UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

SEMINARSKI RAD Predmet: Stres menadment TEMA: STRES U NOGOMETU

STUDENT: Aldin Kametovic

MENTOR: Prof.dr. Ifet Mahmutovi

Sarajevo, oktobar 2013. godina

SADRAJ

1.0. UVOD 2.0 . STRES U NOGOMETU 3.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TRENAZNOM PROCESU 3.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA U PRIPREMNOM PERIODU 4.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME 4.1. DISANJE KAO SREDSTVO REGULACIJE 4.2. VERBALNI TRENING 4.3. RELAKSACIJA 5.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TAKMICARSKOM PERIODU 5.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA PRED SAMU UTAKMICU I ZA VRJEME UTAKMICE 6.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME U PRIPREMNOM I TAKMICARSKOM PERIODU 7.0. SITUACIONI TRENING 8.0. METODE GRUPNOG RADA 8.1. METODE INDIVIDUALNOG RADA 9.0. MENTALNI TRENING 10.0. ZAGRIJAVANJE 11.0. KOMUNIKACIJA PRIJE UTAKMICE 11.1. KOMUNIKACIJA ZA VRJEME UTAKMICE 11.2. KOMUNIKACIJA POSLIJE POBJEDE 11.3. KOMUNIKACIJA POSLIJE PORAZA 12.0. ZAKLJUCAK

1.0.

UVOD

I u nogometu su poznati tzv. svjetski majstori, koji svremena na vrijeme zakau pod psihikim pritiskom takmienja. Ne gledajui na ove sluajeve izuzetka, i rutinirani igrai imaju problema sa predstartnim stanjem kod vanih utakmica. esto ih hvataju teko opisivi imaginarni strahovi, ponekad i od konkretnih briga npr. od jednog poznatog grubog protivnikog igraa ili obnavljanjem svjee zarasle povrede itd. Nerijetko nogometai su optereeni oekivanim uspjehom od strane javnosti koji se bude uz pomo medija. Sve to dovodi jednog nogometaa i cijelu ekipu u stresnu situaciju.

2.0. STRES U NOGOMETU

U ovom dijelu govorimo da se nogometa moe za uspjeh i sam motivirati i stimulirati, jedna specijalna forma samomotivacije je tzv. mentalni trening, Radi se o jednoj psihikoj pretpostavci treninga. Za ovu formu treninga nogometa se mora prebaciti u jedno oputeno tjelesno - duevno stanje, u kome je on veoma sposoban za prijem sopstvenih ili tuih uticaja ( uspjet e . ) za sugestivne slike ( uspjean dribling ) i slikovito sastavljanje pretpostavki funkcija ( kombinacije ) Za Paul- aBreitner-a je poznato da se on prebacivao u takvo stanje oputanja jedan sat prije prije vanih utakmica, da bi se psihiki pripremio za igru. Ovo stanje moe biti postignuto samo u mirnoj oputenoj i odlunoj atmosferi. U ovoj situaciji ulaenja u sebe nogometa je u stanju: - psihiki savladati predstojee tehniko - taktike zadatke. - razviti specijalne strategije rjeavanja zadataka protiv odreenih protivnika, - istovremeno su otklonjeni imaginarni strahovi, - razviti samopouzdanje kroz samosugestiju. 2

Za veinu aktivnih nogometaa mentalni trening nije povoljna metoda. To nije samo zbog velike guve u svlaionicama. Veina nogometaa je nedovoljno isforsirana za takvu senzibilnu tehniku: oni ne raspolau sposobnostima i spoznajama da bi vrili autogeni trening ili druge novije forme aktivnih samouticaja, u potrebnom stanju naprezanja.

Za pojedine igrae koji pokazuju razliito raspoloenje i interesovanje, ili imaju psihikih problema, ovaj postupak se preporuuje jo u fazi priprema, igrai i trener bi zajedno trebali potraiti savjet jednog sportskog psihologa. I u nogometu su poznati tzv. svjetski majstori, koji svremena na vrijeme zakau pod psihikim pritiskom takmienja. Ne gledajui na ove sluajeve izuzetka, i rutinirani igrai imaju problema sa predstartnim stanjem kod vanih utakmica. esto ih hvataju teko opisivi imaginarni strahovi, ponekad i od konkretnih briga npr. od jednog poznatog grubog protivnikog igraa ili obnavljanjem svjee zarasle povrede itd. Nerijetko nogometai su optereeni oekivanim uspjehom od strane javnosti koji se bude uz pomo medija. Sve to dovodi jednog nogometaa i cijelu ekipu u stresnu situaciju. I okplnosti nepoznate sredine kao npr. jedan totalno nepoznat stadion, fanatini gledaoci, ekstremni vremenski uslovi i dr. U stanju su da ojaaju subjektivno oseanje stresa kod nogometaa. Posljedice koje medicionari i psiholozi mogu ustanoviti na iznerviranim osobama su mnogostruke i razliite. One polaze od objektivnih promjena koje se mogu dokazati u psiholokom podruju mjenjanja vremena reakcije ( frekvencija pulsa ), poveanju tonusa miia, do promjene tjelesnih optereenja, osobnih naavika i naina reakcija. Poznato je da se u stresnim situacijama u vecoj mjeri lui hormon adrenalin. Ovaj hormon je u odreenoj mjeri potreban za visoki tjelesni uspjeh, ali ako ga tijelo previe producira onda to djeluje sputavajue na sposobnost za postizanje sportskog uspjeha.

ta bi trebali raditi trener i nogometai da bi zadrali mjeru adrenalina na optimalnoj vrijednosti, 3

Psiholozi u ovim situacijama preporuuju specijalne metode metode opustanja kao npr. autogeni trening, progresivnu relaksaciju miia, aktivnu terapiju ili Biofeed back trening. U praksi se ove metode veoma rijetko koriste. U svakodnevnoj praksi najbolje rezultate su dale sljedee mjere: - strune informacije nogometaima o snazi i slabostima protivnika. . - jasna i konkretna informacija o taktikim zadacima za svakog nogometaa pojedinano - s tim u vezi : opisivanje i osiguranje rizika od strane trenera. - relativizacija nivoa zahtjeva koji se evenualno trae, prema nogometaima.

- apel na timski rad. Teamwork ( svi za jednog, jedan za sve ) - podjela predstojeih zadataka na sve igrae,

- smanjenje individualno usvojenih strahova.

- obilni aktivni trening zagrijavanja.

3.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TRENAZNOM PROCESU

Psiholoka priprema je dugoroan proces rada sa sportistima u toku celpkupnog planskog i sistematskog vjebanja i izvoenja, kao i priprema za neposredni nastup na takmienju. Ona ima svoje mesto u cjelokupnom pripremanju sportista koje ine tri osnovne strukture: - Tehniko taktika pripremljenost, obuhvata razvijanje odreenuh sposobnosti za uenje tehniko taktikih elemenata, zatim stepen naunosti i izvoenje elemenata koje ine sadrinu sportske igre. - Fizika pripremljenost, podrazumijeva razvoj fiziolokih i fizikih sposobnosti koje nastaju u organizmu pod uticajem specifinog treninga.

- Psiholoka priprema, dugotrajan proces rada sa sportistima koji podrazumijeva stvaranje uslova, podsticanje i usmjeravanje razvoja potencijala sa ciljem postizanja odgovarajue psiholoke pripremljenosti za odreenu vrstu zadatka. Psiholoku pripremu koju trener i psiholog sprovode u svom radu sa ekipom moemo klasifikovati u sljedea dva parametra: vrijeme i nain pripreme. Razmatrajui faktor vremena imamo: - Psiholoke pripreme u pripremnom periodu. - Psiholoke pripreme u takmiarskom periodu. Psiholoku pripremu u takmiarskom periodu moemo podijeliti na: - Pripreme u mikrociklusu ( nedjelje ) - pripreme pred samu utakmicu tj. za vrijeme utakmice (u poluvremenu )

Kada je u pitanju priprema ekipe, razlikuju se: - individualna psiholoka priprema - psiholoka priprema kompletne ekipe

3.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA U PRIPREMNOM PERIODU

Pripremni rad predstavlja fazu rada kada trener sa svojim saradnicima obavlja niz znaajnih aktivnosti: strunih pedagokih, psiholokih i socijalnih.

Trener vri saznajno selektivni proces upoznavanja kluba, klupskih materijalnih potencijala, istorije kluba, klupskih trajnih i prolaznih vrijednosti. Upoznaje se sa socijalnim i ekonomskim karakteristikama regije i entropolokim karakteristikama stanovnika, ime stie uvid u optu klimu u kojoj klub egzistira. Poetni potezi trenera u pripremnom periodu, gotovo po pravilu izazivaju intenzivnu panju okruenja, koje se najee formira u tri grupe: - simpatizeri, koji pruzaju otvorenu podrku - oponenti, koji u poetku ne pokazuju svoje stavove - sportske saradnike, koji nastoje da prue adekvatnu sportsku saradnju

Pored ovih inilaca usko vezanih za klub, postoje i faktori iz sfere medija ( radio, televizija, novine ), privredne i politike organizacije koje imaju posredni i neposredni uticaj i veze sa klubom i rezultatima kluba. U ovoj fazi uloga trenera je uspostavljanje interakcijskih odnosa sa avim ovim iniocima i obezbeivanje pozitivne atmosfere za rad svoje ekipe. U sljedeoj fazi trener bi trebalo da izvri prikupljanje kompleksnih podataka koji se odnose na kompletan igraki kadar i sve lanove strunog taba. Ovdje bi prisustvo psihologa bilo od velikog znaaja, kao i primjena standardnih psiholokih metoda za snimanje osnovnih karakteristika ekipe.

Pimjenjuju se intervjui, ankete, testovi opservacione tehnike i naravno dostupna dokumentacija kluba. Nakon psihodijagnosticiranja i formiranja psiholokih dosjea igraa, pristupa se izradi planova i programa za dalji rad. Priprema u ovoj fazi se sastoji od planiranja pojedinih ciklusa trenanog procesa.

4.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME Predtakmiarski period je veoma znaajan jer se tada vri cjelokupna i opta priprema za predstojea takmienja. Priprema obuhvata dijagnostikovanje psiholokih i fiziolokih karakteristika sportista da bi se stekao uvid u psihofiziko stanje svakog igraa i da bi se na osnovu toga pripremio individualni plan rada za svakog igraa ponaosob. Najee se primjenjuju sljedee tehnike. disanje kao sredstvo samoregulacije verbalni trening, sugestija i autosugestija relaksacija - autogeni trening vizuelizacija vjebe koncetracije vjebe komunikacije i dr.

4.1. DISANJE KAO SREDSTVO SAMOREGULACIJE Kompleks vjebi disanja moe da se primjenjuje kao sredstvo psihoregulacije, kako u situacijama dueg uzbuenja ( napetost koja se javlja pred takmienje ) tako i za vrijeme samog nastupa, te je tehnike disanja neophodno savladati i automatizovati njihovo korienje da bi bile primjenljive u momentima kada je to neophodno. Disanje ima smirujui uticaj ako se sprovodi sljedei postupak: Dublje udisanje, due zadravanje vazduha, dvostruko due vrijeme za izdisaj nego za udisanje. Smanjenje napetosti, uzbuenja, strepnje i druge se tjeskobe se redovnim izvoenjem ove vjebe smanjuju na najmanju moguu mjeru, a ponekad i potpuno anuliraju.

4.2. VERBALNI TRENING Verbalnim uticajem moe se djelovati na nivo motivacije sportiste, na smanjivanje optereujueg nivoa odgovornosti, na otklanjanje osjeaja krivice, kao i na poveavanje samopouzdanja. Ono to se podrazumjeva pod verbalnim treningom je sugestija pod kojom se u psiholokoj praksi podrazumjeva verbalni uticaj jedne ili vie osoba na druge, to izaziva promjene, kako na unutranjem tako i na spoljanjem planu ponaanja uopte. Ovaj uticaj pored psihologa najvie koriste treneri.

Verbalna sugestija mora biti jasna, odmjerena, data na kontrolisan i prihvatljiv nacin za pojedinca ( bez agresivnih i preterano autoritarnih tendencija ) Pod autosugestijom se podrazumjeva pojava gdje pojedinac utie na sopstveno miljenje, stavove i ponaanje, ime moe da doprinese razvoju potrebnih pozitivnih karakteristika ( manja napetost, vea samokontrola, bolja koncetracija, izraenija motivacija i samopouzdanje ). Posebno je znaajno to ovakvim autosugestivnim djelovanjem sportista pojaava vjerovanje u sebe i svoje potencijale, to se manifestuje i u igri.

4.3. RELAKSACIJA Sportsko takmienje je izvor stresnog stanja za sportistu to se ispoljava u obliku napetosti, tenzije i jaih emocionalnih doivljaja. Zbog toga je neophodno nauiti sportistu metodama i tehnikama relaksacije koje su nezamjenljive u pripremnom periodu takmienja, a naravno primjenjuju se i u takmiarskom periodu. Jedna od najpopularnijh tehnika je autogeni trening koji se primjenjuje u irokim sportskim krugovima. Sutina ove metode je da se strogo odabrane rijei u reenicama upotrebljavaju na sistematski nain, sa ciljem da izazovu u organizmu jasno primjetne fizike promjene, poslije kojih dolaze i promjene psihikog stanja. Primjena ove tehnike izaziva promjene prvo u fiziolokim procesima i muskulaturi, a preko njih i u fizikoj sferi. Primjenom autogenog treninga postie se oputanje, savladavanje stresogenih faktora i stanja stresa, kontrola sopstvenog psihikog stanja i dr.

5.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TAKMICARSKOM PERIODU Priprema sportista za nastupajuu utakmicu poinje onog momenta kada se zavri prethodna. Plan rada je konstruisan u zavisnosti od protivnika, a u skladu sa osnovnim praviliom da se ni jedan protivnik ne smije podcijeniti Prije prvog treninga u nedjelji treba iscrpno anaalizirati prethodni susret, a zartim upoznati igrae sa planom priprema za sljedeeg rivala. Osim tehniko - taktike pripreme na koju se stavlja akcenat, i orgaanizovanja prijateljske utakmice, neophodno je upoznati igrae sa dobrim i loim stranama protivnike ekipe, fizikim sposobnostima, uticaju sredine ( teren, publika, poloaj na tabeli itd.) Ukoliko se pored svih upoznavanja i predostronosti primjeti kod igraa neadekvatno shvatanje protivnika, vri se individualna psiholoka priprema.

10

5.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA PRED SAMU UTAKMICU I ZA VRJEME UTAKMICE Psiholoka priprema pred samu utakmicu je nastavak opte psiholoke pripreme, stom razlikom to se akcenat stavlja na konkretne zadatke. Posebnu panju treba posvetiti igraima dan, dva pred utakmicu, da kulminirajua tenzija nebi prela kritinu taku optimalnog aktiviranja, ili bila ispod nje. Pred utakmicu se moe zapaziti razliito ponaanje sportista. Pojedinci se pretjerano uzbuuju, postaju nervozni, napeti, drugi opet apatini, povlae se u sebe sa smanjenom potrebom za komuniciranjem ili bilo kakvim kontaktom koji bi im pomogao da prevziu predtakmiarski stres. Za razliku od njih odreeni broj igraa reaguje u skladu sa oekivanjima, adekvatno razvijajui elju za pobjedom, bodrei sebe i druge, a ponekad intezivirajui svoj motiv do granice pobjede.

6.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME U PRIPREMNOM I TAKMICARSKOM PERIODU Od razlicitih metoda koje su primjenjive u sportu, kao najbitnije izdvajaju se: - situacioni trening - metod fgrupnog rada - metod individualnog rada - mentalni trening - zagrijavanje

7.0. .SITUACIONI TRENING Primjenjujui ovu metodu rada, trener kroz trenani proces simulira uslove koji se mogu odigrati prilikom takmienja. Organizuje se situacija adekvatna onoj koja se oekuje i pod datim uslovima sprovodi se zamiljen plan igre. Situacije koje se mogu pripremiti se uglavnom odnose na neadekvatno suenje, nain igre protivnika, razna neugodna ponaanja, provokacije i dr.

8.0. METODE GRUPNOG RADA U cilju to adekvatnijeg motivacionog momenta pred utakmicu najee se primjenjuje metod grupnog rada, tj. razgovori sa cijelom ekipom istovremeno ili samo sa pojedincem u individualnim sportovima. Preporuljivo je da se odri izvan mjesta gdje e se utakmica odrati, npr. karantin, to u velikoj mjeri moe da otkloni predtakmiarsku tenziju.

11

8.1. METODE INDIVIDUALNOG RADA Pojedinani razgovori sa igraima su takoe jedan od bitnih elemenata psiholoke pripreme. Ovaj bi metod trebalo svakako da primjenjuje psiholog, ali pored njega uloga trenera je velika, u tom smislu to igraima puno znai pozitivan tretman od strane trenera, ime im se poveava osjeaj odgovornosti, motivisanosti i spremnosti da izginu na terenu. Pored strunih savjeta o planu igre, trener moe da omogui igraima da kau svoje miljenje, izraze svoj doivljaj predstojeih utakmica, i da ih tako ohrabri, ulivajui im neophodno samopouzdanje. 9.0. MENTALNI TRENING Mentalni trening podrazumijeva plansko i sistematsko izazivanje neke predstave ili nekog pokreta, kao svjesno ostvarenje nekog unutranjeg doivljaja kretanja.. Ima veliku primjenu prilikom uvjebavanja i usavravanja novih taktikih i tehnikih varijanti, jer se time uvruje novonaueno.

10.0. ZAGRIJAVANJE Zagrijavanje je veoma bitan elemenat cjelokupne predtakmiarske pripreme, jer doprinosi smanjenju uzbuenja, postizanju optimalnog nivoa aktivacije i angamanu kompleksnog potencijala sportiste. 11.0. KOMUNIKACIJA PRIJE UTAKMICE prilagoditi svoje komentare odlikama svakog mea u zavisnosti od protivnika. dajte kratke sugestije na pozitivan nain ( ne koristite negaciju nemoj ) govorite tako da odrite igraevo samopouzdanje. odaberite igrae da se bore i da pokuaju da uivaju u igri. pruite im podrku i povjerenje. recite igraima da od njih oekujete da prue svoj maksimum.

11.1. KOMUNIKACIJA ZA VRJEME UTAKMICE procjenite koliko savjeta vai igrai mogu da opsorbuju u stresnim situacijama. kada dobijaju: ohrabrite ih da nastave istim intezitetom. kada gube, neka uspore - pomozite im da rijee trenutnu konfuziju. budite pozitivno autoritativni, pruite im podrku i ohrabrenje. ne kritikujte previe ionako su pod stresom. nemojte davati negativne verbalne sugestije.

12

11.2. KOMUNIKACIJA POSLIJE POBJEDE estitajte igraima na dobrom nastupu. verifikujte zasluge najboljih. izbjegavajte da budete previe oduevljeni, budite realni spustite igrae na zemlju. ohrabrite igrae da nastave i da daju maksimum u sljedeim meevima.

11.3 .KOMUNIKACIJA POSLIJE PORAZA - kontrolisite svoja osjeanja poslije poraza. - imajte u vidu da su igrai manje otvoreni za komunikaciju. - igraima vie treba poslije poraza nego poslije pobjede. - nikada ne ignoriite igrae. - ono to veina igraa eli je - podrka - za kompleksnije razgovore saekajte da igra ne bude toliko emotivam. - prvo sasluajte razmiljanja i osjeanja vaih igraa, pa donesite sud. - moete biti bijesni, ali nemojte biti cinini. - nemojte pretjerivati u kritikama i nemojte svaljivati krivicu samo na jednog igraa. - naglasite da govorite o kvalitetu utakmice a ne o rezultatu. - ne posmatrajte utakmicu izdvojeno, ve u sklopu dugoronijeg plana i razvoja. - vratite samopouzdanje igraima. - izvucite pozitivne zakljuke iz mea. - izbjegavajte dvije uvene iritirajue sintagme, zar vam nijesam rekao, znao sam da e se to dogoditi.

13

12.0. ZAKLJUCAK Poanavanje osobina linosti sportista spada u kljune zadatke, kako trenera tako i psihologa koji rade sa igraima. Na osnovu poznavanja svojstva linosti uspjenije se moe organizovati trenani proces i mogu se postii vei efekti u radu. Ono gdje veina trenera grijei u pogledu uestvovanja psihologije u trenanom procesu je stav da trener bolje poznaje sport i igrae i samim tim moe lako da prepozna problem ako ga ima. Meutim ne treba zaboraviti da je to, ipak samo polovina posla, jer se dijagnostikovanjem problem ne rjeava. Neophodan je struni tretman koji e problem rijeiti. Kontinuirani rad u klubu uz upoznavanje svih relevantnih injenica, predstavlja osnovni uslov uspjenog rada.

14