 2. istog zakona; 102 l. 98. Zakona o radu; 103 l. 103. st.2. istog zakona;
66

utvren ovim zakonom, jer nije konsultovao vijee zaposlenika, za koji e se kazniti novanom kaznom od 1.ooo,oo KM. do 7.ooo.oo KM., a odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice novanom kaznom od 2oo,oo KM do 1.ooo,oo KM.104 S obzirom da nadzor nad provoenjem ovog zakona vri nadlena inspekcija rada,105 zaposlenici, vijee zaposlenika i sindikat mogu zahtjevati od njega provoenje inspekcijskog nadzora.106

4.6. DONOENJE ODLUKE SAMO UZ PREDHODNU SAGLASNOST VIJEA ZAPOSLENIKA Poslodavac moe, samo uz predhodnu saglasnost vijea zaposlenika, donijeti odluku o: otkazu lanu vijea zaposlenika; otkazu zaposleniku kod kojeg postoji promjenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti; otkazu zaposleniku starijem od 55 godina i eni starijoj od 50 godina ivota; prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju podataka treim licima o zaposleniku. Ako se vijee zaposlenika u roku od 10 dana od dana traenja saglasnosti, pismeno ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno sa odlukom poslodavca. Ako vijee zaposlenika uskrati saglasnost na odluku iz stava 1. ovog lana, rjeavanje spora povjerava se arbitrai (l. 26.). 4.6.1. Rjeavanje spora putem arbitrae ako vijee uskrati saglasnost na odluku Ako vijee zaposlenika uskrati saglasnost na odluku poslodavca, rjeavanje spora povjerava se arbitrai. U tom sluaju, poslodavac i vijee zaposlenika kao strane u sporu shodno primjenjuju odredbe o arbitrai, utvrene Zakonom o radu107 i Zakonom o trajku.108 U skladu sa ovim odredbama, imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u vezi sa arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim
104 105 106 107 108

l. 39. t. 3. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 38. istog zakona; l. 132. st. 2. Zakona o radu; l. 126. i 127. Zakona o radu; l. 5. st. 5., 6. i 7. Zakona o trajku;
67

ugovorom ili sporazumom strana u sporu.109 Arbitraa se sastoji od po jednog predstavnika vijea zaposlenika i poslodavca, te neovisnog predsjednika kojeg sporazumno odreuju vijee zaposlenika i poslodavac. Ako se vijee zaposlenika i poslodavac ne mogu sporazumijeti o imenovanju predsjednika arbitrae, a ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom ili sporazumom vijea zaposlenika i poslodavca, njega e, na prijedlog vijea zaposlenika ili poslodavca, imenovati nadleni opinski sud, u roku od pet dana. Arbitraa donosi odluku u roku od pet dana od dana pokretanja arbitranog postupka.110 Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravinosti. Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drugaije. Protiv arbitrane odluke alba nije doputena. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.111 Shodnom primjenom ove odredbe podrazumijeva se da je arbitrana odluka o rjeavanju spora obavezna za poslodavca i vijee zaposlenika. Znai, ako arbitraa svojom odlukom potvrdi uskraivanje saglasnosti na odluku poslodavca, poslodavac je obavezan odustati od namjeravane odluke, i obratno.

4.7. SPORAZUM O UREIVANJU ODREENIH PITANJA IZ RADNOG ODNOSA Vijee zaposlenika moe sa poslodavcem zakljuiti pisani sporazum o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa. Sporazumom se ne mogu ureivati pitanja plaa, trajanje radnog vremena i druga pitanja koja se obavezno ureuju ili su ureena kolektivnim ugovorom, osim u sluaju da strane kolektivnog ugovora ovlaste vijee zaposlenika i poslodavca da o tim pitanjima zakljue sporazum. Sporazum se primjenjuje neposredno na sve zaposlenike kod poslodavca (l. 27.). Interesantno je da predlaga ovog zakona u svom obrazloenju navodi da se pravo saodluivanja u zakonskom konceptu odnosi samo na

109 110 111

l. 126. Zakona o radu; l. 5. st. 5., 6. i 7. Zakona o trajku; l. 127. Zakona o radu;
68

pitanja o kojim je poslodavac obavezan pribavljati predhodnu saglasnost vijea zaposlenika.112 Ovaj zakon pod pojmom saodluivanje podrazumijeva pravo zaposlenika kod poslodavca da uestvuju u odluivanju putem vijea zaposlenika o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima koja proizilaze iz radnog odnosa kod poslodavca. Sagledavajui ovaj sporazum u skladu sa zakonskim konceptom saodluivanja, moe se zakljuiti da je iri i bitniji oblik saodluivanja sa poslodavcem od oblika pribavljanja predhodne saglasnosti vijea zaposlenika. Uporednom analizom ovih dvaju oblika saodluivanja moe se utvrditi da u obliku pribavljanja predhodne saglasnosti vijee zaposlenika saodluuje o pitanjima koja predstavljaju lina prava i interese samo odreene kategorije zaposlenika, i to pod uvjetom da arbitraa potvrdi uskraenu saglasnost vijea zaposlenika, dok u sluaju zakljuivanja pisanog sporazuma vijee zaposlenika saodluuje sa poslodavcem o kolektivnim pravima i interesima svih zaposlenika kod poslodavca. To i jeste bit, smisao i sutina saodluivanja. Do donoenja ovog zakona, koji utvruje mogunost zakljuivanja pisanog sporazuma, ova pitanja je ureivao sam poslodavac pravilnikom o radu, o ijem donoenju obavezno se konsultuje sa vijeem zaposlenika, ali te konsultacije ne predstavljaju oblik saodluivanja.

112

Prijedlog Zakona o vijeu zaposlenika koga je Vlada Federacije BiH utvrdila i uputila Parlamentu Federacije BiH na usvajanje, Obrazloenje Prijedloga, str. 13D., podnaslov Obaveze poslodavca prema vijeu zaposlenika, drugi pasus;
69

5. OBAVEZE I OVLATENJA VIJEA ZAPOSLENIKA

1) Vijee zaposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika (l. 28.). 2) Vijee zaposlenika prati da li poslodavac ispunjava obavezu u pogledu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju (l. 28.). Razlozi ovog zakona da utvrdi obavezu vijeu zaposlenika da prati da li poslodavac uredno uplauje zakonske doprinose za penzijsko i invalidsko i zdravsteno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti i stim u vezi da ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju, sasvim su opravdani. U skladu sa ovom odredbom, vijee zaposlenika treba redovno pratiti da li poslodavac uredno uplauje navedene doprinose i, ako ne uplauje, da ga upozori i zahtijeva od njega da redovno uplauje. S tim u vezi, vijee zaposlenika ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju. S obzirom da se radi o sredstvima iz njihove bruto plae imaju pravo da saznaju gdje se ta njihova sredstva nalaze, odnosno da putem vijea zaposlenika kao svojih izabranih predstavnika vre uvid u dokumentaciju, kako kod poslodavca, tako i kod pravnih lica kojima se uplauju doprinosi i porezi. U izvravanju obaveze i ovlatenja da prati da li poslodavac ispunjava obavezu u pogledu uplate zakonskih doprinosa i s tim u vezi uvida u odgovarajuu dokomentaciju, vijee zaposlenika sarauje sa sindikatom,113 a pismena upozorenja poslodavcu ako ne uplauje, kao i zahtjeve za njihovu urednu uplatu dobro bi bilo da izrauje u saradnji sa sindikatom.114

5.1. SLUAJEVI U KOJIMA VIJEE ZAPOSLENIKA NE MOE UESTVOVATI Vijee zaposlenika ne moe uestvovati u: 1) pripremanju trajka, 2) iskljuenju sa rada zaposlenika i 3) ne moe uestvovati u kolektivnom
113 114

l. 31. st. 1. i l. 32. st. 2. istog zakona; l. 3o. st. 3. istog zakona;
70

radnom sporu koji moe dovesti do trajka (l. 29.). Razlozi za ovo nalaze se u samom zakonskom konceptu vijea zaposlenika. Ovo predstavniko tijelo, sastavljeno od predstavnika zaposlenika koje zaposlenici biraju na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, koji e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa, radi i obavlja poslove u skladu sa obavezama i ovlatenjima utvrenim ovim zakonom. Nain i postupak njihovog rada i obavljanja poslova, u pravilu, vri se na sjednicama u skladu sa poslovnikom o radu. On ima karakter, uvjetno reeno, preslikanog relativno mirnog parlamentarnog rada iz predstavnike demokratije. 5.2. SAZIVANJE SKUPA ZAPOSLENIKA RADI INFORMISANJA ZAPOSLENKA (1) Predsjednik vijea zaposlenika duan je sazvati skup zaposlenika radi informisanja o pitanjima utvrenim u lanu 22. ovog zakona najmanje dva puta godinje u jednakim vremenskim periodima. (2) Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacionih jedinica, skupovi iz stava 1. ovog lana mogu se odrati i po organizacionim jedinicama. (3) Izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o radu vijea zaposlenika, izrauje vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom (l. 30). 5.2.1. Sazivanje i odravanje skupa zaposlenika radi informisanja Stavom 1. ovog lana utvrena je obaveza vijea zaposlenika da na skupu zaposlenika informie zaposlenike o pitanjima o kojima je poslodavac obavezan informisati ovo vijee u skladu sa l. 22. ovog zakona. Na skupu zaposlenika, koga je duan sazvati predsjednik vijea zaposlenika najmanje dva puta godinje u jednakim vremenskim periodima, vijee zaposlenika podnosi zaposlenicima pisani izvjetaj o ekonomskim socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o radu vijea zaposlenika, koje izrauje u saradnji sa sindikatom. U skladu sa ovom obavezom, vijee zaposlenika informie zaposlenike o pitanjima koji utiu na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naroito na: prvo, stanje i rezultate poslovanja; drugo, razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika; tree, kretanje i promjene u plaama;

71

etvrto, zatitu na radu i mjere za poboljanje uvjeta rada; peto, i druga pitanja vana za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa.115 Ako poslodavac kasni u izvravanju svoje obaveze prema vijeu zaposlenika, nuno kasni i vijee zaposlenika prema skupu zaposlenika. Nain i postupak, kao i rokovi izvravanja obaveze o informisanju poslodavca prema vijeu zaposlenika mogli bi se urediti sporazumom izmeu njih, a obaveza vijea zaposlenika prema zaposlenicima mogla bi se urediti poslovnikom o radu vijea zaposlenika. 5.2.2. Odravanje skupova zaposlenika po organizacionim jedinicama U skladu sa st. 2. ovog lana, skupovi zaposlenika radi informisanja mogu se odrati i po organizacionim jedinicama, ako je poslovanje poslodavca organizovano u vie organizacionih jedinica. U primjeni ove odredbe, treba se predhodno opredjeliti da li skupove zaposlenika odrati po organizacionim jedinicama, s obzirom da je to mogunost a ne obaveza. Vijee zaposlenika izrauje i podnosi dva izvjetaja zaposlenicima radi njihovog informisanja. Stavom 3. utvrena je obaveza vijea zaposlenika da izrauje i podnosi zaposlenicima na skupu zaposlenika dva izvjetaja radi njihovog informisanja, i to: prvo, izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, drugo, izvjetaj o radu vijea zaposlenika. Ove izvjetaje vijee zaposlenika obavezno izrauje u saradnji sa sindikatom. Izrada izvjetaja o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike Vijee zaposlenika, nakon to poslodavac dostavi pisani akt kojim ga informie o pitanjima koja utiu na njihove interese iz radnog odnosa, izrauje izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, obavezno u saradnji sa sindikatom U izvjetaju svako pitanje o kome je obavezno da informie zaposlenike posebno analizira i iznosi bitne injenice, razloge i zakljuke iz uklona ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika. Ovakav metodoloki pristup i sistematiziranje omoguit e da se u izvjetaju pojedina pitanja srede u povezanu cijelinu radi preglednosti i lakeg sagledavanja. Redoslijed pitanja naveden u lanu
115

Vidi komentar l. 22., koji se shodno moe odnositi i na ovaj stav;

72

22. nije sluajan. On nuno proizilazi iz logike i koncepta trine ekonomije.U skladu s tim redosljedom, u sistematiziranju izvjetaja vijee zaposlenika bi trebalo da prvo informie o stanju i rezultatima poslovanja, zatim o razvojnim planovima i njihovom uticaju na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika, nakon toga o kretanju i promjenama u plaama; zatiti na radu i mjerama za poboljanje uvijeta rada i o drugim pitanjima vanim za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa. 5.2.3. Izrada izvjetaja o radu vijea zaposlenika U skladu sa obavezom utvrenom u st. 3. ovog lana, vijee zaposlenika u saradnji sa sindikatom izrauje i izvjetaj o radu vijea zaposlenika. Razlozi ove obaveze dosljedno proizilaze iz sutine i cilja uvoenja vijea zaposlenika i njihovog zakonskog koncepta. S obzirom da e vijee zaposlenika ovaj izvjetaj podnositi svojim biraima na skupu zaposlenika prvi put nakon proteka vremena od est mjeseci od odranih izbora i svog formiranja, njegovoj izradi trebaju pristupiti sa punom odgovornou i ozbiljnou. Koja pitanja treba analizirati izvjetajem o radu vijea zaposlenika? Ovaj izvjetaj mogao bi sadri ukupan rad i obavljanje poslova vijea zaposlenika u izvjetajnom periodu. Najtee e biti izraditi prvi izvjetaj nakon formiranja vijea zaposlenika. U njemu treba obuhvatiti i obraditi hronoloki sva pitanja rada i djelovanja, od formiranja vijea zaposlenika do trenutka izrade izvjetaja. Cijeli izvjetaj i pitanja koja se u njemu obrauju, u metodolokom pristupu, treba analizirati i cijeniti u skladu sa utvrenim zakonskim obavezama i ovlatenjima vijea zaposlenika. Svaku obavezu i ovlatenje vijea zaposlenika, utvrene ovim zakonom treba posebno analizirati i cijeniti, navesti to konkretnije rad i djelovanje u njihovom izvravanju, rezultate i efekte tog rada i djelovanja. Miljenje i zakljuke o rezultatima i efektima rada i djelovanja u izvjetaju treba izvoditi odgovarajui na svako analizirano pitanje: u kojoj mjeri je vijee zaposlenika uspijelo da efikasno zastupa kod poslodavca zaposlenike u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Vrlo je znaajno da vijee zaposlenika ove izvjetaje izrauje u saradnji sa sindikatom.

73

Kakav je postupak i nain rada skupa zaposlenika? Postupak i nain rada skupa zaposlenika nije ureen ovim zakonom. Ovo pitanje moglo bi se urediti poslovnikom o radu vijea zaposlenika. Poslovnikom bi se moglo urediti da predsjednik vijea zaposlenika saziva skup zaposlenika radi informisanja zaposlenika o pitanjima koja utiu na njihove interese iz radnog odnosa najmanje sedam dana prije odravanja skupa. Izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o radu vijea zaposlenika objavljuju se u javnim glasilima poslodavca, ili oglasnim tablama u svim dijelovima procesa rada, ili dostavljaju zaposlenicima uz poziv za skup zaposlenika. Skupu zaposlenika predsjedava radno predsjednitvo, koga ine predsjednik vijea zaposlenika kao predsjedavajui skupa, zatim sindikalni povjerenik i jedan lan vijea zaposlenika. Predsjedavajui skupa informie zaposlenike o bitnim dijelovima prvog izvjetaja, posebno iznosi konkretno ocijene, primjedbe i prijedloge vijea zaposlenika o pismenom aktu poslodavca kojim je informisao vijee zaposlenika. Nakon toga, poslodavac ili lan poslovodnog organa odnosno uprave koga je poslodavac ovlastio da ga zastupa na skupu zaposlenika moe informisati zaposlenike o ovim pitanjima. U raspravi zaposlenici mogu postavljati pitanja poslodavcu i iznositi primjedbe i prijedloge, na koje poslodavac moe odgovoriti. Time se informisanje o prvom izvjetaju zavrava, s obzirom da ovim zakonom nije ureeno da ga zaposlenici usvajaju. U svakom sluaju, rasprava je obostrano korisna i uspjean poslodavac e, ipak, u daljem svom radu prihvatiti korisne primjedbe i prijedloge zaposlenika, vijea zaposlenika i sindikata. Nakon zavrene rasprave o prvom izvjetaju, raspravlja se o izvjetaju o radu vijea zaposlenika bez prisustva poslodavca i njegovih ovlatenih zastupnika. Predsjednik vijea zaposlenika informie zaposlenike o bitnim pitanjima rada i djelovanja vijea zaposlenika, koja su izvjetajem obuhvaena. U raspravi zaposlenici mogu postavljati pitanja predsjedniku i lanovima vijea zaposlnika o njihovom radu i zastupanju kod poslodavca u zatiti ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika, iznositi primjedbe i prijedloge. Zaposlenici e sagledavati i cijeniti uspjenost rada i obavljanja poslova vijea zaposlenika i svakog lana pojedinano kao svojih izabranih predstavnika, ne samo na osnovu njihovog izraenog izvjetaja, ve, prvenstveno, na osnovu ostvarenih rezultata njihovog rada. U mjeri u
74

kojoj su efikasno radili i ostvarili konkretne vidljive rezultate koji su u interesu zaposlenika, u toj mjeri zaposlenici e dati i ocjenu radu svojih predstavnika. Ako sindikat ili najmanje 25% zaposlenika ocijene da pojedini lanovi vijea zaposlenika nisu izvravali svoje obaveze i ovlatenja, ili su se otuili od zaposlenika tako da su radili na tetu interesa zaposlenika, a u korist poslodavca i sebe lino, ime su izgubili povjerenje zaposlenika koji su ih birali, na samom skupu mogu zatraiti njihovo iskljuenje zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom. lanu vijea zaposlenika prestaje mandat iskljuenjem, ako je na skupu zaposlenika za iskljuenje glasalo vie od polovine zaposlenih.116

5.3. ODNOS I SARADNJA VIJEA ZAPOSLENIKA SA SINDIKATOM

5.3.1. Saradnja vijea zaposlenika sa sindikatom Odredbom stava jedan ovog lana utvreno je da vijee zaposlenika sarauje sa sindikatom u cilju zatite i ostvarivanja prava i interesa zaposlenika. Ovom odredbom obezbjeuje se zakonska primjena odgovarajue odredbe Konvencije o predstavnicima radnika Meunarodne organizacije rada. Razlozi i cilj te saradnje je da zajedniki to efikasnije zatite i obezbjede ostvarivanje prava i interesa zaposlenika kod poslodavca. U tumaenju ove odredbe moe doi do razliitog davanja njenog tanog znaenja i radi toga do razliitog ostvarivanja saradnje vijea zaposlenika sa sindikatom. S tim u vezi u praksi se mogu postaviti slijedea pitanja: Da li se u smislu ove odredbe podrazumijeva obaveza vijea zaposlenika da sarauje sa sindikatom? Ova odredba nije dovoljno precizna i jasna, uopena je i neodreena radi ega je pojedina vijea zaposlenika i sindikati mogu razliito tumaiti. Ipak, jezikim tumaenjem iz njene formulacije i dikcije moe se zakljuiti da je njena namjera da vijeu zposlenika utvrdi zakonsku obavezu da sarauje sa sindikatom. Prema pravilima nomotehnike u izradi pravnih propisa nema potrebe dodavati izraze koji se
116

l. 20. st. 1. t. 2. i st. 2. i 3. Zakona o vijeu zaposlenika;

75

podrazumijevaju. Saradnja nije sama sebi cilj, ve nain i sredstvo efikasnije zatite i ostvarivanja prava i interesa zaposlenika. Radi istog cilja zaposlenici i formiraju vijee zaposlenika i po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i u njega se ulanjuju. Radi ostvarivanja zajednikog cilja, vijee zaposlenika ima obavezu da sarauje sa sindikatom, a sindikat da podrava vijee zaposlenika. Za ostvarivanje istinske, uspjene i efikasne saradnje vijea zaposlenika sa sindikatom nije dovoljna samo zakonska obaveza, ve obostrana spoznaja, volja i zajedniki interes za tom saradnjom. O kojim pitanjima vijee zaposlenika u smislu ove odredbe sarauje sa sindikatom? Ovom odredbom nisu izriito navedena pitanja o kojima vijee zaposlenika sarauje sa sindikatom. Ova pitanja mogu se odrediti iz formulacije dijela odredbe, u kojoj je utvren cilj saradnje, a cilj saradnje je zatita i ostvarivanje prava i interesa zaposlenika. Koja se pitanja podrazumijevaju pod pojmom prava i interesi zaposlenika? U skladu sa zakonskim konceptom vijea zaposlenika, zaposlenici kod poslodavca i formiraju vijee zaposlenika da bi ih zastupalo kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.117 Moe se odgovoriti na postavljeno pitanje: vijee zaposlenika je obavezno saraivati sa sindikatom o svim pitanjima koja se podrazumijevaju pod pojmom prava i interesi zaposlenika koje vijee zaposlenika titi u njihovom zastupanju kod poslodavca. Ta prava i interesi zaposlenika konkretno su utvrena ovim zakonom, a odnose se naroito na pitanja o kojima je poslodavac obavezan informisati vijee zaposlenika,118 konsultovati119 i pribaviti predhodnu saglasnost120 vijea zaposlenika, kao i pitanja koja su utvrena kao obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika.121 Da li se pod pojmom sindikat u smislu ove odredbe podrazumijeva sindikat kao organizacija njegovih lanova ili sindikalno rukovodstvo?

117 118 119 120 121

l. 108. st. 1. Zakona o radu; vidi l. 22. Zakona o vijeu zaposlenika; vidi l. 23 - 25. istog zakona vidi l. 26. Zakona o vijeu zaposlenika; vidi l. 28 - 36. istog zakona;
76

Iako odredba izriito navodi izraz sindikat, u ostvarivanju saradnje vijea zaposlenika sa sindikatom podrazumijevaju se njegovi izabrani predstavnici koji zastupaju i predstavljaju sindikat. Nain i postupak saradnje moe se urediti poslovnikom o radu vijea zaposlenika. Zakonska odredba o saradnji dosljedno e se ostvarivati u praksi u mjeri u kojoj vijee zaposlenika bude saraivalo sa povjerenitvom sindikata kod poslodavca. U kojoj mjeri e oni ostvarivati tu saradnju, da li svakodnevno, ponekad ili rijetko, zavisi od volje i interesa njih samih. Imaju razloga i konkretnih interesa i jedni i drugi da ta saradnja bude stvarno uzajamna, redovna i uspjena. Pored zakonske obaveze, vijee zaposlenika ima konkretan interes da sarauje sa sindikatom iz slijedeih razloga: prvo, sindikat predlae formiranje vijea zaposlenika;122 drugo, sindikat predlae listu kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika;123 tree, sindikat moe zatraiti iskljuenje lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja koja su utvrena ovim ili drugim zakonom;124 etvrto, vijee zaposlenika duno je da u saradnji sa sindikatom izrauje izvjetaj o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o svom radu;125 peto, ako poslodavac ima namjeru dati otkaz lanu vijea zaposlenika126 koji je istovremeno i lan sindikata, sindikat e ga zatititi kod poslodavca i zastupati u radnom sporu kod nadlenog suda; esto, ako vijee zaposlenika ne uspije da zastupanjem kod poslodavca efikasno zatiti i ostvari ekonomska i socijalna prava i interese zaposlenika, s obzirom da vijee zaposlenika ne moe uestvovati u pripremanju trajka,127 jedino sindikat ima pravo pozvati na trajk i izvesti ga, kao najefikasnije sredstvo za pritisak na poslodavca da ostvari ta prava i interese;128 Takoer, sindikat ima razloga i konkretan interes da sarauje sa vijeem zaposlenika: prvo, u pravilu, jedino putem vijea zaposlenika sindikat
122 123 124 125 126 127 128

l. 3. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 13. istog zakona; l. 20. st. 1. t. 2. i st. 2. istog zakonaa; l. 30. st. 3. istog zakona; l. 26. istog zakona; l. 29. istog zakona; l. 128. st. 1. Zakona o radu;
77

moe biti informisan o pitanjima koja utiu na interese zaposlenika iz radnog odnosa, a odnose se naroito na pitanja utvrena ovim zakonom, s obzirom da je poslodavac najmanje svakih est mjeseci obavezan da informie samo vijee zaposlenika,129 a ne i sindikat; drugo, jedino putem vijea zaposlenika sindikat moe uestvovati u konsultacijama o namjeravanoj odluci poslodavca, kao i davanju primjedbi i prijedloga kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donoenje namjeravane odluke;130 tree, jedino putem vijea zaposlenika moe uestvovati u davanju predhodne saglasnosti o odlui koju poslodavac namjerava donijeti;131 etvrto, jedino putem vijea zaposlenika moe uestvovati u vrenju uvida u odgovrajuu dokumentaciju u vezi sa ispunjavanjem obaveze poslodavca u pogledu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti;132 peto, jer lanovi vijea zaposlenika istovremeno mogu biti i lanovi sindikata, pa i njegovog rukovodstva, tako da se moe desiti da su svi lanovi vijee zaposlenika, ili vei broj, istovremeno i lanovi sindikata ili njegovog rukovodstva;133 Kako e se ova saradnja ostvariti zavisi od konkretnih ljudi, koje su zaposlenici odnosno lanovi sindikata birali za lanove vijea zaposlenika i rukovodstva sindikata, od njihovog shvatanja i meusobnog prihvatanja i uvaavanja. U njihovim odnosima i saradnji ne bi trebalo biti nadreenosti i podreenosti. Oni su samostalni i ravnopravni, odgovaraju svojim biraima. Na samom poetku, treba prevazii odreene predrasude i nepotrebnu bojazan o paralelizmu, konkurenciji i prestiu, shvaenim u peorativnom (negativnom) znaenju. Prema zakonskom konceptu, vijee zaposlenika i sindikat, uvjetno reeno, jesu paralelni subjekti jer ih zaposlenici formiraju radi istog cilja, ali u podijeli rada svaki ima svoje utvrene obaveze i ovlatenja, koji ga ine razliitim i posebnim. Meu njima moe doi do konkurencije, ali zdrave i pozitivne, koja ih pokree iz inertnosti, angauje cijelu njihovu linost, motivie, stimulie. Da li e se, i u kojoj mjeri, u konkretnoj srediti desiti konkurencija i paralelizam, sa
129 130 131 132 133

l. 22. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 23. i 24. istog zakona; l. 26. istog zakona; l. 28. st. 2. istog zakona; l. 31. st. 2. istog zakona;
78

pozitivnim ili negativnim predznakom, ili se nee desiti nikako, zavisi od vijea zaposlenika i sindikalnog rukovodstva koji e ostvarivati saradnju. Sve eventualne opravdane ili neopravdane strahove i bojazni mogu se izbjei i prevazii ako oba subjekta radi ostvarivanja istog cilja, meusobno se uvaavali, priznavali, iskreno i svakodnevno saraivali, redovno se konsultovali, usaglaavali miljenja, stavove, primjedbe i prijedloge o svim bitnim pitnjima o kojima zastupaju zaposlenike kod poslodavca. U tom smislu, trebalo bi obavezno predhodno sve usaglasiti i zajedno sa usaglaenim zajednikim stavom zastupati zaposlenike kod poslodavca.U suprotnom, poslodavac e likovati, zaposlenici biti najvei gubitnici i sve e se devalvirati, izvrnuti u svoju suprotnost, metaforino reeno, kao piramida koja dubi na glavi. lan vijea zaposlenika moe istovremeno biti i lan sindikata? U skladu sa zakonskim konceptom vijea zaposlenika, razlozima i ciljem njihovog formiranja normalno je da se ovim zakonom utvrdi da lan vijea zaposlenika moe istovremeno biti i lan sindikata. U tumaenju i primjeni ove odredbe u praksi moe doi do odreenih nejasnoa. Da li svi lanovi sindikata kod poslodavca mogu biti istovremeno i lanovi vijea zaposlenika? Ovu odredbu treba tumaiti u skladu sa opom odredbom ovog zakona koja utvruje ko ima pasivno pravo glasa u izboru vijea zaposlenika, to znai koji zaposlenici kod poslodavca mogu, a koji ne mogu biti lanovi vijea zaposlenika. Tom odredbom utvreno je da zaposlenici imaju pravo da biraju i budu birani u vijee zaposlenika, osim lanova upravnog odbora, poslovodnog organa nadzornog odbora i lanova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim.134 Primjenjujui ovu odredbu moe se zakljuiti da lan sindikata moe istovremeno biti i lan vijea zaposlenika, osim lanova sindikata koji su lanovi upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i lanova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim. Statutom ili pravilima sindikata utvruje se koji zaposlenici ne mogu biti lanovi sindikata. To su, u pravilu, lanovi poslovodnog organa odnosno uprave privrednog drutva, koji predstavljaju poslodavca u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora sa
134

l. 7. Zakona o vijeu zaposlenika;

79

sindikatom.135 Odredba da lan vijea zaposlenika moe istovremeno biti i lan sindikata nije u koliziji, ve u skladu sa lanom 7., jer lanovi sindikata koji su istovremeno lanovi ovih organa ili lanovi njihovih porodica nisu mogli biti predloeni u samom postupku predlaganja liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika, niti birana u vijee zaposlenika. Da li glavni povjerenik i lanovi povjerenitva sindikalne podrunice u skladu sa ovom odredbom mogu biti lanovi vijea zaposlenika? Mogu kao i ostali lanovi sindikata, s obzirom da ovom odredbom i lanom 7. nisu iskljueni. Da su ove odredbe imale namjeru da ih iskljue, to bi izriito i navele. Bez obzira na njihovu zakonsku mogunost, sindikat u svojoj taktici i strategiji predlaganja liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika136 treba voditi rauna koga e iz sastava svog rukovodstva predloiti za lanove vijea zaposlenika, s obzirom da vijee zaposlenika ne moe uestvovati u pripremanju trajka, iskljuenju sa rada zaposlenika i ne moe uestvovati u kolektivnom radnom sporu koji moe dovesti do trajka.137 Znai, glavni povjerenik i lanovi povjerenitva sindikalne podrunice koji budu predloeni i izabrani za lanove vijea zaposlenika u skladu sa ovom odredbom nee moi uestvovati u ovim aktivnostima, koje su, inae, iskljuivo pravo sindikata. Pod izrazima ne moe uestvovati u pripremanju trajka u smislu ove odredbe podrazumijeva se da ne moe uestvovati u pozivu na trajk, organizovati ga i provesti. Ove pojmove treba razlikovati od pojma uestvovanje u trajku. Nee moi uestvovati u pripremanju trajka, ali e, ipak, moi uestvovati u trajku zajedno sa ostalim zaposlenicima. 5.3.2. Sluajevi u kojima sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika Sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se, na osnovu ovog zakona, odnose na vijee zaposlenika ako kod poslodavca nije formirano vijee

135 136 137

l. 112. Zakona o radu; l. 13. st. 1. i 3. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 29. istog zakona;
80

zaposlenika.138 U tumaenju i primjeni ove odredbe u praksi se mogu pojaviti odreene nejasnoe. U kom sluaju se smatra da kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika? Na postavljeno pitanje moe se odgovoriti da kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika u smislu ove odredbe ako sindikat ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca kao ovlateni predlagai nisu predloili formiranje vijea zaposlenika, ili su predloili a zaposlenici na skupu zaposlenika nisu prijedlog prihvatili. Da li sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu manje od 15 zaposlenika? Navedenim odredbama izriito je utvreno da zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika imaju pravo formirati vijee zaposlenika. Na osnovu razloga suprotnosti moe se zakljuiti da zaposlenici nemaju pravo formirati vijee zaposlenika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu manje od 15 zaposlenika. U skladu s tim, sindikat nema obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu manje od 15 zaposlenika, s obzirom da u tom sluaju zaposlenici nemaju pravo formirati vijee zaposlenika. Da li sindikat u sluajevima kada ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika samim tim postaje vijee zaposlenika? Ova je odredba uopena i dvosmislena, nije dovoljno precizna i jasna radi ega se moe razliito tumaiti i primjenjivati. Odredba je pravno ovlastila sindikat da, ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na vijee zaposlenika, a ne da je samim tim vijee zaposlenika. Znai, ipak nije namjera ove odredbe da sindikat u ovom sluaju postane i vijee zaposlenika, ve da, pored svoje nadlenosti utvrene zakonom i njegovim statutom, ima i obaveze i ovlatenja koja se, na osnovu ovog zakona, odnose na vijee zaposlenika. ta se u smislu ove odredbe podrazumijeva pod izrazima sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se, na osnovu ovog zakona, odnose na
138

l. 31. st. 3. Zakona o vijeu zaposlenika;

81

vijee zaposlenika? Koje su to obaveze i ovlatenja? Da li se na sindikat odnose samo odredbe ovog zakona koje ureuju obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika ili i odredbe koje utvruju i prava vijea zaposlenika i obaveze poslodavca prema vijeu zaposlenika? Radi nepreciznosti odredbe u tumaenju i primjeni moe doi do razliitog tumaenja. Na osnovu ueg tumaenja mogu se podrazumijevati samo odredbe koje ureuju obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika u poglavlju V. ovog zakona, a na osnovu ireg tumaenja podrazumijevaju se sve odredbe koje ureuju obaveze i ovlatenja, ukljuujui i prava lanova vijea zaposlenika i obaveze poslodavca prema vijeu zaposlenika. Federalni ministar rada i socijalne politike trebao bi slubenim objanjenjem ove dileme otkloniti. U primjeni ove odredbe ko bi u ime sindikata u praksi vrio ove obaveze i ovlatenja? Ove obaveze i ovlatenja u ime sindikata vrili bi, u pravilu, sindikalni predstavnici, odnosno predstavnici koje je imenovao ili izabrao sindikat ili lanovi tih sindikata.139 Ovi sindikalni predstavnici mogli bi biti glavni povjerenik i lanovi povjerenitva sindikata, koji su inae izabrani od lanova sindikata, ili lanovi sindikata koje izaberu lanovi sindikata na prijedlog sindikalnog povjerenitva. U izvravanju ovih obaveza i ovlatenja sindikalni predstavnici zastupaju kod poslodavca sve zaposlenike u zatiti njihovih ekonomskih i socijalnih prava i interesa iz radnog odnosa, a ne samo svoje lanove.

6. RAD VIJEA ZAPOSLENIKA

6.1. NAIN RADA VIJEA ZAPOSLENIKA Vijee zaposlenika radi u sjednicama (l. 32. st 1.). Ovu odredbu ne treba usko tumaiti da se rad vijea zaposlenika sastoji iskljuivo u radu na sjednicama. U svom irem shvatanju odredba podrazumjeva i druge oblike i naine obavljanja poslova u svakodnevnom radu radi vrenja svojih obaveza i ovlatenja, npr. razgovore, ankete i konsultacije sa zaposlenicima, saradnja sa sindikatom, prisustvovanje sastancima sindikata, socijalni dijalog sa poslodavcem i druge oblike rada vijea zaposlenika. Ova pitanja vijee zaposlenika moe blie urediti svojim
139

l. 3. t. a) Konvencije o predstavnicima radnika MOR-a, br. 135., usvojena 1971 godine;

82

poslovnikom o radu. U tumaenju i primjeni ove odredbe u praksi se mogu postaviti odreena pitanja:

6.1.1. PRISUTNOST PREDSTAVNIKA SINDIKATA SJEDNICAMA VIJEA ZAPOSLENIKA Stavom 2. l. 32. utvreno je da sjednicama vijea zaposlenika mogu biti prisutni predstavnici sindikata, bez prava uestvovanja u odluivanju. Odredba nije dovoljno precizna i jasna radi ega se u primjeni moe razliito tumaiti. Da li se pod izrazima mogu biti prisutni podrazumijeva obaveza vijea zaposlenika da uredno poziva predstavnike sindikata na sjednice vijea zaposlenika, a predstavnici sindikata mogu biti prisutni ako ele, ili vijee zaposlenika moe pozvati predstavnike sindikata na sjednice ako eli, a predstavnici sindikata mogu biti prisutni ako ele. Iz analize teksta ove odredbe, na osnovu jezikog tumaenja, njene formulacije i dikcije, moe se zakljuiti da se izraz mogu izriito odnosi na predstavnike sindikata, iz ega moemo zakljuiti da je namjera norme da je vijee zaposlenika duno uredno i redovno pozivati na svoje sjednice i predstavnike sindikata, a njihovo je diskreciono pravo da li e i prisustvovati. Normalno je da nemaju pravo sudjelovati u odluivanju, osim prisutnih predstavnika sindikata koji su istovremeno i lanovi vijea zaposlenika. ak da vijee zaposlenika i nema zakonsku dunost, u cilju uspjene saradnje treba da redovno poziva predstavnike sindikata. Odredbom se pretpostavlja da e poziv za sjednicu zajedno sa materijalima uputiti na ime sindikalnog povjerenika, koji zvanino predstavlja sindikat A sindikalno povjerenitvo e odrediti broj i sastav predstavnika koji e prisusvovati sjednici. Izraz prisutni u ovoj odredbi ne treba tumaiti usko tako da samo pasivno i fiziki prisustvuju, ve da u njenom radu imaju ista prava kao i lanovi vijea, osim prava na odluivanje. to znai da u skladu sa poslovnikom o radu vijea zaposlenika mogu aktivno uestvovati, raspravljati, iznositi miljenja i stavove sindikata, davati primjedbe i prijedloge o svim pitanjima koja su na dnevnom redu. 6.2. POSLOVNIK O RADU VIJEA ZAPOSLENIKA Stavom 3. l. 32. utvrena je obaveza vijea zaposlenika da donese poslovnik o svom radu. Ovim poslovnikom vijee zaposlenika treba urediti postupak i nain svoga rada, kako u sjednicama, tako i van

83

sjednica, svoju unutranju organizaciju rada, ovlatenja i zaduenja predsjednika i njegovog zamjenika, kao i pojedinih lanova vijea, posebno njihova zaduenja za pojedina pitanja iz nadlenosti vijea, npr., saradnju sa zaposlenicima, sindikatom i poslodavcem, mogunost formiranja odreenih radnih tijela, komisija i radnih grupa za praenje i pripremanje odreenih pitanja iz nadlenosti vijea zaposlenika. Pored navedenih pitanja, poslovnikom bi trebalo blie urediti nain i postupak rada vijea zaposlenika kada razmatraju slijedea pitanja: prvo, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika vijea zaposlenika, (ako se model, predloen u komentaru o odravanju prve sjednice vijea zaposlenika, u praksi potvrdi kao uspjean, moe se preuzeti u poslovnik o radu); drugo, razmatranje pisanog akta poslodavca, kojim obavezno najmanje svakih est mjeseci informie vijee zaposlenika o pitanjima koja utiu na interese zaposlenika iz radnog odnosa; 140 tree, s tim u vezi nain i postupak izrade izvjetaja o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od interesa za zaposlenike, kao i izvjetaj o radu vijea zaposlenika, koje izrauje zajedno sa sindikatom, koji se dostavljaju zaposlenicima i razmatraju na skupu zaposlenika;141 etvrto, sazivanje skupa zaposlenika radi informisanja o ovim pitanjima;142 peto, razmatranje pisanog akta poslodavca o obaveznim konsultacijama o svojoj namjeravanoj odluci i nain i postupak utvrdjivanja svojih primjedbi i prijedloga na taj akt;143 esto, raspravljanje i utvrivanje svoje predhodne saglasnosti o namjeravanoj odluci poslodavca;144 sedmo, nain i postupak utvrivanja i zakljuivanja pisanog sporazuma o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa, koga vijee zaposlenika moe zakljuiti sa poslodavcem;145 osmo, donoenje poslovnika o svom radu, njegove izmjene i dopune;146 deveto, nain i postupak utvrivanja i zakljuivanja sporazuma o bliem ureivanju obaveza poslodavca o uvjetima za rad vijea zaposlenika, koga vijee
140 141 142 143 144 145 146

l. 22. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 3o. st. 3. istog zakona; l. 3o. st. 1. i 2. istog zakona; l. 23. i 24. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 26. istog zakona; l. 27. istog zakona; l. 32. st. 3. istog zakona;
84

zaposlenika zakljuuje sa poslodavcem;147 deseto, nain i postupak saradnje sa zaposlenicima, sindikatom148 i poslodavcem.

6.3. VRIJEME OBAVLJANJA POSLOVA I ODRAVANJA SJEDNICA PRAVA LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA Prema odredbi lana 33. ovog zakona, svaki lan vijea zaposlenika ima pravo da obavlja poslove iz nadlenosti vijea zaposlenika do est radnih sati sedmino. lanovi vijea zaposlenika mogu jedan drugom ustupati radne sate iz stava 2. ovog lana. Poslovi predsjednika ili lana vijea zaposlenika mogu se obavljati u punom radnom vremenu, ukoliko zbir ustupljenih radnih sati iz stava 3. ovog lana, to omoguava. Vijee zaposlenika obavlja poslove i odrava sjednice u radno vrijeme (l. 33. st. 1.). Ovom odredbom utvreno je istovremeno pravo vijea zaposlenika odnosno njegovih lanova da obavljaju poslove i odravaju sjednice u radno vrijeme, ali i obaveza poslodavca da im to pravo omogui. U tumaenju i primjeni ove odredbe mogu se postaviti pitanja: Da li lanovi vijea zaposlenika u smislu ove odredbe obavljaju poslove i odravaju sjednice iskljuivo u radno vrijeme ili mogu i poslije radnog vremena? Ovu odredbu ne treba usko tumaiti tako da lanovi vijea zaposlenika mogu obavljati poslove i odravati sjednice samo u radno vrijeme. Njena namjera je da poslodavcu utvrdi obavezu da omogui lanovima vijea zaposlenika da u radno vrijeme mogu odsustvovati iz procesa rada radi obavljanja poslova i odravanja sjednica, a ne da im ogranii pravo da ovo mogu initi i van radnog vremena. Nagomilani ekonomski i socijalni problemi zaposlenika, naroito kod poslodavaca koji loe posluju, esto e lanove vijea zaposlenika natjerati da rade i van radnog vremena. Da li u tom sluaju lanovi vijea zaposlenika imaju pravo na poveanu plau za prekovremeni rad? U skladu sa Zakonom o radu, na zahtjev poslodavca zaposlenici su obavezni da rade due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati sedmino u sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slinim sluajevima
147 148

l. 36. Zakona o vijez zaposlenika; l. 31. st. 1. istog zakona;

85

neophodne potrebe. Zaposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od jo najvie 1o sati sedmino.149 Zaposlenici imaju pravo na poveanu plau za prekovremeni rad, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.150 Tumaenjem ovih odredbi moe se zakljuiti da lanovi vijea zaposlenika nemaju pravo na poveanu plau za prekovremeni rad ako obavljaju poslove i odravaju sjednice van radnog vremena, s obzirom da ne rade prekovremeno na zahtjev poslodavca, ve dobrovoljno. Stavom 2. l.33. utvreno je da svaki lan vijea zaposlenika ima pravo da obavlja poslove iz nadlenosti vijea zaposlenika do est radnih sati sedmino. U skladu sa ovom odredbom poslodavac ima obavezu da svakom lanu vijea zaposlenika omogui njegovo pravo da obavlja poslove iz nadlenosti vijea do est radnih sati sedmino. U tumaenju i primjeni ove odredbe u praksi se mogu pojaviti odreene dileme: Da li se ovom odredbom podrazumijeva pravo lanova vijea zaposlenika da mogu sami vriti preraspodjelu ovih est sati sedmino tako da tokom jedne sedmice traje due, a tokom druge krae od est sati, s tim da ukupno iznosi 24 sata mjeseno? Ovom odredbom to pravo lanova vijea zaposlenika nije izriito utvreno, to znai da poslodavac nema obavezu da im to omogui. Ali, ovu preraspodjelu odredba ne spreava, ve omoguava. Ako bi onemoguavala blokirala bi normalan rad vijea zaposlenika. S obzirom da puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino,151 moe se desiti da lanovi vijea zaposlenika svoje pravo na est radnih sati u sedmici ostvare npr. u jednom radnom danu, razliku od 34 sata u toj sedmici obavezni su raditi u procesu rada bez obzira na obaveze prema vijeu zaposlenika. Znai, samo uz pristanak poslodavca moe se vriti preraspodjela ovih est sati sedmino tako da jedne sedmice traje due, a druge krae od est sati, s tim da ukupno iznosi 24 sata mjeseno. Ova pitanja mogu se blie urediti sporazumom o osiguranju vijeu zaposlenika potrebnog prostora, administrativnih i tehnikih uvjeta za rad, koji se u skladu sa ovim zakonom obavezno zakljuuje
149 150 151

l. 32. st. 1. i 3. Zakona o radu; l. 71. Zakona o radu; l. 29. Zakona o radu;
86

izmeu poslodavca i vijea zaposlenika152 ili pisanim sporazumom o uredjivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa, koji vijee zaposlenika moe zakljuiti sa poslodavcem.153 Ovim sporazumima moe se utvrditi i vie od est sati sedmino, ako poslodavac kao strana sporazuma to prihvati. U skladu sa st. 3. l. 33., lanovi vijea zaposlenika mogu jedan drugom ustupati radne sate iz st. 2. ovog lana. S obzirom da svaki lan vijea ima pravo na est radnih sati sedmino za rad u vijeu, njegovo je pravo da te sate moe ustupiti drugom lanu vijea. Razlozi ove odredbe su opravdani. Naime, moe se desiti da zbog unutranje podjele rada i zaduenja lanova vijea, odreene sedmice jedan ili vie lanova vijea nemaju konkretnih zaduenja, a drugi imaju, tako da, prema potrebama, jedan drugom ustupaju svoje radne sate. Ili se moe desiti da jedan ili vie lanova vijea kao zaposlenici ele zavriti odreeni posao na radnom mjestu, pa svoje radne sate ustupaju drugim lanovima vijea. U primjeni ove odredbe, u praksi su mogue sve varijante u meusobnom ustupanju radnih sati, s tim da u toku sedmice ukupan broj radnih sati na koje lanovi vijea imaju pravo u skladu sa st. 2. ovog lana bude u visini broja lanova vijea pomnoen sa est radnih sati. Npr. ako vijee kod poslodavca broji pet lanova, imaju pravo sedmino ukupno na 3o radnih sati, oni mogu sve svoje radne sate ustupiti samo jednom lanu vijea, ali je ovaj lan, ipak, duan da razliku sati do punog radnog vremena, u toku sedmice radi u procesu rada. U skladu sa st. 4. ovog lana, poslovi predsjednika ili lana vijea zaposlenika mogu se obavljati u punom radnom vremenu ukoliko zbir ustupljenih radnih sati iz stava 3. ovog lana to omoguava. Ova odredba samo je obraunski izraz predhodne odredbe. U njenoj primjeni, da bi predsjednik ili lan vijea bio na profesionalnom radu u vijeu, ukoliko njegovo puno radno vrijeme traje 4o sati sedmino, trebalo bi to vijee da broji najmanje sedam lanova, od kojih est lanova dobrovoljno trebaju da mu ustupe, pored njegovih est radnih sati sedmino, i svojih 34 radna sata sedmino. U tom sluaju, njima bi ostalo ukupno svega dva radna sata sedmino, odnosno po 2o minuta svakom pojedinano, za obavljanje svojih obaveza u vijeu zaposlenika. Oito, u praksi je to teko izvodljivo. Naime, ukoliko bi predsjednik ili
152 153

l. 36. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 27. istog zakona;

87

drugi lan svoju funkciju obavljao u punom radnom vremenu, sjednice vijea i rad ostalih lanova vijea morao bi se obavljati poslije radnog vremena. Ovo je realno izvodljivo u sluaju da vijee zaposlenika broji devet lanova. Ova pitanja mogu se blie urediti pisanim sporazumom o ureivanju odreenih pitanja iz radnog odnosa, koga vijee zaposlenika moe zakljuiti sa poslodavcem,154 ili sporazumom o osiguranju vijeu zaposlenika normalnih uvjeta za rad, koga obavezno zakljuuju poslodavac i vijee zaposlenika.155

6.4. PRAVO LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA NA NAKNADU PLAE ZA RAD U VIJEU ZAPOSLENIKA U skladu sa ovim pravom lana vijea, poslodavac ima obavezu da lanu vijea isplati naknadu plae za njegov rad u vijeu najmanje u visini plae koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zakljuio ugovor o radu. Pod pojmom najmanje ova odredba podrazumjeva da poslodavac lanu vijea ne moe isplatiti naknadu plae za njegov rad u vijeu manje od visine plae koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zakljuio ugovor o radu, ali moe vie. U sluaju da poslodavac isplauje vie, u praksi se moe postaviti pitanje subjekta koji udluuje o visini vie naknade plae pojedinim lanovima vijea, da li je to poslodavac ili vijee zaposlenika. Ukoliko je to diskreciono pravo poslodavca moe to pravo zloupotrijebiti i meu lanovima vijea izazvati nezadovoljstvo. Ova pitanja mogu se urediti jednim od sporazuma, koje, u skladu sa l. 27. i 36. ovog zakona, zakljuuju poslodavac i vijee zaposlenika. Tim sporazum moe se urediti nain utvrivanja visine ove naknade plae. 6.5. PRAVO LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA NAKON PRESTANKA OBAVLJANJA TIH POSLOVA Predsjednik ili lan vijea zaposlenika koji je poslove za vijee zaposlenika obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je predhodno radio, a ako tih poslova nema, na druge poslove koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi (l. 35.).
154 155

l. 27. Zakona o vijeu zaposlenika; l. 36. istog zakona;

88

Ovom odredbom obezbijeuje se zakonska primjena o zatiti i olakicama predstavnika zaposlenika, utvrenim Konvencijom o predstavnicima radnika u poduzeima, koju je donijela Meunarodna organizacija rada. U skladu sa ovom konvencijom, predstavnici radnika u poduzeu uivaju efikasnu zatitu od svakog postupka koji je tetan po njih, ukljuujui i otputanje, zbog njihovog statusa ili aktivnosti kao predstavnika radnika ili lanstva sindikata ili uea u sindikalnim aktivnostima ako postupaju u skladu sa vaeim zakonima ili kolektivnim sporazumima ili drugim zajedniki dogovorenim aranmanima.156 Predstavnicima radnika u poduzeu daju se odgovarajue olakice kako bi im se omoguilo da brzo i efikasno obavljaju svoje funkcije.

6.6. DUNOST POSLODAVCA DA OSIGURA VIJEU ZAPOSLENIKA UVJETE ZA RAD Poslodavac je duan osigurati vijeu zaposlenika potreban prostor, administrativne i tehnike uvijete za rad, to se blie ureuje sporazumom izmeu poslodavca i vijea zaposlenika (l. 36.). Vijee zaposlenika kao strana sporazuma treba traiti od poslodavca kao druge strane da pismenim sporazumom preuzme obavezu da mu osigura normalne uvjete za rad, u skladu sa prostornim, administrativnim i tehnikim mogunostima poslodavca. S tim u vezi poslodavac bi trebao osigurati vijeu zaposlenika: prvo, kao potreban prostor najmanje jednu uslovnu kancelariju u kojoj bi mogli raditi. Ako ova kancelarija nije uslovna za odravanje sjednica vijea, duan je osigurati odgovarajuu prostoriju koju bi vijee koristilo za vrijeme odravanja sjednica; drugo, kao administrativne uvjete za rad trebao bi osigurati: potrebne pravne propise radi njihovog praenja, navedene u komentaru l. 28. st.1., po mogunosti za svakog lana vijea. S tim u vezi, obavezno osigurati pravne i ekonomske usluge pravnika i ekonomista zaposlenih kod poslodavca, kao i jednog administrativnog radnika; tree, kao tehnike uvjete za rad trebao bi osigurati: najmanje jedan komjuter i potrebnu koliinu kancelarijskog i drugog potronog materijala, kao i ostalo to je neophodno za rad vijea. Ovim sporazumom, takoer bi se mogla blie urediti i pitanja utvrena u l. 33. i 34. ovog zakona, kao i druga pitanja u vezi rada vijea.
156

l. 1. Konvencije o predstavnicima radnika, br. 135. MOR;

89

6.7. UVANJE POSLOVNE TAJNE lanovi vijea zaposlenika duni su da uvaju poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti. Poslovnu tajnu duni su da uvaju za vrijeme obavljanja poslova iz svoje nadlenosti i godinu dana nakon isteka razdoblja na koje su izabrani (l. 37.). Poslovnom tajnom u smislu l. 32. Zakona o privrednim drutvima smatraju se informacije o poslovanju za koje je oito da bi prouzrokovale znaajnu tetu (privrednom) drutvu ako dou u posjed treeg lica bez saglasnosti (tog) drutva,157 a nadleni organ drutva je duan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo koritenje i zatitu. Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o krenju zakona i drugih propisa.158 U primjeni odredbe o obavezi uvanja poslovne tajne, lanovi vijea zaposlenika duni su izvriti uvid u pismeni akt privrednog drutva, u kome su odreene (navedene) informacije koje imaju karakter poslovne tajne. Te informacije u skladu sa ovom odredbom duni su uvati kao poslovnu tajnu. Znai, ne smiju ih saoptavati treim licima (lica koja nisu lanovi vijea) bez saglasnosti poslodavca. Poslodavac je, u izvravanju svojih obaveza prema vijeu zaposlenika, naroito u pisanim aktima koje dostavlja vijeu zaposlenika, duan da naglasi koje su informacije pismenim aktom privrednog drutva odreene da imaju karakter poslovne tajne.

157 158

l. 32. Zakona o privrednim drutvima; l. 33. istog zakona;

90

Sadraj:
1 . ZAKONSKI KONCEPT VIJEA ZAPOSLENIKA................................... 5 2 . FORMIRANJE VIJEA ZAPOSLENIKA ................................................. 5 2.1. PREDLAGANJE FORMIRANJA VIJEA ZAPOSLENIKA....................... 8 2.1.1. Ovlateni predlagai za formiranje vijea zaposlenika ................... 8 2.1.2. SINDIKAT KAO OVLATENI PREDLAGA ZA FORMIRANJE VIJEA ZAPOSLENIKA ............................................................. 8 2.1.3. GRUPA ZAPOSLENIKA KAO PREDLAGA ZA FORMIRANJE VIJEA ZAPOSLENIKA ........................................................... 19 2.1.4. UTVRIVANJE BROJA LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA ............................................................ 22 2.1.5. ZASTUPLJENOST PRI IZBORU LANOVA VIJEA ............ 22 ZAPOSLENIKA 2.1.6. ORGANIZOVANJE VIE VIJEA ZAPOSLENIKA ................ 23 2.1.7. GLAVNO VIJEE ZAPOSLENIKA .......................................... 27 2.2. SPORAZUM IZMEU POSLODAVCA I VIJEA ZAPOSLENIKA ORGANIZACIONIH JEDINICA ............................................................ 29 3 . IZBOR I PRESTANAK MANDATA LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA .......................................................................... 32 3.1. PRAVO ZAPOSLENIKA DA BIRAJU I BUDU BIRANI U VIJEE ZAPOSLENIKA ...................................................................................... 32 3.1.1. Demokratski principi izbora vijea zaposlenika ............................ 37 3.1.2. Trajanje mandata vijea zaposlenika ............................................. 38 3.1.3. Vrijeme odravanja izbora vijea zaposlenika ............................. 38 3.2. FORMIRANJE IZBORNE KOMISIJE ................................................... 39 3.2.1. Imenovanje izborne komisije i raspisivanje izbora za prvo vijee zaposlenika ........................................................... 39 3.3. LISTA SVIH ZAPOSLENIKA KOJI IMAJU PRAVO DA GLASAJU ..... 41 3.3.1. OBAVEZE I OVLATENJA IZBORNE KOMISIJE U PROVOENJU IZBORA ............................................................ 42 3.3.2. LISTA KANDIDATA ZA IZBOR LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA ........................................ 42 3.3.3. Predlaganje lista kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika ... 42 3.3.4. Jedna ili vie grupa zaposlenika kao predlagai liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika ............................................................ 46 3.3.5. Utvrivanje i objavljivanje jedinstvene liste kandidata za izbor lanova vijea zaposlenika ............................................................ 50 3.4. ZAMJENICI LANOVA VIJEA ZAPOSLENIKA ................................. 51 91

3.5. GLASANJE ZA LANOVE VIJEA ZAPOSLENIKA ............................ 52 3.6. POTREBAN BROJ GLASOVA ............................................................... 52 3.7. POTREBAN BROJ GLASOVA AKO JE NA LISTI BILO VIE KANDIDATA ....................................................................... 53 3.8. PONAVLJANJE GLASANJA - PONAVLJANJE CIJELOG IZBORNOG POSTUPKA ............................................................................................ 53 3.9. PONITAVANJE GLASANJA ZBOG NEPRAVILNOSTI I PONAVLJANJE GLASANJA ............................................................... 53 3.10. PRESTANAK MANDATA LANU VIJEA ZAPOSLENIKA PRIJE ISTEKA VREMENA NA KOJE JE IZABRAN........................................ 54 3.11. OVLATENI SUBJEKTI KOJI MOGU ZATRAITI ISKLJUENJE LANA VIJEA ZAPOSLENIKA ZBOG NEIZVRAVANJA OBAVEZA I OVLATENJA ................................................................. 55 3.11.1. Nain i postupak iskljuenja lana vijea zaposlenika zbog neizvravanja obaveza i ovlatenja ............................... 58 4. OBAVEZE POSLODAVCA PREMA VIJEU ZAPOSLENIKA ............ 60 4.1. OBAVEZA DA INFORMIE, KONSULTUJE I PRIBAVLJA PREDHODNU SAGLASNOST VIJEA ZAPOSLENIKA ...................... 60 4.2. OBAVEZA POSLODAVCA DA INFORMIE VIJEE ZAPOSLENIKA 62 4.3. OBAVEZA POSLODAVCA DA SE KONSULTUJE SA VIJEEM ZAPOSLENIKA ................................................................ 63 4.4. ROKOVI, NAIN I POSTUPAK KONSULTOVANJA ............................ 64 4.5. NITAVNOST NEZAKONITE ODLUKE POSLODAVCA ..................... 66 4.6. DONOENJE ODLUKE SAMO UZ PREDHODNU SAGLASNOST VIJEA ZAPOSLENIKA ................................................. 67 4.6.1. Rjeavanje spora putem arbitrae ako vijee uskrati saglasnost na odluku ............................................................. 4.7. SPORAZUM O UREIVANJU ODREENIH PITANJA IZ RADNOG ODNOSA ................................................................................................ 68 5 . OBAVEZE I OVLATENJA VIJEA ZAPOSLENIKA ....................... 70 5.1. SLUAJEVI U KOJIMA VIJEE ZAPOSLENIKA NE MOE UESTVOVATI ...................................................................................... 70 5.2. SAZIVANJE SKUPA ZAPOSLENIKA RADI INFORMISANJA ZAPOSLENIKA ................................................. 71 5.2.1. Sazivanje i odravanje skupa zaposlenika radi informisanja ........ 71 5.2.2. Odravanje skupova zaposlenika po organizacionim jedinicama .. 72 5.2.3. Izrada izvjetaja o radu vijea zaposlenika ................................... 73 5.3. ODNOS I SARADNJA VIJEA ZAPOSLENIKA SA SINDIKATOM ...... 75 5.3.1 . Saradnja vijea zaposlenika sa sindikatom .................................. 75

92