Tehnika rukovanja brodom Manevriranje Brodom Opcenito o cimbenicima koji utjecu na manevriranje brodom da bi se moglo potpuno upravljati brodom,

treba poznavati prirodu i velicinu sila sto djeluju na njega. tim silama koje razlicito pokazuju svoje djelovanje na brod rzliciti su izvori. to su vijak, kormilo, vezni konopi, ii sidro, vjetar, struja, i ostalo. sile koje nastaju od vijka, kormila, veznih konopa i sidra potjecu od samoga broda i mogu se podesavati i kontrolirati. sve ostale sile posebno vjetar i struja zapravo su vanjske sile i djeluju slobodno i neovisno o ljudskoj volji. vjestina pomoraca sastoji se upravo u tome da se djelovanje tih vanjskih sila u razlicitim uvjetima usmjeri takoda bude korisno a ne stetno pri manevriranju brodom. svaka od navedenih sila ima veliku snagu, a svaka ood njih pocinje pokazivati svoje djelovanje tek kad se savlada moment tromosti ili inercija broda. sto je brod tezi i duzi, ima i veci moment tromosti jer suvremeni brodovi imaju masu od nekoliko tisuca tona i mogu biti dugi vise stotina metara. Djelovanje vijka vijak koji se pri voznji naprijed gledano u smjeru pravca okrece u smjeru kazaljke na satu naziva se desnokretni. ako se vijak u istim uvjetima okrece u smjeru suprotno kazaljki na satu zove se lijevokratni. ako se oba vijka okrecu u obratnom smjeru daju brodu poriv prema natrag, tj. ostvaruju voznju krmom. straznja povrsina krila vijka kad brod vozi naprijed naziva se tlacna povrsina krila. povrsina krila sa suprotne strane tj.prednja povrsina krila pri voznji naprijed naziva se usisna povrsina krila, a vrh krila naziva se najudaljenija tocka od osi vijka. ulazni brid krila je brid koji sijece vodu pri voznji naprijed dok se njemu suprotni brid naziva izlazni brid krila. promjer vijka dvostruko je najkraca udaljenost izmedju vrha krila i osi vijka.

Djelovanje kormila svojstvo broda da moze mijenjati kurs naziva se okretljivost broda, a ostvaruje se pomocu kormilarskog uredjaja. kormilarski uredjaj ne sluzi brodu samo radi promjene kursa i radi okretanja nego i da ga drzi u odredjenom kursu. kad je kormilo u sredini, tj. u uzduznici broda struja koju bacaju vijci ili relativna struja vode koja nastaje zbog voznje broda protjecu jednakomjerno u desnu i lijevu plohu kormila, ne uzrokujuci pri tome da krma broda izbije u lijevu ili desnu stranu. medjutim, cim se kormilo iz svog osnovnog polozaja postavi u desnu ili lijevu stranu, na njegovu prednju plohu pocima djelovati struja vode i struja vijka. zbog djelovanja struje vode na kormilo krma pocima izbijati na jednu ili drugu stranu prema tome kako je kormilo okrenuto i plovi li brod naprijed odnosno natrag, tj krmom. teoretski brod ce se najbrze i najbolje okretati kad kut kormila iznosi 45 stupnjeva, medjutim u praksi je taj kut najpovoljniji izmedju 35 i 4 stupnjeva. pri polozaju kormila od 35 do 4 stupnjeva sila okretanja broda neznatno raste dok sila koja smanjuje brzinu voznje raste mnogo jace. zbog toga je najveci otklon kormila u vecine brodova izmedju 35 i 4 stupnjeva, sto ovisi o tipu i velicini broda. stoga svako kormilo ima takozvani granicnik koji mu ne dopusta da se okrene ni na desnu ni na lijevu stranu vise od zadanog kuta. djelovanje kormila temelji se na zakonu hidromehanike po kojem se zbog nagomilavanja vode na strani skrenutog kormila usporava struja vode i povisuje tlak, i obratno. tlak na udarnoj strani lista kormila i podtlak na suprotnoj strani tvore ukupnu silu na kormilu koja se proracunava prema sljedecoj !ormuli. "#$%v.kvadrat%!.al!a $&povrsina lista kormila v&brzina broda !.al!a&!aktor koji ovisi o obliku broda, o obliku i smjestaju kormila, broju vijaka itd. a dobiva se pokusom za kormilarenje i manevarske osobine broda vazna je velicina, tj. povrsina lista kormila. a izracunava se prema sljedecoj !ormuli'

$#()%*+,k $&povrsina lista kormila )&konstrukcijska duljina broda *&konstrukcijski gaz broda k&koe!icijent koji ovisi o tipu broda , i iznosi npr. za brze putnicke -5, a za vece teretne brodove 5 &. . prosjecno se uzima da k iznosi /0 vrijednosti )%*