Naomi Klein - Doktrina oka

Prazno je lijepo Tri desetljea brisanja i preobraavanja svijeta U oima Bojim zemlja se bila iskvarila; nepravdom se nap nila! " kad je Bo# vidio kako se zemlja iskvarila - te se svako bie na zemlji izopailo - ree Bo# Noi$ %&dl io sam da b de kraj svim biima jer se zemlja nap nila opainom; i' evo' nitit i( zajedno sa zemljom!) Knji#a Postanka *$++,

-ok i st por djelovanja s koja ra.aj stra(ove' po#ibelji i razaranja potp no neraz mljiva /jelok pnome stanovnitv ' odre.enim elementima ili sektor #roeno#a dr tva ili vodstv ! Priroda' oblik tornada' ra#ana' potresa' poplava' neob zdani( poara' #ladi i bolesti moe stvoriti ok i st por! -ok i st por - brzo ostvarivanje prevlasti' vojna doktrina za ameriki rat "rak + 0amara Perr1ja sam poznala r jn 2334-' velikom sklonit 5rveno#a kria Baton 6o #e ' drava 7o isiana! 8eer s posl ivali nasmijeeni' mladi s/ijentolozi' a on je stajao red ! 9ene s malo ranije (itili zbo# to#a to sam' bez medijske pratnje' raz#ovarala s preivjelima tako da sam se svim silama tr dila klopiti bijela Kana.anka mor a:roameriki( 0 njaka! U# rala sam se red iza Perr1ja i zamolila #a da poraz#ovaramo kao stari prijatelji' a on mi je lj bazno dovoljio! 6odio se i odrastao Ne; &rleans ' a iz poplavljeno# #rada izv kao se tjedan dana ranije! "z#ledao je kao sedamnaesto#odinjak' no rekao mi je da ima dvadeset tri! &n i obitelj beskrajno s d #o ekali a tob se za evak a/ij < kako nis stizali' p tili s se pjei/e na s n/ koje je prilo! Naposljetk s zavrili ovdje' #olemom kon#resnom /entr koji je obino #oivao :arma/e tske sajmove i %5apital 5it1 5arna#e$ T(e , Biblija' =tari zavjet' izd! Kranska sadanjost' >a#reb ?prim' prev!@ ++ leaja i #omila bijesni( i is plj/ni( "ji li koje pod nn/lA!oroni Ut n- pi il im nervozni pripadni/i Na/ionalne #arde' pravo pristi#li iz "raka! To# dana sklonitem je kr ila vijest da je 6i/(ard Baker' istakn ti rep blikanski kon#resmen iz #rada' sk pini lobista izjavio ovo$ %Konano smo oistili so/ijalne stanove Ne; &rleans ! To nismo mo#li initi sami' pa se za to pobrin o Bo#!)2 0osep( 5aizaro' jedan od tamonji( najim niji( #ra.evinski( pod zetnika izrazio je slian stav$ %9islim da smo dobili prilik poeti od nie#a! " to nita pr a nam prilino velike mo# nosti!)B 5ijeli taj tjedan dravna le#islat ra 7o isiane Baton 6o #e nalazila se pod opsadom korpora/ijski( lobista koji s poma#ali odrediti pravo te velike mo# nosti$ nie poreze' manji broj zakona' je:tinij radn sna# i %manji' si# rniji #rad) < to je praksi znailo sravniti sa zemljom so/ijalne stanove i zamijeniti i( apartmanima! =l aj i sve te prie o %novom poetk ) i

%praznoj ploi)' ovjek #otovo spijeva previdjeti otrovn ka otpada' razliveni( kemikalija i lj dski( tr pla nekoliko kilometara niz /est ! U sklonit 0amar nije mo#ao misliti ni na to dr #o! %To stvarno ne vidim kao ienje #rada! 8idim samo da je tamo po#in lo mno#o lj di! " to oni( koji nis trebali mrijeti!) Covorio je ti(o' ali #a je o stariji m kara/ ispred nas i na#lo se okren o$ %Koji je vra# tim tipovima Baton 6o #e D &vo nije prilika! To je tra#edija! 0es li slijepiD) Nadovezala se majka dvoje dje/e$ %Ne' nis slijepi' oni s zli! 8ide sasvim dobro!) 0edan od oni( koji s poplavljenome Ne; &rleans vidjeli mo# nosti bio je i 9ilton Eriedman' veliki # r pokreta neob zdano# kapitalizma i ovjek kojem s pripisivali stvaranje prir nika s vremene i (ipermo-bilne' #lobalne ekonomije! "ako devedeset tri #odine star' slaba zdravlja' %striek 9iltie) < kako s #a zvali sljedbeni/i < sk pio je sna# i' tri mjese/a nakon to s pop stile brane' napisao komentar za T(e Fall =treet 0o rnal! %Najvei dio nj orlinski( kola lei r evinama)' primje je Eriedman' %jednako kao i domovi dje/e koja s i( po(a.ala! Dje/a s se rasprila diljem zemlje! To je tra#edija! Gli' istovremeno i prilika za radikaln re:orm obrazovno# s stava)!H , Borba metalnom kavez koji zamjenj je klasini rin#! ?prim' prev!@ +2 iijara nniarn za onnov i ponoi@san@e posroj///# nj omn!sKo# s srava javno#a !kolstva' obiteljima podijeli va er/ kojima bi se plaalo privatnim instit /ijama' koje veinom rade kao pro:itne stanove < a sve bi to s bven/ionirala drava! Bitno je' pie Eriedman' da ta temeljna promjena ne postane privremena zamjena' ne#o %stalna re:orma)!4 5ijela mrea desniarski( tr stova moz#ova (vatila se za Eriedmanov prijedlo# i obr ila na #rad nakon ol je! Gdministra/ija Ceor#ea F! B s(a podrala je planove dese/ima milij na dolara kako bi nj orlinske kole pretvorila %arter-kole),' instit /ije koje :inan/ira javnost' ali i( vode privatni/i s kladno vlastitim pravilima! %5arter-kole) s d boko podijelile =jedinjene Drave' ipak najvie Ne; &rleans #dje i( veina a:roameriki( roditelja smatra sredstvom ponitavanja svi( posti#n a pokreta za lj dska prava' koja svoj dje/i jame jednak obrazovni standard! No' 9ilton Eriedman /ijeli kon/ept dravni(

kola vonja po so/ijalizm ! Po nje#ov miljenj ' jedine : nk/ije drave s %tititi na slobod od neprijatelja pred naim vratima kao i nai( s narodnjaka; vati zakon i red' poti/ati privatne #ovore' te skrbiti za konk rentnost trita)!* Dr #im rijeima$ dati poli/ij i vojsk jer je sve ostalo' time i mo# nost besplatno# obrazovanja' samo nepoteno mijeanje trite! U otroj s protnosti s p evom brzinom ponovno# podizanja brana i osposobljavanj elektrine mree' a k/ija nj orlinsko# kolsko# s stava kretala se vojnikom brzinom i pre/izno ! >a osamnaest mjese/i' tijekom koji( se veina siromano# #radsko# stanovnitva i dalje nalazila pro#onstv ' nj orlinski s stav javno#a kolstva #otovo s potp nosti zamijenile privatne %arter-kole)! Prije ra#ana Katrine' kolski odbor je nadzirao +2B javne kole - nakon to#a' broj se sveo na samo etiri! Prije ol je #rad je radilo A %arter-kola) < sad i( je nikn la B+!A Nj orlinske itelje nekad je zast pao snaan sindikat < sindikalni #ovor je poniten i svi( etiri tis e sedamsto lanova dobili s otkaze!I Privatne kole ponovno s zaposlile neke mla.e itelje' iako s niim primanjima - dok i( je veina ostala bez posla! Kako je pisao Ne; Jork Times' Ne; &rleans je postao %vodei na/ionalni laboratorij za irok primjen arter-kola)' dok je Gmeri/an Knterprise "nstit te',, :ridmanitski tr st moz#ova' s(ieno tvrdio$ %Katrina je jednome dan posti#la!!! ono to tamonji re:ormatori kolstva nis spjeli , U izvornik - /(arter s/(ools' Lprim' prev!@ ,, Gmeriki instit t za pod zetnitvo ?prim' prev!@ +B kola' promatraj i kako se nova/ A!a rtve poplnve pre smj/rava i !iM' !iiiNr javno# s stava i nje#ov zamjen privatnim' Eri/.manov plan nazvali$ %obrazovnom otimainom zemlje)!+3 Takvo plansko (araenje javne s:ere nakon katastro:a' spojeno s poimanjem tra#edija kao zb dljivi( trini( prilika' nazivam %kapitalizmom katastro:e)! Eriedmanov napis o Ne; &rleans bio je nje#ova posljednja javna prepor ka < mro je za manje od #odin dana' +*! st deno#a 233*!' navrivi devedeset etiri #odine! Privatiza/ija kolsko# s stava amerikom #rad srednje veliine moda se ini skromnom zadaom za ovjeka koje# je veina smatrala naj tje/ajnijim ekonomistom

posljednji( pola stoljea' ovjekom med ijim se st dentima nalazi nekoliko ameriki( predsjednika' britanski( premijera' r ski( oli#ar(a' poljski( ministara :inan/ija' diktatora iz Tree# svijeta' sekretara Kineske kom nistike partije' direktora 9e. narodno# monetarno# :onda i posljednja tri ravnatelja ameriki( Eederalni( rezervi! Unato tome' nje#ova odl nost da nj orlinsk kriz iskoristi za promi/anje : ndamentalistike inai/e kapitalizma neobino je prikladan oprotaj od nezamislivo ener#ino#' metar i ezdeset visoko# pro:esora koji je' kad je bio p noj snazi' sam sebe opisivao kao %staromodno# sveenika koji propovijeda na nedjeljnoj misi)!++ 8ie od tri desetljea Eriedman i nje#ovi moni sljedbeni/i savravali s pravo t strate#ij < ekati kriz veliki( razmjera' a zatim' dok se #ra.ani jo oporavljaj od oka' privatni/ima prodati dijelove dravno# vlasnitva i' to bre' %re:orme) initi stalnima! U jednom od svoji( najznaajniji( eseja Eriedman obli je temeljn taktik s(em s vremeno# kapitalizma < ono to ja podraz mijevam pod pojmom doktrine oka! &n pie da %samo kriza < stvarna ili prividna < za is(od ima istinsk promjen ! Kad do.e do takve krize' ak/ije koje se provode ovise o idejama koje se tamo nalaze! To je' kako vjer jem' naa temeljna zadaa < razvijati alternative postojeoj politi/i' odravati i( na ivot i na do(vat r ke sve dok ono politiki nemo# e postane politiki neizbjeno)!+2 Neki skladite konzerviran (ran i vod i tako se pripremaj za velike katastro:e; :ridmaniti skladite ideje o slobodnom trit ! Pro:esor ikako# =ve ilita vrsto je vjerovao da je' nakon izbijanja krize' najvanije djelovati brzo' nametn ti brze i nepovratne promjene i to prije ne#o to se krizom po#o.eno dr tvo vrati %tiranij stat sa O o)! +H mjese/i :lNPKom koNin nioM/ ostvariti znaajne promjene; aKo ne pri#rnni prilik i otllii io ne djel je tome razdoblj ' dr #a joj se prilika nee kazali)!P-P PTakva inai/a 9a/(iavellijeva savjeta da se ozljede moraj nanosili %sve istovremeno) dokazala se kao jedna od Eriedmanovi( najtrajniji( strateki( zasada! Eriedman je na io kako koristiti okove ili krize veliki( razmjera jo sredinom sedamdeseti( #odina' kad je radio kao savjetnik ileansko# diktatora' #enerala G # sta Pino/(eta! Ne samo to s Qilean/i tada ostali okirani Pino/(etovim silovitim dravnim darom' ne#o je i

/ijela drava bolovala od teke (iperin:la/ije! Eriedman je savjetovao Pino/(et da nametne brz i ra:aln preobrazb ekonomije < rezanje porezni( stopa' slobodn tr#ovin ' privatizirane sl #e' rezanje javne potronje i de-re# la/ij trita! Qilean/i s doivjeli da nji(ove dravne kole zamijene privatne koje s plaali va erima! Bila je to najradikalnija kapitalistika preobrazba povijesti' kasnije poznata kao revol /ija %Qikake kole)' jer je velik broj Pino/(etovi( ekonomista st dirao kod Eriedmana na ikakome =ve ilit ! Eriedman je predvi.ao da e brzina' neoekivanost i opse# ekonomski( promjena izazvati psi(olok reak/ij javnosti i time %olakati prila#odb )!+H Toj m noj takti/i nadjen o je i ime < ekonomska %ok-terapija)! U sljedeim desetljeima' kad #od bi vlade nametale nasilne pro#rame razvoja slobodno# trita' odl ivale bi se' sve redom' za sveob (vatno lijeenje okom' za %ok-terapij )! Pino/(et je tako.er olakao prila#odbe' stvaraj i vlastite okove i izvodei i( bezbrojnim reimskim sobama za m enje #dje s se m kama trzala mno#a tijela oni( koje se smatralo najvjerojatnijim zaprekama na p t kapitalistike trans:orma/ije! 9no#i s 7atinskoj Gmeri/i vi.ali izravn vez izme. ekonomski( okova koji s osiromaivali milij ne i epidemija tort re kojima s kanjavane stotine tis a lj di zbo# vjerovanja dr #aiji oblik dr tva! Ur #vajski pisa/ Kd ardo Caleano pitao je$ %Kako je mo# e odrati tolik nejednakost' osim elektro-okomD)+4 Tono trideset #odina nakon to s se ta tri pojedinana oblika oka obr ila na Qile' :orm la je ponovno izronila na povrin ' ovaj p t jo silovitije' "rak ! Prvo je doao rat' stvoren < kako tvrde a tori vojne doktrine %=oka i st pom) < %da ob zda protivnikov volj ' per/ep/ij i mo raz mijevanja' te #a tako ini potp no nemonim da djel je ili zvrati na djelovanje)!+* >atim je sti#la radikalna ekonomska okterapija koj je' dok +4 - masovna privatiza/ija' potp no slobodna tr#ovina' jedinstvena por/Mna stopa od +4 posto' radikalno srezana dravna prava! "raki ptivremeni ministar tr#ovine' Gli Gbd l-Gmir Glla;i' to je vrijeme izjavio da s nje#ovi s narodnja/i % morni i izmodeni od eksperimenata koji se vre na njima! = stav je doivio dovoljan broj okova' sto#a nam ekonomiji nije potrebna jo jedna ok-terapija)!+A Kad s se "raani od prli' opkolili s i( i odveli zatvore #dje s im tijela i svijesti

podvr#n li novim okovima < koji s ' tom pri#odom' bili neizmjerno manje meta:orine prirode! &visnost slobodno# trita o snazi oka poela sam istraivati prije etiri #odine' tijekom prvi( dana ok pa/ije "raka! Nakon to sam iz Ba#dada izvjetavala o ne spjelom pok aj Fas(in#tona da doktrin %oka i st pora) zamijeni ok-terapijom' otp tovala sam =ri 7ank ' nekoliko mjese/i nakon razorno# ts namija 233H!' i tako postala oevi/em malo izmijenjene inai/e isto# manevra < strani investitori i me. narodni kreditori ok pili s se kako bi iskoristili panik i /ijel ' prelijep obal predali r ke pod zetni/ima koji s na brzin #radili velika odmaralita kojima s stotinama tis a ribara od zeli pravo obnove nji(ovi( priobalni( naselja! %&kr tnim (irom s dbine priroda je =ri 7anki podarila jedinstven prilik < iz ove velike tra#edije rodit e se vr( nska svjetska t ristika destina/ija)' kako je objavila tamonja vlada!+I Nakon to je ra#an Katrina po(arao Ne; &rleans' i nakon to je sk pina rep blikanski( politiara' tr stova moz#ova i #ra.evinski( pod zetnika poela #ovoriti o %novom poetk ) i zb dljivim mo# nostima' bilo je jasno da je to postao omiljen nain promi/anja korpora/ijski( /iljeva < koristiti tren tke kolektivne tra mati-ziranosti da se pokren radikalne dr tvene i ekonomske promjene! 8eina oni( koji preive nek stra(otn katastro: ezn za potp nom s protno %novome poetk ) < ele spasiti sve to mo# i zapoeti popravljati ono to se sa valo; ele vrstiti vlastit povezanost s mjestima koja s i( stvorila! %Dok obnavljam #rad' osjeam se kao da obnavljam sebe)' izjavila je 5assandra Gndre;s' stanovni/a teko po#o.ene nj or-linske etvrti 7o;er Nint( Fard' dok je nakon ol je istila otpad!+R Gli' kapitaliste katastro:a ne zanima da popravljaj ono to je bilo! U "rak ' na =ri 7anki' Ne; &rleans ' pro/esi m tno# naziva %rekonstr k/ije) zapoeli s dovravanjem ono#a to je inila izvorna katastro:a' bri i sve preostalo od javne s:ere i korijenjeni( zajedni/a' a zatim i( brzo zamjenj j i nekom vrstom korpora/ijsko# Novo# 0er zalema <sve to prije ttS povrat svo#a vlasnitva! lb najbolje- de:inira 9ike Battles$ %Nama si i stra( i kaos pr ali mo# nost spje(a!)23 " ri.es/t/t vero#odinji bivi 5l G-in operativa/ #ovorio je

3 tome kako je kaos n poslijeratnom "rak pomo#ao nje#ovoj nepoznatoj + neisk snoj tvrtki' 5 ster Battles' da #ovorima sa saveznom vladom ostvari otprilike sto milij na dolara zarade!2+ Nje#ove rijei jednako dobro mo# sl iti kao parola s vremeno#a kapitalizma < stra( i kaos katalizatori s svako# novo# koraka naprijed! Kad sam zapoela istraivati krianja s perpro:ita i me#akatastro:a' pomislila sam da promatram svjetski napredak : ndamentalne promjene nain vo.enja %liberalni() trita! = ra. j i s pokretom koji se protivio nap (avanj moi korpora/ija' to je' #lobalno #ledano' zapoelo =eattle +RRR!' navikn la sam se vi.ati kako se sline' biznis bliske politike strate#ije silom name na kon:eren/ijama =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije ?FT&@' ili se name kao vjeti koje postavlja 9e. narodni monetarni :ond! Tri #lavna za(tjeva privatiza/ija' dere# la/ija na razini drave i otro rezanje javne potronje < med #ra.anima s bili krajnje neomiljeni' ali nakon potpisivanja sporaz ma stvarao se najmanj r k privid zajedniko# pristanka izme. vlada koje s pre#ovarale' jednako kao i konsenz s kr #ovima navodni( str njaka! =ada se taj isti ideoloki pro#ram namee pomo potp no o#oljeni( sredstava prisile < pod stranom vojnom ok pa/ijom nakon invazije' ili odma( nakon prirodne katastro:e kataklizmini( razmjera! Tako je ++! r jna na neki nain Fas(in#ton podario bla#oslov da prestane propitivati dr #e drave ele li one amerik inai/ %slobodne tr#ovine i demokra/ije)' te da je pone nametati okom i st porom vojne sile! Dok sam d blje kopala po povijesti naina kojim je taj trini model (arao svijetom' otkrila sam da je ideja iskoritavanja krize i katastro:e zapravo bio mod s operandi Eriedmanovo# pokreta od sami( nje#ovi( poetaka < tom : ndamentalistikom oblik kapitalizma od vijek s za napredovanje bile potrebne katastro:e! U svakom sl aj ' katastro:e koje s tirale p t bivale s sve vee i strasnije' ali ono to se do#odilo "rak ili Ne; &rleans nije izmiljeno nakon ++! r jna! Ustvari' takvo be tno eksperimentiranje iskoritavanja krize bio je vr( na/ stro#e' trideseto#odinje pokornosti doktrini oka! Cledaj i kroz prizm te doktrine' posljednji( trideset pet #odina iz#leda daleko dr #aije! Neka od najmraniji( krenja lj dski( prava' +A

prot emokratski rez i mi' zapravo s poinjena s promiljenom namjerom teroriziranja javnosti ili s aktivno ob zdavana /ilj pripreme vo.enja radikalni(' slobodnotrini( %re:ormi)! U Gr#entini je tijekom sedamdeseti( #odina ( nta %nestala), trideset tis a lj di < veinom ljeviarski( aktivista < to je bio temelj nametanja politike 5ikake kole' jednako kao to je teror bio partner iste takve ekonomske preobrazbe Qile ! U Kini +RIR! ok pokolja na tr# Tienanmen' kao i posljedina (ienja desetaka tis a lj di oslobodili s r ke Kom nistikoj partiji koja je najvei dio drave pretvorila #olem izvozn zon ' nap en radni/ima previe straenim da se bore za vlastita prava! U 6 siji +RRB! Boris 0elj/in je odl io poslati tenkove da p /aj na z#rad Parlamenta i zatvoriti vode oporbe ne bi li time prokrio p t m njevitoj privatiza/iji koja je izrodila zlo#lasne oli#ar(e! 9ar#aret T(at/(er se Ujedinjenom Kraljevstv +RI2! #odine za ostvarenje slini( /iljeva posl ila Ealklandskim ratom < neredi i na/ionalistiki s(it proistekli iz nje#a omo# ili s joj da se posl i zastra j om silom kojom je smrvila trajk #ljenokopima i otpoela prvi val privatiza/ijsko# bjesnila jednoj zapadnoj demokra/iji! NGT&-ovi napadi na Beo#rad +RRR! #odine stvorili s vjete za brz privatiza/ij bivoj 0 #oslaviji < /ilj koji je pret(odio rat ! Kkonomija ni kojem sl aj nije bila jedini pokreta ti( ratova' ali je svim sl ajevima iskoristila teak kolektivni ok da pripremi teren za ekonomsk ok-terapij ! Tra matini do#a.aji kojima je %omekavano) postojee stanje nis vijek bili neskriveno nasilni! U 7atinskoj Gmeri/i i G:ri/i tijekom osamdeseti( d nika je kriza tjerala drave da se %privatiziraj ili krepaj ) < kako je to izjavio jedan bivi d nosnik 99E-a!22 Polj ljane (iperin:la/ijom i previe zad ene da bi mo#le odbiti za(tjeve koji s pratili strane zajmove' vlade s pri(vaale %okterapij ) z obeanje da e se njome izv i iz jo vee propasti! Einan/ijska kriza Gziji +RRA!-+RRI! - razorna #otovo kao i 8elika kriza < pokorila je takozvane Gzijske Ti#rove' pretvaraj i nji(ova trita ' kako je to opisao Ne; Jork Times' %najve svjetsk rasprodaj prije zatvaranja d ana)!2B 9no#e od ti( drava bile s demokratske' ali se radikalne preobrazbe slobodno#a trita nis

nametale demokratskim sredstvima! Upravo s protno < kako je to poimao Eriedman' atmos:era , 9oda zv i pomalo nepravilno' ali je to' barem meni' najtoniji iako i naj pitniji mo# i prijevod - nestati neko#a! ?prlm!prev!@ +I Naravno' l l Ne slmP!tjeva kojima je pri(vaanje politike slobodno# trita prolo demokratski < politiari s se kandidirali s tvrdolinijakim pro#ramima i dobivali izbore < najbolji primjer s =jedinjene Drave za vladavine 6onalda 6ea#ana' dok kao noviji primjer moe posl iti izbor Ni/olasa =arkozvja Eran/ skoj! Unato spje( ' tim s se sl ajevima kriari slobodno# trita s oili s pritiskom javnosti' te s svi redom morali blaiti ili preinaiti svoje radikalne na me' pristaj i na par/ijalne promjene mjesto strajavanja na sveob (vatnoj preobrazbi! =ve svem ' iako je Eriedmanov ekonomski model mo# e djelomino nametn ti n tar demokra/ije' a toritarni vjeti neop(odni s za ostvarenje nje#ovi( temeljni( zasada! Da bi se ekonomska ok-terapija mo#la primijeniti potp nosti - to se do#odilo Qile tijekom sedamdeseti(' Kini potkraj osamdeseti(' 6 siji devedesetima i =jedinjenim Dravama nakon ++! r jna 233+! < potrebna je dodatna i snana' kolektivna tra ma; tra ma koja demokratsk praks kida ili privremeno ili trajno! Taj ideoloki kriarski po(od rodio se n tar j noameriki( a toritarni( reima' dok n tar najvei( novoosvojeni( podr ja < 6 siji i Kini < i danas ivi dobno i nesvakidanje spjeno' rame z rame s elinim pesni/ama nji(ovi( vo.a! -ok-terapija se vraa k i Eriedmanov pokret Qikake kole jo od sedamdeseti( #odina osvaja teritorije diljem svijeta' ali je svoj vizij zemlji nastanka potp nosti ostvario tek nedavno! 6ea#an je svakom sl aj tro p t' ali s =jedinjene Drave zadrale so/ijaln pomo' so/ijalno osi# ranje i dravno kolstvo za koje s se' Eriedmanovim rijeima' roditelji pripijali svojoj %ira/ionalnoj povezanosti sa so/ijalistikim s stavom)!2H Kad s rep blikan/i osvojili Kon#res +RRB!' David Er m' presa.eni Kana.anin i b d i pisa/ #ovora za Ceor#ea F! B s(a' naao se me. takozvanim neokonzervativ/ima koji s ' n tar =jedinjeni( Drava' traili provedb ok-terapije ekonomskom revol /ijom! %Dakle' po

mome miljenj ' to bi trebalo initi ovako$ mjesto post pni( rezova < malo ovdje' malo ondje - s dio bi( se zatraiti da tijekom jedno# jedino# ljetno# dana sreemo tristo pro#rama od koji( svaki stoji milijard dolara ili manje! 9oda takvi rezovi nee znaiti mno#o' ali' stari moj' za to e se ti! -tovie' mo# e je sve to izvesti na pravi nain!)24 +R i Kl@ vi i iji i;i ++ M!iSo# ll':1l s S i ana i ji d d +++ na k vi mmiai ji k i iM!i 9 bi joj mo#la otvoriti p t! =ve se promijenilo 233+! U tren tk napada + "! r jna Bijela k a bila je p na Eriedmanovi( enika' med kojima je bio i nje#ov bliski prijatelj' Donald 6 ms:eld! B s(ev tim zastra j om je brzinom iskoristio tren tak sveope vrto#lavi/e < ne sto#a to je' kako tvrde neki' administra/ija podm klo osmislila kriz ' ne#o zato to s klj ni pojedin/i n tar administra/ije' okorjeli veterani eksperimenata kapitalizma katastro:e 7atinskoj Gmeri/i i "stonoj K ropi' pripadali pokret %moli za kriz ) onako kao to s om po#o.eni poljodjel/i mole za ki ' onako kao to kransko-/ionistiki svjedo/i kraja svijeta mole za >anos! Kad d #o oekivana katastro:a konano nai.e' tren tk s svjesni da je k /n o as! Tijekom tri desetljea Eriedman i nje#ovi sljedbeni/i pomno s iskoritavali tren tke oka dr #im dravama < strane inai/e ++! r jna < zapoevi s Pino/(etovim dravnim darom ++! r jna +RAB! Dana ++! r jna 233+!' ideolo#ija koja se ispilila na amerikim sve ilitima i jaala n tar vain#tonski( instit /ija konano je dobila prilik da se vrati k i! B s(eva administra/ija odma( je iskoristila stra( izazvan napadima' ne samo da zapone %6at protiv terora)' ne#o i da #a pretvori #otovo potp no pro:itabilan pod (vat' /vat nov ind strij koja je posrn loj amerikoj ekonomiji podarila da( novo#a ivota! Najjasnije de:inirana kao %kompleks kapitalizma katastro:e)' njezina ti/ala dopir neizmjerno dalje od vojno-ind strijsko# kompleksa' na koji je pozoravao D;i#(t Kisen(o;er potkraj predsjedniko#a mandata < to je #lobalni rat koji na svim razinama vode privatne tvrtke' ije se djelovanje plaa dravnim nov/em' i koji iva beskonani mandat zatite teritorija =jedinjeni( Drava' vijeke vjekova' istovremeno klanjaj i sva izvanjska %zla)! U samo nekoliko kratki( #odina' kompleks je svoj trini dose# proirio od borbe protiv terorizma do

me. narodni( mirovni( misija' pravljanja #radovima i djelovanja tren /ima sve estaliji( prirodni( katastro:a! Konaan /ilj korpora/ija sredit to# kompleksa jest da model pro:itabilne vlasti' koji velikom brzinom napred je nesvakidanjim okolnostima' preobrazi obiajeno i svakodnevno : nk/ioniranje dravno# aparata < jednostavnije reeno' da privatizira vlast! Kako bi to bre pokren la kompleks kapitalizma katastro:e' B s(eva je administra/ija bez ikakve javne rasprave privatne r ke predala vein najosjetljiviji(' temeljni( sl bi vlasti < od zdravstvene skrbi i vojske' preko ispitivanja zatvorenika' sve do prik pljanja i %iskapanja podataka) o svima 23 P ++ + i i i i ; ( p !m m m m i ' !i! ' i iv ?T)! N! iU !!!U-p! rv!i'!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!! v!!!!!!!! iliilnik!i dMepa l!iiNi prilViiNilN!i iSsnWSvna sredstva za stvaranje kompleksa da "n istovremeno postao i nje#ovom najveom m terijom! Navodim samo tri statistike koje otkrivaj /jelok pan opse# prijetvorne$ #odine 233B! amerika je vlada potpisala B 4+2 #ovora s tvrtkama koje pr aj sl #e osi# ranja; tijekom dvadeset dva mjese/a' razdoblj koje zaklj jem s kolovozom 233*! 9inistarstvo domovinske si# rnosti sklopilo je vie od ++4 333 takvi( #ovora!2* =vjetska %ind strija domovinske si# rnosti) < ekonomski beznaajna prije 233+! < pretvorila se sektor sada vrijedan vie od 233 milijardi ameriki( dolara!2A Codine 233*!' amerika vlada na domovinsk si# rnost prosjeno troi 4H4 dolara po domainstv !2I G to je samo domovinska bojini/a 6ata protiv terorizma < oni pravi nov/i skrivaj se inozemnim ratovima! &sim proizvo.aa or ja' koji s doivjeli zlet zarada za(valj j i rat "rak ' odravanje amerike vojske postalo je jedna od najbre rast i( #rana svjetske ekonomije!2R %Nema te dvije drave na svijet kojima postoji 9/DonaldPs' i koje s zaratile jedna protiv dr #e)' odvano je izjavio Ne; Jork Timesov kol mnist T(omas Eriedman prosin/ 233*!B3 Ne samo to se dvije #odine poslije nje#ova tvrdnja pokazala po#renom' ne#o za(valj j i %pro:itabilnom ratovanj ) amerika vojska sad polazi rat praena B r#er Kin#om i Pizza X tom' potpisavi s njima #ovore za pre(ran vojnika vojnim bazama od "raka pa sve do %mini-#radova) zaljev C antanamo!

>a tim slijede ( manitarna pomo i obnova! 6odivi se "rak ' pro:itabilna ( manitarna pomo i obnova ve s postale #lobalnom paradi#mom' bez obzira jes li izvorn tet stvorili preventivan rat' kakav je bio izraelski napad na 7ibanon 233*!' ili neki ra#an! Nedostatak res rsa i klimatske promjene zrok j sve brojnije nove katastro:e' sto#a reak/ije kriznim sit a/ijama postaj previe %vr e) trite da bi #a se ostavilo nepro:itnim - zato bi kole obnavljao UN"5KE kad to moe raditi Be/(tel' jedna od najvei( #ra.evinski( tvrtki =jedinjenim Dravama! >ato besk nike s 9ississippija smjetati s bven/ionirane dravne stanove' kad i( se moe domiti na brodovima tvrtke 5arnival 5r iseD >ato Dar: r slati UN-ove mirotvor/e kad nji(ov posao mo# obaviti zatitarske tvrtke kakve s Bla/k;ater' koje neprekidno trae nove klijenteD =tanje se promijenilo nakon ++! r jna! 6anije s ratovi i katastro:e otvarali mo# nosti samo skom privrednom sektor < na primjer' proizvo.aima lovaki( zrakoplova ili #ra.evinskim tvrtkama koje obnavljaj bombardirane mostove! No' osnovna je ekonomska : nk/ija rata bila da se koristiti kao sredstvo 2+ pro/vata' i 0a nas s ratovi i na/rM!or Knznin stanja ioiiko pr+v!+++!++!ini na s se i sami pretvorili novo trite; nema potrebe ekati kraj rata il!i bi se ostvario ekonomski pro/vat < por ka je koj prenose mediji! Temeljna znaajka to# postmodernistiko# prist pa jest ta to on' trino #ledaj i' doslovno ne moe propasti! 0edan trini analitiar komentirao je osobito nosno tromjeseje ener#etske tvrtke Xallib rton$ %"rak se pokazao boljim ne#o to se oekivalo!)B+ Bilo je to listopad 233*!' tada najkrvavijem zabiljeenom mjese/ rata < B A3R iraki( /ivilni( rtava!B2 Unato tome' malo je dioniara spjelo ob zdati svoje od evljenje ratom koji je samo toj kompaniji donio isti( 23 milijardi ameriki( dolara zarade!BB Uz tr#ovin or jem' privatne vojske' pro:itn obnov i ind strij domovinske si# rnosti' ono to se izrodilo kao posljedi/a osobito# brandiranja ++! r jna od strane B s(eve administra/ije bila je potp nosti artik lirana nova ekonomija! =tvorila j je B s(eva era' no danas ona postoji potp no odvojena od bilo koje administra/ije i ostat e vrsto kopana sve dok se ne identi:i/ira' ne izdvoji i ne p ti izazov ideolo#iji korpora/ijske nadmoi koja je pod pire! Tim kompleksom

dominiraj tvrtke iz =jedinjeni( Drava' ali je on #lobalne prirode < nj britanske tvrtke la svoje isk stvo svepris tni( nadzorni( kamera' izraelske tvrtke podi najs vremenije o#rade i zidove' kanadska drvna ind strija prodaje montane k e po /ijeni nekoliko p ta vioj od oni( koje proizvode zemlje domaini i tako dalje! %9islim da nitko na obnov poslije katastro:e nije #ledao kao na nosno trite nekretnina)' izjavio je Ken Baker' direktor kanadske korpora/ije drvne ind strije! %T strate#ij vrijedj: d #orono razvijati!)BH = kladno tome' kapitalizam katastro:e stoji rame z rame %trinom pro/vat ) i proboj in:orma/ijski( te(nolo#ija devedeseti(! Tonije reeno' znal/i tvrde da s zarade vee ne#o vrijeme internetski( tvrtki i da je %si# rnosni mje( r) pok pio vr(nje tren tk kad s pop /ali ostali mje( ri! =pojeno s vrto#lavim porastom pro:ita ind strije osi# ranja ?pretpostavlja se da je samo =jedinjenim Dravama 233*! ostvareno rekordni( *3 milijardi dolara pro:ita@' kao i s perpro:ita na:tne ind strije ?koji rast svakom novom krizom@' ekonomija katastro:e vrlo je vjerojatno spasila svijet od p nokrvne re/esije s kojom se s oio oi ++! r jna!B4 Pok avaj i pojasniti povijest to# ideoloko# kriarsko# po(oda koji svoj vr( na/ dosee radikalnom privatiza/ijom rata i katastro:e' nailazim na 22 rne/iman jr s/n/ nazivao % n/rainm)' ok s nNrT%Svi ?im it9 %ini /niv!Y povez j i liberale s visokim porezima i (ipijima sobe identi:i/irali kao %konM!/rval ive/)' %klasiniP ekonomiste)' %pristali/e slobodno# trita) i' kasnije' poklonike %6/a#anomik/) ili ekonomije laissez-:aire! U najveem dijel svijeta nji(ova vjerenja nazivaj se %neoliberalizmom)' ali esto i %slobodnom tr#ovinom) ili' jednostavnije reeno' %#lobaliza/ijom)! Tek tijekom dr #e polovi/e devedeseti( intelekt alni se pokret' pod vodstvom tr stova moz#ova s kojima se Eriedman ve odavno povezao < zakladom Xerita#e' instit tom 5ato i Gmerikim instit tom za pod zetnitvo < pro#lasio %neokonzervativnim)' iznosei time svjetonazor koji je' sl bi korpora/ijski( planova' za zdao sv sna# ameriko# ratno# stroja! =vim tim inkarna/ijama zajednika je naklonost pro#ramskom trojstv - klanjanj javne s:ere' potp noj liberaliza/iji korpora/ija i korjenitom rezanj javne potronje < samo to nijedno od razni( imena ideolo#ije

ne zv i dovoljno prikladno! Eriedman je svoj pokret okvirio pok ajem osloba.anja trita iz okova drave' no realna povijest do#a.aja koji s slijedili nakon ostvarenja nje#ove p ristike vizije prilino je dr #aija! U svakoj dravi koja je' posljednji( trideset #odina' primijenila pro#rame 5ikake kole' dolo je do snano# vladarsko# saveza izme. nekoliko istin veliki( korpora/ija i klase oni( najbo#atiji( politiara < koje dijele ma#lovite i vjeito promjenjive #rani/e! U 6 siji milijardere takvim savezima nazivaj %oli#arsima); Kini s to %kraljevii); Qile %piraje); dok s =jedinjenim Dravama to %pioniri) B s(evi( i 5(enevjevi( po(oda! Nimalo spremne da trite oslobode drave' takve politike i korpora/ijske elite jednostavno s se spojile i sl #ama plaale pre zimanje vlasnitva nad zali(ama dra#o/jeni( sirovina koje s dotad bile dravnome vlasnitv < 6 siji s to nalazita na:te' Kini zajednike obradive povrine; "rak #ovori za obnov bez javni( natjeaja! Toniji naziv za s stav koji klanja #rani/e izme. 8elike 8lasti i 8eliko# Biznisa nije %liberalan)' %konzervativan) ili %kapitalistiki)' ne#o %korpora/ijski)! Nje#ove #lavne znaajke s #olem priljev javno# vlasnitva privatne r ke' esto popraen d nikom eksplozijom' sve vei jaz izme. zastra j e bo#ati( i %potrono) siromani(' kao i a#resivan na/ionalizam koji opravdava neo#raniene izdatke za si# rnost! >a sve one koji se nalaze n tar mje( ra neo#ranieno# bo#atstva stvoreno# takvim sporaz mom ne postoji nosniji nain dr tveno#a stroja! No' zbo# oiti( nedostataka za #olem vein pop la/ije izvan mje( ra' me. ostalim znaajkama korpora/ijske drave nalaze se i a#resivan s stav nadzora ? n tar koje#a 2B me. sobne sl #e;' masovna (ienja' o#ran /iiN/ #radair!l! i( lS ilrnda " esto' iako ne i vijek' tort ra! Tort ra kao meta:ora &d Qilea' preko Kine pa sve do "raka' tort ra postoji kao siva eminen/ija kriarskom po(od slobodno# trita! "pak' tort ra je vie od samo# or .a koje se koristi za nametanje neeljene politike b ntovnim pojedin/ima; istovremeno' ona je i meta:ora temeljne lo#ike doktrine oka! Tort ra je' ili 5"G-inim rjenikom %prisilno islje.ivanje)' sk p sredstava kojima se kod zatvorenika izazivaj stanja temeljne dezorijenta/ije i oka kako bi se od nji(' protiv nji(ove volje'

izv kla priznanja! Temeljn lo#ik tort re ob (vaaj dva 5"G-ina prir nika' s koji( je' potkraj osamdeseti(' skin ta oznaka tajnosti! U njima se objanjavaj naini kojima se lome %izvori otpora) i time nasilno kidaj veze izme. zatvorenika i nji(ove sposobnosti da spoznaj svijet oko sebe!B* Kao prvo' svim osjetima skra je se svaki mo# i podraaj ?kap ljaama' epovima za i' okovima' potp nom izola/ijom@' a zatim se tijelo bombardira pretjeranim stim lansima ?stro-boskopska svjetla' tretanje #lazbe' premlaivanje' elektrookovi@! 5ilj :aze %omekivanja) jest izazivanje ra#ana n tar lj dske svijesti zatvoreni/i postaj toliko nazadni i prestraeni da vie nis sposobni ra/ionalno razmiljati ni braniti vlastite interese! U takvom stanj oka najvei dio zatvorenika svojim isljedni/ima pr a sve to poele < podatke' priznanja' odri/anje od vlastiti( vjerenja! 0edan 5"G-in prir nik daje osobito kon/izno objanjenje$ %Postoji razdoblje - moe biti iznimno kratko < (iberna/ije' izvjestan vid :izioloko# oka ili paralize! Nje#a zrok je tra matsko ili s btra matsko isk stvo koje tazara svijet poznat s bjekt ' jednako kao i poimanje samo#a sebe n tar to# svijeta! "sk sni istraitelji primje j taj inak' znaj i da je tijekom to# razdoblja izvor neizmjerno prijemiviji za s #estije' daleko spremniji da se pokori' ne#o to je bio netom prije nastanka to#a oka!)BA Doktrina oka doslovno podraava to naelo' pok avaj i masovnim razmjerima ostvariti ono to tort ra postie na pojedin/ sobi za ispitivanje! Najbolji primjer za to je ok ++! r jna koji je milij nima lj di razorio %njima poznati svijet) i stvorio razdoblje d boke dezorijenta/ije i nazatka koje je B s(eva administra/ija znalaki iskoristila! &djednom smo se nali N ltoj #odini' kojoj se sve to smo dotad znali o svijet mo#lo otpisati kao %nain razmiljanja prije ++! r jna)! =labi poznavao/i povijesti' stanovni/i 2H Kl S +++++!+ U=t ++ li iY+ "" "=jX !+"" "K i V r + 0 U i " lNl 0 X " lNl i lW ' K!"K& N5 " 8"!"& opi=!l& =8"@@ !iloti!'9 l@ ioni tr/niiil!il iMinkl!i j/ tiov!i armija !str njaka i ispisivala nove i prelijepe rijei n!i pt ijemivot platn nae postra matine svijesti$ %sraM/iviliza/ija)' pisali s ! %&sovina zla)' %islamo-:aizam)' %domovinska si# rnost)! Dok s se svi bavili novim i smrtonosnim s kobima k lt ra' B s(eva je administra/ija dobila prilik ostvariti ono o em je prije ++! r jna mo#la samo sanjati < voditi privatizirane

ratove' istovremeno domovini stvaraj i kompleks korpora/ijski( si# rnosni( sl bi! Tako : nk/ionira doktrina oka < izvorna katastro:a$ dravni dar' teroristiki napad' slom trita' rat' ts nami' ra#an < /jelok pno stanovnitvo ba/a stanje kolektivno# oka! Baene bombe' teroristiki ispadi' zap i vjetra sl e da omekaj dr tva kao /jelin ' ba kao to tretava #lazba i dar/i sobama za m enje omekavaj zatvorenike! 0ednako kao terorizirani zatvorenik koji odaje imena svoji( dr #ova i odrie se vjere' okirana dr tva esto se odri ono#a to bi inae branila do posljednje#a da(a! 0amar Perr1 i ostali spaeni iz sklonita Baton 6o #e trebali s se' bar se tako oekivalo' odrei svoji( so/ijalni( stanova i dravni( kola! Nakon ts namija' ribari sa =ri 7anke trebali s se odrei svoje dra#o/jene obale i prep stiti je (otelijerima! Da je sve ilo po plan ' "raani s trebali pasti toliko d bok ok i st por da s nadzor nad rezervama na:te' dravnim tvrtkama i vlastiti s verenitet trebali predati amerikim vojnim bazama i zelenim zonama! 8elika la 9e. b ji/ama rijei napisanim spomen 9ilton Eriedman jedva se i spominj lo#a oka i kriza promi/anj nje#ova svjetonazora! Umjesto to#a' smrt to#a ekonomista pr ila je prilik za ponovno iznoenje sl bene inai/e prie kako je nje#ov vid radikalno# kapitalizma postao dravnom reli#ijom #otovo diljem svijeta! Ta bajkovita verzija povijesti' proiena od svako# nasilja i prisile toliko vrsto prepleteni( s tim kriarskim po(odom' sl i kao jedinstven primjer naj spjenije# propa#andno# p a posljednji( trideset #odina! Pria #lasi otprilike ovako$ Eriedman je svoj ivot posvetio mirolj bivoj borbi idejama protiv oni( koji s vjerovali da se vlast mora mijeati trite i blaavati m otre r bove! 8jerovao je da je %povijest kren la po#renim p tem) tren tk kad s politiari poeli sl ati 0o(na 9a1narda Ke1nesa' intelekt alno# ar(itekta Ne; Deala i s vremene so/ijalne drave!BR B rzovni slom +R2R! 24 te ila se vlada mora mijeat i ekonomij ' e ila tako pi ri !+ S!N mi ++N! ++ ! li Pim i nadzire korpora/ije! U tim mranim vremenima slobodm ! 7i m ++ iji-' dok kom nizam pokorava "stok' >apad pri(vaa idej so/ijalne drave' i dok ekonomski na/ionalizam p ta korijene na

postkolonij!ilnome 0 # ' Eriedman i nje#ov mentor' Eriedri/( Xa1ek' strajno vaj l inai/e isto# kapitalizma' ne kaljano# ke1nesijanskim pok ajima #omilanja kolektivno# bo#atstva s /iljem iz#radnje pravedniji( dr tava! %Temeljna po#reka' bar tako mislim)' Eriedman pie Pino/(et +RA4! #odine' %jest vjerenje da je t .im nov/em mo# e initi dobra djela)!H3 Posl alo #a je nekoliko nji( - veina je i dalje strajala tvrdnji da nji(ove vlade mo# i moraj initi dobro! Eriedmana s Times +R*R! prezrivo odba/ili' opis j i #a kao %nez#od ili boletin )' dok #a je samo ai/a smatrala prorokom!H+ Naposljetk s ' nakon to je nekoliko desetljea proveo intelekt alnoj divljini' sti#le osamdesete; vladavina 9ar#aret T(at/(er ?koja je Eriedmana pro#lasila %intelekt alnim bor/em za slobod )@ i 6onalda 6ea#ana ?ko#a s tijekom predsjednike kampanje vidjeli da nosi primjerak knji#e Kapitalizam i sloboda' Eriedmanov mani:est@!H2 Konano s pristi#li politiki vode dovoljno (rabri da stvarnome svijet ostvare slobodna trita! Prema toj sl benoj inai/i' nakon to s 6ea#an i T(at/(erova mirolj bivo i demokratino oslobodili svaki svoje trite' sloboda i bla#ostanje koji s slijedili bili s toliko poeljni da s ' nakon to s popadale diktat re od 9anile do Berlina' mase za(tijevale rea#anomik zajedno s 9/DonaldPsom! Kad se konano raspao i =ovjetski =avez' narod %imperija zla) bio je eljan priklj iti se :ridmanitskoj revol /iji' ba kao i kineski kom nisti-kapitalisti! To je znailo da vie nita ne stoji na p t #lobalnom trit kojem oslobo.ene korpora/ije' ne samo to s mo#le slobodno djelovati svojim domovinama ne#o s nesp tano mo#le prelaziti #rani/e i tako svijet obasipati obiljem! Tada dolazi do dvojno# konsenz sa o nain vladanja dr tvom < politiki vode na vlast dolaze izborima' dok se ekonomijom pravlja s kladno Eriedmanovim zakonitostima! Kako je to rekao Eran/is E k 1ama' bio je to %kraj povijesti) < %zaklj na toka ideoloke revol /ije ovjeanstva)!HB Nakon Eriedmanove smrti' asopis Eort ne pie da je sa sobom %nosio plim povijesti)' amerikom Kon#res iz#lasana je rezol /ija koja #a slavi kao %jedno# od najistakn tiji( svjetski( bora/a za slobod ' ne samo podr j ekonomije ne#o i ope); # verner Kali:om ije' 2*

" P!"9iilll G " ++++ in! " "P9! i " i i i!i ++!+)' U 55 +++++ #!l pi nil !lM!"8!l "+5K&""K& 8:t """ " in! iji( YP'i!iiloVP!i! N!isliis FPttll=treet lWSimiiil'i prikladno zaokr je t oien priini$ %Qovjek slobode)!PHH &va knji#a je propitivanje sredinje i najsvetije tvrdnje sl bene inai/e povijesti < da se trij m: dere# lirano# kapitalizma rodio iz slobode' te da neob zdana slobodna trita ive r k pod r k s demokra/ijom! Nas prot tome' dokazat da taj : ndamentalistiki oblik kapitalizma neptekidno obdravaj najokr tniji vidovi prisile koji se primjenj j na politik kolektivno# tijela' jednako kao i na tijela bezbrojni( pojedina/a! Povijest s vremeno# slobodno# trita < bolje reeno' povijest spona korpora/ija < pisana je okovima! 5ijene s visoke! Korpora/ijska alijansa pravo osvaja i posljednja podr ja < zatvoren na:tn ekonomij arapsko# svijeta' kao i dijelove zapadne ekonomije < ve odavno zatiene pred stvaranjem pro:ita < med kojima s ak/ije spaavanja i ok pljanje vojske! B d i da ne postoji ni traak namjere da se od javnosti zatrai privola za privatiza/ij ti( temeljni( : nk/ija' ni domovini niti inozemstv ' za ostvarenje to# /ilja potrebne s sve via razina nasilja i sve tee katastro:e! B d i da je odl na lo#a koj s odi#rali okovi i krize nevjerojatno inkovito klonjena iz sl beni( spisa o spon slobodno# trita' krajnje mjere koje se pod zimaj "rak i Ne; &rleans esto se' i po#reno' smatraj posvemanjom nesposobno ili nepotizmom B s(eve Bijele k e < dok B s(eva posti#n a' stvari' samo otkrivaj dovino nasiln i kreativn k lmina/ij pedeseto#odinje borbe za posvemanje oslobo.enje korpora/ija! =vaki pok aj da se ideolo#ije opt e za zloine koje s poinili nji(ovi sljedbeni/i mora se izvesti s nevjerojatno mno#o opreza! Prelako je pretpostaviti da s oni s kojima se ne slaemo ne samo kriv ' ne#o da s i tirani' :aisti i da s skloni #eno/id ! No' tako.er je istina da neke ideolo#ije predstavljaj po#ibelj za javnost' te i( kao takve treba i prokazati! To s zatvorene' : ndamentalistike doktrine koje nis sposobne ostvariti s ivot s ostalim s stavima vjera < nji(ovi sljedbeni/i prezir raznolikost i za(tijevaj potp no slobodne r ke primjeni svo#a savreno# s stava! =vijet mora nestati da bi se time stvorio prostor za nji(ov ist nski izmiljaj! Ukorijenivi se biblijske :antazije veliki( potopa i #olemi( poara' takva lo#ika nezaobilazno vodi nasilje! "deolo#ije koje ezn za takvom'

, U "zvornik UEreedom 9an- - "#ra rijei s Erledmanovim prezimenom' ?prim' prev!@ 2A kataklizme - predstavljaj opasnost! Brisanje itavi( naroda i /iviliza/ija obino za(tijevaj reli#iozno ili rasno temeljeni s stavi ideja kako bi ostvarili proien inai/ svijeta! Nakon raspada =ovjetsko# =aveza dolo je do snano# i kolektivno# obra na s tekim zloinima poinjenim ime kom nizma! =ovjetske tvr.ave in:orma/ija otvaraj se pred istraivaima koji broje mrle - prisilnim iz#ladnjivanjem' radnim lo#orima' bojstvima! Taj pro/es pokren o je zavrel rasprav diljem svijeta' rasprav o tome koliko takvi( stra(ota potjee iz prizivanja ideolo#ije' nas prot ideolokom izopaenj njezini( sljedbenika kakvi s bili =taljin' 5ea ses/ ' 9ao ili Pol Pot! %P nokrvni kom nizam nametn o je takv sveob (vatn represij koja svoj vr( na/ dosie dravnoj vladavini terorom)' pie =tep(ane 5o rtois' s a tor kontroverzne 5rne knji#e kom nizma! %"deolo#ija sama ne moe se opt ivati!)H4 Po#rena tvrdnja' naravno! "z te tvrdnje ne proistjee zaklj ak da s svi obli/i kom nizma ro.eno #eno/idni' kao to neki vatreno tvrde' ali svakako da je odre.eni vid t maenja kom nizma' doktrinaran' a toritaran i odbojan prema pl ralizm doveo do =taljinovi( istki i 9aovi( lo#ora za preod#oj! G toritarni kom nizam jest' i mora biti' za vijek okaljan takvim laboratorijima stvarno#a svijeta! =amo' to je sa s vremenim kriarskim po(odom oslobo.enja svjetski( tritaD Dravni dari' ratovi' pokolji s /iljem stolienja i odravanja reima naklonjeni( korpora/ijama nikad nis smatrani zloinima kapitalizma' ne#o s otpisivani kao pretjerivanja previe revni( diktatora' kao zavrele bojini/e Xladno#a rata < sada 6ata protiv terora! Gko se s stavno klanjaj najei protivni/i korpora/ijsko# ekonomsko# modela' onda se to tkavanje opravdava kao dio prljavo# rata protiv kom nizma ili terorizma < #otovo nikad kao borba za promi/anje isto# kapitalizma! Ne tvrdim da s svi obli/i trini( s stava po prirodi nasilni! Postoji velika mo# nost stvaranja trino temeljene ekonomije koja ne izisk je takve okr tnosti i ne za(tijeva ideolok isto ! =lobodno trite robe iroke potronje moe mirno ivjeti s javnim zdravstvom' dravnim kolama' velikim dijelom ekonomije < kao to s dravne

na:tne kompanije < dravnim r kama! 0ednako je mo# e od korpora/ija traiti da ispla j poten do(odak' preraspodjelj j zarad i time manje otre nejednakosti koje obiljeavaj korpora/ijsk drav ! Trita n no ne moraj biti : n-damentalistike naravi! 2I "Xl9U9"ll0l " l V i ++ " ( " Z " " U N!l V " X ++ P" ++ ++ ++ " 9lN'l 98!ii!i "N" F + P i P"" " " lNl [P'? S V l iranslm ni! ij/ ++++ Z i +++ 'V ijii !i! li iiilm!in svoj kom i a revolt ij otpoinje pravo s i ilj/m iaM!araiij!i to# s stava kompromisa i isti( ra na < irei svoj rat s drave na drav ! U tome svjetl ' poimanje kapitalizma 5ikake kole svakom sl aj posjed je dodirne toke s dr #im opasnim ideolo#ijama < vidljiv elj za ostvarivanjem savrene istoe' prazne ploi/e na kojoj se stvara preobraeno zordr tvo! Upravo ta dnja za boanskom moi stvaranja svjetova tjera ideolo#e slobodno# trita potra# za krizom i katastro:om! Neapokaliptika stvarnost jednostavno nije dobar domain nji(ovim stremljenjima! Tijekom trideset pet #odina Eriedmanov je kontrarevol /ij pokretala dnja za slobodom i mo# nostima dost pnim samo tren /ima kataklizmini( mijena - kad lj di' nji(ove d boko korijenjene navike i neprekidni za(tjevi doslovno nestaj s p ta < tren /i kojima se demokra/ija ini doslovno neostvarivom! Pokloni/i doktrine oka vjer j da samo #olem rasjed < poplava' rat' teroristiki dar - moe stvoriti takva #olema' prazna platna za kojima toliko ezn ! Upravo tim %smekanim) tren /ima' kad psi(oloki pl tamo' kad smo :iziki iskorijenjeni' ti slikari stvarnosti plj j ake i otpoinj svoj preobrazb svijeta! 2R +! dio Dva doktora oka istraivanje i razvoj "s/ijedit emo vas do posljednje kapi' a zatim emo vas ponovno isp niti vama samima! Ceor#e &r;ell' +RIH!+ "nd strijska revol /ija bila je tek poetak najekstremnije i najradikalnije revol /ije koja je ikad raspalila sektake move' ali je probleme mo# e rijeiti neo#ranienim koliinama materijalni( dobara!

Karl Polan1' 8eliki preobraaj2 K;en 5ameron' 5"G i bjesom ni pok aji brisanja i preoblikovanja lj dske svijesti Nji(ove svijesti iz#ledaj kao obrisane ploe po kojima moemo pisati! Dr! 51ril 0! 5! Kenned1 i dr! David Gn/(el o prednostima terapije elektrookom' +RHI! Poao sam klaoni/ promatrati takozvano %elektrino klanje) i vidio da s svinjama na sljepooni/e privrstili velika' metalna klijeta' priklj ena na izvor elektrine str je ?+24 volti@! Qim s im privrstili klijeta' svinje s iz# bile svijest' koile se' a nekoliko sek ndi kasnije poele se #riti ba kao i nai eksperimentalni psi! Tijekom to# razdoblja nesvjesti/e ?epi-leptike kome@' mesar je bez potekoa priklao i istoio krv iz ivotinja! U#o 5erletti' psi(ijatar - opis je kako je %iz mio) terapij elektrookom' +R4H! %8ie ne raz#ovaram s novinarima)' #ovori nervozan #las na dr #om kraj tele:onske i/e! >atim se stvara si na prilika$ %=to zapravo eliteD) Pro/jenj jem da imam dvadesetak sek ndi da iznesem svoj sl aj < nee biti nimalo lako! Kako mo# objasniti to elim od Cail Kastner' kako objasniti potra# koja me dovela do njeD "stina zv i totalno bizarno$ %Piem knji# o ok ! & tome kako se okira drave < ratovima' teroristikim darima' /o ps dP\tat i prirodnim katastro:ama! " kako i( se' nakon to#a' okira iznova < korpora/ijama i politiarima koji izrablj j stra( i dezorijenta/ij prvotno#a oka da pro# raj svoj ekonomsk ok-terapij ! Nakon to#a' kako se lj de koji se s de od prijeti toj politi/i oka okira i trei p t < to ini poli/ija' vojska i zatvorski isljedni/i! ]elim raz#ovarati s vama zato to ste po mojoj pro/jeni jedna med onim iv ima koji s preivjeli najvie okova - preivjeli ste 5"G-ina prikrivena eksperimentiranja elektrookovima i dr #im te(nikama ispitivanja! -tovie' imam razlo#a vjerovati da se istraivanja koja s se tijekom pedeseti( provodila na vama kr # sve ilita 9/Cill' sada koriste praksi zaljev C antanamo i zatvor Gb C(raib!) B2 ? !nvore !mi il!i je NSii!iiiNii iMvla/enj/ podataka' ali mislim tla to nije sve mislim il!i t imi!i ima veM!e s pok ajem iz#radnje model-drav/' brisanja lj di i nji(ova stvaranja ispoetka!)

" @ #a stanka' ali se tada #las koji od#ovara za je dr #aiji prizv k i dalje napetost!!! moda' olakanjeD %Upravo ste doslovno ponovili ono to s 5"G i K;en 5ameron inili meni! Pok ali s me izbrisati i stvoriti iznova! No' nis spjeli!) >a manje od dvadeset etiri sata' k /am na vrata apartmana Cail K^stner mranom montrealskom starakom dom ! %&tvoreno)' #ovori jedva jan #las! Cail mi je rekla da nee zaklj ati vrata' jer joj svako stajanje predstavlja napor! Uzrok s si ne nap kline donjem dijel kraljeni/e koje s s artritisom postale jo bolnije! Bol le.ima samo je jedan od podsjetnika na ezdeset tri p ta kad je +43 do 233 volta elektrine str je probijalo eone renjeve njezina moz#a dok joj se tijelo estoko trzalo na stol ' a zatim prijelomi' #an a' krvave sne' slomljeni z bi! Cail me pozdravlja sjedei modr ' bar nastom naslonja ! Kasnije saznajem da se moe namjestiti dvadeset poloaja < ona #a neprekidno podeava' pop t :oto#ra:a koji se tr di izotriti slik ! U njem provodi dane i noi' tra#a za dobno ' tr di se izbje#avati san i ono to sama naziva %mojim elektrinim snovima)! U njima vidi %nje#a) < doktora K;ena 5amerona' ve odavno pokojno# psi(ijatra koji j je' prije toliki( #odina' podvr#avao okovima kao i dr #im m kama! %Qasni 9onstr m sino me posjetio dvap t)' izjavlj je im sam la! %Ne elim vam stvarati nela#od ' ali sam takva zbo# vae# poziva < isto s neba pa rebra < i svi( vai( pitanja!) Poinje mi svitati da je moja nazonost tamo moda nepotena! Taj osjeaj jaa dok raz#ledavam stan i s(vaam da njem za mene nema mjesta! =ve povrine prekrivaj tornjevi papira i knji#a' nestabilnim (rpama koje oito posjed j neki n tarnji red - iz svi( knji#a stre po tjele oznake! Cail mi pokaz je da se smjestim na jedin slobodn povrin sobi < drveni stola/ koji sam previdjela! Kad je zamolim deset /entimetara prostora za snima' doivi omanji napadaj panike! =toli pokraj naslonjaa ne dolazi obzir < na njem ' savrenoj piramidi' stoji dvadesetak prazni( k tija /i#areta matinee re# l^r! ?Cail me jo preko tele:ona pozorila da p i jedn na dr # ! %&prostite' ja p im! " jako loe jedem! Debela sam i p im! Nadam se da vam ne smeta!)@ "sprva mi se ini da je Cail za/rnila BB Tijekom to# dana to smo #a provele raz#ovor 5 iail se esto ++!i;+++ j! ++!i i neto zapisivala na komadi papira ili k tiji /i#areta -

%por ke samoj sebi)' objanjava! %U protivnom se nikad ne sjetiti!) Xrpe papira i k t ije /i#areta s za Cail neto vie od nesvakidanje# s stava ar(ive < oni s njezino pamenje! Cail je vlastiti m izdavao /ijelo# njezina odraslo# ivota - injeni/e nestaj tren ' sjeanja' ako i postoje ?a veina i( nema@' nalik j :oto#ra:ijama ras tim po tl ! Ponekad se zna savrenom tono prisjetiti do#a.aja < to naziva %memorijskom kr(otinom) < ali kad je se zapita za dat m' moe odl tati do dva desetljea! %+R*I!)' prvo kae' a potom$ %Ne' +RIB!) >bo# to#a stvara popise i va sve < dokaze da je njezin ivot istin postojao! "sprva se ispriava zbo# nereda! Poslije kae$ %&n mi je to inioY &vaj stan je dio tort reY) 9no#e je #odine Cail zb njivalo vlastito manjkavo pamenje' jednako kao i neke dr #e znaajke! Na primjer' nije znala zato joj niskonaponski dar iz elektrino# otvaraa #arani( vrata zrok je neob zdan napadaj panike! "li zato joj se r ke tres kad #od klj i s ilo za kos ! "' povr( sve#a' nije s(vaala zato se sjea #otovo svi( do#a.aja iz zreli( #odina' ali ne i do#a.aja prije dvadesete #odine ivota! Kad bi naila na neko#a tko je tvrdio da je poznaje jo iz djetinjstva' #ovorila bi$ %P>nam tko ste' ali vas ne mo# smjestiti!P 7a#ala sam)! Cail je pretpostavljala da je sve to dio njezina kr(ko# mentalno# zdravlja! U dvadesetima i tridesetima borila se protiv depresije i ovisnosti o tabletama' a ponekad je znala doivjeti teke slomove koji bi zavravali (ospitaliza/ijom i komatoznim stanjem! >bo# ti( do#a.aja odrekla je se vlastita obitelj' a ona je' sama i oajna' preivljavala kopaj i po kantama za smee pokraj prodavaoni/a! No' postojale s naznake da je neko doivjela nek stran tra m ! Prije ne#o to je obitelj s njom presjekla veze' Cail i njezina identina blizanka znale s se prepirati o vremen kad je Cail bila teko bolesna i kad je >ella morala skrbiti za nj ! %Nema pojma to sam proivljavala)' #ovorila je >ella! %9okrila si na pod nasred dnevne sobe' sisala pala/' #ovorila kao beba i traila boi/ od mo# djeteta! Kto' to sam morala trpjetiY) Cail nije mo#la pojmiti sestrine opt be! 9okrenje po pod D &timanje boi/e vlastitome neak D Nije se sjeala nijedno# takva dno# do#a.aja! BH Ma pinlikn NS!m r ja i # bitka! N!n ( ' pokojnom ve vie otl desetljea' ?iailine mi iM(i is!ine #odine predstavljale tek m k !

%9ora postojati razlo#)' #ovorio je o r pama njezinom ivot ! %9ora postojati tazlo#!) Codine +RR2! Cail i 0a/ob s sl ajno proli pokraj kioska na kojem se koio velik' senza/ionalistiki naslov$ %Kksperimentalno pranje moz#a < rtve dobivaj odtet !) Kastnet je letimi/e proitao napis i odma( oio nekoliko izraza$ %djeji #ovor)' %# bitak pamenja)' %inkontinen/ija)! %6ekla sam m $ P0a/_be' k pi novine!P) =jeli s oblinji ka:i i tamo proitali nevjerojatn pri o tome kako je' tijekom pedeseti(' =redinja obavjetajna a#en/ija =jedinjeni( Drava ?5"G@ plaala montrealsko# lijenika da provodi bizarne eksperimente na pa/ijentima s psi(ijatrije < da i( tjednima dri spavane izola/iji' a zatim im daje #oleme doze elektrookova jednako kao i eksperimentalne koktele dro#a' med kojima i psi(odelini 7=D i (al /ino#en P5P' poznatiji kao %an.eoski pra()! Kksperimenti < koji s pa/ijente vraali predverbalna' in:antilna stanja < izvodili s se memo-rijalnom instit t Gllan sve ilita 9/Cill' i to pod nadzorom ravnatelja instit ta' doktora K;ena 5amerona! 5"G-ino :inan/iranje 5amerona otkrilo se potkraj sedamdeseti( #odina na za(tjev temeljen na >akon o slobodi in:orma/ija i pro zroilo sasl anja amerikome =enat ! Devet bivi( 5ameronovi( pa/ijenata podnijelo je sk pn t b kojom s teretili i 5"G- ' kao i kanadsk vlad koja je takodet s bven/ionirala 5ameronova istraivanja! Tijekom d #o# pro/esa odvjetni/i t itelja tvrdili s da s tim eksperimentima po#aeni svi standardi lijenike etike! Pa/ijenti s dolazili 5ameron nastojei se izlijeiti od laki( psi(iki( te#oba < postpartalne depresije' anksioznosti' brani( kriza < a on i( je bez nji(ova znanja i privole koristio kao lj dske zamor/e kojima je #asio 5"G-in e. za te(nikama kontrole lj dske svijesti! Codine +RII! 5"G se na#odila' te devetori/i t itelja isplatila k pno A43 333 dolara odtete < to vrijeme' bila je to najvea na#odba koj je G#en/ija pri(vatila! Qetiri #odine kasnije kanadska je vlada pristala isplatiti +33 333 dolara naknade svakom pa/ijent koji je s djelovao tim eksperimentima!B Ne samo to je 5ameron odi#rao #lavn lo# razvoj s vremeni( ameriki( te(nika tort re ne#o s nje#ovi eksperimenti istovremeno omo# ili jedinstven vid temeljn lo#ik kapitalizma katastro:e! 0ednako kao i ekonomisti slobodno# trita' vjereni da samo katastro:a #olemi( razmjera < velianstveno razaranje < moe pripremiti teren

za nji(ove %re:orme)' 5ameron je vjerovao da nizom okova kojima je potresao B4 Cail je' tijekom #odina' bila mm no svjesna povezanosti ? "G e i 9/Cilla' samo zato to nije obraala pozornost < nikad nije imala veMe s memorijalnim instit tom Gllen! =jedei s 0a/obom' sredotoila se na ono to s bivi pa/ijenti #ovorili o svojim ivotima < # bitk pamenja i re#resiji! %=(vatila sam da s ti lj di preivjeli isto to i ja! " rekla$ P0a/obe' ovo je si# rno zrok svem !P) U tvorni/i okova Kastner se obratio instit t Gllan i traio njezin lijeniki karton! Nakon to s prvotno izjavili da o njoj nemaj nikakve spise' naposljetk s predali svi( +BI strani/a! Primio j je pravo doktor K;en 5ameron! Pisma' biljeke i dija#rami njezin dosje otkrivaj m n pri < koja podjednako #ovori o o#ranienim mo# nostima izbora s kojima se kao osamnaesto#odinjakinja s oavala tijekom pedeseti(' kao i o vladama i lijeni/ima koji zlorabe svoj mo! Dosje zapoinje 5ameronovom pro/jenom Cail prilikom prijema < st dira za bolniark na 9/Cill ' sjajna st denti/a koj 5ameron opis je kao %dotad prilino dobro ravnoteen osobnost)! Gli' pati od anksioznosti zrokovane' kako 5ameron posve nedvosmisleno biljei' nasilnim o/em' %iznimno problematinim) m kar/em koji neprekidno %psi(oloki zlostavlja) vlastit ker! Prema prvim biljekama ini se da je Cail bila dra#a bolniarima < s njima i( povez je njezin st dij i oni je opis j kao %vesel )' %dr tven ) i % redn )! Gli je Cail' tijekom mjese/i koje je provela pod nji(ovom skrbi i izvan nje' doivjela korjenit preobrazb osobnosti' pomno zabiljeen dosje < nekoliko tjedana poslije pokaz je %djetinjasto ponaanje' izraava bizarne ideje i oito (al /inira Lsi/@ i pokaz je destr ktivne tenden/ije)! Biljeke otkrivaj da je ta inteli#entna mlada ena sad sposobna brojati samo do est' zatim da je %manip lativna' neprijateljski nastrojena i iznimno a#resivna); nakon to#a pasivna i beivotna' nesposobna prepoznati ak i vlastit obitelj! Konana dija#noza #lasi$ %s(izo:renija!!! s vidljivim naznakama (isterije) < daleko tea od %anksioznosti) koj je pokazivala na dolask !

Preobraaj je nes mnjivo imao neke veze s terapijama popisanim njezin kartbn < velike doze inz lina kojima s izazivane viestr ke kome; dne kombina/ije sredstava za smirenje i za b dnost; d #a razdoblja koja je provela sn izazvanom medikamentima; i osam p ta vie elektrookova ne#o to se obiavalo primjenjivati to vrijeme! B* `` " " " "" " " !+ N 9 ! 9 l!ll " " M "!" ! " 8 " ` " " S "!" :t! M X)l!l S lN!lNl " !! a "" 9N!! "8 8 a% "b! ' ! ! c!'v;' ' ' i i!i l!i (i iiiNtP7 i j t -! ` ` " / i i iMl ` vjeno mi so mi i!i ++ !iliP i !+Mlo#on i M!i jo jeilan posjet so(i koj s ? i!iniiioiiovi 9ii! lniiPi nazivali %tvorni/om okova)M+ Potra#a za brisanjem Nakon to je nekoliko p ta proitala svoj dosje' Cail Kastner se pretvorila nek vrst ar(eolo#a vlastito#a ivota' prik pljala je i iz avala sve ime (i mo#la objasniti ono to je proivjela bolni/i! =aznala je da je K;en ?5ameron' ameriki dravljanin kotsko# podrijetla' dosti#ao svoj pro:esionalni vr( na/$ bio je predsjednik Gmerike dr #e psi(ijatara' predsjednik Kanadske dr #e psi(ijatara i predsjednik =vjetske dr #e psi(ijatara! Codine +RH4! bio je jedan od samo troji/e ameriki( psi(ijatara koji s iznosili miljenje o mentalnom zdravlj 6 dol:a Xessa na s .enjima za ratne zloine Niirnber# !4 U vrijeme kad je Cail zapoinjala svoj istra# ' 5ameron je ve bio odavno mrtav' ali je za sobom ostavio desetine str ni( radova i objavljeni( predavanja! U me. vremen je izilo i nekoliko knji#a o 5"G-in :inan/iranj eksperimenata kojima se pro avala kontrola svijesti' radovi s brojnim pojedinostima o 5ameronovoj povezanosti s G#en/ijom!, Cail i( je proitala sve redom' oznaavala vanije odlomke i spore.ivala dat me iz knji#a s vlastitim dosjeom! Naposljetk je s(vatila da je poetkom pedeseti( 5ameron odba/io obiajen :rojdovsk %raz#ovorn terapij ) ne bi li razotktio %temeljne zroke) mentalni( oboljenja svoji( pa/ijenata! Teio je tome da ne krpa niti ne popravlja pa/ijente' ne#o da i( ponovno stvori' koristei vlastit metod koj je nazivao %psi(ikom prisilom)!* Kako pie svojim tadanjim objavljenim radovima' vjerovao je da je jedini nain kojim je mo# e pa/ijente po iti zdravom' novom ponaanj prodiranje n trin nji(ovi( svijesti i %razbijanje stari( patoloki( zoraka)!A Prvi korak bio je %razbijanje zorka) i njime se

elio ostvariti nesvakidanji /ilj < vratiti svijest stanje kad je bila' kako tvrdi Gristotel' %ploi/a za pisanje na kojoj jo nije ispisano nita)' dakle tab la rasa!s 5ameron je bio vjeren da to stanje moe postii napadaj i mozak svime za to se znalo da sprijei nje#ovo normalno : nk/ioniranje' i to istovremeno! Bio je to napad na svijest %okom i st porom)! , 9e. naslovima nalaze se "n t(e =leep 6oom Gnne 5ollins' na#ra.ena C vernerovom na#radom' T(e =ear/( :or t(e 9an/( rian 5andidate 0o(na 9arksa' T(e 9ind 9anip lators Glana =/(e:lina i Kd;arda &ptlona 0r!' &peration 9ind 5ontrol Faltera Bo;arta' 0o rne1 into 9adness Cordona T(omasa' kao i G Eat(er' a =on and t(e 5"G Xarve1ja Feinsteina' psi(ijatra i sina jedno# od 5ameronovi( pa/ijenata! BA e i psis! ++++ i sjevei noa ++ (i ++ k i i psi i i i ja i i ++ !i! rMi ;ii! ni'iiiN!i' ++ !iN !i oteenja od kir rke lo(otomije i' bar se tako inilo' pom!ijP!iti mi n(oljo lima < (isterini pa/ijenti esto s se smirivali dok je' nekim slm V ima' dar elektrine str je pojedin/a b dio l /idnost! "pak' sve s to l li samo rez ltati promatranja' jer ak ni lijeni/i koji s razvili sam te(nik nis mo#li dati znanstveno objanjenje nje#ova djelovanja! 9ora se rei da s bili svjesni popratni( posljedi/a! Bilo je posve jasno da terapija moe pro zroiti amnezij < to je bila naj estalija prit ba povezana s lijeenjem! Blisko povezana s # bitkom pamenja' dr #a posljedi/a koja se esto spominjala bila je re#resija! 7ijeni/i dese/ima kliniki( st dija biljee da s pa/ijenti' odma( nakon terapije' sisali pala/' #rili se :etalni poloaj' da i( se moralo (raniti i da s pla i dozivali majke ?esto smatraj i lijenike i bolniko osoblje roditeljima@! Takvo ponaanje obino je brzo nestajalo' ali nekim sl ajevima' prilikom koritenja #olemi( doza okova' lijeni/i s izvjetavali da s pa/ijenti doivljavali potp n re#resij ' da s ak zaboravili #ovoriti i (odati! 9aril1n 6i/e' ekonomisti/a koja je sredinom sedamdeseti( vodila pokret za prava pa/ijenata i borila se za zabran terapije elektrookom' ivo opis je kako se osjeala dok s joj elektrookovima brisali pamenje i najvei dio znanja! %=ada znam kako se za/ijelo osjeala Kva < stvorena potp no zrela iz neije# rebra' bez traka bilo kakve osobne povijesti! &sjeam se praznom kao

Kva!)R, >a nj je' kao i za dr #e' ta praznina simbolizirala nenadoknadiv # bitak! 5ameron je' sa svoje strane' promatrao isti taj bezdan i njem vidio neto dr #o < prazn plo ' oien od svi( loi( navika' na kojoj s se mo#li ispisivati novi obras/i ponaanja! >a nje#a %potp n # bitak svi( spomena)' izazvan masivnim dozama K5T-a nije bio ne #odan popratni inak - bila je to temeljna toka lijeenja' klj prevo.enja pa/ijenta ranij :az razvoja' %davno prije ne#o to s se pojavili s(izo:reno razmiljanje i ponaanje)!+3 0ednako kao to ratoborni jastrebovi pozivaj da se drave bombama vrate %kameno doba)' 5ameron je ok-terapij s(vaao kao sredstvo kojim e svoje pa/ijente vratiti najranije djetinjstvo' posti i kod nji( potp n re#resij ! U svom rad iz +R*2! opis je stanje na koje je elio svesti pa/ijente kakva je bila Cail Kastner$ %Ne dolazi samo do # bitka prostorno-vremenske slike' ne#o nestaj i svi osjeti koji bi trebali , Qak i danas' nakon mno#i( savravanja elektrokonv lzlvne terapije ?K5T@' ime se eljela poveati si# rnost i dobnost pa/ijenata' i nakon to je ta te(nika postala /ijenjenim " esto inkovitim sredstvom lijeenja psi(oza' kratkotrajan i privremen # bitak pamenja zadrao se kao popratna posljedi/a! Neki pa/ijenti i dalje izvje j o tje/aj terapije na d #orono pamenje! BI " U"UU U !++% d!!!!!!!!!!!!Ut-iU( ,``U!!!!!!P + r U !!!!!!!!!!!!!!!U !!!!!!!! naprednijim l!iMaina jP'iilSi sposobnost (odanja l v pomoi' a ponekad dolazi ilo dvostr ke inkoni iniPiK ije!!! =vi vidovi l nk/ija pamenja teko s poremeeni!)++ Kako bi %razbio zorke) pa/ijentima' 5ameron se sl io relativno novim re.ajem' Pa#e-6 sselom' koji je proizvodio est zastopni( okova mjesto samo jedno#! Nezadovoljan to m se pa/ijenti' naiz#led' i dalje (vataj ostataka vlastiti( osobnosti' pojaavao im je dezorijenta/ij antidepresivima' sredstvima za mirenje ili (al /ino#enima$ kloropromazinom' barbit ratima' natrij-amitalom' d ikovim oksidom' dezoksinom' se/onalom' neb talom' veronalom' emli/onom' torazinom' lar#a/tilom i inz linom! U svojem rad iz +R4*! #odine 5ameron pie da se dro#ama sl io /ilj %dezin(ibi/ije pa/ijenta i njima slabio nje#ove obrambene me(anizme)!+2 Nakon to bi posti#ao %posvemanje razaranje obraza/a) i zadovoljavaj oj mjeri izbrisao ranij osobnost' mo#ao je zapoeti s

psi(ikom prisilom! &na se sastojala od snimljeni( por ka koje je 5ameron p tao pa/ijentima$ %Ti si dobra majka i s pr #a' lj di ivaj tvom dr tv !) Kao bi(eviorist' vjerovao je da e pa/ijenti' ako pij snimljene por ke' time promijeniti i svoje ponaanje!, Kad je dro#ama i okovima doveo pa/ijente #otovo ve#etativno stanje' oni s mo#li samo sl ati por ke < i to esnaest do dvadeset sati dnevno; tjednima! U jednom sl aj 5ameron je pa/ijent p tao por ke neprekidno < +3+ dan!+B =redinom pedeseti( #odina razni 5"G-ini istraivai poeli s se zanimati za 5ameronove metode! Xladnoratovska (isterija poela je b jati' te je G#en/ija netom otpoela tajni pro#ram posveen iz avanj %posebni( te(nika ispitivanja)! 5"G-in memorand m s koje#a je skin ta oznaka tajnosti objanjava da je pro#ram %istraivao i odmjeravao brojne neobine te(nike ispitivanja' med kojima psi(olok tort r ' Ppotp n izola/ij P' jednako kao i Pkoritenje dro#a i kemijski( spojevaP)!+H "sprva pod kodnim imenom Projekt Bl ebird' zatim Projekt Grti/(oke' #odine +R4B! dobiva svoj konani naziv 9KUltra! Tijekom sljedei( deset #odina na 9KUltra potroeno je 24 milij na dolara potrazi i istraivanj novi( te(nika slamanja zatvorenika os mnjieni( zbo# kom nistiki( stremljenja ili , Da je 5ameron kojim sl ajem bio manje tje/ajan svome podr j ' nje#ove vrp/e s %psi(ikim prisilama) vjerojatno bi bile odbaene kao je:tine ale! "deja m je pala na pamet nakon to je saznao za re.aj zvan /erebrop(one' #ramo:on koji se postavljao pokraj postelje' sa zv ni/ima jast /ima' i iji s proizvo.ai tvrdili da je to revol /ionarna nova metoda enja strani( jezika sn ! BR ++ "9 ++ 7++! + j!l' " " U F U 9l j " + " +!+ limVX" " " lili !-"X """ lini!l i i i 8 )"l "rti ,l " U il ++"8 )aS G#entima projekt nije nedostajalo kreativnosti' a ni ideja k!ikn il!i iMv kti podatke iz lj di koji i( ba i ne bi eljeli odati < problem je bio s! in S pion! Pi nain za ispitivanje ti( ideja! 6ad tijekom prvi( nekoliko #odina pmj/kia Bl ebird i projekta Grti/(oke vie je nalikovao tra#ikominim pij nskim :ilmovima < a#enti 5"G-e me. sobno s se (ipnotizirali ili bi kriomi/e kole#ama pie sipali 7=D i ekali razvoj do#a.aja ?to je dovelo i do nekoliko samo bojstava@ < a da i ne spominjem m enje navodni( r ski( pij na!+*

Ta ispitivanja vie s podsjeala na neslane ale neke zlo dne st dentske bratovtine' ne#o na ozbiljan istraivaki rad' a rez ltati nis G#en/iji pr ili on znanstven izvjesnost za kojom je tra#ala! >a nj je bio potreban velik broj lj dski( pok sni( k nia! Pok ali s izvesti nekoliko takvi( eksperimenata' ali je rizik bio velik < ako se pronese #las da 5"G ispit je opasne dro#e na amerikom tl ' to bi mo#lo dovesti do posvema-nje# kidanja pro#rama!+A Tada se 5"G poinje zanimati za kanadske istraivae! Nji(ova veza rodila se +! lipnja +R4+! prilikom tripartitno# sastanka obavjetajni( sl bi i akademika montrealskom (otel 6itz-5arlton! Tema sastanka bila je sve vea zabrin tost kr #ovima zapadne obavjetajne zajedni/e' izazvana bojanj da s kom nisti otkrili nain kako ratnim zarobljeni/ima %ispirati moz#ove)! Dokazi s se svodili na injeni/ da s ameriki vojni/i koji s bili zarobljeni Koreji stajali pred kamerama < naiz#led svojevoljno < i os .ivali kapitalizam i imperijalizam! Pojedinosti sastanka 6itz s koji( je skin ta oznaka tajnosti otkrivaj da s sastank bili nazoni &mond =olandt' predsjedavaj i "straivako# odbora kanadsko# ministarstva obrane' sir Xenr1 Tizard' predsjedavaj i britansko# "straivako# odbora ministarstva obrane' kao i dvoji/a predstavnika 5"G-e < svi redom vrsto s vjerovali da zapadne sile moraj otkriti kako kom nisti izvlae takva dojmljiva priznanja! Uzimaj i to obzir' prvi korak bio je provesti %kliniko ispitivanje stvarni( sl ajeva) i vidjeti kako pranje moz#a istin djel je!+I 5ilj istraivanja koji s naveli nije bio pok aj da se zapadne sile pon koristiti kontrolom svijesti zatvorenika < /ilj je bio pripremiti vojnike zapadni( sila na sve mo# e metode prisile' sl aj da i( neprijatelj zarobi i koristi kao tao/e! 5"G je' naravno' imala i dr #e interese! No' ak i na zatvorenim sastan/ima kakav je bio taj 6itz ' G#en/iji bi' netom nakon to s otkria na/istiki( zvjerski( tort ra izazvala odbojnost diljem svijeta' bilo nemo# e otvoreno priznati da se zanima za razvoj vlastiti(' alternativni( metoda ispitivanja! H3 katedre psi(olo#ije na sve ilini 9/l illl! "Pr/ma javnosti dost pnim biljekama " leb( je' tr dei se piotiikii ti tajn priM!nanja' pretpostavljao ela kom nisti manip liraj M!atvorenii ima podvr#avaj i i( potp noj izola/iji i blokiraj i bilo kakav osjet i "ni podraaj! ?@bavjetajni

zapovjedni/i bili s zadivljeni' te je i ri mjese/a kasnije + lebb dobio istraivak stipendij kanadsko# 9inistarstva na/ionalne obrane /ilj provo.enja niza tajni( eksperimenata blokade osje-tila! Xebb je sk pini od ezdeset troje st denata s 9/Cilla plaao 23 dolara dnevno da sjede izolirani mranim sobama s tamnim naoalama na oima' sl ali/ama iz koji( je izvirao bijeli m' i kartonskim /ijevima koje s prekrivale r ke i no#e kako bi im blokirale osjet opipa! =t denti s danima pl tali tim morem nitavila' nesposobni se orijentirati oima' ima ili r kama' ivei n tar vlastiti(' sve ivlji(' ima#ina/ija! Kako bi provjerio ini li i( ta metoda podlonijima %ispiranj moz#a)' Xebb im je poeo p tati snimke #lasova koji s #ovorili o postojanj d (ova i znanstvenom nepotenj < postavke koje s sami st denti i prije poetka ispitivanja smatrali pitnima!+R Pro ivi povjerljivo izvjee o Xebbovim otkriima' "straivaki odbor ministarstva obrane zaklj io je da blokada osjetila zrok je krajnj smetenost kao i (al /ina/ije kod st denata-ispitanika' te da je %tijekom i odma( nakon razdoblja per/eptivne depriva/ije dolo do znaajno# privremeno# pada intelekt alne inkovitosti)!23 Nadalje' #lad st denata za osjetilnim podraajima inila i( je iznena. j e prijemivima za ideje s vrp/i' te je nekoliko nji( razvilo istinsko zanimanje za ok ltne pojave' koje je potrajalo nekoliko tjedana nakon zavretka eksperimenta! Kao da im je smetenost izazvana blokadom osjetila djelomino obrisala svijesti' da bi se osjetilnim podraajima ponovno stvorili novi obras/i! Kopij Xebbove st dije poslali s i 5"G-i' a etrdeset jedan primjerak poslan je i amerikoj 6atnoj mornari/i i etrdeset dva primjerka amerikoj kopnenoj vojs/i!2+ 5"G je tako.er izravno nadzirala rez ltate preko jedno# Xebbova st denta-istraivaa' 9aitlandama Baldvvina' koji je Xebb iza le.a izvjetavao G#en/ij !22 Takvo ivo zanimanje nije bilo nimalo do < najmanj r k Xebb je spio dokazati da intenzivna izola/ija djel je na sposobnost jasno# razmiljanja i lj de ini podlonijima s #estiji < istraitelj s to bile nepro/jenjivo vane spoznaje! Xebb je konani/i s(vatio da nje#ova istraivanja pr aj nesl ene mo# nosti' ne samo kao sredstvo kojim e se zarobljeni/i braniti od %ispiranja moz#a)' ne#o i temelj za izrad te(noloko# prir nika psi(oloke tort re! U svom posljednjem intervj prije smrti +RI4! #odine Xebb je izjavio$ %=avreno je jasno

da smo' predavi izvjee &dbor ' predali opis doslovno savreni( te(nika ispitivanja!)2B H+ da je /ijeli s stav bio zapravo oblik tort re)' to je M ! ++S i S 7i "Si iiNi(ov ii zadravanjem iznad individ alne #rani/e dva ili t dana i iKojbeno krila lijenika etika! =vjestan o#ranienja nametn ti( eksperiment ' + "/(( je zabiljeio da %jasniji rez ltati) nis dost pni jer je %nemo# e ispitanike natjerati da proved B3 do *3 dana vjetima totalne izola/ije)!2H To' Xebb nemo# e' bilo je savreno mo# e nje#ov kole#i s 9/Cilla' akademskom ar(ed manin ' doktor K;en 5ameron ! ?&dba/ j i sv akademsk lj dnost' Xebb e kasnije 5amerona opisati kao %kriminalno# #l pana)!24@ 5ameron je ve prije vjerio samo#a sebe da je nasilno razaranje pa/ijentove svijesti neizbjean prvi korak na p tovanj ka mentalnom zdravlj i sto#a ne predstavlja krenje Xipokratove zakletve! Kad je pitanj bila privola' pa/ijenti s bili njem na milost - obiajeni obraza/ davao je 5ameron apsol tn mo da lijei < sve do izvo.enja za(vata potp ne :rontalne lobotomije! "ako je #odinama odravao veze s G#en/ijom' 5ameron prv 5"G-in stipendij dobiva tek +R4A! < nova/ se oprao preko dr #e-paravana' imenom Udr #a za istraivanje lj dske ekolo#ije!2*, Nakon to s se 5"G-ini dolari poeli slijevati' memorijalni instit t Gllan sve je manje nalikovao bolni/i i sve vie podsjeao na stra(otan zatvor! Prve promjene sastojale s se radikalnom poveavanj doza elektrookova! Dvoji/a psi(ijatara koji s iz mili kontroverzni Pa#e-6 sselov #enerator elektrookova prepor ivali s etiri terapije po pa/ijent < to je znailo k pno dvadeset etiri oka!2A 5ameron je naprav na pa/ijentima poeo koristiti dvap t dnevno tijekom trideset dana zastra j i( B*3 okova svakom pa/ijent < to je bilo neizmjerno vie ne#o to s primili nje#ovi raniji pa/ijenti' med njima i Cail!2I 8e zapanj j oj lepezi dro#a koje je davao oboljelima' dodao je i eksperimentalne' s inkom promjene svijesti' za koje se osobito zanimala 5"G < 7=D i P5P! =vom arsenal za brisanje svijesti dodao je i dr #o or je < senzorn depriva/ij i prod ljena razdoblja sna' dvojak pro/es koji je' kako je tvrdio' %smanjivao obramben mo pojedin/a) i pa/ijenta inio prijemivijim za snimljene por ke2R! Kad s pristi#li 5"G-ini nov/i' 5ameron je nova/ iskoristio da stare konj ni/e iza bolni/e preinai

izola/ijske komore! Tako.er je i pomno obnovio podr m kojem je nainio prostorij koj je nazvao izola/ijskom komorom!B3 Prostorij je zv no izolirao' preko zv nika p tao bijeli m' #asio svjetla' pa pa/ijentima navlaio tamne naoale i , U "zvornik - =o/iet1 :or t(e "nvesti#ation o: X man K/olo#1' ?prim' prev!@ H2 " ++ klP' U=pilPi 'l V li " N i!li " NiPY ++!+ i +!+ i li X " " " " lN: V l!lP!l "" i i " +++P ++ @ +!+ kl@ llNlPltljlll " ++!+ p! ij/ntov slik s!nno#!i si-liiPU 7iko n!ivoili svome i ad ' objavljenom ll@=?S!B+ Dok je " lebb svoje st dente %vadio) iM' osjetilne izola/ije nakon samo nekoliko dana' ? iameron je svoje pa/ijente izola/iji drao tjednima < jedan je od nji( izola/ijskoj komori proveo trideset pet dana!B2 5ameron je' nadalje' pa/ijentima osjete iz#ladnjivao takozvanoj =obi sna < drei i( tamo :arma/e tski potakn tom pol sn izme. dvadeset i dvadeset dva sata dnevno' #dje s i( bolniari okretali svaka dva sata kako bi sprijeili dek bit s i b dili i( samo vrijeme obroka ili odlaska na toalet!BB Pa/ijenti s takv stanj provodili po petnaest do trideset dana' iako 5ameron izvje je da s %neki pa/ijenti proveli i *4 dana neprekidnom sn )!BH Bolniko osoblje dobilo je nalo# da pa/ijentima onemo# i svaki raz#ovor i skrati sve in:orma/ije o trajanj boravka sobi! Kako bi osi# rao da nitko ne spije pobjei toj mori' 5ameron je jednoj sk pini pa/ijenata briz#avao malene doze k rarea' biljno# ekstrakta koji zrok je paraliz i tako i(' doslovno' pretvara zatoenike vlastiti( tijela!B4 U svom rad iz +R*3! #odine' 5ameron pie da postoje %dva osnovna imbenika) koja omo# j %odravanje prostorno-vremenske slike) -dr #im rijeima' koji nam omo# j da znamo #dje smo i tko smo! Te dvije silni/e s %?a@ neprekidan priljev osjetilni( podraaja i ?b@ lj dska memorija)! Klektrookovima 5ameron ponitava memorij ; izola/ijskim komorama ponitava priljev podraaja! Bio je odl an svoje pa/ijente natjerati da potp nosti iz# be svijest o tome #dje se nalaze prostor i vremen ! &tkrivi da neki od nji( prate protok dana mjerei razmake izme. obroka' 5ameron je k (injskom osoblj naredio da izmijeaj obroke < mijenjaj vremena obroka' sl e j ( za dor ak ili ka za veer ! %9ijenjaj i razmake i jelovnik' spjeli smo razbiti t str kt r )' zadovoljno izvje je 5ameron! "pak' nato

svim naporima' jedan je pa/ijent zadrao vez s vanjskim svijetom jer je opaao %jedva jn t tnjav ) aviona koji je svako# j tra devet prelijetao bolni/ !B* =vakom poznavao/ svjedoanstava rtava tort re ta je pojedinost jedna od naj#ori(! Kad zatvoreni/i #ovore o tome kako s preivjeli viemjesen ili vie#odinj izola/ij i okr tnost' esto izjavlj j da s li /rkvena zvona daljini' m slimanski poziv na molitv ili dje/ koja s se i#rala oblinjem park ! Kad se ivot svede na etiri zatvorska zida' ritam ti( vanjski( zv kova pretvara se nek vrst ivotno#a protoka' dokaza da je zatvorenik i dalje lj dsko bie' da postoji svijet izvan okr #a tort re! HB s prola /ei iri tla na)' rekao @/ @o an oil on +++ i a SNi ++ N Si oMiV VS ++ N ` -++ ` S ++ iNti r #vajsk diktat r ' prisjeaj i se osobito si i !iliot ii(;;i aMdol Sm i S ,A Neidenti:i/irana ena podr m memorijalno# instit ta Gll!in koN!i se napree da kroz koprene tame' dro#a i elektrookova je Mv k avionski( motora nije bila bolesni/a na lijenikoj skrbi' ne#o je' ime svi( svr(a i /iljeva' bila zatvoreni/a koja proivljava tort r ! Postoji nekoliko vrsti( naznaka da je 5ameron bio potp no svjestan da podraava vjete tort re i da je' kao vjereni antikom nist' ivao pomisli da s nje#ovi pa/ijenti dio (ladnoratovske borbe! U intervj to #a je +R44! #odine dao pop larnom asopis ' otvoteno svoje pa/ijente spore. je s ratnim zarobljeni/ima' tvrdei da se %jednako kao i oni kom nistikom zarobljenitv ' obiavaj opirati ?terapiji@' i da i( se mora slomiti)!BI Codin dana kasnije' napisao je da je svr(a razbijanja obraza/a %doslovno Pis/rpljivanjeP obrane)' primje j i postojanje %analo#ije sa slamanjem pojedin/a podvr#n to# neprekidnom ispitivanj )!BR Do +R*3! #odine 5ameron je drao predavanja o svojim istraivanjima Podr ja senzorne depriva/ije' ne samo kole#ama psi(ijatrima ne#o i vojnom osoblj ! U predavanj koje je odrao bazi ratno# zrakoplovstva Brooks Teksas nijednom nije izjavio da lijei s(izo:renij ne#o je' stvari' priznao da pravo senzorna depriva/ija %stvara primarne simptome s(izo:renije) < (al /ina/ije' snan anksioznost' # bitak dodira sa stvarno !H3 U biljekama za to ptedavanje spominje da nakon senzorne depriva/ije slijedi %preoptereenje osjetila) < ime oito misli na koritenje

elektrookova i beskrajni( vrp/i i time pretkaz je b d e taktike ispitivanja!H+ 5" G je :inan/irala 5ameronova istraivanja sve do +R*+! i mno#o #odina nije bilo jasno to je' ako je ita' amerika vlada inila s rez ltatima! Potkraj sedamdeseti( i osamdesetima' kad s dokazi o 5"G-in :inan/iranj eksperimenata konano dospjeli na svjetlo tijekom senatski( sasl anja' a potom i radikalnoj sk pnoj t bi koj je protiv a#en/ije podi#la sk pina pa/ijenata' novinari i pravni/i priklanjali s se 5"G-inoj inai/i do#a.aja < da se provode istraivanja te(nike ispiranja moz#a s /iljem zatite zarobljeni( ameriki( vojnika! Najvei dio pozornosti tisak je sredotoio na senza/ionalistik pojedinost da je vlada :inan/irala primjen (al /ino#eni( dro#a! Ustvari' vei dio skandala' kad se konano probio javnost' obrtao se oko injeni/e da s 5"G i Kvven 5ameron svojim eksperimentima bez opravdano# razlo#a i nepromiljeno nitavali ivote < istraivanja s se inila beskorisnima; naime' tada s svi ve znali da je ispiranje moz#a jo jedan (ladnoratovski mit! 5"G je sama snano HH ili UMi P! "llil!!!!!(i llN!( llll!l! lle#o il!l =5 !=!lMll!l ll!l NlV ++ kl lliP'++ l U85"l&# !=85 ni ++ im!i' liii!ii ii !+ 7i i !iil piil( no inkovito# laboratorija ton re! Kad je No(n ? ! tin#er' G#/i ijin psi(olo# koji se prvi obratio 5am/ron ' pod prisilom svjedoio na zajednikom senatskom sasl anj ' podrk 5ameron pro#lasio je %nepromiljenom po#rekom!!! stranom po#rekom)!H2 Kad s senatori od =idne1ja Cottlieba' bive# direktora projekta 9KUltra' zatraili da objasni zato je naredio nitavanje svi( dosjea iz pro#rama vrijedno# 24 milij na dolara' odvratio je da %projekt 9KUltra nije dao nijedan rez ltat koji bi G#en/iji bio od istinske vrijednosti)!HB U izla#anjima o projekt 9KUltra iz osamdeseti( #odina' i istraivakim izvjeima jednako kao i mjerenom tisk i knji#ama' eksperimenti se neprekidno opis j kao %kontrola svijesti) i %ispiranje moz#a)! 6ije %tort ra) #otovo se ni#dje ne koristi! >nanost o stra( Codine +RII! Ne; Jork Times proveo je revol /ionarno istraivanje amerike mijeanosti tort re i bojstva Xond ras ! Eloren/io 5aballero' istraitelj iz zlo#lasno# (ond rako# Batalj na B-+*' izjavio

je Times da s on i jo dvadeset etvori/a nje#ovi( kole#a otp tovali Teksas #dje i( je ob avala 5"G! %Po avali s nas psi(olokim metodama < kako istraivati zarobljenikove stra(ove i slabosti! Tjerati #a da stoji' skraivati m san' drati #a #olo# izola/iji' elij m ba/ivati takore i o(are' davati m pokvaren (ran ' ivotinjske leeve' zalijevati #a (ladnom vodom' mijenjati temperat r prostorije!) >aboravio je spomen ti samo jedn te(nik < elektrookove! "n\s 9 rillo' dvadesetetvero#odinja zatvoreni/a koj s %ispitivali) 5aballero i kole#e' ispriala je Times da s je podvr#n li tolikom broj elektrookova da je %vritala i od oka pala na pod! 8riskovi jednostavno izlije iz sta)' rekla je! %Nanj ila sam dim i s(vatila da #orim od vreline elektroda! 6ekli s da e me m iti sve dok ne pol dim! Nisam im vjerovala! Tada s mi rairili no#e i priklj ili i/e na #enitalije!)HH Dodala je da je sobi bio jo netko - Gmerikana/ koji je istraiteljima davao pitanja i ko#a s nazivali %#ospodin 9ike)!H4 Ta otkria dovela s do sasl anja =enatskom odbor za obavjetajne djelatnosti' #dje je zamjenik direktora 5"G-e' 6i/(ard =tolz' potvrdio da je %5aballero istin po(a.ao 5"G-ine teajeve o iskoritavanj lj dski( mo# nosti prilikom ispitivanja)!H* Novine Baltimore = n podnijele s za(tjev koji se temeljio na >akon o slobodi in:ormiranja i traile vid materijale na temelj koji( s se ob avali 5aballero i njem slini! 5"G se H4 nakon sto se izvorni napis pojavio novinama' l "G je prati% il!i prin iiik K bark 5o nterintelli#en/e lnt/rro#ation ! Naslov je bio i:riran brtr @Pnrk Timestvrdi daje %K bark) % stvari kriptonim - KU je nas m !m slo#' dok je BG6K a#en/ijska i:ra za vlastiti naziv to vrijeme)! Novija izvjea iMnose pretpostavke kako se %k ) odnosi na %drav kojoj se obavlja odre.ena lajna ili skrivena djelovanja)!HA Tajni prir nik na +2I strani/a #ovori o %ispitivanj izvora koji se opir ) i velikim se dijelom temelji na istraivanjima koja s nar ivana okvir projekta 9KUltra - 5ameronovi i Xebbovi eksperimenti ostavili s tra#ove po svim po#lavljima! 9etode se kre od senzorne depriva/ije preko poloaja koji izazivaj stres' od prekrivanja kap ljaom do izazivanja boli! ?U prir nik se' odma( na poetk ' priznaje da s sve te taktike prot zakonite te se isljedni/ima prepor je da trae %pret(odno odobrenje stoera!!! svim navedenim sl ajevima$ +! Gko se namjerava nanositi tjelesne ozljede! 2! Gko se'

/ilj pokoravanja s bjekta' namjerava koristiti medi/inska' kemijska ili elektrina sredstva)!HI Prir nik je objavljen +R*B!' posljednje #odine pro#rama 9KUltra i dvije #odine nakon to je 5ameron dovrio svoje' od 5"G-e :inan/irane eksperimente! Prir nik tvrdi da e se pravilnom primjenom te(nika svladati izvor i %razoriti nje#ova sposobnost pr anja otpora)! =to je' kako se vidi' bio istinski /ilj pro#rama 9KUltra - nikakvo istraivanje ispiranja moz#a ?bio je to tek manje vaan projekt@' ne#o stvaranje znanstveno temeljeno# s stava izvlaenja podataka iz %izvora koji pr aj otpor)!HR Dr #im rijeima' tort ra! Na prvoj strani/i prir nika stoji da je nje#ova svr(a opisati isljednike metode temeljene na %d #otrajnim istraivanjima' med kojima s i znanstvene istra#e koje s spe/ijalisti provodili na bliskim im s bjektima)! Prir nik otvara novo doba pre/izne i ra:inirane tort re < #otovo je s odvratnim i nepre/iznim m enjem' obiajenim jo iz vremena panjolske inkvizi/ije! U nekoj vrsti pred#ovora stoji navod$ %&bavjetajna sl ba koja je sposobna svoje probleme rjeavati izravnom primjenom s vremeni( spoznaja nalazi se #olemoj prednosti pred sl bom koja svoje tajne zadae obavlja maniri osamnaesto#a stoljea!!! nije vie mo# e povesti iole znaajnij rasprav o ispitivanj ' a da se ne spomen psi(oloka istraivanja provedena tijekom posljednji( deset #odina!)43 Nakon to#a slijede kratki nap t/i o tome kako se razara osobnost! , Kontraobavjetajno ispitivanje K bark! ?prim! prev!@ H* =tP spoil +++ ++++ PS+++ ?+++ + + i " V 0 Y " Y " ++P [ Z " " n!l =8lPl( " " "=t "" lV U ? illlU! U "P "+05"+X+ =5 pojanjava 7iko iM;P'i 'nl in iMol! ijsk konioi M'a tin it- slijedi primjedba da se % skraivanjem podraaja potie re#resija odvajanjem svijesti s bjekta oil dodira s vanjskim svijetom' to za is(od ima okretanje svijesti samoj sebi! "stovremeno' prora nata koliina podraaja tijekom ispitivanja tjera s bjekt re#resiji da istraitelja promatta kao oinsk :i# r )!42 >a(tjevom temeljenim na >akon o slobodi in:ormiranja traio se vid os vremenjen inai/ prir nika koji je prvi p t objavljen +RIB! za koritenje 7atinskoj Gmeri/i! U njem stoji$ %Prozor treba postaviti visoko na zid ' s mo# no da se prekrije kap/ima!)4B,

To je pravo ono e#a se Xebb pribojavao$ koritenje nje#ove metode senzorne depriva/ije kao %savrene te(nike ispitivanja)! "pak' sam sr K barka tvore 5ameronovi radovi i nje#ov re/ept za nar avanje %prostorno-vremenske slike)! Prir nik opis je nekoliko te(nika stvoreni( za razaranje pa/ijenata podr m memorijalno# instit ta Gllan! %Naelo #lasi da seanse treba planirati tako da se poremeti s bjektov osjeaj kronoloko# poretka!!! neki( ispitanika re#resij je mo# e izazvati neprekidnom manip la/ijom vremenom' sporavanjem i brzavanjem satova kao i posl ivanjem (rane ne obiajenim vremenskim razma/ima < deset min ta ili deset sati nakon posljednje# obroka! To izaziva poremeaj dana i noi!)4H "pak' mat a tora K barka vie od ikoje# individ alno# prist pa priv kla je 5ameronova sredotoenost na re#resij < pretpostavka da je' nakon to se pojedin/ od zme vlastito poimanje sebe prostor i vremen ' odrasle osobe mo# e preobraziti ovisn dje/ ije s svijesti prazne ploe podlone s #estiji! G tori se neprekidno vraaj toj temi$ %=ve te(nike koje se koriste za klanjanje zapreka prilikom ispitivanja' /ijeli spektar koji see od jednostavne izola/ije do (ipnoze ili narkoze' svojoj s biti samo sredstva brzavanja toka re#resije! Dok ispitanik iz zrelosti post pno klizi in:antilno doba' raspada se nje#ova na ena i str kt rirana osobnost!) U tom tren tk zatvorenik pada stanje %psi(oloko# oka) ili ranije spomen te %(iberna/ije < onaj m iteljev tren tak slave kad je %s bjekt daleko podloniji s #estiji i kad e se daleko vjerojatnije pokoriti)!44 Gl:red F! 9/5o1' povjesniar sa sve ilita Fis/onsin' koji je svojoj knjiio e estion o: Tort re$ 5"G "nterro#ation :rom t(e 5old Far to t(e Far on Terror dok mentitao evol /ij te(nika tort re od "nkvizi/ije do danas' , "zdanje iz +RIB! oito je prila#o.eno koritenj predavaoni/ama njem se nalaze kvizovi znanja " dobro(otni podsjetni/i ?%>a svak seans "spitivanja pripremite novi ak m lator!)@ HA osjetilno# preoptereenja koj navodi prir nik GMzGvMn5kao %prv im nisk revol /ij okr tnoj znanosti bola posljednji( tri stotine #odina-!4* Kako tvrdi' to se nije mo#lo do#oditi bez eksperimenata provedeni( na 9/Cill tijekom pedeseti( #odina! %&#oljeni od bizarni( pretjerivanja' eksperimenti doktora 5amerona' nastali na ranijim otkriima doktora

Xebba' poloili s znanstveni temelj 5"G-inoj dvost panjskoj metodi psi(oloke tort re!)4A Cdje #od se po avalo metod K bark' pojavlj j se potp no jasno odre.eni zor/i < svi redom osmiljeni da stvore' prod be i odravaj stanje oka$ zatvotenike se (i je na nain koji najvie potresa i dezorijentira' kasno no ili ranoj tarnjim ra/ijama < tako po ava prir nik! >atim im se odma( preko #lave preba/ j kap ljae ili im se povez j oi' svlai i( se i premla je da bi nakon to#a bili podvr#n ti nekom oblik senzorne depriva/ije! &d Cvatemale do Xond rasa' od 8ijetnama do "rana' od Eilipina do Qilea' poraba elektrookova je svepris tna! >a to nis potp nosti zasl ni ni 5ameron ni projekt 9KUltra! Tort ra je od vijek bila improviza/ija' spoj na ene te(nike i lj dsko# poriva za okr tno koji se b di #dje #od zavlada nepokornost! =redinom pedeseti( #odina elektrookove redovito rabe :ran/ ski vojni/i kad ispit j alirske bor/e za slobod < pri em im esto poma psi(ijatri!4I Tijekom to# razdoblja :ran/ sko vojno vodstvo dralo je predavanja amerikoj vojnoj koli za %s zbijanje stanaka) smjetenoj Eort Bra## =jevernoj Karolini' #dje s st dente po avali %alirskoj te(ni/i)!4R "pak' tako.er je jasno da je 5ameron svojim modelom koritenja veliki( doza elektrookova' ne samo /ilj nanoenja bola ne#o i s /iljem brisanja str kt re osobnosti' ostavio osobit dojam na 5"G- ! Codine +R**!' 5"G =aj#on alje troji/ psi(ijatara opremljeni( Pa#e-6 sselovim #eneratorom' onim istim' 5ameron omiljenim' strojem za elektrookove < nje#a s koristili toliko silovito da s bili nekoliko zatvorenika! Kako tvrdi 9/5o1$ %>apravo s terenskim vjetima ispitivali moe li se istin 5ameronovom te(nikom %razaranja zoraka) to j je razvio na 9/Cill izmijeniti lj dsko ponaanje!)*3 Gmeriki obavjetajni d nosni/i dobili s rijetk prilik za izravan prist p! Gmerikim a#entima je' jo od sedamdeseti( #odina' milija lo#a mentora ili trenera < nikad izravno# istraitelja! =vjedoanstva pojedina/a koji s preivjeli tort re =rednjoj Gmeri/i tijekom sedamdeset i( i osamdeseti( #odina doslovno s pretrpana izjavama o tajanstvenim lj dima koji s HI " %lanna + 0rtiM' am/i ka opat a' or/ra i zatoena n vivnrrman ivov!' posvjedoila je tla mi se makar koji mi je silovali i palili /i#aretama

pokoravali m kar/ koji je panjolski #ovorio s primjetnim amerikim na#laskom i ko#a s nazivali %#azdom)!*+ 0enni:er Xarb t1' ije# je m a m io i bio #vatemalski asnik na 5" G-in platnom popis ' biljei brojne takve sl ajeve svojoj vanoj knjizi Tr t(' Tort re and t(e Gmeri/an Fa1!*2 "ako j je bla#oslovilo nekoliko administra/ija Fas(in#ton ' amerika lo#a tim prljavim ratovima morala je ostati tajna' iz potp no oiti( razlo#a! Tort ra - bila :izika ili psi(oloka - izravno kri ]enevsk konven/ij koja nedvosmisleno zabranj je %svaki oblik tort re ili okr tnosti)' jednako kao to i sam ameriki vojni zakon brani primjen %okr tnosti) ili %prisile) na zatvoreni/ima!*B Prir nik K bark' na dr #oj strani/i' pozorava itatelje da opisane te(nike sebi nose %ozbiljn mo# nost kasnije# podnoenja t bi)' dok izdanje iz +RIB! to izrie jo otvorenije$ %Uporaba sile' mentalne tort re' prijetnji' vrije.anje ili izla#anje ne #odnim ili ne( manim post p/ima bilo koje vrste' a koja se koriste kao pomona sredstva pri ispitivanj ' zabranjeni s zakonima' domaim jednako kao i me. narodnim!)*H 0ednostavnim rijeima' ono to s po avali bilo je po svojoj prirodi tajno i ile#alno! Gko bi itko podi#ao #las < ameriki s a#enti svoje st dente iz zemalja razvoj po avali s vremenim i pro:esionalnim poli/ijskim metodama i nis mo#li biti od#ovorni za %pretjerivanja) koja s se do#a.ala izvan predavaoni/a! Dana ++! r jna 233+!' to d #otrajno strajavanje na vjerljivom pori/anj doslovno je isparilo! Teroristiki napadi na nebodere =vjetsko# tr#ovinsko# /entra i Penta#on proizveli s dr #aij vrst oka od oni( koji se zamiljaj na strani/ama prir nika K bark<ali s nje#ovi in/i bili zamjetno slini$ korjenita dezorijenta/ija' stanja krajnje# stra(a i anksioznosti' kolektivna re#resija! Ba kao to se istraitelj iz K barka namee kao %oinska :i# ra)' tako se i B s(eva administra/ija odma( okoristila tim stra(om i odi#rala lo# svezatitniko# roditelja spremno# da %domovin ) i njezin ranjivi narod brani svim mo# im sredstvima! Promjena amerikoj politi/i koj je potpredsjednik Di/k 5(ene1 o#lasio svojom zlokobnom izjavom o %tamnoj strani) nije otkrila da ova administra/ija pri(vaa ikoj taktik odbojn njezinim ovjenijim pret(odni/ima ?kao to bi tvrdio i prevelik broj Demokrata' prizivaj i ono to povjesniar Car1 Fills naziva osobitim amerikim mitom %izvorne bez#renosti)*4@! Umjesto to#a' znakovita promjena sastojala se tome da se sve to se

dotad izvodilo neizravno' sad izvodi izravno' i da se' pritom' otvoreno brani sam in! HR movatija inisn/v/ ao minisi ra/ije ona @/ oKr/tanj/ Vi!iiniiii m (i!i zatvorenike s m ili ameriki dravljani zatvorim!i pn. ! Pkim nadzorom ili s i( transportirali izravno < sl ei se %n/t i( !iNenim izr ivanjem) < amerikim zrakoplovima tree zemlje' lPo tome se razlik je B s(ev reim < nakon napada ++! r jna s dio se traiti pravo da besramno provodi tort r ! Time je administra/ija postala podlonom kaznenom pro#on ' a taj je problem rijeila promjenom zakona! 7ana/ do#a.aja dobro je poznat < tadanji ministar obrane Donald 6 ms:eld' ko#a ovla je Ceor#e F! B s(' izdaje pro#las kojem stoji da zarobljeni/i (vaeni G:#anistan ne podlije ]enevskoj konven/iji jer je rije o %neprijateljskim bor/ima) a ne o ratnim zarobljeni/ima < takvo miljenje to vrijeme potvr. je i pravni savjetnik Bijele k e' Glberto Conzales ?kasniji ameriki dravni t itelj@!** 6 ms:eld zatim' okvir 6ata protiv terora' ozakonj je /ijeli niz spe/ijalni( te(nika ispitivanja! 9ed njima s i metode koje navode 5"G-ini prir ni/i$ %koritenje izola/ijske komore do B3 dana)' % skraivanje svjetlosni( i zv ni( podraaja)' % (ienik se' tijekom transporta i ispitivanja' #lava moe prekriti kap ljaom)' %od zimanje odjee) i %koritenje pojedinani( :obija ispitanika ?na primjer' stra( od pasa@ za izazivanje stresa)!*A Bijela k a i dalje tvrdi da je tort ra zabranjena - jer da bi se pro#lasila tort rom' bol koji se nanosi mora biti %svojom sna#om jednak bol koji prati teke :izike ozljede' na primjer' zatajenje or#ana)!*I, = kladno novim pravilima' amerika je vlada imala slobodne r ke koristiti se svim metodama razvijenima pod velom tajnosti i pori/anja tijekom pedeseti( - sad je to mo#la initi ne skrivaj i se' bez stra(a od kazneno# pro#ona! Tako je veljai 233*! #odine &dbor za obavjetajne znanosti' savjetniki odjel 5"G-e' objavio izvjee istraitelja-veterana 9inistarstva obrane! U njem otvoreno stoji da je %pomno pro avanje prir nika K bark polazna toka svakome tko se bavi islje.ivanjem)!*R 0edan od prvi( koji se li/em li/e s sreo s novim poretkom bio je ameriki dravljanin i bivi lan bande' 0os\ Padilla! U(ien je svibnj 2332! ikakoj zranoj l /i &PXare' a opt en je za namjer konstr iranja

, Pod pritiskom zakonodava/a Kon#res i =enat ' jednako kao i pod pritiskom 8r(ovno# s da' B s(eva je administra/ija morala blaiti svoje stavove nakon to je Kon#res "z#lasao >akon o vojnoj nabavi iz 233*! lako se Bijela k a koristila novim zakonom kako bi potvrdila da se odrekla svake porabe tort re' njem je koristila #oleme r pe koje s dop tale 5"G-inlm a#entima i vanjskim s radni/ima nastavak koritenja senzorne depriva/ije i preoptereenja kakve propis je K bark' kao " dr #e !-kreativne) te(nike me. kojima je " slm la/ija tapanja ?tzv! %;ater-boardin#)@! Prije ne#o to je potpisao zakon' B s( m je priloio potpisan izjav kojom si daje pravo svojevoljno# %t maenja znaenja i primjene ]enevske konven/ije)! Ne; Jork Times je opisao taj zakon kao %jednostrano brisanje vie od 233 #odina tradi/ije i prava)! 43 " (i S#lasi ++ i Pi ii i N!i ++ " N'l ++++ l ionMn ++ i +++ niP n i i iMdl sva prava' i (! ili #a M!iivoi U! i iikii n!iri// 5 Y(! lesionii' drava 0 na Karolina < lP!idilla kaMeda s in briz#ali dro# ' vjerojatno "'=7@ ili P5P' i podvr#n li v'a tekoj s/nzornoj depriva/iji; drali s #a si noj eliji zamraeni( prozora i (ranili m pravo da posjed je sat ili kalendar! Kad #od bi #a iMvodili iz elije' pret(odno bi m okovali r ke i no#e' oi prekrili za/r-njenim naoalama a i debelim titni/ima! U takvim vjetima Padilla ie proveo + B3A dana tijekom koji( nije imao pravo kontaktirati ni s kim osim s isljedni/ima koji s ' tijekom ispitivanja' nje#ova iz#ladnjela osjetila bombardirali svjetlima i #lasnim zv kovima!A3 Padilla je dobio pravo na s dsko sasl anje prosin/ 233*!' nato injeni/i daje s d odba/io opt b za namjer konstr iranja prljave bombe M!bo# koje je i (ien! &pt ili s #a za odravanje veza s teroristima' a on je svoj obran mo#ao iznijeti malo to#a < str ni svjedok tvrdio je da s 5ameronove te(nike re#resije potp nosti spjele isp niti svoj osnovn svr( i razoriti nekadanje# odraslo# ovjeka! %D #otrajna tort ra kojoj se naao izloen #ospodin Padilla otetila #a je i mentalno i :iziki)' obratio se s d nje#ov odvjetnik! %8lada m je' svojim post p/ima' otela osobnost!) Psi(ijatar koji #a je pre#ledavao zaklj io je da %nije sposoban poma#ati vlastitoj obrani)!A+ Unato tome' od B s(a postavljeni s da/ pro#lasio je Padill sposobnim za s .enje! =l aj je nesvakidanji zbo# injeni/e da je dolo do javno# s .enja! Tis e dr #i( zatvorenika koji ame

amerikim zatvorima - i za razlik od Padille nis ameriki dravljani prolaze slian reim tort re' ali bez prava na javno s .enje! 9no#i tr n C antanam ! 9amdo ( Xabib' a stralski dravljanin zatoen tamo izjavio je da je %zaljev C antanamo eksperiment!!! da tamo eksperimentiraj s ispiranjem moz#a)!A2 =vjedoanstva' izvjea i :oto#ra:ije koje s izile iz C antanama tjeraj na pomisao da se Gllanov instit t iz pedeseti( #odina preselio na K b ! Nakon (ienja zatvoreni/i se odma( podvr#n ti intenzivnoj senzornoj depriva/iji < kap ljaama' tamnim naoalama i debelim titni/ima za i koji blokiraj sve zv kove! 9jese/ima sjede izola/ijskim elijama i izvode i( samo da bi im osjete napadali pasjim laveom' stroboskopskim svjetlima i beskrajnim snimkama djeje# plaa' #lasne #lazbe i mija kanja! Uin/i te te(nike mno#im s zatvoreni/ima ostavili posljedi/ jednak onoj iz instit ta Gllan tijekom pedeseti( < totaln re#resij ! 0edan oslobo.eni zatvorenik' britanski dravljanin' svojim je odvjetni/ima rekao da 4+ (ienika koji se nalaze sli i iN epivk ( (!i ( m! iNe! + + 8!imi' 'V "m ` i% r' je skin ta oznaka tajnost i' koji- je lPB" p tio "8nia#on opis je jedno# osobito vano# zatvorenika' podvr#n to# %intenzivnoj iMok iji V ise ml iti mjese/a) i koji se %ponaao s kladno stanj krajnje psi(oloke tiaiinia-tiziranosti ?raz#ovara s nepostojeim osobama' #ovori da je #lasove' satima i eliji na pod prekrivenom izmetom@)!AH 0ames Jee' bivi m slimanski kapelan amerikoj vojs/i koji je radio C antanam ' zatvorenike iz bloka Delta opis je kao sl ajeve krajnje re#resije$ %Kad bi( zastao poraz#ovarati s njima' od#ovarali bi mi djetinjim #lasovima i #ovorili krajnje besmisli/e! 9no#i od nji( #lasno s pjevali djeje pjesme' ponavljaj i i( beskonanost! Neki s stajali na metalnim krevetima i ponaali se djetinjasto' to me podsjealo na pjesm Pkad si sretan l pi dlanom ti o dlanP koj sam pjevao s braom mladosti!) =tanje se znaajno po#oralo tijekom sijenja 233A!' kad se novo zatvorsko krilo preselilo +*4 zatvorenika < bio je to 7o#or *' kojem s se nalazile eline izola/ijske komore koje nis dop tale nikakav kontakt! =abin Fillett' odvjetnik koji zast pa nekoliko zatvorenika iz C antanama' pozorava$ %Gko tako nastavite' pretvorit ete zatvor mobolni/ !)A4

=k pine za zatit lj dski( prava isti daje C antanamo' nato svim asima' stvari najbolje vodena opera/ija med inozemnim opera/ijama ispitivanja pod amerikim nadzorom' jer je zatvor podloan djelominom nadzor 5rveno# kria i odvjetnika! Nepoznat broj zatvorenika nestao je n tar mree takozvani( etni( r pa diljem svijeta ili s i( ameriki a#enti preba/ili inozemne zatvore' sl ei se pravom ne obiajeno# izr enja! >atvoreni/i koji s izronili iz ti( komara svjedoe da s se tamo s oili s /jelok pnim atsenalom 5ameronovi( taktika oka! Talijansko# sveenika Xassana 9 sta: &sam Nasra otela je s milanski( li/a sk pina 5"G-ini( a#enata i talijanske tajne poli/ije! %Nisam s(vaao to se zbiva)' pisao je kasnije! %Poeli s me darati trb ( i po /ijelom tijel ! 5ijel #lav i li/e omotali s mi irokom ljepljivom vrp/om i prorezali r pe na stima i nosni/ama da mo# disati!) Preba/ili s #a K#ipat' #dje je etrnaest mjese/i preivio zamraenoj eliji kojoj s m %o(ari i takori etali po tijel )! Nasr je e#ipatskom zatvor prebivao sve do veljae 233A!' a spio je sa sobom kriomi/e ponijeti jedanaest strana zapisa kojima detaljno iznosi naine zlostavljanja!A* Napisao je da s #a neprekidno podvr#avali tort ri elektrookovima! Fas(in#ton Post pise da s #a %privezali za eljezn mre koj s nazivali 42 Ma ++ ii @N! i ii mi iinjai i i!i " U U +++ " Sok @/ Ni i i!i n i si i !+M nr ++ sj/oio i i!i illPvenom sinliii ki SN ++++ (i M!iimiii nikii prikovao ramena M!a pod' dr #i (i pravljao prekidaem' piPop !iaj iPi str jne dare kroz opr #e str njae)!AA Pretrpio je tako.er i elektro!okove na testisima s kladno tvrdnjama dr #e Gmnest1 "nternational!AI Postoji razlo# koji navodi na vjerovanje da takvo m enje ameriki( zatvorenika elektrinom str jom nije izdvojena pojava' a ta se injeni/a previ.a #otovo svim raspravama na tem koriste li =jedinjene Drave tort r ili samo primjenj j %kreativno ispitivanje)! 0 ma( al-Dossari' zatvorenik iz C antanama koji je vie od deset p ta pok ao poiniti samo bojstvo' svome je odvjetnik dao pismeno svjedoenje da je' vrijeme tamnovanja amerikom pritvor Kanda(ar ' %istraitelj sa sobom donio malen re.aj nalik mobitel ' ali je bila rije o re.aj za proizvodnj elektrookova! Poeo mi je davati okove li/e' zatim po le.ima' dovima i #enitalijama)!AR 9 rat K rnaz' zatvorenik

njemako# podrijetla' doivio je sline post pke amerikom zatvor Kanda(ar $ %U poetk nije bilo pravila! "mali s pravo initi to #od poele! T kli s nas svaki p t! Koristili s elektrookove! Uranjali s mi #lav vod !)I3 Ne spjela rekonstr k/ija Pri kraj nae# prvo# s sreta' zamolila sam Cail Kastner da mi podrobnije #ovori o svojim %elektrinim snovima)! Priala je da esto sanja redove pa/ijenata koji ton i b de se iz snova potakn ti( dro#ama! %Q jem i( kako vrite' ja ' stenj ' #ovore Pne' ne' neP! =jeam se kako je bilo b diti se takvoj sobi < oblijevao me znoj' bilo mi je m no' povraala sam - i osjeala neto stvarno dno #lavi! Clava mi je vie nalikovala mje( r ne#o #lavi!) &pis j i taj neobini osjeaj #lavi' inilo mi se kao da je jako daleko' zavaljena svoj modri naslonja' dok joj je da( postajao pitav! =p stila je vjede' a primijetila sam da joj pod njima jab i/e brzo titraj ! Dlanom je pritisn la desn sljepooi/ i pro#ovorila d bljim' napola dro#iranim #lasom$ %"mala sam :lebek! 9orate mi skren ti misli! Priajte o "rak < kako je tamo bilo #rozno!) Prebirala sam po pamenj ' tra#aj i za ratnom priom prikladnom za ove dne okolnosti i prisjetila se jedne prilino beni#ne' o ivot >elenoj zoni! Njezino li/e pola#ano se op talo' disanje se prod bilo! 9odre oi ponovno s se sredotoile na moje! %Xvala vam)' rekla je! %Doivjela sam :lebek!) 4B %Kako znan!PD) %8e ste mi rekli!) Na#n la se naprijed i neto zapisala na komadi papira! Nakon to sam se te veeri oprostila s Cail' nastavila sam razmiljati o tome to sam pre tjela kad me pitala o "rak ! ]eljela sam joj rei' a nisam mo#la' da me ona sama podsjea na "rak' da jednostavno osjeam da je ono to se do#odilo njoj' okiranoj osobi' i ono to se do#odilo toj okiranoj dtavi' na neki nain povezano < da s to samo raznorodne pojavnosti iste i stra(otne lo#ike! 5ameron svoje teorije temelji na ideji daje okiranjem pa/ijenata i izazivanjem kaotino# stanja re#resije mo# e stvoriti pred vjete za %ponovno ro.enje) zdravi( i zorni( #ra.ana! 9ala tje(a za Cail' polomljene kraljeni/e i smrvljeni( spomena < no' vlastitim napisima 5ameron svoj in razaranja opis je kao stvatanje' dar sretnim

pa/ijentima koje nakon ne morno# preoblikovanja obraza/a eka novo ro.enje! Na tom podr j 5ameron je pravo velianstveno podba/io! Bez obzira koliko d bok re#resij izazivao kod pa/ijenata' oni nikad nis pili ni pri(vatili beskonano ponavljane por ke s vrp/i! "ako je bio #enij za razaranje lj di' nije i( bio sposoban stvoriti! "straivanje koje s ' nakon nje#ova odlaska proveli na instit t Gllan' pokaz je da je A4 posto nje#ovi( bivi( pa/ijenata bilo loijem stanj nakon terapija' ne#o to s bili tren tk prijema na klinik ! 8ie od polovi/e pa/ijenata' neko stalno zaposleni( pojedina/a' nije mo#lo obavljati radne zadae' a mno#i s ' kao i Cail' patili od /ijelo# mnotva novi( psi(iki( i :iziki( te#oba! %Psi(ika prisila) nije pol ila rez ltate' ni najmanje' te je memorijalni instit t Gllan naposljetk zabranio njezino koritenje! &ito je retrospektivi da se problem skriva premisi na kojoj je poivala /jelok pna nje#ova teorija < ideja da se prije ne#o to do.e do izljeenja mora obrisati sve to je dotad postojalo! 5ameron je bio vjeren da e' ako razori sve pa/ijentove navike' obras/e i sjeanja' naposljetk ostvariti nedirn t prazn plo ! No' ma koliko porno primjenjivao okove' dro#irao ili dezorijentirao' nikad nije dopro do /ilja! Tonim se pokazalo ono s protno - to je vie razarao' nje#ovi s pa/ijenti postajali sve vee r ine! =vijesti im nis postale %iste) < pretvorili s se zbrk raspadn ti( sjeanja i izdano# povjerenja! Kapitalisti katastro:e dijele ist t nesposobnost razl ivanja izme. razaranja i stvaranja' izme. ranjavanja i lijeenja! Taj me osjeaj esto YSH "-! i !iN?il@raM! ek!i i nov ileion!K N!nnni pristae teorije spasiteljske 9 nPi oka !iil irkii ameriko britanske invazije < zamiljali s da e nji(ova poraba sile biti toliko zapanj j a' toliko sveob (vatna' da e "raani prijei stanje slino (iberna/iji' najslinije stanj opisanom prir nik K bark! Un tar to# razdoblja napadai e izvesti sljedei niz okova - ekonomski( < i njima na obrisanoj ploi "raka nakon invazije stvoriti zor-demokra/ij slobodno# trita! =amo to nis doprli do prazne ploe < zatekli s r evine i r ene' #njevne lj de koje s ' kad bi im se opirali' zasipali novim okovima' rez ltatima davni( eksperimenata koji se provodili na Cail Kastner! %=tvarno smo dobri odlask na teren i r enj sve#a! No' onaj dan kad b dem ovdje provodio vie vremena #radei' a ne borei se' bit e

doslovno sjajan!) "zjavio je to #eneral Peter F! 5(iarelli' zapovjednik amerike Prve konjike divizije' #odin i pol dana nakon zavretka rata!I+ Taj dan nije svan o! 0ednako kao i 5ameron' iraki doktori oka sposobni s razarati - a ini se da nis sposobni obnavljati! 44 9ilton Eriedman i potra#a za laboratorijem slobodni( r k Kkonomski te(nokrati moda s sposobni oblikovati porezn re:orm ' nov zakon o so/ijalnom osi# ranj ili prila#oditi teajne odnose' ali nikad nee osjetiti sve savrenstvo obrisane ploe na kojoj bi stvorili' kako planiraj ' p nome pro/vat ' sveob (vatan okvir njima omiljene ekonomske politike! Grnold Xarber#er' pro:esor ekonomije Qikako# sve ilita' +RRI!+ 9alo je akademski( kr #ova toliko impre#nirani( mitolo#ijom kao to je bila katedra ekonomije Qikako# sve ilita tijekom pedeseti( #odina dvadeseto# stoljea < mjesto snano svjesno sebe' ne samo kao kola ne#o kao -kola miljenja! Tamo se nije samo ob avalo st dente - bila je to iz#radnja i jaanje Qikake kole ekonomije' eda sk pine konzervativni( akademika ije s ideje predstavljale revol /ionarn pret(odni/ ' s prostavljen prevladavaj em tadanjem %dravnom) nain razmiljanja! Tko je ispod natpisa %>nanost je mjerenje) ao kroz vrata z#rade Dr tveni( znanosti' ve le#endarn bla#ovaoni/ #dje s st denti isk avali vlastit mn otrin izazivaj i svoje pro:esore-titane' taj nije stremio prizemnostima kakve s akademske tit le! Time se prijavljivao za rat! Kao to je rekao Car1 Be/ker' konzervativni ekonomist i dobitnik Nobelove na#rade$ %Bili smo ratni/i i borili smo se s najveim dijelom pro:esije!)2 0ednako kao 5ameronov psi(ijatrijski odjel na 9/Cill tijekom isto# to# tazdoblja i katedra ekonomije Qikako# sve ilita bila je potp no oatana ambi/ioznim i karizmatinim pojedin/em koji se p stio korjenit revol /ionaliza/ij nji(ova poziva! Bio je to 9ilton Eriedman! "ako je imao brojne mentore i kole#e koji s jednako kao i on vrsto vjerovali laissez-:aire' pravo je nje#ova ener#ija koli davala revol /ionarni ar! %Uvijek me pitaj $ P>ato ste toliko zb .eniD "dete li se nai s prelijepom enomDP)' prisjea se Be/ker! %&d#ovarao sam$ PNe' idem na predavanje iz ekonomijeYP Biti 9iltonov st dent bilo je istinski arobno!)B 4* i Uaa!!!!!!!!!!!!!!!!!i% i!!!!!!!!!!!!?Saa P!!!!!Ui!!!!!!!!!!!! r Uv !Pa`UYaUS` U

i!ivnotei prije ne#o -"( Ni lj dski ijiPi!ij iMoUii iii osnovne!- obras/e! " @ ok je ? P!n eidii matao o vr' anj lj dske svijesti njezino nedirn to stanje' "ri/dn n je snatrio o raspletanj dr tava' povratk stanje isto# kapitalizma oieno# od svij smetnji< vladini( propisa' tr#ovinski( barijera i korijenjeni( interesa! 0ednako kao i 5ameron' Eriedman je vjerovao daje +++ ren /ima teki( izoblienja ekonomije jedini nain povratka doba prije + stono# #rije(a smiljeno izazivanje bolni( okova < samo %#orak lijek) moe ispraviti ta izoblienja i kloniti ne#ativne obras/e s p ta razvoja! 5ameron je svoje okove izazivao elektri/itetom < Eriedmanovo or .e bila je politika' ok-terapija koj je predla#ao (rabrim politiarima zemljama po#o.enim krizom! >a razlik od 5amerona koji je svoje omiljene teorije odma( ispitao na to#a nesvjesnim pa/ijentima' Eriedman je morao ekati dva desetljea i nekoliko povijesni( prevrata i skretanja da bi dobio prilik svoje snove o radikalnom brisanj i stvaranj ostvariti na ovome svijet ! Erank Kni#(t' jedan od osnivaa ikake katedre ekonomije' smatrao je da pro:esori svojim st dentima moraj % korijeniti) vjerovanje da je svaka ekonomska teorija %posveena znaajka s stava)' a ne raspravama podlona (ipoteza!H =r ti( posveeni( predavanja #lasila je da s ekonomske sile pon de' potranje' in:la/ije i nezaposlenosti jednake silama prirode < dakle' stalne i nepromjenjive! U istinski slobodnome trit kakvo se zamiljalo ikakim predavanjima i dbeni/ima' te sile postoje savrenoj ravnotei < pon da kom ni/ira s potranjom onako kako mjese/ podie plim ! Gko ekonomija pati zbo# visoke in:la/ije' razlo# tome vijek se skriva' s kladno Eriedmanovoj kr toj teoriji monetarizma' injeni/i da s zavedeni tvor/i politike dop stili da s stav prodre prevelika koliina nov/a mjesto da trit dop ste da iznova (vati ravnote ! Ba kao to eko-s stavi re# liraj sami sebe i tako odravaj n tarnj ravnote ' tako i trite prep teno samome sebi stvara savreno toan broj proizvoda po savreno tonim /ijenama' koje proizvode radni/i koji primaj savreno potene do(otke kojima mo# k piti te proizvode < 6ajski vrt minimalne nezaposlenosti' bez#ranine kreativnosti i n lte in:la/ije! Daniel Bell' (arvardski so/iolo# tvrdi da je takva lj bav prema idealiziranom s stav de:iniraj a znaajka radikalni( ekonomija slobodno# trita! Kapitalizam se sa#ledava kao %s stav z panika s

r binima)' ili %nebeski tajmer!!! mjetniko djelo' tako privlano da ovjek padaj na 4A pillv + UipUlltl "8 0PlP"9l!til8tl0l"8 + M!VAlMtl% " "zazov Eri/dman i nje#ovim s radni/ima bio je pitanje kal )! a!)ik!iMan da trite stvarnome svijet moe dosei razine nji(ovi( snovi.enja! " ++! W ++ ` ` !W ++ se od vijek (valio da ekonomij smatra znano jednako /#M!akiii in i stvarnom kao i :izik ili kemij ! =amo to prirodoznanstveni/i mo# svoje teorije dokazati ponaanjem elemenata! Eriedman nije mo#ao za primjer zeti nijedn postoje ekonomij koja bi dokazala da' nakon to se klone %distorzije)' ostaje savreno zdravo dr tvo obilja < b d i da nijedna svjetska dtava nije isp njavala kriterije savrene laissez-:aire ekonomske teorije! Nesposobni isk ati vlastite postavke sredinjim bankama ili ministarstvima tr#ovine' Eriedman i kole#e morali s se zadovoljiti sloenim i pravo nesvakidanjim matematikim jednadbama i ra nalnim modelima koje s stvarali podr mskim radioni/ama z#rade Dr tveni( znanosti! 7j bav prema brojkama i s stavima smjerila je Eriedmana prema ekonomiji! U svojoj a tobio#ra:iji navodi da je doivio prosvjetljenje tren tk kad je srednjokolski itelj matematike na ploi na/rtao Pita#orin po ak i zatim' zadivljen ele#an/ijom postavke' /itirao %&d #rkoj rni) 0o(na Keatsa$ %P7jepota je istina' a istina ljepotaP < to je sve' P>na na zemlji sve to treba znatiP!)* Eriedman je t jednako strastven lj bav prema tom ptelijepom i sveob (vatnom s stav prenosio na narataje st denata ekonomije < zajedno s potra#om za jednostavno ' otmjeno i stro#o ! Kao i sve : ndamentalistike vjere' ekonomija 5ikake kole svojim istinskim vjerni/ima predstavlja zatvoten petlj ! Poetna premisa #lasi da je slobodno trite savren znanstveni s stav kojem pojedin/i djel j poti/ani vlastitim interesima i dnjama i stvaraj maksimalan dobitak za sve! "z to#a nedvojbeno slijedi da je' ako n tar ekonomije slobodno#a trita neto nije red < visoka in:la/ija ili na#li porast nezaposlenosti - zrok tome injeni/a da trite nije potp no slobodno! >a/ijelo postoji neko mijeanje' neko izoblienje n tar s stava! 5ikako tjeenje vijek je isto < stroa i jo potp nija primjena naela! Kad je Eriedman premin o 233*!' pis/i osmrtni/a m ili s se da s miraj sav obim nje#ove ostavtine! 0edan se zadovoljio izjavom$

%9iltonova mantra o slobodnom trit ' slobodnim /ijenama' slobodnom izbor potroaa i ekonomskim slobodama od#ovorna je za #lobalno bla#ostanje koje ivamo!)A Djelomino tono! Priroda to# #lobalno# bla#ostanja < tko #a iva' tko #a ne iva' otk d potjee < iznimno je pitna' naravno! 4I iii V i mi ! i1'iNi i i!i i im i !+ N!i +!+- Ni Ni ++++X r i( ++++++ m no#a i na' #ran/i i aM!i ii@ili neto na@l@liMiP a i im il i noj slolioil i i omo# i vi im da zanemar j dravne #rani/e' iM(je#avaj propise i poreze te z#r nova bla#a! Plaj talent za smiljanje iznimno pro:itabilni( ideja svoje korijene' tako se ini' v e iz Eriedmanova rano# djetinjstva kad s nje#ovi roditelji' madarski imi#ranti' k pili tvorni/ odjee #rad 6a(;a1 Ne; 0erse1j ! &bitelj je stanovala tvornikoj z#radi koj bi' pie Eriedman' danas %smatrali radioni/om)!I Bila s to teka vremena za tvorniare < marksisti i anar(isti strane s radnike or#anizirali sindikate' za(tijevali zatit na rad i slobodne vikende i na sastan/ima nakon smjena raz#labali o teoriji radniko# vlasnitva! Kao e:ov sin Eriedman je na tim raspravama nes mnjivo o potp nosti oprena razmiljanja! Na kraj je oeva tvorni/a propala' ali je Eriedman esto spominje na predavanjima i televizijskim nast pima' koristei je kao primjer za svoj teorij dere# lirano# kapitalizma < kao dokaz da ak i oni naj#ori' najmanje re# lirani poslovi n de prvi korak na p t ka slobodi i bla#ostanj ! 8elik dio svoje privlanosti ekonomska teorija 5ikake kole d # je tome da je' vrijeme kad s radikalno ljeviarske ideje o radnikoj moi sve vie jaale diljem svijeta' pr ala mo# nost obrane vlasniki( interesa' jednako radikalno i natopljeno vlastitim idealistikim postavkama! =l ati Eriedmana kako je iznosi - a nje#ove ideje nis za#ovarale pravo da tvor-niari ispla j niske osobne do(otke < #ovorei o potrazi za najistijom mo# om :ormom %parti/ipa/ijske demokra/ije)' b d i da na slobodnom trit %svaki pojedina/ ima pravo #lasovati za omiljen boj kravate)!R Tamo #dje s ljeviari obeavali osloba.anje radnika od vlasnika' #ra.ana od diktat ra' drava od kolonijalizma' Eriedman je obeavao %individ aln slobod )' zamisao kojom je atomizirane #ra.ane zdizao iznad bilo kakvo# zajedniko# pod (vata i osloba.ao i( omo# j i im da izraze svoj apsol tn i slobodn volj p tem svoji( potroaki(

izbora! %&sobito nas je s(iivala injeni/a da se radilo o onim istim znaajkama koje s marksizam inile privlanim tolikim mladima)' prisjea se ekonomist Don Patinkin koji je 5(i/a# st dirao tijekom etrdeseti( #odina < %jednostavnost slj bljena s oitom lo#ikom /jelovito ; idealizam spojen s radikalizmom)!+3 9arksisti s za#ovarali svoj radnik topij ' dok je 5ikaka kola razvijala on pod zetnik < obje strane tvrdile s da e' ako b de po nji(ovom' zavladati savrenstvo i ravnotea! 4R "8l!UPK!99 " =U ni "" ?asili$ r/voilll Y@om nif im ni ni i -'! +!+!+ ++ r i i zamijeniti #a so/ijalizmom! 6jeenje 5ikake kole nije l l i!Slil iS ne dvosmisleno! =jedinjene Gmerike Drave tada s ve bile kapi lra ke' ali kad se pitalo nji(' taj kapitalizam jedva da je postojao! U =G" @ ' kao i svim navodno kapitalistikim ekonomijama' 5ikaka kola posv da je primjeivala mijeanje! Da bi proizvode inili prist panijima' politiari s zamrzavali /ijene; da bi smanjili izrabljivanje radnika' postavili s minimalni osobni do(odak; da bi osi# rali da svi imaj pravo na obrazovanje' s stav s zadrali dravnim r kama! Te mjere esto s naiz#led poma#ale lj dima' ali s Eriedman i nje#ovi bili vjereni < to s %dokazivali) svojim modelima < da politika time stvari nanosi neopisiv tet ravnotei trita' kao i sposobnosti da razliiti trini si#nali ostvare me. sobn kom nika/ij ! 5ikaka kola imala je zada proistiti sve < osloboditi trite ti( smetnji tako da slobodno trite moe prodisati p nim pl ima! >bo# to#a 5ikaka kola marksizam nije smatrala svojim najlj im neprijateljem! "stinski izvor nevolja skrivao se ke1nesijanskim idejama koje s kolale =jedinjenim Dravama' e ropskim so/ijaldemokratskim kr #ovima i med developmentalistima dravama' tada' takozvano# Tree# svijeta! Te sk pine nis vjerovale topij ' ne#o mijean ekonomij < ikakim oima odvratn ka kapitalizma proizvodnji i distrib /iji proizvoda' so/ijalizma obrazovanj ' dravno# vlasnitva podr jima vodoprivrede i svi( mo# i( zakona stvoreni( da bi ob zdali krajnosti kapitalistiko# s stava! Ba kao to vjerski : ndamentalisti #aje nevoljko potenje prema : ndamentalistima dr #i( vjera' kao i prema zakletim ateistima' ali iz d e prezir obine vjernike' tako je i 5ikaka kola objavila rat

tim mi-ma ekonomistima! &ni nis eljeli izazvati revol /ij ne#o pokren ti kapitalistik 6e:orma/ij < povratak neza#a.enom kapitalizm ! >a najvei dio to# p rizma zasl an je Eriedri/( Xa1ek' Eriedmanov osobni # r koji je tako.er na 5ikakome sve ilit predavao tijekom pedeseti( #odina! Taj kr ti G strijana/ pozoravao je da svako vladino mijeanje ekonomij vodi dr tvo %ravno ropstvo)' te #a treba dokin ti!++ Kako tvrdi Grnold Xarben#er' d #o#odinji ikaki pro:esor$ %G strijan/i) s ' ta klika n tar klike' bili toliko vatreni da s tvrdili da bilo kakvo dravno mijeanje nije samo po#reno ne#o i %zlo!!! Kao da promatrate iznimno lijep ali' istovremeno' i neizmjerno sloen slik ' po sebi savreno skladn ' i onda spazite mrlj tamo #dje ne bi trebala biti < to je pravo #rozno!!! ta po#reka kvari sv ljepot !)+2 *3 " SW P mjest #ii je je m i V !+++ ++ =vii a i skoj' ideja +"!+ liiMiiis i lei oil vezati r ke ili V 7 la svijetom ka7o m od#ovara jedva da se mo#la iznijeti lj .enom + li i vit! =jeanja na b rzovni slom +R2R! i 8elik kriz koja je slijedila bila jo svjea - ivotne te.evine topile s se preko noi' samo bojstva' javne k (inje' izbje#li/e! 6azmjeri katastro:e koj je stvorilo trite izazvale s " mr za(tjeva za oblikom vlasti koji vrsto nadzire stanje! 8elika kriza nije oM!naila kraj kapitalizma' ali oznaila je' kako je 0o(n 9a1nard Ke1nes prorekao nekoliko #odina ranije' %svretak laissez-:aire ekonomije) < kraj s stava koji je ttit dop tao da samo pravlja sobom!+B &d trideseti( #odina pa sve do rani( pedeseti( vladalo je razdoblje neo#ranieno# :aire etika rada Ne; Deala zmakn la je pred ratnim naporima' pokren li s se javni radovi kako bi se otvorila neop(odno potrebna radna mjesta' a novi so/ijalni pro#rami spreavali s da veina stanovnitva skrene otro lijevo! Bilo je to vrijeme kad kompromis izme. ljevi/e i desni/e nije nosio vredljivo znaenje' ne#o dio plemenite misije s /iljem spreavanja mo# nosti stvaranja svijeta' kako je Ke1nes pisao predsjednik Eranklin + @! 6oosevelt +RBB! #odine' kojem se %reli#iji i revol /iji) prep ta da %se bore do kraja)!+H 0o(n Kennet( Calbrait(' nasljednik Ke1nesova plata =jedinjenim Dravama' opisao je osnovne zadae politi/ata i ekonomista ovim rijeima$ %"zbje#avanje depresije i borba protiv nezaposlenosti)!+4

Dr #i svjetski rat dao je nov poriv rat protiv siromatva! Na/izam se Njemakoj korijenio vrijeme kad je drav razarala stra(otna kriza' izazvana tekim ratnim odtetama nametn tima nakon Prvo#a svjetsko#a rata' koj jo vie prod blj je slom +R2R! #odine! Ke1nes je vrlo rano pozoravao da e svijet' ako njemak bijed b de rjeavao prist pom laissez-:aire' doivjeti straan prot dar! %Us . jem se predvi.ati da odmazda nee!)+* U to vrijeme nitko nije obratio pozornost na nje#ove rijei' ali tijekom obnove K rope nakon Dr #o#a svjetsko#a rata zapadne sile pri(vatile s naelo da trina ekonomija mora jamiti koliin temeljno# dostojanstva dostatn da razoarani #ra.ani tje( ne potrae ponovno nekoj privlanijoj ideolo#iji < bila ona :aistika ili kom nistika! Taj pra#matiki imperativ doveo je do stvaranja sve#a to danas povez jemo s min lim danima % lj dno#) kapitalizma < so/ijaln zatit =jedinjenim Dravama' dravno zdravstvo Kanadi' so/ijalno osi# ranje Britaniji' radnika prava Eran/ skoj i Njemakoj! =lino' iako neto radikalnije raspoloenje jaalo je zemljama razvoj < obino #a se krstilo nazivima %developmentalizam) ili %na/ionalizam *+ okren t strate#ij ind strijaliza/ije' mjesto tla se osla N!ij na iMvoz sirovina ije s /ijene slijedile silazn p tanj i K ropi i =jevernoj Gmeri/i! >a#ovarali s re# la/ij ' ak i na/ionaliza/ij na:te' r da i ostali( klj ni( ind strijski( #rana tako da bi dobar dio zarade (ranio dravno poti/ani razvojni pro/es! =ve do pedeseti( #odina' developmentalisti s se' jednako kao i ke1nesijan/i i so/ijaldemokrati bo#atim dravama' mo#li (vastati nizom zamjetni( spje(a! Najnapredniji laboratorij developmentalizma nalazio se na j nome kraj 7atinske Gmerike' poznatom kao i 0 ni nj koji s inili 5ile' Gr#entina' Ur #vaj i neki dijelovi Brazila! Nje#ov epi/entar nalazio se Kkonomskom odbor za 7atinsk Gmerik Ujedinjeni( naroda sa sjeditem ileanskoj prijestolni/i =antia# ' a vodio #a je' od +R43! do +R*B!' ekonomist 6atil Prebis/(! &n je sk pine ekonomista p tio developmentalistik teorij i postavio i( za ekonomske savjetnike vladama diljem kontinenta! Na/ionalistiki politiari' kakav je bio Gr#entina/ 0 an Peron' svoje s ideje praks provodili p nom silinom' prelijevaj i dravni nova/ in:rastr kt rne projekte kakvi s bili a top tovi ili eliane' dareljivo

s bven/ioniraj i lokalne pod zetnike sredstvima za iz#radnj novi( tvorni/a' velikom brzinom proizvodei a tomobile i perili/e r blja' te drei voz na zdi zastra j e visokim /arinama! Tijekom to# vrto#lavo# razdoblja ekspanzije' 0 ni je nj poeo vie nalikovati K ropi ili =jevernoj Gmeri/i' ne#o 0 noj Gmeri/i ili ostalim dravama Tree#a svijeta! 6adni/i novim tvorni/ama osnivali s snane sindikate koji s se izborili za plae dostojne srednje klase' a svoj s dje/ slali da st diraj na novoiz#radenim dravnim sve ilitima! Colem jaz izme. tamonje elite koja je i#rala polo i seljaki( masa poeo se smanjivati! Pedeseti( #odina Gr#entini je obitavala najbrojnija srednja klasa na kontinent ' dok je s sjedni Ur #vaj biljeio R4-postotn stop pismenosti i svim svojim #ra.anima jamio besplatn zdravstven skrb! Developmentalizam je privremeno bio toliko zapanj j e spjean daje latinoameriki 0 ni nj postao snanim simbolom siromanim dravama diljem svijeta < stajao je kao dokaz da se a#resivnom primjenom m dre i praktine politike moe kloniti klasni ponor izme. Prvo# i Tree# svijeta! =vi ti spjesi nadzirani( ekonomija < na kevnesijanskom sjever kao i na developmentalistikom j # < znaili s /rne dane za katedr ekonomije 5ikako# sve ilita! Predsjedni/i i premijeri poljavali s nji(ove najlj e *2 !i "!!iiii li il!i "n m dop stili il!i ili jg iiiiij:iii jo ee ne#o prije! "pak' l l je nekoliko nji( koji s se ivo zanimali M!a ideje 5ikak/ kole < bila "!- in mona #omili/a! ?ilaveinama ameriki( m ltina/ionalni( korpora/ija koji s se borili s neprijateljski nastrojenim svijetom razvoj ' kao i snanim i za(tjevnim sindikatima kod k e' #odine poratno# pro/vata bile s b rna vremena! " konomija se razvijala brzo' stvaralo se #olemo bo#atstvo' ali s vlasni/i i il ioniari bili prisiljeni najvei dio to# bla#a preraspodijeliti korpora/ijska davanja i radnike plae! =vima je ilo dobro ali' kad bi se vratilo na pravila koja s vrijedila prije Ne; Deala' nekoli/ini bi ilo neizmjerno bolje! Ke1nesijansk revol /ij protiv ekonomije laissez-:aire korpora/ijski je sektor sk po platio! &ito je za povrat iz# bljeni( teritorija bila potrebna kontrarevol /ija protiv ke1nesijanizma' povratak na kapitalizam jo manje re# liran ne#o prije 8elike krize! Takav kriarski po(od nije mo#ao povesti Fall =treet < ne tadanjoj klimi! Da je

Eriedmanov bliski prijatelj Falter Friston' direktor 5itibanka' iziao javnost i izjavio da treba kin ti minimaln pla i kotporativna davanja' pro#lasili bi #a bar nom-pljakaem! T se plela 5ikaka kola! Ubrzo je postalo jasno tla' kad Eriedman kao sjajan matematiar' isk san raspravama' iznese iste te ar# mente' oni poprimaj potp no dt #aiji prizv k! 9oda i( se moe smatrati po#renima' ali s svakako obiljeeni a reolom znanstvene nepristtanosti! Colema prednost promi/anja korpora/ijski( nazora kroz akademske ili kvaziakademske instit /ije ne samo to je 5ikak kol doslovno zatrpavala dona/ijama ne#o je' kratkome rok ' pomo#la stvoriti #lobaln mre desno orijentirani( tr stova moz#ova iz koji( e ni/ati kontrarevol /ionarni vojni/i diljem svijeta! =ve se svodi na Eriedmanov jednostran por k $ Ne; Deal je bio potp nosti po#rean! Tada s mno#e zemlje' %med njima i moja domovina' skren le s pravo# p ta)!+A Kako bi se vlade vratile na pravi p t' Eriedman svojoj pop larnoj knjizi' Kapitalizam i sloboda prvi p t izlae obrise b d e# pravilnika #lobalno# slobodno# trita' koji e =GD stvoriti ekonomski plan neokonzervativno# pokreta! Kao prvo' vlasti moraj kloniti sva pravila i propise koji ometaj ak m la/ij kapitala! Dr #o' moraj prodati sve vlasnitvo koje bi kotpota/ije mo#le voditi pritom ostvar j i pro:it! "' tree' moraj radikalno srezati *B pnvaiiM!a/ij/+ ieM! nj!t jm !i' i immi!i( '% aS!```)!!!!!!!! !!!!! ' h taka! " @avanja' ako postoje' moraj lSiii niska' te se bo#ate i sin nasi m li oporezivati po jedinstvenoj stopi! Korpora/ije trebaj (iti slobodne svoje proizvode prodavati bilo #dje na svijet ' a vlade ne smij niim t it it i lokalne ind strije ili vlasnitvo! =ve /ijene' med njima i /ijen rada' mora odre.ivati trite! " mora se kin ti zajameni minimalni do(odak! Eriedman je na privatiza/ij pon dio zdravstvo' pot ' obrazovanje' mirovinske :ondove' ak i na/ionalne parkove! Ukratko reeno' potp no besramno' pozivao je na r enje Ne; Deala < to# kr(ko# primirja izme. drave' korpora/ija i radniko# pokreta' kojim se' nakon 8elike krize' spjelo sprijeiti narodni stanak! Kontrarevol /ionari Qikake kole traili s dokidanje svi( zatitni( mjera za koje s se radni/i izborili i svi( sl #a koje je pr ala drava da time blai otre r bove trita!

>apravo' eljeli s i vie < eljeli s eksproprirati sve to s radni/i i vlade stvorili tijekom ti( desetljea bjesom ni( javni( radova! Eriedman je vlad na#ovarao da proda sve :inalne proizvode koje s stvarale i dale im vrijednost mno#e #odine la#anja dravno# nov/a i znanja! =to se Eriedmana ti/alo' temeljno je bilo sve to zajedniko bla#o preba/iti privatne r ke! "ako se vjeno skrivala jezik matematike i znanosti' Eriedmanova vizija savreno se pod darala s interesima veliki( m ltina/ionalni( tvrtki' po vlastitoj prirodi vjeno #ladni( #olemi( i novi( nere# lirani( trita! U prvoj :azi kapitalistike ekspanzije t divovsk #lad zadovoljavao je kolonijalizam < %otkrivanje) novi( teritorija i otimanje zemlje bez naknade' a zatim va.enje zemni( bo#atstava bez ikakve naknade lokalnom stanovnitv ! Eriedmanov rat protiv %so/ijalne drave) i %velike vlasti) obeavao je nova prostranstva brzom bo#aenj - samo ovaj p t' bez osvajanja novi( podr ja; drava e biti nova #rani/a kad se njezine javne sl be i vlasnitvo prodaj za daleko manje od nji(ovi( stvarni( vrijednosti! 6at protiv developmentalizma U =jedinjenim Dravama' tijekom pedeseti( #odina' prist p tim bo#atstvima bio je desetljeima daleko! Qak i nakon to je Bijel k zasjeo okorjeli rep blikana/ kakav je bio D;i#(t Kisen(o;er' nije postojala prilika za radikalan zaokret kakav je predla#ala Qikaka kola - javne sl be i radnika prava bili s previe omiljeni' a Kisen(o;er se nadao jo jednom mandat ! "ako nije imao previe volje za borb protiv ke1nesijanizma kod k e' Kisen(o;er se dokazao sposobnim pod zeti brze i radikalne korake *H --------' !!!!!!!' !!!!!!!!!!!!!!!!!!- <`?-'!!!!!U`aU%`a,- P----K! l je' lPjP=!8 #odino' 7is/n(o;/r postao predsjednik' "ranom je vladao developmenialisi ki nastrojeni voda' 9o(ammad 9ossade#(' koji je ve na/ionalizirao na ++ nn kompanij ' a "ndonezija se nala r kama sve ambi/ioznije# G/(meda = karna' koji je #ovorio o povezivanj svi( na/ionalni( vlada Tree# svijeta i stvaranj s persile alpari >apad i =ovjetskome blok ! =tate Depattment osobito je zabrinjavao sve vei spje( na/ionalni( ekonomija latinoamerikom 0 nom / nj ! U vrijeme kad s veliki dijelovi svijeta skretali staljinizam i maoizam' developmentalistiki prijedlo# %s pstit /ije voza) zv ao je prilino /entristiki! Unato tome' ideja da 7atinska

Gmerika zavre. je svoj Ne; Deal stvorila je mone neprijatelje! 0 noameriki :e dalni zemljoposjedni/i bili s prilino zadovoljni stat som O o' koji im je donosio visoke zarade i osi# ravao bez#ranine koliine siromani( seljaka koji s radili na poljima i r dni/ima! U tom tren tk asn li s se videi da im zarada odlazi na iz#radnj dr #i( sektora' da radni/i ttae preraspodjel zemlje' dok vlada mjetno sniava /ijene roda kako bi (rana bila dost pna svima! Gmerike i e ropske korpora/ije koje s poslovale 7atinskoj Gmeri/i poele s p ivati sline prit be svojim vladama < proizvode s im za stavljali na #rani/ama' radni/i s traili vie plae i' to i( je najvie znemirilo' do nji( s dopirale #lasine da e se' ime ostvarenja latinoameriko# sna o ekonomskoj neovisnosti' na/ionalizirati redom sve' od r dnika do banaka stranome vlasnitv ! Pod pritiskom korpora/ijski( interesa' amerikim i britanskim vanjskopolitikim kr #ovima korijenila se ideja da se pok a developmentalistike vlade v i binarn lo#ik Xladno#a rata! Ne dajte se zavarati mjerenim' demokratskim tonovima' pozoravali s ti jastrebovi$ na/ionalizam Tree#a svijeta prvi je korak na p t prema totalitarnom kom nizm ' to se mora sasjei korijen ! Dvoji/a #lavni( za#ovornika te teorije bili s 0o(n Eoster D lles' Kisen(o;erov dravni tajnik' i nje#ov brat Gllen D lles' ravnatelj novoosnovane 5"Ge! Prije ne#o to s pre zeli javne d nosti' oboji/a s radili le#endarnoj nj jorkoj odvjetnikoj tvrtki = llivan i 5rom;ell #dje s zast pali brojne tvrtke koje s od developmentalizma mo#le pretrpjeti najvee # bitke < med njima 0! P! 9or#an i 5ompan1' "nternational Ni/kel 5ompani' 5 ban = #ar 5ane 5orporation i United Er it 5ompan1!+I 6ez ltati nji(ova spona pokazali s se odma( < tijekom +R4B! i +R4H! #odine 5"G je or#anizirala prva dva dravna dara' oba dravama Tree# svijeta koje s bile blie Ke1nes ne#o =taljin ! *4 p Cvatemali' koji s iMveli na izravan za(tjev Uniteil + mit ? omp!inv! Korpora/ija koja je s braom D lles bila bliska jo od nji(ovi( dana 5romvvell ' strano se vrijedila kad je predsjednik 0a/obo Grbenz t iiiM!man eksproprirao nekoriten obradiv zemlj ? z p n naknad @ kao dio projekta preobrazbe C atemale' kako je rekao$ %"z zaostale drave s preteito :e dalnom ekonomijom s vremen kapitalistik drav ) < to je oito bio potp no nepri(vatljiv /ilj!+R Grbenz je brzo nestao' United Er it ponovno je pre zela zde!

Unitavanje developmentalizma na podr j 0 no# / nja' #dje se korijenio daleko d blje' bilo je neizmjerno vei izazov! 6azmiljanja kako ostvariti taj /ilj bila s #lavnom temom rasprave dvoji/e Gmerikana/a koji s se sastali =antia#o de 5(ile ' +R4B! 0edan se zvao Glbion Patterson' direktor amerike Uprave za me. narodn s radnj Qile < a#en/ije koja e se kasnije pretvoriti U=G"D - a dr #i' T(eodore F! =/( ltz' bio je proelnik odjela ekonomije Qikako#a sve ilita! Pattersona je neizmjerno zabrinjavao bjesom no snaan tje/aj 6atila Prebis/(a i ostali( latinoameriki( %/rveni() ekonomista! %Potrebno je promijeniti podjel ' tje/ati na obrazovanje koje je iznimno loe)' na#lasio je kole#i!23 Taj se /ilj pod darao sa =/( ltzovim osobnim vjerenjem da amerika vlada ne ini dovoljno intelekt alnom s kob s marksizmom! %=jedinjene Drave moraj najvei dio svo# ekonomsko# pro#rama prenijeti inozemstvo!!! ]elimo da siromane drave svoj ekonomski spas prona. povezivanj s nama i koritenj nai( naina postizanja ekonomsko# razvoja)' rekao je!2+ Nji( dvoji/a skovali s plan koji e pretvoriti =antia#o' kolijevk dravno-/entralizirane ekonomije' svoj potp n s protnost < laboratorij za najs vremenije eksperimente na slobodnom trit ' koji e 9ilton Eriedman pr iti ono za im je ezn o; drav na kojoj e isk ati svoje oboavane teorije! "zvorna inai/a plana bila je jednostavna < amerika vlada platit e da ileanski st denti dolaze st dirati ekonomij na sve ilite koje s svi poznavali kao najbjesom nij %prot kom njarsk ) instit /ij na svijet - ono 5(i/a# ! =/( ltz i nje#ovi kole#e sa =ve ilita tako.er e dobiti nova/ da otp t j =antia#o' istra j ileansk ekonomij ' te st dente i pro:esore po avaj temeljnim postavkama Qikake kole! Plan se od ostali( ameriki( pro#rama ob ke kojima s sponzorirani mno#obrojni latinoameriki st denti razlikovao svojim neskriveno ideolokim stremljenjima! &dl kom da 5(i/a#o ob ava Qilean/e < kola ** "iiWSi iv .eVelWSpn -nialiM!ma' /ii vor/tnS WSlSj!isUljiijii?!Pi ? al/ai in tla je a me-i ka vlada o.li Pila koji- ideje smij ' a koje ne smij pro avati nji(ovi vlasi ili st denti! Bilo je +3 loliko besprizorno mijeanje =jedinjeni( Drava latinoamerika pitanja da #a je dekan Qileansko# sve ilita' vodee# sve ilita dravi' kad se Glbion

Patterson sastao s njim i pon dio m stipendije za spostav pro#rama razmjene' #latko odbio! 6ekao je da e pristati na s radnj samo ako nje#ovo sve ilite moe tje/ati na to tko e =jedinjenim Dravama po avati st dente! Patterson se zatim sastao s li/kanom manje#' Qileansko# katoliko# sve ilita' daleko konzetvativnije kole na kojoj je tako.er postojala katedra ekonomije! Tamonji dekan objer ke je pri(vatio pon d ' te se rodio projekt koji s Fas(in#ton i 5(i/a# krstili imenom %Projekt Qile)! %Doli smo se natje/ati' a ne s ra.ivati)' izjavio je =/( ltz s Qikako# sve ilita' objanjavaj i zato je pro#ram otvoten samo ai/i odabrani( ileanski( st denata!22 &d samo# poetka ratobornost se nije prikrivala - /ilj Projekta Qile bio je stvaranje ideoloki( ratnika koji e pobijediti rat ideja protiv latinoameriki( %/rveni() ekonomista! =l beno otvoren +R4*!' kroz projekt je' izme. +R4A! i +RA3! #odine' prolo stotin ileanski( st denata' koji s pritom stekli visoke akademske naslove < nji(ov kolarin i trokove plaali s ameriki porezni obvezni/i i amerike zaklade! Codine +R*4! pro#ram se proirio kako bi mo#ao pri(vaati st dente iz /ijele 7atinske Gmerike < najveim dijelom njem s s djelovali Gr#entina' Brazil i 9eksiko! To proirenje stipendirala je >aklada Eord' i ono je dovelo do stvaranja 5entra za latinoamerike ekonomske st dije pri Qikakome sve ilit ! Un tar pro#rama' svakome tren tk ' ekonomij je st diralo < na dodiplomskim st dijima < etrdeset do pedeset latinoameriki( st denata' to je otprilike treina k pno# broja st denata na odsjek ! U slinim pro#ramima na Xarvard ili 9"T- st diralo je etvero ili petoro 7atinoamerikana/a! Posti#n e je bilo zadivlj j e < tijekom samo jedno# desetljea' ltrakonzervativno Qikako sve ilita postalo je #lavna meka svim 7atinoamerikan/ima koji s eljeli inozemstv st dirati ekonomij < injeni/a koja e obliiti tijek tamonje povijesti nadolazeim desetljeima! "ndoktrina/ija posjetitelja Qikake kole tamonjim pravovjerjem pretvorila se prioritet te instit /ije! 8o.a pro#rama i ovjek zad en da se latinoameriki #osti osjeaj dobrodolima bio je Grnold Xarbe#er' *A U"!XU9"'l8'!!U+!'m'!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!' '

Kad s poeli pristizati ileanski si .eni i' " lar(/r#/i je temeljio VVtn iN!i "n %Qileansk radioni/ ) #dje s ikaki prolesori izla#ali sVoNi diN a;P'noMe po#reaka 0 noj Gmeri/i potp nosti proete ideolo#ijom i n dili im znanstvene re/epte kako i( ispraviti! %5ile je' odjednom' postao #lavnom temom dnevni( rasprava na Kkonomiji)' prisjea se Gndr\ C nder Erank koji je pedesetima st dirao kod Eriedmana i nakon to#a postao svjetski poznat developmentalistiki ekonomist!2H 5jelok pna ileanska politika nala se pod mikroskopom #dje se otkrila /ijela (rpa nedostataka < vrsta mrea so/ijalne zatite' zatita na/ionalne ind strije' tr#ovinske barijere' nadzor kretanja /ijena! =t dente s po avali da prezir pok aje blaavanja siromatva' te s mno#i svoje doktorske teze posvetili se/iranj svi( #l posti latinoameriko# developmentalizma!24 Kad bi se Xarben#er vraao sa svoji( esti( p tovanja =antia#o tijekom pedeseti( i ezdeseti( #odina' C nder Erank se prisjea da je namrtvo plj vao po =antia# ' kao i ileanskom zdravstv i obrazovanj < tada najboljem na kontinent < nazivaj i i( %besmislenim pok ajima da se ivi iznad vlastito# prosjeka nerazvijenosti)!2* Un tar >aklade Eord li s se izrazi zabrin tosti zbo# :inan/iranja tako neskriveno ideolo#izirano# pro#rama! Neki s isti/ali da s jedini latinoameriki predavai' koji s predavali ikakim st dentima' bili oni koji s diplomirali n tar to# pro#rama! %"ako je nemo# e porei kvalitet i tje/aj samo# pod (vata' nje#ova ideoloka s enost moe se sa#ledavati kao ozbiljan nedostatak)' napisao je jednom od interni( izvjea zakladi 0e::re1 P r1ear' Eordov spe/ijalist za 7atinsk Gmerik ! %Nemo# e je' izla#anjem toliko jednostranom #ledit ' spjeno promi/ati interese zemalja razvoj !)2A Ta pro/jena nije sprijeila daljnje :inan/iranje pro#rama! Kad se prva sk pina 5ileana/a vratila k i iz 5(i/a#a' bili s %vei :ridmaniti od Eriedmana samo#) < kako i( je opisao 9ario >anart ' ekonomist s Katoliko# sve ilita =antia# !2I, 9no#i s se zaposlili na katedri ekonomije pri Katolikom sve ilit i brzo #a pretvorili vlastit ' malen ' Qikak kol sred =antia#a < isti pro#ram' isti prir ni/i na en#leskome jezik ' isto pravovjerno svojatanje %isti() i %znanstveni() spoznaja! Do +R*B! dvanaest od trinaest stalno zaposleni( predavaa diplomirali s na pro#ram 5ikako# sve ilita < a =er#io de 5asto' jedan od

, Falter Xeller' slavni ekonomist iz Kenned1jeve vlade' jednom se prilikom nar #ao k lt Eiredmanovi( sljedbenika podijelivi i( razrede$ %Neki od nji( s :riedmanov/i' dr #i s :riedmanijan/i' neki s :riedman/i dok s ostali :riedmanija/i!) *I " "!" " U "9 '+ Ni Pi ?"nn U "8&' l ll 9 9M&8!ll " ++'+ ? ik!lkoj koli! =i i " ?` +++ i koji s pi osli pro#ram' 5(i/a# ili nje#ovoj ileanskoj depandansi' re#iji s postali poznati kao %los 5(i/a#o Bo1s),! Dobivaj i svjea sredstva od U=GlD-a' ileanski 5(i/a#o Bo1si postali s vatreni re#ionalni promi/atelji ideja koje s 7atinoametikan/i nazivali %neolibe-ralizmom)' i p tovali Gr#entin i Kol mbij kako bi temeljili nove i kaske depandanse s /iljem %irenja ti( spoznaja diljem 7atinske Gmerike' i borbe protiv ideoloki( stavova koji # e slobod ' promi i siromatvo i zaostalost)' kako je to izjavio jedan ileanski diploma/!B3 0 an Cabriel 8aldes' ileanski ministar vanjski( poslova tijekom devedeseti( #odina' opisao je pro/es obrazovanja stotina ileanski( ekonomista pravovjerj Qikake kole kao %zastta j i primjer trans:era ideolo#ije iz =jedinjeni( Dtava drav koja se nalazi n tar s:ere izravno# tje/aja!!! &brazovanje ti( Qileana/a potjee iz projekta stvoreno# tijekom pedeseti( #odina s /iljem tje/aja na razvoj ileanske ekonomske misli)! "stakn o je da s % ileansko dr tvo veli potp no nove ideje' zamisli potp nosti nepostojee na Ptrit idejaP)!B+ Kao oblik intelekt alno# imperijalizma' taj pro/es bio je potp nosti neprikriven! "pak' postojao je problem < nita nije : nk/ioniralo! U izvje koje je Qikako sve ilite' +R4A! #odine' p tilo :inan/ijerima =tate Department stoji daje %temeljni /ilj projekta) ob iti natataj st denata' %mo# i( intelekt alni( voda ileanske ekonomske politike)!B2 =amo to 5(i/a#o Bo1si svoje dtave nis vodili nikamo < zapravo' ostali s pozadini! Poetkom ezdeseti( #odina' #lavna ekonomska rasprava na podr j 0 no# / nja nije doti/ala pitanja laissez-:aire kapitalizma nas prot develop-mentalizm ' ne#o se raz#ovaralo o tome kako developmentalizam prevesti na sljede ' vi razin ! 9arksisti s traili to sveob (vatnij na/ionaliza/ij i tadikalne zemljine re:orme' /entristi s tvrdili daje klj to veoj ekonomskoj s radnji izme. latinoameriki( drava s /iljem preobraavanja re#ije snaan

tr#ovinski blok kojim bi se s protstavili K ropi i =jevernoj Gmeri/i! Gnkete' kao i #lasovi li/e' otkrivali s da 0 ni nj sve vie na#inje lijevo! Codine +R*2! Brazil je odl no kren o tim p tem pod vodstvom predsjednika 0oaoa Co larta' na/ionalistiko# ekonomista okren to# , %Dr tvo iz 5(i/a#a) - mo#lo bi se rei! U nastavk ovaj i sline nazive ostavljati "zvornom oblik ' Lprim' prev!@ *R "!"ll liilllllii!il l iiai i iV;iiiNW'inijV !+!+ no! i!!!!!!! 0!!!!!!!!!!!!!!!!!!c !---ekonomij mjesto tla #a iznose iz drave i dijele svojim nNiiNWirWk ili londonskim dioniarima! U Gr#entini se vojna vlast trt lil!i # ili sli! ne za(tjeve zabranivi stran/i 0 ana Perona izlazak na izbore' ali je tim pot /Mom jo vie razbjesnila nov narataj mladi( peronista med kojima i( je bilo mno#o spremni( da zm or je r ke i oslobode domovin ! Upravo je Qile < tom epi/entr ikako# eksperimenta < poraz s kob ideja bio do krajnosti oit! Do ileanski( povijesni( izbora +RA3! #odine' drava je skren la toliko lijevo da s sve tri najvee ileanske stranke za#ovarale na/ionaliza/ij najvee# izvora pri(oda < r dnika bakra koje s dotad nadzirali ameriki r darski divovi!BB Projekt Qile se' dr #im rijeima' pretvorio sk po plaen propast! Dok s ideoloki ratni/i vodili mirolj biv bitk ideja sa svojim "jeviarski nastrojenim d manima' los 5(i/a#o Bo1s podba/ili s svojoj misiji! Ne samo to s ekonomske rasprave nastavile skretati sve vie lijevo' ne#o s 5(i/a#o Bo1si ostali toliko na mar#ini da i( je ileanski spektar biraa potp nosti previdio! 9oda je sve mo#lo zavriti tom tren tk ' to bi Projekt Qile pretvorilo minorn povijesn : snot ' no zbilo se neto to je spasilo 5(i/a#o Bo1se! 6i/(ard Nigon postao je predsjednik =jedinjeni( Drava! Nigon %je zamislio /jelovit i inkovit vanjsk politik )' slavio #a je Eriedman!BH G ta je zamisao najvidljivija bila pravo Qile ! Upravo je Nigon ikakim diplom/ima i nji(ovim pro:esorima pr io ono o em s toliko d #o sanjali < prilik da doka da je nji(ova kapitalistika teorija neto vie od teorije iz podr msko# laboratorija < mo# nost da potp nosti preobraze drav ! Qileanska demokra/ija

nije i( doekala s dobrodoli/om < diktat ra e se pokazati njima neizmjerno prikladnijim okoliem! =tranka Narodno# jedinstva =alvadora Gllendea pobijedila je na ileanskim izborima +RA3! s pro#ramom kojim je obeavala dravno pre zimanje veliki( podr ja ekonomije koja s dotad nadzirale strane i domae kompanije! Gllende je bio predstavnik novo# soja latinoameriko# revol /ionara < kao i 5(e C evara bio je lijenik' ali je za razlik od 5(ea vie podsjeao na akademika tvid ne#o na romantino#a #eril/a! Bio je sposoban #ovoriti vatreno ba kao i Eidel 5astro' ali je bio tvrdovjeran demokrat koji je vjerovao da se so/ijalne promjene Qile moraj ostvariti p tem #lasaki( k tija' a ne pomo p ani( /ijevi! Kad je Nigon saznao da je Gllende izabran za A3 !!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ++++++P i!i !i!i !iiiiiU! iM!iiiiini ++M++++!++ mi!iMno mi oiN@ /kii ii i ii!i &il!sjrk rko9oiniNi ?Pikako#a sve ilita! "@ ir/n ik Gll/nd/ov/ pobjede' + l' l n#er s/ zatekao ?Yile ! U pism kole#ama taj do#a.aj naziva Utra#edijom) i izvje je ili da se % desniarskim kr #ovima povremeno spominje ideja o vojnom prevrat )!B* lako se Gllende zakleo da e do#ovoriti pravine naknade kompanijama koje # be vlasnitvo i la#anja' ameriki m ltina/ionalisti stra(ovali s da Gllende predstavlja poetak opi( kretanja n tar 7atinske Gmerike' te s mno#i bili nespremni pri(vatiti mo# nost da iz# be velik dio svo# temeljno# bla#a! Do +R*I! #odine' =jedinjene s Drave 23 posto k pni( la#anja smjeravale 7atinsk Gmerik ' a amerike tvrtke podr j imale s 4 HB* lokalni( podr ni/a! >arade koje s donosila ta la#anja bile s zapanj j e! 6 darske tvrtke loile s ' protekli( pedeset #odina' vie od milijard dolara ileansk ind strij bakra < najve na svijet - ali s k i odnijele A'2 milijardi!BA Qim je Gllende pobijedio' jo i prije ina # ra/ije' korpora/ijska Gmerika objavila je rat nje#ovoj administra/iji! =redite ti( aktivnosti bio je Gd Xo/ &dbor za Qile sa sjeditem Fas(in#ton ' sk pina koja je ok pila najvee amerike r darske tvrtke s ileanskim podr ni/ama' jednako kao i de :a/to vodee#a odbor ' "nternational Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 ?"TT@' vlasnika A3 posto ileanske tele:onske kompanije koj se drava brzano spremala na/ionalizirati! Tijekom rasprava' svoje s predstavnike &dbor p tile i tvrtke P rina' Bank o: Gmeri/a i P:izer 5(emi/al!

&snovna i jedina zadaa &dbora bila je natjerati Gllendea da od stane od na/ionaliza/ija %prijetei m ekonomskim kra(om)!BI "mali s pre#rt ideja kako Gllendea natjetati da pati! Dijelovi s steta s koji( je skin ta oznaka tajnosti otkrivaj da s kompanije namjeravale blokirati amerike zajmove Qile i %kriomi/e na#ovoriti velike amerike privatne banke da ine isto! >atim se' s istim /iljem' dr iti sa stranim bankama! Prekin ti iskapanja r de Qile tijekom sljedei( est mjese/i! Koristiti amerike rezerve bakra mjesto da se k p je Qile ! "zazvati nestai/ ameriko# dolara Qile )! Popis se nastavlja beskraj!BR Gllende je za veleposlanika Fas(in#ton imenovao blisko# prijatelja &rlanda 7eteliera < i dao m zada da o vjetima eksproprija/ije pre#ovara s onim istim tvrtkama koje s namjeravale sabotirati Gllendeov vlad ! 7etelier' zabavan' ekstrovetirani tip s neizbjenim brkovima po modi sedamdeseti( i pravo zarazno sjajan pjeva' bio je iznimno omiljen A+ ?( a si ao ok sv a # !++ ii' pieta i ++'+++ iNi ++ i!i i i!i M! ++P ` i V +++++! i iMvmiiv i S!!!!!+ pjesme svojoj vain#tonskoj reziden/iji!M'?@ No' naini + eielierovoin V! m i mije ' pre#ovori nikad nis imali prilik za spje(! U o jk +RA2! #odine' sred 7etelierovi( naporni( pre#ovora s "TT om' kol mnist 0a/k Gnderson' objavio je eksplozivan niz napisa temeljei i( na dok mentima koji s dokazivali da se tele:onska kompanija' dvije #odine ranije' potaji rotila s 5"G-om i =tate Departmentom kako bi sprijeila Gllendeov ina # ra/ij ! = elivi se s tim opt bama' i b d i da je Gllende jo bio na vlasti' ameriki =enat kojim s vladali Demokrati' pokree istra# i otkriva dalekosen zavjer kojoj je "TT pon dio milij n dolara mita ileanskim oporbenim sna#ama i %pok avao v i 5"Gtajni plan kojim se eljelo manip lirati is(odom ileanski( predsjedniki( izbora)!H+ =enatsko izvjee' objavljeno lipnj +RAB!' tako.er otkriva da je "TT' nakon to je plan propao i Gllende pre zeo vlast' promijenio strate#ij ' pok avaj i osi# rati nje#ov %pad sljedei( est mjese/i)! =enat je najvie zb nila povezanost izme. "TT-ovi( direktora i amerike vlade! =vjedoanstva i spisi jasno #ovore da se "TT izravno mijeao oblikovanje amerike politike prema Qile ' i to na najviim razinama

vlasti! U jednom je tren tk vii "TT-ov d nosnik pisao savjetnik za na/ionaln si# rnost Xenrvj Kissin#er i predloio da bi %ne izvje j i o tome predsjednika Gllendea' sve amerike :ondove za pomo Qile trebalo Ppreispitati iznovaP)! Kompanija si je' tovie' dala za pravo pripremiti osamnaest toaka strate#ije koj je p tila Nigonovoj administra/iji' i koja sadri posve otvoren poziv na vojni dar$ %Potrebno je doprijeti do po zdani( izvora n tar ileanski( vojni( sna#a)' i nastavlja$ %!!!te planski ojaati nji(ovo nezadovoljstvo Gllendeom i' posljedino tome' nje#ovo svr#avanje initi neizbjenim!)H2 Dok #a je senatski odbor ispitivao o bezonim pok ajima koritenja amerike vlade /ilj podrivanja ileansko# stavom zajameno# pro/esa' ne bi li tako zatitio "TT-ove vlastite ekonomske interese' potpredsjednik kompanije' Ned Cerritv' iz#ledao je iskreno zb njen$ %=to je zlo tome da se malo pobrinemo za PBroj +PD)' pitao je! U izvje se navodi i od#ovor odbora$ %PBroj +P ne smije se dodijeliti neprikladna lo#a oblikovanj amerike vanjske politike!)HB Usprkos vie#odinjim bezonim amerikim prljavim trikovima < med kojima je "TT samo najbolje iz en primjer < #odine +RAB! Gllende je i dalje bio na vlasti! &sam milij na kriomi/e potroeni( dolara nije spjelo oslabiti nje#ove temelje! Na parlamentarnim izborima te #odine' GUendeova A2 Mi M !i i l l ll v!li ++ i i i i "9 ii K9 "" l +++ " """ X"5" l X ++ ""++ : l 8" =U " "" K&""N5niia U 8 !li/ ' tovie' i !+ sl!i je N iiN i ka soi ij!i ++!+ ikoj altein!ii ivi! Gll/nil/ovim protivni/ima l!nji s nje#ovo svr#avanje planirali jo od ?!lana objave izborni( rez ltata "PSM?@! #odine' to je otkrivalo da svoje probleme nee rijeiti svr#avaj i #a s vlasti - mora se pojaviti netko tko e #a zamijeniti! Bio im je potreban daleko radikalniji plan! Po ke o promjenama reima - Brazil i "ndonezija Gllendeovi protivni/i paljivo s ' kao mo# e prist pe' iz avali dva modela %promjene reima)! 0edan je bio brazilski' dr #i indonezijski! Kad je' s amerikom podrkom' brazilska ( nta pod vodstvom #enerala + l mberta 5astella Bran/a pri#rabila vlast +R*H! #odine' vojska ne samo to je namjeravala obrn ti tijek provedbe pro#rama za pomo siromanima koje je zapoeo predsjednik 0oao Co lart' ne#o i Brazil irom otvotiti stranim investi/ijama! Brazilski s #enerali isprva svoje

planove nametali relativno mirnim p tem < izostale s otvorene okr tnosti' masovna (ienja i' iako se kasnije otkrilo da s tijekom to# razdoblja neki %s bverzivni elementi) zvjerski m eni' taj broj bio je toliko malen ? sporedbi s veliinom Brazila@ da vijesti o nji(ovoj s dbini nis izile izvan zatvotski( kr #ova! X nta se' tovie' tr dila zadrati neke ostatke demokra/ije' me. kojima o#ranien slobod tiska i slobod ok pljanja < bio je to takozvani dentlmenski p ! No' potkraj ezdeseti( #odina' mno#i #ra.ani odl ili s se okoristiti tim o#ranienim slobodama da iztaze #njev izazvan sve veim osiromaenjem Brazila' za to s krivili ( ntin ekonomski pro#ram okren t biznis ' koji s najveim dijelom stvorili diplomanti 5ikako# sve ilita! Do +R*I! li/e s postajale sve zakrenije prot vladinim marevima od koji( s najvee vodili st denti' a reim se naao na r b krize! &ajniki pok avaj i zadrati vlast' vojska je radikalno promijenila taktik < potp nosti s # ili demokra/ij ' z#azili sve #ra.anske slobode' tort ra je postala pravilom i' s kladno tvrdnjama kasnije temeljeno# Brazilsko# odbora za istin ' % bojstva koja je vrila vlast pretvorila s se r tin )!HH "ndonezijski dravni dar iz +R*4! #odine poao je potp no dr #aijim smjerom! Nakon zavretka Dr #o#a svjetsko#a rata' dravom je vladao predsjednik = karno' onovremeni X #o 5(avez ?dod e' nedostajala m je 5(avezova lj bav prema izborima@! = karno je raz#njevio bo#ate drave zatitom indonezijske ekonomije' preraspodjelom bo#atstva i izba/ivanjem AB ""@ +'+'+ =U llll/r5="l5 iasa / M!aNS! mm lllllll l ll!l/ iiiii!iiiiiii immiiN i! iiN(' i((iS Nv = karno bio na/ionalist' a ne kom nist' blisko je s ra/i i vao s kom nist lWom partijom i njezini( B milij na lanova! Gmerika i britanska V 7 la vrsto s odl ile okonati nje#ov vladavin < a dok menti s koji( je sk i m a oM na ka tajnosti pokaz j da je 5"G primila naredb s visoke razine %da likvidira predsjednika = karna' ovisno o sit a/iji i mo# im prilikama)!H4 Nakon nekoliko ne spjeli( pok aja' prilika se kazala listopad +R*4! #odine' kad je' s 5"G-inom podrkom' #eneral = (arto zapoeo otimati vlast i nitavati ljevi/ ! 5"G je tajnosti prik pljala popis tamonji( vodei( ljeviara < spis je zavrio = (artovim r kama < dok m je Penta#on dodatn pomo pr ao or jem i radio-stani/ama

koje s indonezijskim sna#ama omo# avale kom nika/ij ak i naj daljenijim krajevima ar(ipela#a! = (arto je nakon to#a poslao vojsk da po(vata petstotinjak ljeviara s nje#ove %liste za odstrijel) ?kako j je nazivala 5"G@! Gmeriko veleposlanstvo primalo je redovita izvjea o napretk !H* Kako s poda/i pristizali' 5"G je kriala imena na popis ' sve dok nis zadovoljno tvrdili da je indonezijska ljevi/a prestala postojati! 0edan od lj di mijeani( t opera/ij bio je 6obert 0! 9artens' zaposlenik veleposlanstva =jedinjeni( Drava 0akarti! %8ojs/i je to istin bila velika pomo)' izjavio je novinarki Kat(1 Kadane' dvadeset pet #odina kasnije! %8jerojatno s pobili mno#o lj di' vjerojatno s mi r ke masne od krvi' ali sve to i nije potp no loe! Bilo je to vrijeme kad se' odl nom tren tk ' moralo dariti svom silinom!)HA 7iste za odstrijel pokrivale s plansko bijanje < one' vie nas mine pokolje po kojima je = (arto postao ozlo#laen' najveim dijelom izveli s st denti vjerski( kola! Nji( je vojska ob ila na brzin i nakon to#a i( slala sela' s nap /ima zapovjednika 6atne mornari/e' da okoli %oiste) od kom nista! 0edan izvjestitelj pie$ %= itkom s pozvali svoje sljedbenike' za pojas pozadijevali noeve i pitolje' tolja#e preba/ili preko ramena i poli izvriti zadatak kojem s se odavno nadali!)HI U samo mjese/ dana bijeno je najmanje pola milij na' mo# e i milij n lj di < %masakrirano na tis e)' kako navodi TimeGT Na istonoj 0avi %P tni/i koji se vraaj iz ti( krajeva #ovore o rjei/ama i poto/ima doslovno zatrpanim tr plima; pone#dje je ta pojava koila plovidb rijekama)!43 "ndonezijsko isk stvo priv klo je velik pozornost pojedina/a i instit /ija koji s Fas(in#ton i =antia# smiljali svr#avanje =alvadora Gllendea! >animali s se ne samo za = (artov okr tnost' ne#o i za neobin lo# koj je odi#rala sk pina indonezijski( ekonomista' obrazovani( na AH !i ++ i!i i ++ r 'i ni ++++ i +++ i i +++ m lN5Vn /' !""" NiP "n i k5"580sk!l ++ l!l +++!+ " X ++ r i i i i i!i ekonomski li! i i l iilin i ist t drave! " P!i im "t-"t- s ? P!(ioi#n lio1siinii bili; !s zapanj j e! Berkele1jska ma:ija st dirala je =jedinjenim " @rM!avaina za(valj j i pro#ram zapoetom +R4*!' ikoji je plaala >aklada Eord! Diplom/i s se vratili k i da tamo stvore vjern kopij zapadnjaki( katedti ekonomije < svoj s podi#li na Kkonomskom l!ik ltet "ndonezijsko# dravno#

sve ilita! Eord je jakart slao ametike pro:esore koji s poma#ali pri osnivanj kole' ba kao to s oni iz 5(i/a#a otili pripomoi or#anizirati nov katedt ekonomije =antia# ! %Eord je smatrao da time od#aja pojedin/e koji e voditi drav nakon = karnova odlaska)' otvoreno je objanjavao 0o(n Xo;ard' tadanji direktor Eordovo# 9e. narodno# pro#rama za istraivanje i obrazovanje!4+ Eordovi stipendisti s sve ilinom kamp s postali vo.e sk pina koje s s djelovale r enj = karna' a Berkele1jska ma:ija tijesno je s ra.ivala s vojskom pripremi dravno# dara' razvijaj i %rezervne planove) sl aj neoekivano# pada vlade!42, 9ladi ekonomisti imali s #olem tje/aj na #enerala = (arta' koji nije imao pojma o :inan/ijskim znanostima! Kako navodi asopis Eort ne' Berkele1jska ma:ija = (art je' za sl anje kod k e' na vrp/e snimila predavanja iz ekonomije!4B Kad s se s njim osobno s sreli %Predsjednik = (arto nije samo sl ao' tovie' biljeio je sve)' s ponosom se prisjea jedan pripadnik sk pine!4H Dr #i diploma/ s Berkele1ja ovako opis je taj odnos$ %8ojnom smo vodstv ptezentirali temeljni imbenik novo#a poretka - Pk (ari/ P s Pre/eptimaP kojima se rjeava teko ekonomsko stanje "ndoneziji! Ceneral = (arto' kao vr(ovni vojni zapovjednik' ne samo da je pri(vatio Pk (ari/ P' ne#o je i a tore Pre/epataP elio imenovati svojim ekonomskim savjetni/ima!)44 Tako je i bilo! = (arto je svoj kabinet natrpao pripadni/ima Berkele1jske ma:ije' postavio i( na klj ne poloaje :inan/ijama < me. njima s se nalazili novopostavljeni ministar tr#ovine' kao i veleposlanik Fas(in#ton !4* B d i da je ta ekonomska sk pina st dirala na manje ideoloki obojenom sve ilit ' nj nis inili prot dravni radikali kakvi s bili 5(i/a#o Bo1si! Berkele1jska ma:ija vjerovala je da vlada ima svoj lo# vo.enj indonezijske n tarnje ekonomije i osi# ravanj prist panosti temeljni( proizvoda' na primjer' rie! "pak' Berkele1jska ma:ija nije mo#la pr iti ve , %= takvom lo#om nis se sla#ali ba svi ameriki predavai koji s s djelovali pro#ram ! =matrao sam da se =ve ilite ne smije mijeati pro/es koji se svojoj biti pokazao kao otvorena pob na protiv vlasti)' izjavio je 7en Do1le' pro:esor s Berkele1ja' koje# je >aklada Eord imenovala voditeljem indonezijsko# ekonomsko# pro#rama! Ta izjava rodila je nje#ovom smjenom i povratkom Kali:ornij ! A4

r dna i na:tna no#atstva' Koja j/Ki/nam inim(i [(oMamiS Wn!iNvi , m pn[! n!!!!! na podr j 0 #oistone Gzije)!4A Donijeli s M!!ikone koji s mi'!!!!!!! km panijama dop tali ostvarenje +33-postotno# vlasnitva nad simvii ma' dijelili %porezne bla#oslove) te s ' tijekom samo dvije #odine' /jelok pno indonezijsko prirodno bo#atstvo < bakar' nikal' plemenito drvo' # m i lje < me. sobno podijelile najvee r darske i ener#etske tvrtke svijeta! &nima koji s planirali svr#n ti Gllendea vrijeme kad je = (artov pro#ram dobivao ma(a' brazilska i indonezijska isk stva bila s zanimljivi predmeti pro avanja me. sobni( razliitosti! Brazil/i #otovo da i nis iskoristili posljedi/e oka < ekali s #odinama prije ne#o to s pokazali naklonost okr tnostima! Bila je to zamalo nepopravljiva po#reka' b d i da je protivni/ima dala prilik da se pre#r piraj i' nekima' da stvore ljeviarsk #erilsk vojsk ! "ako je ( nti spjelo oistiti li/e' sve jaa oporba silila j je da spori provedb ekonomski( planova! = (arto je' s dr #e srane' pokazao da e drava' ako se masovna represija koristi preventivno' doivjeti odre.eni vid oka' te da se otpor moe # iti i prije nje#ova nastanka! Terorom se koristio toliko nemilosrdno' nadilazei ak i ona naj/rnja predvi.anja' da s pojedin/i koji s se' samo nekoliko tjedana ranije' zajedniki tr dili osi# rati dravn neovisnost' isk sili tolik doz stra(a da s = (art i nje#ovim sljedbeni/ima predali potp ni nadzor! 6alp( 9/Cee' vii nadzornik 5"G-ini( opera/ija vrijeme dravno# dara izjavlj je daje$ %"ndonezija bila doslovno!!! kolski primjer opera/ije!!! 9o# e je one najvanije i najkrvavije do#a.aje pratiti sve od Fas(in#tona' pa do tren tka = (artovo# spona na vlast! Uspjenost opera/ije znaila je da e se taj model ponavljati viekratno!)4I Dr #a temeljna po ka indonezijsko# primjera imala je veze s partnerstvom koje je = (arto' jo prije dara' sklopio s Berkelevjskom ma:ijom! B d i da s njezini pripadni/i bili spremni pre zeti najvie %te(nokratske) poloaje novoj vladi i = (arta ve %preobratili) na svoj svjetonazor' dravni dar inio je vie od klanjanja prijetnje na/ionalizmom < "ndonezij je preobrazio jedn od sredina najspremniji( za pri(vat m ltina/ionalni( kompanija na svijet !

Kako je opera/ija svr#avanja Gllendea poinjala dobivati na snazi' na zidovima =antia#a poelo se pojavljivati /rvenom bojom ispisano pozorenje koje je ledilo krv! Clasilo je$ %0akarta stie!) A* ili' !-%!i "P"!"-' " "i P " " " " P " W l " M " "" "9! ++' ` " " " " l + " ! + l + " " " U " "" U M ipK ++ U9"""9"! "b!"l&"KKt@ sve ilite' sjedite ?!P(MoM#o Xo@PV'i' poslalo je epi/entrom stvaranja %klime p a)' kako j je nazivala ?""G!4PPP 9no#i st denti prist pili s :aistikoj stran/i lPatria 1 l!i(/rtad i %pajim korakom)P marirali li/ama' otvoreno oponaaj i pripadnike Xitlerjtt#enda! U r jn +RA+! #odine' nakon #odin dana Gllendeova mandata' vodei poslovni lj di Qilea (itno s se sastali primorskome #rad 8ina del 9ar kako bi do#ovorili vrst strate#ij promjene reima! Kako tvrdi &rlando =^enz' predsjednik Na/ionalne dr #e tvorniara ?koj je 5"G iroko#r dno :inan/irala dok s brojne strane m ltina/ionalne kompanije Fas(in#ton kovale vlastite rote@ na sk p se zaklj ilo da je %Gllendeova vlast nekompatibilna sa slobodom Qile kao i postojanjem privatno# pod zetnitva' te da je svr#avanje vladaj i( jedini nain da se izbje#ne propast)! Biznismeni s ot#anizirali %ratni stroj) iji e se jedan dio povezati s vojskom < dr #i s ' kako tvrdi =^enz' trebali %pripremati odtedene pro#ramske alternative vladinim pro#ramima' koje e se s stavno dostavljati vojnim sna#ama)!*3 =aenz je nekoliko najvaniji( pripadnika 5(i/a#o Bo1sa zad io da izrade te alternativne pro#rame' te i( smjestio novi red nedaleko od Predsjednike palae =antia# !*+ =k pina koj s vodili ikaki diploma/ =er#io de 5astro i =er#io Und rra#a' nje#ov kole#a s Katoliko# sve ilita' poeli s se' tajnosti' sastajati svaki tjedan i razra.ivati detaljne prijedlo#e radikalne preobrazbe nji(ove domovine s kladno neoliberalnim smjerni/ama!*2 Kasnija senatska istra#a pokazala je da je %vie od A4 posto) sredstava p eni( toj %oporbenoj istraivakoj dr zi) davala izravno 5"G!*B Neko se vrijeme planiranje dravno# dara razvijalo na dva jasno odre.ena kolosijeka < vojska je osmiljavala klanjanje GUendea i nje#ovi( pristaa' dok s ekonomisti osmiljavali klanjanje nji(ovi( ideja! Kako je sve p ivalo na primjen sile' izme. ta dva tabora razvio se dijalo# kojem je 6oberto Kell1' poslovni ovjek s vezama novinama Kl9er/ rio koje je :inan/ijski podravala 5"G' djelovao kao posrednik! Pomo Kell1ja' 5(i/a#o Bo1si s admiral koji je

zapovijedao 6atnom mornari/om poslali pet strana d # saetak ekonomsko# pro#rama! 9ornari/a je dala bla#oslov' te s otad 5(i/a#o Bo1si bjesom no radili da dovre pro#ram do tren tka dara! Nji(ova biblija na pet stotina strani/a < pomno razra.eni ekonomski pro#ram koji e ( nt voditi od prvo#a dana < Qile je poznat pod , U#lavnom' korak koji s koristili njemaki na/isti " talijanski :aisti! &ito' ne samo oni! ?prim! prev!@ AA % a s v!'i a mi s ia m/i m mijeani pripremi i pm/ino# i svi-mm (vatno# ekonomsko# plana koji je posl io kao temelj liinitinili najvaniji( ekonomski( odl ka)!*H &smori/a od desetori/e #lavni( ann a -? Pi#le) ekonomij s st dirali na 5ikakome sve ilit !*'4 "ako se svr#avanje Gllendea posv da opis je kao vojni dar' &rlando 7etelier' Gllendeov veleposlanik Fas(in#ton prozreo #a je kao ravnopravno partnerstvo vojske i ekonomista! T5(i/a#o Bo1s' kako i( zov Qile )' pie 7etelier' % vjerili s #enerale da s okr tnost koj je posjedovala vojska spremni obo#atiti intelekt alnim bo#atstvima koja s joj nedostajala)!** Kad se Qile konano do#odio dravni dar' sa sobom je nosio tri jasno odre.ena oblika oka < re/ept koji e se oponaati s sjednim zemljama i koji e ponovno' tri desetljea kasnije' zaivjeti "rak ! =ok samo# dara za petama s slijedila dva dodatna oblika oka! 0edan od nji( bila je kapitalistika %ok-terapija) 9iltona Eriedmana' te(nika koj s iz avale stotine latinoameriki( ekonomista na 5ikakome sve ilit i nje#ovim raznim podr ni/ama! Dr #i ok bio je ok K;ena 5amerona' istraivanja inaka dro#a i senzorne depriva/ije ob (vaena prir nik K bark' o kojima je latinoamerik poli/ij i vojske podrobno po avala 5"G n tar svoji( pro#rama ob ke! Ta tri oblika oka spajaj se na tijelima 7atinoamerikana/a i tijel politike to#a podr ja' stvaraj i neza stavljiv ra#an me. sobno osna j i( razaranja i obnova' brisanja i stvaranja! =ok dravno# dara pripremio je teren ekonomskoj ok terapiji; okovima sobama za m enje teroriziralo se svako#a za ko#a se pretpostavilo da stoji na p t ekonomskim okovima! "z to# ivo# laboratorija ra.a se prva drava Qikake kole < njezina prva pobjeda #lobalnoj kontrarevol /iji! AI 2! dio

Prva k nja Poro.ajne m ke 9ilton Eriedman nje#ove s teorije podarile Nobelov na#rad Qile s podarile #enerala Pino/(eta! Kd ardo Caleano' Dani i noi lj bavi i rata' +RIB! 9islim da me nitko nikad nije pro#lasio %zlom)! 9ilton Eriedman' izjava za Fall =treet 0o rnal' 22! srpnja 233*! %aa s i;iG-im s rait met nm mijeam priprem pm' n r i sv/on (vatno# ekonomsko# plana koji je posl io kao temelj l imimli najvaniji( ekonomski( odl ka)!*H &smori/a od desetori/e #lavni( a a %?ii#l/) ekonomij s st dirali na 5ikakome sve ilit !*4 "ako se svr#avanje Gllendea posv da opis je kao vojni dar' &rlando 7etelier' Gllendeov veleposlanik Fas(in#ton prozreo #a je kao ravnopravno partnerstvo vojske i ekonomista! %P5(i/a#o Bo1s' kako i( zov Qile )' pie 7etelier' % vjerili s #enerale da s okr tnost koj je posjedovala vojska spremni obo#atiti intelekt alnim bo#atstvima koja s joj nedostajala)!** Kad se Qile konano do#odio dravni dar' sa sobom je nosio tri jasno odre.ena oblika oka < re/ept koji e se oponaati s sjednim zemljama i koji e ponovno' tri desetljea kasnije' zaivjeti "rak ! =ok samo# dara za petama s slijedila dva dodatna oblika oka! 0edan od nji( bila je kapitalistika %ok-terapija) 9iltona Eriedmana' te(nika koj s iz avale stotine latinoameriki( ekonomista na 5ikakome sve ilit i nje#ovim raznim podr ni/ama! Dr #i ok bio je ok K;ena 5amerona' istraivanja inaka dro#a i senzorne depriva/ije ob (vaena prir nik K bark' o kojima je latinoamerik poli/ij i vojske podrobno po avala 5"G n tar svoji( pro#rama ob ke! Ta tri oblika oka spajaj se na tijelima 7atinoamerikana/a i tijel politike to#a podr ja' stvaraj i neza stavljiv ra#an me. sobno osna j i( razaranja i obnova' brisanja i stvaranja! =ok dravno# dara pripremio je teren ekonomskoj ok terapiji; okovima sobama za m enje teroriziralo se svako#a za ko#a se pretpostavilo da stoji na p t ekonomskim okovima! "z to# ivo# laboratorija ra.a se prva drava 5ikake kole < njezina prva pobjeda #lobalnoj kontrarevol /iji! AI 2! dio Prva k nja

Poro.ajne m ke 9ilton Eriedman nje#ove s teorije podarile Nobelov na#rad < Qile s podarile #enerala Pino/(eta! Kd ardo Caleano' Dani i noi lj bavi i rata' +RIB! 9islim da me nitko nikad nije pro#lasio %zlom)! 9ilton Eriedman' izjava za Fall =treet 0o rnal' 22! srpnja 233*! Krvavo ro.enje kontrarevol /ije =ve ozljede valjalo bi nanositi zajedno i istovremeno jer onda' b d i da manje bole' manje i ranjavaj ! Ni//olo 9a//(iavelli' 8ladar' +4+B!+ Gko se pri(vati takva politika oka' vjeren sam da s njom javnost treba poznati do najmanji( pojedinosti da bi se provela djelo bliskoj b d nosti! =to je javnost bolje obavijetena' svojim e reak/ijama jo vie olakati prila#odb ! 9ilton Eriedman pism #eneral G # st Pino/(et ' 2+! travnja +RA4!2 =ve to se zbivalo i i ! r jna +RAB! #eneral G # sto Pino/(et i nje#ovi pristae ne nazivaj dravnim darom' ne#o %ratom)! =antia#o je' svakom sl aj ' podsjeao na ratite < tenkovi s p /ali kotrljaj i se b levarima' lovaki zrakoplovi napadali s vladine z#rade! "pak' taj rat bio je pomalo dan! Naime' vodila #a je samo jedna strana! &d samo# poetka Pino/(et je imao potp n nadzor nad kopnenom vojskom' mornari/om' marin/ima i poli/ijom! Predsjednik =alvador Gllende' s dr #e strane' odbijao je svoje pristae or#anizirati naor ane obrambene sk pine' tako da nije imao vlastit vojsk ! 0edini otpor pr an je iz predsjednike palae 7a 9oneda i okolni( krovova' otk da s Gllende i njem najblii j naki pok avali obraniti sjedite demokra/ije! T se borb teko moe pro#lasiti potenom < iako se n tra nalazilo samo trideset est Gllendeovi( pristaa' a vojska je na pala ispalila dvadeset etiri rakete!B Pino/(et' taj ba(ati i siloviti zapovjednik opera/ije ?#ra.en pop t tenka kojem se vozio@ oito je elio da do#a.anja b d to dramatinija i tra matinija! "ako sam dravni dar nije bio rat' bio je oblikovan da podsjea na nj < ileanski pret(odnik =oka i st pora! =ok #otovo da i nije mo#ao biti snaniji! >a razlik od s sjedne Gr#entine kojom je' tijekom protekla etiri desetljea' vladalo est vojni( vlada' Qile nije imao nikakav dodir s takvim vidom nasilja < ivao je +*3 #odina

mirolj bive i demokratske vlasti' od koji( je posljednja H+ prola savreno #latko! I3 9!i plin nikli s p !kani!i iip/i/iiinia N g Si i " j! t k! , lo# isto# j tra' ,! @iPlai lo l!/t/li/i' n/daVno stP vrativi iz Fas(in#tona tla pre zme svoj nov d nost ileansko# ministra obrane' doao je svoj red daljen samo nekoliko min ta vonje od predsjednike palae! Qim je proao #lavni laz' zaskoilo #a je desetak vojnika borbenim odorama i na/iljalo #a svojim a tomatskim p kama!H Tijekom #odina koje s vodile prema dar ' ameriki s treneri' veinom pripadni/i 5"G-e' stjerali ileansk vojsk antikom nistiko l dilo' vjeravaj i i( da s so/ijalisti de :a/to r ski pij ni' strana sila n tar ileansko# dr tva < % n tarnji neprijatelj) iz domae# z#oja! G zapravo se vojska naposljetk pretvorila istinsko# domae# neprijatelja' sptemna okren ti or je protiv naroda koji je prise#n la braniti! Nakon Gllendeove smrti' nakon to m je /ijeli kabinet zavrio zatvor ' nakon izostanka bilo kakva vidljivije# masovno# otpora' ( ntina velika bitka zavrila je ne#dje popodnevnim satima! 7eteliera i ostale %istakn te) (ienike odveli s naposljetk na ledeni otok Da;son' j nom 9a#ellanovom prolaz < bila je to Pino/(etova inai/a sibirski( radni( lo#ora! "pak' bojstva i (ienje vlade nis zadovoljili nov ileansk p istik vlast! Cenerali s znali da mo mo# zadrati samo ako Qilean/e prestrave nasmrt < jednako kao to se zbilo "ndoneziji! U danima koji s slijedili' (ieno je otprilike +B 433 /ivila koje s trpali kamione i zatvorili < tako pie 5"G-inom izvje s koje# je skin ta oznaka tajnosti!4 Tis e s zavrile na dva najvanija no#ometna stadiona =antia# - stadion Qile i na #olemom Na/ionalnom stadion ! Un tar zidina ovo# dr #o#' smrt je' kao javna zabava' zamijenila no#omet! 8ojni/i s ' pratnji zak k ljeni( kolabora/ionista' koji s im pokazivali %s bvetzivne elemente)' eljali tribine < oznaene se odvlailo svlaioni/e i loe pretvorene prir ne m ioni/e! Po# bili s stotine! Beivotna tijela poela s se nak pljati z r bove a top tova ili pl tati po blatnim #radskim kanalima! Kako bi teror proirio izvan okr #a prijestolni/e' Pino/(et je svom najokr tnijem zapovjednik ' #eneral =er#i Grellan =tark naredio da izvri (elikopterski napad na sjeverne pokrajine i posjeti niz zatvora

kojima s vali %s bverziv/e)! U svim veim i manjim #radovima' =tark i nje#ovi l taj i eskadroni smrti izdvajali s one najznaajnije zatvorenike < jednom , Gllendea s pronali raznesene #lave! i dalje traj rasprave je li #a bio metak ispaljen prema 7a 9onedl' ili se radije strijelio sam ne#o da Qllean/ima pri ti nezaboravn slik nji(ovo# izabrano# predsjednika koji se predaje pob njenoj vojs/i! &va dr #a teorija zv i vjerljivije! I+ Ukratko reeno' /ijela drava primila j/ por k $ oipor M!nai sn i! "ako je Pino/(etova bitka bila potp no jednostrana' njezine posljedi/ibile s jednako stvarne kao i one bilo koje# #ra.ansko# rata ili strane invazije < k pno je nestalo ili je smakn to B 233 lj di' najmanje I3 333 zavrilo je zatvorima' dok je 233 333 zbo# politiki( razlo#a izbje#lo iz zemlje!A Kkonomska :ronta 5(i/a#o Bo1sima ++! r jna bio je dan koji s oekivali osjeaj i vrto#lavi/ i naval smrtonosno# adrenalina! =er#io de 5astro je doslovno do posljednje# tren tka radio sa svojom vezom iz 6atne mornari/e' pre#ledavaj i' strani/ po strani/ ' posljednja po#lavlja %5i#le)! Na sam dan p a' nekoliko 5(i/a#o Bo1sa lo#orilo se tiskari desniarski( novina Kl 9er/ rio! Dok s li/ama odzvanjali (i/i' tr dili s se pravo bjesom no tiskati dok ment na vrijeme' ne bi li tako spremno doekali prvi ( ntin radni dan! Grt ro Eonaine' jedan od rednika novina' prisjea se da s strojevi %radili danonono i mnaali primjerke to# pozamano# spisa)! Uspjeli s - jedvi/e! %9alo prije podneva' srijed +2! r jna +RAB!' najvie asnike &r ani( sna#a koji s zasjeli na poloaje vlade dok ment je ekao na nji(ovim radnim stolovima!I Prijedlozi konanoj verziji dok menta zapanj j e nalik j idejama iz Kapitalizma i slobode 9iltona Eriedmana < privatiza/ija' dere# la/ija i rezanje javne potronje < sveto trojstvo slobodno# trita! Qileanski ekonomisti obrazovani =jedinjenim Dravama tr dili s se te ideje ostvariti mirnim p tem < n tar #rani/a demokratske rasprave < ali s tamo doivjeli posvemanje odbijanje! =ad s se vratili i 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi planovi < okr enje daleko prijemivije za nji(ove radikalne vizije! U tom novom dob ' nitko osim ai/e lj di odorama nije se morao sla#ati s njima!

Najistakn tiji politiki protivni/i bili s mrtvi' ili zatvor ' ili s panino traili skrovite < spektakl koji s stvarali vojni zrakoplovi i karavane smrti sve je vrsto drao na zdi! %>a nas je to bila revol /ija)' rekao je 5ristian 7arro let' jedan od Pino/(etovi( savjetnika za ekonomij !R &pis je potp no poten! Dan ++! r jna +RAB! bio je daleko vie od nasilno# kraja Gllendeove mirolj bive so/ijalistike revol /ije < bio je to poetak ono#a to T(e K/onomist' kasnije' opis je kao %kontrarevol /ij ) < prva stvarna pobjeda 5ikake kole borbi za povrat podr ja iz# bljeni( tje/ajem developmentalizma i ke1-nesijanizma!+3 >a razlik od Gllendeove par/ijalne revol /ije' mjerene i I2 " S SiP'i !i m U?!i#le- i i!i ++ " +++++ P siP' pod klinkoin ii oki- lep/M!/ razliiti( kriza' ikPsii ima ili #ili drava! "pak' ? aliP je poslao kolijevkom kontrarevol /ije kolijevkom terora! 0os\ Eiliera' bivi st dent ekonomije na Katolikom sve ilit i samopro#laeni 5(i/a#o Bo1' zatekao se vrijeme dara na Xarvard #dje je pisao tez ! Q vi dobre vijesti' vratio se k i %pomoi temeljiti nov drav ' okren t slobodi' na pepel one stare)! =am Piiiera' b d i Pino/(etov ministar rada i r darstva' izjavio je daje to bila %istinska revol /ija!!! radikalan' sveob (vatan i nemilosrdan korak prema slobodnom trit )!++ U vtemen prije p a' G # sto Pino/(et je bio poznat po pokornosti koja je #raniila s ropskom i vjeito je laskao i sla#ao se sa svojim /ivilnim zapovjedni/ima! Kao diktator' Pino/(et je otkrio nove vidove vlastite osobnosti! 8last je pri#rabio s #otovo nepristojnim itkom' preobrazio se monar(a i tvrdio da m je %s dbina) povjerila t zada ! Ukratko' izveo je p n tar p a kojim je klonio troji/ ostali( vojni( voda s kojima se do#ovorio podijeliti vlast' zatim se pro#lasio vr(ovnim po#lavnikom na/ije i istovremeno predsjednikom! Uivao je /eremonijalnom bljetavil ' dokaz prava na vlast' i nijednom ne prop taj i prilik da odjene svoj pr sk svean odor zajedno s platem! >a obilazak =antia#a' odl io se za povork zlatni(' oklopljeni( mer/edes-benzova!+2 Pino/(et je bio talentiran za a toritarn vlast ali' jednako kao i = (arto' 3 ekonomiji nije imao bla#o#a pojma! To je bio problem jer je kampanja korpora/ijski( sabotaa pod vodstvom "TT-a pol ila spje( izazivaj i posvemanji ekonomski kaos < Pino/(et se s oio s

totalnom ekonomskom krizom! &d samo# poetka n tar ( nte trajao je s kob izme. oni( koji s jednostavno eljeli povratak na predallendeovski stat s O o + brz povratak demokra/iji i' s dr #e strane' 5(i/a#o Bo1sa koji s za#ovarali sveob (vatan preobraaj slobodno# trita ije e ostvarenje trajati #odinama! Pino/(et se' ivaj i novoj moi' snano protivio pomisli da #a vlastita s dbina svodi na obino# istaa - % spostavi red i moe ii)! %Nismo mi sisa za prain koji je pokosio marksizam da bi vlast vratio #ospodi politiarima)' obiavao je #ovoriti!+B Nje#ovim odnedavna neob zdanim stremljenjima svi.ala se ideja potp ne preobrazbe drave koj s zast pali 5(i/a#o Bo1si te je' ba kao i = (arto koji je s ra.ivao s Berkele1skom ma:ijom' i on nekoliko ikaki( diplomanata imenovao viim ekonomskim savjetni/ima < me. njima i =er#ia de 5astra' istinsko# vo. pokreta i #lavno# tvor/a %5i#le)! >vao i( je te/(nosi < te(niari < to IB "ako je Pino/(et malo to#a s(vaao o in:la/iji i kamatni m stoj mi na' tWV "niosi s #ovorili njem raz mljivim jezikom! Kkonomija je njima pi/.!stavljala prirodne sile kojima se mora pokoravati i potivati i( jer je %djelovati protiv prirode kontraprod ktivno samozavaravanje)' kako je objanjavao Pineta!+H Pino/(et se sloio < naime' i sam je jednom zapisao da se lj di moraj pokoravati stroj jer %priroda pokaz je da s temeljni poredak i (ijerar(ija neop(odni)!+4 Upravo ta zajednika tvrdnja da naredbe primaj od vii( prirodni( zakona stvorila je temelj Pino/(etovo# saveza s 5(i/a#om! Prvi( #odin i pol dana Pino/(et se posl no pokoravao ikakim pravilima < privatizirao je neke' ali ne sve' tvrtke dravnom vlasnitv ?med njima i nekoliko banaka@; dop stio je najnovije oblike :inan/ijski( pek la/ija; irom je otvorio #rani/e me. narodnom voz ' r ei zapreke koje s #odinama titile ileanske proizvo.ae; i za +3 posto srezao dravn potronj < osim vojs/i koja je primila znaajno vea sredstava!+* Tako.er je kin o kontrol /ijena radikalan potez dravi koja je desetljeima nadzirala /ijen osnovni( artikala < kr (a i jestivo# lja! 5(i/a#o Bo1si s ' s p nom si# rno ' vjeravali Pino/(eta da e' ako na#lo i istovremeno dokine vladino mijeanje ta podr ja' %prirodni) zakoni ekonomije ponovno pronai ravnote te e stopa in:la/ije < koj s promatrali kao vid ekonomske #rozni/e koja otkriva pris stvo

nezdravi( or#anizama na trit < nekom arolijom doivjeti pad! Po#rijeili s ! Codine +RAH! in:la/ija dosie BA4 posto < najvi stop na svijet i #otovo dvostr ko vi od one tijekom Gllendeova mandata!+A 5ijene osnovni( proizvoda < kr (a' na primjer < probile s sve #rani/e! "stovremeno s Qilean/i ostajali bez radni( mjesta jer je Pino/(etovo eksperimentiranje %slobodnim tritem) drav preplavilo je:tinim vozom! 7okalni poslovi s ' nesposobni konk rirati' zamirali' nezaposlenost dostie rekordne razine' a #lad poinje (arati zemljom! Prvi laboratorij Qikake kole pokazao se kao potp na propast! =er#io de 5astro i ostali 5(i/a#o Bo1si tvrdili s ?istom ikakom lo#ikom@ da problem nije nji(ovoj teoriji' ne#o injeni/i da je se praks provelo nedovoljnom otrinom! Kkonomija se nije spjela popraviti i povratiti sklad i ravnote zbo# %distorzija) preostali( nakon #otovo pol stoljetno# mijeanja vlasti! Da bi eksperiment rodio plodom' Pino/(et mora kloniti %distorzije) < stroi rezovi' vei obim privatiza/ije' i sve to jo bre! Tijekom ti( #odin i pol dana' 5(i/a#o Bo1si i nji(ove avant re na polj ekstremno# kapitalizma spjeli s doi na z b najveem dijel ileanske poslovne elite! 0edini koji s izvlaili zarad bile s strane kompanije i IH ? "9 V !+ " l V !+ " " 0 9 / X" U " " +++M! 8) "" +!++ " i iP!l li iV " " " " + 0 X&"M8&Uil 6&Nl 9l " =K" 5" US N@&&" M !" ;ill pmP pola#an mi i/Mav!i " i ! " Si lai lo =aenz - ptPtgl sj/ ti n i k Na/ionalne l li #e i vomi/a iPa' onaj koji je osobno v kao 5(i/a#o Bo1s/ osmiljavanje dravno# dara iMjavio je da s rez ltati eksperimenta %jedan od najvei( podbaaja nae ekonomske povijesti)!+I Tvorniari nis eljeli Gllendeov so/ijalizam' ali s bili jako privreni nadziranoj ekonomiji! %Nije mo# e nastaviti takav :inan/ijski kaos koji dominira Qileom)' rekao je =a\nz! %Neop(odno je one nebrojene milij ne :inan/ijski( sredstava' koje se sad koristi neob zdanim pek la/ijama i to pred oima oni( koji nemaj ak ni posao' kanalizirati isplative investi/ije!)+R B d i da im se plan naao po#ibelji' 5(i/a#o Bo1si i piraje ?a te dvije sk pine preklapale s se velikim dijelom@ s(vatili s da je doao tren tak da pozov tek artiljerij ! U o jk +RA4!' =antia#o s dop tovali' na poziv velike banke' sa zadaom da spase eksperiment' sam 9ilton Eriedman i Grnold Xarben#er!

Eriedmana je ( ntin tisak doekao kao ro/k-zvijezd < # r a novo# poretka! =vaka nje#ova izjava zavravala je kao naslov' nje#ova akademska predavanja prenosila je dravna televizija te je doivio a dijen/ij svi( a dijen/ija < privatni s sret s #eneralom Pino/(etom! Tijekom boravka Eriedman je neprekidno vrtio jedn jedin tem < ( nta je dobro zapoela' ali mora daleko slobodnije pri#rliti slobodno trite! U svojim #ovorima i intervj ima sl io se terminom koji nikad dotad nije javno primijenjen na stvarn ekonomsk kriz < traio je primjen %ok-terapije)! " dodao da je ona %jedini lijek! Gpsol tno! Nema dr #o#a! Ne postoji nijedno dr #o d #orono rjeenje)!23 Kad je ileanski novinar Eriedmana podsjetio da je ak i 6i/(ard Nigon' za vrijeme svo# predsjedniko# mandata' nametn o propise kojima je ob zdavao slobodno trite' Eriedman #a je presjekao$ %Ne odobravam i(! 8jer jem da i( ne bismo smjeli primijeniti! Protivim se svakoj vladinoj ekonomskoj interven/iji' svojoj domovini' kao i Qile !)2+ Nakon s sreta s Pino/(etom' Eriedman je o tome nainio neke osobne biljeke' koje' desetljeima kasnije' otkriva svojim memoarima! Primijetio je da je #enerala %priv kla ideja ok-terapije' ali #a je vidljivo znemirila mo# nost privremene nezaposlenosti koj bi primjena mo#la izazvati)!22 U tom tren tk Pino/(et je ve diljem svijeta bio zlo#lasna pojava zbo# naredbi za pokolje na no#ometnim stadionima < injeni/a da je diktatora % znemirila) mo# nost da lj dskim rtvama plati /ijen ok-terapije moda je Eriedmana mo#la natjerati da zastane! No' mjesto to#a' nastavio je s I4 ali #a na#ovara tla jos vise sreze dravne ras(ode %zt pW imW Si i ( S -!i ` i!i i i Ni nNr tijekom est mjese/i!!! i to svim sektorima) z istovremeno N Si i ( V ! 'i je paketa biznis okren ti( propisa koji #a jo vie okre ka Ppotp no slobodnoj tr#oviniP)! Eriedman je predvidio da e stotine tis a lj di koji e poslove iz# biti javnome sektor brzo pronai nova radna mjesta privatnome i na sva zvona za(valjivati Pino/(et to je klonio %najvei mo# i broj zapreka koje ovom tren tk koe privatno trite)!2B Eriedman je #enerala vjeravao da e' ako posl a nje#ov savjet' moi pre zeti zasl #e za %ekonomsko do); da e %za nekoliko mjese/i srezati in:la/ij )' dok e problem nezaposlenosti biti jednako kratkovjean %kratak < mjerit e se mjese/ima < i da e posljedini oporavak biti brz)! Pino/(et ostaje samo djelovati brzo i odl no <

Eriedman nekoliko p ta na#laava vanost %oka)' trip t se sl i tim pojmom i podvlai izjav da %post pnost nije prikladan nain)!2H Pino/(et se preobratio! U svome od#ovor ' vr(ovni ileanski po#lavar p tio je %naj zvienije izraze najd blje# tovanja)' pritom vjeravaj i Eriedmana da se %plan potp nosti primjenj je ve sad)!24 &dma( nakon Eriedmanova posjeta' Pino/(et je naj rio svo# ministra privrede i d nost predao =er#i de 5astr ' ko#a je kasnije naprijedio ministra :inan/ija! De 5astro je vlad nap io svojim 5(i/a#o Bojsima' imen j i jedno#a od nji( ravnateljem sredinje banke! &rlanda =aenza' koji se t io na masovna otp tanja i zatvaranja po#ona' na mjest predsjednika Udr #e tvorniara zamijenio je netko skloniji ok-terapiji! %Gko se ind strijal/i ale na to' nekP id k vra# ! Ne i( braniti)' objavio je novi ravnatelj!2* &slobodivi se neistomiljenika' Pino/(et i de 5astro s se ba/ili na posao razaranja so/ijalne drave kako bi ostvarili ist kapitalistik topij ! Codine +RA4! jednim s dar/em srezali javn potronj za 2A posto - i rezali s sve dok' +RI3! nije sti#la do polovi/e iznosa koji se troio za Gllendeova mandata!2A >dravstvo i obrazovanje pretrpjeli s najtee dar/e! Qak je i asopis T(e K/onomist' #lavni za#ovaratelj slobodno# trita' to nazvao %or#ijom samoranjavanja)!2I De 5astro je privatizirao #otovo petsto tvrtki i banaka dravnome vlasnitv ' doslovno daj i vein b dzato jer je bit opera/ije bila smjestiti i( to je bre mo# e na nji(ovo pravo mjesto n tar ekonomsko# poretka!2R Nije pokazao ni tr n milosr.a prema lokalnim tvrtkama' te je klonio i dr #e tr#ovinske zapreke < to je' od +RAB! do +RIB! #odine' rodilo # bitkom +AA 333 radni( mjesta ind striji!B3 =redinom osamdeseti(' proizvodnja je kao dio ekonomiji pala na razin posljednji p t zabiljeen tijekom Dr #o#a svjetsko#a rata!B+ I* Ni sn siNeiio V i!istini )li iiiiiiviii satjerao t/!sK i/e:siZii' temeljei to ti!t neisk anoj teoriji da i/ na#lo stezanje ekonomiji vratiti zdravlje' la je lo#ika bila zapanj j e nalik lo#i/i psi(ijatara koji s tijekom etrdeseti( i pedeseti( #odina masovno propisivali elektrokonv lzivn terapij ' vjereni da e tim planski izazivanim #rand mal napadajima' nekim dom ponovno pokren ti moz#ove svoji( pa/ijenata! Teorija ekonomske ok-terapije dijelom se oslanja na lo# oekivanja poti/anj in:la/ijski( pro/esa! &b zdati in:la/ij ne znai samo mijenjati monetarn politik ' ne#o istovremeno mijenjati i nain

ponaanja potroaa' poslodava/a i radnika! Ulo#a na#le i ne #odne promjene politike jest izazivanje na#le promjene oekivanja' znak javnosti da se pravila i#re radikalno mijenjaj - /ijene nee rasti' ali nee rasti ni plae! = kladno toj teoriji' to se bre smanj j oekivanja is(oda in:la/ije' krae e trajati i bolno razdoblje re/esije i visoke stope nezaposlenosti! "pak' osobito dravama #dje je politika kasta javnosti iz# bila svoj vjerodostojnost' samo snaan i odl an politiki ok' barem se tako tvrdi' ima mo %po iti) javnost tim okr tnim injeni/ama!, Pro zroiti re/esij ili kriz po sebi je okr tna ideja jer one' neizbjeno' stvaraj i masovno siromatvo < to je razlo# zato nijedan politiki vo.a sve do ovo# tren tka nije bio spreman isk ati teorij ! Tko eli biti od#ovoran za ono to B siness-Feek opis je kao %=vijet smiljeno izazvane depresije dr! =tran#elovea)DB2 Pino/(et je elio! Tijekom prve #odine Eriedmanove ok-terapije ileanska ekonomija smanjila se za +4 posto' dok je nezaposlenost < samo B posto za vrijeme GUendea < dosti#la 23 posto' to vrijeme za 5ile pravo ne ven razin !BB Drava se vidljivo #rila tijekom %terapije)! " nas prot Eriedmanovim blistavim predvi.anjima' kriza nezaposlenosti potrajala je #odinama' a ne nekoliko mjese/i!BH X nta' koja je odma( pri(vatila Eriedmanove meta:ore bolesti' nije se ispriavala' pojanjavaj i da se %odl ila za taj p t jer jedino on vodi ravno arite bolesti)!B4 Eriedman se sloio! Kad #a je izvjestitelj , Neki ekonomisti ikake kole tvrde da se prva eksperimentalna primjena ok-terapije zbila >apadnoj Njemakoj' 23! lipnja +RHI! To#a je dana ministar :inan/ija 7 d;i# Kr(ard klonio najvei dio nadzora nad /ijenama " veo nov val t ! T" potezi bili s na#li i doli s bez pozorenja - bio je to straan ok za njemak ekonomij i izazvao je posvemanj nezaposlenost! =amo' t prestaje svaka slinost - Kr(ardove re:orme o#raniile s se na monetarn politik i politik /ijena! Nji( nis pratili rezovi so/ijalni( pro#rama ili na#lo vo.enje slobodne tr#ovine; tovie' pod zete s brojne mjere kojima se #ra.ane titilo od oka' me. kojima i porast plaa' ak i nakon oka' >apadna se Njemaka savreno klapala Eriedmanov de:ini/ij kvazl-so/ijalistike so/ijalne drave-dakle$ s bven/ionirano stanovanje' dravne mirovine' dravna zdravstvena skrb " dravni obrazovni s stav! 8lada je nadzirala i s bven/ionirala sve; od tele:onski( kompanija do tvorni/a al minija! Pripisivati Kr(ard "z m

ok-terapije prilino je sl ljiva pria jer se eksperiment zbio nakon njemako# osloba.anja od tiranije! Kr(ardov ok' nato tome' ima malo slinosti sa sveob (vatnim preobrazbama koje se danas smatraj ekonomskom ok-terapijom - pioniri te metode svakako s Eriedman i Pino/(et' i to dravi koja je ned #o prije iz# bila slobod ! IA je$ %8ii po pitanje)!-PU iMr #om novinar je i/k!io$ %Ni nio se nii' i( me li strajati dovoljno d #o i dovoljno ener#ino!)-,A >animljiva je injeni/a da je najsnanij kritik ok terapiji p tio pravo Eriedmanov bivi st dent' Gndt\ C nder Erank! Dok je na ikakom =ve ilit st dirao pedeseti( #odina' C nder Erank < podrijetlom iz Njemake < toliko se nasl ao o Qile daje' nakon to je doktorirao ekonomij ' odl io otii i sam vidjeti zemlj koj s nje#ovi pro:esori prikazivali kao loe vo.en developmentalistik ne#ativn topij ! &no to je vidio svidjelo m se' te je zavrio kao predava na Qileanskom sve ilit ' a zatim je radio kao ekonomski savjetnik vladi =alvadora Gllendea' ko#a je iskreno /ijenio! Kao 5(i/a#o Bo1 Qile ' prebje# iz sve ilino# pravovjerja slobodno# trita' C nder Erank je imao jedinstven vid ileansk ekonomsk p stolovin ! Codin dana nakon to je Eriedman propisao maksimalan ok' ponesen #njevom napisao je %&tvoreno pismo Grnold Xarben#er i 9ilton Eriedman )' i njem se okoristio svojim ikakim obrazovanjem da %pro i kako je ileanski bolesnik rea#irao na terapij )!BI "zra nao je to ileanskoj obitelji znai pok aj preivljavanja na sredstvima koja je Pino/(et tvrdio da s %dovoljna plaa)! &tprilike AH posto pri(oda odlazilo je samo na k povin kr (a' to je obitelj tjeralo da se odrie %l ks zni( proizvoda) kao to s mlijeko ili prijevoz a tob som do posla! U sporedbi s time' za vrijeme Gllendea' na kr (' mlijeko i a to-b sne karte otpadalo je +A posto osobno# do(otka zaposleni( javnom sektor !BR 8eina dje/e mlijeko nije dobivala ni koli jer je jedan od prvi( poteza ( nte bilo kin e pro#rama %mlijeko kolama)! Kao posljedi/a ti( rezova i nak pljeno# bezna.a domovima' sve je vie i vie enika padalo nesvijest tijekom nastave' a mno#i s prestali po(a.ati kol !H3 C nder Erank je vi.ao izravn povezanost izme. br talne ekonomske politike koj s nametn li nje#ovi bivi kole#e i nasilja kojim je Pino/(et #azio drav ! Eriedmanove prepor ke toliko s razorne < pisao je nezadovoljni

5(i/a#o Bo1 < da i( nije mo# e %ni nametn ti' ni provesti bez dvaj njima temeljni( imbenika$ vojne sile i politiko# terora)!H+ Pino/(etov ekonomski tim nesmetano je' provodei Eriedmanove najrevol /ionarnije ideje' prodro podr je totalno# eksperimenta < s stav javni( kola zamijenili s va eri i %arter-kole)' zdravstvo se poelo naplaivati' a zatim s privatizirani vrtii i #roblja! "pak' najradikalnija od sve#a bila je privatiza/ija ileansko# s stava so/ijalno# osi# ranja! 0os\ Pi(era' ovjek koji je proveo taj pro#ram' izjavio je da je idej pronaao knjizi Kapitalizam i sloboda!T2 Gdministra/iji Ceor#ea F! B s(a obino se pripis j pionirski II V +!+i "!" ' "" "ll5!n/i #?@ll " " "!" + !++ " pi V " NSlll "" F +!+ "" ++PN " " --ll!il " :t- 8iiY 9l " k!lU ! ? lit- se pi/ivoiin 9islav nov M:inij na koj s oboavatelji slobodno# ++ Mita diljem svijeta' navikn ti na raspravljanje o posti#n ima takve politike n tar isto akademsko# okr enja' poeli obraati sve ve pozornost! a`" 0dbeni/i iz ekonomije tvrde da bi svijet tako trebao : nk/ionirati' samo #dje jo t teorij provode praks D)' pita se ameriki poslovni asopis BarronPs!T "0 lank naslovljenom %Qile - laboratorijski test jedno# teoretiara)' T(e Ne; Jork Times primje je da %nije esta pojava da vodei ekonomisti poznati po svojim vrstim stavovima dobij prilik isk ati odre.ene re/epte na teko oboljeloj ekonomiji! 0o je dnije kad je ekonomistov pa/ijent drava koja nije nje#ova domovina)!HH 9no#i s pristi#li izbliza raz#ledati ileanski laboratorij < me. njima se naao i sam Eriedri/( Xa1ek' koji je nekoliko p ta dolazio Pino/(etov Qile' te +RI+! #odine odabrao 8ina del 9ar ?#rad kojem se do#ovarao dravni dar@ kao mjesto sastanka re#ionalno# o#ranka 9ont Pelerin =o/iet1' tr sta moz#ova kontrarevol /ije! 9it o ileanskom d Qak i nakon tri desetljea' Qile je i dalje r kama vatreni( pobornika slobodno# trita i sl i kao dokaz spjenosti :riedmanizma! Kad je Pino/(et mro prosin/ 233*! ?mjese/ dana nakon Eriedmana@ T(e Ne; Jork Times #a je slavio zato to je %bankrotiran ekonomij preobrazio naj spjenij latinoamerik ekonomij )' dok komentar Fas(in#ton Posta stoji da je % veo politik slobodno# trita koja je stvorila ileansko privredno do)!H4 Qinjeni/e koje se skrivaj iza %Qileansko# da) i dalje s predmetom ivi( rasprava!

Pino/(et se na vlasti zadrao sedamnaest #odina' tijekom koji( je nekoliko p ta mijenjao politiko smjerenje! 6azdoblje stalno# rasta dravi koje se i dalje podastire kao dokaz to# desno# spje(a zapoelo je tek sredinom osamdeseti( #odina < /ijelo desetljee nakon to s 5(i/a#o Bo1si primijenili ok-terapij i d #o nakon to je Pino/(et bio prisiljen radikalno skren ti s prvotno# k rsa! 6azlo# tom lei slom ileanske ekonomije koji se zbio +RI2!' nato stro#om potivanj ikake doktrine < d #ovi s doslovno eksplodirali' drava se jo jednom s oila s (iperin:la/ijom' dok je nezaposlenost dosti#la B3 posto < deset p ta vie ne#o Gllendeovo vrijeme!H* Clavni zrok tom bile s piraje' :inan/ijske k e nalik Knron ' koje s 5(i/a#o Bo1si oslobodili svi( pravila < pozajmljenim nov/em pok povali s dravno vlasnitvo i nabili divovski( +H milijardi dolara d #a!HA IR je ei i ni@ i M V n/ii / < / idi i a i iM!i i ao jiU vi +++ i m i i j li i i i N! i! ' Si !!!!!n sramotno# ne spje(a' #otovo svi 5(i/a#o Bo1si iz# bili s i jo !ijin N S` iloM!aje vladi < med njima i =er#io de 5astro! Nekoliko ikakili diplomat a nalo se na istakn tim poloajima med pitajama' te s zavrili pod is a#om zbo# prevare i tako sa sebe skin li brino z#ajan :asad znanstvene nepristranosti' t temeljn znaajk identiteta 5(i/a#o Bo1sa! 0edino to je Qile zatitilo od posvemanje# ekonomsko# sloma poetkom osamdeseti( bila je injeni/a da Pino/(et nikad nije privatizirao 5odel/o' dravn tvrtk za iskapanje bakra' koj je na/ionalizirao Gllende! Ta je tvrtka' jedna-jedina' stvarala I4 posto ileanski( izvozni( pri(oda' to je znailo da je drava' nakon to se rasprsn o :inan/ijski baloni' i dalje posjedovala stalan izvor pri(oda!HR =asvim je jasno da Qile nije nikad bio laboratorij %isto#) slobodno# ttita' kako s tvrdili najvatreniji navijai! Umjesto to#a' bila je to drava kojoj se malobrojna elita prometn la iz im ni( s perbo#ate n tat iznimno kratko# razdoblja < iznimno pro:itabilna :orm la koj s podravali zad ivanjem i masnim s bven/ijama ?i nakon to#a se izv kli@ iz javni( :ondova! Kad s otkrivena sva meetarenja i pretjerivanja koja s skrivala privredno do' Qile se pod Pino/(etom i 5(i/a#o Bojsima nije pokazao kao kapitalistika drava koja za#ovara liberalno trite' ne#o korporativno! Korporatizam' ili

%korpora/ionizam)' obino se odnosi na 9 ssolinijev model poli/ijske drave kojom pravlja savez trij najsnaniji( izvora dr tvene moi < dravna prava' biznis i sindikati < i koji s ra. j ' jamei poredak' ime na/ionalizma! &no to je Qile doivio pod Pino/(etom bila je evol /ija korporatizma < me. sobno podran savez poli/ijske drave i veliki( korpora/ija koji s dr ili sna#e i vodili sveob (vatni rat protiv ttee# sektora < radnitva < i tako radikalno poveavali dio saveza tradi/ionalnom bo#atstv ! Taj rat < rat koji mno#i Qilean/i' potp no raz mljivo' vide kao rat bo#ati( protiv siromani( i srednje klase < prava je pria o ileanskom privrednom % d )! Do +RII! #odine' kad se ekonomija stabilizirala i kad je poeo brzi rast' ve je H4 posto stanovnitva zavrilo ispod #rani/e siromatva43 < dok je oni( najbo#atiji( +3 posto Qileana/a doivjelo IB-postotni porast pri(oda!4+ Qak i 233A! Qile ostaje jedno od najmanje jednaki( dr tava na svijet < izme. +2B drave kojima Ujedinjeni narodi mjere nejednakost' Qile je za zeo ++*! mjesto i tako postao I! po red najnepravednija drava na popis !42 R3 silovito# oz.taVlNriiN!i ekonomijiP! 9oMil!i s njime namjeravali postili piavo ono to s posti#li ok piti bo#atstvo na vr( i okom izbrisati najvei dio srednje klase! lako je stanje sa#ledavao &rlando 7etelier' Gllendeov nekadanji ministar obrane! Nakon #odine dana tamnovanja Pino/(etovim zatvorima' 7etelier spijeva pobjei iz Qilea < za(valj j i intenzivnom me. narodnom lobiranj ! "z pro#onstva promatraj i brzano osiromaenje svoje domovine' 7etelier #odine +RA*! pie da je % posljednje tri #odine nekoliko milijardi dolara izv eno iz depova oni( koji zara. j i zavrilo depovima kapitalista i zemljoposjednika!!! Takva kon/entra/ija bo#atstva nije sl aj ne#o pravilo < to nije mar#inalan is(od krizno#a stanja' to bi ( nta voljela vjeriti svijet < ne#o je temelj so/ijalnom projekt ; to nije ekonomski d #' ne#o privremena politika pobjeda)!4B U to vrijeme 7etelier nije mo#ao znati da Qile' pod vla Qikake kole' dop ta nazrijeti b d nost #lobalne ekonomije < obraza/ koji e se ponavljati beskonanost' od 6 sije preko 0 ne G:rike do Gr#entine < rbani mje( r bjesom ni( pek la/ija i s mnjivo# pola#anja ra na koji potie stvaranje s perpro:ita i bjesom no# konz merizma' okr en sablasnim tvorni/ama i tr lom in:rastr kt rom

iz neke developmentalistike prolosti; otprilike polovi/a stanovnitva potp nosti isklj ena iz ekonomski( kretanja; potp no neob zdana kor p/ija i nepotizam; desetkovanje mali( i srednji( pod zea dravnom vlasnitv ; prijelaz #olemi( koliina bo#atstva iz dravno# privatno vlasnitvo' praen #olemim prijenosom privatni( d #ova na dravna plea! Gko je pojedina/ Qile ivio izvan %mje( ra bo#atstva)' do je neobino podsjealo na 8elik ekonomsk kriz < dok je n tranjosti te neprobojne k k lji/e zarada tekla toliko slobodno i brzo da je lako steeno bo#atstvo' iji s nastanak omo# ile %okovite re:orme)' otad djelovalo kao kokain okr enj :inan/ijski( trita! To je razlo# zato :inan/ijski svijet nije' na oita prot rjeja ileansko# eksperimenta' rea#irao novom pro/jenom temeljni( pretpostavki laissez-:aire ekonomije! Umjesto to#a' rea#irao je pop t ovisnika < Pdi ima jo dro#eD 6evol /ija se iri' lj di nestaj Neko je vrijeme ta dro#a pristizala iz dr #i( drava latinoameriko# 0 no# / nja kojem se kontrarevol /ija Qikake kole irila velikom brzinom! Brazil je ve bio pod nadzorom ( nte ?koj s podravale =GD@' a nekoliko je Eriedmanovi( brazilski( st denata tamo dralo klj ne R+ k + i( "l&=l +' + "9"""lll " "="= " eiVsN ii + +++ ii " ++ " S( "#l!llll i Ul iiiiiiiii)'P P ili !iNii je' +RAB! #odine' vojska izvela dravni dar' da (i slj/d/iP/ #odm! mllm il!i kren ti %ikakim p tom)! B d i da nis raspola#ali dovoljnim biojem t #vajski( diploma/a ikako#a =ve ilita' #enerali s pozvali %Grnol.a Xarben#era' 7arr1ja =jaastada ?pro:esora ekonomije@ i nji(ov ekip s ikako# =ve ilita' kojoj s se nali bivi ikaki st denti iz Gr#entine' Qilea i Brazila' da proved re:orm r #vajsko# porezno# s stava i tr#ovinske politike)!44 Dotad e#alitarno r #vajsko dr tvo odma( je osjetilo posljedi/e < 2I-postotno smanjenje plaa' i (orde %kopaa po sme ) koje s se prvi p t pojavile na li/ama 9ontevidea!4* =ljedea drava koja je prist pila eksperiment bila je Gt#entina' +RA*!' nakon to je ( nta preotela vlast "sabeli Peron! To je znailo da s Gr#entinom' Qileom i Brazilom < dotadanjim primjerima developmen-talizma < sad vladale' z podrk =GD-a' vojne vlasti' i da s se pretvorile iv e laboratorije Qikake kole!

U brazilskim dok mentima s koji( je skin ta oznaka tajnosti o jk 233A stoji da s ' nekoliko tjedana prije ne#o to s ar#entinski #enerali pre zeli vlast' kontaktirali Pino/(eta i brazilsk ( nt te %za/rtali temeljne korake b d e#a reima)!4A Unato takvoj tijesnoj s radnji ar#entinska vojna vlast' za razlik od Pino/(eta' nije toliko daleko zadrla neoliberalistike eksperimente$ na primjer' nije privatizitala dravne rezerve na:te' ni so/ijalno osi# ranje ?to e initi kasnije@! "pak' kad se radilo o napad na politike pro#rame i instit /ije koje s ar#entinsk sirotinj zvisile do razine srednje klase' ( nta je vjerno slijedila Pino/(eta < za(valj j i dijelom i brojnosti ar#entinski( ekonomista koji s proli ikaki pro#ram! Gr#entinski novoiskovani 5(i/a#o Bo1si pre zeli s klj ne ekonomske poloaje ( ntinoj vladi < tajnik 9inistarstva :inan/ija' # vetnet /entralne banke i direktot istraivanja 6izni/e 5entralne banke < jednako kao i nekoliko nii( poloaja ekonomiji!4I "ako s at#entinski 5(i/a#o Bo1si bili vatreni s dioni/i vojnoj vlasti' najvii poloaj s:eri ekonomije nije pre zeo nitko od nji(' ne#o 0os\ Gl:redo 9artinez de Xoz! &n je pripadao kr # otmjeni( zemljoposjednika iz =o/iedad 6 ral < dr #e z#ajivaa stoke koja je ve d #o vremena nadzirala dravni izvoz! Tim obiteljima < ar#entinskoj inai/i plemstva < savteno je od#ovarao :e dalni ekonomski poredak; naime' nis morali stra(ovati (oe li se nji(ova zemlja podijeliti selja/ima' ili e netko sr iti /ijen mes kako bi #a svi mo#li jesti! R2 ++ iril n!i i W ++++ ( kompanija' n d kojim!i s "nk- lP!m Gm/rii !+++ Gir;a1s i " " "! Nakon !io j/ pr/ M!/o d Mnost ++ l iniinoj vladi' postalo je savreno l!isiio tla je dravni dar bila pob na eli/e < kontrarevol /ija koj s poveli protiv etrdeseto#odinje prevlasti ar#entinsko# radnitva! 9artinez de Xoz prvo je' kao ministar :inan/ija' zabranio trajkove i poslodav/ima dop stio da po volji otp taj radnike! Uklonio je nadzor /ijena' zbo# e#a je (rana postala basnoslovno sk pa! Tako.er je vrsto odl io Gr#entin ponovno initi dravom #ostolj bivom prema stranim m ltina/ionalnim kompanijama! Ukin o je o#ranienja strano# vlasnitva te je tijekom prvi( nekoliko #odina prodao vie stotina dravni( tvrtki!4R lim je mjerama stvorio mone prijatelje Fas(in#on ! Dok menti sada dost pni javnosti otkrivaj da je Filliam

6o#ers' pomonik dravno# tajnika za 7atinsk Gmerik ' ned #o nakon p a svom nadre.enom' Xenr1j Kissin#er ' rekao$ %9artinz de Xoz je dobar ovjek! 5ijelo vrijeme tijesno s ra. jemo)! Kissin#era se to toliko dojmilo da je s 9artin\zom de Xozom' %kao simbolin #est )' #ovorio sastanak na najvioj razini tijekom nje#ova posjeta Fas(in#ton ! Tako.er se pon dio da e kontaktirati poznanike i tako pomoi ar#entinskim ekonomskim naporima! %Nazvat Davida 6o/ke:ellera)' izjavio je Kissin#er ( ntin ministr vanjski( poslova' imen j i predsjednika banke 5(ase 9an(attan! %Tako.er nazvati i nje#ova brata' potpredsjednika ?=jedinjeni( Gmeriki( Drava' Nelsona 6o/ke:ellera@!)*3 Gr#entina je' da bi priv kla la#ae' zak pila trideset jedn strani/ dodatka asopis B sinessFeek' koji je oblikovao reklamni div B rson-9arsteller' objavlj j i tamo daje %samo nekoliko vlada povijesti toliko (rabrilo privatna la#anja!!! Nalazimo se sred istinske so/ijalne revol /ije i traimo partnere! &sloba.amo se dravno# tje/aja i vrsto vjer jemo neizmjern vanost lo#e privatno# sektora)!*+, 0o jednom se savreno jasno vidio tje/aj na pojedin/a; #odin dana kasnije plae s iz# bile H3 posto vrijednosti' tvorni/e s se zatvorile' a siromatvo je b jalo! Prije ( ntina dolaska na vlast Gr#entini je ivjelo manje siromani( ne#o Eran/ skoj ili =GD- < samo R posto < z stop nezaposlenosti od samo H'2 posto!*2 Drava je poela pokazivati znakove nerazvijenosti za koje se vjerovalo da pripadaj prolosti! =iromane etvrti nis imale vode' te s bolesti' koje se inae mo#lo lijeiti' poele (arati posv da! U X nta je toliko arko eljela drav rasprodati la#aima da je o#lasila %+3 posto pop sta na /ijen zemlje tijekom prvi( *3 dana)! RB kojim je preoteo vlast! Unato tome to je svojim lovakim Mlakoplovima i vodovima za strijeljanje neizmjerno inkovito irio teror' ta je politika ostavila katastro:alne posljedi/e na odnose s javno ! Novinska izvjea o Pino/(etovim pokoljima izazvala s prosvjede diljem svijeta' te s e ropski i sjevernoameriki aktivisti a#resivno lobirali tr dei se svoje vlade natjerati da ob stave tr#ovinsk razmjen s Qileom < izrazito nepovoljan is(od za reim

iji je #lavni razlo# postojanja bio zemlj odrati otvorenom za poslove! Brazilski dok menti' s koji( je tek nedavno skin ta oznaka tajnosti' otkrivaj da s ar#entinski #enerali' pripremaj i svoj p +RA*!' eljeli %izbjei pokretanje me. narodne kampanje kakva je po#odila Qile)!*B Da bi to ostvarili' bila im je potrebna manje senza/ionalna taktika represije < trebali s im pojedin/i koji e iriti teror na nain manje primjetan vijek b dnom me. narodnom tisk ! U Qile se Pino/(et brzo okren o nestan/ima! Umjesto da neskriveno bijaj ili (apse' vojni/i bi otimali pojedin/e i odvodili i( tajne lo#ore #dje s i( m ili i esto bijali' a zatim pori/ali bilo kakva saznanja! Tr pla s ba/ali masovne #robni/e! Qileanski &dbor za istin ' temeljen svibnj +RR3!' tvrdi da se tajna poli/ija rjeavala neki( rtava ba/aj i i( iz (elikoptera o/ean %ali bi im ptet(odno rasporili trobe noem da tr pla ne bi pl tala)!*H &sim vee tajnovitosti' nestan/i s se pokazali daleko inkovitijim nainom irenja terora od javni( pokolja < nemir je izazivala i sama pomisao da' pomo dravno# aparata' lj di mo# doslovno %nestati)! =redinom sedamdeseti( #odina nestan/i s postali temeljnim sredstvom prisile kojim s se kotistile ( nte Qikake kole diljem 0 no# / nja < a nitko t te(nik nije pri#rlio s tolikom estinom kao #enerali koji s za zeli ar#entinsk predsjednik pala ! Pro/jenj je se da s ' za vrijeme svoje vladavine' %nestali) tridesetak tis a lj di*4! 9no#e od nji(' jednako kao nji(ov ileansk bra po s d ' ba/ali s iz zrakoplova blatne vode 6io de la Plata! Gr#entinska ( nta do savrenstva je dovela spostav ravnotee izme. javno# i pojedinano# asa < otvoreno s terorizirali pravo toliko da svima b de jasno to se do#a.a' ali s ' istovtemeno' tajnosti drali dovoljno to#a da vijek mo# spremno sve porei! Tijekom prvi( dana vlasti' ( nta je pr ila jedinstven i dramatian dokaz spremnosti da koristi smrtonosn sil < m kar/a s izba/ili iz :orda Eal/ona ?ozlo#laeni a tomobil kojim se koristila tajna poli/ija@' vezali #a za najvei spomenik B enos Gires ' *A'4 metara visok bijeli obelisk i zatim' svima pred oima' bili (i/ima iz a tomatski( p aka! RH "UPUP!!!!!r<----------!!!!!!-------javnost koje s poili!iM inijiPv!ili- pre tni pristanak itavi( etvrti! Kail (i odredili osob koj t ba kloniti' konvoj vojni( vozila stvorio bi se

pred nje#ovom k om ili na radnom mjest i zatvorio itav blok z#rada - esto bi nad #lavama prelijetali (elikopteri! Usred bijela dana' pred oima s sjeda' poli/ija ili vojni/i razvalili s vrata i izv kli rtv koja je esto izvikivala svoje ime prije ne#o to je nestala spremnom :ord Eal/on ' nadaj i se da e vijesti o tome doprijeti do obitelji! Neke %tajne) opera/ije bile s jo bezonije < poli/ija je znala lijetati natrpane #radske a tob se i p tnike izvlaiti za kos ; #rad =anta Ee' #rabili s par' pred oltarom' na dan vjenanja' sred prep ne /rkve!** =amim (ienjem nije se # bio javni znaaj terora! Nakon to bi zavrili pritvor ' ar#entinske bi zatvorenike preba/ivali jedan od tristotinjak lo#ora za m enje diljem drave!*A 9no#i od nji( bili s smjeteni # sto naseljenim stambenim podr jima < jedan od najzlo#lasniji( lo#ora smjestio se bivem atletskom kl b jednoj od najivlji( b enosaireski( li/a; dr #i kolskoj z#radi samom sredit Ba(ia Blan/e; trei jednom kril bolni/e koja je radila! U te /entre vojna s vozila dolazila i iz nji( odlazila svako doba dana i noi' kroz slab izola/ij dopirali s krikovi' a vi.alo se i dne zaveljaje oblik tijela koje se nosilo i iznosilo' to s sve nijemo promatrali /entrima najblii s sjedi! Ur #vajski reim bio je #otovo isto toliko bezoan < jedan od #lavni( /entara za m enje smjestili s mornarik vojarn ' odma( z #lavn promenad 9ontevide - dio #rada poznat kao omiljeno izletite i etalite z o/ean! >a trajanja diktat re taj je lijepi kraj op stio' a stanovni/i #rada svim s se silama tr dili pre ti vritanje!*I Gr#entinska ( nta pokazala se osobito %lampavom) kad je pitanj bilo %skladitenje) rtava! -etnja po prirodi mo#la je zavriti asom jer se nitko nije previe tr dio skrivati masovne #robni/e! Tr pla bi ni/ala po kantama za smee < tr pla bez prstij i z ba ?otprilike se to isto danas do#a.a "rak @' ili bi ispl tala na obale 6io de la Plate' ponekad i pet-est nji(' nakon ( ntini( %letova smrti)! U nekim prilikama tr pla bi iz (elikoptera padala po obra.enim poljima!*R =vi s Gr#entin/i na neki nain bili svjedo/i nestanka svoji( s narodnjaka ali' nato tome' veina tvrdi da nis znali to se do#a.a! Gr#entin/i se' da bi opisali paradoks otvaranja oij da bi se spoznalo i zatvaranja oij pred terorom' paradoks koji se ti( #odina preobrazio ope stanje d (a' sl e reeni/om$ %Nismo znali ono to je netko mo#ao porei!) R4

N!Miii:jiM!i!jiiSi +!+ !+ j ++++++++ ` iiiM!tisiiiii!i' via m i i v! $'+ j i iiiikiiiit riiii T++ mrv / s radnj n tar zlo#lasne opera/ije Kondor! Pod okiiljein Kondoia' obavjetajne sl be drava 0 no# / nja me. sobno s raMmjenjivale podatke o %s bverzivnim elementima) < poma i se priiom najnovijim modelima ra nala kojima i( je obdario Fas(in#ton - i zatim jedne dr #ima dop tale prijelaz dravni( #rani/a s /iljem izvo.enja otmi/a i tort re!!! = stav sablasno podsjea na dananj 5"Gin mre %ne obiajeno# izr enja)!A3, X nte s tako.er razmjenjivale podatke o naj inkovitijim nainima izvlaenja podataka iz zatvorenika! Nekoliko 5ileana/a koji s preivjeli tort r na stadion Qile' prvi( dana nakon p a' iznose neoekivan pojedinost < eliji s se nalazili i brazilski vojni/i koji s m itelje po avali znanstvenom nain koritenja bola!A+ >a takv razmjen ' tijekom to# razdoblja' pr ale s se bezbrojne prilike < mno#e od nji( vodile s preko =jedinjeni( Drava i njima je posredovala 5"G! "stra#a o intetven/iji =jedinjeni( Drava Qile ' koj je +RA4! #odine proveo ameriki =enat' otkriva da je 5"G Pino/(etove vojne sna#e po avala metodama %nadzota s bverzivni( aktivnosti)!A2 Postoji opsena dok menta/ija koja otkriva da s =jedinjene Drave te(nikama ispitivanja po avale r #vajsk i brazilsk poli/ij ! U s dskom svjedoenj ' koje navodi izvjee brazilsko# &dbora za istin < Brazil$ nikad vie < objavljenom +RI4!' stoji da s vojni asni/i po(a.ali sl bena %predavanja o tort ti) n tar jedini/a vojne poli/ije i #ledali dijapozitive koji s prikazivali razne naine m enja! Tijekom predavanja dovodili s im zatvorenike i na njima izvodili %praktine demonstra/ije) - okr tno i( m ili dok je sve to promatralo ?i ilo@ stotinjak narednika! U izvje stoji daje %jedan od prvi( koji je Brazil veo t praks bio Dan 9itrione' ameriki poli/aja/! 6adei kao instr ktor Belo Xorizonte ' prvi( #odina vladavine brazilsko# vojno# reima' 9itrione je s li/a odvodio prosjake i m io i( predavaoni/ama kako bi lokalna poli/ija na ila razne naine kojima je kod zatvorenika mo#la ostvariti krajnje promtjeje izme. tijela i svijesti)!AB 9itrione je nakon to#a otiao po avati Ur #vaj #dje s #a +RA3! oteli i bili pripadni/i #erilske sk pine T pamaro - bila je to sk pina ljeviarski( revol /ionara koja je opera/ij osmislila s /iljem otkrivanja 9itrioneove lo#e pro#ram vjebavanja tort re!,, 0edan nje#ov nekadanji

, Ta opera/ija 7atinskoj Gmeri/i svoje korijene v e iz Xitlerove opera/ije %No i ma#la) L%Na/(t nd Nebei) - prim! prev@! Xitler je' +RH+! #odine naredio da se bor/i pokreta otpora iz drava pod na/istikom ok pa/ijom moraj dovesti Niemak da i( tamo %pro# taj no i ma#la)! Nekoliko istakn ti( na/ista sklonite je pronalo Qile " Gr#entini' sto#a kolaj pretpostavke da s pravo oni toj takti/i ob avali obavjetajne sl be na podr j 0 no# / nja! ,U Na tom se do#a.aj temelji sjajan :ilm redatelja 5osta-Cavrasa' &psadno slanje' snimljen +RA2! R* tort ra nt@esn/iiAam n/pn zna nosi! %rr/viA!a m) Nm M!m! ii pre/izno oil a./noj koliini) lako je #lasio nje#ov moto!AH "Poslj/.k/ to# vjebavanja ne prop ta spomen ti nijedno izvjee o krenj lj dski( prava napisano na podr j 0 no# / nja tijekom to# mrano# razdoblja! Navode se bezbrojna svjedoanstva koja otkrivaj koritenje te(nika navedeni( prir nik K bark < (ienja svitanje' poraba kap ljaa' intenzivna izola/ija' dro#iranje' prisilna #olotinja' elektrookovi!!! i posv da' strano naslje.e eksperimenata s 9/Cilla < smiljeno poti/ana re#resija! &slobo.eni zatvoreni/i s ileansko# Na/ionalno# stadiona izjavljivali s da s snani re:lektori svijetlili danonono' i da im se raspored obroka inio smiljeno nepravilnim!A4 8ojni/i s mno#e zatvorenike tjerali da preko #lava preba/e deke tako da nis mo#li dobro ti ni vidjeti - bio je to pok aj zb njivanja' b d i da s svi zatvoreni/i znali da s na stadion ! "pak' zatvoreni/i izvje j da s zbo# to#a iz# bili osjeaj za vrijeme' i da s mno#ostr ko ojaali osjeaji oka i panike izazvani vojnim darom i (ienjima! 5ijeli stadion naiz#led se pretvorio divovski laboratorij' a oni s bili pok sni k nii dnom eksperiment kojim se istraivala manip la/ija osjetilima! Daleko blia inai/a 5"G-ini( eksperimenata zbila se ileanskom zatvor 8illa Crimaldi' poznatom jo i kao %ileanske sobeP - drveni odjelj/i za izola/ij ' toliko maleni da zatvoreni/i nis mo#li ni klekn ti' ni lei na pod!)A* >atvorenike r #vajskom zatvor 7ibertad slali s na la isla < otok < si ne elije bez prozora kojima je danonono #orjela #ola ar lja! &ni najvaniji zatvoreni/i apsol tnoj s izola/iji proveli vie od desetljea! %Poeli smo pomiljati da smo mrtvi' da elije nis elije ne#o #robovi' da vanjski svijet ne postoji' da je s n/e samo mit)' prisjea se jedan od nji(' 9a ri/io 6osen/o:! U jedanaest i

pol #odina vidio je samo osam sati s n/a! Nje#ovi osjeti s za to vrijeme toliko zakrljali da je %zaboravio boje < boje nis postojale)!AA, U jednom od najvei( ar#entinski( /entara za tort r ' 9ornarikoj strojarskoj koli B enos Gires ' sob za izola/ij nazivali s /ap e(a' kap ljaa! 0 an 9iranda proveo je %kap ljai) tri mjese/a i priao mi o tom mranom prostor ! %>atvorenika dre podr m zatvora' pod kap ljaom' prekriveni( oij ' okovani( r k i no# ' danonono na str njai od sp ve! Nisam mo#ao vidjeti ostale zatvorenike - od nji( me odvajala pre#rada od perploe! Kad s straari donosili (ran ' morao sam , >atvorska prava zatvora 7ibertad sko je s ra.ivala s bi(evroralnim psi(olozima kako bi stvorila te(nike tort re prila#o.ene psi(olokom pro:il pojedin/a - ta se metoda danas primjenj je zaljev C antanamo! RA bilo je to jedino razdoblje kad sam smio stati - ostatak vremen n nao sam leati!) Dt #im ar#entinskim zatvoreni/ima osjete s iz#ladnjivali elijama velikim pop t ljesova' takozvanim t bos! Kao jedini spas od izola/ije n dio se onaj #ori izlaz Psoba za ispit ivanj/P! Klektrook je sobama za m enje bio te(nika kojom s se koristili svi vojni reimi! Postojali s dese/i naina kojima se elektrina str ja slala tijela zatvorenika < #ole i/e' poljski tele:oni' i#le ispod nokata' pribadae desnima' na bradavi/ama' #enitalijama' ima' stima' otvorenim ranama' elektrode na tijelima ronjenim vod kako bi se pojaala sna#a dara; na tijelima privrenima za stolove' ili brazilskom %eljeznom stol )! Gr#entinska stoatska ( nta ponosila se svojim jedinstvenim doprinosom < zatvorenike s vezali za metalni krevet' takozvaniparilla ?rotilj@' i tamo i( %tresli) pi/anama ?elektrinim tapovima za stok @! Nemo# e je odrediti toan broj lj di koji s proli kroz mainerij tort re 0 no# / nja - broj se vjerojatno kree izme. +33 333 i +43 333' pri em s pobijeni dese/i tis a!AI =vjedok teki( vremena Biti ljeviar ti( #odina znailo je biti pro#onjen! &ni koji nis spjeli prebjei' svako# s se tren tka borili da b d korak ispred tajne poli/ije < bio je to ivot sastavljen od si# rni( skrovita' tele:onski( i:ri i lani( identiteta! 0edan od lj di koji s Gr#entini ivjeli takvim

ivotom bio je tamonja le#enda istraivako# novinarstva' 6odol:o Fals(! Dr elj biv' renesansni tip' pisa/ kriminalistiki( romana i na#ra.ivani( kratki( pria' Fals( je bio savreno nadaren za razbijanje vojni( i:ri i (o.enje (oda! Nje#ov najvei istraivaki trij m: zbio se dok je kao novinar radio na K bi' kad je spio (vatiti i dei:rirati 5"G-in teleks kojim je otkrio planove za invazij >aljev =vinja! Taj podatak omo# io je 5astr da se pripremi i obrani od to# napada! Kad je pret(odna ai#entinska vojna ( nta zabranila peronizam i # ila demokra/ij ' Fals( se odl io pridr iti naor anom pokret 9ontonero i raditi za nji( kao terenski obavjetaja/, =(odno tome' zavrio je na samom vr( #eneralsko# popisa najtraeniji( osoba' i svaki novi nestanak ra.ao je nove stra(ove da e poda/i izv eni pi/anama poli/ij , 9ontonerosi s se ok pili da bi zvratili onoj pret(odnoj diktat ri koja je zabranila peronizam' a 0 an Perkn je' "z pro#onstva' pozivao svoje mlade pristae da se naor aj i bore za povratak demokra/ije! Tako s i inili' a 9ontonerosi s - iako s s djelovali or anim s kobima i otmi/ama - odi#rali van lo# nasilnoj provedbi demokratski( izbora +RAB!' na kojima je s djelovao peronistiki kandidat! No' kad se Perkn vratio na vlast' podrk koj s ivali 9ontonerosi osjetio je kao prijetnj ' te je poti/ao desniarske eskadrone smrti da i( pro#one! >bo# to#a je ta sk pina - koja i danas izaziva brojna prot rjeja - tren tk p a +RA*! bila znatno oslabljena! RI s partneri/om " iliom Errr/vrnm! =l ei se svojom #olemom mreom i vezama' Fals( se n dio pratiti brojne (tmtine zloine! =astavljao je popise mrtvi( i nestali(' mjesta masovni( #robni/a i tajni( /entara za tort r ! Ponosio se svojim poznavanjem protivnika' ali je ak i nje#a' #odine +RAA!' zapanjila bjesom na okr tnost kojom je ar#entinska ( nta kosila vlastiti narod! Tijekom prve #odine vojne vladavine' dese/i bliski( prijatelja i kole#a nestali s lo#orima smrti < mrla je i nje#ova dvadesetesto#odinja ki 8i/ki' zbo# e#a je Fals( pol dio od t #e! "pak' ivot isp njen ti(im t #ovanjem nije m bio mo# sve dok s kr ili :ordovi Eal/oni! >naj i da m je vrijeme o#ranieno' Fals( je odl io obiljeiti prv #odinji/ ( ntine vladavine < dok s sl bene novine obasipale #enerale za(valama za spas domovine' on e napisati

svoj ' ne/enz riran pri o nepravdi koj je poton la nje#ova zemlja! Naslovio j je %&tvoreno pismo pis/a vojnoj ( nti)' i napisao je' kako je zabiljeio sam$ %ne nadaj i se da e #a sasl ati' si# ran da e #a pro#oniti' odan obeanj koje sam zadao jo davno < biti svjedokom teki( vremena)!AR To pismo trebalo je biti nedvosmislena os da metoda dravno# terora' kao i ekonomsko# s stava kojem se sl ilo! Fals( je planirao svoje %&tvoreno pismo) raspaati na isti nain kojim je kom ni/irao iz podzemlja < nainit e deset primjeraka i poslati i(' odabranim kontaktima' iz razliiti( potanski( sand ia' a oni e odabrati kontakte koji e #a dijeliti dalje! %]elim tim pizdama dati na znanje da sam jo ovdje' i dalje iv' i dalje piem)' rekao je 7iliji' smjetaj i se za svoj &l1mpijin pisai stroj!I3 Pismo zapoinje opisom #eneralske kampanje terora' porabom %maksimalne tort re' beskrajne i meta:izike)' jednako kao i 5"G-inoj mijeanosti ob k ar#entinske poli/ije! Nakon iznimno detaljno# popisa metoda i masovni( #robni/a' Fals( na#lo mijenja prava/$ %Ti do#a.aji' koji znemir j savjest /ivilizirano# svijeta ipak nis najvee patnje koje trpi ar#entinski narod' kao ni najtea krenja lj dski( prava koja ste poinili! U ekonomskoj politi/i ove vlade otkrivaj se ne samo objanjenja ti( zloina ne#o jo tee stra(ote i planska bijeda kojima se kanjavaj milij ni lj dski( bia!!! Treba samo proetati irim podr jem B enos Giresa' i za nekoliko se sati otkriva brzina kojom ta politika taj #rad pretvara %sirotinjsko naselje) s deset milij na stanovnika)!I+ Fals( opis je neoliberalistiki s stav 5ikake kole' ekonomski model koji e brzo pro(arati svijetom! B d i da e se nadolazeim desetljeima d boko korijeniti Gr#entini' s stav e' konani/i' stjerati vie od RR sl ajnosti' ne#o o provedbi pomno smiljeno# plana %planirane bijede)! Pismo je potpisao 2H! o jka +RAA' tono na #odinji/ pi Pa! =ljedee#' j tra Fals( i 7ila Eerre1ra otp tovali s B enos Gires! Pisma s podijelili i poba/ali i( sand ie diljem #rada! Nekoliko sati kasnije Fals( se p tio na #ovoreni sastanak s obitelji nestalo#a kole#e! Bila je to zamka - netko je pro#ovorio pod m kama i zasjedi s #a pred k om ekala desetoti/a naor ani( lj di s naredbom da

(vate Fals(a! %Dovedite mi to# pizd na ivo#' taj je moj)' navodno je vojni/ima izjavio admiral 9assera' jedan od troji/e vo.a vojne ( nte! Fals( je' poznat po #esl $ %Nije zloin pro#ovoriti' zloin je dati se (vatiti)' odma( izv kao pitolj i otvorio vatr ! 6anio je jedno# vojnika i priv kao paljb < kad je vozilo sti#lo =trojarsk mornarik kol bio je ve mrtav! Tijelo s m spalili i ba/ili rijek !I2 Easada %6ata protiv terora) X nte 0 no# / nja nis tajile svoja revol /ionarna stremljenja k preobrazbi svoji( dr tava' ali s bile dovoljno pametne da javno zanije sve za to i( je opt ivao Fals( < porab masovno# nasilja /ilj ostvarenja ekonomski( /iljeva' /iljeva koji bi' nepostojanj s stava koji je terorizirao javnost i klanjao zapreke' nedvojbeno izazvali pob n javnosti! &naj dio bojstava koje je drava priznavala' ( nte s opravdavale borbom protiv opasni( marksistiki( terorista koje :inan/ira i nadzire KCB! Gko se ( nte i sl e %prljavim) taktikama' to ine zbo# to#a to je neprijatelj pravo dovite! Koristei se jezikom sablasno slinim onom dananjem' admiral 9assera prozvao #a je %ratom za slobod i protiv tiranije!!! ratom protiv oni( koji za#ovaraj smrt' koji vodimo mi koji t jemo ivot!!! Borimo se protiv ni(ilista' protiv sila razaranja iji je jedini /ilj razaranje zbo# razaranja' nato tome to #a prikrivaj svojim so/ijalnim kriarskim po(odima!)IB Tijekom priprema dravno# dara Qile ' 5"G je :inan/irala masovn propa#andn kampanj kojom se =alvadora Gllendea eljelo prikazati kao prikriveno# diktatora' makijavelistiko# podla/a koji se stavnom demokra/ijom koristi da pri#rabi vlast' ali koji je na samom r b stvatanja poli/ijske drave sovjetsko#a tipa iz koje Qilean/i nikad nee moi pobjei! U Gr#entini i Ur #vaj najvee ljeviarske #erilske sk pine < 9ontoneros i T pamaros < predstavljali s kao velike prijetnje na/ionalnoj si# rnosti zbo# koji( je #eneralima preostalo samo privremeno dokin ti demokra/ij ' z#rabiti drav svoje r ke i koristiti se svim sredstvima potrebnim da i( nite! U svakom sl aj ' prijetnje s se' ili pre veliavale do divovski( razmjera' ili s i( izmiljale same ( nte! 9ed brojnim dr #im otkriima' senatska +33

tla 9in le ne predstavlja prijetnj demokra/iji!U 9ro se ri/e ar#entmsKin 9ontnnerosa kao i i #vajski( l p! narosa' bile s to naor ane sk pine koje s ivale znaajn podrk javnosti' sposobne izvesti zapanj j e napade na vojne i korpora/ijske /iljeve! "pak' r #vajski T pamarosi s se potp no raspali vrijeme kad je vojska z#rabila apsol tn vlast' a ar#entinski 9onton/rosi nestali s prvi( est mjese/i diktat re koja je potrajala p ni( sedam #odina ?i zbo# e#a se skrivao Fals(@! Dok menta/ija =tate " @/partmenta s koje je skin ta oznaka tajnosti otkriva da je 5esar G # sto 5 zzetti' ministar vanjski( poslova ar#entinske ( nte' A! listopada +RA*! rekao Xenr1j Kissin#er da s % nitene teroristike or#aniza/ije) - ali e b nta' i nakon to#a dat ma' nastaviti %nestajati) jo desetke tis a lj di!I4 9no#o je #odina i sam ameriki =tate Department %prljave ratove) 0 nome / nj prikazivao kao bjesom ne borbe vojske protiv opasni( #erila/a' s kobe koji bi samo povremeno izmakli nadzor ali' nato tome' i dalje zasl j vojn i ekonomsk pomo! =ve s brojniji dokazi da je Fas(in#ton znao da Gr#entini' jednako kao i Qile ' podrava potp nosti dr #aiji vid vojni( djelovanja! U o jk 233*!' vain#tonski Gr(iv na/ionalne si# rnosti dao je javnosti na vid nove min te snimke sastanka =tate Department ' samo dva dana nakon to je ar#entinska ( nta izvela svoj vojni dar +RA*! Tijekom to# sastanka' Filliam 6o#ers' pomonik dravno# tajnika za 7atinsk Gmerik ' Kissin#er #ovori da % Gr#entini skoro moemo oekivati prilino tek represij ' vjerojatno i mno#o krvi! 9islim da e morati silovito dariti ne samo po teroristima' ne#o i po protivni/ima reima iz sindikata i nji(ovim strankama)!I* Tako je i bilo! Colema veina rtava terora na podr j 0 no# / nja nis bili pripadni/i naor ani( sk pina' ne#o nenasilni aktivisti po tvorni/ama' :armama' siromanim etvrtima i sve ilitima! Bili s to ekonomisti' mjetni/i' psi(olozi i pristae ljeviarski( stranaka! Ubijeni s ne zbo# or ja ?koje najveim dijelom nis ni posjedovali@' ne#o zbo# vlastiti( vjerenja! U 0 nome / nj ' rodnome mjest s vremeno# kapitalizma' %6at protiv terora) bio je rat protiv svi( zapreka novom poretk ! +3+ Teror radi svoje

"strebljenje Gr#entini nije bilo spontano' nije bilo nas mino' nije bilo ira/ionalno; bilo je to s stavno nitavanje %znaajno# dijela) ar#entinske na/ionalne sk pine' s namjerom da se ta sk pina preobrazi kao takva' rede:inira njezin nain postojanja' njezini dr tveni odnosi' njezina s dbina' njezina b d nost! Daniel Eeierstein' ar#entinski so/iolo#' 233H!+ "mao sam samo jedan /ilj < preivjeti do s tra!!! =amo' nije pitanj bilo #olo preivljavanje' ne#o preivjeti kao PjaP! 9ario 8illani' preivio etiri #odine ar#entinskim lo#orima za m enje2 Codine +RA*! &rlando 7etelier vraa se Fas(in#ton' D! 5!' ali ne vie kao veleposlanik' ne#o kao aktivist n tar pro#resivno# tr sta moz#ova' "nstit ta za politika istraivanja! Pro#onjen razmiljanjima o kole#ama i prijateljima koji i dalje trpe tort r ( ntinim lo#orima' 7etelier je svoj netom povraen slobod iskoristio da razotkrije Pino/(etove zloine i brani Gllendea' borei se pritom protiv 5"G-ine propa#andne mainerije! Nje#ove aktivnosti rodile s plodom' te se Pino/(et s oio sa sveopom os dom zbo# krenja lj dski( prava! 7eteliera je' kao obrazovano# ekonomista' :r strirala spoznaja da svijet' iako asn to zadrava da( s oen s izvjeima o masovnim po# bljenjima i elektrookovima zatvorima' najveim dijelom pre je otkrie ekonomske ok-terapije' ili da s me. narodne banke Pino/(eta doslovno zasipale zajmovima' potp no opijene nje#ovim pri(vaanjem %: ndamenata slobodno# trita)! 7eteliet je odba/io est primjedb da ( nta ostvar je dva projekta koji se lako mo# tazdvojiti < jedan od nji( (rabar je eksperiment na podt j ekonomske preobrazbe' a dr #i je zlo#lasni s stav stra(otne tort re i terora! Bivi veleposlanik strajno je tvrdio da postoji samo jedan projekt' projekt kojem je teror temeljno or je preobrazbe slobodno# trita! +32 n( (vntnom t dMor i # enj svako# o(liKa s vislo# nesla#anja raspi WiviN!i se ?i /esto sr os . je@ kao samo neizravno povezan :enomen' ak i posve nepovezan' s klasinom politikom neob zdano# %slobodno# trita) koj provodi vojna ( nta) - 7etelier tako pie svojem revol /ionarnom esej za MlitP Nation! "stie da taj %osobito prikladan kon/ept dr tveno# s stava kojem %ekonomska sloboda) i politiki

teror postoje bez me. sobni( dodira' dop ta :inan/ijskim #lasno#ovorni/ima podravati vlastiti kon/ept %slobode)' istovremeno pokaz j i svoje verbalne z be ime obrane lj dski( prava)!B 7etelier je otiao toliko daleko da je pisao 9ilton Eriedman ' %intelekt alnom ar(itekt i nesl benom savjetnik sk pine ekonomista koja sada vodi ileansk ekonomij )' djelomino od#ovornom za Pino/(etove zloine! &n odba/ je Eriedmanov obran da je za#ovaranje ok-terapije bilo samo oblik %te(niki() savjeta! %Ustolienje slobodne Pprivatne ekonomijeP i nadzor nad in:la/ijom a la Eriedman)' tvrdi 7etelier' nemo# e je provesti mirolj bivim p tem! %Takav ekonomski plan mora se nametn ti' a ileanskom sl aj to se mo#lo ostvariti samo bijanjem tis a' osnivanjem kon/entra/ijski( lo#ora diljem drave' zatvaranjem vie od +33 333 lj di tijekom samo tri #odine!!! Nazadak za vein i Pekonomska slobodaP malim' povlatenim sk pinama Qile samo s dva li/a isto# novia!) Postoji' pie dalje' % n tarnji sklad) izme. slobodno# trita i niim o#ranieno# terora!H 7etelierov kontroverzni lanak objavili s potkraj kolovoza +RA*! Nije prolo ni mjese/ dana kad se' 2+! r jna' taj etrdesetetvero#odinji ekonomist vozio na posao sredite Fas(in#tona! Dok se vozio samim sreditem diplomatske etvrti' eksplodirala je podmetn ta' daljinski kontrolirana' bomba pod vozaevim sjeditem < a tomobil je odletio zrak i raznio m obje no#e! 7eteliera s (itno prevezli bolni/ Ceor#e Fas(i#ton - no#a m je ostala na plonik - tamo je sti#ao mrtav! Bivi veleposlanik vozio se s dvadesetpeto#odinjom kole#i/om' Gmerikankom 6onni 9o::it' koja je tako.er po#in la!4 Bio je to Pino/(etov najodvratniji i najprkosniji zloin od dana dravno# dara! EB"-eva istra#a otkrila je da je bomb nainio 9i/(ael To;nle1' vii d nosnik Pino/(etove tajne poli/ije' kasnije za taj zloin os .en na amerikom saveznom s d ! Uboji/e s =GD le posl ivi se krivotvorenim p tovni/ama' s p nim bla#oslovom 5"G-e!* Kad je Pino/(et mro prosin/ 233*!' devedeset prvoj #odini' bio se s oio s brojnim pok ajima da #a izved pred s d zbo# zloina poinjeni( +3B #avanj/ plaanja poreza! &bitelj &rlai la l!eteliera desetljeima sr n dila izvesti Pino/(eta pred s d zbo# bombako# napada F!is(in#ion ' kao i otvotiti amerike dosjee o toj nesrei! Diktatora je

od svi( s .enja ipak spasila smrt < nakon nje' objavljeno je nje#ovo pismo kojem brani p i koritenje %krajnje stro#osti) borbi protiv %diktat re proletarijata!!! Da bar vojna ak/ija ++! r jna +RAB! nije bila potrebnaY) pie Pino/(et! %Da bat marksistiko-lenjinistika ideolo#ija nije prodrla na domovin Y)A Nis svi zloin/i latinoameriko# razdoblja terora imali takv ste ! U t jn 233*!' dvadeset tri #odine nakon pada ar#entinske vojne diktat re' jedno# od najvei( m itelja os dili s na doivotni zatvor! Bio je to 9i# el &svaldo Kt/(e/olatz' za vrijeme ( ntine vlasti' poli/ijski komesar pokrajine B enos Gires! Tijekom to# povijesno# s .enja' nestao je klj ni svjedok' 0or#e 0 lio 7opez! Nestao je prvi p t sedamdesetima' tada s #a okr tno m ili i zatim p stili < sad se ponavljalo sve! U Gr#entini je 7opez postao poznat kao prvi koji je %dvostr ko nestao)!I Kao nestali vodi se jo stedinom 233A' a poli/ija je savreno si# rna da s #a kidnapirali kao pozorenje ostalim mo# im svjedo/ima < stara i poznata taktika iz #odina terora! = da/ tom sl aj ' pedesetpeto#odinji 5arlos 6ozanski' s da/ Gr#entinsko# savezno# s da' pro#lasio je Kt/(e/olatza krivim po est toaka opt ni/e za bojstvo' est toaka za prot zakonito zatvaranje i sedam toaka za m enje! Kad je izrekao pres d ' inio je neto nesvakidanje! 6ekao je da ptes .a nije ravna temeljnoj naravi samo# zloina i da' interes %stvatanja kolektivno# pamenja) mora dodati da s sve to redom %zloini protiv ovjenosti poinjeni kontekst #eno/ida koji se zbio rep bli/i Gr#entini izme. +RA*! i +RIB! #odine)!R Tom je pres dom s da/ odi#rao svoj lo# preoblikovanj ar#entinske povijesti < bojstva ljeviara tijekom sedamdeseti( nis bila dio %prljavo# rata) kojem s se s kobile dvije strane i tijekom koje#a se poinilo razliite zloine < kako je' ve desetljeima' #lasila sl bena verzija! Niti s PnestaliP samo rtve pol djeli( diktatora opijeni( sadizmom i vlastitom moi! Do#odilo se neto daleko vie znanstveno' daleko strasnije svojoj ra/ionalnosti! Kao to je rekao s da/' postojao je %plan ekstermina/ije koji s ostvarili oni koji s vladali zemljom)!+3 Pojasnio je da s bojstva bila dijelom otprije osmiljeno# sistema' i ponavljala se identinome oblik diljem drave - bojstva se

poinjalo s oitom namjerom da se nite' ne odre.eni pojedin/i' ne#o dijelovi dr tva +3H t - sk pa pojedina/a' sto#a je-' kako je tvrdio s da/' rije o #eno/id !U 6ozanski jesam priznao da je koritenje pojma %#eno/id) pomalo pitno' te je napisao d #ako obrazloenje kojim objanjava svoj izbor! Priznao je da UN-ova Konven/ija o #eno/id taj zloin de:inira kao %namjer da se' dijelom ili /jelini' niti na/ionalna' etnika' vjerska ili rasna sk pina); da Konven/ija ne ob (vaa nitenje sk pine temeljene na politikim vjerenjima - to je bio sl aj Gr#entini - ali je 6ozanski izjavio da to iz zee ne smatra zakonski opravdanim!+2 Podsjeaj i na malo poznato po#lavlje povijesti Ujedinjeni( naroda' objasnio je da je ++! prosin/a +RH*!' kao izravan od#ovor na na/istiki (oloka st' &pa sk ptina Ujedinjeni( naroda jedno#lasno zabranila in #eno/ida %kojim se rasne' vjerske' politike i ostale sk pine nitavaj djelomino ili /ijelosti)!+B 6azlo# zato se' dvije #odine kasnije' rije %politike) klanja iz Konven/ije' bio je =taljinov za(tjev! Naime' znao je da se' ako je nitenje %politike sk pine) in #eno/ida' nje#ove krvave pr #e i masovna zatvaranja politiki( protivnika savreno klapaj de:ini/ij ! Dobio je dovoljn podrk ostali( voda koji s eljeli zadrati pravo klanjanja politiki( protivnika' te je rije izbaena iz dok menta!+H 6ozanski je napisao da izvorn UN-ov de:ini/ij smatra le#itimnijom jer ne podlijee kompromisima koji se temelje na eljama pojedina/a!, Tako.er je spomen o i pres d -panjolsko# na/ionalno# s da koji je +RRI! s dio jednom od najzlo#lasniji( ar#entinski( m itelja! Taj je s d tako.er pres dio da je ar#entinska ( nta poinila %zloin #eno/ida)! =k pin koj je ( nta pok ala iskorijeniti s d je de:inirao kao %one #ra.ane koji se nis klapali mjerila postavljena od strane #njetavaa' kao prikladni za novi poredak koji se spostavljao dravi)!+4 =ljedee #odine' +RRR!' panjolski s da/ Baltazar Carzon' slavan po tome to je izdao (idbeni nalo# za G # sta Pino/(eta' tako.er je tvrdio da je Gr#entini poinjen #eno/id! " on je pok ao de:inirati koj je tono sk pin ( nta odredila za istrjebljenje! Tako je zapisao da je ( ntin /ilj %bio spostava novo# poretka' em je i Xitler stremio Njemakoj' poretka kojem za odre.ene tipove lj di nije bilo mjesta)! Pojedin/i koji se nis klapali novi poredak bili s

%pripadni/i oni( sektora dr tva koji s se isprijeili na p t idealnome stroj nove ar#entinske na/ije)!+* Naravno' ne moe se izravno spore.ivati ono to se do#a.alo tijekom na/istike vladavine' ili 6 andi' sa zloinima latinoameriki( , Kazneni zakoni brojni( drava' me. kojima s Port #al' Per i Kostarika' zabranj j #eno/id de:ini/ijama koje politiko ok pljanje nedvosmisleno svrstavaj me. %dr tvene sk pine)! Eran/ ski zakon jo je sveob (vatniji i de:inira #eno/id kao plan s namjerom djelomino# ili potp no# nitavanja %sk pine' odre.ene bilo kojim proizvoljnim kriterijem)! +34 (oloka st' onda li zloini ne pripadaj toj kate#oriji! "pak' ako s/ #eno/id s(vaa onako kako #a de:iniraj ti s dovi < dakle' kao pok aj plansko#' brisanja sk pina koje predstavljaj zaprek politikom projekt ' onda se taj pro/es zbivao ne samo Gr#entini' ne#o i' raznolikim razinama intenziteta' diljem re#ije koja se pretvorila laboratorij Qikake kole! U tim s dtavama pojedin/i %koji s se nali na p t ) bili ljeviari svi( vrsta$ ekonomisti' radni/i javnim k (injama' sindikalisti' #lazbeni/i' predradni/i na imanjima' politiari! Qlanovi svi( ti( sk pina postali s ttve jasne i osmiljene re#ionalne strate#ije koja se preko #rani/a koordinirala &pera/ijom Kondor' s /iljem iskorjenjivanja i brisanja ljevi/e! Nakon pada kom nizma' slobodno trite i slobodni lj di %pakiraj ) se jedinstven ideolo#ij koja sam sebe pro#laava najboljim i jedinim sredstvom kojim se ovjeanstvo brani od ponavljanja povijesti masovni( #robni/a' polja smrti i soba za m enje! No' 0 nome / nj ' prvome mjest na svijet #dje je s vremena reli#ija slobodno#a trita izronila iz podr mski( radioni/a ikako#a =ve ilita i primijenila se na stvaran svijet' nije donijela demokra/ij < okren la se svr#avanj demokra/ije dravi za dravom! " nije donijela mir' ne#o je za(tijevala s stavno bijanje desetaka tis a lj di' i tott r koja se provodila na +33 333 do +43 333 nji(! Kao to je 7etelier zapisao' postojao je % n tarnji sklad) izme. poriva za ienjem odre.eni( sektora dr tva i ideolo#ije samoj sri projekta! 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi pro:esori koji s davali savjete i pre zeli vodee poloaje vojnim reimima 0 no# / nja' vjerovali s ' po svojoj naravi' izrazito p ri-stiki oblik kapitalizma! Nji(ov se

s stav potp nosti temelji na vjerovanj %ravnote ) i %poredak)' kao i potreb da se' /ilj spje(a' oslobodi svi( inter:eren/ija i %distorzija)! >bo# takvi( naela' teim koji je odl io doktaja provesti taj ideal nije sposoban pri(vatiti nazonost s parniki( ili mjeteni( svjetonazora! Kako bi ostvario ideal' reim je potreban monopol na ideolo#ij < protivnom' bar tako tvrdi temeljna teorija' ekonomski si#nali postaj iskrivljeni i /ijeli s stav ispada iz ravnotee! 5(i/a#o Bo1si teko da s mo#li odabtati dio svijeta manje prijemiv za taj apsol tistiki eksperiment' od latinoameriko# 0 no# / nja tijekom sedamdeseti( #odina! Nezapamen spon developmentalizma znaio je da je /ijelo podr je kako:onija pravo oni( politiki( pro#rama koje je Qikaka kola smattala izopaenjima ili %neekonomskim idejama)! " jo vanije' podr je je vrvjelo pop larnim i intelekt alnim pokretima koji s nastali kao izravno protivljenje laissez-:aire kapitalizm ! Ti i takvi stavovi +3* se odraavalo tia izbornim reM (!tlima svim dravama! /!iKasKii sk/ii i njezin preobraaj n 0 nome je / nj ekao jednako topao prijem kakvim lii se' otprilike' doekala proleterska revol /ija na Beverl1 Xills ! "Prije ne#o to je Gr#entin pro# tala kampanja terora' 6odol:o Fals( je zapisao$ %Nita nas ne moe za staviti' ni zatvor' ni smrt! >ato to je nemo# e zatoiti ili pobiti /ijeli narod' i zato to #olema veina Gr#entina/a!!! zna da e samo narod spasiti narod!)+A Dok je =alvador Gllende promatrao tenkove koji s pristizali da opkole predsjednik pala ' na radij se posljednji p t obratio narod ' izjavom natopljenom istim tim prkosom$ %=i# ran sam da se sjeme koje smo zasijali asn svijest tis a i tis a 5ileana/a ne moe potp nosti iskorijeniti!) Bile s to nje#ove posljednje rijei javnosti! %&ni posjed j sil ; oni nas mo# pokoriti' ali ne mo# ' ni zloinom' ni silom' za staviti dr tveni razvoj! Povijest pripada nama' nj stvara narod!)+I X ntini zapovjedni/i tom podr j ' kao i nji(ovi ekonomski s esni/i dobro s poznavali te istine! 8eteran koji je proao nekoliko ar#entinski( vojni( dara objasnio je nain razmiljanja n tar vojni( kr #ova$ %Codine +R44! vjerovali smo da je problem ?0 an@ Perkn' pa smo #a klonili < +RA*! ve smo znali da je problem zapravo radnika klasa!)+R "sto je vrijedilo za /ijel t re#ij < problem je bio velik i d bok! Takav zaklj ak znaio je da ( nta' ako eli spjeno provesti

neoliberaln revol /ij ' mora initi ono to je Gllende pro#lasio neostvarivim < potp nosti iskorijeniti sjeme koje je' diljem 7atinske Gmerike' posijao spon ljevi/e! U Pro#las o naelima objavljenom nakon p a' Pino/(etova diktat ra svoje poslanje opis je kao %d #otrajn i temeljit opera/ij promjene ileansko# mentaliteta) < odjek izjave koj je dvadeset #odina ranije izrekao Glbion Patterson iz U=G"D-a' krsni k m Projekta 5ile$ %Potrebno je promijeniti stroj ovjeka!)23 Kako to postiiD =jeme koje Gllende spominje nije jedna ideja ili jedna sk pina politiki( stranaka i sindikata! -ezdeseti( i poetkom sedamdeseti( #odina' 7atinskom Gmerikom dominirala je k lt ra ljevi/e < poezija Pabla Ner de' :olk #lazba 8i/tora 0araa i 9er/edes =ose' teolo#ija oslobo.enja Propovjednika Tree# svijeta' eman/ipa/ijski teatar G # sta Boala' radikalna peda#o#ija Pa la Ereire' revol /ionarno novinarstvo Kd arda Caleana i samo#a Fals(a! U njoj s se nalazili le#endarni (eroji i m eni/i iz starije i novije povijesti' od 0osa Cervasia Grti#asa' preko =imona Bolivara do 5(e C evare! Kad s se ( nte odl ile s protstaviti Gllendeovom proroanstv i so/ijalizam i pati iz korijena' navijestile s rat /ijeloj toj k lt ri! +3A so sl ili vojni reimi Brazil ' ?P!iloti' Ur #vaj i Gr#entini lasistiki ever#rini o ienj ' ribanj ' iskorjenjivanj i lijeenj ! U Bi!iMil je (ienja ljeviara ( nta nazvala &pera/ao 7impeza - &pera/ija Qienje! Na sam dan p a' Pino/(et je Gllendea i nje#ov vlad pro#lasio %smeem koje se sprema nititi dtav )!2+ 9jese/ dana kasnije ptise#n o je da e %iz Qilea izba/iti korijen zla)' ostvariti %moralno ienje) na/ije' %oiene od zala) < odjek Tree# 6ei/(a i Gl:reda 6osenber#a koji je pozivao na %nemilosrdno ienje eljeznom metlom)!22 Qienje k lt ra U Qile ' Gr#entini i Ur #vaj ( nte s provele masovne opera/ije ideoloko# ienja < spaljivalo se djela Ere da' 9arga i Ner de' zabranjivalo stotine novina i asopisa' za zimalo sve ilita' trajkove i politika ok pljanja pro#laavalo se nezakonitima! Neke od najei( napada ( nte s %rezervirale) za %/rvene) ekonomiste koje 5(i/a#o Bo1si nis mo#li poraziti prije dara! Na ileanskom dravnom =ve ilit ' s parnikoj instit /iji Katoliko# sve ilita' bazi 5(i/a#o Bo1sa' stotine pro:esora dobili s otkaze zbo#

%nepotivanja moralni( obveza) ?med njima bio je i Gndr\ C nder Erank' ikaki disident koji je svojim bivim pro:esorima pisao #njevna pisma@!2B C nder Erank izvje je da je tijekom dara %est st denata strijeljano pred #lavnim lazom Kkonomsko# :ak lteta' da se ostalima pr i jasna po ka)!2H Kad je ( nta pri#rabila vlast Gr#entini' vojni/i s marirali na 0 no sve ilite #rad Ba(ia Bian/a i (itili sedamnaest akademika pod opt bom %s bverzivni( predavanja) < veina (ieni( bili s predavai na Kkonomiji!24 %&bvezatno se moraj nititi izvore koji (rane' oblik j i indoktriniraj s bverzivne zloin/e)' izjavio je' na kon:eren/iji za tisak' jedan #eneral!2* Tijekom &pera/ije 0asnoa' %oieno) je k pno osam tis a %ideoloki s mnjivi() lijevo orijentirani( predavaa!2A X nte s #imnazijama zabranile sk pna izla#anja < smatraj i i( znakom latentno# kolektivistiko# d (a' po#ibeljno# za %slobod pojedin/a)!2I U =antia# se' med onima koji s zavtili na stadion Qile' naao i le#endarni ljeviarski :olk pjeva 8i/tor 0ara! Nje#ova s dbina tjelovlj je bjesom n odl nost da se tka /ijela jedna k lt ra! 8ojni/i s m prvo slomili r ke da vie ne moe svirati #itar ' zatim s #a strijelili etrdeset etiri p ta < tako stoji izvje ileansko# &dbora za istin i pomirenje!2R Kako bi #a onemo# ili da iz #roba dalje nada(nj je mase' reim je naredio da se nite sve nje#ove master-smmke! 9er/edes =osa' +3I G # st Bn!il j vi@ jr trpio tort r 'a naKon to#a s #a pro#nan `M! maM! X' ". ar.o ?!al/mo pro#nan je iM! Ur #vaja' a Falslia s strijelili na li/i B /tios Gir/sti! =miljeno je iskorjenjivana /ijela jedna k lt ra! Nj je' me. vremen ' zamjenjivala dr #a k lt ra' sterilizirana i proiena! U prvim danima ileanske' ar#entinske i r #vajske diktat re javna ok pljanja svodila s se na vojne parade i no#ometne takmi/e! U ? ale se (apsilo ene (laama' jednako kao i m kar/e s d #om kosom! %Diljem 6ep blike provodi se temeljito ienje)' objavlj je rednika kol tima novinama koje je nadzirala ar#entinska ( nta! U istom napis trai se masovno brisanje ljeviarski( #ra:ita$ %Ubrzo e zasjati sve povrine' djelovanjem sap na i vode oslobo.ene to# komara!)B3 U Qile je Pino/(et odl io dokin ti narodni obiaj lini( raz#ovora! " ona najmanja ok pljanja rastjerivao je vodenim topovima' svojim

najomiljenijim or jem za kontrol masa! X nta i( je posjedovala stotine' dovoljno maleni( da se popn i na plonik i vodom zalij sk pine kolske dje/e koja s dijelila letke - br talno s rastjerivane ak i po#rebne povorke' sl aj kad s se oaloeni ponaali previe neprikladno! Topovi s dobili nadimak# ana/os' po ljami poznatoj po navi/i da plj je < i ti' svepris tni' topovi istili s lj de kao da s lj dsko smee' za sobom ostavljaj i li/e blistave' iste i p ste! Ned #o nakon p a' ileanska ( nta objavila je pro#las kojim je #ra.ane pozivala da %pridones ienj domovine) i to prijavljivanjem strani( %ekstremista)' kao i %:anatini( Qileana/a)!B+ Tko je bijen - i zato 8eina lj di koje s %pomele) ra/ije nis bili %teroristi)' kako je tvrdila sl bena retorika' ne#o pojedin/i koje je ( nta smattala najveim mo# im zaprekama nji(ovom ekonomskom pro#ram ! Neki s bili istinski protivni/i' dok se za vein smatralo da za#ovaraj vrednote s protne vrednotama revol /ije! = stavna priroda te kampanje ienja jasno se otkriva spore.ivanjem dat ma i vremena nestanaka koja biljee izvjea &dbora za lj dska prava i istin ! U Brazil ( nta masovn represij zapoinje tek potkraj ezdeseti( < s jednom iznimkom - odma( nakon p a' vojni/i s po(vatali vodstva sindikata koji s djelovali tvorni/ama i na velikim posjedima! U izvje Brasil$ N n/a 9ais ?Nikad vie@ stoji da s zavrili zatvor ' #dje je vein ekala tort ra < %samo i jedino zato to i( je nada(njivala politika :ilozo:ija koja se protivila vlastima)! To izvjee odbora za istin koje se temelji na biljekama vojni( s dova' primje je da se &pi radniki stoer ?5CT@' #lavni sindikalni +3R treba iza#nati)! "zvjee otvoreno zaklj je .a s %oni koji s lPPt ` i pre zeli vlast osobito pazili da oisteP taj sektor)' %st rad j i od ireiiN! i!!! ni pora koji bi radniki sindikati mo#li pr iti nji(ovim ekonomskim pio#ramima' temeljenima na rezanj plaa i dena/ionaliza/iji ekonomije)!B2 U Qile ' jednako kao i Gr#entini' vojne vlasti iskoristile s poetni kaos nakon p a da divljaki napadn sindikalni pokret! Potp no je jasno da s se te opeta/ije planirale naprijed jer s s stavne ra/ije poele na sam dan dara! U Qile ' #dje s svi promatrali opsjedn t predsjednik pala ' dr #i batalj ni p tili s se % tvorni/e takozvano# Pind strijsko# pojasaP' #dje s postrojbe provele ra/ije i

(apsile pojedin/e! Tijekom sljedei( nekoliko dana)' kako otkriva izvjee ileansko# &dbora za istin i pomitb ' ra/ije s se provele jo nekoliko tvorni/a %to je dovelo do masovni( (ienja pojedina/a' od koji( s neki kasnije pobijeni ili nestali)!BB Codine +RA*! I3 posto politiki( zatvorenika Qile bili s radni/i i selja/i!BH "zvjee ar#entinsko# odbora za istin ' N n/a 9as ?Nikad vie@' biljei identian' doslovno kir rki dar na sindikate$ %Primje jemo daje velik dio opera/ije ?protiv radnitva@ proveden na sam dan dravno# dara' ili odma( nakon nje#a)!B4 Na popis napada na tvorni/e' jedno svjedoenje osobito dobro pojanjava kako se %terorizam) koristio kao dimna zavjesa za napad na nenasilne tadnike aktiviste! Cra/iela Ce na' politika zatvo-reni/a iz lo#ora za m enje 7a Perla' opisala je kako s se vojni/i koji s je vali znemirili zbo# trajka koji se spremao elektrani! -trajk je trebao posl iti kao %vaan primjer otpora vojnoj diktat ri)' to ( nta nikako nije eljela dop stiti! =to#a s vojni/i' prisjea se Ce na' %odl ili da #a ine prot zakonitim ili' kako s sami #ovorili' Pmontonetiziraj P trajk) ?9ontonerosi s #erilska sk pina koj je vojska ve ranije potp nosti tazbila@! =trajkai nis imali nikakve veze s 9ontonerosima' ali to nije bilo vano! %8ojni/i iz 7a Perle sami s tiskali letke i potpisali i( P9ontonerosP - kojima se radnike pozivalo na trajk!) Nakon to#a' ti s let/i postali PdokaziP na temelj koji( s oteli i kasnije pobili sindikalno vodstvo!B* Tort ra pod sponzorstvom korpora/ija Napadi na sindikalne vode esto s se izvodili tijesnoj s radnji s vlasni/ima tvorni/a < nedavno podnesene s dske t be otkrivaj neke od najbolje dok mentirani( primjera izravne povezanost s lokalnim podr ni/ama ili stranim m ltina/ionalnim kompanijama! U #odinama prije ar#entinsko# p a' spon militantne ljevi/e tje/ao je' i ekonomski i osobno' na strane kompanije < izme. +RA2! i +RA*! ++3 i! lik!ilno seobrn la nakon (iintino# dolaska na vlast i primjene pro#rama ? ikake koliP im!ili s slobodne r ke lokalna trita preplaviti vozom' sniziti plae' po volji otp tati radnike i' potp no neoptereeni bilo kakvim propisima' slati zarad k i! Nekoliko je m ltina/ionalni( kompanija iroko#r dno izrazilo za(valnost! "Prve Nove #odine pod vojnom vla Gr#entini' a tomobilska tvrtka Eord novinama je objavila o#las kojim se

otvoreno postavlja z reim$ %+RA*!$ Gr#entina jo jednom pronalazi svoj p t! +RAA!$ Nova #odina vjere i nade svim Gr#entin/ima dobre volje! Eord 9otor < Gr#entina i nje#ovo lj dstvo st paj borb za ostvarenje velianstvene s dbine Domovine!),BI =trane korpora/ije inile s vie od p ko# izraavanja za(valnosti ( ntama za nji(ova posti#n a < neke od nji( aktivno s s djelovale kampanjama terora! U Brazil se nekoliko m ltina/ionalni( kompanija jedinilo i :inan/iralo vlastite' privatizirane' odrede za m enje! =redinom +R*R! #odine' ba kad je ( nta otpoela najokr tnije razdoblje svoje vlasti' poele s djelovati nezakonite poli/ijske sna#e &pera/ije Bandeirantes < poznatije kao &BGN! U njima s s ra.ivali vojni asni/i' a &BGN je' kako tvrdi izvjee Brazil$ Nikad vie' :inan/iralo %svojim prilozima nekoliko m ltina/ionalni( korpora/ija' med kojima Eord i Ceneral 9otors)! B d i daje postojao izvan sl beni( vojni( i poli/ijski( str kt ra' &BGN je ivao %prila#odljivost i im nitet kad s pitanj bile metode ispitivanja)' stoji izvje ' i time brzo stekao slav svojim dotad nevi.enim sadizmom!BR Eordova lokalna podr ni/a ipak je najotvorenije s aparatom terora s ra.ivala Gr#entini! Tvrtka je vojsk opskrbljivala vozilima koja je zelenim :ordovim lim zinama Eal/on izvela tis e otmi/a i nestanaka! Gr#entinski psi(olo# i dramatiar Kd ardo Pavlovskv opisao je taj a tomobil kao %simboliki izraz terora! G to smrti)!H3 Dok je Eord ( nt opskrbljivao vozilima' ( nta je Eord n dila vlastite sl #e - tek e vrp/e istila je od nepoeljni( sindikala/a! Prije p a' Eord je morao pristati na znaajne st pke radni/ima < sat vremena za r ak ? mjesto dvadeset min ta@' i + posto od prodaje svako# a tomobila pre smjerivati so/ijalne pro#rame! =ve to na#lo se promijenilo na sam dan dara < kad je zapoela kontrarevol /ija! Eordova tvorni/a pred#ra. B enos Giresa pretvorila se vojni lo#or < tjednima koji s slijedili tamo je doslovno vrvjelo od vojni( vozila' me. kojima je bilo i tenkova' i (elikoptera koji s br jali nad #lavama! 6adni/i s izjavili da , U izvornik Eat(erland ?prim! prev!@ +++ %lord je iz#ledao kao ratna zona! G ratovalo se protiv nas' radnik!i)' prisjea se Pedro Troiani' jedan od sindikalni( dele#ata!H2

8ojni/i s eljali po#one' (vatali najaktivnije lanove sindikat!i i ba/ali im kap ljae na #lave! Tioiani je bio med onima koje s odveli iz po#ona za monta ! Prisjea se da s %prije (ienja etali po tvorni/i' proveli s me po tvorni/i i (itili me na otvorenom da svi vide! Eond se time koristio da tvorni/i iskorijeni sindikalni pokret!)HB "pak' najvee zaprepatenje tek je slijedilo; mjesto da i( preba/e oblinji zatvor' vojni/i s Troianija i ostale odveli pritvor n tar tvorniko#a kr #a! 6adnike s ' na nji(ovom vlastitom radnom mjest ' tamo #dje s prije samo nekoliko dana pre#ovarali o sporaz m ' pret kli' tali no#ama i' dva sl aja' m ili elekttooko-vima!HH Nakon to#a preba/ili s i( dr #e zatvote #dje se m enje nastavilo jo tjednima ili' nekim sl ajevima' i mjese/ima!H4 &dvjetni/i ti( ratnika tvrde da je tijekom to# razdoblja kidnapirano najmanje dvadeset pet sindikalni( predstavnika Eord ' od koji( s polovi/ zadrali pritvor smjetenom n tar tvorniko# kr #a' koji ar#entinske dr #e za lj dska prava ele pridodati sl benome popis nekadanji( tajni( zatvora!H* Codine 2332! savezni t itelji podnijeli s kaznen prijav protiv Eotdove ar#entinske podt ni/e' ime Troianija i jo etrnaestoti/e radnika' tvrdei da je tvttka zakonski od#ovorna za represij koja se zbivala n tar njezina posjeda! %?Gr#entinska podt ni/a@ Eord i njezina prava s djelovali s otmi/i vlastiti( radnika' te sam miljenja da s od#ovorni za ta djela)' kae Troiani!HA =a slinom se istra#om s oava i tvrtka 9et/edes-Benz ?sada vlasnitv korpora/ije Daimler5(r1sler@ < istra#a se temelji na navodima da je tvrtka' sedamdeseti( #odina' s tadivala s vojnim vlastima s /iljem ienja svoji( po#ona od sindikalni( voda! Dalje se navodi da je vlastima predala imena i adrese esnaestori/e radnika koje s kasnije %nestali) < etrnaestori/ nepovratno!HI =tt njakinja za povijest 7atinske Gmerike' Karen 6oberts tvtdi da s do okonanja diktat re %nestali doslovno svi dele#ati iz tvorniki( po#ona najvei( ar#entinski( tvrtki!!! 9er/edes-Benza' 5(r1slera i Eiat 5on/orda)!HR " Eord i 9er/edes-Benz pori da s nji(ovi direktori imali ikakve veze s represijom! = .enja se nastavljaj ! Takvi preventivni napadi nis po#odili samo sindikaliste < rtve s bile svi koji s zast pali vizij dr tva koje se nije temeljilo na istome pro:it ne#o na nekim dr #im vrijednostima! &sobito okr tne napade

trpjeli s tamonji :armeri koji s se borili za a#rarn re:orm ! 8o.e Gr#entinsko# ++2 Miinljii li ni!i je po(vatala i m tila' pr/tl otima /ijele zajedni/e! 8ojni/i mi kamionskim ak m latorima p nili Mlinimts/ i t svepris tn stoarsk oprem koristili na samim selja/ima! " l ntina ekonomska politika pokazala se ro#om obilja za zemljoposjednike i z#ajivae stoke! U Gr#entini je 9aitin/z de Xoz oslobodio /ijen mesa koja je skoila vie od A33 posto i lime ostvario rekordne zarade!43 U sirotinjskim etvttima' /iljevi preventivni( napada bili s so/ijalni radni/i veinom povezani s 5rkvom' koji s or#anizirali one najsiromanije i traili zdravstven zatit ' dravne stanove i obrazovanje < dr #im rijeima' %so/ijaln drav ) koj s razarali 5(i/a#o Bo1si! %Nema vie dobri( d a koje e se brin ti za sirotinj Y) saznao je Norberto 7i;sk1' ar#entinski lijenik dok s #a %elektrookovima tresli po desnima' bradavi/ama' #enitalijama' abdomen i ima)!4+ Gr#entinski sveenik koji je s ra.ivao s ( ntom objasnio je misao vodilj $ %9arksizam je bio neprijatelj! 9arksizam 5rkvi' re/imo' tako.er maj/i domovini < bio je po#ibelj novoj na/iji!)42 Ta %po#ibelj novoj na/iji) pomae objasniti zato s tolike ( ntine rtve bili pravo mladi! U Gr#entini je I+ posto od trideset tis a nestali( bilo izme. esnaest i trideset #odina starosti!4B %=ad radimo za dvadeset #odina naprijed)' rekao je jednoj od svoji( rtava zlo#lasni ar#entinski m itelj!4H 9e. najblaima nala se i sk pina #imnazijala/a koji s se ok pili r jn +RA*! i traili je:tinije a tob sne karte! U ( ntinim oima ta zajednika ak/ija bila je dokaz da je tinejdere po(arao vir s marksizma' te je zvratila #eno/idnim #njevom < m enjem i bojstvima estori/e #imnazijala/a koji s se drzn li iznijeti tako s bverzivan za(tjev!44 9i# el &svaldo Kt/(e/olatz' poli/ijski komesar os .en 233*!' bio je jedna od klj ni( :i# ra mijeani( napad! &braza/ ti( nestanaka bio je jasan < dok s se terape ti tr dili okovima kloniti sve ostatke kolektivizma iz ekonomije' darne postrojbe klanjale s sve predstavnike to# etosa s li/a' sve ilita i tvorniki( po#ona! U op tenim tren /ima' neki od ti( prvobora/a ekonomske preobrazbe priznali s da je masovna represija bila neop(odna za ostvarenje

nji(ovi( /iljeva! 8i/tor Kmman el' jedan od direktora reklamne tvrtke B rson-9arsteller' zad en da ostatk svijeta r iastome prikae novi' biznis okren t reim ar#entinske ( nte' istraiva je rekao da je nasilje bilo neop(odno da bi se otvorila ar#entinska %zatiena i etatistika) ekonomija! %Nitko' ali ba nitko ne lae drav kojom bjesni #ra.anski rat)' rekao je' ali je i priznao da nis mirali samo #eril/i! %8jerojatno je bijeno ++B obzir stanjo' primjena strane sile nije se mo#la izbjei)!'( =er#io ile 5astro' Pinoe(etov 5(i/a#o Bo1 i ministar pii /.e koji je nadzirao primjen ok-terapije' rekao je da nikad ne bi spio (eM podrke Pino/(etove eljezne ake! %0avno mnijenje najveim nam se dijelom protivilo' sto#a nam je bila potrebna snana osobnost koja e provoditi politik ! Na sre ' predsjednik Pino/(et nas je s(vatio i pritom imao sna#e izdrati sve kritike!) Tako.er je dodao da je %a toritarna vlast) najprikladnija za o vanje ekonomski( sloboda' zbo# njezine %impersonalne) porabe moi!4A 0ednako kao i najveem dijel dravno#a terora' /iljana bojstva sl ila s dvojakoj svtsi! Kao prvo' njima se klanjalo stvarne prepreke projekt < pojedin/e koji bi najvjerojatnije zvratili! Dr #o' injeni/a da s svi bili nazoni dok se %nestajalo one problematine)' bila je savreno jasno pozorenje onima koji bi mo#li pomiljati na otpor' ime se klanjalo i one b d e prepreke! =istem je : nk/ionirao! %Bili smo smeteni' prestraeni' krotki' ekali smo naredbe!!! lj di s nazadovali; postajali s sve ovisniji i p ni stra(a)' prisjea se ileanski psi(ijatar 9ar/o Gntonio de la Parra!4I Dr #im rijeima' bili s ok ! " tako' kad s ekonomski okovi podi#li /ijene do neba' kad s plae pale' li/e Qile ' Gr#entini i Ur #vaj ostale s iste i ti(e! "zostale s pob ne zbo# (rane' izostali s opi trajkovi! &bitelji s se snalazile preska i obroke' dje/i daj i mat\' tradi/ionalni aj koji blaava #lad' b dei se prije svitanja da bi se viesatnim (odanjem do posla tedjela a tob sna karta! &ne koji s pomrli od pot(ranjenosti ili ti: sa pokapali s tiini! G samo desetljee ranije' drave 0 no# / nja < svojim eksplozivnim ind strijskim sektorom' brzim sponom srednje klase i snanim zdravstvenim i obrazovnim s stavima - bile s nada svijeta razvoj ! =ad bo#ati i siromani j re razliite ekonomske svjetove' kojima im ni dobivaj poasno dravljanstvo drave Eloride' dok ostali

nestaj nerazvijenosti' pro/es koji e se prod bljivati svim neoliberalnim %restr kt riranjima) razdoblj nakon pada diktat re! Te drave nis vie izvori inspira/ije' pretvorile s se zastra j a pozorenja to se do#a.a siromanim narodima koji pomisle da bi se mo#li izv i iz Tree#a svijeta! Ta preobrazba tekla je sporedno s onim to s zatvoreni/i proivljavali ( ntinim lo#orima za tort r ; nije bilo dovoljno samo pro#ovoriti < morali s se odrei svoji( najsvetiji( vjerenja' izdati lj bavnike i dje/ ! &ne koji s pop stili zvali s O ebrados' %slomljeni)! Kto' tako bi 0 nome / nj < re#ija nije bila sam pot ena' bila je slomljena < O ebrado! ++H " @ok se politikom pok avalo iskorijeniti kolektivizam +M K mire' zatvorima #a se tort rom pok avalo iskorijeniti iz! svijesti i d (a! Kao to primje je ( ntin vodnik iz +RA*!' %treba poistiti i svijesti' jer seta ino po#reka rada)!4R 9no#i m itelji ivljavali s se lo#e lijenika ili kir r#a! 0ednako kao i ikaki ekonomisti s nji(ovim bolnim i neizbjenim ok-terapijama' ti isljedni/i zamiljali s da s nji(ovi elektrookovi i ostale metode zapravo naini lijeenja < da svojim zatvoreni/ima daj nek vrst lijeka' i zatim i(' n tar lo#ora' esto nazivaj apestosos - prljavi ili oboljeli! &ni e nji( izlijeiti od bolesti so/ijalizma' od na#ona koji tjera na kolektivno eljelovanje!, Nji(ove %terapije) bile s m ne < to svakako < ponekad ak i smrtonosne!!! ali sve za dobro pa/ijenta! %Gko vam #an#rena napadne r k ' onda se mora rezati' nije li takoD) pitao je Pino/(et' nervozno tim pitom od#ovaraj i na opt be zbo# krenja lj dski( prava!*3 U svjedoenjima koja svojim izvjeima iznose razni odbori za istin iz to#a podr ja' zatvoreni/i opis j s stav kojim i( se tjeralo da izdaj naelo neodvojivo od poimanja samo#a sebe! 8eini latinoameriki( ljeviara najsvetije naelo bilo je ono koje je ar#entinski radikalni povjesniar &svaldo Ba1er nazvao %jedinom trans/endentalnom teolo#ijom < solidarno )!*+ 9 itelji s dobro raz mijevali vanost solidarnosti' te s odl ili iz svoji( zatvorenika okom istjerati taj poriv za so/ijalnom povezano ! Naravno' navodni /ilj svi( ispitivanja bio je izvlaenje vrijedni( podataka i' posljedino tome' prisilna izdaja' ali mno#i zatvoreni/i #ovore o tome da s m itelje daleko manje zanimali poda/i kojima s ' obino' ve raspola#ali < da i( je vie zanimalo ostvariti sam in izdaje! Bit te vjebe bila je zatvorenika

natjerati da nepopravljivo oteti onaj dio sebe koji je iznad sve#a vjerovao pomo dr #ima' onaj dio koji #a je inio aktivistom' i zamijeniti #a sramom i ponienjem! Ponekad s izdaje potp nosti izmi/ale zatvorenikov nadzor ! Primjer$ ar#entinski zatvorenik 9ario 8illani tren tk otmi/e imao je sa sobom svoj planer! U njem je zapisao koordinate sastanka koji je #ovorio s prijateljem < vojni/i s se pojavili kod prijatelja' te je jo jedan aktivist nestao maineriji terora! Dok je leao na stol ' 8illanija s isljedni/i m ili spoznajom %da s se doepali 0or#ea zato to je ispotivao do#ovor , Ta lo#ika zatvara p ni kr # terapije elektrookom koja se svojoj najranijoj inkarna/iji koristila kao sredstvo e#zor/izma! Prve zabiljeke o medi/inskoj porabi elektrooka nainio je vi/arski lijenik koji je radio osamnaestome stolje ! 8jer j i da mentalna oboljenja zrok je .avao' tjerao je pa/ijente da dre i/ kroz koj bi p tao str j koj je proizvodio elektroslatskim #eneratorom za svako# demona' jedan str jni dar! Nakon to#a' pa/ijenta bi se pro#laavalo izlijeenim! ++4 obzir sranje' primjena strane sile nije se mo#la izbjei)!P, =er#io de 5astro' Pino/(etov 5(i/a#o no1 i ministar pi iV tede koji je nadzirao primjen ok-terapije' rekao je da nikad ne bi spio beM podrke Pino/(etove eljezne ake! %0avno mnijenje najveim nam se dijelom protivilo' sto#a nam je bila potrebna snana osobnost koja e provoditi politik ! Na sre ' predsjednik Pino/(et nas je s(vatio i pritom imao sna#e izdtati sve kritike!) Tako.er je dodao da je %a totitarna vlast) najprikladnija za o vanje ekonomski( sloboda' zbo# njezine %impersonalne) porabe moi!4A 0ednako kao i najveem dijel dravno#a terora' /iljana bojstva sl ila s dvojakoj svrsi! Kao prvo' njima se klanjalo stvatne prepreke projekt < pojedin/e koji bi najvjerojatnije zvratili! Dr #o' injeni/a da s svi bili nazoni dok se %nestajalo one problematine)' bila je savteno jasno pozorenje onima koji bi mo#li pomiljati na otpor' ime se klanjalo i one b d e prepreke! =istem je : nk/ionirao! %Bili smo smeteni' prestraeni' krotki' ekali smo natedbe!!! lj di s nazadovali; postajali s sve ovisniji i p ni stra(a)' prisjea se ileanski psi(ijatar 9ar/o Gntonio de la Parra!4I Dr #im rijeima' bili s ok ! " tako' kad s ekonomski okovi

podi#li /ijene do neba' kad s plae pale' li/e Qile ' Gr#entini i Ur #vaj ostale s iste i ti(e! "zostale s pob ne zbo# (rane' izostali s opi trajkovi! &bitelji s se snalazile preska i obroke' dje/i daj i mat\' tradi/ionalni aj koji blaava #lad' b dei se prije svitanja da bi se viesatnim (odanjem do posla tedjela a tob sna karta! &ne koji s pomrli od pot(ranjenosti ili ti: sa pokapali s tiini! G samo desetljee ranije' drave 0 no# / nja < svojim eksplozivnim ind strijskim sektorom' brzim sponom srednje klase i snanim zdravstvenim i obrazovnim s stavima < bile s nada svijeta razvoj ! =ad bo#ati i siromani j re razliite ekonomske svjetove' kojima im ni dobivaj poasno dravljanstvo drave Eloride' dok ostali nestaj nerazvijenosti' pro/es koji e se prod bljivati svim neoliberalnim %restt kt riranjima) razdoblj nakon pada diktat re! Te drave nis vie izvori inspira/ije' pretvorile s se zastra j a pozorenja to se do#a.a siromanim narodima koji pomisle da bi se mo#li izv i iz Tree#a svijeta! Ta preobrazba tekla je sporedno s onim to s zatvoreni/i proivljavali ( ntinim lo#orima za tort t ; nije bilo dovoljno samo pro#ovoriti < motali s se odrei svoji( najsvetiji( vjerenja' izdati lj bavnike i dje/ ! &ne koji s pop stili zvali s O ebrados' %slomljeni)! Kto' tako bi 0 nome / nj < re#ija nije bila sam pot ena' bila je slomljena < O ebrado! ++H Dok s/ politikom pok avalo iskorijeniti kolektivizam iz k lt re' M! vorima #a se tort rom pok avalo iskorijeniti iz svijesti i d (a! Kao to primje je ( illln vodnik iz! +RA*!' %treba poistiti i svijesti' jer se tamo po#reka rada)!4R 9no#i m itelji ivljavali s se lo#e lijenika ili kir r#a! 0ednako kao i ikaki ekonomisti s nji(ovim bolnim i neizbjenim ok-terapijama' ti isljedni/i zamiljali s da s nji(ovi elektrookovi i ostale metode zapravo naini lijeenja < da svojim zatvoreni/ima daj nek vrst lijeka' i zatim i(' n tar lo#ora' esto nazivaj apestosos< prljavi ili oboljeli! &ni e nji( izlijeiti od bolesti so/ijalizma' od na#ona koji tjera na kolektivno djelovanje!, Nji(ove %terapije) bile s m ne < to svakako < ponekad ak i smrtonosne!!! ali sve za dobro pa/ijenta! %Gko vam #an#rena napadne r k ' onda se mora rezati' nije li takoD) pitao je Pino/(et' nervozno tim pitom od#ovaraj i na opt be zbo# krenja lj dski( prava!*3

U svjedoenjima koja svojim izvjeima iznose razni odbori za istin iz to#a podr ja' zatvoreni/i opis j s stav kojim i( se tjeralo da izdaj naelo neodvojivo od poimanja samo#a sebe! 8eini latinoameriki( ljeviara najsvetije naelo bilo je ono koje je ar#entinski radikalni povjesniar &svaldo Ba1er nazvao %jedinom trans/endentalnom teolo#ijom < solidarno )!*+ 9 itelji s dobro raz mijevali vanost solidarnosti' te s odl ili iz svoji( zatvorenika okom istjerati taj poriv za so/ijalnom povezano ! Naravno' navodni /ilj svi( ispitivanja bio je izvlaenje vrijedni( podataka i' posljedino tome' prisilna izdaja' ali mno#i zatvoreni/i #ovore o tome da s m itelje daleko manje zanimali poda/i kojima s ' obino' ve raspola#ali < da i( je vie zanimalo ostvariti sam in izdaje! Bit te vjebe bila je zatvorenika natjerati da nepopravljivo oteti onaj dio sebe koji je iznad sve#a vjerovao pomo dr #ima' onaj dio koji #a je inio aktivistom' i zamijeniti #a sramom i ponienjem! Ponekad s izdaje potp nosti izmi/ale zatvorenikov nadzor ! Primjer$ ar#entinski zatvorenik 9ario 8illani tren tk otmi/e imao je sa sobom svoj planer! U njem je zapisao koordinate sastanka koji je #ovorio s prijateljem < vojni/i s se pojavili kod prijatelja' te je jo jedan aktivist nestao maineriji terora! Dok je leao na stol ' 8illanija s isljedni/i m ili spoznajom %da s se doepali 0or#ea zato to je ispotivao do#ovor , Ta lo#ika zatvara p ni kr # terapije elektrookom koja se svojoj najranijoj inkarna/iji koristila kao sredstvo e#zor/izma! Prve zabiljeke o medi/inskoj porabi elektrooka nainio je vi/arski lijenik koji je radio osamnaestome stolje ! 8jer j i da mentalna oboljenja zrok je .avao' tjerao je pa/ijente da dre i/ kroz koj bi p tao str j koj je proizvodio elektrostatskim #eneratorom za svako# demona' jedan str jni dar! Nakon to#a' pa/ijenta bi se pro#laavalo izlijeenim! ++4 od oni( 223 volti' ?iiizo. j/ je ponekad nemo# e podnijeti)!P,PP &ni konani dokazi pob ne n tar to# konteksta bili s sitni Mnakovi panje koje s zatvoreni/i iskazivali jedni dr #ima - vi.anje rana' dijeljenje ono malo (rane! Kad bi se ta milosrdna djela otkrila' slijedile bi stro#e kazne! >atvorenike se tjeralo da postan krajnji individ alisti' neprestano s im se n dili :a stovski #ovori < morali s birati izme. jo tee tort re za sebe ili novi( m ka za zatoeno# prijatelja! U

nekim sl ajevima zatvorenike s toliko spjeno slamali da s pristajali koristiti pi/ane na dt #im zatvoreni/ima' ili se pojaviti na televiziji i odrei se svoji( raniji( vjerenja! Takvi zatvoreni/i predstavljali s najve pobjed m itelja < ne samo to s odba/ili solidarnost' ne#o s ' kako bi preivjeli' pristali na koljak etik same sri laissez-:aire kapitalizma < %malo bri#e za Broj +)' kako je to rekao onaj "TT-ov direktor!*B, &bje sk pine %ok-doktora) koji s djelovali na podr j 0 no# / nja < #enerali i ekonomisti < opis j i svoj rad koristili s se #otovo identinim meta:orama! Eriedman je svoj lo# Qile poistovjeivao s lo#om lijenika koji n di %te(nike savjete ileanskoj vladi i pomae im okonati medi/insk k # ) < %k # in:la/ije)!*H Grnold Xarben#er' voditelj 7atinoameriko# pro#rama na ikakome =ve ilit ' otiao je i dalje! Predaj i mladim ekonomistima Gr#entini' podosta nakon pada diktat re' rekao je da s dobri ekonomisti sami po sebi lijek < oni sl e kao %antitijela koja se bore protiv anti-ekonomski( ideja i politike)!*4 9inistar strani( poslova ar#entinske ( nte' 5esar G # sto C zetti' rekao je da %kad bolest za#adi dr tveno tijelo zemlje' ono stvara antitijela! Ta antitijela ne mo# se promatrati jednako kao i mikrobi! Nakon to vlada spostavi nadzor i niti #eril/e' prestaje i djelovanje antitijela' to se ve poelo zbivati! To je potp no prirodna reak/ija svako# bolesno# or#anizma!)** 0ezik je' naravno' ona ista intelekt alna konstt k/ija koja je na/istima dop stila da tvrde da bijanjem %oboljeli() pripadnika dr tva lijee %tijelo na/ije)! Kao to je tvrdio na/istiki lijenik Eritz Klein$ %]elim o vati ivot! "z potovanja prema lj dskom ivot ' klonit #an#renom za(vaeno , = vremena inai/a to# pro/esa slamanja osobnosti danas se ponavlja te(ni/i koritenja islama kao or ja protiv m slimanski( zatvorenika zatvorima pod amerikim nadzorom! U slinim #omilama dokaza koje s iznikle iz Gb Craiba i zaljeva C antanamo' neprekidno se nailazi na dva oblika zlostavljanja zatvorenika - #olotinja i smiljeno mijeanje prakti/iranje vjere tjeranjem zatvorenika da brij brade' tanjem K rana' omatanjem zatvorenika izraelske zastave' tjeranjem zatvorenika da za zimaj (omoseks alne poloaje' ak i dodirivanje m kara/a lanom menstr alnom krvlj ! 9ozzam Be##' bivi zatvorenik iz C antanama' kae da s #a esto prisilno brijali' i da bi straar tada #ovorio$ %&vo

stvarno po#a.a vas m slimane' je liD) "slam se oskrvrnj je ne zato to bi #a straarl mrzili ?iako je i to mo# e@' ne#o zato to #a t j zatvoreni/i! B d i da je razbijanje osobnosti pravi /ilj tort re' treba s stavno oteti sve to sainiava zatvorenikov osobnost - od odjee do najsvetiji( vjerovanja! Tijekom sedamdeseti( to je znailo napasti dr tven solidarnost' danas to znai #aziti islam! ++* ?YY:in ovjeanstva!) 5rveni Km/ri istini s rijeima opravdavali svoje pokolji Kamp iji$ %&no M!araeno mora se rezati!)*A %Normalna) dje/a Te i takve sporedbe ipak najve strav izazivaj kad se pomilja na nain kojim se ar#entinska ( nta odnosila prema dje/i svojoj mrei /entara za tort r ! Konven/ija o #eno/id Ujedinjeni( naroda navodi da se med obiajenim praksama #eno/ida nalaze %nametanje mjera s /iljem spreavanja ra.anja n tar sk pine)' kao i %nasilno seljenje dje/e iz jedne dr # sk pin )!*I Pro/jenj je se da se ar#entinskim /entrima za tort r rodilo otprilike pet stotina dje/e koja s ' jo kao novorodenad odma( baena plan preobraaja dr tva i stvaranja nove rase dravljana! Nakon kratko# razdoblja dojenja' dje/a s predavana ili prodavana branim parovima' veinom izravno povezanima s diktat rom! Ta s dje/a se nakon to#a od#ajano s kladno vrednotama kapitalizma i kranstva < ( nta i( je smatrala %normalnima) i nikad im nitko nije otkrio nji(ovo podrijetlo; tako tvrdi sk pina Bake s Plaza de 9a1o' sk pina koja je s velikom m kom pronala desetke takve dje/e!*R Nji(ovi s roditelji' koji s smatrani pretjerano spaljenima da bi i( se mo#lo spasiti' obino bijani lo#orima! Kra.e dje/e nis bili izdvojeni prekraji' ne#o dio or#anizirane dravne opera/ije! U jednom s dskom pro/es podnesen je kao dokaz sl beni spis 9inistarstva n tarnji( poslova iz +RAA; spis je nosio naslov$ %Nap t/i o post p/ima koje valja potivati tijekom od#oja malodobne dje/e politiki( ili sindikalni( vo.a' kad s im roditelji pritvor ili se vode kao nestali!)A3 To po#lavlje ar#entinske povijesti posjed je neke neskrivene slinosti s masovnim otmi/ama starosjedilake dje/e iz nji(ovi( obitelji diljem =jedinjeni( Drava' Kanade ili G stralije' dje/e koj s slali internate' branili im #ovoriti materinjim jezikom' te i( %izbjeljivali) batinama! =avreno je jasno da je Gr#entini tijekom sedamdseti( na

djel bila slina s prematistika lo#ika < samo to se nije temeljila na rasi' ne#o na politikom vjerenj ' k lt ri i klasi! 0edna od najjasniji( veza izme. politiki( bojstava i revol /ije slobodno# trita otkrila se tek etiri #odine nakon pada ar#entinske diktat re! Codine +RIA :ilmska ekipa snimala je podr mima Calerlas Pa/l:i/o' jedne od najotmjeniji( robni( k a B enos Gires < i na vlastiti as otkrili s ++A tat re Prvi korp s ar#entinske vojske neke %nestale) sakrio im(i robne k e < na zidovima tamni/e jo s vidljivi oajniki zapisi .!iV im m vili zatvorenika < imena' dat mi' molbe za pomo!A+ Danas je Calenas Pa/i:i/o dra# lj kr ni tr#ovake etvrti B enos Giresa < dokaz dolaska #lobalizirano# potroako# kapitala! Bavasti svodovi' :reske ivi( boja okvir j #olem mre prodavaoni/a zv ni( imena < od 5(ristiana Diora preko 6alp(a 7a rena do Nikea < nedost pni( #olemoj veini stanovnika Gr#entine' ali neizmjerno je:tini( stran/ima koji se jate #rad' iskoristiti prednost obezvrije.ene val te! Gr#entin/ima koji poznaj vlastit povijest' robna k a stoji kao straan podsjetnik da je na masovnim #robni/ama tamonji( starosjedila/a nikn o samo jedan stariji vid kapitalistiko# osvajanja < latinoameriki projekt Qikake kole doslovno je iz#ra.en na tajnim lo#orima za tort r ' #dje s nestale tis e oni( koji s vjerovali dr #aij drav ! ++I nepovezano) Kako je ideolo#ija oprala r ke od vlastiti( zloina 9ilton ?Eriedman@ je tjelovljenje istine da %ideje imaj posljedi/e)! Donald 6 ms:eld' ministar obrane =GD' svibanj 2332!+ 7j di s bili zatvorima da bi /ijene mo#le biti slobodne! Kd ardo Caleano' +RR3!2 Nakratko se inilo da je zloine 0 nome / nj mo# e istin priiti neoliberalnom pokret i tako #a diskreditirati prije ne#o to prije.e #rani/e svo# prvo# laboratorija! Nakon Eriedmanovo# s dbinsko# p tovanja Qile' +RA4! #odine' kol mnist Ne; Jork Timesa Gnt(on1 7e;is postavio m je jednostavno ali izazovno pitanje$ %Gko se ekonomska teorija Qikake kole Qile moe provesti samo po /ijen represije' trebaj li se njezini a tori osjeati od#ovornimaD)B

Nakon bojstva &rlanda 7eteliera' aktivisti iz naroda podi#li s se na nje#ov poziv da se %intelekt alni ar(itekt) ileanske ekonomske revol /ije pro#lasi od#ovornim za lj dske rtve nje#ove politike! Ti( #odina 9ilton Eriedman nije mo#ao odrati predavanje' a da #a ne netko ne prekine navodei 7etelierove rijei' i morao je' vie p ta' i kroz k (inj da bi doao na sk p #dje bi #a obasipali poastima! =t denti ikako#a =ve ilita toliko s se znemirili saznavi da nji(ovi pro:esori s ra. j s ( ntom' da s zatraili akademsk istra# ! Pritom s i( pod prli neki akademi/i' me. njima i a strijski ekonomist Cer(ard Tintner' koji je pobje#ao pred e ropskim :aizmom i =GD sti#ao jo tridesetima! Tintner je Qile pod Pino/(etom spore.ivao s Njemakom pod na/istikom vla i povlaio paralele izme. Eriedmanove podrke Pino/(et i te(nokrata koji s s ra.ivali s Treim 6ei/(om! ?Eriedman je' za zvrat' svoje kritiare opt ivao za %na/izam)!H@ ++R nomska da koja s izvodili nji(ovi latinoameriki ?P(i/a#o Xo1 ! M!v ei kao ponosni ota/' Eriedman j/ asopis N/i/siv//k # # iao da %5(i/a#o Bo1si!!! jedinj j nesvakidanje intelekt alne i pravljake sposobnosti s (rabro vlastiti( vjerenja i predano nji(ovom ostvarenj )! Xarben#er je izjavio$ %=vojim st dentima ponosim se vie ne#o iime to sam ikad napisao' zapravo' ta latino sk pina pripada mi daleko vie od vlastito# doprinosa knjievnosti!)4 No' kad je na red dolo razmatranje lj dske /ijene st dentski( % da)' nijedan od nji( dvoji/e odjednom nije vi.ao nikakv vez ! %Usprkos otrom nesla#anj s a toritarnim politikim s stavom Qilea)' pie Eriedman kol mni za Ne;s;eek' %ne smatram zloinom ako ekonomist daje te(nike savjete ileanskoj vladi!)* U svojim memoarima Eriedman tvrdi da je Pino/(et prve dvije #odine pok avao sam voditi ekonomij ' i da se' tek +RA4- #odine %dok je in:la/ija divljala i svjetska re/esija pokren la kriz Qile ' #eneral Pino/(et sjetio 5(i/a#o Bo1sa!)A Neskriveni pok aj revizije < 5(i/a#o Bo1si s s ra.ivali s vojskom jo prije dravno# dara' a ekonomski preobraaj zapoeo je isto#a dana kad je ( nta pre zela vlast! U dr #im prilikama Eriedman ak tvrdi da /jelok pna Pino/(etova vladavina - sedamnaest #odina diktat re i dese/i tis a m eni( < nije nasilno razaranje demokra/ije ve nje#ova s protnost! %Najvanije posti#n e ileanske a:ere bilo je da s slobodna trita

odradila svoj dio posla stvaranj slobodno#a dr tva)' izjavio je Eriedman!I Tri tjedna nakon 7etelierova bojstva' sti#le s vijesti koje s ptesjekle rasprave o tome kako se Pino/(etovi zloini odraavaj na djelovanje Qikake kole! 9ilton Eriedman dobio je +RA*! Nobelov na#rad za ekonomij ' za svoja %ori#inalna i znaajna) istraivanja o povezanosti in:la/ije i nezaposlenosti!R Eriedman je #ovor povodom dodjele na#rade iznio tvrdnj da je ekonomija jednako e#zaktna i objektivna znanstvena dis/iplina kao to s :izika' kemija i medi/ina' i da se oslanja na nepristrano ispitivanje dost pni( injeni/a! Posve prikladno zanemario je injeni/ da se temeljna postavka za koj prima na#rad potp nosti pokazala po#renom' i da je r e redovi za kr (' epidemije ti: sa i r evine tvorni/a Qile ' jedinoj dravi s reimom dovoljno be tnim da nje#ove zamisli provede praks !+3 Codin dana poslije do#odilo se neto to e odrediti parametre rasprave o 0 nome / nj - or#aniza/ija Gmnest1 "nternational dobila je Nobelov na#rad za mir' najveim dijelom za svoje (rabro i nepokolebljivo djelovanje s /iljem otktivanja krenja lj dski( prava Qile i Gr#entini! Na#rada +23 predaje se dr #ome #rad ! "pak' #ledano izdaleka' einno se /ia je s avij/ Nob/lov/ na#rade' laj najslavniji iri svijeta donio pres d $ ok elijama Ma m enje mora se os diti svom silinom' dok se ekonomskoj ok-terapiji ima apla dirati - te da s ta dva oblika oka' kao to je 7etelier otrovno ironino napisao' % potp nosti nepovezana)!++ Kako zaslijepiti %lj dska prava) Taj se intelekt alni %zatitni) zid podi#ao ne zato to s ikaki ekonomisti odbijali priznati ikakv vez izme. nji(ovi( pro#rama i porabe terora! =amoj problemati/i pridonosio je i osobit nain kojim s ti zloini i teror okvireni kao % ska krenja lj dski( prava)' a ne kao sredstava koja s sl ila jasnim politikim i ekonomskim /iljevima! Djelomian razlo# tom jest taj to 0 ni nj tijekom sedamdeseti( nije bio samo laboratorij za novi ekonomski model < bio je laboratorij i za relativno nov aktivistiki model$ narodni-me. narodni pokret za lj dska prava! Taj pokret ne pitno je odi#rao van lo# okonanj najtei( ( ntini( zloina' ali je' sredoto j i se isklj ivo na zloine' a ne razlo#e iza nji(' pokret za lj dska prava istovremeno pripomo#ao

da ideolo#ija 5ikake kole iz svo# prvo#' krvavo# laboratorija' pobje#ne doslovno ne kaljana! Ta dilema protee se jo od zaea dananje# s vremeno# pokreta za lj dska prava < nakon to s Ujedinjeni narodi pri(vatili &p povelj o lj dskim pravima! Qim je dok ment #ledao svjetlo dana' pretvorio se stranako or je kojim s se' tijekom Xladno#a rata' koristile obje strane i me. sobno se opt ivale da s ' oni dr #i' novi Xitleri! Codine +R*A! novinsko izvjee otkriva da 9e. narodni pravni odbor' vodea sk pina za lj dska prava koja se sredotoila na sovjetske zloine' i nije nepristrani s da/' kako s sami tvrdili' ne#o da potaji od 5"G-e prima novan pomo!+2 U takvom nabijenom okr enj Gmnest1 "nternational razvija doktrin stro#e nepristranosti - :inan/ira se isklj ivo prilozima lanstva i ostaje stro#o %neovisan o bilo kojoj vlasti' politikoj :rak/iji' ekonomskom interes ili vjerskoj zasadi)! Kako bi dokazala da se lj dskim pravima ne koristi za promi/anje odre.eni( politiki( pro#rama' svaka podr ni/a Gmnest1ja dobila je nalo# da istovremeno %posvoji) tri zatoenika savjesti < po jedno# iz %kom nistiki(' zapadni( i drava Tree# svijeta)!+B Udr #a je za zela stav' za to vrijeme vodei stav svi( pokreta za lj dska prava' da nije' b d i da s krenja lj dski( prava niverzalno zlo' samo po sebi neop(odno tvrditi zato dolazi do ti( krenja' ne#o i( dok mentirati to je mo# e pomnije i vjerljivije! +2+ 0 no# / nja! Pod neprekidnom prismotrom i pritis/ima tajne pol iN/' sk pine za zatit lj dski( prava p tile s Gr#entin ' Ur #vaj i ?al/ svoje poslanike sa zadaom da intervj iraj stotine rtava tort re i nji(ove obitelji; tako.er s ' ako im se kazala prilika' lazili i zatvore! B d i da s svi neovisni mediji bili zabranjeni' i b d i da s ( nte pori/ale zloine' ta svjedoenja ine temeljn dok menta/ij povijesti koja nikad nije trebala biti zapisana! Nji(ov rad' iako vaan' bio je o#ranien < izvjea s (ladni popisi najodvratniji( metoda represije' spore.eni s tako po#aenim lan/ima povelje UN-a! Takav s en prist p najvei je problem izvje koje je Gmnest1 "nternational podnio o Gr#entini +RA*! < bio je to revol /ionarni dok ment o ( ntinim stra(otama' vrijedan Nobelove na#rade! Unato nevjerojatnoj temeljitosti' izvjee nimalo ne razjanjava zato je dolo do ti( krenja! &no postavlja pitanje %do koje s mjere ta krenja objanjiva ili neizbjena) za spostav %si# rnosti) < kako je #lasio

( ntin sl beni e :emizam za %prljavi tat)!+H Nakon ispitivanja dokaza' izvjee zaklj je da prijetnja koj predstavljaj ljeviarski #eril/i ni kojem sl aj nije razmjerna razini represije dravno#a aparata! No' postoji li neki dr #i /ilj koji to nasilje ini %objanjivim ili neizbjenim)D Gmnest1 to ne spominje! >aptavo' na devedeset dvije strani/e izvjea ni#dje se ne spominje da ( nta provodi preobrazb drave pratei pro#ram radikalno# kapitalizma! "zvjee ne n di nikakav komentar o sve veem siromatv ' kao ni o radikalnoj promjeni pro#rama raspodjele bo#atstva < nato tome to s to bili politiki temelji ( ntine vlasti! "zvjee pomno navodi sve ( ntine zakone i pro#lase kojima se kre #ra.anske slobode' ali ne navodi nijedan ekonomski pro#las kojim se smanj j plae ili podi /ijene i ime se' posljedino' kri pravo na (ran i stan < tako.er navedeno UN-ovoj povelji! Da se itko potr dio' makar i povrno' istraiti ( ntin radikalni ekonomski pro#ram' brzo bi postalo jasno zato je potrebna ta nesvakidanja represija' kao to bi se objasnilo zato s toliki zatoeni/i savjesti Gmnest1 "nternationala zapravo mirolj bivi sindikalisti i so/ijalni radni/i! Gmnest1' jo jednim velikim prop stom' s kob prikaz je o#ranienim na borb tamonje vojske i "jeviarski( ekstremista! &stali mijeani se ne spominj - ni vlada =GD-a' ni 5"G' ni lokalni zemljoposjedni/i' ni m ltina/ionalne korpora/ije! Bez ispitivanja ire# plana nametanja %isto#) kapitalizma 7atinskoj Gmeri/i' kao i veliki( intetesa skriveni( iza to# projekta' sadistika djela navedena izvje nemaj nikakav smisao < svode se na nas mine i ratrkane zloine koji lebde politikom vak m ' i koje e os diti svi obdareni savje ' ali koje nee moi raz mjeti nitko! +22 tivjetim!i iako Mbo# razliiti( razlo#a! Un tar po#o.enin .rrava' prvi koji s privlaili pozornost bili s prijatelji i ro.a/i rtava' ali s oni smjeli rei malo to#a! Nis #ovorili o politikim ili ekonomskim pro#ramima skrivenim iza nestanaka' jer bi takvo neto nosilo rizik da nestan i sami! Najslavniji aktivisti za lj dska prava koji s nastali takvim po#ibeljnim okolnostima bile s 9ajke s Plaza de 9a1o' Gr#entini poznatije kao 9adres! Dok s svako# tjedna prosvjedovale pred vladinom z#radom B enos Gires ' 9ajke se nis s .ivale nositi transparente < mjesto to#a s nosile :oto#ra:ije nestale dje/e' s

natpisom Dknde estmnD - Cdje s D Umjesto povika' kr ile s nijemo' nosei bijele marame s izvezenim imenima dje/e! 9no#e 9ajke imale s vrste politike stavove' ali s pazile da se reim predstave' ne kao prijetnja' ne#o kao oaloene majke koje oajniki pok avaj saznati #dje s im odveli nevin dje/ !, U Qile je najvea sk pina za zatit lj dski( prava bio &dbor za mir koji s inili oporbeni politiari' pravni/i i /rkveni #lavari! Bili s to d #o#odinji politiki aktivisti koji s znali da je pok aj za stavljanja tort re i osloba.anja politiki( zatvorenika samo jedan :ront daleko vee borbe za nadzor nad ileanskim bo#atstvom! No' da ne bi postali sljedeim rtvama reima' odba/ili s staromodne ljeviarske opt be na ra n b roazije i na ili novi jezik %sveopi( lj dski( prava)! &istivi #a od svi( re:eren/i na bo#ate i siromane' snane i slabe' =jever i 0 #' takav nain objanjavanja svijeta' neizmjerno omiljen =jevernoj Gmeri/i i K ropi' jednostavno je pretpostavio da svatko ima pravo na pravino s .enje i slobod od okr tno#' nelj dsko# i poniavaj e# post panja! Nije pitao zato' samo je tako pretpostavio! U toj mjeavini pravni( i lj dski( interesa koja karakterizira leksikon lj dski( prava' na ili s da s nji(ovi zatoeni /ompaneros stvari zatoeni/i savjesti ija se prava na slobod misli i #ovora' zatiena +I! i +R! lankom &pe povelje o lj dskim pravima' kre i #aze! &nima koji s ivjeli diktat ri' novi jezik zapravo je predstavljao i:r < jednako kao to s #lazbeni/i potm lim meta:orama sti(ovima prikrivali politike parole' ovi s svoje ljeviarstvo prikrivali pravnim jezikom - bio je to nain politiko# djelovanja bez spominjanja politike!,, , Nakon sloma diktat re' 9ajke s postale i ostale' sve do danas' najeim kritiarkama novo# ar#entinsko# ekonomsko# poretka! ,, Unato svim tim mjerama opreza' aktivisti za lj dska prava nis vijek bili "m ni na teror! Qileanski zatvori bili s prep ni odvjetnika koji s se bavili lj dskim pravima' a Gr#entini je ( nta poslala jedno# od svoji( vodei( m itelja da se ba/i med 9ajke' predstavljaj i se kao oaloeni ro.ak! Tijekom prosin/a +RAA' dolo je do ra/ije - dvanaest majki nestalo je netra#om' med njima i voda' Gz /ena de 8i/enti' s jo dvije :ran/ ske opati/e! +2B

me. narodni pokret za lj dska prava' ti aktivisti imali s svoje' potp no dr #aije razlo#e' za izbje#avanje raz#ovora o politi/i! Eord o Eord &dbijanje da se aparat dravno#a terora povee s ideolokim projektom kojem je sl io' znaajka je #otovo /jelok pno# onovremeno# literarno# korp sa pokreta za lj dska prava! "ako se neodl nost Gmnest1 "nternationala moe raz mjeti kao pok aj zadravanja nepristranosti sred (ladnoratovski( napetosti' za mno#e dr #e sk pine i#ri se naao dr #i imbenik < nova/! Najznaajniji izvor sredstava za takve projekte bila je >aklada Eord' to vrijeme najvea :ilantropska or#aniza/ija na svijet ! U ezdesetima' ta je or#aniza/ija na zatit lj dski( prava troila malen dio svoji( sredstava' ali tijekom sedamdeseti( i osamdeseti(' zaklada troi zapanj j i( B3 milij na dolara na projekte posveene lj dskim pravima 7atinskoj Gmeri/i! Tim je :ondovima zaklada potpoma#ala latinoamerike dr #e pop t ileansko# &dbora za mir' kao i novoosnovane sk pine =GD- ' med njima i Gmeri/as Fat/(!+4 Prije vojni( dara' osnovna lo#a Eondove zaklade 0 nome / nj bila je stipendiranje akademika' veinom ekonomiji i poljoprivredi' tijesnoj s radnji s amerikim =tate Departmentom!+* Erank = tton zamjenik dopredsjednika Eordovo# me. narodno# o#ranka objanjava :ilozo:ij zaklade$ %Nemo# e je modernizirati zemlj bez moderniza/ije elite)!+A "ako se zadtavala n tar (ladnoratovske lo#ike pok aja iznalaenja alternative revol /ionarnome marksizm ' veina Eordovi( stipendija nije odavala snan desniarsk pristranosr < latinoameriki st denti odlazili s na velik broj ameriki( sve ilita' a postdiplomske stipendije dijelile s se raznim latinoamerikim sve ilitima' med kojima s bila i ona dravna' poznata po svojoj naklonosti ljevi/i! "pak' bilo je nekoliko znaajni( iznimaka! Kao to smo ve spomen li' >aklada Eord bila je #lavni :inan/ijer ikako# 7atinoameriko# pro#rama za ekonomska istraivanja i obrazovanje' to# le#la stotina latinoametiki( 5(i/a#o Bo1sa! Eord je tako.er :inan/irao i paralelni pro#ram Katoliko# sve ilita =antia# ' s /iljem privlaenja nediplomirani( st denata ekonomije iz s sjedni( drava koji bi tada st ditali kod ileanski( 5(i/a#o Bo1sa! =to je' namjerno ili ne' >aklad Eord pretvorilo vodei izvor sredstava kojima se diljem 7atinske

Gmerike irila ideolo#ija 5ikake kole < a ta sredstva bila s vea i od oni( koje je davala vlada =GD-a!+I +2H na >akl! l nijiU protjerano dobro odrazilo! 5(ioi#o Bo1sisVV dobivali sredstva da (i ostvarili zakla.in /ilj %poboljanja ekonomski( instit /ija ra/i i lake# ostvarenja demokratski( /iljeva!)+R Kkonomske instit /ije ij je iM#radnj potpoma#ao lord - i 5(i/a# i =antia# < tom tren tk i#rale s #lavn lo# razaranj ileanske demokra/ije' dok s bivi st denti svoje ameriko obrazovanje primjenjivali atmos:eri zastra j e okr tnosti! Da bi >akladi stanje postalo jo sloenije' bio je to dr #i sl aj samo nekoliko #odina da s se njezini tieni/i odl ili za nasilni p t do vlasti < prvi takav sl aj bio je meteorski spon Berkelevjske ma:ije "ndoneziji' nakon = (artova krvavo# p a! Eord je katedr ekonomije na "ndonezijskome sve ilit doslovno podi#ao od temelja' ali kad je = (arto doao na vlast' % vlad s novaeni #otovo svi ekonomisti koje je proizveo taj pro#ram) < stoji jednom Eordovom izvje ! Dakle' nitko nije ostao po avati st dente!23 Codine +RAH! "ndoneziji izbija na/ionalistika pob na okren ta protiv %strano# podrivanja) ekonomije < >aklada Eord postaje /iljem narodno# nezadovoljstva < mno#i s podsjeali da je pravo ona ob ila = (artove ekonomiste da rasprodaj indonezijsko na:tno i r dno bo#atstvo zapadnim m ltina/ionalnim kompanijama! 6azapet izme. 5(i/a#o Bo1sa Qile i Berkelevjske ma:ije "ndoneziji Eord je pola#ano dolazio na lo #las < diplom/i dva najznaajnija pro#rama zaklade sad s prevladavali najzlo#lasnijim desniarskim diktat rama na svijet ! "ako >akladi nis mo#li znati da e se ideje koje s pro avali st denti ostvarivati tolikim divljatvom' ipak s se postavljala ne #odna pitanja o razlozima zato se zaklada okren ta mir i demokra/iji nala do #rla kol s a toritarnim reimima i nasiljem! Bez obzira radilo se o pani/i' so/ijalnoj svijesti ili nekoj kombina/iji ti( dvaj imbenika' >aklada Eord je problem diktat re rijeila onako kako #a rjeava svaka kvalitetna tvrtka < proaktivnim prist pom! =redinom sedamdeseti( Eord se preobrazio iz proizvo.aa %te(niki( ekspertiza) za takozvani Trei svijet vodee# :inan/ijera pokreta za zatit lj dski( prava! Takav obrat bio je osobito snaan i Qile i "ndoneziji! Nakon to s reimi' koje je tim dravama Eord

pripomo#ao stvoriti' nitili ljevi/ ' pravo je Eord :inan/irao nov narataj borbeni( pravnika odl ni( da oslobode stotine tis a politiki( zatvorenika pravo ti( reima! Uzimaj i obzir takv mrljama prekriven povijest' nimalo ne iznena. je da se' tren tk kad je >aklada zaronila lj dska prava' svoj +24 Niin/ koje s svoje djelovanje o#raniavale na pravn borb Ma %vladavin prava)' %transparentnost) i %poten vlast)! Kao to je iMjavio jedan Eoi.nv d nosnik' or#aniza/ija je Qile pok avala ostvariti moto$ %Kako sve to izvesti i pritom se ne valiti politik D)2+ No' ne samo zato to je lord bio temeljno konzervativna instit /ija koja je obiavala tijesno s ra.ivati i nikad ne stajati na p t sl benoj vanjskoj politi/i =GD-a!, Bilo je tako.er jasno da bi svaka imalo temeljitija istta#a /iljeva koji s se Qile ostvarivali represijom neizbjeno i izravno dovela do >aklade Eord i sredinje lo#e koj je odi#rala indoktrina/iji kojom je tren tan tamonj vlast pteobratila pripadnike sekte : ndamentalistike ekonomije! Tako.er postoji pitanje neizbjene povezanosti >aklade s tvrtkom Eord 9otor n tar sloeno# odnosa' osobito za aktiviste na teren ! Danas je >aklada Eord potp no neovisna o a tomobilskoj tvrtki i njezinim nasljedni/ima' ali to nije bio sl aj pedesetima i ezdesetima' vrijeme dok je zaklada :inan/irala obrazovne projekte Gziji i 7atinskoj Gmeri/i! >aklada je temeljena +RB*!' dona/ijama kojima je troje vlasnika Eorda zakladi predalo dio dioni/a < me. njima bili s Xenr1 i Kdsel Eord! Kako je bo#atstvo zaklade raslo' ona je poela djelovati neovisno' ali se dioni/a Eord 9otorsa oslobodila tek +RAH!' #odin dana nakon p a Qile i nekoliko #odina nakon p a "ndoneziji < lanovi obitelji Eord sjedili s pravnom odbor sve do +RA*!22 U 0 nome / nj prot tjenosti s dostizale nadrealne razmjere < :ilantropsko naslje.e tvrtke najtjenje povezane s mainerijom terora tvrtke koja se nala pod opt bom da na svom posjed skriva zatvor za m enje i pomae %nestan/ima) vlastiti( radnika < bila je najbolja i esto jedina mo# nost da se obra na s onim najteim zloinima! Einan/iranjem bora/a za lj dska prava' >aklada Eord ti( je #odina spasila mno#e lj dske ivote! " mota joj se' bar djelomino' priznati

zasl #a to je ameriki Kon#res vjerila da kine vojn pomo Gr#entini i Qile i tako' post pno' natjera ( nte 0 no# / nja da prekin primjen oni( najokr tniji( metoda represije! No' kad Eord (ita pomo' ta pomo ima svoj /ijen ' a ona je bila < svjesno ili nesvjesno < intelekt alno potenje pokreta za lj dska prava! &dl ka >aklade da se pone zanimati za lj dska prava' ali da se %ne mijea politik )' stvorila je okr enje kojem je potp nosti bilo , Tijekom pedeseti( #odina >aklada Eord esto je sl ila kao 5"G-in paravan$ preko nje s dostavljana sredstva prot marksistiki nastrojenim akademi/ima i mjetni/ima koji nis znali otk da potjee taj nova/! 5ijeli taj pro/es temeljito je dok mentiran knjizi T(e 5 lt ral 5old Far' a tori/e Eran/es =tonor =a nders! >aklada Eord nije :inan/irala Gmnest1 "nternational' kao ni najradikalnije latinoamerike bor/e za lj dska prava' 9ajke s Plaza de 9a1o! +2* ro an#aria i n :lN/m interes D " 'ij prop st iMopaio je obliavanj/ povijesti revol /ije slobodno# trita' i ostavio je #otovo potp nosti ist od bilo kakve mrlje neobino nasilni( okolnosti njezino#a nastanka! Ba kao to ikaki ekonomisti nis imali nita rei o tort ri ?jer ona nema nikakve veze s nji(ovim podr jem@' tako ni sk pine za lj dska prava nis mo#le previe rei o radikalnim preobrazbama koje s se zbivale ekonomskoj s:eri ?jer je to nadilazilo nji(ov o#ranieni pravni okvir@! "deja da s represija i ekonomija stvari jedinstveni projekt otkriva se samo jednom vanijem onodobnom izvje o lj dskim pravima Brasil$ N n/a 9ais! >naajno je da je to jedino izvjee odbora za istin ' objavljeno neovisno o dravnim ili stranim zakladama! Temelji se na biljekama vojni( s dova koje s #odinama' najveoj tajnosti' :otokopirali nevjerojatno (rabri odvjetni/i i /rkveni aktivisti' dok je dravom vladala diktat ra! Nakon detaljno# iznoenja najstraniji( zloina' a tori postavljaj temeljno pitanje koje pomno izbje#avaj svi ostali$ zatoD " od#ovaraj ' (ladno' injenino$ %B d i da je ekonomska politika bila krajnje nepop larna med najbrojnijim dr tvenim sk pinama' trebalo j je provesti silom!)2B 6adikalni ekonomski model koji se korijenio toliko d boko tijekom diktat re pokazat e se otpornijim i od #enerala koji s #a oivjeli! 0o d #o nakon to s se vojni/i vratili svoje vojarne' i nakon to s

stanovni/i 7atinske Gmerike ponovno mo#li birati svoje vlade' lo#ika 5ikake kole i dalje se vrsto dri! 5la dia G/ ria' ar#entinska novinarka i itelji/a' rekla mi je koliko je bilo teko' sedamdeseti( i osamdeseti( #odina potp nosti s(vatiti da nasilje nije ( ntin /ilj' ne#o samo sredstvo! %Krili s lj dska prava toliko stra(otno' toliko nevjerojatno' daje najvanije bilo za staviti i(! No' iako smo bili mo# nosti razoriti tajne lo#ore za m enje' nismo mo#li nititi ekonomski pro#ram koji je vojska otpoela i koji je na snazi i danas!) Na kraj ' kao to je predvidio 6odol:o Fals(' %planska bijeda) odnijet e daleko vie ivota ne#o me/i! Na neki nain' ono to se latinoamerikom 0 nom / nj zbivalo tijekom sedamdeseti( smatralo se popritem bojstva' a zapravo je bilo poprite nesvakidanje nasilne or ane pljake! %Kao da se tom krvlj ' krvlj nestali(' pokrilo trokove ekonomsko# pro#rama)' rekla mi je G/ iia! +2A i ekonomije ne vodi se samo Y!! ninskoj Gmeri/i ta pitanja izvir kad #od se drave koriste tort rom kao sredstvom polit ike! " "spi kos tajnovit osi i koja je okr je' kao i potp no raz mljivom poriv da je se sa#ledava kao izopaeno ponaanje onkraj politike' tort ra nije osobito ni sloena ni tajanstvena! &na je or .e naj#r blje# vida prisile' i #otovo savreno predvidljivo iznie kad #od nekom lokalnom despot ili sttanim osvajaima nedostaje ptistanak potreban da vladaj < 9ar/os na Eilipinima' a( "ran ' =addam "rak ' Eran/ zi Glir ' "zrael/i na ok piranim podr jima' =GD "rak i G:#anistan ! Popis ide besktaj! =vepris tno zlostavljanje zatvorenika #otovo je nepobitan pokazatelj da politiari pok avaj nametn ti s stav' bio taj politiki' vjerski ili ekonomski' koji odba/ je velik dio pop la/ije kojom vladaj ! 0ednako kao to ekolozi eko-s stav de:iniraj nazono odre.eni( ptiji( i biljni( %vrsta-indikatora)' i tort ra je indikator vrste reima odl no# da provede korjenito antidemokratski pro#ram' ak i sl aj da se takav reim doepao vlasti izbornom pobjedom! Kao sredstvo izvlaenja in:orma/ija tijekom islje.ivanja' tort ra je pravo zlo#lasno nepo zdana' ali kao sredstvo teroriziranja i nadziranja stanovnitva' nema inkovitije# prem/a! Upravo s zbo# to# razlo#a' pedeseti( i ezdeseti( #odina' mno#i Glir/i poeli osjeati netrpeljivost prema :ran/ skim liberalima koji s moralno os .ivali

vijesti da nji(ovi vlastiti vojni/i bor/e za slobod m e elektrookovima i lanim taplja-njem < a istovremeno nis inili nita da okonaj ok pa/ij ' pravi razlo# svim tim zlostavljanjima! Codine +R*2!' Cisele Xalimi' :ran/ ska odvjetni/a koja je zast pala nekoliko Glirki' okr tno m eni( i silovani( zatvot ' pie ob zeta bezna.em$ %6ijei s oni isti pljesnivi klieji < otkad se tort ta poela koristiti Glir vijek iste rijei' vijek isti izrazi #a.enja' vijek isti potpisi na peti/ijama' vijek ista obeanja! Ta a tomatska r tina nije nitila nijedan par elektroda' nijedno /rijevo zavod ' niti je' ni najmanjoj mjeri' o#raniila mo onima koji i( koriste!) Pi i o istoj toj temi' =imone de Bea voir slae se s njom$ %Protestirati ime moralnosti protiv Peks/esaP i PzloinaP po#reka je koja kaz je na aktivno s dionitvo! Ne postoje ni PzloiniP ni Peks/esiP' postoji samo jedan' sveob (vatan s stav!)2T "znijela je tvrdnj da se ok pa/ija ne moe provesti ( mano - ne postoji ( man nain vladanja lj dima s protno nji(ovoj volji! Postoje dva izbora' pie Bea voir$ pri(vatiti ok pa/ij i sve metode potrebne za njezin provedb ' %ili' s protnom' odba/iti' ne samo odre.ene i spe/i:ine metode' +2I mo#t nosi n l MiiniiXP i iinjii sedamdeseti( #odina' ba kao to ne postoji njean i lj il!iii n!i n kojim (i se ok pirao narod protiv vlastite volje i odl ka' ne postoji mirolj biv nain kojim je milij nima stanovnika mo# e oteti ono to im je potrebno za ivot dostojan ovjeka < a 5(i/a#o Bo1si odl ili s initi pravo to! &timaina zemlje ili naina ivota za(tijeva sil ili barem vjerljiv prijetnj < zato lopovi nose pitolje i esto i( koriste! Tort ra je m na' ali je esto potp no ra/ionalna metoda ostvarivanja odre.eni( /iljeva - moda i jedini nain ostvarenja neko# /ilja! To navodi da se postavi ono temeljno pitanje' ono koje mno#i nis imali mo# nost postaviti onodobnoj 7atinskoj Gmeri/i! 0e li neoliberalizam svojoj sri nasilna ideolo#ija' postoji li neto nje#ovim /iljevima to za(tjeva postojanje /ikl sa okr tno# politiko# proienja za kojim slijede opera/ije ienja sk pina za lj dska pravaD 0edno od najpotresniji( svjedoanstava povezani( s tim pitanjem dao je =er#io Tomasella' z#ajiva d (ana i #lavni tajnik ar#entinske G#rarne li#e' m en i zatvoren pet #odina' kao i nje#ova s pr #a' te mno#i prijatelji i lanovi obitelji!, U svibnj +RR3! #odine' Tomasella je

nonim a tob som iz pokrajine 5orrientes otp tovao B enos Gires dati iskaz pred Gr#entinskim trib nalom protiv nedodirljivosti' #dje s se davali iskazi o krenjima lj dski( prava tijekom diktat re! Tomasellin se iskaz razlik je od dr #i(! =tao je pred ok pljene seljakoj odjei' radnim izmama i objasnio im da je rtva d #otrajno# rata koji se vodio izme. siromani( seljaka koji s eljeli svoj komad zemlje da bi mo#li stvoriti zadr #e i svemoni( ranera koji s nje#ovoj pokrajini posjedovali polovi/ zemlje! %Pria se nastavlja < oni koji s "ndijan/ima oteli zemlj nas nastavljaj tlaiti svojim :e dalnim strojem!)24 Tvrdio je da se nasilje koje s pretrpjeli on i nje#ovi dr #ovi iz G#rarne li#e ne moe izdvojiti od divovski( ekonomski( interesa kojima s sl ili lomei nji(ova tijela i nitavaj i aktivistike mree! Tako je' mjesto da imen je vojnike koji s #a m ili' odl io nabrojiti korpora/ije' i domae i strane' koje zara. j na neprekidnoj ar#entinskoj ekonomskoj ovisnosti! %=trani monopoli name nam rode' name kemikalije kojima nam za#a. j zemlj ' name te(nolo#ij i ideolo#ij ! =ve to pomo oli#ar(ije koja posjed je zemlj i nadzire politik ! No' moramo se sjetiti < oli#ar(ij nadzir ' , >a taj iskaz d nik sam sjajnoj knjizi 9ar# erite Eeitlo;itz' G 7egi/kn o: Tenor! +2R Prolomio se za#l an pljesak! Tomas/lla je svoje svjeilm enNe zaklpii m ovako$ %8jer jem da e istina i pravda na kraj pobijedili' M!a to e trebati narataji! Gko moram mrijeti toj borbi' neka tako b de! Gli' jedno#a dana' pobijedit emo! U med vtemen ' znam tko je neprijatelj' a neprijatelj' jednako tako' zna tko sam ja!)2* Prva p stolovina 5(i/a#o Bo1sa' ona iz sedamdeseti(' trebala je posl iti kao pozorenje ovjeanstv < nji(ove ideje s opasne! No' prop stivi ideolo#ij pro#lasiti krivom za zloine poinjene njezin prvom laboratorij ' ta s pk lt ra nepokorni( ideolo#a dobila je im nitet i slobod da (arai svijetom novom po(od ! &vi( dana ponovno ivimo eri korpora/ijski( pokolja' eri kojoj drave trpe zastra j e vojno nasilje slozi s or#aniziranim pok ajima nji(ove preobrazbe zorn ekonomij %slobodno# trita) < nestan/i i tort ra vratili s se ei ne#o ikad prije! " ponovno /iljevi stvaranja slobodno# trita' i potreba za takvim okr tnostima' iz#ledaj kao potp no nepovezane pojave!

+B3 B! dio Kako preivjeti demokra/ij Bombe nainjene od zakona Uasava nas or ani s kob izme. na/ija! No' ni ekonomski s kob nije nimalo bolji od ono# or ano#a! Nalik je kir rkoj opera/iji! Kkonomski rat zapravo je prod ljena tort ra! " nje#ova razaranja nis nimalo manje strana od oni( koja opis je knjievnost o takozvanom pravom rat ! & ovom dr #om ni ne razmiljamo' jer smo se navikli na nje#ove smrtonosne inke!!! Pokret protiv rata je zdrav' i molim za nje#ov spje(! Unato tome' i dalje me #rize stra( da e /ijeli pokret propasti ako ne dodirne sam korijen svi( zala < lj dsk po(lep ! 9! K! Cand(i' %Nenasilje - najvea sna#a)' +R2*! +B+ Taerizam i nje#ovi korisni neprijatelji = veren je onaj koji odl je o krizi! 5ari =/(mitt' na/istiki pravnik+ Eriedri/( Xa1ek' sveta/-zatitnik Qikake kole' vratio se s p tovanja po Qile +RI+! toliko zadivljen G # stom Pino/(etom i 5(i/a#o Bo1sima da je sjeo za stol i sastavio pismo svojoj prijatelji/i 9ar#aret T(at/(er' britanskoj premijerki! U njem je na#ovara da se dravama 0 ne Gmerike okoristi kao modelom preobrazbe britanske ke1nesijanske ekonomije! T(at/(erova i Pino/(et kasnije e postati bliski prijatelji < naime' T(at/(erova e vremeno# #enerala posjeivati k nom pritvor Kn#leskoj' dok se s oavao s opt bama za #eno/id' tort r i terorizam! Britanska premijerka dobro se poznala s' kako je sama #ovorila' %zamjetnim spjesima ileanske ekonomije) koj je opisivala kao %radikalan primjer ekonomske re:orme iz koje#a moemo izv i bezbroj po ka)! Unato divljenj prema Pino/(et ' kad joj je Xa1ek prvi p t predloio da podraava nje#ov politik ok-terapije' 9ar#aret T(at/(er nije se dala vjeriti! U veljai +RI2! #odine' premijerka je problem otvoteno iznijela privatnome pism svome intelekt alnome # r $ %=i# rna sam da ete se sloiti da s ' Britaniji' s naim demokratskim instit /ijama i potrebom za viom razinom konsenz sa' neke ileanske mjere potp nosti nepri(vatljive! Na re:orm moramo provesti s kladno naim tradi/ijama i Ustav ! G taj e pro/es' povremeno' bar naiz#led biti bolno spor!)2

Bit prie #lasi da ok terapija ikako#a stila nije mo# a demokra/iji kakva je Ujedinjenom Kraljevstv ! T(at/(erova je odra.ivala tre #odin svo#a prvo#a mandata' sve vie padala anketama i nije eljela sebi zajamiti # bitak sljedei( izbora izvodei bilo to radikalno ili nepop larno' kako joj je predla#ao Xa1ek! Xa1ek je to' jednako kao i pokret koji je zast pao' bila razoaranja vrijedna pro/jena! Kksperiment 0 nom / nj donio je toliko nevjerojatno +B2 i i!i i m- m @i iiN i!i ++ iNi i m !i ri: isKiiM!iv!it i sV e voi #i!i za nov i ni pott r e@ na i in iir s!imo M"Plnlj!iina razvoj ' no#o i bo#atim dravama >apada kojima jo drava nadzirala jo nosnija podr ja koja s/ mo#lo voditi kao pro:itabilnoP instit /ijo < telekom nika/ije' zrakoplovne tvrtke' televizijske k e' proizvodnj i distrib /ij ener#ije! Gko je itko mo#ao za#ovarati takav pro#ram n tar bo#ato#a svijeta' bili s to ili 9ar#aret T(at/(er Kn#leskoj' ili tadanji ameriki predsjednik' 6onald 6ea#an! Codine +RI+!' asopis Eort ne objavlj je lanak kojem (vali sve vrline %Qileansko# novo# vrlo# svijeta 6ea#anomike)! =lavei %bljetave' l ks za prep ne prodavaoni/e) =antia#a' %blistave' nove' japanske a tomobile)' lanak potp nosti zaboravlja svepris tn represij i pro/vat #radski( slamova! %=to moemo na iti iz ileansko# eksperimenta ekonomskom pravovjerj D) pita se' samo da bi brzo dao ispravan od#ovor$ %Gko malena i nerazvijena drava moe ivjeti s kladno teoriji konk rentsko# natje/anja' to onda moe i naa' res rsima neizmjerno bo#atija ekonomija!)B "pak' kako to jasno otkriva pismo 9ar#ater T(at/(er Xa1ek ' to nije bilo ni izdaleka toliko jednostavno! "zabrani vode moraj neprekidno brin ti kako e birai o/ijeniti nji(ov inkovitost < to se do#a.a pravilnim razma/ima! Poetkom osamdeseti(' nato injeni/i da s na vlasti bili 6ea#an i T(at/(erova' i da s Xa1ek i Eriedman %sl ili) kao tje/ajni savjetni/i' nije bilo nimalo jasno moe li takav radikalan ekonomski pro#ram' okr tno i nasilno nametn t 0 nom / nj ' ikad zaivjeti Britaniji ili =jedinjenim Dravama! Desetljee ranije' Eriedman i nje#ov pokret teko je =jedinjenim Dravama razoarao nitko dr #i ne#o 6i/(ard Nigon i time samo jo jednom potvrdio ispravnost ove postavke! "ako je Nigon 5(i/a#o Bo1sima pomo#ao da se Qile dokopaj vlasti' kod k e je kren o

potp no dr #aijim k rsom < a t m nepostojanost Eriedman nikad nee oprostiti! Kad je Nigon zasjeo &valni red +R*R!' Eriedman je pomislio da je konano dolo vrijeme da povede n tarnj kontrarevol /ij protiv naslje.a Ne; Deala! %"znimno je mali broj predsjednika izraavao :ilozo:ska stremljenja toliko bliska mojima)' pisao je Eriedman Nigon !H Nji( dvoji/a redovno s se sastajali &valnom red ' a Nigon je na klj ne poloaje ekonomiji postavio nekoliko Eriedmanovi( istomiljenika i kole#a! 0edan od nji( bio je pro:esor ikako#a =ve ilita' Ceor#e =/( ltz' ko#a je Eriedman na#ovorio da radi za Nigona; dr #i je bio Donald 6 ms:eld' tada trideset-sedmo#odinjak! 6 ms:eld je po(a.ao seminare na ikakome =ve ilit ' +BB je rrietimana i Kole#e pro#lasio a#roznom #eniN!i)' Kon Kojin s on i osrn ' samopro#laeni' %ten/i)' doli % ili pod nji(ovim no#ama!!! Bio sam neizmjerno povlaten!)4 Dok s oni istinski eni/i stvarali politik i razvijali bliske odnose s predsjednikom' Eriedman je vrsto vjerovao da e i najmonija ekonomska sila svijeta nje#ove teorije provesti praks ! =amo' +RA+! #odine' amerika ekonomija bila je na koljenima < nezaposlenost je bila visoka' a in:la/ija je dizala /ijene do neba! Nigon je znao da e m ' ako b de slijedio Eriedmanov k rs laissez-:aire' milij ni bijesni( Gmerikana/a dati otkaz! &dl io je ob zdati /ijene osnovni( proizvoda < stanarina i na:te! Eriedmana je to asn lo < od svi( dravni( %distorzija)' kontrola /ijena bila je ona naj#ora! Nji( je nazivao %rakom koji razara sposobnost : nk/ioniranja ekonomsko# s stava)!* 0o #a je #ore osramotila spoznaja da pravo nje#ovi eni/i provode ke1nesijanska naela$ 6 ms:eld je vodio pro#ram nadzora plaa i /ijena i od#ovarao izravno =/( ltz ' tadanjem direktor Ureda za prav i prora n! Eriedman je' jednom prilikom' nazvao 6 ms:elda Bijel k i prekorio svo# %ten/a)! 6 ms:eld tvrdi da m je Eriedman rekao$ %9ora prestati raditi to to radi!) Na to m je novopeeni birokrat odvratio da m se ini da mjere djel j < in:la/ija je pad ' ekonomija se razvija! Bijesni Eriedman od#ovorio je da je pravo to najvei zloin$ %7j di e pomisliti da si ti za to zasl an!!! izv i e po#ren po k !)A Tako je i bilo < sljedee #odine Nigon

spijeva osvojiti *3 posto #lasova biraa! Tijekom dr #o# mandata' predsjednik je nastavio #aziti i dt #a Eriedmanova pravovjerja < donio je niz novi( zakona kojima je ind striji nametn o jo stroe ekoloke i si# rnosne propise! %=ad smo svi kevnesijan/i)' izjavio je pobjedonosno Nigon - bio je to najtei od svi( dara!I Eriedmana je ta izdaja po#odila toliko d boko da je kasnije Nigona opisivao kao %najso/ijalistikije# od svi( predsjednika =jedinjeni( Drava tijekom 23! stoljea!)R Nigonov mandat bio je bolna po ka Eriedman ! Pro:esor ikako#a =ve ilita iz#radio je /ijeli pokret na izjednaenj kapitalizma i slobode' ali slobodni lj di kao da nis eljeli #lasati za politiare koji s slijedili nje#ove savjete! Da bi sve bilo jo #ore' samo s diktat re < kojima je sloboda oito bila nepris tna < bile jedini obli/i vlasti spremni da doktrin slobodno#a trita proved praksi! " dok s se tako pok avali nositi s domaom izdajom' l meni 5ikake kole' s ( ntama s se probijali kroz sedamdesete! Cotovo posv da #dje s na vlasti bile desniarske vojne diktat re' osjeala se pris tnost ikako#a =ve ilita! Xarben#er je +RA*! radio kao savjetnik bolivijskome +BH ivMv!' ++ vrijeme Kao Ne n nra naoziraia sva sve ilini!UP rNaoaiNr' inaoneziji je savjetovao = li!irta i b/rkelevjsk 9a:ij ' Eriedman je represivnoj kineskoj Kom nistikoj partiji napisao pro#ram ekonomske liberaliza/ije' tren tk kad s Kinezi odl ili prijei na trin ekonomij !++ =tepb/n Xa##ard' okorjeli neoliberalni politolo# s Kali:ornijsko# sve ilita' priznao je postojanje %t ne injeni/e) da s se %neke od najsveo-b (vatniji( re:ormi zemljama razvoj ostvarile odma( nakon vojni( dara) - te' z 0 ni nj i "ndonezij ' kao primjere navodi T rsk ' 0 n Korej i Can ! Dod e' navodi jo neke spje(e koji nis bili izravne posljedi/e p eva' ali s i( ostvarile jednostranake drave kao to s 9eksiko' =in#ap r' Xon# Kon# i Tajvan! "zravno se s protstavljaj i temeljnoj Eriedmanovoj tezi' Xa##ard zaklj je da %ono dobro < na primjer' demokra/ija i trino orijentirana ekonomska politika < ne id vijek r k pod r k )!+2 Upravo tako < poetkom osamdeseti( #odina nije postojao nijedan sl aj da je viestranaka demokra/ija radikalno skren la slobodno trite!

7jeviari zemljama razvoj ve s d #o tvrdili da istinska demokra/ija kojoj poteni zakoni korpora/ijama onemo# j k povanje izborni( rez ltata' neizbjeno is(odi vladama okren tima preraspodjeli bo#atstva! 7o#ika je jednostavna < tim dravama ivi daleko vei broj siromani( ne#o bo#ati(! Pro#rami izravne raspodjele zemlje i podizanja plaa' a ne pro#rami prelijevanja kapitala' izravnome s interes siromane veine! Gko se svim #ra.anima zajami pravo #lasa n tar relativno poteno# izborno# pro/esa' oni e #lasovati za politiare koji e' po nji(ov miljenj ' najvjerojatnije stvoriti radna mjesta i dijeliti zemlj ' ne podlije i novim obeanjima slobodno#a trita! Upravo zbo# ti( razlo#a' Eriedman je mno#o vremena proveo iz avaj i intelekt alni paradoks < kao nasljednik plata Gdama =mit(a' svim sr/em vjerovao je da lj dima pravlja sebian interes i da dr tvo : nk/ionira najbolje kad se tom interes dop sti pravljati #otovo svim aktivnostima < osim kad je pitanj ona mala zanima/ija zvana izbori! B d i da je najvei dio svjetsko# stanovnitva ili siromano' ili ivi ispod prosjeno# do(otka svoji( drava ?med njima s i =GD@' kratkoronom im je interes #lasovati za politiare koji obeavaj bo#atstvo s vr(a ekonomske piramide preraspodijeliti nadolje' njima!+B Eriedmanov d #o#odinji prijatelj Gllan 9eltzer' monetarni ekonomist po str /i' ovako je postavio problem$ %Clasovi se raspore. j ravnomjernije od pri(oda!!! #lasai s pri(odima razini ili ispod /rte vie +B4 /moKratsK5 viasn i politi)' k/ siono /)' Wiotiavsi pritom ii!i -iti) i i i S i!i i iV i ?9ilton i nje#ova s pr #a 6ose@ plivaj protiv snane in! e! Ne mo# je ni za staviti ni obrn ti njezin tok' ali s tje/ali daleko vie od veiPine naina s kladno kojima razmiljaj i djel j politiari i obini lj di!)+M+ = dr #e strane Gtlantika' 9ar#aret T(at/(er pok avala je ostvariti en#lesk inai/ :ridmanizma za#ovaraj i temeljenje s stava kasnije poznato# kao %dr tvo vlasnitva)! Napore je sredotoila na dravne ili s bven/ionirane stanove Britaniji' em se T(at/(erova protivila s :ilozo:sko# stajalita' tvrdei da drava ne smije tje/ati na trite nekretnina! =o/ijalne stanove nastanjivali s oni koji nis #lasovali za torijev/e b d i da se to protivilo nji(ovim osobnim ekonomskim interesima < bila je vjerena da bi oni' naavi se na trit ' svoje

interese poeli poistovjeivati s interesima oni( bo#atiji( koji s se protivili preraspodjeli! Posljedino tome' stanovni/ima so/ijalni( stanova pon dila je pravo otk pa po snienoj /ijeni! Tako s oni koji s i( mo#li otk piti postajali vlasni/i' dok s se dr #i' kreditno nesposobni' s oili s #otovo stopostotnim povienjem stanarina! Bila je to strate#ija podijeli pa vladaj' i rodila je plodom - stanari koji s plaali najam i dalje s se protivili T(at/(erovoj' na li/ama veliki( britanski( #radova vidljivo je porastao broj besk nika' ali s ankete pokazivale da je vie od polovi/e novi( vlasnika prelo na torijevsk sttan !+4 "ako je rasprodaja nekretnina dala traak nade opstank radikalno desniarske ekonomije n tar demokra/ije' T(at/(erovoj je i dalje' nakon samo jedno# mandata prijetio # bitak posla! Codine +RAR! na izbore izlazi s parolom %7ab risti ne rade)' ali se do +RI2!' pod njezinom vla broj nezaposleni( dvostr io' jednako tako i stopa in:la/ije!+* Pok ala je napasti jedan od najsnaniji( sindikata dravi' sindikat r dara' i propala! Nakon tri #odine na el ' doivjela je da joj pop larnost pada na samo 24 posto < toliko nisko nije pao ni Ceor#e F! B s( svojim naj/rnjim danima < pala je nie od ikoje# britansko# premijera otkad se provode ankete! Podrka njezinoj vladi pala je na samo +I posto!+A Dok s se spremali opi izbori' inilo se da taerizm prijeti preran i neslavan kraj < daleko prije ne#o to s torijev/i spjeli ostvariti svoje najvee /iljeve$ masovn privatiza/ij i slom radniki( sindikata! U tim tren /ima k nje T(at/(erova pie Xavek ' izvje j i #a da je preobraaj ileanskom stil Ujedinjenom Kraljevstv % najveoj mjeri nepri(vatljiv)! Njezin katastro:alan prvi mandat naiz#led je jo vie potvr.ivao po ke Nigonovi( #odina - da radikalni i visokopro:itni pro#rami 5ikake kole ne +B* 9l ++ " !i n Ni rl-!oi +3++ r!ko sok llPl! i " S " Z /- pot "PlPD!tll ti/k " +++ ++ V l? " si SK;l - ?" " M +++ iiil!n ill ii-lijiP j!V l iiiiiPii neko# impresivno# reima! " b je velikoj mjeri nosilo nemir na Fall =treet jer s poetkom osamdeseti( a toritarni reimi svijet poeli padati < "ran ' Nikara#vi' Kkvador ' Per ' Boliviji; za njima e slijediti mno#i dr #i ' kako #aje konzervativni politolo# =am el X ntin#ton nazvao' %treem val ) demokra/ije!+I Takav razvoj do#a.aja izazivao je

zabrin tost < to e sprijeiti pojav novo# Gllendea koji e svojim pop listikim pro#ramima osvajati #lasove i podrk D Fas(in#ton je promatrao kako se pravo takav s/enarij ostvar je i "ran i Nikara#vi' +RAR! #odine! U "ran s a(a' koji je ivao amerik podrk ' zaba/ili jedinjeni ljeviari i islamisti! Dok s javnost dolazili napisi o tao/ima i ajatolasima' ekonomska strana /ijelo# pro#rama podi#la je Fas(in#ton na no#e! "slamski je reim' koji se tada jo nije preobrazio totalni a toritarizam' na/ionalizirao bankarski sektor i zatim proveo pro#ram podjele zemlje! Nadalje' veo je nadzor voza i izvoza < bio je to obrat a(ove politike slobodne tr#ovine!+R Pet mjese/i nakon to#a' Nikara#vi' od =jedinjeni( Drava sponzorirana diktat ra Gnastasia =omoze Daba1lea pada narodnoj b ni koj je podi#la "jeviarska sandinistika vlada! Koja je odma( poela nadzirati voz i' jednako kao i "ran/i' na/ionalizirala bankarski sektor! Bile s to /rne pro#noze za san o #lobalnom slobodnom trit ! Poetkom osamdeseti( :ridmaniti s se s oili s mo# no da nji(ova' ni deset #odina stara revol /ija' nee preivjeti novi val pop lizma! 6at za spas -est tjedana nakon to je T(at/(erova otpisala Xa1ek ' do#odilo se neto to je promijenilo njezino miljenje kao i s dbin korpora/ijsko# po(oda < 2! travnja +RI2! Gr#entina je izvrila invazij na Ealklandsko otoje < ostatak britanske kolonijalne vlasti! Ealklandski rat' ili 9alvinski rat < za Gr#entin/e' povijest lazi kao okr tan iako veinom nevaan s kob! U to vrijeme Ealklandsko otoje naiz#led nije imalo nikakv stratek vanost! Ta sk pina otoka ispred ar#entinske obale nalazila se tis ama kilometara daleko od Britanije i # tala #olema sredstva za zatit i odravanje! Ni Gr#entini ti oto/i nis bili od neke vee koristi' ali s britanski posjed %svojim) vodama smatrali vredom na/ionalnom ponos ! 7e#endarni ar#entinski pisa/ 0or#e 7 is Bor#es taj s kob oko teritorija otrovno opis je kao %dvoji/ elava/a koji se t k za ealj)!23 +BA nije ni najmanje povijesno znai !ipia! "pak' pr/vi a se n! m koNiin N! rat tje/ao na projekt slobodno# trita' a nje#ov tjeiaj bio je #olem pravo je Ealklandski rat T(at/(erovoj dao politiko pokrie ila' prvi

p t' nekoj zapadnoj' liberalnoj demokra/iji' ostvari pro#ram radikalne kapitalistike preobrazbe! &bje s kobljene strane imale s dobre razlo#e za rat! Codine +RI2! ar#entinska ekonomija matala je pod teretom d #a i kor p/ije' dok s pokreti za lj dska prava dobivali na snazi! Nova ( ntina vlada' pod vodstvom #enerala 7eopolda Caltierija' smatrala je da s prot imperijalistiki osjeaji snaniji od osjeaja #njeva zbo# neprekidno# #aenja demokra/ije < to je Caltieri m dro okren o protiv Britana/a nakon to s ovi odbili predati otoje! Ubrzo je ( ntin' bijelo-modri ar#entinski stije# zavijorio na toj kamenoj (ridi' a /ijela je drava dobila la#vort za slavlje! Kad s sti#le vijesti da Gr#entina potra je Ealklande' T(at/(erova je to prepoznala kao posljednji traak mo# nosti da preobrati svoj politik nesre te je odma( prela erilovsko ratno stanje! =ve do to# tren tka iskazivala je samo prezir prema :inan/ijskom bremen koje s Ealklandi nametali dravnoj rizni/i! Prije je ve srezala s bven/ije otoj i najavila otro kresanje trokova 9ornari/e' em s se nali i brodovi koji s vali Ealklande < te s poteze ar#entinski #enerali jasno prot maili kao britansk sptemnost za predaj teritorija! ?0edan od bio#ra:a 9ar#aret T(at/(er pro#lasio je njezin odnos prema Ealklandima %otvorenim pozivom na invazij Gr#entine!)@2+ Tijekom priprema za rat kritiari svi( politiki( boja opt ivali s je da vojsk koristi za ostvarenje vlastiti( politiki( /iljeva! 7ab ristiki poslanik Ton1 Benn rekao je$ %=ve se vie ini da je na ko/ki rep ta/ija #ospode T(at/(er' a ne Ealklandsko otoje)' dok je konzervativni Einan/ial Times primijetio$ %Prezira je vrijedna injeni/a da se /ijeli problem sve vie mijea s britanskim n tarnjim politikim razlikama potp nosti nepovezanim sa samim problemom! U pitanj nije samo ba(atost ar#enrinske vlade! 0ednako tako pitanj je rejtin#' a mo# e i #oli opstanak torijevske vlade Britaniji!)22 Usprkos toj dozi zdravo# /inizma tijekom priprema' im s se rasporedile sna#e' drav je ob zelo' kako je to opisao na/rt lab ristike rezol /ije' %ratoborno' ovinistiko' militaristiko raspoloenje) i vi.enje Ealklandsko#a otoja kao posljednje# bljeska slave s mrak Britansko#a imperija!2B T(at/(erova je slavila %Ealklandski d () koji je plamtio na/iji' to je praksi znailo da s nestale maji/e s natpisom %Dolje droljaY) i +BI

UX iiP!U "9 " l Uli li il + """ lineili S= M9llP= " U=" i NSllV """! "" lllZlPll!lll +++ +!+ "D ?@M!l@llNlllNl piiiiPM! kojim "n spiiNoili mo# i s kob! + li; "lirova je UjedinjeniP narodi!P pomela zapeak jednako kao io s to inili i B s( i Blair poetkom "rako#a rata - nis je zanimale ni sank/ije ni pre#ovori! &bje strane' kao jedini mo# i is(od' zanimala je slavna pobjeda! P + (ate(erova se borila za vlastit politik b d nosti - em je pravo spektak larno spjela! Nakon pobjede na Ealklandima < plaene s 224 ivota britanski( i *44 ar#entinski( vojnika' premijerk s pro#lasili ratnom (eroinom' a nadimak %]eljezna lad1) iz vrede pretvorio se kompliment!24 Tako s se preobrazili i rez ltati anketa! &sobni rejtin#' tijekom borbi' vie se ne#o dvostr io < s 24 posto na poetk ' skae na 4R posto na kraj i time otvara p t odl noj pobjedi na izborima sljedee #odine!2* Britanski prot napad na Ealklande nosio je kodno ime &pera/ija Korpora/ija < iako je takav naziv bio pomalo dan za vojni po(od' pokazao se prorokim! T(at/(erova je #olem pop larnost koj joj je donijela pobjeda iskoristila za provedb one korpora/ijske revol /ije' za koj je Xa1ek ' prije rata' tvrdila da je nemo# a! Kad s r dari #ljenokopima zapoeli trajk +RIH!' premijerka je to pro#lasila nastavkom rata protiv Gr#entine i zatraila jednako br talno rjeenje! Tada je dala svoj povijesn izjav $ %9orali smo se boriti protiv vanjsko# neprijatelja na Ealklandima' a sad se moramo boriti protiv n tarnje# neprijatelja' to je daleko tee' ali jednako po#ibeljno za slobod !)2A Nakon to je britansko radnitvo smjestila med % n tarnje neprijatelje)' T(at/(erova je trajkae napala p nom silinom dravno# aparata < samo jednom s kob osam tis a poli/aja/a naor ani( pali/ama' mno#i od nji( na konjima' napali s trajkae' pri em je ranjeno vie od sedamsto lj di! Tijekom to# d #o# trajka' broj ranjeni( popeo se na tis e! Kao to C ardianov reporter =e mas 9ilne biljei svojoj sjajnoj povijesti trajka T(e Knem1 Fit(in$ T(at/(erPs =e/ret Far a#ainst t(e 9iners' premijerka je sl be si# rnosti natjerala da pojaaj nadzor nad sindikatom' a osobito nad nje#ovim ratobornim predsjednikom' Grt( rom =/ar#illom! =lijedila je %najambi/ioznija opera/ija nadzora ikad provedena Britaniji)! U sindikat s se ba/ivali brojni a#enti i do ni/i' prisl kivani s tele:oni i nadzirani domovi' pa ak i kios/i s ribi/ama i kr mpiriima koje je esto posjeivalo sindikalno vodstvo! Clavno#

ravnatelja sindikata s Donjem dom opt ili da je a#ent sl be 9"4' baen da %destabilizira i sabotira sindikat) - nato tome to je on pori/ao opt be!2I Ni#el 7a;son' ministar :inan/ija Ujedinjeno# Kraljevstva vrijeme trajka' objasnio je zato je vlada 9ar#aret T(at/(er smatrala sindikat +BR tridesetima)' izjavlj je l!a;son iles/tlj/t/ kasnije' %rvior! i im!' !/ pnpi/ miti!)2R 0ednako kao i na Ealklan.ima' vlad s malo zanimali po#ovori < sredotoili s se i odl ili slomiti sindikat bez obzira na rtve ?ni time poli/aja/a iz rezervni( postrojbi stvaralo je nevi.ene dnevne trokove@! 5olin Na1lor' rezervni poli/ijski narednik koji se naao prvim redovima s koba' opisao #a je kao %#ra.anski rat)!B3 Do +RI4! #odine T(at/(erova je pobijedila i tom rat < radni/i s #ladovali i nis mo#li izdrati! Naposljetk je R** radnika ostalo bez posla!B+ Bio je to straan dara/ najsnanijem britanskom sindikat ' koji je ostalima poslao jasn po k < ako je T(at/(erova spremna ii #lavom kroz zid da slomi r dare o kojima ovisi svjetlo i #rijanje /ijeloj zemlji' onda bi' onim slabijim sindikatima koji proizvode manje vane proizvode ili sl #e' bilo isto samo bojstvo napadati njezin novi ekonomski poredak! Bolje pri(vatiti to #od se n di! Por ka je bila zapanj j e slina onoj koj je samo nekoliko mjese/i nakon pre zimanja vlasti' p tio 6onald 6ea#an slamaj i trajk kontrolora leta! Nedolaskom na posao %odba/ili s pravo na rad' te e i( se kloniti)' rekao je 6ea#an! >atim je' jednim dar/em' otp stio ++ H33 najvaniji( radnika dravi < od to# oka se ameriki radniki pokret oporavlja jo i danas!B2 U Britaniji je T(at/(erova svoj pobjed na Ealklandima i nad r darima pro#lasila velikim napretkom provedbe radikalno# ekonomsko# pro#rama! "zme. +RIH! i +RII! vlada je' me. ostalima' privatizirala Britis( Tele/om' Britis( Cas' Britis( Gir;a1s' Britis( Girport G t(orit1 i Britis( =teel' i prodala svoj dio Britis( Petrole m ! Ba kao to s teroristiki dari ++! r jna 233+! tada neomiljenom predsjednik pr ili prilik da zapone s masovnom privatiza/ijom ? B s(evom sl aj rije je o privatiza/iji sektora si# rnosti' rata i obnove@' T(at/(erova se svojim ratom posl ila da otvori prv masovn privatiza/ijsk drab zapadnoj demokra/iji! To je bila ona istinska &pera/ija Korpora/ija' ona s povijesnim posljedi/ama! Nain

kojim je spjeno iskoristila Ealklandski rat bio je prvi oit dokaz da ekonomskom pro#ram 5ikake kole za napredak nis potrebne ni vojne diktat re ni elije za m enje! Dokazala je daje mo# e' s dovoljno snanom politikom krizom' demokra/iji nametn ti o#ranien inai/ ok-terapije! "pak' T(at/(erovoj je bio potreban neprijatelj da jedini zemlj ' niz nesvakidanji( okolnosti kojim je opravdavala koritenje (itni( mjera i represije < ta j je kriza prikazala vie kao vrst i odl n ' ne#o kao +H3 " !+ ""9!"""l "9 " l!ll " +++ i 8""+9" XPllll!l !+ " "" "" " l!l " " N!l l!lllll@ U=!"""UUP!="P" " U #&l"X9' povratak ii nekadanje l!i SK S` i i j!i ++ - s kobe! Gko mi osamdesete istin eljele postati svitanjem novo# d (a mira i demokra/ije < kako s tvrdili mno#i onda s s kobi %0alklandsko# tipa) trebali biti previe rijetki da bi mo#li stvoriti temelj #lobalno# politiko# pto#tama! 9ilton Eriedman +RI2! pie svoj iznimno tje/ajan tekst kojim najbolje de:inira dokttin oka$ %=amo kriza < stvarna ili prividna < stvara istinsk promjen ! Kad dode do takve krize' ak/ije koje se pod zimaj ovisne s o idejama koje se nalaze tome podr j ! 8jer jem da je to naa temeljna zadaa < razvijati alternative postojeoj politi/i' odravati i( na ivot i nado(vat r ke sve dok ono politiki nemo# e ne postane politiki neizbjenim!)BB To e postati nekom vrstom mantre nje#ovo# pokreta tijekom razdoblja nove demokra/ije! Gllan 9etzler raspreda o toj :ilozo:iji$ %"deje s alternative i ekaj kriz kao katalizator promjene! Eriedmanov model tje/aja bio je dati vjerodostojnost idejama' initi i( podnoljivima i vtijednima pok aja tten tk kad se kae prilika!)BH "pak' kriza o kojoj #ovori Eriedman nije vojna ne#o ekonomska! =(vaao je da se normalnim okolnostima ekonomske odl ke donose na temelj s koba s parniki( intetesa < radni/i trae radna mjesta i povii/e' vlasni/i trae nie poreze i to labavije propise' a politiari moraj stvoriti tavnote izme. s kobljeni( sila! No' ako ekonomska kriza izazove dovoljno snaan dar < radikalan pad vrijednosti val te' slom trita' tek re/esij < onda sve postaje nevano i vo.e dobivaj slobodne r ke initi sve to je potrebno ?ili sve za to se tvrdi da je potrebno@ ime reak/ije na na/ionaln kriz ! Krize s ' na neki nain' podr ja oslobo.ena demokra/ije < jazovi svakodnevnoj politi/i kojima' bar naiz#led' ne postoje potrebe za pristankom i konsenz som!

"deja da slom trita moe posl iti kao katalizatot za tevol /ionarne promjene na krajnjoj ljevi/i ima d # povijest < najznaajnija je boljevika postavka da se (iperin:la/ijom koja razara vrijednost nov/a' mase privodi korak blie krajnjem nitenj kapitalizma!B4 Ta teorija pomae objasniti zato odre.ene sk pine ljeviarski( sekti vjeno prora navaj tone vjete kojima e kapitalizam dosei %kriz )' jednako kao to evan#eliki krani pro/jenj j znakove Dr #o# dolaska! =redinom osamdeseti( dolazi do snano# preporoda te kom nistike ideje < koj s ekonomisti 5ikake kole iskoristili kao temelj tvrdnji da je' jednako kao to se slomom trita +H+ Kontrarevol /ij ! ia i/ iija posiaia Zi piSMnai!i k!(S Uiiipii v!i i mMi!U Eriedmanovo zanimanje za kriz bio jeoit pok aj izvlaiP/ N!i po ke iz pobjeda ljevi/e nakon 8elike krize - nakon sloma trita Ke1nes i nje#ovi eni/i' dotad samo #lasovi vapij i( p stinji' bili s spremni i ekali s idejama' rjeenjima za Ne; Deal! Tijekom sedamdeseti( i poetkom osamdeseti(' Eriedman i nje#ovi korpora/ijski pomoni/i pok ali s podraavati taj pro/es svojim jedinstvenim vidom intelekt alne spremnosti na katastro: ! Pomno s stvarali nov mre desniarski( tr stova moz#ova < med kojima s Xerita#e i 5ato < i stvorili najznaajnije sredstvo irenja Eriedmanovi( nazora; bila je to PB=-ova mini-serija deset nastavaka Eree to 5(oose < koj s potpomo#le neke od najvei( svjetski( korpora/ija$ Cett1 &il' Eirestone Tire i 6 bber 5o!' Pepsi5o!' Ceneral 9otors' Be/(tel i Ceneral 9ills!BA Eriedman je zaklj io da e' tren tk nove krize' samo i jedino nje#ovi 5(i/a#o Bo1si imati ideje i rjeenja problema! U vrijeme kad je' rani( osamdeseti(' prvi p t obliio teorij krize' =jedinjene Drave nale s se re/esiji - bio je to dvostr ki dar visoke in:la/ije i nezaposlenosti! Politika Qikake kole' danas poznata kao 6ea#anomika' Fas(in#ton je imala snaan tje/aj! "pak' ni sam 6ea#an nije se s .ivao primijeniti sveob (vatn ok-terapij o kojoj je sanjao Eriedman' on kakv je prepisao Qile ! 0o jednom e se jedna latinoamerika drava nai kao pok sni k ni Eriedmanovoj teoriji krize - samo to tom prilikom /ijeli taj pro/es nee pokren ti 5(i/a#o Bo1 ne#o nova vrsta doktora oka' daleko prikladnija za novo' demokratsko doba! +H2 Kkonomsko ratovanje zamjenj je diktat r

Bolivijsko stanje velikoj mjeri moe se sporediti s oboljelim od raka! Bolesnik je svjestan da se s oava s najopasnijim i najbolnijim operativnim za(vatom monetarne stabiliza/ije i dr #i( mjera! Gli' nema m dr #e! 5orneli s >onda#' ameriki ekonomski savjetnik Boliviji' +R4*!+ Koritenje pojma %rak) politikom disk rs potie :atalizam i opravdava %okr tne) mjere < jednako kao to i osna je svepris tn pomisao da je ta bolest neizbjeno neizljeiva! Kon/ept bolesti nikad nije nevin! "pak' mo# e je tvrditi da s meta:ore raka' same po sebi' impli/itno #eno/idne! = an =onta#' Bolest kao meta:ora' +RAA!2 Bolivija je' #odine +RI4!' bila dijelom vala demokratiza/ije koji je plavio svijet razvoj ! &samnaest od pret(odni( dvadeset jedne #odine' njezini stanovni/i proivjeli s pod nekim oblikom diktat re! =ad s dobili prilik ' na na/ionalnim izborima izabrati vlastito# predsjednika! "pak' zadobiti nadzor nad bolivijskom ekonomijom tim' prilino neka-raktetistinim okolnostima' djelovalo je vie kao kazna' manje kao na#tada! Dtavni d # bio je toliki da s samo kamate nadilazile /jelok pni bolivijski dravni b det! Codin dana ranije' +RIH!' 6ea#anova administra/ija t je drav # rn la propast :inan/iranjem dotad nevi.eno# napada na tamonje z#ajivae koke koji s z#ajali biljk ije se zeleno lie moe preraditi kokain! &psada koja je najvei dio Bolivije pretvorila ratn zon nije samo prekin la tr#ovin kokom' ne#o je i za# ila izvor otprilike polovi/e bolivijski( izvozni( pri(oda i tako izazvala ekonomski kolaps! Ne; Jork Times izvje je ovako$ %Kad je vojska kolovoz marirala 5(apare i tako' djelomino zatvorila dotok narko-dolara' darni val odma( je po#odio /vat e /rno ttite dolara!!! >a manje od tjedan dana nakon ok pa/ije 5(apare' vlada je morala sl ben vrijednost pesoa manjiti za vie od pola!) Nekoliko mjese/i kasnije' in:la/ija se deseterostr ila te +HB -panjolskoj i =jedinjenim rMavama!, Upravo tim eksplozivnim tren /ima' kad in:la/ija dosie " i oi@ posio' Bolivija lazi svoje povijesne ope izbore +RI4! "zbori s bili ti7t iMmod dvije' Bolivij/ima dobro poznate politike pojave - bive# dikiaiora " l #a Banzera' i bive# izabrano# predsjednika 8i/tora Paza

Kstenssoroa! "s(od je bio tijesan' tako daje konan odl k morao donijeti bolivijski Kon#res' ali je Banzerova ekipa bila si# rna pobjed ! 0o prije objave rez ltata' stranka je zatraila tada malo poznato# trideseto#odinje# ekonomista' 0e::re1ja =a/(sa' da im pomo#ne nainiti antiin:la/ijski ekonomski pro#ram! =a/(s je bio zvijezda spon (arvardske katedre ekonomije' sk pljao pre#rti akademski( priznanja i postao jedan od najmla.i( tamonji( redovni( pro:esora! =amo nekoliko mjese/i ranije' dele#a/ija bolivijski( politiara posjetila je Xarvard i' vidjevi #a na djel ' osjetila divljenje prema nje#ovoj ne straivosti < tada im je rekao da nji(ov in:la/ijsk kriz moe rijeiti jednome dan ! =am =a/(s nije imao isk stva razvojnoj ekonomiji ali je' kako to sam priznaje' %mislio da znam otprilike sve to se ima znati) o in:la/iji!H Na =a/(sa s velikoj mjeri tje/ali Ke1nesovi napisi o povezanosti izme. (iperin:la/ije i irenja :aizma Njemakoj nakon Prvo#a svjetsko#a rata! 9irovni sporaz m nametn t Njemakoj zrokovao je tek ekonomsk kriz < z nj i stop (iperin:la/ije koja je +R2B! iznosila B'24 milij na posto < za kojom je' nekoliko #odina kasnije' slijedila i 8elika depresija! Drava kojom s (arale B3-postotna nezaposlenost i sveopi #njev izazvan' kako se tamo inilo' #lobalnom zavjerom' bila je plodno tlo za na/izam! =a/(s je rado navodio Ke1nesovo pozorenje da %ne postoji tanko tniji ili si# rniji nain razaranja temelja dr tva kao to je nitenje val te! Taj pro/es' na stran nitenja' povlai sve skrivene silni/e ekonomski( zakona!)4 Dijelio je Ke1nesovo miljenje da je sveta d nost ekonomista svim silama #aziti te sile razaranja! =a/(s izjavlj je$ %&d Ke1nesa sam naslijedio nje#ov d bok t # i osjeaj rizika da sve moe poi po zl ! Kako smo bili neizre/ivo #l pi kad smo ostavili Njemak stanj toliko# razdora!)* Tako.er je novinarima izjavio da je Ke1nesov ivotni stil smatrao politiki an#airanim ivotom ekonomista-svjetsko# p tnika' dakle' kao zor vlastitoj karijeri! "ako je =a/(s dijelio Ke1nesovo vjerovanje sna# ekonomije borbi protiv siromatva' bio je istovremeno i proizvod 6ea#anove Gmerike' to e rei da se +RI4! #odine zatekao sred :ridmanistiko# prot dara na sve to je zast pao Ke1nes! =(vaanja 5ikake kole o nadmoi slobodno#a trita brzo s se pretvorila ne pitno pravovjerje svi( katedri

+HH nije nm mm!no im n! i n-ria s/ mr mnnovoj %vj/n rrzisra' nje#ovom neprekidnom sttaj!mj n!i ispravnom monetarnom pravljanj ) i nazivao #a %neizre/ivo ispravnijim od m tni( str kt ralistiki( ili pse doke1nesi-janski( ar# menata kakve se esto sl a po dravama tazvoj !)A Ti %m tni) ar# menti bili s pravo oni koje se' samo desetljee tanije' 7atinskoj Gmeri/i # ilo nasiljem < vjerenje da je bije# iz siromatva mo# osloba.anjem kontinenta od str kt ra kolonijalno# vlasnitva i interven/ionistikom politikom pop t zemljine te:orme' zatite radni( prava' s bven/ija' na/ionaliza/ije prirodni( res rsa i kooperativno# vo.enja politike rada! =a/(s je imao malo vremena za takve str kt rne promjene! "ako nije znao #otovo nita o Boliviji' o zatiranj tamonji( starosjedila/a i krvavo plaeni( pobjeda revol /ije iz +R42!' bio je vjeren da Bolivija' osim od (iperin:la/ije' bol je i od %so/ijalistiko# romantizma) < iste one developmentalistike il zije koj je prijanja #enera/ija =jedinjenim Dravama obrazovani( ekonomista pok ala zatrti 0 nom / nj !I =a/(s se od pravovjerja 5ikake kole odmi/ao pitanjima vjerenja da se politika slobodno# trita mora pod prijeti otpisom d #ova i iroko#r dnom pomoi < mladom (arvardskom ekonomist %nevidljiva r ka) nije bila dovoljna! Taj e raskorak naposljetk =a/(sa natjerati da se odalei od svoji( laissez-:aire nastrojeni( kole#a i svoje napore okrene isklj ivo pomoi! No' do to# raskola protei e jo #odine! U Boliviji je =a/(sova (ibridna ideolo#ija rodila nekim dnim prot rjejima! Na primjer' kad se prvi p t iskr/ao iz zrakoplova 7a Paz i da(n o rijetki andski zrak' zamiljao je sebe kao %Kevnesa-povratnika) koji je sti#ao bolivijski narod izbaviti iz %kaosa i nereda) (iperin:la/ije!, "ako remeljna zasada ke1nesijanizma #lasi da drave tekoj ekonomskoj re/esiji moraj troiti nova/ kako bi potakn le ekonomij ' =a/(s je kren o s protnim p tem' za#ovaraj i vladin stro#osr i porast /ijena sred krize < isti re/ept za prot rjeje koje je B sinessFeek Qile opisao kao %=vijet smiljeno izazvane depresije dr! =tran#elovea)!R =a/(s je Banzer otvoreno savjetovao da e samo na#lom okterapijom Bolivij izlijeiti od (iperin:la/ijske krize! Predloio je deseterostr ko poveanje /ijene na:te' dere# la/ij /ijelo# niza /ijena i prora nske rezove! Covorei pred lanovima Bolivijsko-amerike

tr#ovinske komore =a/(s je jo jednom iznio predvi.anje da je (iperin:la/ij mo# e ob zdati , &b zdavanje (iperin:la/ije Njemak nije spasilo od teke ekonomske krize i kasnije# :aizma' ali =a/(s t prot rjenost nikad ne spominje svojoj neprekidnoj porabi te analo#ije! +H4 !m! !) j/ +@ K9@ + " " ++ +++++'+++' !lai i+s Nl l nis @ V Zl nn! i ii!i sr ll!ltP U ++ " " promjenom politike %ekonomija moe tr#n ti iM slijepe liie' slijepe l e so/ijalizma' slijepe li/e masovne kor p/ije ili slijepe li/e /entralist ko# planiranja' te se preobraziti normaln ' trin ekonomij )!U U vrijeme kad je =a/(s davao ta j nana obeanja' is(od bolivijski( izbora i dalje je visio zrak ! Bivi diktator X #o Banzer ponaao se kao pobjednik' ali nje#ov s parnik' 8i/tor Paz Kstenssoro' jo nije di#ao r ke! Tijekom kampanje Paz Kstenssoro objavio je nekoliko konkretni( poteza kojima se namjerava obra nati s in:la/ijom < no' odsl io je tri mandata kao izabrani bolivijski predsjednik prije ne#o to s #a' tijekom ono# posljednje# +R*H!' svr#n li dravni darom! Upravo je Paz dao li/e bolivijskoj developmentalistikoj preobrazbi' na/ionaliziravi velike r dnike kositra' zapoevi podjel zemlje siromanim selja/ima i branei ope pravo #lasa svim Bolivij/ima! 0ednako kao i 0 an Peron Gr#entini' i Paz je bio sloena i svepris tna pojava politikom krajobraz ' esto na#lo mijenjaj i vjerenja da se zadri na vlasti ili se vrati na vr(! >a vrijeme kampanje +RI4! #odine' ostarjeli Paz zakleo se na vjernost vlastitoj %na/ionalistikoj i revol /ionarnoj) prolosti i davao neodre.ene izjave o :iskalnoj od#ovornosti! Nije bio so/ijalist' ali nije bio ni neoliberal 5ikake kole < bar s tako Bolivij/i vjerovali!+2 B d i da je o Kon#res ovisila konana odl ka o predsjednik ' bilo je to razdoblje opasni( zak lisni( pre#ovora i politiki( tr#ovanja izme. stranaka' Kon#resa i =enata! Naposljetk je #lavn lo# odi#rao jedan novoizabrani senator < Conzalo =an/(ez de 7ozada ? Boliviji poznatiji kao Coni@! U =jedinjenim Dravama ivio je toliko d #o da je panjolski #ovorio s primjetnim amerikim na#laskom < vratio se Bolivij i postao jedan od tamonji( najbo#atiji( poslovni( lj di! Posjedovao je 5oms r' dr #i po veliini privatni r dnik dravi < koji e brzo postati najvei! Kao mladi' Coni je st dirao na

5ikakome sve ilit i' iako po poziv nije bio ekonomist' bio je pod snanim tje/ajem Eriedmanovi( ideja' s(vaaj i da one sobom nose neizmjerno pro:itabilne posljedi/e za r darski sektor koji je' Boliviji' najveim dijelom i dalje nadzirala drava! Kad je =a/(s Banzerovim lj dima iznio svoj ok-terapij ' Coni je ostao zadivljen! Pojedinosti ti( zak lisni( pre#ovora nikad nis izile javnost' ali s posljedi/e bile savreno jasne! Dana *! kolovoza +RI4-' Paz prisee kao predsjednik Bolivije! =amo nekoliko dana ranije' Paz je Conija imenovao vodom najtajnije# dvostranako# krizno# ekonomsko# tima sa zadaom +H* sk pni!i je i iil loM++ !i :aza i! i j/lok pno# .iavno-//ntralist iko# ekonomsko# modela koji je sam Paz stvorio deset #odina ranije! U toni tren tk =a/(s se nalazio na " larvard ' ali je izjavio daje %sretan to je da je GDN ?Banzerova stranka@ primjerke pro#rama stabiliza/ije podijelila s novim predsjednikom i nje#ovim lj dima)!+B Pazova stranka nije imala pojma da je njezin voda do#ovorio taj zak lisni aranman! &sim ministra :inan/ija i ministra planiranja' pripadnika tajne sk pine' nijedan lan Pazovo# novoizabrano# kabineta nije imao pojma 3 postojanj krizne ekonomske sk pine!+H =edamnaest dana zaredom krizna se sk pina sastajala dnevnoj sobi Conijeve palae! %Tamo smo se sastajali oprezno' #otovo kriom)' prisjea se ministar planiranja' C illermo Bedre#al' intervj iz 2334! #odine' kojem prvi p t otkriva te pojedinosti!+4, =miljali s radikaln prerad na/ionalne ekonomije i to toliko sveob (vatni( razmjera da plan nije nalikovao niem to se ikad pok alo ostvariti n tar demokratsko# s stava! Predsjednik Paz je vjerovao da m je jedina mo# nost djelovati to je bre + iznenadnije mo# e! Na taj nain e bolivijske' ve ozlo#laeno ratoborne sindikate i seljake dr #e (vatiti na spavanj i ne dati im prilik da zvrate < tako se bar nadao! Coni se prisjea da je Paz neprekidno ponavljao$ %Gko mislite ostvariti plan' ostvarite #a sad! Ne mo# operirati dvap t!)+* =ami razlozi za Pazovo poslijeizborno obrtanje plata i dalje ostaj tajnom! Umro je 233+! i nikad nije objasnio zato je zamjen za predsjedniki mandat pri(vatio Banzerov pro#ram ok-terapije' ili je li nekom tren tk doivio korjenito ideoloko preobraenje! Neke podatke o tome pr io mi je

Kd;in 5orr' onodobni veleposlanik =jedinjeni( Drava Boliviji! =jea se da se sastao sa svim politikim strankama i jasno im dao do znanja da e amerika pomo potei obilno samo ako kren p tem oka! =edamnaest dana kasnije' ministar planiranja Bedre#al drao je r kama na/rt prir nika pro#rama ok-terapije! U njem se trailo kidanje s bven/ija za (ran ' kidanje #otovo svako# nadzora nad svim /ijenama i B33-postotno povienje /ijene na:te!+A Usprkos injeni/i da e' ve ionako beznadno siromanoj dravi' ivot posk pjeti neizmjerno' planom se' na #odin dana' zamrzavalo ve ionako malene plae dravni( sl benika! , BolivijeY s za postojanje " razvoj pro#rama ok terapije saznali tek dvadeset #odina kasnije! U kolovoz 2334!' dvadeset #odina nakon nastanka izvorno#a pro#lasa' bolivijska novinarka = san 8elas/o Portillo intervj irala je lanove krizne sk pine - nji( nekoliko dalo joj je podatke o tajnoj opera/iji! &vaj dio knji#e prvenstveno se zasniva na tim sjeanjima! +HA nibi! % vlll ita+( t!;p@l/lliiv!vll;lll t id i jM;r!ltm, lili %ii itl i +++ v ,l i i dravni( tvrtki' to je bila pret(odni/a privatiza/ije! Bolivija je iMbjo#l!i neoliberaln revol /ij koj je 0 ni nj proivio sedamdesetima sad se spremala nadoknaditi iz# bljeno vrijeme! Ni kad s pripadni/i krizne sk pine zavrili izrad na/rta novi( zakona' nis i( bili spremni predstaviti bolivijskim izabranim zast pni/ima' a jo manje #lasaima koji svojim #lasovima nikad nis pod prli taj plan! 9orali s dovriti jo jedn zada ! Kao sk pina' odvezli s se bolivijski red 9e. narodno# monetarno# :onda i tamonjem predstavnik objasnili to namjeravaj ! Nje#ov od#ovor zv ao je i o(rabr j e i beznadno$ %& tome sanja svaki d nosnik 99E- ! No' ako ne pro.e' ja na sre imam diplomatski im nitet' tako da mo# sjesti avion i zbrisati!)+I Bolivij/i koji s predla#ali plan nis imali taj izlaz za n d ' te i( je nekoliko stra(ovalo od reak/ije naroda! %Pobit e nas)' prorokovao je Eernando Prado' najmla.i pripadnik sk pine! Clavni a tor plana' Bedre#al' pok avao im je vratiti (rabrost spore. j i sk pin s vojnim pilotima napad na neprijatelja! %9oramo biti kao piloti nad Xiros(imom! Kad je ba/io atomsk bomb nije znao to radi' ali kad je

#ledao dim' rekao je$ PBemti' ao mi jeYP Upravo tako moramo i mi < pokren ti pro#ram i onda$ PBemti' ao nam jeYP)+R Upravo ta pomisao' da e promjena politike najveim dijelom nalikovati iznenadnom vojnom napad vjeno se kao tema vraa izjavama ekonomski( ok-terape ta! U vojnoj doktrini =jedinjeni( Drava =ok i st por< brzo ostvarivanje prevlasti' objavljenoj +RR*!' koja je konani/i posl ila kao temelj invaziji na "rak 233B!' a tori izjavlj j da napadaka sila %mora pre zeti nadzor nad okoliem' paralizirati ili preopteretiti protivnikove per/ep/ij i poimanje do#a.aja' te neprijatelja tako initi nesposobnim za pr anje otpora!)23 Kkonomski okovi djel j s kladno slinoj teoriji$ premisa #lasi da lj di mo# razviti reak/ije na post pne promjene - povremena rezanja :ondova javno# zdravstva ili neke tr#ovinske sporaz me - ali ako dese/i promjena istovremeno navale iz svi( prava/a' ra.a se osjeaj beskorisnosti i pop la/ija naposljetk omlitavi! Nadaj i se da e izazvati pravo takav osjeaj bezna.a' bolivijski planeri za(tijevali s da se sve nji(ove radikalne mjere primijene istodobno' n tar prvi( stotin dana nove vlade! Umjesto da svaki dio pro#rama predstave kao pojedinaan zakon ?novi porezni zakon' novi zakon o /ijenama i tako dalje@ Pazova sk pina traila je da se /jelok pna revol /ija pretoi samo +HI zakoma i ?FF li v!i P!s! V +++V! ! i!i it @i ++ S# Mi V t ii!i ni M!ive' i!iko #a iMjiPii i i! ilj /Pl' N@o vi.enj i stremljenjima' s %?li#lom)' otna!niin na/rtom Uoji s ?0ii/a#o lio1si napisali pripremaj i se za Pino/(/tov p ! =ami a tori tvrde da se pro#ram mo#lo ili pri(vatiti ili odba/iti samo kao /jelin < amandmani nis bili mo# i! Bio je to ekonomski blizana/ =ok i st por ! Nakon to je sk pina dovrila dok ment' nainili s pet primjeraka jedan za Paza' jedan za Conija i jedan za ministra :inan/ija! Gdrese preostali( dvaj primjeraka otkrivaj koliko s Paz i nje#ova sk pina vrsto vjerovali da e narod nji(ov plan smatrati objavom rata < dakle' jedan je otiao #lavnom zapovjednik vojske' dr #i s namijenili e: poli/ije! 5ijelo to vrijeme Pazov kabinet ni o em nije imao pojma! " dalje s vrsto' i po#reno' vjerovali da rade za ono# isto# ovjeka koji je prije toliko #odina na/ionalizirao r dnike i dijelio zemlj ! Tri tjedna nakon to je poloio predsjednik prise# ' Paz je konano sazvao kabinet i otkrio im iznena.enje koje je vao za nji(! Naredio je

da se zatvore vrata dvorane i %tajni/ima naloio da ne pri(vaaj nijedan poziv za ministte)! Bedre#al je zapanjenoj p bli/i proitao svi( ezdeset strani/a dok menta! Kasnije je ptiznao da je bio toliko netvozan da m je %nekoliko min ta kasnije prokrvarilo iz nosa)! Paz je lanove svo# kabineta izvijestio da o dok ment nema rasprave < jo jednim zak lisnim do#ovorom osi# rao si je podrk Banzerove desniarske oporbene stranke! " dodao je da svi koji se ne sla slobodno podnes ostavke! %Ne slaem se)' izjavio je ministar ind strije! %9olim vas' iza.ite)' odvratio je Paz! 9inistar nije iziao! B d i da je in:la/ija i dalje divljala' i b d i da s postojale jasne naznake da e Fas(in#ton :inan/ijskom pomoi na#taditi primjen ok-terapije' nitko se nije s dio otii! Dva dana kasnije' Paz je svojim predsjednikim obraanjem naslovljenim %Bolivija mire)' preko televizije' sp stio bolivijsk %5i#l ) tavno na #lav potp no nesvjesnoj javnosti! =a/(s je tono predvidio da e porast /ijena oznaiti kraj (iperin:la/ije! U dvije #odine in:la/ija je pala na +3 posto' to je po svim mjerilima vrijedno divljenja!2+ "pak' ono ire naslje.e bolivijske neoliberalne revol /ije daleko je veoj mjeri pitnije! =vi se ekonomisti sla da brza in:la/ija nanosi #olem tet ' da je neodriva i da se mora ob zdati < a pro/es prila#odbe izaziva velike te#obe! " dalje se raspravlja kako je mo# e ostvariti vjerljiv pro#ram i tko' bilo kojem dr tv ' mora podnijeti najvei dio ti( te#oba! 6i/ardo Crinsp n' pro:esor ekonomije i spe/ijalist za 7atinsk Gmerik na +HR 5iev/iopm/nta sti5K&j aii i@i izisk j/ mnm zai pon i sk/ i pn N! i i i/iei!i %pro/esom pre#ovora koji klj je sve klj ne s bjekte vlad ' ta.i stvo' seljatvo' sindikate i tako dalje! Na taj nain sve strane .o#ovai!iN polit ik pri(oda' plaa i /ijena' dok se istovremeno primjenj j mjere stabiliM!a/ije)! Crinsp n dodaje da se tome otro s protstavlja %pravovjerni prist p koji /ijel so/ijaln /ijen promjene' p tem ok-terapije' preba/ je na plea siromani( slojeva)! 6ekao mi je da se pravo to zbilo Boliviji! Ba kao to je Eriedman obeavao Qile ' oslobo.ena tr#ovina navodno je trebala stvoriti radna mjesta novonezaposlenima! To se nije do#odilo' te je stopa nezaposlenosti s 23 posto vrijeme izbora skoila na 24-B3 posto dvije #odine kasnije!22 U dravnoj r darskoj tvrt/i - to j je Paz

bio na/ionalizirao pedesetima < od dvadeset osam tis a zaposlenika ostaje samo est tis a!2B 9inimalna plaa nikad nije povratila ranij vrijednost' te s ' nakon dvije #odine provedbe pro#rama' realne plae iz# bile H3 posto vrijednosti - jednom tren tk padaj ak do A3 posto!2H Codine +RI4!' #odine ok-terapije' bolivijski prosjeni pri(od po stanovnik iznosio je IH4 ameriki( dolara; dvije #odine kasnije pada na AIRn! Tom mjerom posl ili s se =a/(s i bolivijska vlada i' sprkos manjkavom napretk koji otkriva' ona ni izdaleka ne prikaz je istinsk de#rada/ij ivotne svakodnevni/e veine bolivijsko# stanovnitva! Prosjean pri(od izra nava se zbrajanjem k pno# pri(oda drave koji se tada dijeli s k pnim brojem stanovnitva < on previda injeni/ da je ok-terapija Boliviji imala iste inke kao i ostatk re#ije$ malobrojna elita mno#ostr ila je bo#atstvo' dok je najvei dio nekadanje radnike klase potp nosti izbaen iz ekonomije' pretvorivi se s vino stanovnitvo! Codine +RIA' bolivijski selja/i' /ampesinos' zara.ivali s ' prosjeno #ledaj i' samo +H3 dolara #odinje < manje od jedne petine %prosjeno# na/ionalno# do(otka)!24 U tome se skriva problem mjerenja isti( %prosjeka) < takvi rez ltati inkovito bri sve otre podjele! 8oda seljako# saveza objasnio je da %vladine statistike ne prikaz j sve vei broj obitelji prisiljeni( da ive pod atorima; tis e i tis e ne (ranjene dje/e koja ive na komad kr (a i ali/i aja dnevno; stotine /ampesinosa koji s prijestolni/ otili potrazi za poslom i zavrili prosjaei po li/ama)!2* Bila je to skrivena povijest bolivijske ok-terapije - nestale s stotine tis a radni( mjesta s osi# ranim mirovinama da bi i( zamijenila ona nesi# rna mjesta bez imalo zatite! "zme. +RIB! i +RII!' broj korisnika so/ijalno# osi# ranja Boliviji opada za *+ posto!2A +43 m W "" " V ii@ N(ii!imi N X!ll '+ 9 "Z " + + + """ 9!U ? Xl " M !+?+ 9ll!llv T N SU" !"="&X + l +@+++!+ ""+'++++ + #oriv!i' te je M!aiiMV i ! Ma#ovar!m osniva nje krizno# :onda kojim (i se pomo#lo onim najtee po#o.enima - bio je to :laster na ve razjapljenoj rani! =a/(s se Bolivij vraa na lPaz!ov poziv i ra.i izravno za predsjednika! Pamte #a kao neslomljiv pojav ! Coni ?koji e kasnije postati bolivijski predsjednik@ tvrdi da je =a/(s pripomo#ao ovrsn ti odl nost kreatora politike tren tk sve snanije# pritiska javnosti

izazvano# lj dskim ttvama ok-terapije! %Kad bi nas posjetio' #ovorio nam je$ P=l ajte me' post pnost ne pali! Kad sve izmakne kontroli' onda se pro/es mora za staviti' ba kao medi/ini! "li e se pod zeti neki radikalni kora/i' ili pa/ijent mire!)2I 0edna od izravni( posljedi/a te odl nosti bila je da s mno#i krajnje osiromaeni Bolivij/i poeli z#ajati kok ' b d i da se plaala deset p ta vie od ostali( sjeva ?to zv i pomalo ironino' jer je prvotn ekonomsk kriz izazvala amerikim nov/em potpoma#ana opsada z#ajivaa koke@!2R Pro/jenj je se da je +RIR! #odine svaki deseti radnik radio kao z#ajiva ili prera.iva koke kokain!B3 9e. tim radni/ima nala se i obitelj Kva 9oralesa' b d e# bolivijsko# ptedsjednika i bive# vo.e militantno# saveza z#ajivaa koke! "nd strija koke odi#rala je znaajn lo# skrsavanj bolivijske ekonomije i borbi protiv in:la/ije ?povjesniari t injeni/ danas priznaj ' ali je =a/(s nikad ne spominje i objanjava da s in:la/ij pobijedile nje#ove re:orme@!B+ =amo dvije #odine nakon %atomske bombe) ile#alni izvoz dro#e Boliviji je donosio zarad ve od k pno# dravno# izvoza' te se pro/jenj je da je oko B43 333 lj di zara.ivalo nekoj #rani proizvodnje ili tr#ovine dro#om! Kako je to objasnio jedan strani bankar$ %U ovom tren tk bolivijska ekonomija ovisna je o kokain !)B2 U razdoblj odma( nakon ok-terapije' samo je nekoliko pojedina/a izvan Bolivije raspravljalo o tim' toliko sloenim posljedi/ama! 8eina je raspredala neizmjerno jednostavnij pri o j nanom i mla.a(nom (arvardskom pro:esor koji je' doslovno vlastitim r kama %spasio in:la/ijom razoren ekonomij Bolivije)!BB Pobjeda nad in:la/ijom koj je =a/(s pripomo#ao ostvatiti bila je dovoljna da Bolivij pretvori le#endaran i zapanj j i primjer spje(a slobodno# trita' %najznaajniji sl aj s vremenoj povijesti)' kako #a opis je T(e K/onomist!T %Bolivijsko do) =a/(s je donijelo stat s zvijezde monim :inan/ijskim kr #ovima i stoliilo #a kao vodee# str njaka za krizom po#o.ene ekonomije < to #a je' #odinama koje s slijedile' odvelo Gr#entin ' Per ' Brazil' Kkvador i 8enez el ! +4+ a let iiiiiWX;iNWji a ;inWWaiiW!jN iz!avi! i iv iiii s 1i + PaUW% im r/ pU9i#!l& ono za to s mno#i tvrdili da je nemo# e pripomo#ao je pokretanj radikalne i neoliberalne preobrazbe' izbje#avi rat' n tar #i!inii !+

demokra/ije' preobrazb neizmjerno vei( razmjera od oni( koje s pok ali ostvariti T(at/(erova ili 6ea#an! =a/(s je bio savreno svjestan povijesne vanosti svo#a posti#n a! %Bolivija je istin prvi' po mome miljenj ' spoj demokratski( re:ormi spojeni( s instit /ionalnim ekonomskim promjenama)' izjavio je nekoliko #odina kasnije! %" Bolivija daleko bolje od Qilea pokaz je da je mo# e politik liberaliza/ij i demokra/ij kombinirati s ekonomskom liberaliza/ijom! -to je neizmjerno vana po ka < obje strane djel j sporedno i pritom se me. sobno osna j !)B4 Usporedba s Qileom nije sl ajna! >a(valj j i =a/(s < tom %apostol demokratsko# kapitalizma)' kako #a opis je Ne; Jork Times' ok-terapija konano sa sebe spijeva zba/iti vonj diktat re i lo#ora smrti koji s se za nj lijepili jo otkad je Eriedman pod zeo svoj s dbonosni po(od na =antia#o deset #odina ranije!B* =a/(s je' s protno svim tvrdnjama kritiara' dokazao da je po(od slobodno# trita ne samo mo# e preivjeti ne#o i pritom ja(ati na val demokratiza/ije koji je plavio svijet! -tovie' =a/(s je' svojim slavljenjem Ke1nesa i nje#ove nepokolebljive predanosti boljitk /jelok pno# svijeta razvoj ' bio savrena osoba koja e taj kriarski po(od povesti prema blaem i mir okren tom razdoblj ! Bolivijska ljevi/a Pazov je dekret okrstila nazivompino/(etismo e/onomi/o < ekonomski pinoetizam!BA -to se ti/alo poslovne zajedni/e n tar i izvan Bolivije' pravo je to bilo ono bitno < Bolivija je ostvarila pinoetovsk ok-terapij bez Pino/(eta < tovie' pod vla vlade lijevo#a /entra' ni manje ni vie! Kako je jedan bolivijski bankar izjavio s divljenjem$ %&no to je Pino/(et izveo baj netama' Paz je ostvario pomo demokratsko# s stava!)BI Pria o bolivijskom d neprekidno se prepriava' novinama' asopisima' napisima o =a/(s ' samom =a/(sovom besteler kao i dok mentarnim :ilmovima kakva je i PB=-ova trodijelna serija 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1! "pak' postoji jedan velik problem < to nije istina! Bolivija je dokazala da je okterapij mo# e provesti dravi koja je netom prije provela izbore' ali nije dokazala da je sve to mo# e provesti demokratski ili bez represije < tonije' dokazala je' ponovno' da i dalje vrijedi ono s protno! Kao prvo' oit je problem da narod Bolivije predsjednik Paz nije dao mandat za sveob (vatn preobrazb ekonomske ar(itekt re drave! +42

j n MiiKii 9ii- spoiaM me! i-n/-koiikii #o ina Kamir i je/aj i ekonomist slobodno# trita jolin Fillli!imson skovao je naziv za Pazovo /ijelo -%v /lii politika) - veina je to i dalje nazivala laima!BR G to' naravno' ni kojem sl aj nije jedini problem te demokratske povijesti! lPosve predvidljivo' mno#i birai koji s #lasovali za Paza bili s bijesni zbo# te izdaje i im je dekret iziao na vidjelo' dese/i tis a izili s na li/e da za stave na m koji je znaio otp tanja i sve ve #lad! Najvei otpor pr ao je #lavni bolivijski radniki savez koji je opim trajkom za stavio /jelok pn tamonj ind strij ! Pazova reak/ija bila je takva da je odnos 9ar#aret T(at/(er prema r darima iz#ledao potp no pitomo! &dma( je pro#lasio %opsadno stanje)' tenkovi s izali na li/e prijestolni/e i veden je poli/ijski sat! Bolivij/ima s trebale posebne prop sni/e za p tovanje n tar #rani/a vlastite domovine! =pe/ijalna poli/ija po(arala je sindikalne dvorane' sve ilita i radijske postaje' kao i nekoliko tvorni/a! >abranjena s politika ok pljanja i marevi' a za bilo kakve sastanke moralo se traiti dop tenje dravni( vlasti!H3 &porbenim politiarima inkovito je zabranjen tad < jednako kao i doba Banzerove diktat te! 5istei li/e' poli/ija je (itila tis petsto ptosvjednika' svjetin zasipala s zav/em i p /ala na trajkae tvrdei da s napadali poli/aj/e!H+ Paz se pobrin o da za vijek okona sve prosvjede! Kad s vode radniko# saveza zapoeli trajk #la. ' Paz je poli/iji i vojs/i naredio da ok pi dvjesto vodei( sindikalni( vo.a' potrpa i( avione i preveze daljene zatvore smjetene Gmazoni!H2 G#en/ija 6e tets izvje je da se me. zatvoreni/ima nalo %vodstvo Bolivijsko# radniko# saveza kao i ostali vii sindikalni d nosni/i)' koje s odveli %izolirana sela amazonsko#a bazena sjevernoj Boliviji i tamo im o#raniili kretanje!)HB Bila je to masovna otmi/a koj je pratila /jena < zatvorenike e osloboditi samo ako sindikati otkaz prosvjede' na to s naposljetk i pristali! Eilemon Ks/obar ti( je #odina bio r dar i sindikalni aktivist na li/ama! U nedavnom tele:onskom intervj prisjea se da s %s li/a k pili sindikalne vode i odvodili i( pra m da i( tamo pojed k k/i! Kad s i( oslobodili' ekonomski pro#ram ve je iao p nom parom!) " nastavlja$ %8lada nije pojedin/e odvodila pra m da i( tamo m i ili bija' ne#o zato da moe provesti svoj ekonomski pro#ram!)

Takvo nesvakidanje opsadno stanje potrajalo je tri mjese/a i' b d i da je plan proveden tijekom prvi( stotin dana vlade' to je znailo da je vtijeme te odl ne ok-tetapije /ijela drava bila zaklj ana! Codin dana kasnije' kad je Pazova vlada zapoela masovna otp tanja r dni/ima +4B MGiivr: jet < p; v opa ii siaiij/' a v) r!rat tTmrva i)SnviN i P ` jiv!iiii T zrakoplovstva prevoze stotin vodei( sindikalni( voda n lo#on i!V mt/ina /ij smjetene bolivijskim tropskim ravni/ama' lom s se pi i(kom' med otetim vodama' nala i dvoji/a bivi( ministara rada i jedan bivi senator < to je podsjealo na Pino/(etov %8"P zatvor) j nome 5il/ ' #dje je zavrio i &rlando 7etelier! 8ode s lo#orima proveli dva i pol tjedna sve dok' ponovno' sindikati nis pristali prekin ti prosvjede i trajk #la. !HH Bila je to neka vrsta olakane verzije ( ntine vlasti! Kako bi reim mo#ao nametn ti ekonomsk ok terapij ' neki pojedin/i moraj nestati < makar i privremeno! "ako daleko manje okr tni' takvi s nestan/i sl ili onoj istoj svrsi kao i sedamdesetima! Pritvaranje bolivijski( sindikalista da se ne bi mo#li od pirati re:ormama' oistilo je p t ekonomskom brisanj /ijeli( sektora radnitva < brzo s ostali bez radni( mjesta i zavrili pretrpani slamovima i #etima koji s okr ivali 7a Paz! =a/(s je otiao Bolivij /itiraj i Ke1nesovo pozorenje da ekonomski raspad ra.a :aizam' ali je nastavio propisivati toliko m ne mjere da se za nji(ov provedb morao posl iti kvazi:aistikim mjerama! 9e. narodni tisak to je vrijeme pratio a toritarn Pazov vlad ' ali s se prie odrale samo nekoliko dana i to kao napisi o obiajenim nemirima 7atinskoj Gmeri/i! "pak' kad je dolo vrijeme za le#end o trij m: %re:ormi slobodno# trita) Boliviji' ti do#a.aji nis li tkanje prie ?ba kao to se toliko esto pre je simbioza Pino/(etova nasilja i ileansko# %ekonomsko# da)@! 0e::re1 =a/(s' naravno' nije osobno pozvao spe/ijal/e' niti je pro#lasio opsadno stanje' ali po#lavlje svoje knji#e T(e Knd o: Povert1 posve je bolivijskoj pobjedi nad in:la/ijom i iako' bar naiz#led' sav sretan pre zima dio zasl #a' nijednom rijej ne spominje represij potrebn za ostvarenje to#

na ma! Najblia tome nje#ova je izjava o %napetim tren /ima tijekom prvi( mjese/i pro#rama stabiliza/ije)!H4 Dr #a izvjea ne spominj ak ni to priznanje! Coni ide toliko daleko da tvrdi %da je stabiliza/ija ostvarena demokra/iji koja nije #azila lj dske slobode i koja je omo# avala slobod izraavanja)!H* Neto manje r iast o/jen daje ministar Pazove vlade svojom izjavom da s se ponaali %kao a toritarne svinje)!HA Taj raskorak moda je najtrajnija zasada bolivijsko# eksperimenta ok-terapiji! Bolivija je dokazala da takv m n ok-terapij i dalje moraj pratiti siloviti napadi na nepo dne dr tvene sk pine i demokratske instit /ije! Tako.er pokaz je da je korpora/ijski kriarski po(od mo# e +4H vvm ii ro :i; v ++ l;iV i 'NN Nvi nil +" i aS %i i i iii i "!G ii' iv olPMllil ii)Y i ktlllk ml' nakon iiNi(' #aene + ji lsk/ slobode ili koliko s temeljilo zanemarivani iliiiinki! ski za(tjevi! ?Ta se po ka nadolazeim #odinama pokazala osobiio prikladnom za r sko# predsjednika Borisa 0elj/ina' kao i za neke dr #e vode!@ Na taj se nain Bolivija pokazala kao na/rt za nov' daleko probavljiviji vid a toritarnosti' #ra.anski /o p dPetatkoji provode politiari i ekonomisti odijelima' a ne vojni/i odorama < i koji se potp nosti odvija n tat sl beni( okvira jedno# demokratsko# reima! +44 Kako pakirati ok-terapij Dakle' kakav je smisao razoriti moj memorij koja je moj kapital i tako me izba/iti iz biznisaD 7ijeenje je bilo pravo sjajno' samo smo iz# bili pa/ijenta! Krnest Xemin#;a1 o svojoj terapiji elektrookovima' ned #o prije samo bojstva +R*+ T 0e::re1 =a/(s iz /ijele prie izv kao je po k da se (iperin:la/ij istin moe za staviti do kraja' i to dovoljno stro#im i drastinim metodama! &tiao je Bolivij biti in:la/ij i obavio je posao! =l aj zaklj en! 0o(n Filliamson' jedan od naj tje/ajniji( desno orijentirani( vain#ton-ski( ekonomista' klj ni savjetnik 99E-a i =vjetske banke pomno je pratio =a/(sov eksperiment te je Boliviji vidio neto od neizmjerno vee vanosti! Pro#ram ok-terapije opisao je kao tren tak

%veliko# praska) < prijelomn tok kampanje #lobalno# irenja doktrine 5ikake kole!2 =am razlo# imao je malo veze s ekonomijom' ali je zato bio snano povezan s taktikom! 9oda m to i nije bila prvotna namjera' ali je =a/(s' prilino spektak larno' spio dokazati da je Eriedmanova teorija krize potp nosti ispravna! Bolivijski raspad pro zroen (iperin:la/ijom bio je isprika potrebna za pokretanje pro#rama' politiki neodrivo# normalnim prilikama! G to je bila drava sa snanim i militantnim radnikim pokretom' tovie bila je posljednje porite 5(e C evare! Usprkos svem ' natjerali s je da pri(vati drakonsk ok-terapij ime stabiliziranja podivljale val te! Do sredine osamdeseti( #odina nekoliko ekonomista primijetilo je da istinska kriza (iperin:la/ije podraava inke vojno# s koba - irenje stra(a i zb njenosti' izbje#li/e i velik broj iz# bljeni( ivota!B Bilo je zastra j e jasno da je Boliviji (iperin:la/ija odi#rala lo# jednak Pino/(etovom rat Qile ' lo# kakv je Ealklandski rat odi#rao za 9ar#aret T(at/(er < svi ti do#a.aji stvorili s okoli podoban za primjen krizni( mjera' iz zetno stanje tijekom koje# je mo# e kin ti demokratsk vlast' a ekonomski +4* i 8illi S9 "" " " " " ++ ml dl&Mllll!l 8 "K!"NK"P !=K&KP' Kl +@+++ "!" N5 YP+ ip!U9& " VV i i i i!i "++=" +++' to j/ Mn!iiPilo da (ip/rinll!i/ija nije problem koji' kako je =a/(s tvrdio' treba rjeavati' ne#o zlatna koka koj treba z#rabiti pod svak /ijen ! Tijekom osamdeset i( takvi( je koka bilo na pretek! >apravo' velik dio svijeta razvoj ' i osobito 7atinska Gmerika' tom se tten tk vrto#lavo penjao spiralom (iperin:la/ije! Kriza je bila is(od dvaj osnovni( imbenika' koji s svoje korijene v kli iz vain#tonski( :inan/ijski( instit /ija! Prvi imbenik bio je stiajan pok aj preba/ivanja nele#itimni( d #ova diktat ra na plea novi( demokra/ija! Dr #i je bio Eriedmanom nada(n ta odl ka ameriki( =avezni( rezervi da dop ste vrto#lav skok kamatni( stopa to je' doslovno preko noi' mno#ostr ilo veliin ti( d #ova! Prijenos ne #odni( d #ovanja Gr#entina je doslovno klasian sl aj! Codine +RIB! ( nta kolabira nakon Ealklandsko# rata i Gr#entin/i biraj novo# predsjednika' 6aiila Gl:onsina! Novooslobo.ena drava bila je spremna da eksplodira' za(valj j i podmetn toj' takozvanoj' d nikoj bombi! U okvir

pro/esa koji je ( nta nazvala %dostojanstvenom tranzi/ijom)' Fas(in#ton je inzistirao da nova vlada pristane otplatiti d #ove koje s namakn li #enerali! >a vrijeme ( ntine vladavine' ar#entinski vanjski d # nab brio je s A'R milijardi dolara prije p a' na H4 milijardi tren tk predaje vlasti < d #ove s nabili kod 9e. narodno# monetarno# :onda' =vjetske banke' amerike Kgport-"mport banke i privatni( banaka sa sjeditima =jedinjenim Dravama! U Ur #vaj je ( nta tren tk st panja na vlast pre zela d # iznos pola milijarde dolara i povisila #a na 4 milijardi < sttaan teret za drav sa samo B milij na stanovnika! U Brazil ' koji je najradikalniji sl aj' #enerali s st pili na vlast +R*H! obeavaj i :inan/ijski red i spjeli d # od B milijarde podii na +3B milijarde +RI4!H U vrijeme prijelaza demokra/ij li s se snani ar# menti' kako moralni tako i pravni' da s ti d #ovi %ne #odni)' te da novooslobo.eni narodi ne bi smjeli pod prisilom plaati ra ne vlastiti( tlaitelja i m itelja! To se osobito vatreno za#ovaralo 0 nom / nj ' b d i da je najvei dio strani( kredita tijekom #odina diktat re odlazio ravno poli/iji i vojs/i < njima se plaalo or je' vodeni topovi i najs vremeniji lo#ori za tort r ! U Qile je' na primjer' zajmovima trostr ena vojna potronja i ileanska je vojska proirena s etrdeset sedam tis a pripadnika +RAB! na osamdeset +4A Najvei dio sredstava koji se nije ponosio na oi Mjo jednostavno je nestao! U temeljima ( ntine vlasti leala je k lt ra kor p/ije "no je to traak slike izopaene b d nosti koja e nastati kad se te iste samo(o.n/ ekonomske politike proire na 6 sij ' Kin i %zon oslobo.en od prijevare) ok pirano# "raka ?t :raz pos . jem od nezadovoljno# ameriko# savjetnika@!* =enatsko izvjee iz 2334! #odine navodi da je Pino/(et nadzirao doslovno bizantsk mre od najmanje +24 tajni( bankovni( ra na inozemstv s imenima razni( lanova obitelji ili varija/ija vlastito#a imena! Na ra nima se' a oni najzlo#lasniji nalaze se ban/i 6i##s sa sjeditem Fas(in#ton D! 5' po pro/jenama krije oko 2A milij na dolara!A Gr#entinska ( nta s oila se s opt bama za jo ve #ramzivost! Codine +RIH! 0os\ 9artinez de Xoz' #lavni ar(itekt ekonomsko# pro#rama' (ien je na temelj opt bi za pronevjer povezani( s velikim dravnim s bven/ijama koje je primala jedna od tvrtki na ijem je bio el ?sl aj je kasnije odbaen@!I U me. vremen je =vjetska

banka provjeravala to se zbivalo s B4 milijardi dolara strani( zajmova koje je podi#la ( nta i otkrila da je +R milijardi < dakle' H* posto k pno#a iznosa < prebaeno inozemstvo! -vi/arski d nosni/i potvrdili s da je najvei dio iznosa zavrio na tajnim ra nima!R Gmerike =avezne rezerve primijetile s da je' samo +RI3! #odine' ar#entinski vanjski d # porastao za R milijardi dolara; iste te #odine' iznos koji s ar#entinski dravljani deponirali inozemstv porastao je za *'A milijardi dolara!+3 7arr1 =jaastad' veni pro:esor ikako# =ve ilita' koji je osobno obrazovao mno#e ar#entinske 5(i/a#o Bo1se' opisao je te nestale milijarde ?opljakane nje#ovim st dentima ispred nosa@ kao %najve prijevar dvadeseto# stoljea)!++, Pronevjeritelji n tar ( nte svoje s zloine vlaili ak i vlastite rtve! U /entr za tort r K=9G B enos Gires ' zatvorenike s dobrim poznavanjem strani( jezika ili sve ilinim obrazovanjem redovito s izvlaili iz elija da za svoje znike obavljaj sl benike d nosti! 0edna od preivjeli(' Cra/iela Daleo' dobila je naredb da strojem ispie dok ment koji asni/ima otkriva o::-s(ore porezna skrovita za nova/ koji s krali!+2 &statak na/ionalno# d #a najveim se dijelom potroilo na otplat kamata' kao i na m tna izvlaenja privatni( tvrtki! Codine +RI2!' ned #o prije pada ar#entinske diktat re' ( nta je inila posljednj sl # korpora/ijskom sektor ! Domin#o 5avallo' predsjednik Gr#entinske sredinje , 9oda je izjava svojevremeno bila tona' ali stoljee jo nije bilo #otovo - r ski eksperiment Qikake kole tek se spremao zapoeti! +4I il/ ivi-li- ii!i i i SP'N! ki si " !ij lNiiN@lV i do#ovor znaio j/ d!i e tvn k/ i dalje posjidov!ili vlasiiiiP po#one i birali M! rad ' ali da e javnost morati otplatiti izme. +4 i 23 milijardi dolara nji(ovi( d #ova < med tvrtkama koje je ob (vatila ta iroko#r dna odredba nale s se Eord 9otor Gr#entina' 5(ase 9an(attan' 5itibank' "B9 i 9er/edesBenz!+B &ni koji s za#ovarali poravnanje ti( nezakonito ak m lirani( d #ova tvtdili s da s zajmodav/i znali' ili s najmanj t k trebali znati da se nova/ troi na represij i kor p/ij ! =l aj je nedavno dobio nov zama( kad je =tate Department skin o oznak tajnosti s transkripta sastanka od A! listopada +RA*!' izme. tadanje# dravno# tajnika

Xenr1ja Kissin#era i ar#entinsko# ministra vanjski( poslova koji je t d nost obnaao tijekom vojne dikta-t te' admirala 5esara G # sa C zzettija! Nakon rasprave o me. narodnoj os di krenja lj dski( prava koje je slijedilo nakon p a' Kissin#er je rekao$ %=l ajte' mi bismo' a to je nae temeljno stajalite' eljeli da spijete! Cajim to staromodno miljenje da prijatelje treba podrati!!! to prije spijete' to bolje!) Nakon to#a Kissin#er prelazi na tem zajmova i C zzettija potie da to bre zatrai najve mo# stran pomo' prije ne#o to ar#entinski %problem lj dski( prava) vee r ke amerikoj administra/iji! %U ban/i s dva zajma)' rekao je Kissin#er' #ovorei o ban/i "nter-Gmeri/an Development! %" nemamo namjer #lasovati protiv nji(!) Tako.er je po io ministra$ %Nastavite predavati za(tjeve ban/i Kgport-"mport! ]eljeli bismo da va ekonomski pro#ram spije i dat emo sve od sebe da vam pomo#nemo!)+H Taj transkript dokaz je da je vlada =jedinjeni( Drava ( nti odobravala zajmove znaj i da i( koristi jek kampanje terora! Poetkom osamdeseti(' Fas(in#ton je inzistirao da nova ar#entinska vlada otplati te %ne #odne) d #ove! D niki ok 8e s sami po sebi ti d #ovi bili divovsko breme novim demokra/ijama' no to e breme postati daleko teim! Pripremao se novi vid oka < 8ol/kerov ok! Kkonomisti se tim pojmom sl e da bi opisali posljedi/e odl ke pred-sjednika =avezni( rezervi' Pa la 8ol/kera' kojom =jedinjenim Dravama drastino podie kamatne stope' dop taj i nji(ov rast do 2+ posto < tast kamata svoj vr( na/ dostie +RI+! #odine i takvo se stanje zadrava sve do polovi/e osamdeseti(!+4 U =jedinjenim Dravama porast kamatni( stopa dovodi do vala bankrota' da bi se' +RIB! trostr io broj lj di koji nis bili sposobni vie otplaivati (ipoteke!+* +4R %d niki ok) ili %d nika kriza) - bio pop t (i/a iM divovsko# /k k no# pitolja' ispaljeno# iz Fas(in#tona! Na#li rasi kamatni( stopa znaio je vie kamate na vanjske d #ove' koje se' najveem broj sl ajeva mo#lo otplaivati samo novim zajmovima! 6ada se d nika spirala! U Gr#entini je ve ionako #olemi( H4 milijardi dolara d #a koje je namrla ( nta brzo raslo sve dok +RIR! ne dostie *4 milijardi to se ponavlja svim siromanim svjetskim dravama!+A Nakon 8ol/kerovo# oka brazilski d # doslovno eksplodira' popevi se

samo est #odina s 43 milijardi dolara na +33 milijardi! 9no#e a:rike drave koje s se naveliko zad ivale tijekom sedamdeseti( nale s se slinom poloaj < d # Ni#erije se istom' kratkom razdoblj penje s R na 2R milijardi dolara!+I No' svijetom osamdeseti( nis samo (arali ekonomski okovi! =vaki p t kad /ijena neko# izvozno# proizvoda' kakvi s kava ili kositar' padne za +3 ili vie posto' dolazi do %/jenovno# oka)! 99E-ovi poda/i #ovore o tome da s zemlje razvoj pretrpjele 24 takvi( okova izme. +RI+! i +RIB!' dok s ' izme. +RIH! i +RIA!' na samome vr( n/ krize' doivjele +H3 isti( okova koji s i( # rn li jo vee d #ove!+R 0edan od nji( po#odio je Bolivij +RI*!' #odin dana nakon to je pro# tala =a/(sov #orki lijek i podvr#n la se kapitalistikoj preobrazbi! 5ijena kositra' dr #o# bolivijsko# izvozno# proizvoda osim koke' pala je 44 posto' t .om krivi/om razorivi tamonj ekonomij ! ?Upravo s takav vid ovisnosti o izvoz sirovina developmenta-listike drave pok avale nadii tijekom pedeseti( i ezdeseti( #odina < t idej ' kao %m tn )' odba/ j sjevernjaki ekonomistiki kr #ovi!@ U tom tren tk Eriedmanova teorija krize poinje ojaavati sam sebe! B d i da je #lobalna ekonomija sve vie slijedila nje#ove nap tke o kliznim kamatnim stopama' dere# la/iji /ijena i izvozno orijentiranoj ekonomiji' s stav je postajao sve vie podloan krizi i stvarao sve vei broj pravo onakvi( slomova koje je sam Eriedman poistovjeivao s isklj ivim okolnostima kojima dravne vlasti mo# pri(vaati nje#ove radikalne savjete! Na taj je nain kriza #ra.ena model Qikake kole! Kad neo#raniene svote nov/a slobodno i velikom brzinom mo# p tovati svijetom' i kad s pek lanti mo# nosti kladiti se na vrijednost sve#a' od kakaa do val ta' dolazi do stvaranja eksplozivne smjese! B d i da politika slobodne tr#ovine potie siromane drave da se i dalje oslanjaj na izvoz sirovina' re/imo kave' bakra' na:te ili ita' te drave postaj neizmjerno ranjive ako padn zaarani kr # neprekidne krize! Na#li pad /ijene kave izaziva +*3 ?iiiiim i !@t;Niiii ii !!!!!!njiVllNllll o++"""""X"9" li;vi!il! "G !+++ =5U S 8e " " +++ lome .o.!t jo i vi lo#lav spon 7im!U n i( stopa' na/ ionalni d #ovi ( j!ij doslovno pivko noti < io je savren re/ept Ma mo# i ekonomski kaos!

=ljedbeni/i ?! akake kole obiavaj sredin osamdeseti( #odina prikazivati kao nesmetan i pobjedniki mar nji(ove ideolo#ije < dok s se drave pridr ivale val demokratiza/ije' slijedila je epi:anija da slobodni lj di i niim ob zdana slobodna trira id r k pod r k ! Ustvari' do#a.alo se da' dok s stanovni/i ti( drava konano osvajali svoj d #o im odri/an slobod i bjeali iz elija za tort r okom diktatota kakvi s bili :ilipinski Eerdinand 9ar/os ili r #vajski 0 an 9aria Bordaberrv' dozive savren najezd :inan/ijski( okova < d nike okove' /jenovne okove' val tne okove < koje je stvarala neizmjerno nestabilna i dere# -lirana #lobalna ekonomija! Gr#entinsko isk stvo sklapanja okova /jelin d nike ktize naalost je tipino! 6a l Gl:onsin je +RIB! #odine' na vr( n/ 8ol/kerova oka' zasjeo predsjednik pala i /ijel vlad ' od prvo#a dana' odma( ba/io krizno stanje! Codine +RI4! in:la/ija je toliko skoila da je Gl:onsin bio prisiljen vesti nov val t ' a stral' pro/ijenivi da bi m nov poetak mo#ao dati mo# nost stje/anja nadzora! U sljedee etiri #odine /ijene s skoile toliko da s izbili masovni prosvjedi zbo# (rane' a ar#entinski s restorani' mjesto tapetama' zidove tape/irali novani/ama' b d i da s bile je:tinije od papira! U lipnj +RIR-' mjese/ kad in:la/ija dosie 23B posto' i pet mjese/i prije zavretka ptedsjedniko#a mandata' Gl:onsin die r ke < daje ostavk i saziva nove izbore!23 Politiari nje#ov poloaj imali s i dr #e mo# nosti! 9o#ao je odbiti isplat #olemi( ar#entinski( d #ova! 9o#ao se s vladama s sjedni( drava jediniti d niki kartel! Te vlade mo#le s stvoriti zajedniko trite i temeljiti #a na developmentalistikim naelima dod e' taj je pro/es bio tijek prije ne#o to s /ijel re#ij rastr#ali sadistiki vojni reimi! "pak' dio onodobno# izazova bio je povezan s naslje.em dravno# terora' s kojim s se s elile nove demokra/ije! Tijekom osamdeseti( i devedeseti( #odina' najvei dio svijeta razvoj jo je tet rao nekoj vrsti terorom izazvano# mam rl ka < bili s slobodni na papir ' ali istovtemeno i oprezni i preplaeni! Nakon to je konano pobje#lo iz mraka diktat te' ti( nekoliko izabrani( politiara bilo je voljno riskirari i izazvati nov niz dravni( dara :inan/irani( od =jedinjeni( Drava i nastaviti provoditi pravo on ist politik koja je izazvala dravne dare sedamdesetima < osobito zato to +*+

&ito nespremne za ratovanje s vain#tonskim insii ijama koje s posjedovale nji(ove d #ove' krizom po#o.ene nove demokra/ije morale s i#rati po nji(ovim pravilima' koja s poetkom osamdeseti( postala neizmjerno stroa zbo# to#a to se d niki ok pre/izno' i nimalo sl ajno' poklopio s novom erom odnosa izme. =jevera i 0 #a' odnosa koji e' najveim dijelom' vojne diktat re initi s vinima! Bila je to zora ere %str kt rni( prila#odbi) < poznatije pod nazivom %diktat ra d #ova)! Eilozo:ski #ledano' 9ilton Eriedman nije vjerovao ni 99E' ni =vjetsk bank - za nje#a s oni bili klasini primjeri znaajno# mijeanja vlasti osjetljive si#nale slobodno# trita! =to#a je prilino ironino da je doslovno postojala tek a vrp/a koja je 5(i/a#o Bo1se transportirala #oleme stoere ti( dvij instit /ija' smjetene vain#onskoj Devetnaestoj li/i' #dje s ovi za zeli vein vodei( poloaja! Grnold Xarben#er' voda latinoameriko# pro#rama na ikakom =ve ilit esto se (vali koliko je nje#ovi( st denata z#rabilo tje/ajne poslove =vjetskoj ban/i i 99E- ! %U jednom tren tk etvori/a #lavni( ekonomista =vjetskoj ban/i bili s moji ikaki st denti! 0edan od nji(' 9ar/elo =elo;sk1' postao je #lavnim ekonomistom za novostvoreno podr je imperija bive# =ovjetsko# =aveza < najvei posao /ijeloj Ban/i! G zatim #a je zamijenio dr #i moj bivi st dent' =ebastian Kd;ards! Dakle' jako je lijepo #ledati kako ti lj di napred j i ponosan sam to sam s djelovao nji(ov razvoj kao ekonomista!)2+ =ljedea nje#ova zvijezda je 5la dio 7oser koji je na ikakome =ve ilit diplomirao +RA+! i postao direktor 99Eovo# &djela za zapadn (emis:er < najvii poloaj s:eri odnosa s 7atinskom Gmerikom!, Qikaki st denti za zeli s brojne poloaje 99E- ' med kojima i onaj dr #i po vanosti < #lavno# zamjenika #lavno# direktora < te vodee# ekonomista' direktora istraivako# odjela i vie# ekonomista G:riko# odjela!22 Eriedman se moda' s :ilozo:sko# stajalita' s protstavljao tim instit /ijama' ali praksi nis postojale instit /ije koje bi bolje mo#le primjenjivati teorij krize! Kad s drave proivljavale silovit spon kriza tijekom osamdeseti(' mo#le s se obratiti samo =vjetskoj ban/i ili 99E- ! G , 7osera s otp stili nakon ar#entinsko# kolapsa 233+! =vi s jedno#lasno zaklj ili da se 99E pod nje#ovom vla

toliko klanjao politi/i slobodno# trita da je' sve dok s drave rezale potronj i privatizirale ekonomij ' te drave doslovno obasipao zajmovima' mirei na neskrivene slabosti tamonjim ekonomijama re/imo' masovn nezaposlenost ili podivljal kor p/ij - a da se i ne spominje nemo# nost otplate d #a 99E- ! +*2 lvillimillll (a llNlil'Ptv vri;ii;ill!jllVl lVtllil!+Ni;il +++ !i!iTivii!iv!ijii lV ti " P N P 9 S + P"l i i i ' ne#o 7io ?"n#oi ji i(- mo# nosti kojr treba iskoristili /ilj osvajanja novi( podi iiija slobodno# trita' lakav %oport nizam krize) postao je vodeom lo#ikom najmoniji( :inan/ijski( instit /ija svijeta! "stovtemeno je bio i teka izdaja naela na kojima s se one temeljile! 0ednako kao i Ujedinjeni narodi' i =vjetska banka i 99E stvoreni s kao izravan od#ovor na ase Dr #o#a svjetsko#a rata! = /iljem da se nikad vie ne ponove po#reke koje s omo# ile spon :aizma samome sr/ K rope' svjetske sile sastale s se Breton Foods ' dravi Ne; Xamps(ire +RHH! #odine i stvorile nov ekonomsk ar(itekt r ! =vjetska banka i 99E' :inan/irani prilozima prvotni( etrdeset trij drava lani/a' dobili s jasan mandat da spreavaj b d e ekonomske okove i lomove pop t oni( koji s tolikoj mjeri destabilizirali ;eimarsk Njemak ! =vjetska banka trebala je d #orono investirati razvoj kojim je drave izvlaila iz siromatva' dok je 99E trebao djelovati kao neka vrsta #lobalno# branika promi/anjem ekonomski( pro#rama koji s blaavali trine pek la/ije i nestabilnosti! Kad bi iz#ledalo da neka drava pada kriz ' 99E bi skakao stabilizitaj im s bven/ijama i zajmovima i tako spteavao i sam nastanak krize!2B Te dvije instit /ije' jedna nas prot dr #oj Fas(in#ton ' trebale s skla.ivati svoje ak/ije! 0o(n 9a1nard Ke1nes' vo.a dele#a/ije Ujedinjeno# Kraljevstva' vrsto je vjerovao da je svijet konano spoznao politik opasnost od samore# -la/ije trita! %=amo i( je ai/a to smatrala mo# im)' rekao je Ke1nes na kraj kon:eren/ije! Gli' ako instit /ije ostan vjerne svojim temeljiteljskim naelima' %bratstvo svi( lj di postat e vie od :raze)!2H Ni 99E ni =vjetska banka nis se pokazali ravnima toj niverzalistikoj viziji - od samo# poetka mo nis podijelili na temelj naela %jedna drava < jedan #las) kao to je sl aj Clavnoj sk ptini UN-a' ne#o na temelj ekonomske sna#e pojedine drave <

takvo re.enje =jedinjenim Dravama daje pravo veta nad svim vanijim odl kama' dok K ropa i 0apan nadzir sva ostala podr ja! Tako da s ' nakon to s 6ea#an i T(at/(erova doli na vlast tijekom osamdeseti(' nji(ove iznimno ideoloki nastrojene administta/ije bile biti sposobne koristiti te dvije instit /ije za ostvarenje vlastiti( /iljeva' brzano im poveavaj i mo i pretvaraj i i( osnovna sredstva promi/anja korpora/ijsko# po(oda! & koloniza/iji =vjetske banke i 99E-a koj je provela 5ikaka kola najveim se dijelom ti' ali je sve postalo sl beno +RIR! #odine' kad je +*B :-r;jT:to vi;iivi ai9ii TMioTiniiin i-gv, j v! a ;i:jv ` ` %;, a aS ;Ta i%) ` ;vivi; iiimii m l a` n nim za ekonomsko zdravlje < %zajednika sr m drosti koj pi ++ iv! Pa j svi ozbiljni ekonomisti)!24 Ti pro#rami' prikriveni svojom t/(nii km i mm! do kontroverznom stranom' sadravali s sebi neskrivene ideoloki- tvrdnje kao to je ona %da treba privatizirati sva dravna pod zea) i % kloniti sve zapreke koje za stavljaj prodor strano# kapitala)!2* Dovreni popis bio je' ni manje ni vie' Eriedmanov neoliberalni trij mvirat privatiza/ije' dere# la/ijeMslobodne tr#ovine i radikalni( rezova dravne potronje! Filliamson je rekao da s to pro#rami %koje je 7atinskoj Gmeri/i nametala tadanja vlast Fas(in#ton )!2A 0osep( =ti#litz' bivi #lavni ekonomist =vjetske banke i jedan od posljednji( protivnika to# novo# pravovjerja' zapisao je da bi se %Kevnes okretao #rob da vidi to se zbiva s nje#ovim edom)!2I D nosni/i =vjetske banke i 99E-a vijek s ' z zajmove davali i ekonomske prepor ke' ali rani( osamdeseti(' o(rabreni bezna.em zemalja razvoj ' te prepor ke preobrazile s se radikalne za(tjeve za vo.enje slobodno# trita! Kad bi se krizom po#o.ene drave obraale 99E- i traile otpis d #ova ili (itne zajmove' Eond bi zvraao sveob (vatnim pro#ramima ok-terapije' ravnima %5i#li) koj s 5(i/a#o Bo1si sloili za Pino/(eta' ili pro#las s 223 zakona' %sk (anom) Conijevom salon Boliviji! 99E je svoj prvi' sveob (vatni pro#ram %str kt rne prila#odbe) izdao +RIB! U sljedea dva desetljea svaka drava koja bi od Eonda zatraila vei zajam saznala bi da svoj ekonomij mora preraditi od vr(a do dna! Davison B d(oo' vii 99E-ov ekonomist koji je tijekom

osamdeseti( dizajnirao pro#rame str kt rni( prila#odbi za 7atinsk Gmerik i G:rik ' poslije je priznao da se %sve to smo inili od +RIB! nadalje temeljilo na vjerenj da imamo misij PprivatiziratiP j # ili pomrijeti < s(odno tome' najpodlijim smo sredstvima stvarali ekonomsko bez mlje 7atinskoj Gmeri/i i G:ri/i od +RIB! do +RII)!2R Usprkos toj radikalnoj ?i iznimno pro:itabilnoj@ novoj misiji' 99E i Banka vjeno s tvrdili da je sve to ine isklj ivom interes stabiliza/ije! =l beni mandat i dalje je bio spreavanje krize < a ne so/ijalni inenjerin# niti ideoloka trans:orma/ija < tako da je sl bena politika i dalje trebala biti stabiliza/ija! U stvarnosti je' jednoj dravi za dr #om' metodino iskoritavana me. narodna kriza za promi/anje pro#rama Qikake kole' temeljeno# na okr tnoj primjeni Eriedmanove doktrine oka! Kkonomisti =vjetske banke i 99E-a priznavali s to i tada' iako s se priznanja najveim dijelom davala i:riranim jezikom ekonomije i +*H iPm ivvnin' Tlil!iiP8lll l lVi li 9U l!-il nit , ;ill Ul9il 8 '+++++++++ 9!l K?@Zl je Uje=9U s ia.ivao s!i =vj/tsk in ba kom' /ijeli projekt %str kt rne prila#odbe) pis je kao #enijaln marketink strate#ij ! %=vjetskoj se ban/i mora odati poast)' pie Koilrik +3RH! #odine' %to j/ izmislila i spjeno prodala kon/ept Pstr kt rni( prila#odbiP' kon/ept koji jedno spaja mikroekonomske i makroekonomske re:orme! =tr kt rna prila#odba prodavala se kao pro/es koji drave moraj proi /ilj spaavanja vlastiti( ekonomija od krize! Time se vladama koje s pri(vatile taj paket zam je razlika izme. zdrave makroekonomske politike koja odrava vanjski balans i stabilnost /ijena' s jedne strane' i politike koja odre. je otvorenost ?slobodna tr#ovina' na primjer@ s dr #e!)B3 Naelo je bilo jednostavno < drave krizi oajniki trebaj (itn pomo kojom e stabilizitati val t ! No' kad se privatiza/ija i politika slobodne tt#ovine Pspakiraj P zajedno s :inan/ijskim aranmanom' dravama ostaje samo da pri(vate /ijeli paket! Uistin l kav dio /ijelo# plana bio je taj to s sami ekonomisti znali da slobodna tr#ovina nema nimalo veze s okonanjem krize' samo se taj podatak m dro %prikrivao)! 6odrik je svojim komentarom elio odati potovanje! Ne samo to se paketom spijevalo siromane zemlje natjerati da pri(vate pro#rame koje je za nji( odabrao Fas(in#ton ne#o je sistem istin

: nk/ionirao < tovie' 6odrik je svoje tvrdnje mo#ao potkrijepiti brojkama! Pro avao je sve drave koje s osamdesetima pri(vatile radikalne pro#rame slobodne tr#ovine i otkrio da %nijedan znaajan sl aj tr#ovinske re:orme zemljama razvoj tijekom osamdeseti( nije zaivio izvan konteksta teke ekonomske krize)!B+ Bilo je to zapanj j e priznanje! U tom tren tk povijesti' Banka i Eond javno s tvrdili da s vlade svijeta konano dole k pameti i s(vatile da je pro#ram %vain#tonsko# konsenz sa) jedini re/ept za stabilnost < sto#a i demokta/ij ! " onda slijedi priznanje' iz sami( kr #ova vain#tonsko# esta-blimenta' da se zemlje tazvoj pokoravaj njima samo zbo# spoja lani( pretpostavki i otvorene izn de$ %]elite spasiti drav D &nda je rasprodajte!) 6odrik ak ptiznaje i da privatiza/ija i slobodna tr#ovina < dva sredinja dijela paketa stt kt rne prila#odbe < nemaj izravne veze sa stvaranjem stabilnosti! Dr #aije tvrdnje' kako sam kae' primjeri s %loe ekonomije)!B2 Gr#entina < tadanji % zotni enik) 99E-a - jo jednom n di jasan vid me(anik novo# poretka! Nakon to je kriza (iperni:la/ije natjerala predsjednika Gl:onsina da odst pi' zamijenio #a je 5arlos 9enem' peroni-stiki # verner manje provin/ije koji je nosio kone jakne' # ste zaliske i +*4 pokreta' Gr#entina dobiva predsjednika koji zapoiinjes kanipanjoin obnove sindikata' obeavaj i ponovno oivljavanje Peronov/ na)' ionalia ke ekonomske politike! Bio je to tren tak koji je svojim emo/ionalnim odjekom velike podsjeao na Pazovo postavljenje Boliviji! Pokazalo se da je da je ti( odjeka bilo previe! Nakon #odin dana na vlasti 9enem je pod snanim pritiskom 99E-a (rabro zaplovio k rsom %v d -politike)! "zabran kao simbol stranke koja se s protstavila diktat ri' 9enem je za ministra ekonomije imenovao Domin#a 5avalla i tako na d nost vratio ( ntino# d nosnika od#ovorno# za oprost d #ova korpora/ijama - bio je to ( ntin oprotajni dar!BB Nje#ovo imenovanje bilo je' kako #a ekonomisti nazivaj ' %si#nal) < nedvosmislen znak da e tom sl aj nova vlada nastaviti provedb korpora/ijsko# eksperimenta koji je zapoela ( nta! B rza B enos Gires rea#irala je ekvivalentom #romo#lasno#

apla za < na dan 5avallova imenovanja tr#ovina obvezni/ama porasla je B3 posto!BH 5avallo je odma( pozvao ideoloka pojaanja - vlad je nakr/ao bivim Eriedmanovim i Xarben#erovim st dentima' tako da s 5(i/a#o Bo1si za zeli doslovno sve vodee poloaje ekonomiji zemlje! 6oO e Eernmndez postaje predsjednik 5entralne banke' a radio je i 99E- i =vjetskoj ban/i; potpredsjednik 5entralne banke' Pedro Po ' 5(i/a#o Bo1 koji je radio za diktatorsk vlast; #lavni bankovni savjetnik Pablo C idotti' koji dolazi ravno s posla 99E- ' #dje je radio pod vodstvom jo jedno# bive# pro:esora ikako# =ve ilita' 9i/(aela 9 sse! Gr#entina po tome nije bila jedinstvena! Do +RRR! #odine' strani diplom/i Qikake kole pop nili s vie od dvadeset pet ministarski( :otelja i zasjeli na desetak poloaja predsjednika /entralni( banaka od "zraela do Kostarike - nesvakidanja razina tje/aja za samo jedn sve ilin katedr !B4 U Gr#entini' kao i mno#im dr #im dravama' 5(i/a#o Bo1si bili s neka vrsta ideoloki( klijeta koja s stezala izabran vlast < jedna sk pina stiskala je izn tra' dr #a je pritisak vrila iz Fas(in#tona! Na primjer' 99E-ove dele#a/ije B enos Gires najee je predvodio 5la dio 7oser' ar#entinski 5(i/a#o Bo1 to je znailo da sastan/i ministarstv :inan/ija i /entralnoj ban/i nis bili s sreti protivnika' ne#o kole#ijalne i prijateljske rasprave bivi( st denata ikako#a =ve ilita i novopeeni( s radnika s Devetnaeste li/e! U Gr#entini je objavljena knji#a koja #ovori o e:ekt takva #lobalno# eko+** N/ iMi!iVii!i ini i( a !i ; ;; mM%%;/ !i/or/s/ v klas i iiim iS in!iiiNi!PU ? lanovi S# lSrai!siVP!i savreno s se sla#ali kad je pitanj bila %terapija) ar#entinske ekonomije-i kako je ostvariti! 5avallov plan' kako s #a kasnije prozvali' temeljio se na l kavom paket koji s savrili i =vjetska banka i 99E- ob zdavanje kaosa i bezna.a (iperin:la/ijske krize s /iljem vo.enja privatiza/ije kao inte#ralno# dijela spaavanja! U /ilj stabiliza/ije monetarno# s stava 5avallo brzo velikim dijelom ree javn potronj i vodi nov val t ' ar#entinski peso' vezan na teaj ameriko#a dolara! U #odini dana in:la/ija pada na +A'4 posto nekoliko #odina poslije i doslovno nestaje!BA Time je rijeeno pitanje podivljale val te i istovremeno %prikrivena) dr #a polovi/a pro#rama!

Unato svim naporima da #odi stranim la#aima' ar#entinska diktat ra je dravnim r kama ostavila velike i poeljne dijelove ekonomije - od na/ionalne zrakoplovne tvrtke' pa do veliki( pata#onijski( leita na:te! Kad s pitanj bili 5avallo i 5(i/a#o Bo1si onda je revol /ija bila samo napola dovrena' a oni s bili odl ni iskoristiti ekonomsk kriz da dovre svoje djelo! Poetkom devedeseti(' Gr#entina je rasprodala vlastita bo#atstva toliko brzo i potp no da je projekt velikoj mjeri nadiao sve ono to se zbivalo Qile samo deset #odina ranije! Do +RRH! #odine R3 posto svi( dravni( tvrtki prodano je privatni/ima' me. kojima s se nali 5itibank' Bank Boston' :ran/ ske tvrtke = ez i 8ivendi' panjolski 6epsol i Tele:oni/a! Prije same rasprodaje' 9enem i 5avallo iroko#r dno s novim vlasni/ima inili vrijedn sl # < otp stili s ' po 5avallovim osobnim pro/jenama' otprilike A33 333 radnika; dr #i izvori navode i daleko ve brojk ! =amo je na:tna kompanija tijekom 9enemovo# mandata ostala bez 2A 333 lj di! Kao =a/(sov oboavatelj' 5avallo je pro/es nazvao %ok-terapijom)! 9enem se sl io jo okr tnijim izrazom < dravi koja je jo trpjela posljedi/e masovni( tort ra' skovao je naziv %teka opera/ija bez anestezije)!BI, Na vr( n/ trans:orma/ije' asopis Time na naslovni/ stavlja 9enema ije se li/e /eri iz sredita s n/okreta < naslov #lasi %9enemovo do)!BR , U sijenj 233*! #odine' d #o nakon to s 5avallo " 9enem nap stili svoje poloaje' Gr#entin/i s doznali neke iznena. j e novosti! =aznalo se da %5avallov plan) zapravo i nije bio 5avallov' ali ni 99E-ov - /jelok pan pro#ram ar#entinske ok-teraplje rani( devedeseti( tajnosti s oblikovali 0P 9or#an " 5itibank' dva najvea ar#entinska privatna zajmodav/a! U t bi protiv ar#entinske vlade poznati povjesniar Glejandro &lmos Caona otkriva zastra j i' + H33 strani/a d # dok ment koje s dvije amerike banke napisale za 5avalla$ %!!!politiki pro#rami koje je vlada provodila od PR2! naovamo sadre!!! privatiza/ij sredstava' re:orm zakona o rad ' privatiza/ij mirovinsko# s stava! =ve se "znosi pola i velik pozornost na detalje!!! =vi vjer j da je Domln#o 5avallo a tor ekonomsko# plana koji se provodio nakon +RR2!' ali to nije istina!) +*A j ivaii7!WiVjijVj' piii;in nv! i7TtW!ivW/tN V!i iiai; mi min ! rV)iiV; ++++ TNP@i tWS$

Codinama kasnije' 5avallo objanjava$ %U vrijeme l p/rinlia j/ lj di /rpe neizmjerno' osobito oni s niskim plaama i mali te.i/' jer #ledaj i sl aj kako im nekoliko sati ili nekoliko dana plae jede porast /ijena koji se zbiva nesl enom brzinom! Tada lj di zamole vlad $ P9olimo vas' inite netoP! Gko vlada oblik je dobar plan stabiliza/ije' to je prilika da #a se poprati i dr #im re:ormama!!! od koji( se one najvanije ve s otvaranjem ekonomije' dere# la/ijom trita i pro/esom privatiza/ije! No' jedini nain primjene svi( ti( re:ormi bio je' to vrijeme' iskoristiti stanje koje je nastalo djelovanjem (iperin:la/ije' jer je narod bio spreman pri(vatiti radikalne promjene s /iljem rezanja (iperin:la/ije i povratka normalno stanje!)H3 D #orono #ledaj i' 5avallov pro#ram e se' svojoj sveob (vatnosti' pokazati katastro:alnim rjeenjem za Gr#entin ! Nje#ova metoda stabiliza/ije val te - vezanjem pesa za ameriki dolar do te je mjere podi#la /ijen proizvodnje da se ar#entinske tvorni/e nis mo#le natje/ati s je:tinim vozom koji je # io zemlj ! Tijekom to# razdoblja nestao je toliki broj radni( mjesta da je polovi/a zemlje zavrila ispod #rani/e siromatva! "pak' kratkorono' plan je pol io savren spje( - 5avallo i 9enem prov kli s privatiza/ij vrijeme dok je drava tet rala pod okom (iperin:la/ije! Kriza je obavila svoje! Posti#n e koje s ostvarili ar#entinski vode bilo je blie psi(olokim' ne#o ekonomskim te(nikama! Kao to je 5avallo' veteran ( nte' savreno dobro raz mijevao' tren /ima krize lj di s spremni predati velik dio moi svakome tko izjavi da posjed je arobno rjeenje - bez obzira bila pitanj kriza kao :inan/ijski slom ili' kao to e B s(eva administra/ija kasnije pokazati' teroristiki napad! Tako je od Eriedmana zapoeti kriarski po(od spio preivjeti zastra j i prijelaz demokra/ij < iako ne tako da s nje#ovi poborni/i vjeravali birae m drost vlastiti( svjetonazora' ne#o tako to s spremno skakali s krize na kriz i znalaki iskoritavali bezna.e ekonomski( slomova i promi/ali pro#rame kojima s vezivali r ke ranjivim' novim demokra/ijama! Nakon to s savrili taktik ' prilike s se doslovno poele mnoiti! 8ol/kerov ok slijedila je meksika Kriza tekile +RRH!' Gzijska zaraza +RRA! i 6 ski kolaps +RRI! < za njim brzo slijedi i slom Brazil ! Kad s ti okovi i krize poeli # biti sna# ' pojavit e se kataklizme$ ts na-miji' ra#ani' ratovi i teroristiki napadi! Kapitalizam katastro:e poeo je poprimati svoje oblije!

+*I H! dio "z# bljeni tranzi/iji Dok plakasmo' dok dr(tasmo' dok plesasmo!!! Ti naj/rnji tren /i dali s poti/aj pravo savrenim mo# nostima za one koji s(vaaj potreb : ndamentalne ekonomske re:orme! =tep(an Xa##ard i 0o(n Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +RRH! povijesti pred nosom Kriza Poljskoj' pokolj Kini ]ivim Poljskoj' danas slobodnoj' a 9iltona Eriedmana smatram jednim od najvaniji( intelekt alni( ar(itekata slobode moje domovine! 7eszek Bal/ero;i/z' bivi poljski ministar :inan/ija' st deni 233*!+ Postoji odre.eni kemijski spoj koji se osloba.a trobi kad deseterostr ite zarad ! "zaziva ovisnost! Filliam Bro;der' ameriki :inan/ijski menader' o la#anjima Poljsk tijekom prvi( dana kapitalizma2 Ni kojem sl aj ne smijemo prestati jesti' jer stra( jemo da se ne za# imo! Narodni dnevnik' sl bene dravne novine' o potrebi nastavka re:orme slobodno# trita nakon pokolja na tr# TiananmenB Prije ne#o to je pao Berlinski zid i tako postao najsnanijim simbolom raspada kom nizma' nastala je ikona koja je otkrila mo# nost pada sovjetski( barijera! Bio je to 7e/( Falesa' elektriar bez posla' # sti( brkova' ra pane kose' koji se penjao na eljezn o#rad kraen /vijeem i zastavama poljskome #rad Cda(sk ! Taje o#rada titila 7enjinovo brodo#radilite' a s njim i tis e radnika koji s se tamo anili i prosvjedovali protiv odl ke kojom je Kom nistika partija podi#la /ijen mes ! 6adniki trajk bio je dotad nevi.en izraz pob ne protiv iz 9oskve nadzirane vlade koja je Poljskom pravljala trideset pet #odina! Nitko nije znao to e se do#oditi < (oe li 9oskva poslati tenkoveD Xoe li tenkovi p /ati po trajkaima i natjerati i( da radeD -trajk je trajao sve d lje' a brodo#radilite se pretvorilo dep narodne demokra/ije n tar a toritarne drave < radni/i s prod ljili popis za(tjeva! Nis vie eljeli da im ivote nadzir partijski aparati/i koji s ' navodno' #ovorili ime radnike klase! ]eljeli s osnovati vlastiti' nezavisni sindikat' traili s pravo da pre#ovaraj ' da se /jenjkaj '

+A3 " ll!lM V !+ " i YU SP il U l!l " "X Sv =i il li l!l Y i( im ! " ?i siP M" ii li i "Pi9@!' &"+5 YP'U++ i nr k!lll se svijet M!ilji ++ i( i =i il "!i i iio!st i smili k!i "no# voi "n l !/i (a FakP!s ! Falesa' tada t li./s/testo#o.injak' bio j/ toliko skla.en sa stremljenjima poljsko#a radnitva da je sve podsjealo na nek vrst d (ovne priesti! %0edemo isti kr (Y)' #rmio je kroz mikro:on #danjskim brodo#radilitima! =to se od nosilo ne samo na Falesin ne pitn radnik vjerodostojnost' ne#o i na snan lo# koj je nastank to# novo# pokteta odi#rala Katolika /rkva! Dok s partijski d nosni/i mrko #ledali na reli#ij ' radni/i s svoj vjer iskazivali kao dokaz (rabrosti < iza barikada s redovima primali svet priest! =am Falesa' taj privlaan spoj ops/enosti i pobonosti' otvata red =olidarnosti nosei drveno raspelo jednoj r /i i str ak /vijea dr #oj! Kad je dolo vrijeme da se potpie prvi povijesni sindikalni sporaz m izme. =olidarnosti i vlade' Falesa se potpisao %velikim nalivperom nainjenim oblik pape "vana Pavia ""!) Divljenje je bilo obosttano < poljski papa por io je Falesi da se moli za =olidarnost!4 =olidarnost se zastra j om brzinom irila poljskim r dni/ima' brodo#radilitima i tvorni/ama! +3 milij na lanova samo #odin dana < #otovo polovi/a poljsko# radno sposobno# stanovnitva! "zborivi pravo na pre#ovore' =olidarnost je poela iznositi konkretne za(tjeve < pet' a ne est radni( dana tjedno' vei tje/aj na pravljanje tvorni/ama! 8e morni od ivota dravi koja je idealizirala radnik klas i istovremeno zlostavljala ono stvatno radnitvo' lanovi =olidarnosti javnost s iznosili pojedinosti o kor mpiranosti i okr tnosti partijski( d nosnika koji s od#ovarali ne poljskome narod ne#o nekim dalekim i izoliranim moskovskim birokratima! U lokalne podr ni/e =olidarnosti slila se sva dnja za demokra/ijom i samo pravljanjem koje je #azila jednopartijska vlast i tako pokren la masovni e#zod s iz Kom nistike partije! 9oskva je pokret prepoznala kao dotad najozbiljnij prijetnj svojem "stonom imperij ! Un tar =ovjetsko#a =aveza opotb s i dalje najveim dijelom inili aktivisti za lj dska prava' veinom desno orijentirani! Pripadnike =olidarnosti nije se olako mo#lo odba/iti kao %sl #e kapitalizma) < oni s bili radni/i s ekiima r kama' #ljenom prainom na koi' lj di koji bi trebali' s kladno marksistikoj

teoriji' stvarati temelj partije!, 0o vea prijetnja bila je vizija =olidarnosti kao potp na antiteza partiji < demokratska #dje je partija bila a toritarna; rasprena #dje je partija bila , 0edna od omiljeni( parola =olidarnosti "z osamdeseti( #odina #lasila je$ %=o/ijalizam - DG' nje#ova izopaenost NK) ?to vjerojatno neizmjerno bolje zv i na poljskome@! +A+ milijima a ova /orniamosi je imala mm potp nosti M! ra!ivin polpa! privred ! Kako se Falesa izr #ivao moda e iz# biti po(i k/ bitke' -a( nas nitko nee tjerati na tad! 0er ako nam narede da izra. jemo tenkove' onda emo izra.ivati ttamvaje! Kamioni e' ako i( tako sloimo' voziti natrake! 9i znamo kako pobijediti s stav! 9i smo nje#ovi eni/i!) &dl nost kojom je =olidarnost stremila demokra/iji nada(n la je na pob n ak i lanove partije! %0ednom sam bio toliko naivan da sam pomiljao da je za #rije(e partije kriva ai/a zli( lj di)' izjavio je poljskim novinama 9arian Grendt' lan 5enttalno# komiteta! %=ad vie ne #ajim takve il zije! Neto je krivo /ijelom aparat ' /ijeloj naoj str kt ri!)* U r jn +RI+! #odine' pripadni/i =olidarnosti bili s spremni svoj pokret podii na nov razin ! Devetsto poljski( radnika jo se jednom ok pilo Cda(sk ' na prvom na/ionalnom kon#res sindikata! Tom prilikom =olidarnost se pretvara revol /ionarni pokret koji stremi pre zeti drav ' n dei Poljskoj vlastiti ekonomski i politiki pro#ram! U pro#ram pie$ %>a(tijevamo samo pravne i demokratske re:orme na svim razinama prave' i nov so/io-ekonomski s stav koji sebi jedinj je planiranje' samo pravljanje i trite!) U samome sredit pro#rama nalazila se vizija preobrazbe #olemi( tvrtki pod dravnom pravom kojima s radili milij ni lanova =olidarnosti' demokratske' radnike kooperative! %Dr tveno pod zetnitvo)' stoji dalje pro#ram ' %trebalo bi postati temeljnom or#aniza/ijskom jedini/om ekonomije! Nje#a nadzir radniki savjeti koji zast paj kolektiv' a operativno #a vodi direktor koji se imen je natjeajem i ko#a savjet moe opozvati!)A Falesa se sprotivio tom za(tjev ' stta( j i da bi tolik izazov partijskome nadzor mo#ao izazvati slom! Dr #i s tvtdili da je pokret potreban /ilj' pozitivna nada b d nost' a ne samo neprijatelj! Fales s tom prilikom nad#lasali' te je ekonomski pro#ram postao sl benom politikom =olidarnosti!

Falesina stta(ovanja o mo# nosti sloma pokazala s se dobro temeljenima! =ve vee ambi/ije koje je iskazivala =olidarnost 9oskvi s izazvale st:a( i bijes! Pod snanim pritiskom' poljski vo.a' #eneral Foj/ie/( 0ar zelski' pro#lasio je' prosin/ +RI+!' vojni zakon! Tenkovi s se probijali kroz snije#' opkoljavali tvorni/e i r dnike' a tis e lanova i vo.e =olidarnosti' me. njima i Fales ' odvodilo se' (apsilo i trpalo zatvore! Qasopis Time pie ovako$ %8ojni/i i poli/ija sl ili s se silom da rastjeraj nepokorne radnike' ostavljaj i najmanje sedam mrtvi( i stotine ranjeni(' nakon to s r dari iz Kato;i/a odl ili zvratiti sjekirama i pajserima!)I =olidarnost se pov kla podzemlje' ali je tijekom osmo#odinje poli/ijske vladavine dravom' le#enda o pokret samo jo vie tasla! Codine +A2 iliJ!iV'i i ii!i WSr'i !i 9 ii !iV!ii!i iiNii?ivanNr i mWS niNr osobno mo#ao ili i ++!+ dodjel ! -9jesto il lni nik!i Na#rade M!i inii je prazno)' na sveanosti je rekao predstavnik Nob/lovo# odbora! %=to#a se jo vie potr dimo posl ati nijemi #ovor nje#ovo# ispranjeno# mjesta!) Prazno mjesto bila je prikladna meta:ora b d i da s dotad ve svi =olidarnosti vidjeli ono to im je od#ovaralo$ Nobelov odbor vidio je ovjeka ije je %jedino or je bilo or je mirolj bivo# trajka!)R 7jevi/a je vidjela mo# nost otk pljenja' so/ijalizam ne kaljan =taljinovim ili 9aovim zloinima! Desni/a je otkrivala dokaze da kom nistike drave ak i na one mjerene izraze nesla#anja zvraaj #r bom silom! Pokreti za lj dska prava vidjeli s zatvorenike zatoene zbo# vlastiti( vjerenja! Katolika /rkva pronalazila je saveznika borbi protiv kom nistiko# ateizma! G 9ar#aret T(at/(er i 6onald 6ea#an spazili s otvor' nap klin sovjetskome oklop < nato tome to se =olidarnost borila za pravo ona prava koja se to dvoje voda tr dilo svim silama z#aziti vlastitim dravama! =to je zabrana trajala d lje' to je mitolo#ija =olidarnosti postajala snanijom! Do +RII! ve je oslabio teror ono# prvotno# sloma' te s poljski radni/i ponovno poeli or#anizirati masovne trajkove! Taj s p t' b d i da se ekonomija nala slobodnome pad ' a 9oskvi na vlast zasjeo mjerenjaki reim 9i(aila Corbaova' kom nisti pop stili! 7e#alizirali s =olidarnost i pristali na (itne izbore! =olidarnost se ras/ijepila na dvije sk pine < postojao je sindikat' ali i novo krilo Cra.anski komitet =olidarnosti koji e s djelovati na izborima! Ta dva

tijela bila s nerazdvojivo povezana < vo.e =olidarnosti bili s kandidati' a b d i da je izborni pro#ram bio nejasan' jedine konkretne /rte kako bi b d nost =olidarnosti mo#la iz#ledati nalazile s se ekonomskom pro#ram ! =am Falesa nije se natje/ao' odl ivi zadrati lo# sindikalno#a vode' ali je postao zatitnim znakom kampanje koja se vodila pod parolom$ %= nama ste si# rniji)!+3 Kom nisti s pretrpjeli sramotan poraz' a =olidarnost je slavila < natje/ali s se za 2*+ zast pniko mjesto i osvojili i( 2*3!, Falesa je manevrirao iza k lisa i poloaj premijera namijenio Tade sz 9azo;ie/kome koji je' iako samo s trakom Falesine karizme' ipak bio rednik tjednika =olidarnosti i jedan' kako #a se smatralo' od vodei( intelekt ala/a n tar pokreta! , "zbori' iako sami po sebi revol /ionarni' ipak s bili namjeteni - od samo#a poetka Kom nistika partija imala je zajameni( *4 posto mjesta donjem dom parlamenta - =olidarnost se smjela natje/ati samo za ona preostala! "pak' pobjeda je bila toliko snana da je =olidarnost spjela pre zeti stvarni nadzor nad vladom! +AB jTV!ao sto s i !atmoatn/rikan/i ned #o pi i@e ii!ii( ni! a toi ii! ni i! Mm W `Y Si! !r! 'iN pri#rliti demokra/ij pravo tren tk kad im ekonomski pio#iann k n p tem propasti! Poljska nije bila iz zetak! Kom nisti s deset "jei ima pi i#t/no vodili ekonomij ' radei jedn katastro:aln i presk p #rek za dr #om -drava se nala na r b raspada! %Na vlastit nesre ' pobijedili smoY)' #lasi le#endarna ?i proroka@ Falesina izjava! Kad je =olidarnost pre zela vlast' d # je iznosio H3 milijardi' in:la/ija je divljala na *33 posto' dolazilo je do teki( nestai/a (tane i /rno je trite /vjetalo! Brojne tvorni/e izra.ivale s proizvode koji s ' bez k pa/a na vidik ' tr n li po skladitima!++ Polja/ima je takvo stanje bilo okr tan prodor demokra/ij ! =loboda je konano sti#la' ali je malo nji( imalo sklonosti ili vtemena za slavlje jer s im plae bile bezvrijedne! Dane s provodili stojei redovima za brano ili masla/' ako s se te proizvode taj tjedan zatekli prodavaoni/ama! 5ijelo to ljeto' nakon izborne pobjede' vlada =olidarnosti bila je paralizirana vlastitom neodl no ! Brzina r avanja staro#a poretka i na#la izborna pobjeda bili s okovi ve sami po sebi < samo nekoliko mjese/i kasnije aktivisti =olidarnosti isplaivali s plae istim onim a#entima tajne sl be pred kojima s se skrivali! Dodatni ok

predstavljalo je otkrie da je jedva preostalo nov/a za plae! Umjesto da #radi post-kom nistik ekonomij o kojoj se sanjalo' pokret se s oio s daleko (itnijom zadaom spreavanja sveob (vatno# sloma i mo# e masovne #ladi! 8o.e =olidarnosti znali s da ele okonati vrst stisak kojem je drava # ila privred ' ali im nije bilo potp no jasno ime bi #a mo#li zamijeniti! 9ilitantno krilo pokreta takvom je stanj vidjelo mo# nost isk avanja vlastito# ekonomsko# pro#rama < ako se tvorni/e dravnome vlasnitv ptetvore radnike kooperative' postoji mo# nost da ponovno postan ekonomski isplative - radnika prava moe biti daleko inkovitija' osobito bez dodatni( trokova partijske birokra/ije! Dr #i s za#ovarali jednako post pni prist p tranzi/iji kakav je Corbaov zast pao 9oskvi - pola#ano proirivanje podr ja kojima vrijede monetarni zakoni pon de i potranje ?vie le#alni( prodavaoni/a i trita@' jedinjeno s snanim modelom javno#a sektora kakav je prevladavao skandinavskim so/ijal-demokra/ijama! No' ba kao to se zbilo i 7atinskoj Gmeri/i' prije ne#o to se sti#lo do#oditi ita dr #o' Poljska se morala rijeiti d #ova i izv i iz tren tane krize! Teorijski #ledano' pravo je to bila #lavna zadaa 99E-a$ davanje :ondova za stabiliza/ij kojima se spreava ekonomske katastro:e! Gko je ijedna vlada zasl ivala t slamk spasa' onda je to bila vlada =olidarnosti +AH 9il k i S;+ vi ii i!i +++ ++!++ imiii i i#!i imiKii' i ij/koii i pi SsiNi +++ iNi i ri ++K 9l #o t n!i! =i#tiino "n' ii!iki i svi( U! lnoratovski( parola piiiPriiili totalitarnim reimima s dr #e strain- ]eljezne zavjese' novi poljski vladari imali pravo oekivati liar malen pomo! =amo to se takva nije n dila! U vrstome za#rljaj ekonomista 5ikake kole' 9 9 E i ameriko 9inistarstvo :inan/ija poljske je te#obe promatralo kroz prizm doktrine oka! Kkonomski slom' veliko optereenje d #ovima' ojaani dezorijenta/ijom izazvanom promjenom reima' znaili s da je Poljska savrenom' oslabljenom' poloaj da pri(vati pro#ram radikalne ok-terapije! Einan/ijski #ledano' bila je zanimljivija od 7atinske Gmerike < iston K rop jo nije dodirn o zapadni kapitalizam!!! otvoreno trite nije postojalo! &no najdra#o/jenije jo je lealo dravnim r kama < savreni kandidati za privatiza/ij ! 9o# nost brzi( pro:ita onima koji % lete) prvi bila je neizmjerna!

Uvjeren da e nova vlada' to stanje b de #ore' bre pri(vatiti sveob (vatn preobrazb niim ob zdani kapitalizam' 99E je dop tao da drava tone sve d blje i d blje d #ove i in:la/ij ! Bijela k a' pod vla Ceor#ea X! F! B s(a' estitala je =olidarnosti na pobjedi nad kom nizmom' ali je jasno dala do znanja da amerika administra/ija od nji( oek je da podmire sve d #ove reima koji je zabranjivao i zatvarao lanove sindikata < istodobno n dei samo ++R milij na dolara pomoi' to je bila sitni/a dravi s oenoj s ekonomskim kolapsom i potrebom za temeljnim restr kt riranjem! U takvom kontekst 0e::re1 =a/(s' tada trideset etiri #odine star' poinje raditi kao savjetnik =olidarnosti! Nakon bolivijski( podvi#a' le#enda koja #a je okr ivala dostie doslovno vrto#lave visine! Divei se kako moe sl iti kao doktor ekonomsko# oka desetak zemalja i protom zadrati katedr ' 7os Gn#eles Times pro#laava =a/(sa < koji je i dalje iz#ledao kao lan (arvardsko# debatno# kl ba - %"ndiana 0onesom ekonomije)!+2 =a/(s Poljskoj poinje raditi jo prije izborne pobjede =olidarnosti < na za(tjev kom nistiki( vlasti! >apoeo je s jednodnevnim p tovanjem i s sretima s kom nistikom vladom i =olidarno ! G tada Ceor#e =oros' :inan/ijer-milijarder i tr#ova/ val tama' =a/(s daje mo# nost izrav-nije# tje/aja! =oros i =a/(s zajedno odlaze 8arav < =a/(s se prisjea$ %=k pini iz =olidarnosti' kao i poljskoj vladi rekao sam da sam spreman vie s djelovati rjeavanj sve d blje ekonomske krize!)+B =oros je pristao =a/(s i nje#ovom kole#i David 7ipton ' okorjelom ekonomist +A4 misije iWji@%is!i@j! iVd j/ ii ii ai no!9 ponij/ii a nX iM!iXirim6' n ' N N o tijesno s ra.ivati s pokretom! "ako je bio slobodnjak koje#a nis plaali ni 99+V ni amerika vlada' =! bs je' po miljenj mno#i( najvii( d nosnika =olidarnosti' posjedovao #otovo mesijanske moi! = debelim vezama Fas(in#ron ' s le#endarnom rep ta/ijom' inilo se da r kama dri klj eve koji otvataj dveri pomoi i otpisa d #ova to je novoj vladi bila posljednja ansa! =a/(s je to vtijeme izjavio da =olidarnost treba #latko odbiti plaanje d #ova i izrazio je vjerenje da moe prik piti B milijarde dolara pomoi < to je bilo itavo bo#atstvo sporedbi s

B s(evom pon dom!+H Boliviji je pomo#ao podii zajmove kod 99Ea i prepro#ramirao dravni d # < naiz#led nije bilo razlo#a za s mnj ! "pak' ta je pomo imala svoj /ijen < da bi =olidarnost dobila prist p =a/(sovim vezama i moima vjeravanja' vlada je prvo morala pri(variri plan koji je poljski tisak kasnije okrstio %=a/(sovim planom) ili %ok-terapijom)! Pro#ram je bio radikalniji od ono#a nametn to#a Boliviji < osim klanjanja nadzota nad /ijenama i rezanja s bven/ija preko noi' =a/(sov plan za#ovarao je prodaj dravni( r dnika' brodo#radilita i tvorni/a privatnome sektor ! Bio je to izravan s kob s ekonomskim pro#ramom =olidarnosti kojim se ttailo radniko vlasnitvo' i iako s na/ionalni vode pokreta prestali #ovoriti o kontroverznim idejama n tar pro#rama' one s mno#im lanovima =olidarnosti i dalje bivale temeljem nji(ove vjere! =a/(s i 7ipton oblikovali s pro#ram poljske ok-terapije tijekom samo jedne noi! Bio je petnaest sttani/a d # i' kako tvrdi =a/(s$ %Prvi p t' vjer jem' da je itko napisao sveob (vatan pro#ram preobrazbe so/ijalistike privrede trin ekonomij !)+4 =a/(s je bio vjeren da Poljska mora %taj skok iznad instit /ionalno# bezdana) izvesti odma( jer se' osim svi( ostali( te#oba' nala na samome r b (iperin:la/ije! Kako je rekao' kad jednom dode do nje' nastat e %temeljni slom!!! ista' niim ob zdana' katastro:a)!+* &drao je nekoliko individ alni( seminara na kojima je klj nim d nosni/ima =olidarnosti objasnio plan < neki od nji( trajali s etiri sata < a zatim se izabranim poljskim d nosni/ima obratio kao sk pini! 9no#im vo.ama =olidarnosti nis se svi.ale =a/(sove ideje < pokret je nastao tijekom pob ne protiv drastino# potasta /ijena koji s nametn li kom nisti' a tom im je tren tk =a/(s rekao da izved to isto' samo nezamislivo veim razmjerima! Tvrdio je da se time mo# spasiti pravo zato to %narod bezrezervno vjer je =olidarnosti' to je pravo sjajno i od neizmjerne vanosti)!+A +A* /e rniiiovim s i%!!!!!na nanijeti velike te#obe' no #odine podM/inija' zatvora i pio#oiistav!i V[SNiPle s i( odaleiti od vlastite baze! Kao to pojanjava poljski rednik PrMem1sla; Fiel#osz' vr( ka pokreta %bila je doslovno izolirana!!! jer podrk nije dobivala iz tvorni/a ne#o od 5rkve)!+I -tovie' vodstvo je oajniki eljelo striniti stanje' pa makar i po /ijeni m ka' a to je pravo n dio =a/(s! %Xoemo li spjetiD To

elim znati! Xoemo li spjetiD)' elio je saznati Gdam 9i/(nik' jedan od naj veniji( intelekt ala/a =olidarnosti! =a/(s nije ni trepn o$ %=ve je red ! Uspjet ete!)+R, =a/(s je Bolivij esto isti/ao kao primjer koji bi Poljska trebala podraavati' i to je inio toliko esto da s se Polja/i ve morili sl aj i o tome! %8olio bi( vidjeti Bolivij )' ti( je dana novinar izjavio jedan od voda =olidarnosti! %=i# ran sam da je strano lijepa i jako e#zotina! =amo' ne bi( je elio vidjeti ovdje!) 7e/( Falesa razvio je osobito snan odbojnost prema Boliviji < to kasnije priznaje Conzal =an/(ez de 7ozadi ?Conij @' kad s se' kao predsjedni/i' #odinama kasnije s sreli na samit ! %Priao mi je)' prisjea se Coni' %i rekao$ P&d vijek sam prieljkivao poznati Bolivij/a' osobito bolivijsko# predsjednika' jer nas neprekidno tjeraj da zimamo taj strano #orak lijek' pritom #ovorei da to moramo initi zato to s to inili i Boliviji! Kad sam vas poznao' vidim da niste nimalo loi' ali sam vas neko iskreno mrzio!)23 Kad je #ovorio o Boliviji' =a/(s je prop stio spomen ti da je bolivijska vlada' /ilj provedbe pro#rama ok-terapije' pro#lasila izvanredno stanje i dvap t kidnapirala i internirala sindikalne vode - jednako kao to je tajna poli/ija Kom nistike partije ned #o prije otimala i zatvarala vode =olidarnosti tijekom izvanredno# stanja Poljskoj! Danas se mno#i prisjeaj daje' naj vjerljivije od sve#a zv alo =a/(sovo obeanje da e' ako se pokore nje#ovim stro#im nap /ima' Poljska prestati biti iz zetak i postati %normalna) < re/imo kao %normalna e ropska drava)! =to#a' ako je =a/(s prav ' i ako istin brzano mo# postati drava kakve s Eran/ ska ili Njemaka jednostavnim razaranjem str kt ra stare drave' ne vrijedi li to m kaD >ato poi post pnim p tem promjene koji lako moe propasti < ili traiti neki novi' trei p t < kad im je instant-e ropska verzija pod nosom i poziva i( da je pri(vateD =a/(s je predvi.ao da e ok-terapija izazvati %tren tane disloka/ije) /jenovnim skokovima! %Gli e se zatim stanje stabilizirati < lj di e znati na em s !)2+ , 9i/(nik je kasnije o#oreno primijetio da je % kom nizm naj#ore ono to slijedi kasnije)! +AA /i@a i!eszeKom nai/ero;t/em' eKonomisrom iA! varsavsKe / isnje skoi/

za planiranje i statistik ! U tren tk nje#ova imenovanja' inalo se lo#a znalo o Bal/ero;i/zevim politikim na#n ima ?naime' svi ekonomisti sl beno s bili so/ijalisti@' ali e btzo postati jasno tla je sam sebe sinat rao poasnim 5(i/a#o Bo1em < itaj i ile#alno poljsko izdanje Eried ma nove knji#e Eree to 5(oose! &na me %nada(n la' kao i mno#e dt #e' da sanjam o b d nosti slobode tijekom najmtaniji( #odina kom nistike vladavine)' kasnije objanjava Bal/ero;i/z!22 Eriedmanova : ndamentalistika inai/a kapitalizma bila je miljama daleko od ono#a to je to# ljeta Falesa obeavao Poljskoj! &n je i dalje tvrdio da e Poljska pronai neki blai' trei p t' koji je intervj s Barbarom Falters opisao kao$ %mjeavin !!! To nee biti kapitalizam! Bit e to s stav bolji od kapitalizma koji e odba/iti sve zlo kapitalizma!)2B 9no#i s to vrijeme tvrdili da Bal/ero;i/z i =a/(s svojim instantre/eptom zapravo prodaj ma#l i da e' mjesto da Poljskoj vrati zdravlje i normalno stanje' ok-tetapijom pro zroiti jo vei kaos siromatva i deind strijaliza/ije! %To je siromana i slaba drava! Neemo moi preivjeti ok)' rekao je vodei lijenik i za#ovornik zdravstveno# osi# ranja 7a;ren/e Fes/(ler ' novinar Ne; Jorkera!2T Tri mjese/a nakon povijesne izborne pobjede i na#le preobrazbe iz odmetnika zakonodav/e' naj i kr # =olidarnosti raspravljao je' etao' vikao' palio /i#aret na /i#aret ' nesposoban odl iti to da radi! G svakim novim danom drava je sve d blje zapadala ekonomsk kriz ! 0ako neodl an za#rljaj Dana +2! r jna +RIR!' poljski premijer Tade sz 9azo;ie/ki' stao je pred prvi slobodno izabrani parlament! Ui kr # =olidarnosti konano je odl io to e s ekonomijom' ali je samo ai/a p eni( znala konan odl k < (oe li to biti =a/(sov plan' Corbaovljev post pni p t ili radnike kooperative =olidarnosriD 9azo;ie/ki se spremao objaviti pres d ' ali je sred to# velevano# #ovora' prije ne#o to se sti#ao pozabaviti tim #or im pitanjem drave' neto polo strano po zl ! >alj ljao se' (vatio se za #ovorni/ i' kako tvrdi jedan oevida/$ %problijedio' (vatao zrak i lo se kako #ovori ispod #lasa$ PNe osjeam se ba dobroP!)24 Nje#ovi pomoni/i izv kli s #a iz dvorane' prep taj i H+4 poslanika na milost #lasinama! =rani darD 0e li otrovanD Tko < kom nistiD Gmerikan/iD

+AI m /lektrokardio#np! "N" srani dar' ni otrov! Premijer je' jednostavno ivi eno' palio n. !!%k tno# mora)' oMbiljno# manjka sna i pretjerane koliine si resa! Nakon #oiovo itavo# sata napete neizvjesnosti' ponovno se vratio dvoran #dje #a je doekao #romo#lasni apla z! %&prostite)' rekao je knjiki nastrojeni 9azo;ie/ki! %9oje zdravstveno stanje potp nosti je jednako stanj poljske ekonomije!)2* "' naposljetk ' pravorijek - poljska e se ekonomija od ak tno# mora lijeiti ok-terapijom' i to osobito radikalnom inai/om koja sebi sadri %privatiza/ij d ravne ind strije' stvaranje b rze vrijednosni/a i trita kapitala' konvertibiln val t i prijelaz s teke ind strije na proizvodnj robe iroke potronje)' kao i %rezanje prora na) < sve istovremeno i to bre mo# e!2A Gko je san o =olidarnosti zapoeo Falesinim odl nim preskokom eline o#rade Cdarisk ' onda je 9azo;ie/ki' svojim izmodenim predavanjem ok-terapiji bio simbol svretka to# sna! Naposljetk je odl io nova/! Qlanovi =olidarnosti nis tvrdili da je nji(ova vizija zajedniko# pravljanja privredom po sebi po#rena' ali s nji(ovi vode povjerovali daje ipak najvanije osloboditi se kom nistiki( d #ova i tren tano stabilizirati val t ! Xenr1k F je/' jedan od najvei( pobornika poljske kooperative' to vrijeme izjavio je$ %Da smo imali dovoljno vremena' moda bismo mo#li spjeti! Nismo imali vremena!)2I G =a/(s je mo#ao stvoriti nova/! Polja/ima je pomo#ao da sklope sporaz m s 99E-om' osi# rao djelomini otpis d #ova i milijard dolara za stabiliza/ij val te < sve redom' a osobito 99Eovi :ondovi' bilo vezano z bez vjetno pokoravanje ok-terapiji! Poljska je postala klasinim primjerom Eriedmanove teorije krize < dezorijenta/ija brzi( politiki( promjena spoj s kolektivnim stra(om izazvanim ekonomskim kolapsom inili s mo# nost dotvorno# i brzo# oporavka < ma koliko prividno# < previe privlanom da bi je se odbilo! Xaiina Bortno;ska' aktivisti/a za lj dska prava' opisala je brzin promjena tijekom to# razdoblja kao %nain ivota kojim ivimo ovi( dana podsjea na razlik izme. pasji( i lj dski( #odina!!! postajemo oevi/ima pol psi(otini( reak/ija! Nemo# e je vie oekivati da lj di zast paj vlastite interese jer s toliko dezorijentirani da ne znaj < ili ne mare < o kojim je interesima zapravo rije!)2R

9inistar :inan/ija Bal/ero;i/z kasnije je priznao da je iskoritavanje takvo# stanja krize bila smiljena strate#ija < nain kojim se' kao i svim dr #im taktikama oka' klanjala opozi/ija! &bjasnio je da je bio +AR s protne viziji solidarnosti samo zaro sto sr iPoijsKa rada nninriia ti' Kako je on to okrstio' razdoblj %nesvakidanje politike)' lo je stanje opisao kao kratkotrajno razdoblje kojem ne vrijede pravila %normalne politike) ?konz lta/ije' disk sije' rasprave@ < dr #im rijeima' nedemokratsko vrijeme n tat vladavine demokra/ije!B3 %Nesvakidanja politika)' izjavio je' %po de:ini/iji je razdoblje jasno# diskontin iteta dravne povijesti! &na moe biti razdoblje iznimno d boke ekonomske krize' slom ranije# instit /ionalno# s stava ili pak oslobo.enje od sttane vladavine ?ili zavretak rata@! U Poljskoj +RIR! stapaj se sve tri pojave!)B+ >bo# takvi( nesvakidanji( okolnosti' bio je mo# nosti sttan kloniti normalan pro/es i nametn ti %radikalno brzavanje le#i-slativno# pro/esa)' kojim se ozakonio paket ok-terapije!B2 Tijekom rani( devedeseti(' Bal/erovvi/zeva teorija o razdobljima %nesvakidanje politike) privlai zamjetno zanimanje vain#tonski( ekonomista! Nimalo dno < samo dva mjese/a nakon to je Poljska najavila pri(vaanje ok-tetapije' do#odilo se neto to e promijeniti tijek povijesti i poljskome eksperiment pridati #lobalno znaenje! U st denome +RIR! #odine' od evljeno se r i Berlinski zid' #rad se pretvara sajam mo# nosti' a na r evinama vijori 9T8-ova zastava - kao da se "stoni Betlin pretvorio mjeseev povrin ! &djednom se inilo da /ijeli svijet proivljava ist vtst brzano# postojanja kao i Polja/i - =ovjetski =avez naao se na r b raspada' apart(ejd 0 noa:rikoj rep bli/i opasno je tet tao' poinj zamirati a toritarni reimi 7atinskoj Gmeri/i' istonoj K ropi i Gziji' a d #i ratovi' od Namibije do 7ibanona' privode se kraj ! Posv da se r e stari reimi' a oni koji se ra.aj na nji(ovim r evinama tek motaj poprimiti svoja oblija! Tijekom samo nekoliko #odina inilo se da je polovi/a svijeta ronila %nesvakidanj politik ) ili %tranzi/ij )' kako se devedeseti( nazivalo oslobo.ene zemlje < zastale e#zisten/ijalnom vak m izme. prolosti i b d nosti! Kako tvrdi T(omas 5arot(ers' vo.a takozvano#

aparata za promi/anje demokra/ije vlade =jedinjeni( Drava$ %tijekom prve polovi/e devedeseti(!!! broj %zemalja ttanzi/iji) radikalno raste' a #otovo stotin dtava ?otprilike 23 7atinskoj Gmeri/i' 24 istonoj K ropi i bivem =ovjetskom =avez ' B3 podsa(arskoj G:ri/i' +3 Gziji i 4 na Bliskome "stok @ nalazi se nekoj vrsti tadikalne tranzi/ije iz jedno# modela vlasti na dr #i!)BB 9no#i s tvrdili da e /ijeli taj tok' kao i pad stvarni( i oni( meta:oriki( zidova' dovesti do kraja ideoloko# pravovjerja! &slobo.eni pola-riza/ijsko# inka s kobljeni( s persila' drave e konano moi iz oba +I3 i ekonomskiP si# rnosti! 5iorbaov je iMjavio$ -9no#a desetljea do#matsko# sljepila i kr to# prist pa inila s svoje! " @anas elimo pokazati svoj istinski stvaralaki d b!)-PH ? akaka je kola takve prie o mijeanim ideolo#ijama doekala neskrivenim prezirom! Poljska je jasno pokazala da takav vid kaotine tranzi/ije otvara mo# nosti odl nim pojedin/ima koji e se brzim djelovanjem probiti kroz takve brze promjene! Doao je tren tak da se bive kom nistike drave preobrati na isti :riedmanizam' a ne nekakav bastardni ke1nesijanski kompromis! =am Eriedman izjavio je da pravovjerni iz 5ikake kole moraj imati spremna rjeenja jo tren tk kad svi ostali i dalje postavljaj pitanja i tr de se pronai smjer! Neka vrsta ponovno# s sreta pojedina/a koji s za#ovarali taj svjetonazor zbila se te s dbonosne zime +RIR! < na posve prikladnome mjest ' naime' ikakome =ve ilit ! Prilika za s sret bilo je predavanje Eran/isa E k 1ame' naslovljeno %Bliimo li se kraj povijestiD), E k 1ami' tada viem politikom savjetnik amerikom =tate Department ' strate#ija pobornika neob zdano# kapitalizma bila je posve jasna < ne raspravljati s nevanima ne#o' mjesto to#a' preventivno pro#lasiti pobjed ! E k 1ama je vjerovao da se krajnosti ne bi smjelo odba/ivati' nikakav izbor ono# najbolje#a iz obaj svjetova' nikakvi( djelomini( rjeenja! Propast kom nizma' kako je #ovorio ok pljenima' vodi %ne ka Pkraj ideolo#ijeP ili stapanj kapitalizma i so/ijalizma!!! ne#o niim pom enoj pobjedi ekonomsko# i politiko# liberalizma)! Nije to bio kraj ideolo#ije' ne#o %povijesti kao takve)!B4

Predavanje je sponzorirao 0o(n 9! &lin' d #o#odinji :inan/ijer Eriedmanovo# ideoloko# po(oda i pro/vata desniarski( tr stova moz#ova!B* =poj je bio savreno prikladan b d i da je E k 1ama biti potvr.ivao Eriedmanov tvrdnj da s slobodna trita i slobodni narodi dio nerazdvojno# projekta! T je tez (rabro prenio na novo podr je' tvrdei da dere# lirana trita ekonomskoj s:eri' spoj s liberalnom demokra/ijom politike s:ere' predstavljaj %konan tok ideoloke evol /ije ovjeanstva i!!! konani oblik lj dske vladavine)!BA Demokra/ija i radikalni kapitalizam slj blj j se' ne samo jedno s dr #im' ne#o i s modernitetom' napretkom i re:ormom! &ni koji se protive tom spajanj ne samo to #rijee ne#o i s %i dalje n tar povijesti)' kako to izrie E k 1ama' to je jednako onima ostalima iza Dr #o# dolaska' b d i da s svi dr #i ve preli na nebesk ' %post(istorijsk ) razin !BI , To predavanje E k 1ama pretvara knji# Kraj povijesti i posljednji ovjek' objavljen tri #odine kasnije! +I+ kakvo j/ oblikovala 5ikaka -kola! 0ednako koliko je 99E pok avao' pod krinkom pro#rama (itne %stabiliza/ije)' n 7atinsk Gmerik i G:rik prokrij mariti privatiza/ij i %slobodn tr#ovin )' E k 1ama se potr dio taj isti' iznimno pitni pro#ram' /ijepiti prodemokratski val koji se podizao od 8arave do 9anile! Kao to sam primje je' istina j/ da postoji jasan i neza stavljiv konsenz s da svi lj di imaj ptavo demokratski vladati sobom' ali samo najl .im matanjima n tat =tate Depattmenta t dnj za demokra/ijom prati za(tjev #ra.ana za ekonomskim s stavom koji bi kin o zatit radni( prava i zrokovao masovna otp tanja! Gko je i postojao istinski konsenz s o iem ' onda je to bio konsenz s da je za one koji s bjeali iz lijevi( i desni( diktat ra' demokra/ija znaila konano zadobivanje prava odl ivanja svim vanim pitanjima mjesto jednostrano# i nasilno# nametanja t .i( ideolo#ija! Dr #im rijeima' to niverzalno naelo koje E k 1ama identi:i/ita kao %s verenitet naroda) sebi sadri pravo naroda da bira nain kojim e se raspore.ivati bla#o nji(ovi( domovina < od s dbina tvrtki dravnome vlasnitv ' pa do razine s bven/ija za kole i bolni/e! Diljem svijeta' pojedin/i s bili spremni iskoristiti svoja krvavo plaena demokratska ptava i konano postati tvor/ima vlastiti( na/ionalni( s dbina!

Codine +RIR! povijest je stvarala zb dljiv zaokret i lazila razdoblje istinske otvorenosti i mo# nosti! =to#a nije nimalo sl ajno da E k 1ama' iz svo#a #nijezda =tate Department ' bira pravo taj tren tak da pok a b no zatvoriti knji# povijesti! Niti je sl ajno da =vjetska banka i 99E bitaj pravo t eksplozivn #odin da otkrij postojanje %8ain#tonsko# konsenz sa) < posve jasan pok aj prekida svi( rasprava i raspri o bilo kakvim ekonomskim idejama izvan %ladi/e) slobodno# trita! Bile s to strate#ije o#raniavanja demokra/ije' stvorene da sasijek neoekivan pojav samoodre.enja' te vjene i jedine najvee prijetnje kriarskome po(od 5ikake kole! -ok na tr# Tiananmen Kina je bila jedno od mjesta na svijet #dje se dokazala sva nevjerodostojnost (rabre E k 1amine tvrdnje! E k 1ama je svoj #ovor odrao veljai +RIR! < dva mjese/a kasnije Pekin# je doslovno eksplodirao prodemokratski pokret praen masovnim prosvjedima i protestnim sjedenjem na tr# Tiananmen ?Tr# nebesko# mira < op! prev!@! E k 1ama je iznio postavk da s demokratski pro/esi i %pro/esi slobodno# trita) svojoj biti pro/esi-blizan/i koje je nemo# e razdvojiti! No' Kini' +I2 pla/e i proirili opse# trita dnk je' istovremeno' vrsto odl ila silovito se od prijeti svim za(tjevima M!i iM!(ore i #ra.anske slobode! Prosvj/.ni/i s ' s dr #e str!ine' za(tijevali demokra/ij i' mno#i med njima' protivili se vladin pri(vaanj nere# lirano# kapitalizma' to s ' kao injeni/ ' zapadni mediji esto izostavljali svojim izvjeima o zbivanjima! U Kini demokra/ija i ekonomija 5ikake kole nis ile r k pod r k < nale s se na s protnim stranama barikada koje s okr ivale tr# Tiananmen! 6ani( osamdeseti(' kineska vlada' tada pod vodstvom Den# biaopin#a' bjesom no je pok avala izbjei repriz do#a.anja Poljskoj #dje s radni/i dobili dop tenje osnovati neovisni pokret i njime pitanje dovesti partijski monopol na mo! Naime' kineski vo.e nis namjeravali tititi tvorni/e dravnome vlasnitv ' kao ni poljoprivredne zajedni/e koje s inile temelj kom nistike drave! Den# je' stvari' vrsto odl io prijei na korporativn ekonomij < tome je bio toliko odl an da je nje#ova vlada' +RI3! #odine' pozvala 9iltona Eriedmana da Kini' temeljima teorije slobodno# trita po i stotine visoki( dravni( d nosnika' pro:esora i partijski( ekonomista!

%=vi s pozvani na laz morali pokazati pozivni/e)' prisjea se Eriedman svoje pekinke i an#ajske p blike! Nje#ova temeljna por ka #lasila je$ %Koliko neizmjerno bolje obini lj di ive kapitalizm ' ne#o kom nistikim dravamaY)BR "znosio je primjer Xon# Kon#a' podr ja isto# kapitalizma kojem se Eriedman ve odavno divio zbo# %dinamino# i inovativno# karaktera koji je stvorila osobna sloboda' sloboda tr#ovine' niski nameti i minimalne interven/ije vlasti)! Tvrdio je da je Xon# Kon#' nato nepostojanj demokra/ije' slobodniji od =jedinjeni( Drava' b d i da tamonja vlast manje tjee na ekonomij !H3 Eriedmanova de:ini/ija slobode kojoj s politike slobode samo sl ajnosti' tovie' nepotrebne' sporedbi sa slobodom neob zdane tr#ovine' savreno se klapala s vizijom koja je nastajala kr #ovima kinesko# Politbiroa! Partija je ekonomij eljela otvoriti privatnom vlasnitv i potroakom mentalitet ' i istovremeno r kama zadrati vlast < taj je plan' partijskim d nosni/ima i nji(ovim obiteljima osi# ravao najbolje poslove i prva mjesta redovima za najvee zarade tren tk kad zapone rasprodaja dravno#a vlasnitva! = kladno toj inai/i %tranzi/ije)' oni isti pojedin/i koji s drav nadzirali pod kom nizmom' nadzirat e je i kapitalizm ' istovremeno ivaj i velikom poboljanj vlastito#a ivotno#a stila! Kineska vlada nije namjeravala podraavati model =jedinjeni( Drava < model kojem s stremili bio je daleko blii Pino/(etovom Qile $ slobodna trita slj bljena s a toritarnim politikim nadzorom koji se provodi represijom eline pesni/e! +IB represija najvaniji imbenik! " ijekom 9aov/ vladavine' Kineska drM!iv!i okr tno je nadzirala vlastiti nadzor' razra navala se s protivn ima i neistomiljenike slala na preod#oj! =amo' 9aova represija provodila se ime radnitva i protiv b roazije < partija se sad spremala podii vlastit kontrarevol /ij i od radnika zattaiti da se odrekn najvee# dijela povlasti/a i si# rnosti kako bi manjina mo#la ostvarivati #oleme zarade! =to nije bila nimalo laka zadaa! Kad je Den#' +RIB! #odine' Kin otvotio stranim la#anjima i smanjio zatit radnitva' istovremeno je naredio stvaranje Narodne naot ane poli/ije s H33 333 pripadnika < nov ' p t j postrojb za # enje trajkova' sa zadaom #onjenja svi( znakova %ekonomski( zloina) ?bolje reeno'

trajkova i prosvjeda@! Kako tvrdi povjesniar Kine 9a ri/e 9eisner$ %Narodna naor ana poli/ija arsenalima je posjedovala amerike (elikoptere i elektrine tapove za stok !) "$ %nekoliko je odjela otp tovalo Poljsk kako bi se ob avalo te(nikama # enja pob na) < tamo s iz avali taktike kojima se poljska poli/ija koristila protiv =olidarnosti tijekom razdoblja izvanredno# stanja!H+ 8elik broj Den#ovi( re:ormi bio je spjean i omiljen < selja/i s dobili vei nadzor nad vlastitim ivotom' #radove se vratila tr#ovina! No' potkraj osamdeseti(' Den# zapoinje voditi mjere koje je #radsko radnitvo doslovno doekalo na no < kida nadzot /ijena koje ska nebo; nestaje zatita na rad to dovodi do masovne nezaposlenosti; novoj Kini sve se vie nazir temeljne nejednakosti izme. pobjednika i # bitnika! 8e +RII! #odine' Partija se s oava sa snanom reak/ijom' to je prisiljava da djelomino od stane od dere# la/ije /ijena! Ba(ata kor mpiranost i nepotizam Partije tako.et s izazivali sve vee ne#odovanje! 9no#i Kinezi eljeli s vee trine slobode' ali je %re:orma) sve vie i vie podsjeala na kod kojim s se partijski d nosni/i pretvarali tajk ne' b d i da s mno#i od nji( privatni posjed pte zeli imovin kojom s dotad pravljali kao birokrati! B d i da se eksperiment slobodno# trita naao po#ibelji' vlasti ponovno pozivaj Eriedmana da posjeti Kin < jednako kao to s #a 5(i/a#o Bo1si i piraje zatraili za pomo +RA4! #odine' tten tk kad svojim pro#ramom rasplamsavaj n tarnj pob n Qile !H2 8aan posjet' svjetski slavno# # r a kapitalizma bila je %injek/ija) koj s kineski %re:ormatori) toliko trebali! Kad s Eriedman i nje#ova s pr #a 6ose sti#li =an#aj' r jn +RII! #odine' zapanjilo i( je kolikom je brzinom sredinja Kina poela nalikovati Xon# Kon# ! Usprkos #njev koji je tinjao narod ' sve to s vidjeli +IH tioi i k opisao kao %raMdo(lje najvee nade kinesko# eksperimenta)! "@ nazonosti sl beni( dravni( medija' Eriedman je dva sata sastanio s >(ao >i1an#om' #eneralnim sekretarom Kom nistike partije' i 0ian# >eminom' tadanjim partijskim sekretarom -an#ajsko# komiteta i b d im k i nesk i m predsjed n i kom! Eriedmanov savjet 0ian# doslovni je odjek savjeta koji je dao Pino/(et tren tk kad se ileanski eksperiment naao na tankome led < nemojte podlei pritisk i ne oklijevajte! %Na#lasio sam vanost privatiza/ije i

slobodni( trita' kao i liberaliza/ije jednome potez )' prisjea se Eriedman! U memorand m koji je p tio #eneralnom sekretar Kom nistike partije' Eriedman na#laava da je ok-terapija tom tren tk jo vie potrebita! %Prvi kineski kora/i na p t re:orme bili s radikalno spjeni! Kina moe ostvariti radikalan napredak oslanjaj i se jo veim dijelom na slobodna privatna trita!)T Ned #o po povratk =GD' Eriedman je' prisjeaj i se ne #odnosti koje je pretrpio savjet j i Pino/(eta' iz %iste zloe) rednik st dentski( novina napisao pismo kojem vlastite kritiare opt je za dvostr ka mjerila! &bjasnio je da je proveo dvanaest dana Kini #dje je %veinom bio #ost vladini( reda)' i #dje se s sreo s najviim d nosni/ima Kom nistike partije! No' kako istie Eriedman' ti s sreti nis izazvali nikakve st dentske prosvjede zbo# krenja lj dski( prava! %G' sasvim sl ajno' kineskim vlastima dao sam isti savjet koji sam izrekao i Qile !) >atim' sarkastino' zaklj je$ %Trebam li se pripremiti za lavin protesta to sam bio voljan savjetovati jedn toliko zlo dn vlastD)HH Nekoliko mjese/i' to zlobno pismo poprimilo je daleko mranije prizv ke' b d i da je kineska vlada poela podraavati velik broj najzlo#lasniji( Pino/(etovi( taktika! Eriedmanovo p tovanje nije pol ilo eljene rez ltate! =like sl benim #lasilima' na kojima pro:esor bla#oslivlja partijske birokrate nis spjele preobratiti stavove javnosti! Najvidljiviji simbol oporbe bili s prosvjeti koje s or#anizirali st denti' trajkaj i na tr# Tiananmen! Te povijesne prosvjede #otovo svi svjetski mediji jedno#lasno s prikazali kao sraz izme. s vremeni(' idealistiki nastrojeni( st denata koji s za(tijevali zapadnjake demokratske slobode i a toritarni( vlasti staro#a kova koje s titile kom nistik drav ! Nedavno se pojavila dr #aija analiza znaenja Tiananmena' analiza koja dovodi pitanje opepri(vaen inai/ i :riedmanizam stavlja sam sr do#a.aja! T ' alternativn inai/ ' me. +I4 sada vodei intelekt ala/ kr #ovima kineske `nove lNev e U svoNoN knjizi 5(inas Ne; &rder' objavljenoj 233B!' Fan# objanjava da se med prosvjedni/ima nala #otovo /jelok pna lepeza kinesko#a .t tva ne samo elitni st denti ne#o i tvorniki radni/i' mali pod zetni/i i pro:esori! Kako se prisjea' prosvjede je pokren lo narodno nezadovoljstvo D/n#ovim %revol /ionarnim) ekonomski( promjenama

< smanjenjem plaa' porastom /ijena i nastankom %krize otp tanja i nezaposlenosti)!H4 Kako tvrdi Fan#$ %Te promjene bile s katalizator dr tvene mobiliza/ije +RIR!)H* Prosvjedi nis bili okren ti ekonomskoj re:ormi an si/( < prosvjedovalo se' naime' protiv iztazito :riedmanistike naravi re:ormi < brzine' be tnosti i injeni/e da je /ijeli taj pro/es bio izrazito nedemokratske prirode! Fan# #ovori da s pozivi na izbore i borba za slobod #ovora bili tijesno povezani s ekonomskim nezadovoljstvom! >a(tjev za demokratiza/ijom potakn la je injeni/a da je partija promi/ala promjene' po samoj naravi revol /ionarne' potp nosti bez privole naroda! Dolo je' kako navodi' %do ope# za(tjeva za demokratskim me(anizmima nadzora potenja pro/esa re:orme i reor#aniza/ijom s stava so/ijalne skrbi!)HA Ti za(tjevi natjetali s Politbito da se konano odl i! Nis birali' kako se i preesto tvrdilo' izme. demokra/ije i kom nizma' ili izme. %re:ormi) i %state #arde)! 6a ni/a je bila daleko sloenija! Treba li partija silom provesti pro#ram slobodno#a trita' to je mo# e izvesti samo #aenjem tijela prosvjednikaD "li bi trebala st kn ti pred za(tjevima za vo.enje demokra/ije' odrei se monopola na vlast i riskirati veliki zastoj ekonomsko# pro#ramaD Neki %slobodnotrini) re:ormatori n tar Partije' osobito #eneralni sekretat >(ao >i1an#' naiz#led s bili spremni kladiti se na demokra/ij ' vjereni da ekonomska i politika re:orma mo# biti kompatibilne! No' oni moniji dijelovi Partije nis bili voljni toliko riskirati! >atim se o konani zaklj ak$ drava e svoje pro#rame ekonomske %re:orme) zatititi # enjem prosvjeda! 8lada Narodne rep blike Kine poslala je jasn por k ' dana 23! svibnja +RIR! #odine' kad je pro#lasila izvanredno stanje! Dana B! lipnja' tenkovi Narodnooslobodilake armije napali s prosvjednike i p /ali po svjetini! 8ojni/i s navalili na a tob se kojima s pob njeni st denti potraili zaklon i t kli i( pali/ama < nove sna#e probile s barikade koje s zatvarale tr# Tiananmen' na kojem s st denti podi#li kip bo#inje Demokra/ije' i opkolili or#anizatore! =lini napadi istovremeno s otpoeli i dr #im krajevima drave! +I* !++ i!i! i !li +++! i i i! i i!in P! ii ++ -' oK oi ivi/i i i/( i i evie i iSii@N li t vili piPoi N/liZiiNii n!i iMn -ilii il V iNi i 9tl!i9i i is a' tvrdei .!i j/ ranjeni( bilo ak trideset tis a! Nakon prolesta' slijedio je sveopi

lov na vjeti/e i pro#on svi( kritiara i protivnika reima! U(ieno je oko etrdeset tis a' tis e s zavrile po zatvorima' a smakn to i( je' kako se tvrdi' na stotine! 0ednako kao i 7atinskoj Gmeri/i' vlada se najsnanije obr ila na tvornike radnike koji s predstavljali najizravnij prijetnj nere# liranom kapitalizm ! %8einom s (ieni i doslovno svi smakn ti bili tvorniki radni/i! B d i da je neskri-veni /ilj bio terorizirati narod' postalo je ve obiajeno (iene pojedin/e podvr#avati premlaivanj i tort ri)' pie 9a ri/e 9eisner!HI Najvei dio zapadni( medija prikazivao je pokolj kao jo jedan primjer kom nistike okr tnosti < ba kao to je 9ao' tijekom K lt rne revol /ije' pomeo svoje protivnike' sad je i Den#' %Pekinki kolja)' svoje kritiare #azio pod b dnim okom divovsko# 9aovo# portreta! Naslov Fallstreet0o rnal tvrdi da %Kineske okr tne mjere prijete sporavanjem deset#odinji( re:ormi) < kao da je Den# bio protivnik re:ormi' a ne nji(ov najvatreniji za#ovornik' odl an otvoriti im nova prostranstva!HR Pet dana nakon krvavo#a sloma' Den# se obratio na/iji i savreno nedvosmisleno izjavio da slomom pob ne ne titi kom nizam' ne#o kapitalizam! Nakon to je prosvjednike ponizio nazivaj i i( %velikom (rpom lj dsko#a ljama)' kineski predsjednik ponovno je potvrdio odl nost partije provedbi ok-terapije! %Kratko reeno' ovo je bio test koji smo poloili)' izjavio je' i dodao$ %9oda e nam to zlo omo# iti nastavak provedbe re:ormi i politike otvoreni( vrata mirnijim' boljim' moda i brim tempom!!! Nismo po#rijeili! U etiri temeljna naela ?ekonomski( re:ormi@ nema nita po#reno! Gko po#reka i postoji' onda lei nedovoljno pomnoj primjeni ti( naela!)43, &rville =/(ell' sinolo# i novinar' kratko pojanjava Den#ov odl k $ %Nakon pokolja +RIR! zapravo je izjavio da nee za staviti ekonomske re:orme < mjesto to#a' za stavit e one politike!)4+ Den# i ostatk Politbiroa mo# nosti koje je n dilo slobodno trite postale s doslovno bez#ranine! Ba kao to je Pino/(et terorom oistio li/e ime revol /ionarni( mijena' tako je i Tiananmen poploao p t radikalnim preobrazbama neoptereenima stra(om od pob ne! Gko je selja/ima i radni/ima ivot nakon to#a postao tei' imali s to pri(vatiti tke' ili se , Den# je imao neke znaajne advokate! Nakon masakra' Xenr1 Kissin#er napisao je vodnik kojem tvrdi da Partija

nije imala izbora! %Nijedna vlada na svijet ne bi tolerirala da dese/i tis a prosvjednika' osam tjedana ok piraj #lavni tr# prijestolni/i!!! =to#a slom nije bilo mo# e izbjei!) +IA pio /isti teror' poeo provo i !svoj!- oia naNsv/ontinV ' niNi (m PrijeTiananmenamorao j/ blaiti neke bolnije mjere m mj/ei!i nakon pokolja' ponovno i( je stavio na sna# i praks proveo jo neke (i/eY nove prepor ke' med kojima i dere# la/ij /ijena! Fan# X i istie da postoji oit razlo# zato se %trine re:orme' ija provedba nije spjela potkraj osamdeseti (' dovravaj klimi nastaloj nakon +RIR!); razlo# tom je' kako pie' taj da je %nasilje iz +RIR! posl ilo da ob zda dr tven pob n koj je izazvao pro/es' te je novi s stav /ijena napokon dobio svoj konani oblik!)42 Dr #im rijeima' ok pokolja omo# io je provedb ok-terapije! Tijekom tri #odine odma( nakon to# krvavo# obra na' Kina se potp no otvara stranim la#anjima' stvaraj i diljem drave posebne izvozne zone! Najavlj j i te nove ini/ijative' Den# je drav podsjetio da e %se primijeniti sva potrebna sredstva da se' b d nosti' samom korijen zatre svaki tra# pob ne! 9o# e je vo.enje vojni( s dova' pa ak i jo okr tniji( metoda!)4B, Taj je val re:ormi Kin pretvorio svjetsk man :akt r ' omiljen loka/ij za tvorni/e doslovno svi( m ltina/ionalni( kompanija na svijet ! Nijedna dr #a drava nije n dila povoljnije vjete od Kine < niska davanja i porezi' podmitljivi sl beni/i i' najvie od sve#a' #omile je:tine tadne sna#e koja e jo mno#o #odina oklijevati' stra( j i od nevi.eno nasilni( odmazda' riskirati #lav i za(tijevati potene plae ili temeljn zatit na rad ! =tranim la#aima i Partiji bila je to obostrana dobitna kombina/ija! "straivanje iz 233*! otkriva da s R3 posto kineski( milijardera ?izra nato kineskim j anima@ dje/a kom nistiki( d nosnika! &tprilike dvije tis e devetsto stranaki( nasljednika < takozvani %kraljevii) < r kama dre 2*3 milijardi ameriki( dolara!4H Pravi zr/alni odraz korpora/ijske drave' prvotno nastale Qile pod Pino/(etom - otvoreni prolaz izme. korpora/ijski( i politiki( elita koji jedinjenim sna#ama klanjanj radnitvo kao or#aniziran politik sna# ! Danas se ta pro:esionalna s radnja vidi nain kojim strani m ltina/ionalni mediji i te(noloke kompanije kineskoj dravi

poma (oditi vlastiti narod i osi# rati da se' kad st denti na internet tta#aj za :razama kakva je %pokolj na tr# Tiananmen) ili ak %demokra/ija)' na zaslonima ra nala ne pokae nijedan dok ment! %=tvaranje dananje# trino# dr tva nije is(od niza spontani( do#a.aja)' pie Fan# X i' %ne#o is(od nasilja i mijeanja drave!)44 , David Xarve1' antropolo# s nj jorko# =ve ilita primje je da je Den# tek nakon Tiananmena poao na svoj ven %j n t rnej ) Kinom' i %da je' iza otvaranja stranoj tr#ovini i "zravnim stranim la#anjima' sredinja vlast stajala p nom silinom!) +II """!!" !++ lli il "" !+ " """ @YP' " i Xl """ "" +M"""!" " K!ipil !+ ++ M " ""!" 8 l l!a=K5 =K&KP M!"05tlUU k!l spi/mno9 il!i se klone i @i oi i V ++ it i' tla siP plina obrie otl svako# otpora' tla se po i/ iznova! Usprkos injeni/i tla se pokolj zbio samo nekoliko mjese/i nakon to je kineske d nosnike potakn o da nastave provedb bolni( i neomiljeni( pro#rama slobodno# trita' Eriedman se nikad nije s oio s %lavinom protesta to je savjetovao jedn tako zlo dn vlast)! "' kao obino' nije pronalazio nikakv povezanost izme. savjeta koji je dao' i nasilja potrebno# da #a se provede djelo! "ako je os dio kinesk porab sile' Eriedman je Kin i dalje isti/ao kao primjer % inkovitosti slobodno# trita promi/anj prosperiteta i slobode)!4* =l ajnost je neobina' ali se pokolj na tr# Tienanmen zbio ono# isto# dana kad je =olidarnost Poljskoj premono pobijedila na izborima < H! lipnja +RIR! Na neki nain' bila s to dva dijametralno s protna primjera doktrine oka! &bje drave morale s iskoristiti ok i stra( da bi ostvarile preobrazb slobodno trite! U Kini' #dje je drava sv kla r kavi/e i pribje#la teror ' tort ri i bojstvima' to je rodilo - trino #ledaj i - savrenim spje(om! U Poljskoj' #dje se spjelo ob zdati samo ok ekonomske krize i brze promjene < #dje je izostalo otvoreno nasilje < posljedi/e oka naposljetk s min le te je is(od bio daleko manje spjean! U Poljskoj se ok-terapij mo#lo nametn ti odma( nakon izbora' ali bi se time travestirao demokratski pro/es' b d i daje terapija bila izravnom s kob sa eljama veine #lasaa koji s svoje #lasove dali =olidarnosti! 0o +RR2!' *3 posto Poljaka protivilo se privatiza/iji dravne ind strije! Branei svoje nepop larne poteze' =a/(s je tvrdio da nema izbora' svoj lo# izjedna j i s lo#om kir r#a operativnoj

dvorani! %Kad Xitnoj dobijete tipa sa zastojem sr/a' moete m rasporiti prsa' ne marei za oiljke koji ostaj )' rekao je! %Clavno je pa/ijent ponovno pokren ti sr/e! Naravno' to ostavlja straan nered! 0ednostavno' izbora nema!)4A No' nakon to s se Polja/i oporavili od prve opera/ije' poeli s propitivati i lijenika i lijeenje! =ok-terapija Poljskoj nije pro zroila %tren tane disloka/ije)' kao to je predvi.ao =a/(s! Pro zroila je posvemanj depresij < B3-postotno smanjenje ind strijske proizvodnje prve dvije postre:ormske #odine! Uz rezanje sredstava i poplav je:tino# voza' nezaposlenost dostie zastra j e razmjere < #odine +RRB!' nekim podr jima popela se do 24 posto' to je bila stra(otna promjena +IR tekoama' nije ono si zn/no nezaposleni n! i ! i k i na kod sto N/ /i ! n poela ponovno rasti' visoka nezaposlenost ostaje kroninom pojavom! Prema posljednjim izvjeima =vjetske banke' Poljskoj nezaposlenost sta#nira na oko 23 posto < najvii postotak K ropskoj Uniji! =tanje je daleko #ore za pop la/ij mlad od dvadeset etiri #odine$ 233*! bilo je nezaposleno H3 posto mladi( radnika' dvostr ko vie od prosjeka Unije! "ako' naj#ori je broj siromani( - #odine +RIR! +4 posto poljske pop la/ije ivjelo je ispod #rani/e siromatva; #odine 233B! ispod /rte nalo se 4R posto Poljaka!4I =ok-tetapija koja je nitila svak zatit rada i svakodnevni ivot inila neizmjerno sk pljim nije bila poljski p t pretvotbe %normaln ) e ropsk drav ?s vrstim zakonima o rad i velikod nom so/ijalnom zatitom@' ne#o prema istim onim zjapeim razlikama koje s popratile sve trij m:e kontrarevol /ije < od Qilea do Kine! Qinjeni/a' da je pravo =olidarnost' stranka koj je stvorilo poljsko radnitvo' nadzirala stvatanje te podklase i izazvala #orko razoaranje te atmos:er /inizma i #njeva dravi! 8ode =olidarnosti esto s manjivali vanost so/ijalistiki( kotijena stranke - s time da Falesa danas tvrdi da je jo +RI3! znao da e %morati #raditi kapitalizam)! Karol 9odzele;ski' militantni intelekt ala/ =olidarnosti koji je kom nistikim zatvorima proveo osam i pol #odina' #njevno m je zvratio$ %>a kapitalizam zatvor ne bi( proveo ni tjedan' ni mjese/' kamoli osam i pol #odinaY)4T Tijekom prvi( osamnaest mjese/i vladavine =olidarnosti radni/i s vjerovali svojim (erojima kad s i( ti vjeravali da s m ke samo

privremene' da s neizbjena prepreka na poljskome p t modern K rop ! Qak i kad s se s oili s vrto#lavim porastom nezaposlenosti' or#anizirali s samo ai/ trajkova i strpljivo ekali da tetape tski dio ok-tetapije rodi plodom! Kad obeano ozdravljenje nije dolo' bar ne oblik radni( mjesta' pripadni/i =olidarnosti ostali s zb njeni < kako je nji(ov vlastiti pokret mo#ao stvoriti ivotni standard nii ne#o kom nizm D %=olidarnost me branila +RI3! nakon to sam temeljio sindikalni odbor)' rekao je etrdesetjedno#odinji #ra.evinski radnik! %Gli kad sam im se ovaj p t obratio za pomo' rekli s mi da moram patiti ime re:ormi!)*3 Nakon otprilike #odin i pol dana poljsko# razdoblja %nesvakidanje politike) bazi =olidarnosti do#orjelo je do nokata' te s za(tijevali okonanje eksperimenta! Krajnje nezadovoljstvo odraavalo se broj ttajkova$ #odine +RR3!' kad s radni/i =olidarnosti jo davali /arte bian/(e' bilo je samo 243 trajkova; do +RR2! dolo je do vie od * 333 slini( prosvjeda!*+ = oivi +R3 j iv!ii iM!! iNi ! iiiii i i P P S! #onine M!miij/Mriio jr vise n M imi m i !iNki iva < ?S2 polo poljske niil si i iji- jo se nalazilo javnome vlasnitv !*2 ? anjenii !+ ila s poljski ratini/i spjeli za staviti sveob (vatn privatiza/ij drave znai ila s ' ma koliko bile bolne' retorme mo#le biti jo tee! 8al trajkova nes mnjivo je spasio stotine tis a radni( mjesta koja bi nestala da se te' navodno ne inkovite' tvrtke zatvorilo ili radikalno srezalo broj zaposleni( njima! >animljivo je daje poljska ekonomija istom tom razdoblj poela brzo rasti' dokaz j i' kako tvrdi istakn ti poljski ekonomist i bivi pripadnik =olidarnosti' Tade sz Ko;alik' da s oni spremni otpisati dravne tvrtke kao ne inkovite i zastarjele %oito po#rijeili)! &sim trajkova' poljski radni/i otkrili s jo jedan nain da izraze nezadovoljstvo svojim nekadanjim savezni/ima =olidarnosti < demokra/ijom koj s izborili' iskoristili s se da odl no kazne strank na izborima; jednako je proao i voljeni voda 7e/( Falesa! Najtei dara/ pretrpjeli s +R! r jna +RRB!' kad je koali/ija lijevi( stranaka' med kojima i bivi vladaj i Kom nisti ?preimenovali se Demokratski savez ljevi/e@ osvojili ** posto zast pniki( mjesta parlament ! =olidarnost se tada ve ras/ijepila zaraene :rak/ije! =indikalna :rak/ija osvojila je manje od 4 posto i tako iz# bila pravo na

parlamentarne predstavnike' dok je nova stranka' koj je vodio tadanji premijer 9azo;ie/ki' osvojila samo +3'* posto - jasno i nedvosmisleno odbijanje ok-terapije! "pak' nekim dom' #odinama koje s slijedile' dok s se dese/i drava m ile re:ormirati svoje ekonomije' one nez#odne sitni/e < re/imo' trajkovi' izborni porazi' promjene politiki( pro#rama < jednostavno iezavaj ! Umjesto to#a' Poljsk e se prikazivati kao model' kao dokaz da se radikalne preobrazbe prema slobodnome trit mo# provesti demokratski i mirolj bivo! Kao jo bezbroj pria o zemljama tranzi/iji' i ova se najveim dijelom svodi na mit! "pak' i to je bolje od istine < Poljskoj se demokra/ij na li/ama i na izborima iskoristilo kao or je protiv %slobodno#a trita)! Dok s Kini' #dje je val neob zdano# kapitalizma z#azio demokra/ij na tr# Tiananmen' ok i teror pokren li jedan od naj nosniji( i najvri( investi/ijski( pro/vata s vremenoj povijesti! 0o jedno do rodilo se iz pokolja! +R+ ro.ena lan/ima Pri# ena sloboda 0 ne G:rike Pomirenje znai da oni koji s postojali na dn povijesti moraj vidjeti da postoji kvalitativna razlika izme. represije i slobode! >a nji( sloboda dobiva znaenje dovoljne koliine iste vode' prekidaa elektrine str je' mo# nost ivota pristojnome dom i dobra posla' mo# nosti da se kol je dje/ ' prist pa zdravstvenoj skrbi! 9islim rei' em sva ta tranzi/ija ako se kvaliteta ivota ti( lj di ne povisi i ne poboljaD Gko se to ne zb de' onda je #lasovanje jalovo! Nadbisk p Desmond T t ' predsjednik 0 noa:riko# odbora za istin i pomirenje' 233+!+ Prije prijenosa vlasti' Na/ionalna stranka eli je kopiti! Tr di se #ovoriti vrst prijelaza kojem e se odrei prava da vodi zemlj ' zamjen za pravo da /rn/ima brani da njome vladaj kako oni ele! Gllister =parks' j noa:riki novinar2 U sijenj +RR3! #odine' Nelson 9andela' tada sedamdesetjedno#odinjak' smjestio se svojoj zatvorskoj eliji da napie por k svojim pristaama na slobodi! Njome je elio okonati rasprav o tome je li dvadeset sedam #odina zatvor ' koji( je vein proveo na otok 6obben' nedaleko od 5ape To;na' oslabjelo vo.in predanost ekonomskoj preobrazbi j noa:rike rasistike drave! Por ka je

sadravala samo dvije reeni/e kojima je odl no rijeila sva pitanja$ %Na/ionaliza/ija r dnika' banaka i monopo-listiki( ind strijski( #rana je GN5-ov, pro#ram' i potp no je nezamisliva bilo kakva promjena ili prila#odba nai( stavova! 0aanje /rne ekonomije /ilj je koji potp nosti podravamo i potiemo' ali naoj sit a/iji neizbjean je dravni nadzor nad odre.enim #ranama ekonomije!)B Pokazalo se da povijest jo nije zavrila < kako je to tvtdio E k 1ama! U 0 noj G:ri/i' najsnanijoj ekonomiji a:riko# kontinenta' inilo se da , G:riki na/ionalni kon#res - op! prev! +R2 " o vjerovanje sl ilo je ++ iiles/l pet #od ina kao temelj pro#rama Glt ko# n!n ionalno# kon#resa' oei iren tka kad se pojavilo pro#las o temeljnim naelima' Povelji slobode! Povijest nastanka povelje postala je dijelom j noa:riko#a :olklora i to s dobrim razlo#om! =ve zapoinje jo +R44!' kad je stranka #radove i sela odaslala pedeset tis a dra#ovolja/a! Nji(ova zadaa bila je prik pljati %za(tjeve o slobodi) < vizij svijeta nakon pada apart(ejda' kojem e svi 0 noa:rikan/i imati jednaka prava! >a(tjevi s ispisivani na komadiima papira$ %>emlja svim bezemljaima)' %Potene plae i krae radno vrijeme)' %Besplatno i obvezatno obrazovanje bez obzira na boj koe' ras i na/ionaln pripadnost)' %Pravo slobodno# prebivanja i kretanja) i jo mno#o takvi(!H Nakon to s primili za(tjeve' vode G:riko# na/ionalno# kon#resa spojili s i( konaan dok ment' koji s sl beno pri(vatili 2*! lipnja +R44! #odine' tijekom Narodno# kon#resa Klipto;n ' #rad n tar %tampon zone) iz#ra.ene da se bijele stanovnike 0o(annesb r#a zatiti od #oleme svjetine =ovveta! &tprilike tri tis e dele#ata < 5rna/a' "ndija/a' %obojani() i nekoliko bijela/a < smjestili s se na p stopoljini i #lasovali o sadraj dok menta! Nelson 9andela ovako opis je povijesni sastanak Klipto;n $ %Povelja je proitana na#las' lanak po lanak' na en#leskome te na jezi/ima sesot(o i g(osa! Nakon svako# lanka ok pljeni s #lasno izraavali odobravanje povi/ima PG:rikaYP i P9a1ib 1eYPW Prvi' prkosni' za(tjev Povelje slobode #lasi$ %8ladat e narodY) =redinom pedeseti( #odina' taj san bio je desetljeima daleko od stvarnosti! Dr #o# dana Kon#resa poli/ija je silom prekin la rad' tvrdei da s dele#ati kovali rot !

Tijekom tri desetljea' j noa:rika vlada kojoj s prevladavali bijeli G:rikaneri i Britan/i' zabranjivala je rad GN5- i dr #im politikim strankama koje s stremile dokin apart(ejda! U tom razdoblj snane represije' Povelja slobode neprekidno je kr ila iz r ke r k ' med pripadni/ima revol /ionarno# podzemlja < njezina sna#a da b di nad i otpor nije nimalo min la! U osamdesetima je pre zima nov narataj mladi( i ratoborni(' nastao #radovima! =iti strpljenja i lj dno# ponaanja' odl ni initi sve samo da sr e bijelak nadmo' mladi radikali svojom s ne straivo zapanjili vlastite roditelje! "zili s na li/e' bez il zija' vi i$ %Nee nas za staviti ni me/i' ni s zava/!) Prolazili s bezbroj pokolja' pokapali prijatelje' pjevali i vraali se! Kad s i( pitali protiv e#a se bore' od#ovarali s $ %Protiv apart(ejda)' %Protiv rasizma); a na pitanje za to se bore' mno#i s od#ovorili$ %>a slobod ) i' esto' %>a Povelj slobode)! +RB a:rike drave' med kojima se nalazi i najvee svjetsko nalaMii/ zlata! %Na/ionalno bla#o nae domovine' naslje.e 0 oalrikanai a' vratit e se narod < mineralno bla#o pod zemljom' banke i monopolistike ind strije vratit e se vlasnitvo naroda kao /jeline! =ve ostale ind strije i tr#ovina nadzirat e se i tako pripomoi dobrobiti naroda)' stoji Povelji!* U vrijeme nastanka' neki pripadni/i oslobodilako# pokreta smatrali s je potp no /entristikom < dr #i s mislili da je neoprostivo slaba! Pana:rikan/i' koje je GN5 os .ivao zbo# prevelike koliine st paka bijelim kolonizatorima ?zato 0 na G:rika pripada %svima' /rnima i bijelimaD)' pitali s < mani:est treba stajati za(tjev' kako je tvrdio jamajanski /rni na/ionalist 9ar/ s Carvev$ %G:rika G:rikan/ima!)@ Tvrdi marksisti za(tjeve s odba/ivali kao %sitnob r jske); nije revol /ionarno razdijeliti vlasnitvo nad zemljom med svima < 7enjin je rekao da se jednako tako mora kin ti svako privatno vlasnitvo! "pak' sve oslobodilake :rak/ije s ' zdravo za #otovo' pri(vatile injeni/ da apart(ejd nije samo politiki s stav koji re# lira pravo #lasa i slobodno# kretanja! Gpart(ejd je istovremeno i ekonomski s stav kojim se rasizam sl i da bi proveo iznimno nosan plan malobrojna bijela elita imala je mo# nost izvlaiti #oleme pro:ite iz j noa:riki( r dnika' imanja i tvorni/a' samo zato to /rna veina nije imala pravo posjedovanja zemlje i bila je prisiljena prodavati svoj rad

daleko ispod nje#ove stvarne vrijednosti < i bivala premlaivana i leala po zatvorima kad bi se drzn la pob niti! U r dni/ima s bijel/i zara.ivali deset p ta vie od /rna/a' a veliki ind strijal/i s ' ba kao i 7atinskoj Gmeri/i' tijesno s ra.ivali s vojskom koja je %nestajala) nepokorne radnike!-A Povelja slobode pretpostavljala je postojanje temeljno# konsenz sa n tar oslobodilako# pokreta' da sloboda nee svan ti kad /tn/i pre zm nadzor nad dravom' ne#o tek kad se sve dravno bo#atstvo' prot zakonito od zeto' ponovno vrati i raspodjeli dr tv kao /jelini! 0 na G:rika ne moe vie postojati kao drava s kali:ornijskim ivotnim standardom za bijel/e' i kon#oanskim za /rn/e' kako s je opisivali #odinama apart(ejda < sloboda je znaila da se mora pronai neki vid ravnotee! Upravo je to 9andela potvrdio svojim dvjema reeni/ama iz zatvora < i dalje je vjerovao temeljn postavk da nema slobode bez preraspodjele! U vrijeme kad je velik broj drava proivljavao %tranzi/ij )' ta je izjava imala neizmjern vanost! Gko 9andela GN5 dovede na vlast i zatim na/ionalizira banke i r dnike' taj presedan velikoj e mjeri ekonomistima +RH tliPovill!l 9 ++ %)V++ dokillllli koljelUl5 " i/j/. ++!+ k?@=l i! + @ana " +! veljae ilva ijedna nakon to je napisao svoj por k ' 9an./la izlazi iz zatvora kao slobodan ovjek' tada jedini svijet ' koji je pojavom bio nalik iv em sve/ ! 0 noa:riki #radovi doivjeli s eksplozij slavlja i obnavljali vjerenje da nita ne moe za staviti borb za slobod ! >a razlik od pokreta istonoj K ropi' ovaj j noa:riki nije bio pot en' ne#o p nome zama( ! 9andela je tada doivio toliko snaan k lt rni ok da je mikro:on na kameri zamijenio za %neko novo or je koje se ispililo dok sam amio zatvor )!I 8ratio se svijet potp no dr #aiji od ono#a koji je nap stio prije dvadeset sedam #odina! Kad s 9andel (itili +R*2! #odine' a:rikim kontinentom (arao je val na/ionalizma Tree# svijeta < sada #a je razdirao rat! Dok je bio zatvor ' so/ijalistike s revol /ije b kn le i z#asn le < 5(e C evara bijen je Boliviji +R*A!; =alvador Gllende po#in o je p +RAB!; predsjednik i j nak-osloboditelj 9ozambika' =amora 9a/(el' nestao je tajanstvenoj avionskoj nesrei +RI*! Kasne osamdesete i poetak devedeseti( doivjele s pad Berlinsko# zida'

nasilje na tr# Tiananmen i raspad kom nizma! Usred svi( ti( mijena nije imao vremena da se sna.e < im s #a p stili' 9andela je morao povesti narod slobod i istovremeno sprijeiti #ra.anski rat i ekonomski kra( < dvije iznimno vjerojatne mo# nosti! Gko je ikad postojao trei p t izme. kom nizma i kapitalizma < nain demokratiza/ije drave i istovremene preraspodjele bo#atstva < onda je GN5 na vlasti 0 noa:rikoj 6ep bli/i' bar naiz#led' imao jedinstven prilik taj san pretvoriti stvarnost! U pitanj nije bila samo #lobalna b ji/a divljenja i podrke 9andeli' ne#o i osobit nain na koji se borba protiv apart(ejda oblikovala tijekom #odina! U osamdesetima to postaje istinski #lobalni i masovni pokret' a izvan 0 ne G:rike aktivisti se iznimno inkovito kao or jem koriste bojkotom korpora/ija < istovremeno i j noa:riki( proizvoda' kao i me. narodni( tvrtki koje s poslovale s rasistikom dravom! 5ilj strate#ije bojkota bio je izvriti dovoljno snaan pritisak na korpora/ijski sektor i tako natjerati kr t j noa:rik vlast da dokine apart(ejd! "stovremeno' kampanja je posjedovala i moralni znaaj < mno#i potroai vrsto s vjerovali da tvrtke koje' koristei se zakonima bjelake manjine' ostvar j zarad ' zasl j dobiti po dep ! Takav stav pr io je GN5- jedinstven prilik da odba/i onovremeno pravovjerje slobodno# trita! B d i da s se svi sla#ali da s korpora/ije djelomino od#ovorne za zloine apart(ejda' 9andela je dobio prostor da +R4 " v!l!i 0-''+ v S`S "F 0"! M''l " "" "0l 8 )" l!t " l P V l ++++ +++ "" 9 "" " k ! + '9 ++++ !+ " " V " + " " ++ """ " " " + !+ " " ++ ++ P'!++ " =" posl iti i da objasni zato je d # nastao razdoblj ap! ++ -ji " !i stvari nezakonito breme na pleima nove' izabrane vlasti! Takvo nepokorno ponaanje izazvat e b r nezadovoljstva 99E- ' amerikom 9inistarstv :inan/ija i K ropskoj Uniji' ali je 9andela istovremeno bio i iv i sveta/ < ime je za svoj pro#ram zadobio #olem podrk javnosti! Nikad neemo saznati koja se od ti( sila pokazala snanijom! U #odinama koje s protekle izme. 9andeline zatvorske por ke i GN5ove premone pobjede na izborima +RRH!' kada s #a izabrali za predsjednika' do#odilo se neto to je pattijsk (ijerar(ij vjerilo da se ne moe posl iti vlastitim korijenima da pre zme i preraspodijeli

pokradeno dravno bla#o! =to#a je' mjesto da prona.e ravnote izme. Kali:omije i Kon#a' GN5 pti(vatio pro#ram koji je nejednakost i zloin podi#ao na tolik razin da j noa:rike razlike vie podsjeaj na one izme. Beverl1 Xillsa i Ba#dada! Danas ta drava postoji kao iv i podsjetnik na sve to slijedi kad se ekonomska re:orma odijeli od politike preobrazbe! Politiki #ledano' tamonji stanovni/i imaj pravo #lasa' #ra.anske slobode i pravo na vladavin veine! Kkonomski' 0 na G:rika nadila je Brazil i postala najnejednakije dr tvo na svijet ! U 0 noa:rik 6ep blik otp tovala sam 2334!' pok avaj i s(vatiti to se do#odilo tijekom tranzi/ije' onim klj nim #odinama izme. od +RR3! do +RRH!' i to je 9andel natjeralo da po.e p tem koji je toliko jasno opisivao %nezamislivim)! GN5 je otpoeo pre#ovore s vladaj om Na/ionalnom strankom' odl an izbjei komar koji je proivljavao s sjedni 9ozambik' kad je pokret za nezavisnost' +RA4! #odine' silom okonao port #alsk kolonijaln vladavin ! &dlazei' Port #al/i s se svetili #dje i kako #od s mo#li' lijevali beton a(tove i dizala' nitavali traktore i iz zemlje iznosili sve to s mo#li ponijeti! GN5 je' to m neizmjerno sl i na ast' spio do#ovoriti relativno mirolj biv predaj vlasti! "pak' time nis spjeli sprijeiti j noa:rike rasistike vladare da na odlask izazov kaos! >a razlik od svoji( kole#a 9ozambik ' Na/ionalna stranka nije lijevala /ement < nji(ova sabotaa' jednako tetna' bila je daleko manje primjetna i skriva se sitno otisn tim doda/ima ti( povijesni( pre#ovora! Pre#ovori tijekom koji( s tvr.eni vjeti okonanja apart(ejda odvijali s se na dva sporedna kolosijeka koja s se esto presije/ala < ekonomskom i politikom! Najvei dio pozornosti' naravno' sredotoio se na politike +R* U9U l " l i " " !+ " " U ""i"""" l " @iP Kink siP m pre#ovorima ttt lio zadrati io vei dio moi! "Pok ao je sve /ijepanje drave le.era/ij ' jamenje prava veta svim manjinskim strankama' rezerviranje odre.eno# postotka zast pniki( mjesta vladi svakoj etnikoj sk pini - inio je sve da onemo# i jednostavn vladavin veine koja e' kako je vjerovao' si# rno dovesti do masovne eksproprija/ije zemljita i na/ionaliza/ije korpora/ija! 9andela je kasnije izjavio$ %Na/ionalna stranka zapravo je pok avala'

s naim pristankom' zadrati bjelak premo)! De Klerk je imao nova/ i or je - nje#ov protivnik imao je viemilij nski pokret! 9andela i nje#ov #lavni pre#ovara' 51ril 6amap(osa' pobijedili s #otovo svim tokama!R Usporedno s tim' esto sijanim s sretima' na daleko nioj razini vo.eni s ekonomski pre#ovori koje je' za GN5' vodio T(abo 9beki' tada stranaka zvijezda spon < dananji predsjednik 0 noa:rike 6ep blike! Kako s politiki pre#ovori napredovali' Na/ionalnoj stran/i postalo je jasno da e GN5 brzo vrsto z#rabiti Parlament' te je stranka j noa:rike elite sv svoj sna# i kreativnost skren la ekonomske pre#ovore! 0 noa:riki bijel/i nis spjeli sprijeiti /rn/e da pre zm vlast' ali kad je pitanj bilo o vanje bo#atstva koje s z#rn li tijekom apart(ejda' borit e se do posljednje kapi krvi! U tim je pre#ovorima de Klerkova vlada koristila dvostran strate#ij ! Prvo' pozivaj i se na sve tje/ajniji 8ain#tonski konsenz s i tvrdei da postoji samo jedan nain vo.enja ekonomije' prva strate#ija klj ne sektore ekonomsko# odl ivanja - tr#ovinsk politik i rad sredinje banke <prikazivala je kao %te(nike) ili %administrativne)! >atim se posl ila irokom lepezom politiko# or ja - me. narodnim tr#ovinskim sporaz mima' inova/ijama stavnom zakon i pro#ramima str kt rne prila#odbe < da nadzor nad /entrima moi r ke preda navodno nepristranim str nja/ima' ekonomistima i d nosni/ima 99E-a' =vjetske banke' &pe# sporaz ma o tari:ama i tr#ovini ?CGTT@ i Na/ionalne stranke < svima samo ne GN5-ovim bor/ima za slobod ! Bila je to strate#ija balkaniza/ije' iako ne zemljopisna ?to je de Klerk pok avao poetk @' ne#o ekonomska! Plan je spjeno proveden pred nosom GN5-ovim vo.ama koji s ' posve prirodno' sve sna#e okren li bitk za nadzor nad Parlamentom! Tijekom to# pro/esa GN5 se prop stio zatititi od daleko podlije strate#ije < biti' sloeno# plana kojim se spreavalo da ekonomski lan/i Povelje slobode postan j noa:rikim zakonskim odredbama! %8ladat e +RA Dok s se odvijali ti napeti pre#ovori iMn d s pai n P k i li mi!iii!i' GN?P! se tako.er bavio pripremom vlastiti( lanova za dan st panja na . Mnosti! =k povi GN5-ovi( ekonomista i pravnika pok ava( s se radnim sk pinama dovin ti kako openita obeanja Povelje slobode stambena pitanja i zdravstven skrb < tono pretvotiti praktine

pro#rame! Najambi/iozniji od svi( planova bio je %Neka demokra/ija proradi)' ekonomski na/rt j noa:rike b d nosti nakon apart(ejda' nainjen tijekom pre#ovora na visokoj razini! No' to vrijeme' stranaki pristae nis znali da' dok k j svoje velianstvene planove' za stolom pre#ovaraka ekipa pristaje na st pke koji e nji(ov primjen initi doslovno nemo# om! %Pro#ram je mro prije ne#o to smo #a pokren li)' rekao mi je o %Neka demokra/ija proradi)' ekonomist 8is(n Padava/(ee! Kad s napokon dovrili na/rt' %i#rala se potp no nova i#ra)! Kao jedan od nekoliko klasino obrazovani( ekonomista GN5- ' Padava/(ee je dobio vode lo# pro#ram %Neka demokra/ija proradi) ?% #lavnom sam se bavio brojkama)' kako je sam izjavio@! 8eina oni( s kojima je s ra.ivao na tim d #oasnim politikim sastan/ima zavrili s samome vr( GN5-ove vlade! &n nije! &dbio je sve pon de za poloaje vlasti i odl io se za akademsk karijer D rba ' #dje predaje' pie i posjed je iznimno omiljen knjiar "kePs Books(op < ime je dobila po "ke 9avet ' prvom j noa:rikom nebjelakom knjiar ! Tamo smo se' okr enj o vani( i rasprodani( svezaka a:rike povijesti' sastali i raspravljali o pro/es tranzi/ije! Padava/(ee je borbi za slobod prist pio sedamdeseti( #odina' kao savjetnik j noa:rikom sindikalnom pokret ! %Ti( dana svima nam je na vratima visjela Povelja slobode)' prisjea se! Upitala sam #a kad je s(vatio da se ekonomska obeanja nee ostvariti! Prvi p t je' kako je rekao' pos mnjao potkraj +RRB!' kad s nje#a i kole# iz pro#rama pozvali lanovi pre#ovarake sk pine' tada zavrnim :azama natezanja s Na/ionalnom strankom! Tom prilikom od nji( dvoji/e zatraili s da napis izvjee o prednostima i manama davanja potp ne neovisnosti 0 noa:rikoj sredinjoj ban/i koja bi radila potp no neovisno o izabtanoj vladi < a(' da' pre#ovaraima je sve to trebalo do s tra j tro! %U(vatili s nas potp no nespremne)' prisjea se Padava/(ee' sada ranim pedesetima! Diplomirao je na baltimorskom sve ilit 0o(ns Xopkins! =to#a je znao da se ak i me. ekonomistima slobodno# trita =jedinjenim Dravama ideja o potp noj neovisnosti sredinje banke smatra r bnom idejom < omiljenim pro#ramom ai/e ideolo#a 5ikake kole koji s tvrdili +RI

" X" " !+ " 9 " " " " " " " " " " " ! ! " " l " ! " " + " " + !P!llP!llli il!ll!il !+ ! " !++ l!lTP!U "K l " " "0 "! TV t 8 " 9 """ T ' iPvrsto vj/iem tl!i mom-9i n!i politika inoi!i sl Miii novoj vlasti i % zvienim i ilj/viin!i rasta' zapoljavanja i preraspodjele)' jasnosti por ili GN5- $ %U l noalrikoj 6ep bli/i nee postojati neovisna sredinja banka!) Pada1a/(ee i kole#a probdjeli s no pi i izvjee s ar# mentima kojima se pre#ovaraka sk pina mo#la od prijeti tom %isklizn ) Na/ionalne stranke! Gko se sredinja banka ? 0 noa:rikoj 6ep bli/i ona se zove Dravne rezerve@ vodi neovisno o ostatk vlasti' to moe o#raniiti GN5-ov sposobnost da odri obeanja iz Povelje slobode! -tovie' ako sredinja banka ne od#ovara GN5-ovoj vladi' onda kome je' tono' od#ovornaD 99E- D B rzi 0o(annesb r# D Na/ionalna stranka oito je pok avala pronai nain kojim e' nato izbornome poraz ' zadrati svoj mo < a toj se strate#iji treba od prijeti pod svak /ijen ! %>atvarali s i#r to s najvie mo#li)' prisjea se Pada1a/(ee! %Bio je to posve oit dio plana!) Pada1a/(ee je izvjee :aksirao j tro < od#ovor je ekao tjednima! %G tada' kad smo pitali to se do#odilo' rekli s nam$ PKto' od to#a smo od staliP!) Ne samo to e se sredinjom bankom pravljati kao neovisnim entitetom n tar 0 noa:rike drave' ne#o e je vodiri isti ovjek koji j je vodio i doba apart(ejda' 5(ris =tals! Ne samo to je GN5 od stao od sredinje banke < jo jedan divovski st pak ostavio je na poloaj bjelako# ministra :inan/ija Dereka Ke1esa < ba kao to s ministri :inan/ija i direktori sredinje banke iz razdoblja ar#entinske diktat re nekim dom i demokra/iji spjeli zadrati svoje poloaje! Ne; Jork Times slavio je Ke1esa kao %vodee# j noa:riko# apostola tedljive i biznis okren te vlasti)!++ Do to# tren tka' kako je #ovorio Pada1a/(ee$ %" dalje smo slavili jer je sve to' a(' Boe moj' bila revol /ionarna borba koja je morala iznjedriti bar neto!) Kad je saznao da e sredinjom bankom i rizni/om pravljati stare rasistike #azde' s(vatio je da je %iz# bljeno sve na podr j ekonomske preobrazbe)! Kad sam #a zapitala jes li' po nje#ov miljenj ' pre#ovarai bili svjesni koliko s time iz# bili' nakon krae# razmiljanja je odvratio$ %"skreno #ovorei' nis !) Bila je to ista trampa$ %U pre#ovorima se neto mora dati' a naa strana dala je sve to < ti meni' ja tebi!)

Pada1a/(ee smatra da nita od to#a nije is(od neke divovske izdaje koj s poinili GN5-ovi vode' ne#o jednostavno zato to s i( nadi#rali niz pitanja' to vrijeme naiz#led manje bitni(' za koja se kasnije pokazalo da s ravnotei drala trajn slobod 0 ne G:rike! , 9ilton Eriedman znao se esto naaliti da bi se' da je bilo po nje#ovom' sredinje banke do tolike mjere oslanjale na isto %ekonomske znanosti)' da bi i( nadzirala divovska ra nala lj di s nepotrebni! +RR Vi 8 ,"0 pili GT"7"7""7 UF " " + +++ " + + " i i "" !+ V " +!+ " M !+ "9 "" +!+ T8l " i i io i n " "' " i ++ +++ " " " " " " + !+ o#ranie i # e mo izabrani( voda! Dok je mrea padala n!i diMaV ' primijetila j je samo nekoli/ina < ali kad je nova vlada pre Meki vlast i pok ala slobodno djelovati' svojim biraima pr iti opipljive bla#odati oslobo.enja koje s ekali i za nje#a dali svoje #lasove' mrea se sk pila i prava je otkrila da s joj r ke vrsto vezane! Patri/k Bond' ekonomski savjetnik 9andelinom kabinet tijekom prvi( #odina GN5-ove vladavine' prisjea se da je interni vi/ #lasio$ %Kj' dobili smo drav ' a #dje je vlastD) Dok se nova vlada tr dila ostvariti snove tkane Povelj slobode' otkrila je da se mo skriva dr #dje! ]elite preraspodijeliti zemlj D Nemo# e < posljednjem tren tk pre#ovarai s pristali novi stav dodati kla z l koja titi sve privatno vlasnitvo i tako potp nosti onemo# ili zemljin re:orm ! ]elite stvoriti radna mjesta milij nima nezaposleni(D Ne moe < stotine tvorni/a bile s na r b zatvaranja zato to je GN5 potpisao sporaz m CGTT' pret(odni/ =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije' koji je branio s bven/ioniranje tvorni/a a tomobila i tekstilne ind strije! ]elite li dijeliti besplatne lijekove protiv G"D=-a po #radovima' #dje se bolest irila zastra j om brzinomD Time krite sporaz m o intelekt alnim pravima =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije' kojoj je GN5 prist pio bez javne rasprave < smatraj i to samo korakom naprijed nakon CGTT-a! Treba vam nova/ za iz#radnj vee# broja vei( k a za siromane i vo.enje besplatne elektrine ener#ije #radoveD ]ao nam je < b det je pojela otplata #olemo# d #a koji im je na le.a' potaji' preba/ila rasistika vlast! Tiskati jo nov/aD 6e/ite to # verner sredinje banke koji je tamo zasjeo jo za apart(ejda! Besplatna voda za sveD 9alo vjerojatno! =vjetska banka' s velikim kontin#entom domai( ekonomista' istraivaa i predavaa ?kako se sama nazvala %Banka

znanja)@' partnerstvo s privatnim sektorom smatra osnovnom normom! ]elite nametn ti nadzor nad val tom kako bi je o vali od neob zdani( pek la/ijaD Time krite I43 milij na ameriki( dolara vrijedan sporaz m s 99E-om koji je' savreno prikladno' potpisan oi izbora! Podi#li biste minimalne plae i tako smanjili jaz pri(odima zaostao jo iz apart(ejdaD G' ne bi ilo! U sporaz m s 99E-om obvezali ste se na %o#raniavanje plaa)!+2+' nemojte ni pomiljati da zanemarite svoje obveze < svaka promjena smatrat e se dokazom opasne na/ionalne nesi# rnosti' nedostatkom predanosti %re:ormama) i nepostojanjem %s stava temeljeno# na zakonima)! =ve je to dovelo do kra(a val te' rezanja pomoi i odljeva kapitala! >aklj imo < 0 noa:rika 6ep blika bila 233 Nn ri " st avi N! P Ne i ii iNi i linai lm mi m i iv iP ki SN!i Nr i i kovala i( iv 8l!lsi! " @ii#o#o.isnNi bora/ protiv !ip!ii il jil!i' ls!issool =n1nian' #r bim je rij/-iPim!i opisao i Maink ! %Nikail nas nis oslobodili! =amo s nam skin li lan/e s vrata i okovali nam #lenjeve!) Jasmin =ooka' istakn ti j noa:riki bora/ za lj dska prava rekao mi je da se tranzi/ija %svodila na izjav $ P9i zadravamo sve' dok vi ?GN5@ vladate ime!!! 9oete imati politik vlast' moete zadrati :asad vlasti' ali ona prava vlast lei dr #djeP!)+B, Bio je to pto/es in:antiliza/ije' zajedniki svim takozvanim zemljama tranzi/iji < nove vlade dobivaj klj eve k e' ali ne i kombina/ij koja otvara se:! Dijelom sam eljela s(vatiti kako se' nakon takve epske borbe za slobod ' mo#lo do#oditi neto slino! Ne samo kako s se vode oslobodilako# pokreta odrekli ekonomske :ronte' ne#o kako je i GN5ova baza < lj di koji s dotad ttvovali #otovo sve < vo.ama dop stila da se ptedaj ! >ato baza stranke nije zatraila da vo.e odre obeanja iz Povelje slobode i pob ne se protiv st paka jo dok se o njima pre#ovaraloD Upitala sam Filliama C medea' GN5-ovo# aktivista tree #enera/ije koji je' kao vo.a st dentsko# pokteta' te b rne #odine proveo na li/ama! %=vi s pratili politike pre#ovore)' prisjea se' #ovorei o s sretima 9andele i de Klerka' %Gko bi lj di osjetili da neto ide po zl ' dolo bi do masovni( prosvjeda! No' kad bi ekonomski pre#ovarai izvjetavali o svom dijel ' narod je to smatrao te(nikim pitanjima koja nis zanimala niko#a!) Takvo vi.enje' tekao je' poti/ao je sam 9beki

koji je pre#ovore opisivao kao %admi-nisttativne) i sto#a nimalo vane za narod ?otprilike kao Qilean/i sa svojom %te(ni:i/iranom demokra/ijom)@! =to je za posljedi/ imalo' kako je' #otovo potp no beznadno' izjavio$ %Prop stili smoY Prop stili smo /ijel pri !) C mede' danas jedan od najpoznatiji( j noa:riki( novinara-isttaivaa' rekao mi je da je naposljetk s(vatio da se o b d nosti nje#ove domovine odl ivalo pravo na tim %te(nikim) sastan/ima - to je malo nji( s(vaalo ti( #odina! Kao i mno#i s kojima sam raz#ovarala' i C mede me podsjetio da je' tijekom razdoblja tranzi/ije' 0 na G:rika lebdjela na samome r b #ra.ansko#a rata < #tadove s terorizirale bande koje je naor ala Na/ionalna stranka' poli/ijski pokolji i dalje s bili stvarnost' i dalje se bijalo vo.e i neprekidno #ovorilo o dravi koja tone krvoprolie! , Upravo s 5(i/a#o Bo1si Qile prvi p t praksi "sprobali taj pro/es zatite kapitalizma od demokra/ije """' kako s obiavali #ovoriti %"z#radnj nove demokra/ije)! U Qile s ' prije ne#o to s ' nakon sedamnaesto#odinje vladavine ( nte' vlast predali izabranoj vladi' 5(i/a#o Bo1si prepravili stav i s dove tako da je bilo doslovno nemo# e dokin ti nji(ove revol /ionarne zakone! >a taj pro/es "mali s bezbroj naziva$ stvaranje %te(ni:i/irane demokra/ije)' %zatiene demokra/ije) ili' kako je to lijepo oblikovao Pino/(etov mladi ministar 0os\ Pl(era' osi# ravanje %zatite od politike)! Glvaro Bardkn' Pino/(etov podtajnik za ekonomij ' objasnio je klasini nain razmiljanja Qikake kole$ %Gko ekonomij priznamo kao znanost' time' impli/itno' manj jemo mo vlade """ politiki( str kt ra jer obje instit /ije # be od#ovornost za donoenje takvi( odl ka)! 23+ ?poprite posljednje# &brat lina iMmed piosvN//li k!i i [ SS S ++ a +++ i i Vi7nS$ P&vi moraj otiiYP)' prisjea se 5 " metli-! %No' to nije bila ona pi aV a boi ba < prava borba vodila se oko ekonomije! + istinski sam razoarao sama sebe vlastitom naivno ! G mislio sam da sam politiki dovoljno zreo da raz mijem bit problema! Kako sam to mo#ao previdjetiD) &tad se C mede tr di nadoknaditi iz# bljeno vrijeme! Kad smo se sastali' naao se sred ol je koj je diljem drave pokren la nje#ova nova knji#a T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o:t(e GN5! 6ije je o is/rpnom izvje koje potanko otkriva kako je GN5 predao na/ionalni ekonomski s verenitet na sastan/ima za koje' to vrijeme'

nije mario! %Napisao sam t knji# noen #njevom)' rekao mi je C mede! %Bjesnio sam i na sebe i na strank !) Teko je s(vatiti kako bi is(od mo#ao biti dr #aiji! Gko je Padava/(ee prav ' i ako sami GN5-ovi pre#ovarai nis spjeli vidjeti #oleme razmjere # bitka' kakv s ans imali lini bor/i pokretaD U tim klj nim #odinama kojima s potpisivani sporaz mi stanovni/i 0 ne G:rike ivjeli s neprekidnoj krizi' letei izme. snano# s(ita to 9andel vide slobodna i #njeva izazvano# spoznajom da je 5(risa Xanija' mlado# militanta koje# s mno#i smatrali 9andelinim nasljednikom' bio rasistiki boji/a! &sim ai/e ekonomista nitko nije elio raspravljati o neovisnosti sredinje banke' temi koja ak i normalnim okolnostima djel je kao snano sredstvo za spavljivanje! C mede istie da je veina jednostavno pretpostavila da e GN5' bez obzira na kompromise koje sklapa dolazei na vlast' sve nji( moi razvr#n ti kad vrsto zasjedne :otelj ! %9i emo biti vlast < sve to popravit emo kasnije)' tako je rekao! GN5-ovi aktivisti nis tada s(vaali da se tijekom ti( pre#ovora mijenjala i sama priroda demokra/ije i to do tolike mjere da' kad se mrea o#ranienja konano obr ila na nji(ov domovin ' kasnije vie nee postojati! Tijekom prve dvije #odine GN5-ove vladavine' stranka se jo tr dila iskoristiti o#raniena sredstva i odrati obeanje o preraspodjeli! Dolo je do lavine javni( la#anja < za siromane je iz#ra.eno vie od sto tis a domova' milij ni s dobili priklj ke za vod ' elektrin ener#ij i tele:on!+H "pak' ve poznatoj nam prii' optereeni d #ovima i pod me. narodnim pritiskom da privatizira te sl #e' vlada je brzo poela podizati /ijene! Nakon deset #odina vladavine GN5-a' milij ni s ostali bez ti( isti( priklj aka zato to 232 ++ +! li ii iP!i' +++ ++++ i i ii@r vi 9 i +++ ++ pi ! ii!+ P ! V i kiV in n i i monopolist / i i( ++ im i iZi ``` ki Sj/ si- 9 an.ela Ma kleo ! ion!iliMii ! i' ostale s iPvrsto ti r kama bj/laki( nie#akon#loni/rata koji s istodobno nadzirali i I3 posto b rze lo(ann/sb r# !+* Codine 2334! /rno stanovnitvo kontroliralo je samo H posto tvrtki koje s poslovale na b rzi!+A 233*! s bijel/i < samo +3 posto stanovnitva < r kama drali A3 posto j noa:riki( zemljita!+I "pak' najvie znemir je injeni/a da je GN5-ova vlada potroila daleko vea sredstva da zanijee ozbiljnost krize izazvane G"D=-om' ne#o za

nabavk lijekova za oko 4 milij na zaraeni( vir som Xl8-a' iako se' poetkom 233A! #odine' pokaz j neki znakovi napretka!+R No' moda je ovo najstraniji statistiki podatak$ od +RR3!' kad je 9andela iziao iz zatvora' prosjeni ivotni vijek stanovnika 0 noa:rike 6ep blike skratio se za ttinaest #odina!23 "spod svi( ti( injeni/a i brojki skriva se GN5-ova s dbonosna odl ka' nastala nakon to je vodstvo s(vatilo da je iz# bilo bitk ekonomskim pre#ovorima! U tom tren tk stranka je mo#la pok ati pokren ti novi oslobodilaki pokret i razderati mre koja i( je # ila! "li' mo#la je jednostavno pri(vatiti o#taniene ovlasti i pristati na pravila novo# ekonomsko# poretka! GN5-ovo vodstvo odl ilo se za ovo dr #o! Umjesto da samo sredite postavi pro#ram preraspodjele bo#atstva koje se ve nalazilo dtavi < ostalom' to je sama sr Povelje slobode zbo# koji( je dolo na vlast < nakon to je zavladao' GN5 je pri(vatio prevladavaj lo#ik da je jedini izlaz pokoravanje novim' stranim la#aima koji e stvoriti novo bo#atstvo i koje e naposljetk doprijeti do siromani(! Gli' da bi se omo# ilo postojanje takvom %model dopiranja)' GN5-ova vlada morala je drastino promijeniti ponaanje da bi spjela priv i la#ae! G to nije bilo nimalo lako < 9andela je to na io po izlask iz zatvora! Netom nakon osloba.anja' j noa:rika b rza doivjela je panian kra( < j noa:rika val ta' rand' iz# bila je +3 posto vrijednosti!2+ Nekoliko tjedana kasnije' korpora/ija De Beers' proizvo.a dijamanata' premjeta sjedite tvttke iz 0 ne G:rike -vi/arsk !22 Takav vid tren tano# kanjavanja trita bio bi nezamisliv samo tri desetljea ranije < vrijeme kad je 9andela prvi p t zavrio zatvor ! Tijekom ezdeseti( bilo je ne veno da m ltina/ionalne kompanije tako (irovito sele iz drave drav ' a tada je svjetski monetatni s stav i dalje bio visto povezan sa zlatnim standardom! =ad se j noa:rika , N" danas se sa si# rno ne zna je "" broj k anstava kojima s "sklj eni str ja' voda i tele:oni vei od broja oni( priklj eni(! Najmanje jedno vjerodostojno "straivanje otkrilo je da s isklj enja brojem nadmaila priklj enja - vlada tvrdi daje na vodovodn mre priklj ila devet milij na ij di; rez ltati istraivanja iskaz j brojk od deset milij na isklj eni(! 23B ir#ovm/ i/m/ij j s/ na KrarKoro/nim speKUia/ijama!

Takvom eksplozivnom trit ne samo da se nije svi.ala injen a da je 9andela na slobodi' jer bi nekoliko po#reno sroeni( reena a mo#lo dovesti do razorno# stampeda to #aje kol mnist Ne; Jork Times''' " (omas Eriedman' spretno okrstio %elektronikim stadom)!2B =tampedo koji je doekao 9andelino oslobo.enje bio je samo poetak i#re pitanja i od#ovora izme. GN5-ova vodstva i :inan/ijski( trita < okdijalo# koji je strank po io novim pravilima i#re! =vaki p t kad bi neki vii stranaki d nosnik dao izjav koja bi mo#la znaiti da bi zlo#lasna Povelja slobode mo#la postati sl benom politikom' trite bi zvraalo okom i rand bi se naao slobodnom pad ! Pravila s bila jednostavna i okr tna; svodila s se na elektronski ekvivalent jednoslono# # n.anja$ pravda <sk po' prodati; stat s O o < dobro' k piti! Kad je' ned #o nakon oslobo.enja' 9andela ponovno #ovorio na/ionaliza/iji prilo#' tijekom privatno# r ka s vodeim poslovnim ovjekom' %Gll-Cold) b rzovni indeks odma( je pao za pet posto!2H =kokove na trit izazivali s ak i oni potezi koji naiz#led nis imali nikakve veze s :inan/ijskim svijetom' ne#o s samo bili naznake neko# mo# e# radikalizma! Kad je Trevor 9an el' GN5-ov ministar' nazvao ra#bi 0 noj G:ri/i %sportom bijele manjine)' samo zato to s momadi bili isklj ivo bijel/i' rand je doivio novi dar!24 "zme. svi( o#ranienja nove vlasti' trite se pokazalo najveim < i tako' na neki nain' samim d (om neob zdano# kapitalizma; ono provodi vlastit volj ! Kad se drave jednom otvore (irovitim dima #lobalno#a trita' svaki odmak od pravovjerja 5ikake kole odma( kanjavaj nj jorki i londonski meetari' r ei vrijednost val te nepokornoj dravi' zrok j i jo d blj kriz i time potreb za novim zajmovima koje prate novi vjeti! 9andela je t zamk priznao +RRA! obraaj i se na/ionalnom kon#res GN5-a$ %=ama mobilnost kapitala kao i #lobaliza/ija kapitala i dr #i( trita' potp nosti onemo# je dravama da samostalno odl j o na/ionalnoj ekonomskoj politi/i' zanemar j i time mo# reak/ij ti( trita)!2* T(abo 9beki bio je osoba n tar GN5-a koja je naiz#led znala kako za staviti okove - 9beki je bio 9andelina desna r ka tijekom predsjedniko#a mandata' i nje#ov izravni nasljednik! 9beki je mno#o #odina proveo kao pro#nanik Kn#leskoj' st dirao je na =ve ilit = sseg i zatim se preselio 7ondon! Tijekom osamdeseti(' dok s se #radovi nje#ovoj domovini # ili obla/ima s zav/a' on je disao isparavanja taerizma! &d svi( GN5-ovi( voda 9beki se najvie dr io

s vodeim biznismenima i' jo prije 9andelina osloba.anja' priliio nekoliko tajni( sastanaka s korpora/ijskim d nosni/ima koji s se bojali mo# nosti 23H 8"=K"ja = "8""X-9N+N"" " =KllN9""&""l NlNMNXl!ll " ++"=""" +++ M iiisi i ++!+ "" l D+++ M!!l ++ + j!+9 lN lovakoj kolibi' " (i#( 9 rra1' rednik prestino# poslovno# asopisa' primijetio je$ %8o.a GN5-a posjed je znaajn sposobnost mirivanja' ak i onim najosjetljivijim tren /ima!)2A 9b/ki j/ vjerovao da se klj izlaska na trite skriva pottebi da GN5 potakne takvo blisko povjerenje daleko veim razmjerima! Kako t vidi C mede' 9beki je na sebe n tar sttanke pre zeo lo# predavaa kole#ija %=lobodno trite)! Nakon to je trin zvijer p stio na slobod ' 9beki je objanjavao daje nije mo# e krotiti' ne#o joj samo davati sve to poeli < rast i jo vie rasta! " tako' mjesto da zatrae na/ionaliza/ij r dnika' 9andela i 9beki poeli s se redovito sastajati s Xarr1jem &ppen(eimerom' bivim elnikom r darski( divova Gn#lo-Gmeri/ana i De Beersa < ekonomskim simbolima vladavine apart(ejda! Ned #o nakon izbota +RRH!' &ppen(eimer s na vid i odobrenje dali GN5-ov ekonomski pro#ram' djelomino #a mijenjaj i s kladno nje#ovim primjedbama' kao i primjedbama dr #i( vodei( ind strijala/a!2I Nadaj i se da e tako izbjei jo jedan trini ok' 9andela se svom prvom poslijeizbornom predsjednikom intervj paljivo odaleio od raniji( vlastiti( izjava kojima je za#ovarao na/ionaliza/ij ! %U naoj ekonomskoj politi/i!!! ne postoji nita to bi skretalo prema na/ionaliza/iji' to nije nimalo sl ajno)' rekao je! %Nema nijedne parole koja bi nas povezivala s marksistikom ideolo#ijom!)2R, Einan/ijski tisak je' nakon to# pteobtaenja' pon dio stalne izraze o(rabrenja$ %"ako GN5- i dalje postoji snano ljeviarsko krilo)' primje je Fall =treet 0o rnal' %#ospodin 9andela posljednje vrijeme vie zv i kao 9ar#aret T(at/(er ne#o kao so/ijalistiki revol /ionar kakvim smo #a neko smatrali!)B3 U spomen na radikaln prolost koj je GN5 i dalje v kao za sobom' i sprkos svim naporima nove vlasti da se prikae nimalo prijetei' ttite je nastavilo stvarati bolne okove < tijekom samo mjese/ dana' +RR*! #odine' rand opada 23 posto' a iz drave je nastavio k ljati kapital' dok je j noa:rika prebo#ata elita sredstva pteba/ivala inozemstvo!B+

9beki je vjerio 9andel da je potrebno jednom za sva#da raskin ti s prolo ! GN5- je potreban potp no nov ekonomski pro#ram < neto (rabro' neto okantno' neto to prenosi por k ' i to irokim' dramatinim potezima' taz mljivim trit < izjava da je GN5 spreman pri(vatiti 8ain#tonski konsenz s! , >apravo je GN5-ov sl beni ekonomski pro#ram kojim s pobijedili na izborima' pozivao na %poveanje javno# sektora stratekim podr jima' p tem' na primjer' na/ionaliza/ije)! >atim je t i Povelja slobode' koja ostaje stranakim mani:estom! 234 tajnosti' naiiK KaKvoZ tajnoZ vojnoj op/i! i n +++ M++) +!+++ i/kW SN Ki N mil S i i !amo je ai/a najblii( 9b/kij/vi( s radnika znala tla se stvara nova ekonomski pro#ram' potp nosti dr #aiji od obeanja koja s davali vrijeme iMbora +RRH! C mede o lanovima ekipe pie ovako$ %svi s morali prise#n ti na tnj ' i /ijeli se pro/es odvijao najstrooj tajnosti kako lijevo krilo stranke ne bi doznalo nita o 9bekijevom plan !)B2 Kkonomist =tep(an Celb' s dionik stvaranj novo# pro#rama' priznaje da je to bila %re:orma odoz#oP koja se provodila p nom silinom' do krajnosti dovodei ar# mente prilo# na#lask na tajnosti i potp noj zatiti njezini( tvora/a od narodno# pritiska!)BB ?Taj na#lasak na tajnosti i izdvojenosti bio je osobito ironian' b d i daje' tijekom vladavine apart(ejda' GN5 Povelj slobode sastavio iznimno otvorenim i demokratskim pro/esom! =ad se' novom' demokratskom poretk ' stranka odl ila pred biraima prikrivati vlastite ekonomske pro#rame!@ U lipnj +RR*! #odine' 9beki je objavio rez ltate < pro#ram neoliberalne ok-terapije za 0 n G:rik ' kojem se pozivalo na brzan privatiza/ij ' rezanje dravne potronje' smanjivanje %:leksibilnosti) rada' slobodnij tr#ovin i jo manji nadzor nad tokovima :inan/ija! Celb tvrdi daje #lavni /ilj bio %mo# im la#aima objaviti vladin ?tonije reeno GN5-ov @ predanost pravovjerj !)BH Da bi toj por /i osi# rao jo ve jasno i raz#ovijetnost kr #ovima nj jorki( i londonski( meetara' prilikom objavljivanja pro#rama javnosti 9beki je izjavio$ %=amo me pro#lasite taeristom!)B4 =ok-terapija je vijek marketinka predstava < to je dio temeljne teorije! Trite vrijednosni/a oboava pretjerano nabijene' savreno izreirane tren tke koji do neba podi /ijene dioni/ama<sve obino zapoinje pon dom poetno# javno# paketa' najavom veliko# spajanja

ili lazak novo#' slavno# direktora tvrtk ! Kad ekonomisti dravama savjet j da najave sveob (vatni paket ok-terapije' dio to# savjeta dijelom se temelji na pok aj podraavanja ti( dramatini( trini( do#a.anja koja obino pokre stampedo < samo to se' mjesto prodaje pojedinano# paketa' tim sl ajevima na prodaj n di drava! ]eljno oekivani od#ovori obino #lase$ %K p jte ar#entinske vrijednosni/eY) ili %K p jte bolivijske obvezni/e!) = dr #e strane' sporiji i oprezniji prist p moda i jest manje okr tan' ali trit skra je te nabijene mje( re n tar koji( se ostvar j one prave zarade! =okterapija vijek predstavlja znaajan rizik' to 0 noj G:ri/i nije rodilo plodom - 9bekijeva teatralna #esta nije spjela priv i d #orona la#anja; njezin is(od bila s pek lantska la#anja koja s jo vie sr ila vrijednost tamonjoj val ti! 23* UNovopeeni pitPobi! S-i(N!! se(t nosi vise M! !i! lakvi 1!/l/ #odni jos i vie)' primiji-i io je Gsli;in "@esai' pisa/ iM " @niPban ' kad snio se sastali poraz#ovarati o nje#ovim sjeanjima na tranzi/ij ! Desai je' tijekom borbe za slobod ' amio zatvor ' i vida paralele izme. zatvorske psi(olo#ije i ponaanja GN5-a na vlasti! U zatvor ' kako je rekao$ %Gko vie #a.a var ' dobiva bolji stat s! Ta se lo#ika oito prenijela na neke poteze j noa:riko#a dr tva! ]eljeli s na neki nain dokazati da s pravo oni najbolji zatvoreni/i! Neizmjerno dis/ipliniraniji ak i od dr #i( drava!) "pak' GN5-ova baza pokazala se daleko manje ob zdanom < to je stvorilo potreb za jo veom ste#om! Kako tvrdi Jasmin =ooka' jedan od porotnika 0 noa:rikom odbor za istin i pomirenje' mentalitet ste#e v kao se sve vidove tranzi/ije < med kojima i potra# za pravdom! Nakon vie#odinje# sl anja svjedoanstava o tort rama' bojstvima i nestan/ima' odbor za istin okren o se pitanj kojim bi se sredstvom mo#lo poeti ispravljati nepravde! "stina i oprost bili s vani' ali jednako vane bile s odtete i naknade rtvama i nji(ovim obiteljima! Nije imalo smisla nov vlast traiti da i( isplati' jer nije sama poinila te zloine i' tovie' sredstva koja bi se troila na odtet rtvama apatt(ejda znaila s manje domova i kola za siromane pripadnike novooslobo.ene na/ije! Neki lanovi odbora smatrali s da bi ra ne za namir teta trebalo podnijeti m ltina/ionalnim korpora/ijama koje s iz apart(ejda izvlaile zarad ! Na kraj je &dbor za istin i pomirenje donio skromn

prepor k da se provede jednokratno oporezivanje korpora/ija po stopi od + posto < takozvani %porez solidarnosti)! =ooka je za takv bla# prepor k oekivala GN5-ov podrk ; mjesto to#a' vlada je' pod 9bekijevim vodstvom' odbila bilo kakv mo# nost naplate odteta od korpora/ija ili bilo kakva poreza solidarnosti' stra( j i da e se time trit prikazati kao nepovoljno podr je! %Predsjednik je odl io veliki biznis ne smatrati krivim)' rekla mi je =ooka! %8rlo jednostavno!) Naposljetk je vlada izdvojila manji dio traeni( sredstava' nova/ izvlaei iz vlastito# prora na < e#a s se lanovi odbora pribojavali! 0 noa:riki odbor za istin i pomirenje esto se spominje kao primjer spjene %iz#radnje mira)' koji se izvozio dr #e ratne zone' od =ri 7anke do G:#anistana! No' mno#i od izravno mijeani( taj pro/es i dalje #aje d boke s mnje! Nakon objave konano#a izvjea' o jk 233B!' predsjednik &dbora' nadbisk p Desmond T t ' izjavio je pred novinarima da je sloboda i dalje %nedovren posao)! %9oete li objasniti zato se danas /rna/ b di 23A jednostavno ne KaM!n$ iV vra# i in ! "=! vra# i i t i i 9bm M!i r!n =ooka' dananja predsjedni/a j noa:rike zaklade M!a lj dska prava' kae da' iako s se sasl anja bavila' kako to ona opis je %vanjskim mani:esta/ijama apart(ejda' kakve s tort ra' osobito loe post panje i nestan/i)' ekonomski s stav kojem s svi ti zloini sl ili ostavila s %doslovno netakn tim) < to je odjek zabrin tosti zbo# sljepila %lj dski( prava)' kako je to &rlando 7etelier zabiljeio jo prije tri desetljea! >atim je dodala da bi' kad bi imala prilik sve zapoeti ponovno$ %Post pila bi( potp no dr #aije! "spitala bi( s stave apart(ejda < istraila bi( pitanje zemljita' svakako bi( istraila lo# m ltina/ionalni( kompanija' osobito bi( pomno istraila lo# r darske ind strije' jer nj smatram onom istinskom boletinom 0 ne G:rike!!! >atim bi( istraila s stavne inke politike apart(ejda' a tort ri bi( posvetila samo jedno sasl anje jer sam miljenja da' ako se sredotoi samo na tort r i pritom previda ono em sl i' tada dolazi do revizije one istinske povijesti!) &dtete naopake Qinjeni/a da je GN5 odba/io za(tjev &dbora da se od korpora/ija naplati odteta osobito je nepoten in < kako istie =ooka < jer vlada i dalje otpla je d #ove apart(ejda! Tijekom prvi( #odina nakon

predaje vlasti' nov vlad to je stajalo B3 milijardi randa #odinje ?otprilike H'4 milijardi dolara@ < iznos koji otkriva otar raskorak s jadnim' k pnim iznosom od I4 milij na dolara' kojim je vlada' naposljetk ' isplatila vie od devetnaest tis a rtava i obitelji rtava rasistiki( bojstava i tort re! Nelson 9andela naveo je breme d #a kao jedin i najve preprek ostvarenj obeanja iz Povelje slobode! %Trideset milijardi ?randa@ kojima neemo #raditi k e koje smo planirali prije ne#o to smo doli na vlast' kojima neemo naoj dje/i osi# rati najbolje kole' korjenito rjeavanje problema nezaposlenosti' osi# ranja posla dostojno# ovjeka svima' pristojni( plaa' mo# nosti da voljenima pr i zaklon' da i( (rani!!! o#raniava nas d # koji smo naslijedili!)BA Usprkos 9andelin priznanj da se plaanje d #ova apart(ejda pretvorilo breme koje izobli je' stranka se od prla svim prijedlozima da to odbije! =tra(ovalo se da bi' ak i ako spije dokazati da s d #ovi %neprikladni)' svaki pok aj izbje#avanja vraanja 0 n G:rik la#aima otkrio kao opasno radikalno podr je' to bi izazvalo novi trini ok! Dennis Br t s' d #o#odinji pripadnik GN5-a' i bivi zatvorenik s otoka 6obben' #lavom se zaletio taj zid stra(a! Codine +RRI!' vidjevi sve razmjere stresa pod kojim se nala nova vlada' on i sk pina j noa:riki( aktivista odl ili s da je najbolji nain kojim e potpomoi borb ' otpoeti pokret %d niko# j bileja)! 23I 9i l!l " llileP!et " """ U? ii " "" 7" " " +!+ M"8&t!l! -i ( iPkl 8il& =!ttl i i l!l i e ++!++++ 8l!lll!l ?Kl!ii i NU i M ! iji- Mbo# i iiiNrnii i il!i je baza ?ioiPiP"!i raspr!ivlj!ili o problem d #a' M!na -' ila ii-+3 ojaali nji(oviP napore borbi protiv d #ova!) >apanjio se kad ili je vlada prekorila izjavlj j i$ %ne' ne pri(vaamo va potpor !) &no to je' an/-ovoj odl /i da nastavi otplaivati d #ove' toliko razbjesnilo aktiviste kakav je bio i Bt t s bila je doslovno opipljiva rtva koj s podnosili prilikom isplate svake pojedine rate! Na primjer' izme. +RRA! i 233H! #odine' j noa:rika vlada prodala je osamnaest tvrtki dtavnome vlasnitv i time prik pila H milijarde dolara' ali je #otovo polovi/a to# iznosa otila na otplate d #ova!BI Dr #im rijeima' GN5 ne samo to je po#azio izvorn 9andelin prise# o %na/ionaliza/iji r dnika' banaka i monopolistike ind strije)' ne#o je'

pritisn t d #ovima' inio pravo s protno < na/ionalno se bla#o poelo rasprodavati i time s poravnavani d #ovi nekadanji( tlaitelja! T je i pitanje #dje je tono odlazio taj nova/! Tijekom pre#ovora o ttanzi/iji' de Klerkova je sk pina za(tijevala da svi dravni sl beni/i zadre svoja radna mjesta ak i nakon predaje vlasti < oni koji ele otii' predloili s ' ttebaj primiti pozamane doivotne mirovine' to je bio nesvakidanji za(tjev dravi sa zanemarivom mreom so/ijalno# osi# ranja < ipak' bilo je to jedno od nekoli/ine %te(niki() pitanja kojima je GN5 predao bitk !BR Taj je st pak znaio da je GN5-ova vlada ttpjela ras(ode dvij vlada < vlastite i bjelake vlade sjeni koja je sila s vlasti! Qetrdeset posto #odinji( vladini( ras(oda odlazilo je #olemi dravni mirovinski :ond -najvei dio korisnika bili s bivi zaposleni/i iz razdoblja apart(ejda!H3, Na kraj je 0 na G:rika zavrila do #rla petljana sloen sl aj odtete naopake < sl aj kojem s bijeli biznismeni' koji s tijekom apatt(ejda iz /rno# radnitva izvlaili #oleme pro:ite i izbje#li platiti i jedan /ent odtete' nastavili od svoji( prijanji( rtava primati debele ekove! G kako s oni sk pljali sredstva za takv nevjerojatn iroko#r dnostD &timaj i privatiza/ijom bla#o dravi < to je samo s vremeni vid one iste pljake koj je GN5 toliko arko elio izbjei' pristavi na pre#ovore nadi da e tako izbjei i mozambik kriz ! No' za razlik od do#a.anja 9ozambik #dje s dravni sl beni/i , "stin #ovorei' to iz apart(ejda zaostalo breme "stovremeno poveava k pan dravni d # i svake #odine izvan do(vata stavlja milijarde randa javni( sredstava! %Te(nikom) promjenom' +RIR! #odine' dravni mirovinski :ond prelazi s %plaanja (od )' s stava kojem se sredstva pla j iz doprinosa svake #odine' na %potp no pokriveni) s stav' kojem :ond mora posjedovati dovoljn koliin kapitala da bilo kojem tren tk isplati A3 do I3 posto k pni( d #ovanja - to je' stvarnosti' potp no nemo# a sit a/ija! Posljedino tome' :ond je' s B3 milijardi randa +RIR!' narastao na vie od B33 milijardi randa 233H! - to #a svakako kvali:i/ira za jedno# od zronika d niko#a oka! To stanovni/ima 0 ne G:rike znai da je #olemi dio kapitala kojim neovisno pravlja mirovinski :ond doslovno nestao "z do(vata potronje na stanovanje' zdravstven skrb """ temeljne sl #e! 9irovinski sporaz m je GN5ovo ime do#ovarao 0oe =lovo' le#endarni vo.a j noa:rike

Kom nistike partije' i on' jo i danas' ostaje izvorom veliko# nezadovoljstva n tar drave! 23R rM!ave i pija/Ka dravne rizni/e nastavlja No!s i danas! Kad sam sti#la 0 n G:rik bliila se pedeseta obljetni/a polpisivanja Povelje slobode' to je GN5 odl io obiljeiti medijskim spektaklom! Plan je bio da se Parlament za t prilik preseli iz svo# obiajeno# sjedita 5ape To;n neizmjerno skromnije okr enje Kliptovvna' mjesta prve rati:ika/ije Povelje! 0 noa:riki predsjednik T(abo 9beki elio je t prilik iskoristiti da #lavno raskrije Kliptovvn preimen je Tr# predanosti Faltera =is l a' po jednom od najtovaniji( GN5-ovi( voda! 9beki je tako.er elio otkriti i novi spomenik Povelji slobode' k l od /i#le na kojoj s ' na kamenim ploama' stajale #ravirane rijei Povelje' i paliti vjeni %plamen slobode)! Uz t z#rad nastavljali s se radovi na jo jednom spomenik ' takozvanim Tornjevima slobode' paviljon s /rnim i bijelim betonskim st povima' to je trebalo simbolizirati slavni lanak Povelje koji #lasi$ %0 na G:rika pripada svima koji njoj ive' bijelima i /rnima)!H+ Temeljna por ka do#a.aja nije se mo#la izbjei < prije pedeset #odina stranka je obeala 0 noj G:ri/i podariti slobod ' to je i ostvarila < bio je to GN5-ov tren tak %zaklj enja misije)! "pak' svem tome bilo je neto dno! Klipto;n se kao osiromaeno #radsko naselje prep no r evni( straara' s otvorenom kanaliza/ijom na li/i i A2 posto nezaposleno#a stanovnitva' to je daleko vii postotak ne#o doba apart(ejda < ini simbolom koji daleko vie pristaje po#aenim obeanjima Povelje slobode' ne#o prikladnom s/eno#ra:ijom za tako prepredeno reiran /eremonij !H2 Kako se pokazalo' obljetni/ nije obliio ili reirao GN5 ne#o neka dna tvorevina imenom Bl e "e! "ako' sl beno' pomona sl ba pokrajinske vlasti' Bl e "e %djel je pomno oblikovanom okoli koji tvrtk ini daleko bliom privatnome sektor ne#o vladin odjel ) < kako stoji iznimno sjajnoj i nesvakidanje modroj bro ri! 5ilj tvrtke je privlaenje novi(' strani( la#anja 0 n G:rik < to je dio GN5-ova pro#rama %preraspodjele pomo rasta)! Bl e "e je prepoznao t rizam kao #ran najprikladnij za la#anja' te je svojim istraivanjima trita tvrtka pokazala da t ristima koji posje j 0 n G:rik velik dio privlanosti zemlje ini GN5-ova

#lobalna slava pobjednika nad tlaiteljima! U nadi da e iskoristiti t mo# nost' Bl e "e- s odredili da za j noa:rik le#end o pobjedi nad protivnikom ne postoji bolji simbol od Povelje slobode! = time na m ' tvrtka je pokren la projekt kojim je Kliptovvn namjerila preobraziti zabavni park 2+3 l!oNi ++ @ "!! " " " + " [ " " " '++!+++++++ N@U=ZeillPi im!l lillill N "U+""9V+ ini i mV ++!++ v; tV j! N !+++ in M ej' s W S N S +++ a; i i!i ++ n ni sli @l n S./ i ++ ` " i t i S 9aklai i (otel =loboda! " aj dotadanji #oto imao se preobraziti %poeljno i napredno) pred#ra.e lobannesb r#a' dok e se veina tamonje# stanovnitva preseliti #eta smjetena na loka/ijama manje# povijesno znaenja!HB = planovima o preobrazbi Kliptovraa' Bl e "esamo slijedi prir nik slobodno# trita < pr a mo# nosti la#anja' nadi da e tako' nekoj b d nosti' stvoriti radna mjesta! "pak' ono to izdvaja ovaj projekt jest injeni/a da Klipto;n temelji te /jelok pne mainerije poivaj na pedeset #odina starom list papira kojim se ttaio izrazito izravniji p t borbe protiv siromatva! 6aspodijelite zemlj da se milij ni mo# (raniti od nje' traili s tvor/i Povelje slobode' vrarite r dnike da se tim bla#om mo# #raditi k e i in:rastr kt ra' i tako otvarati radna mjesta! Dr #im rijeima' izba/ite postednike! Te ideje mno#im ima moda i zv e kao topijski pop lizam' ali nakon toliki( propali( pok aja otjelotvorenja pravovjerja 5ikake kole' istinski sanjari moda s pravo ti koji i dalje vjer j da bi se planom kakav je iz#radnja zabavno# parka Povelje slobode' kojim se ponovno otvaraj prilike korpora/ijama i istovremeno obespravlj je oni najpotrebitiji' mo#lo rijeiti sve tee zdravstvene i ekonomske probleme 22 milij na 0 noa:rikana/a koji i dalje ive siromatv !HH Nakon vie od desetljea od tten tka kad je 0 na G:rika odl no skren la prema taerizm ' is(odi eksperimenta %pravdi na kapaljk ) doslovno s sramotni$ a &d +RRH!' kad je GN5 pte zeo vlast' dvostt io se broj lj di koji ive s manje od jedno# dolara na dan < s 2 milij na na H milij na 233*! #odine!H4 a "zme. +RR+! i 2332! #odine' stopa nezaposlenosti me. etnim 0 noa:rikan/ima vie se ne#o dvostr ila < porasla je s 2B na HI posto!H*

a &d B4 milij na /rni( dravljana 0 ne G:rike' samo pet tis a zata. je vie od *3 333 dolara #odinje! Broj bjelako#a stanovnitva tom platenom tazred vei je dvadeset p ta < mno#i zata. j daleko vie od to# iznosa!HA a GN5-ova vlada iz#radila je +'I milij na stanova < me. vremen je bez stana ostalo vie od 2 milij na lj di!HI 2++ U%-U%U`viavijv! a Ta prisilna iseljenja Mnae da je M!a 43 posto porastao "noj oni( koji stan j kolibama i straarama! Codine 233*! vie o. etvrtine j noa:riko# stanovnitva prebiva nepostojeim slamovima -veinom bez tek e vode i elektrine ener#ije!43 9oda ta iznevjerena obeanja o slobodi najbolje otkriva nain na koji se Povelja slobode #leda raznim dijelovima j noa:riko#a dr tva! 0o nedavno sam dok ment je predstavljao najve prijetnj povlatenim bijel/ima dr tv < danas #a poslovnim salonima i o#ra.enim etvrtima smatraj izjavom dobre volje' istovremeno laskavom i potp no bezopasnom; jednakim nekakvoj kitnjastoj poslovnjakoj lj dnosti! No' pred#ra.ima' #dje je dok ment pri(vaen na polj Klipto;n neko bio nabijen mo# nostima' o nje#ovim je obeanjima #otovo i previe bolno razmiljati! 9no#i 0 noa:rikan/i bojkotirali s potp nosti dravn proslav obljetni/e! %&no to pie Povelji slobode stvarno je sjajno)' rekao mi je =Pb >ikode' vo.a sve brojnije# pokreta stanovnika straara D rban ! %0a' dod e' vidim samo izdaj !) Na kraj se naj vjerljivijim ar# mentom za odba/ivanje obeanja o raspodjeli iz Povelje slobode pokazao onaj najmanje matovit < to ine svi! 8is(n Padava/(ee kratko mi je prenio por k koj je vodstvo GN5-a od samo# poetka dobivalo od %zapadni( vlada' 99Ea i =vjetske banke! Covorili bi nam$ P=vijet se promijenio' sve to ne znai nita < ovo s vam jedina pravila i#re!P) C mede pie ovako$ %GN5 je bio posve nespreman za takav is(od! Klj ni ekonomski vo.e redovno s posjeivali prave me. narodni( or#aniza/ija' =vjetske banke i 99E-a' te je tijekom +RR2! i +RRB! nekoliko GN5-ovi( d nosnika' od koji( neki nis imali nikakvo ekonomsko obrazovanje' prolo skraeni teaj za direktore stranim poslovnim kolama' investi/ijskim bankama' tr stovima moz#ova za ekonomsk politik i =vjetskoj ban/i' #dje s i( Pneprekidno tovili neoliberalnim idejamaP!

"sk stvo je bilo zapanj j e! Nikad prije nije me. narodna zajedni/a tolikoj mjeri zavodila vlad koja jo nije zavladala!)4+ 9andela je osobito snan doz takva oblika elitno# kolsko# mobbin#a doivio s sre i e ropske dravnike na =vjetskom ekonomskom :or m Davos ' +RR2! #odine! Kad je istakn o da 0 na G:rika ne namjerava initi nita radikalnije od ono#a to je zapadna K ropa inila 9ars(allovim 2+2 orin!ii to je t !in!ilo@P'iNti$ a` "!iko smo r'iA!niisiN!ili i! l!t! satno' svjetska ekonomija postala je neovisna! "Pioi es #lo(aliM!a/ij/ p ta korijene! Nijedna ekonomija ne moe se razvijati odvojeno od ekonomija dr #i( drava!)42 Dok s vode kao to je bio 9andela p tovali mreom #lobaliza/ije' n nji( se /jepljivalo da najvei dio lijevo orijentirani( vlada pri(vaaj 8ain#tonski konsenz s < to ine kom nisti 8ijetnam i Kini' isto tako sindikalisti Poljskoj' kao i so/ijaldemokrati Qile koji s se konano oslobodili Pino/(eta! Qak je i 6 sima zasvijetlila neolibetalna ar lji/a - vrijeme kad je GN5 vodio najtee pre#ovore' 9oskva se nala sred korporatistiko# l dila' prodaj i' najbre to je mo#la' dravno vlasnitvo aparati/ima koji s se preko noi pretvorili pod zetnike! Gko se predala 9oskva' kako bi se o: /ana banda j noa:riki( bora/a za slobod mo#la od prijeti toj silovitoj #lobalnoj plimiD Tako je' kratko reeno' #lasila por ka koj s prodavali pravni/i' ekonomisti i so/ijalni radni/i' zaposleni/i sve bre rast e %tranzi/ijske) ind strije < sk pine stt njaka koji iz ratom tazoreni( drava skokn do krizom razdirani( #radova i zapanjene novopeene politiate zasipaj svojim najsvjeijim praktinim primjerima iz B enos Giresa' nada(nj j im spjesima iz 8arave' stta(otnim rikanjem Gzijski( ti#rova! %Tranzi/iolozi) s ?kako i( naziva politolo# s nj jorko# =ve ilita' =tep(en 5o(en@ prednosti pred politiarima koje savjet j < oni s pripadni/i (ipermobilne klase' dok s vo.e pokreta za oslobo.enje po vlastitoj prirodi okren ti prema n tra!4B Po vlastitoj prirodi lj di koji promi intenzivne na/ionalne pteobrazbe sko s sredotoeni na vlastite narative i me. sobn borb za nadmo < te tako esto nesposobni obraati vie pozornosti na svijet izvan nji(ovi( #rani/a' to je samo po sebi zlo' jer da je GN5-ovo vodstvo bilo sposobno prozreti vttlo# tranzi/ije i samo otkriti to se istin

zbiva 9oskvi' 8aravi' B enos Gires ili =e l ' vidjelo bi daleko dr #aij slik ! 2+B a Ta prisilna iseljenja M!nae tla je za 43 posto porastao "noj omli koji stan j kolibama i straarama! Codine 233*! vie od etvrtine j noa:riko# stanovnitva prebiva nepostojeim slainovima -veinom bez tek e vode i elektrine ener#ije!43 9oda ta iznevjerena obeanja o slobodi najbolje otkriva nain na koji se Povelja slobode #leda raznim dijelovima j noa:riko#a dr tva! 0o nedavno sam dok ment je predstavljao najve prijetnj povlatenim bijel/ima dr tv < danas #a poslovnim salonima i o#ra.enim etvrtima smatraj izjavom dobre volje' istovremeno laskavom i potp no bezopasnom; jednakim nekakvoj kitnjastoj poslovnjakoj lj dnosti! No' pred#ra.ima' #dje je dok ment pri(vaen na polj Klipto;n neko bio nabijen mo# nostima' o nje#ovim je obeanjima #otovo i previe bolno razmiljati! 9no#i 0 noa:rikan/i bojkotirali s potp nosti dravn proslav obljetni/e! %&no to pie Povelji slobode stvarno je sjajno)' rekao mi je =Pb >ikode' vo.a sve brojnije# pokreta stanovnika straara D rban ! %0a' dod e' vidim samo izdaj !) Na kraj se naj vjerljivijim ar# mentom za odba/ivanje obeanja o raspodjeli iz Povelje slobode pokazao onaj najmanje matovit < to ine svi! 8is(n Pada1a/(!ee kratko mi je prenio por k koj je vodstvo GN5-a od samo# poetka dobivalo od %zapadni( vlada' 99Ea i =vjetske banke! Covorili bi nam$ P=vijet se promijenio' sve to ne znai nita < ovo s vam jedina pravila i#re!P) C mede pie ovako$ %GN5 je bio posve nespreman za takav is(od! Klj ni ekonomski vo.e redovno s posjeivali prave me. narodni( or#aniza/ija' =vjetske banke i 99E-a' te je tijekom +RR2! i +RRB! nekoliko GN5-ovi( d nosnika' od koji( neki nis imali nikakvo ekonomsko obrazovanje' prolo skraeni teaj za direktore stranim poslovnim kolama' investi/ijskim bankama' tr stovima moz#ova za ekonomsk politik i =vjetskoj ban/i' #dje s i( Pneprekidno tovili neoliberalnim idejamaP! "sk stvo je bilo zapanj j e! Nikad prije nije me. narodna zajedni/a tolikoj mjeri zavodila vlad koja jo nije zavladala!)4+ 9andela je osobito snan doz takva oblika elitno# kolsko# mobbin#a doivio s sre i e ropske dravnike na =vjetskom ekonomskom :or m Davos ' +RR2! #odine! Kad je istakn o da 0 na

G:rika ne namjerava initi nita radikalnije od ono#a to je zapadna K ropa inila 9ars(allovim 2+2 oi+(n/Yo Ne t analo#ij $ %" ako smo i!iMmisija i i laiia! !v no' svjetska ekonomija postala je neovisna! "Proi/s #lobaliza/ij/ p ta korijene! Nijedna ekonomija ne moe se razvijati odvojeno od ekonomija dr #i( drava!)42 Dok s vode kao to je bio 9andela p tovali mreom #lobaliza/ije' nji( se /jepljivalo da najvei dio lijevo orijentirani( vlada pri(vaaj 8ain#tonski konsenz s - to ine kom nisti 8ijetnam i Kini' isto tako sindikalisti Poljskoj' kao i so/ijaldemokrati Qile koji s se konano oslobodili Pino/(eta! Qak je i 6 sima zasvijetlila neoliberalna ar lji/a - vrijeme kad je GN5 vodio najtee pre#ovore' 9oskva se nala sred korporatistiko# l dila' prodaj i' najbre to je mo#la' dravno vlasnitvo aparati/ima koji s se pteko noi pretvorili pod zetnike! Gko se ptedala 9oskva' kako bi se o: /ana banda j noa:riki( bora/a za slobod mo#la od prijeti toj silovitoj #lobalnoj plimiD Tako je' kratko reeno' #lasila por ka koj s prodavali pravni/i' ekonomisti i so/ijalni radni/i' zaposleni/i sve bre rast e %tranzi/ijske) ind strije - sk pine str njaka koji iz ratom razoreni( drava skokn do krizom razdirani( #radova i zapanjene novopeene politiare zasipaj svojim najsvjeijim praktinim primjerima iz B enos Giresa' nada(nj j im spjesima iz 8arave' stra(otnim rikanjem Gzijski( ti#rova! %Tranzi/iolozi) s ?kako i( naziva politolo# s nj jorko# =ve ilita' =tep(en 5o(en@ ptednosti pred politiarima koje savjet j < oni s pripadni/i (ipermobilne klase' dok s vode pokreta za oslobo.enje po vlastitoj prirodi okren ti prema n tra!4B Po vlastitoj prirodi lj di koji promi intenzivne na/ionalne preobrazbe sko s sredotoeni na vlastite narative i me. sobn borb za nadmo < te tako esto nesposobni obraati vie pozornosti na svijet izvan nji(ovi( #rani/a' to je samo po sebi zlo' jer da je GN5-ovo vodstvo bilo sposobno prozreti vrtlo# tranzi/ije i samo otkriti to se istin zbiva 9oskvi' 8atavi' B enos Gires ili =e l ' vidjelo bi daleko dr #aij slik ! 2+B demokra/ije$ 6 sija se odl je za %Pino/(etov op/ij )

Dijelovi iv e# #rada ne mo# se rasprodati tek tako' zanemar j i starosjedilak tradi/ij ak i ako ona dolja/ima djel j dno!!! 0er to s nae tradi/ije i ovo je na #ard! D #o vremena ivjeli smo pod diktat rom kom nista samo da bismo otkrili da ivjeti pod diktat rom biznismena nije nita bolje! &ni nimalo ne mare kojoj s se tono dravi zatekli! Cri#orij Corin' r ski pisa/' +RRB!+ =irite istin < zakoni ekonomije jednaki s zakonima strojarstva! "sti zakoni vrijede posv da! 7a;ren/e = mmers' #lavni ekonomist =vjetske banke' +RR+!2 Kad je sovjetski predsjednik 9i(ail Corbaov otp tovao 7ondon da bi s djelovao na svojem prvom samit sedam najrazvijeniji( drava svijeta ?CA@ lipnj +RR+!' imao je sve razlo#e oekivati da #a doekaj kao (eroja! Tijekom protekle tri #odine vie je lebdio ne#o kroio me. narodnom pozorni/om' armirao medije' potpisivao sporaz me o razor anj i sk pljao mirovne na#rade < med kojima i Nobelov +RR3! -tovie' spjelo m je postii i ono dotad nezamislivo - pridobiti amerik javnost! 6 ski voda toliko je temeljito razorio karikat re "mperija zla da m je ameriki tisak nadjen o mazni nadimak %Corb1)' a +RIA #odine asopis Time velikoj je mjeri riskirao odl ivi sovjetsko# predsjednika pro#lasiti osobom #odine! Uredni/i s objanjavali daje Corbaov' za razlik od svoji( pret(odnika ?%demona barama)@' r ska inai/a 6onalda 6ea#ana < %kremaljska inai/a 8eliko#a kom nikatora)! &dbor za dodjel Nobelove na#rade pres dio je da' za(valj j i nje#ovim naporima' %postoji nada da danas slavimo kraj Xladno#a rata)!B Poetkom devedeseti( #odina' svojom dvojakom politikom #lasnosti ?otvorenosti@ i perestrojke ?preobraaja@' Corbaov je =ovjetski =avez 2+H st mis"-!i ji!ii l!iii Piii ++ a "-! +++++ s'iVNtYi! pi/UsNeilml! i Nk ii pi/ilsZ/ilniK' stavili si l Nii@si!ijiP neovisno lij/lo! k! l je ++ pitanj bila ekonomija' Corbaov je stremio mjeavini slobodno#a trita i vrste zatitne mree kojoj je drava pod nadzorom drala klj ne ind strijske #rane < predvi.ao je tla e za dovrenje to# pro/esa trebati deset do petnaest #odina! Konani m j/ /ilj bio stvaranje so/ijalne demokra/ije s kladno skandinavskom model < %so/ijalistiki svjetionik za /ijelo ovjeanstvo)!H

"sptva se inilo da je i >apad elio da Cotbaov spije osloboditi sovjetsk ekonomij i' slijedei zor' priblii je vedskoj! &dbor za dodjel Nobelove na#rade jasno pojanjava na#rad kao nain potpote tranzi/iji < %pomo tten tk pottebe)! Prilikom posjeta Pra# ' Corbaov je jasno izjavio da to ne moe ostvariti sam$ %Kao i alpinisti' na/ije svijeta mo# se ili penjati zajedno i stii do vr(a ili zajedno pasti bezdan)' rekao je!4 =to#a je ono to se do#odilo tijekom sastanka CA +RR+! #odine bilo potp no neoekivano! Nje#ove kole#e' dravni po#lavari' p tili s m #otovo jedno#lasn por k da e' ako odma( ne pri(vati radikaln ekonomsk ok-terapij ' presjei e i p stiti #a da padne! %Nji(ovi prijedlozi tempa i metoda tranzi/ije doslovno s me zapanjili)' pie Corbaov o tom do#a.aj !* Poljska je pravo tad zavrila prv r nd ok-terapije pod t torstvom 99E-a i 0e::revja =a/(sa' a britanski premijer 0o(n 9ajor' ameriki predsjednik Ceor#e X! F! B s(' kanadski premijer Brian 9 lronev i japanski premijer Tos(iki Kai: sla#ali s se da =ovjetski =avez mora jo zbijenijim i brim rasporedom' slijediti poljski primjer! Nakon sastanka' Corbaov je iste naredbe primio i od 99E-a' =vjetske banke' kao i svi( ostali( vaniji( kreditni( instit /ija! Kad je poslije' iste #odine' zatraila oprost d #ova da na taj nain pre#rmi katastro:aln ekonomsk kriz ' 6 sija je primila kr t od#ovor da se d #ovi moraj potivati!A &d vtemena kad je =a/(s za#ovatao pomo i oprost d #ova Poljskoj' politiko se raspoloenje promijenilo < postalo je zlo dno! >atim je slijedio!!! raspad =ovjetsko#a =aveza' Corbaova zasjenj j 0elj/in i b ran tijek ekonomske ok-terapije 6 siji < to je dobro dok mentirano po#lavlje s vremene povijesti! "pak' ta se povijest i preesto prepriava sterilnim pojmovima %re:orme) i pretvorila se nevjerojatno open narativ kojom se prikriva jedan od najrei( zloina protiv demokra/ije s vtemenoj povijesti! 6 sija je' jednako kao i Kina' morala odabrati izme. ekonomsko# pro#rama 5ikake kole i istinske demokratske revol /ije! Kad s se s elili s tim izborom' kineske vo.e napale s vlastiti 2+4 zisne) pianov/! misiji j/ d o or #a/ij/ - demokratska revolt ij!i bila se ve vrsto korijenila i' sto#a' da bi se ekonomski pro#ram 5 P!ikake kole mo#ao provesti' Corbaovljev mirolj bivi pro/es koji je

davao nad morao je biti #r bo prekin t i zatim m je radikalno obrn t tok! Corbaov je znao da je sila jedini nain kojim e moi nametn ti okterapij kakv s za#ovarali CA i 99E < jednako kao to s i mno#i na >apad promi/ali takv politik ! Qasopis T(e K/onomist svom tje/ajnom napis iz +RR3! Corbaov savjet je da pri(vati %vladavin snani(!!! da sa zemljom sravni otpor koji spreava svak korjenit ekonomsk re:orm )!I =amo dva tjedna nakon to je Nobelov odbor pro#lasio kraj Xladno#a rata T(e K/onomist n ka Corbaova da se preoblik je s kladno zor jedno#a od najzlo#lasniji( (ladnoratovski( boji/a! Pod naslovom %9i(ail =er#ejevi Pino/(etD)' napis zaklj je da pokoravanje tim savjetima moe pro zroiti %mo# e krvoprolie!!! i postoji mo# nost' iako mikroskopska' da bi to mo#ao biti sovjetski zaokret prema onome to bi se mo#lo nazvati pinoe(etovskim prist pom liberalnoj ekonomiji)! Fas(in#ton Post otiao je i dalje! U kolovoz +RR+! #odine' novine objavlj j komentar naslovljen %Pino/(etov Qile < pra#matian zor sovjetskoj ekonomiji)! U lank se podrava ideja dravno# dara kojim bi se svr#n lo sporo(odno# Corbaova' ali a tor' 9i/(ael =/(ra#e' pomalo strepi da protivni/i sovjetsko#a predsjednika %ne posjed j ni znanje ni podrk kojima bi pri(vatili Pino/(etov model)! " nastavlja$ %trebali bi se preobliiti na slik i prilik despot koji je istinski znao kako izvesti dravni dar < mirovljenom ileanskom #eneral G # st Pino/(et !)R Corbaov je brzo otkrio da se s oio s protivnikom koji je bio i vie ne#o spreman odi#rati lo# r sko# Pino/(eta! "ako je Boris 0elj/in tada bio na d nosti predsjednika 6 sije' bio je daleko manje poznat od Corbaova koji je vodio itav =ovjetski =avez! To e se stanje radikalno promijeniti +R! kolovoza +RR+!' samo mjese/ dana nakon samita CA! =k pina kom nistike stare #arde dovezla se tenkovima pred Bijeli dom < kako se naziva z#rada r sko#a parlamenta! U pok aj za stavljanja pro/esa demokratiza/ije' zaprijetili s napadom na prvi izabrani dravni parlament! U svjetini koja je odl ila obraniti novoro.en demokra/ij ' 0elj/in se popeo na tenk i os dio a#resij kao %/inian' desniarski pok aj p a)!+3 0edan od prosvjednika na li/ama opisao taj je dan kao %prv prilik kad sam osjetio da istinski mo# tje/ati na stanje vlastitoj domovini! D e s nam nab jale! &sjeali smo neizmjerno jedinstvo! &sjeali smo se nepobjedivima!)++ 2+*

0TU05 NlU 8""X"9"""8 " !"8!U" ""8"=U N9"9lllNlP " X"8!8"P""""9 ??"Pll!"ll " Sl " ""05U #ovi( najradikalniji( pot/Ma l@ila je a#resivna kampanja protiv opijanja 8inkom@' @elj/in se dokazivao kao ozlo#laeni .eronja i notorni pijana/! "Prij/ dravno# dara 6 si s 0/lj/ina #ledali pomalo rezervirano < ipak' pomo#ao je spasiti demokra/ij od kom nistiko# dravno# dara i time posrao' barem privremeno' narodnim j nakom! 0elj/in je odma( iskoristio svoj trij m:alni nast p i pretvorio #a osnaen politik mo! =ve dok =ovjetski =avez ostane % komad )' vijek e imati manje vlasti od Cotbaova' i tako je' prosin/ +RR+!' etiri mjese/a nakon ne spjelo# p a' 0elj/in pov kao #enijalan politiki potez! =klopio je savez s jo dvije sovjetske rep blike' time #r bo rastoio =ovjetski =avez i' posljedino tome' natjerao Corbaova da odst pi! 6aspadom =ovjetsko#a =aveza %jedine drave koj s 6 si ikad poznavali)' r ska psi(a doivljava snaan ok < kako pie politolo# =tep(en 5o(en' bio je to prvi od %tri tta matina oka) koje e 6 si preivjeti tijekom sljedee tri #odine!+2 &no#a dana kad je 0elj/in objavio da =ovjetski =avez vie ne postoji' kremaljskome kabinet zatekao se 0e::re1 =a/(s < prisjea se da je r ski predsjednik tada izjavio$ %Cospodo' elim samo objaviti da je =ovjetski =avez okonao postojanje!!!) G ja sam rekao$ %>abo#a' to se do#a.a jednom stotin #odina! To je neto najl .e to je mo# e zamisliti' to je istinsko oslobo.enje' idemo im pomoi!)+B 0elj/in je pozvao =a/(sa 6 sij kao savjetnika' a =a/(s je bio i vie ne#o spreman$ %Gko moe Poljska' moe i 6 sija)' izjavio je!+H No' 0elj/in nije elio samo savjete' elio je isto onakvo : riozno prik pljanje sredstava kakvo je =a/(s priskrbio Poljskoj! %0edina je nada)' rekao je 0elj/in' %obeanje da nam =k pina sedmori/e brzo pribavi #olema sredstva :inan/ijske pomoi!+4) =a/(s je rekao 0elj/in da vrsto vjer je da e' ako je 9oskva spremna spostavljanj kapitalistike ekonomije primijeniti te(nik %veliko# praska)' moi prik piti otprilike +4 milijardi dolara!+* 9oraj biti ambi/iozni i moraj djelovati brzo! 0elj/in' dod e' nije znao da e =a/(sa brzo izdati srea! 6 sko preobraenje na kapitalizam mno#ome nalik je izopaenom prist p koji je potakn o prosvjede na tr# Tiananmen' dvije #odine ranije Kini! 9oskovski #radonaelnik' Cavriil Popov tvrdio je da postoje samo dva naina za slamanje /enttalistiki nadzirane

ekonomije$ %8lasnitvo se moe podijeliti svim lanovima dr tva' ili se oni najbolji komadi mo# ptedati vo.ama!!! Ukratko reeno' postoji demokratski prist p i postoji nomenklat ra < lo#ika aparatika!)+A 0elj/in se odl io za ovaj dr #i' i to istinski rno! Potkraj +RR+! parlament je iznio revol /ionaran prijedlo#; ako m 2+A vhiVi li;i ++' a i ! Ti 9Sv';iji!Un i N %an!ti i i ' in m ji m !i i i Ni i i iNi9U iPkW m nm i kriz i vratiti im zdrav s stav proiv!it ! 0/lji in je si V ai i M!dit ij/v!n S +Mvri +++ vlast kakv ivaj diktatori' ne demokrati' ali je parlament tada i dalje bio za(valan predsjednik na lozi koj je odi#rao tijekom dravno#a dara' tovie' dravi je oajniki trebala strana pomo! =loili s se - 0elj/in ima #odin dana apsol tne moi kojom e preobraziti r sk ekonomij ! 0elj/in je odma( ok pio tim ekonomista' koji( je veina posljednjim #odinama kom nizma osnovala nek vrst kl ba oboavatelja slobodno# trita' itala temeljne spise mislila/a 5ikake kole i raspravljala kako bi se nji(ove teorije mo#le primijeniti 6 siji! "ako nikad nis st dirali =GD- ' toliko s oboavali 9iltona Eriedmana da i( je r ski tisak prozvao 0elj/inovim %5(i/a#o Bojsima) < kopijom izvorno# nadimka' iako savreno prikladno# kontekst pro/vata r ske ekonomije /rno#a trita! Na >apad s i( pro#lasili %mladim re:ormatorima)! =k pin je predvodio 0e#or Cajdar' jedan od dvoji/e 0elj/inovi( premijera! Pjotr Gven' 0elj/inov ministar od +RR+! do +RR2!' jedan od lanova naj e#a kr #a' ovako je opisao t biv klik $ %Nji(ovo poistovjeivanje s Bo#om potje/alo je' savreno prirodno' iz vjerenja vlastit sveob (vatn nadmo to je' naalost' bila #lavna znaajka svi( nai( re:ormatora!)+I Pi i o sk pini koja se (ip zdi#la na vlast 9oskvi' r ske novine Nezavisnaja #azeta' primje j prilino zapanj j i razvoj do#a.aja jer e %6 sija prvi p t vladi imati sk pin liberala koji sebe smatraj sljedbeni/ima Eriedri/(a von Xaveka i P5ikake koleP 9iltona Eriedmana)! %Nji(ovi pro#rami bili s ) savreno jasni < %stro#a :inan/ijska stabiliza/ija koja se provodi s kladno Pre/eptimaP okterapije)! Nadalje' Cazeta primje je da je 0elj/in isto vrijeme kad je imenovao t sk pin na vlast doveo i zlo#lasno# #r bijana 0 rija =kokova i predao m %obrambena i represivna ministarstva < vojsk ' 9inistarstvo n tarnji( poslova i Komitet dravne si# rnosti)! Te

odl ke bile s jasno povezane$ %P&kr tniP =kokov vjerojatno je sposoban Posi# ratiP stro# stabiliza/ij politike' dok e Pokr tniP ekonomisti to isto jamiti na podr j ekonomije)! Qlanak zavrava proroanstvom$ %Nimalo nee iznenaditi ako pok aj stvoriti nekakv doma inai/ Pino/(etovo# s stava' kojem e Cajdarova ekipa i#rati lo# 5(i/a#o Bojsa!)lS@ Priska i pomo pr anjem ideoloke i te(nike podrke 0elj/inovim 5(i/a#o Bojsima' amerika vlada :inan/irala je vlastite str njake za tranzi/ij iji s poslovi sezali od pisanja dekreta o privatiza/iji' preko osnivanja b rze nj jorko# stila' pa sve do stvaranja r sko# trita zajedniki( :ondova! U 2+I i i-koiii mi ista /l! i i !+ P t i!iNi larov tim! "@ sv il i j "+@+@+@! " l! var. imen je =ae(s!t .ii/ktoroni "nstit ta M!a me. narodni razvoj' to zna/i ela je razdoblj r ski( i/lormi i#rao dvije lo#e - poeo je kao 0elj/inov slobodni savjetnik' a porom je nadzirao veliki r ski odjel Xatvarda' koji je plaala amerika vlada! 0o s/ jednom sk pina samopro#laeni( revol /ionara ok pila tajnosti da napie radikalni ekonomski pro#ram! Dmitrij 8asiljev' jedan od klj ni( re:ormatora' prisjea se to#a$ %Na poetk nismo imali nijedno# zaposlenika' ak ni tajni/ ! Nismo imali nikakv oprem ' ak ni tele:aks! U tim vjetima' za samo mjese/ i pol dana' morali smo stvoriti sveob (vatan pro#ram privatiza/ije i napisati dvadeset normativni( zakona!!! istin romantina vtemena!)23 Dana 2I! listopada +RR+! 0elj/in najavlj je kidanje kontrole /ijena i predvi.a da e %liberaliza/ijom /ijena sve sjesti na svoje mjesto)!2+ %6e:ormatori) s ' nakon to je Corbaov odst pio' priekali samo tjedan dana da lansiraj svoj pro#ram ekonomske ok-terapije < dr #i od tri tra matina oka! Pro#ram ok-tetapije sadravao je i pro#ram stvaranja slobodno# ttita' kao i prv :az ta:alno brze privatiza/ije otprilike 224 333 tvrtki dravnome vlasnitv !22 %Pro#ram P5ikake koleP potp nosti je zatekao /ijel dtav )' prisjea se jedan od prvotni( 0elj/inovi( ekonomski( savjetnika!2B "znena.enje je bilo smiljeno' bilo je dijelom Cajdarove strate#ije' da se provedbe promjena izved toliko neoekivano i brzo da se time onemo# i bilo koji vid otpora! Ptoblem s kojim se s oio nje#ov tim bio je ve klasian < prijetnja da e demokra/ija #roziti nji(ove planove! 6 si nis eljeli da im ekonomijom pravlja kom nistiki

5entralni komitet' ali i( je veina i dalje vrsto vjerovala raspodjel bo#atstva i aktivistik lo# vlade! 0ednako kao i poljski pristae =olidarnosti' *A posto 6 sa je izjavilo +RR2! #odine anketarima da vjer j da s radnike zadr #e i dalje najpovoljniji nain privatiza/ije vlasnitva kom nistike drave' dok je AR posto izjavilo da odravanje p ne zaposlenosti smatraj temeljnom zadaom vlade!2H To je znailo da bi' da je 0elj/inov tim otvorio javn rasprav mjesto da potaji/e napadne ve ionako dezorijentiran javnost' tevol /ija 5ikake kole z#asn la jo zametk ! 8ladimit 9a ' 0elj/inov savjetnik tijekom to# razdoblja' objanjava da s %za re:orm najpovoljniji vjeti!!! morna javnost' is/rpljena prijanjom politikom borbom!!! >ato je vlada bila vjerena da je' oi liberaliza/ije /ijena' radikalan dr tveni s kob nemo# ' i da vlada nee pasti zbo# narodne pob ne)! 8elika veina 6 sa < A3 posto < protivila se kidanj 2+R d alnim ekonomskim okolnostima)!2PP 0osep( =ti#li/' tada #lavni ekonomist =vjetske banke' objanjava men talitet koji je vodio terape te oka! Nje#ove meta:ore bi dos!nl ve trebale biti poznate$ %=amo se m njevitim napadom tijekom Ppovoljno# razdobljaP koje stvara Pma#la tranzi/ijeP promjene mo# provesti prije ne#o to pop la/ija dobije prilik or#anizirati se i tititi svoje ranije interese)!2* Dr #im rijeima' doktrina oka! =ti#li/ je r ske re:ormatore nazvao %trinim boljevi/ima) zbo# nji(ove privrenosti sverazornoj revol /iji!2A "pak' dok s izvorni boljevi/i potp nosti svoj /entralistiki planiran drav eljeli podii na pepel stare' trini boljevi/i vjerovali s neki vid ma#ije < ako se stvore optimalni vjeti za stvaranje pro:ita' drava e se ponovno podii bez ikakve potrebe za planiranjem! ?Takvo vjerenje ponovno izranja na povrin "rak ' deset #odina kasnije!@ 0elj/in je davao neodre.ena obeanja da e se %stanje po#orati tijekom sljedei( est mjese/i)' ali da e nakon to#a zapoeti oporavak' te e 6 sija brzo postati ekonomski Titan < jedna od etiri najsnanije svjetske ekonomije!2I Takva lo#ika' takozvano# kreativno# razaranja za is(od je imala mal doz krea/ije i vrto#lavo razaranje! Nakon samo #odin dana' ok-terapija zima zastra j i danak - milij ni 6 sa' pripadnika srednje klase' # be ivotne te.evine tren tk kad val ta # bi vrijednost' otri rezovi s bven/ija znaili s da milij ni radnika

mjese/ima nis primali pla !2R Prosjeni 6 s je +RR2! #odine troio H3 posto manje ne#o +RR+!' a treina stanovnitva pada ispod #rani/e siromatva!B3 =rednja klasa prisiljena je na li/ama prodavati svoje stvari < stolie za kartanje < djela bezna.a koja ekonomisti 5ikake kole (vale kao %pod zetniki) dokaz da je kapitalistika renesansa istin p nome zama( ! Prodavalo se obiteljsko nasljedstvo i noene sakoe!B+ 0ednako kao i Poljskoj' i 6 si s se konano podi#li na no#e i poeli za(tijevati okonanje sadistike ekonomske avant re ?%dosta eksperimenata) - #lasio je onovremeni omiljeni moskovski #ra:it@! Pod pritiskom #lasaa' izabrani parlament < ono isto tijelo koje je podralo 0elj/inov spon na vlast < zaklj ilo je da je dolo vrijeme da za zda predsjednika i nje#ove PinstantP 5(i/a#o Bo1se! U prosin/ +RR2! iz#lasali s smjen 0e#ora Cajdara' a o jk +RRB! dokin li s spe/ijalne ovlasti kojima je 0elj/in dekretima mo#ao nametati svoje ekonomske zakone! "steklo je razdoblje milosti' a rez ltati s bili katastro:alni < od to# asa zakoni prolaze parlamentarn 223 "Ptisl!iiiii i s djelovali s kladno svojini pravima' ali je N/lj/in omiljela neo#raniena mo' te je sam sebe sve manje smatrao predsjednikom i sve vie monar(om ?obiavao je samo#a sebe zvati Borisom "!@! Na parlamentarn %pob n ) zvratio je televizijskim obtaanjem tijekom koje#a pro#laava opsadno stanje i time' savreno prikladno' vraa sve /arske ovlasti! Tri dana kasnije' neovisni r ski Ustavni s d ?ije je stvaranje bilo jedno od najvei( Corbaovljevi( demokratski( posti#n a@ pres . je ?s devet naprama tri #lasa@ da je 0elj/in' #rabeom vlasti po osam toaka' prekrio stav koji je prise#n o potivati! =ve do to# tren tka jo je 6 siji bilo mo# e %ekonomsk re:orm )' kao i demokratsk ' predstavljati kao dijelove isto# projekta! Nakon to je 0elj/in pro#lasio kriz ' s darila s se ta dva projekta < 0elj/in i nje#ovi ok-terape ti nali s se izravnome s kob s izabranim parlamentom i stavom! Unato tome' >apad je stao iza 0elj/ina koji je i dalje i#rao lo# naprednjaka %do sri predano#a slobodi i demokra/iji' iskreno posveeno#a re:ormi)' kako je to sroio ondanji ameriki predsjednik' Bill 5linton!B2 8eina zapadno# tiska tako.er je stala z 0elj/ina i protiv parlamenta' ije je zast pnike nazivala %kom nistikim

tvrdolinijaima) koji pok avaj obrn ti tijek demokratski( re:ormi!BB Kako je napisao e: moskovsko# dopisnitva Ne; Jork Timesa' %zast pni/i s patili od sovjetsko# mentaliteta < s mnjiavi prema re:ormama' bez poznavanja demokra/ije' prezirni prema intelekt al/ima ili PdemokratimaP)!BH Ustvari' bili s to isti oni politiari < sprkos svim manama ? zimaj i obzir da je broj zast pnika iznosio + 3H+' mana je bilo na pretek@ < koji s stali z 0elj/ina i Corbaova i od prli se tvrdolinijakom p +RR+-' isti oni koji s iz#lasali raspad =ovjetsko#a =aveza i koji s ' sve donedavno' davali podrk 0elj/in ! Unato tome' T(e Fas(in#ton Post odl io je r ske parlamentar/e pro#lasiti %antivladom) < kao da se radilo o nekim ljezima koji sami po sebi nis dio vlasti!B4 U proljee +RRB! s kob je postao jo izvjesniji nakon to je parlament iz#lasao prora n koji nije pratio 99E-ove nap tke o stro#oj tednji! 0elj/in je zvratio pok ajem r enja parlamenta! Na brzin je sklepao re:erend m koji s ' na posve orvelovski nain' podrali mediji' i #lasae pitao tteba li rasp stiti parlament i odrati prijevremene izbore! No' na re:erend m nije izaao dovoljan broj biraa da 0elj/in da potreban mandat! Unato tome pro#lasio je pobjed ' tvrdei da je to dokaz da zemlja i dalje stoji 22+ l l 0%! + 8! "8" " + "8! " 8P9l!l"9" Xill 08! 0PlllMll!l l " jl , " i !+ 8"" """!" U 6 siji se taj re:erend m i dalje smatrao propa#andnim maneviom i to ne spjelim! U stvarnosti s 0elj/in i Fas(i#ton i dalje Mapeli parlament koji je imao stavno pravo initi to to je inio < sporavati translormaeij ok-terapije! Uslijedio je estok pritisak! 7a;ren/e = mmers' tadanji ameriki doministar :inan/ija' pozorio je da se %mora osnaiti i intenzivirati korak r ski( re:ormi /ilj osi# ravanja m ltilateralne podrke)!BA 99E je s(vatio por k pa je jedan neimenovani d nosnik medijima izjavio da se povlai obeani( +'4 milijardi dolara zajma jer je 99E %nezadovoljan r skim praenjem re:ormi)!BI Pjotr Gen' bivi 0elj/inov ministar' tada je izjavio$ %Bez mna 99E-ova opsjedn tost prora nskom i monetarnom politikom' kao i totalno povran i :ormalan odnos prema svim ostalim pitanjima!!! imali s znaajan tje/aj na tijek do#a.aja!)BR Naime' do#odilo se daje samo dan nakon to je pro/ rilo iz 99E-a 0elj/in' vjeren podrk >apada' nainio prvi i nepovratni korak

prema onome to se danas otvoreno naziva %Pino/(etovom te(nikom) < izdao je pro#las broj +H33! kojem najavlj je kidanje stava i rasp tanje parlamenta! Dva dana poslije parlament je na izvanrednoj sjedni/i sa *B* naprama 2 #lasa donio odl k o smjeni 0elj/ina zbo# to# ne veno# ina ?koji je' naime' jednak jednostranom rasp tanj ameriko# kon#resa od strane predsjednika@! Potpredsjednik Gleksandar 6 /koj izjavio je da je %6 sija ve platila krvav /ijen politiko# avant rizma) 0elj/ina i nje#ovi( re:ormatora!H3 Nekakav vid or ano# s koba izme. 0elj/ina i parlamenta postao je neizbjean! Usprkos injeni/i da je r ski Ustavni s d jo jednom pro#lasio 0elj/inovo ponaanje ne stavnim' 5linton #a je nastavio podravati' a Kon#res m je odobrio 2'4 milijarde dolara pomoi! &(rabren time' 0elj/in je poslao vojsk da opkoli parlament' spio z#radi parlamenta' Bijelom dom ' prekin ti dovod str je' #rijanje i tele:onske linije! Boris Ka#arli/ki' direktor moskovsko# "nstit ta za #lobaliza/ijska istraivanja rekao mi je da s pristae r ske demokra/ije %pristizale tis ama da pok aj probiti blokad ! Uslijedila s dva tjedna mirolj bivi( prosvjeda protiv vojske i poli/ije' to je dovelo do djelomine deblokade z#rade parlamenta' tijekom koje se mo#lo nijeti (ran i vod ! Nenasilni otpor svakim je danom sve vie jaao' dobivaj i sve ve podrk !) Dok s se zaraene strane sve d blje kopavale' jedini kompromis kojim se mo#lo rijeita ta pat-pozi/ija bio je da obje strane pristan na prijevremene izbore i sve dotad injeno stave pred oi javnosti! 9no#i s za#ovarali to rjeenje' ali dok je 0elj/in va#ao svoje anse i' navodno' 222 N!i "m ni 9o s iloM!ivjiPli poraM! =ol Y+ kn nosi i n!i izboi ima' j/lji in i nje#ovim M!ip!iilnmi savjetni/ima postalo je jasno tla prijevremeni izbori znae #otovo si# ran poraz! U 6 siji je na va#i lealo previe to#a < #olema nalazita na:te' oko B3 posto svjetski( rezervi prirodno#a plina' 23 posto nikla' a da se i ne spominj tvorni/e or ja i dravni medijski aparat kojima je Kom nistika partija ob zdavala taj divovski narod! 0elj/in nap ta pre#ovore i prelazi ratno stanje! Udvostr ivi plae vojs/i' pridobio je za sebe najvei dio armije' te je %parlament opkolio tis ama pripadnika postrojbi 9inistarstva n tarnji( poslova' o#radio #a bodljikavom i/om i okr io vodenim topovima' odbijaj i

prop stiti iko#a)' kako pie T(e Fas(in#ton Post G+ Potpredsjednik 6 /koj' 0elj-/inov najvei protivnik parlament ' dotad je naor ao vlastit stra i od evljeno tabor primio proto:aistike na/ionaliste! =voje je pristae molio da %0elj/inovoj diktat ri ne pr e ni tren tka preda(a)!H2 Ka#arli/ki' koji je s djelovao prosvjedima i o tim do#a.ajima napisao knji# ' rekao mi je daje B! listopada masa pristaa parlamenta % marirala televizijski /entar &stankino i zatraila da se objave vijesti! Neki s ' iako manjini' nosili or je! U #omili je bilo i dje/e! Nji( s doekale 0elj/inove postrojbe i na nji( otvorile vatr )! Ubijeno je stotinjak prosvjednika i jedan vojnik! 0elj/in je zatim rasp stio sve #radske i okr ne savjete dravi! 9lada r ska demokra/ija nestajala je komad po komad! Nema s mnje da s neki zast pni/i iskazivali odbojnost prema mirolj bivom rjeenj i to priopavali narod ' ali kako pie bivi d nosnik =tate Departmenta' 7eslie Celb' parlamentom %nije prevladavala banda desniarski( manijaka)!HB Kriz je pro zroilo 0elj/inovo nezakonito rasp tanje parlamenta i protivljenje najviem s d dravi - takvi potezi izazvali s doslovno samo bilak reak/ij dravi koja se nipoto nije eljela odrei krvavo osvojene demokra/ije!, 0asne por ke iz Fas(in#tona ili K ropske Unije mo#le s 0elj/ina natjerati da otpone ozbiljne pre#ovore s parlamentar/ima' ali je on primao samo podrk i (rabrenja! Konano' j tro H! listopada +RRB!' 0elj/in je isp nio svoj davno reeni s d i postao r ski Pino/(et' zapoevi niz nasilni( s koba koji s nepo#reivo podsjeali na ileanski dravni dar od prije dvadeset , U jednom od najslavniji( primjera senza/ionalistiko# izvjetavanja T(e Fas(in#ton Post pie ovako$ %&ko 233 prosvjednika tada je navrlo na r sko 9inistarstvo obrane' #dje se nalazi kontrolno sredite za r sko atomsko or je " #dje se sastaj najvii asni/i' stvaraj i time aps rdn tvrdnj da bi r ska svjetina' branei svoj demokra/ij ' mo#la "zazvati atomski rat! %U 9inistarstv s zabravili vrata' te je p k ostao vani' ne izazivaj i nikakve in/idente)' izvjestio je T(e Post! 22B i pepel ostavi on ist M#rad na ijoj je obrani zadobio slav samo dvije #odine ranije! Kom nizam je moda skonao bez! ispaljeno# n tka' ali je kapitalizam ikako# stila' kako se pokazalo' za vlastit

obran potrebovao velik koliin m ni/ije < 0elj/in je pozvao pet tis a vojnika' dov kao desetke tenkova i oklopni( transportera' (elikoptera i elitni( postrojbi naor ani( a tomatskim p kama' sve to da bi nov r sk kapitalistik ekonomij obranio od smrtonosne prijetnje demokra/ije! T(e Boston Clobe ovako izvjetava o 0elj/inovoj opsadi parlamenta$ %0 er je tridesetak r ski( vojni( tenkova i oklopni( transportera deset sati opkoljavalo z#rad parlamenta' takozvani Bijeli dom' sredit 9oskve i zasipalo #a rasprskavaj im #ranatama dok je pjeatvo po z#radi t klo a tomatima! &ko H i +4 popodne tristotinjak straara' parlamentarni( zast pnika i nji(ovo osoblje jednom je red ' s r kama zrak ' nap stilo z#rad !)HH Do kraja to#a dana' vojnom napad po#in lo je petsto' a ranjeno jo oko tis lj di - najvee nasilje koje je 9oskva doivjela jo od +R+A! #odine!H4 Peter 6edda;a1 i Dmitrij Clinski' a tori najobjektivnije povijesti 0elj/i novi( #odina ?T(e Tra#ed1 o: 6 ssiaPs 6e:orms$ 9arket Bols(evism a#ainst Demo/ra/1@' isti daje %tijekom opera/ija ienja okoline i n tranjosti Bijelo#a doma (ieno + A33 osoba' i od zeto ++ komada or ja! Neki (ieni zadrani s na stadion ' to podsjea na post pke kojima se koristio Pino/(et nakon ileansko# p a +RAB!)H* 9no#i s zavrili poli/ijskim postajama' #dje i( je poli/ija okr tno t kla! Ka#arli/ki se sjea da m je poli/ijski asnik' daraj i #a po #lavi' vikao$ %Xtjeli ste demokra/ij ' k rvini sinoviD =ad ete je dobitiY)HA "pak' 6 sija nije bila repriza Qilea' bila je Qile natrake! Naime' Pino/(et je izveo dravni dar' rasp stio demokratske instit /ije i tada veo ok-terapij ! 0elj/in je ok-terapij proveo demokra/iji' a zatim j je mo#ao braniti samo razaranjem demokra/ije i dravnim darom! >apad je od evljeno podrao oba s/enarija! %0elj/in dobiva sveop podrk za svoj napad)' #lasi naslov T(e Fas(in#ton Posta' dan nakon p a; %Demokra/ija ostvarila pobjed )! T(e Boston Clobe objavlj je naslov$ %6 sija izbje#la povratak tamni/ vlastite prolosti)! Tadanji ameriki dravni tajnik' Farren 5(ristop(er' otp tovao je 9oskv ' stao z 0elj/ina i Cajdara' te objavio$ %=jedinjene Drave ne podravaj olako rasp tanje parlamenta! No' ovo s iz zetna vremena!)HI 22H

in !i i ni i ?:m i lit ++ ii in ' -!!in jT!t Ni- in nil iv nt S SN i!i i ni' litnt i ti!i @i MjTi !+++'+ 0 i iV ++ vviiit a.i dobila nadimak ?ani tlom! Ne.an sredovjeni 9oskovljanin prestravljeno jo iMjavio snimateljskoj ekipi$ %Narod je podrao 0elj/ina zato to nam je obeao demokra/ij ' a on j je sada strijeljao! Ne samo da j je z#azio' ne#o j je i strijeljao!)HR 8italij Nejman' straar na laz Bijeli dom koji se zatekao na d nosti tijekom p a +RR+!' ovako opis je izdaj $ %Dobili smo neto potp no s protno od ono#a o em smo sanjali! >a nji( smo ili na barikade' davali ivote' a oni nis odrali obeanja!)43 0e::re1 =a/(s' (valjen i slavljen jer je spio dokazati da %slobodnotrine) re:orme mo# ii pod r k s demokra/ijom' nastavlja javno podravati 0elj/ina i nakon napada na parlament' o/rnj j i protivnike kao %sk pin bivi( kom nista opijeni( vla !)4+ U svojoj knjizi T(e Knd o: Povert1' kojoj podrobno opis je svoj lo# 6 siji' =a/(s potp nosti pre je t dramatin epizod ; ne spominje je nijednom' ba kao to je izostavio i opsadno stanje i napade na sindikalne vo.e koji s poptatili provedb nje#ove bolivijske ok-terapije!42 Nakon p a' 6 sija se nala pod neob zdanom diktat rom - rasp tena s izabrana tijela' Ustavni s d prestaje raditi ba kao to ni Ustav nije vie na snazi' a li/ama kr e tenkovi' vodi se poli/ijski sat' mediji se s oavaj sa sveptis tnom /enz rom nato tome to se #ra.anske slobode brzo ponovno vraaj ! =to' pak' 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi zapadni savjetni/i ine tom prijelomnom tren tk D "sto ono to s inili dok je tinjao =antia#o' isto ono to ine zapaljenom Ba#dad < poinj bjesom no donositi zakone! Tri dana nakon dravno#a dara' =a/(s primje je da do to# tte-n tka %ok-terapija jo nije zaivjela)' jer se plan %provodio neko(erentno i nas mino! =ad imamo prilik neto initi)' tekao je!4B To neto s i inili! %Tri dana 0elj/inov ekonomski tim radi l .akim tempom)' izvjetava Ne;s;eek! %Dan nakon to je t ski predsjednik rasp stio parlament' trini re:ormatori primili s naredb < ponite pisati dekrete!) Qasopis /itira %proslavljeno# zapadnjako# ekonomista koji tijesno s ra. je s vladom) i koji savreno jasno daje na znanje da je 6 siji demokra/ija od vijek predstavljala preprek trinom pro#ram $ %Nakon to smo parlament makn li s p ta' doao je savren tren tak za re:orm !!! &vdanji ekonomisti bili s prilino depresivni!

=ad radimo danonono!) Upravo tako < nita ovjeka ne veseli kao dobar dravni dar' kako je 224 M ?M tt i rta i il! Uili imi it !++ iiM'iv;i ill dili ni imi in :i P n j iPiiiniii!U G zabava je tek poinjala! Dok se drava klimala nakon napada' Ni -+ j ,! movi 5(i/a#o Bo1si probijali s se kroz naj pitnije mjere pro#rama #oleme prora nske rezove' klanjanje kontrole /ijena temeljni( pre(rambeni( proizvoda ?med njima i kr (a@' i jo opsenij i br privatiza/ij -standardna politika koja tren tano zrok je bijed i kojoj je' naiz#led' potrebna poli/ijska drava kojom e za staviti pob n ! Nakon 0elj/inovo# p a' =tanle1 Eis/(er' prvi zamjenik direktora 99E-a ?sedamdeseti( je bio 5(i/a#o Bo1@' za#ovarao je %to bri prodor na svim :rontama)!44 0ednako je tako i 7a;ren/e = mmers' koji je radio 5lintonovoj administra/iji' pripoma#ao oblikovati r sk politik ! Tri %-za/ije)' kako i( je nazivao < %privatiza/ija' stabiliza/ija i liberaliza/ija < moraj se dovriti to prije mo# e)!4* Promjena se odvijala tolikom brzinom da 6 si jednostavno nis mo#li drati korak! 6adni/i esto nis znali da s nji(ove tvorni/e ili r dni/i otili prodaj ' a da i ne spominjem kome s i( prodali ?takv korjenit pom tnj doivjela sam' desetljee kasnije' irakim tvorni/ama dravnom vlasnitv @! U teoriji je sva ta j rnjava i rasprodaja trebala iznjedriti ekonomski pro/vat koji e 6 sij izv i iz bezna.a < ptaksi je kom nistik drav zamijenila korpora/ijska; dobitni/i tijekom to# pro/vata bili s malen kl b 6 sa me. kojima je bilo mno#o bivi( partijski( apatatika i ai/a zapadni( menadera :ondova koji s ostvarivali zapanj j e zarade la i netom privatizirane r ske tvrtke! Klika novopeeni( milijardera od koji( e mno#i postati dijelom sk pine takozvani( %oli#ar(a) zbo# doslovno /arski( razina moi i bo#atstva' rotili s se s 0elj/inovim 5(i/a#o Bo1sima i dravi oteli #otovo sve vrijedno i inozemstvo slali #olem pro:it ija je mjesena vrijednost ?%izvoza) < op! prev!@ dosizala 2 milijarde dolara! Prije ok-tetapije 6 siji nije bilo milij naa; do 233B! #odine' prema popis asopisa Eorbes' bilo je sedamnaest r ski( milijardera!4A Djelomian je zrok tome to 0elj/in i nje#ova sk pina jednom od rijetki( odmaka od ikako#a pravovjerja nis stranim m ltina/ionalnim tvrtkama dop tali izravni otk p r sko# vlasnitva <

najbolje s ostavili 6 sima' a zatim s svjee privatizirane tvrtke' vlasnitv takozvani( oli#ar(a' otvorili stranim la#anjima! >arade s bile astronomske! %Traite li la#anje koje vam za tri #odine moe vratiti 2333 posto loeno#aD)' pita T(e Fall =treet 0o rnal! %To n di samo jedno trite!!! 6 sija!)4I 9no#e investi/ijske banke' med njima i 5redit = isse Eirst Boston' kao i nekoliko la#aa d boki( depova' brzo s pre zeli r ske zajednike :ondove! 22* YPj !i ni!i bikP s iKPvji ++ iN! ni i ok i ni i n` M !i prosj/i no# k sa' a sam pro/es bio je savreno vidljivo iM paien da m se stopa podrke svela na jednoznamenkaste postotke! Gko 0elj/in izleti iz reda' tko #od #a zamijeni vjerojatno e za staviti r ski p stolovni prodor podr ja radikalno# kapitalizma! ?@li#ar(e i %re:ormatore) jo je vie zabrinjavala injeni/a da bi mo#lo doi do' potp no opravdane' na/ionaliza/ije vee# dijela vlasnitva prodano# ne stavnim politikim okolnostima! U prosin/ +RRH! #odine' 0elj/in je inio isto ono to s tijekom povijesti inili mno#i oajni vo.e da se odre na vlasti < otpoeo je rat! Nje#ov e: na/ionalne si# rnosti' &le# 7obov' povjerio je zakonodav/ $ %Potreban nam je mali' pobjedonosni rat kojim emo podii predsjedniki rejtin#)' a ministar obrane predmnijevao je da nje#ova vojska za nekoliko sati moe pot i stanike sna#e otpadnikoj rep bli/i 5eeniji < maji kaalj!4R Qinilo se da plan daje plodove' barem privremeno! Tijekom prve :aze' r ske sna#e privremeno s potisn le pokret za nezavisnost Qeenije i za zele ve nap ten predsjednik pala Croznome' dop taj i tako 0elj/in da o#lasi velianstven pobjed ! No' to se' i 5eeniji kao i 9oskvi' pokazalo kratkotrajnim trij m:om! Kad je 0elj/in +RR*! ponovno iziao na izbore' i dalje je bio toliko neomiljen' a poraz se inio toliko izvjesnim da s se nje#ovi savjetni/i bavili milj otkazivanja #lasovanja < na t mo# nost velikoj mjeri p je pismo sk pine r ski( bankara koje objavlj j sve r ske dravne novine!*3 0elj/inov ministar privatiza/ije' Gnatolij Q bajis ?=a/(s #a je jednom prozvao %bor/em za slobod )@ postaje jedan od najistakn tiji( za#ovornika Pino/(etove op/ije!*+ %Da bi dr tv zaivjela demokra/ija' na vlasti mora biti diktat ra)' izjavio je!*2 Bio je to izravan odjek izlika koje s ' mjesto Pino/(eta' podastirali ileanski

5(i/a#o Bo1si' kao i Den# biaopin#ova :ilozo:ija :riedmanizma bez slobode! Naposljetk s izbori ipak odrani' 0elj/in je pobijedio' i to za(valj j i +33 milij na dolara prilo#a od oli#ar(a ?trideset tri p ta vie od zakonski dozvoljene svote@' kao i osamsto p ta veoj medijskoj pratnji televizijski( postaja vlasnitv oli#ar(a!*B Nakon to s klonili prijetnj na#le promjene vlasti' 5(i/a#o Bo1si s bili mo# nosti prijei na najizazovniji i naj nosniji dio pro#rama < rasprodaj ono#a to je 7enjin nazivao %zapovjednim vr( n/ima)! >a II milij na dolara prodaj H3 posto djela na:tne kompanije' veliinom sporedive s :ran/ skim Totalom ?ija zarada' 233*! #odine' dosie +RB milijarde dolara@! Tvrtka Norilsk Niki' proizvo.a petine k pne 22A i v P l " + ' Uli TPlll Ulj!l 0 illilllil U"9"!F iP!9 lMl "' W """" " " N ! " " l " ! lllll!ll!l ol """! !+++!+++++!+ tvrtka " kos' koja nadzire ve koliin nalteoil K vajta' pio.ana je Ma B3R milij na dolara' a dananja #odinja dobit tvrtke dosie vie ml B milijarde! Pedeset jedan posto djela na:tnom #i#ant =i.ank ?srodan je za +B3 milij na' a samo #odin dana poslije taj dio na me. narodnom trit dosie 2'I milijardi dolara vrijednosti! 8elika tvorni/a or ja otila je za B milij na' za /ijen vikendi/e Gspen !*H =ramotno nije bilo samo to to s se javna r ska bo#atstva tasptodavala za samo djeli tealne vrijednosti < sramotno je bilo i to to s se istinskom korpora/ijskom stil k povala javnim nov/em! 9att Bivens i 0onas Bernstein' novinari 9os/oiv Timesa pi ovako$ %!!! ai/a odabrani( pre zela je' doslovno besplatno' dravna r ska nalazita na:te < bio je to dio divovske i#re skrivaa kojoj je jedna r ka vlasti plaala onoj dt #oj!) Tijekom te besprizorne s tadnje izme. politiara koji s prodavali dravne tvrtke i biznismena koji s i( k povali' nekoliko je 0elj/inovi( ministara preba/ilo #oleme iznose dravno# nov/a koji je trebao zavriti dravnim bankama ili rizni/i privatne banke koje s na brzin pok povali oli#arsi!, >atim je drava s tim istim bankama sklapala #ovore o provedbi privariza/ijski( a k/ija na kojima s prodavana na:tna polja i r dni/i! Banke s vodile drabe dok s se istovremeno na njima natje/ale < naravno' one koje s bile vlasnitv oli#ar(a odl ile s postati ponosnim novim vlasni/ima nekadanje# dravno# vlasnitva! Nova/ kojim s otk pljivale dioni/e

dravni( tvttki vjerojatno je pravo onaj dravni nova/ koji s 0elj/inovi ministri ranije deponirali kod nji(!*4 Dr #im rijeima' r ski narod dao je pred jam za pljak vlastite domovine! "li' kako je rekao jedan od %mladi( re:ormatora) tren tk kad s r ski kom nisti odl ili razbiti =ovjetski =avez' %mo s zamijenili siromatvom)!** Ba kao i sl aj nje#ova mentota Pino/(eta i 0elj/inova se obitelj stra(ovito obo#atila < nje#ova dje/a i prienjeni lanovi zavrili s vr( kama veliki( privatizirani( pod zea! Kad s oli#arsi vrsto z#rabili nadzor nad klj nim podr jima r ske drave' tvrtke s otvorili m ltina/ionalnim la#aima koji s se doepali veliki( nji(ovi( dijelova! Codine +RRA! tvrtke 6o1al D t/(M=(ell i BP sklapaj partnerstvo s dva r ska na:tna diva' Cazpromom i =idankom!*A Bila s to iznimno pro:itabilna la#anja' ali je #lavni dio bo#atstva ostao r kama , Dvije najvanije banke povezane s oli#arsima biie s banka 9enatep 9i(aila Xodorovsko# i Unegimbank 8ladimira Potanjina! 22I " "!" UK!+ " " " SZ+ 9X " " ! j ++ !+ V "" " pi " " ""! &l U &Ulllll """ [++ "8!U "M!!ll +N=K""+ !"lll=l " 0!" "" "Xlll8ljl i Gr#entini! " + li!ik li!ikon invazije =jttl i njene " @rav/ poi / korak dalje pok ajem da potp nosti iM' nosne privatiza/ije isklj e lokaln elit ! Fa1ne 9err1' #lavni politiki analitiar ameriko# veleposlanstva 9oskvi tijekom klj no# razdoblja izme. +RR3! i +RRH!' priznao je da se tada s oio s tekim izborom izme. demokra/ije i trini( interesa 6 siji! %8lada =jedinjeni( Gmeriki( Drava odredila je da ekonomsko mora nadjaati politiko! &dl ili smo se za osloba.anje /ijena' privatiza/ij ind strije i stvaranje istin niim ob zdano# i nere# lirano# kapitalizma < biti se istovremeno nadaj i da e se' nekom a tomatikom' kao is(od sve#a to#a' razviti vladavina zakona' /ivilno dr tvo i predstavnika demokra/ija!!! Naalost' odl ili smo zanemariti volj naroda i pod svak /ijen provesti ekonomski pro#ram!)*I Tijekom to# razdoblja 6 siji se z#rn lo toliko bo#atstvo da ak ni neki %re:ormatori) nis odoljeli zov ak/ije! 8ie ne#o ikad prije stanje 6 siji o#oljavalo je mit o te(nokra/iji' treberskom %slobodnotrinom) ekonomist koji toboe iz isto# vjerenja'

namee i provodi neke knjike ekonomske modele! 0ednako kao Qile i Kini #dje je r k pod r k s ekonomskom ok-terapijom kroila podivljala kor p/ija' nekoliko 0elj/inovi( %ikaki() ministara i ministarski( zamjenika iz# bili s poloaje kor p/ijskim skandalima na najvioj razini!*R >atim s t bili i mali #enijal/i iz (arvardsko# Projekta 6 sija' sa zadaom strojavanja tamonje privatiza/ije i trita vrijednosni/a i :ondova! >atim se otkrilo da s dvoji/a akademika na el projekta < (arvardski pro:esor ekonomije Gndrei =(lei:er i nje#ov zamjenik 0onat(an Xa1 < ostvarivali izravan pro:it iz trita koje s ' sami' danonono stvarali! Dok je =(lei:er radio kao #lavni savjetnik za privatiza/ijsk politik Cajdarovoj sk pini' nje#ova s pr #a je akom i kapom la#ala privatizirano r sko vlasnitvo! Xa1 je sam' tada trideseto#odinji diplomant (arvardsko# Pravno# :ak lteta' la#ao dioni/e privatizirani( r ski( na:tni( kompanija' navodno time izravno prekrivi #ovor koji je s Xarvardom sklopio U=G"D! " dok je Xa1 r skoj vladi poma#ao temeljiti novo trite zajedniki( :ondova' nje#ova djevojka' kasnije s pr #a' dobila je li/en/ za otvaranje prvo# zajedniko# :onda 6 siji kojim se' kad je posao proradio' pravljalo iz' reda na Xarvard ' plaeno# od amerike vlade! ?Te(niki #ledano' kao ravnatelj (arvardsko# "nstit ta za me. narodni razvoj kojem se 22R " i " ti 1 V! 8 "lilUK8"U""! i +o' ' S! l l!S " " +++ V l@8 " ! " l " " l P " " ++ ++ i l 9 l " "" " " " V " " " + " " " lV ' " 9P nije pleo bilo koj od tili s ninjivib ilji-l!it nosi i!@ 3 Kad je /ijela zbrka izila na s n/e' ameriko 9inistarstvo pravos .a opt ilo je Xarvard' navodei da =(lei:erovi i Xa1/vi poslovi kre #ovore koje je sve ilite potpisalo' i kojima se zabranj je ostvarivanje osobno# dobitka tijekom s radnje na visokoj razini! Nakon sedmo#odinje istra#e i pravne bitke &kr ni s d Boston pres dio je da je Xarvard prekrio #ovor' da s se dvoji/a akademika % rotili /ilj prijevare =jedinjeni( Drava)' da se =(lei:er bavio %oitim transak/ijama sa samim sobom)' i daje %Xa1 pok ao oprati H33 333 dolara z pomo o/a i djevojke!)A+ Xarvard je platio 2*'4 milij na dolara odtete < najvea isplata povijesti to# sve ilita! =(lei:er je pristao platiti 2 milij na' a Xa1 izme. + i 2 milij na dolara - ovisno o zaradi < b d i da nijedan od nji( nije priznao krivi/ !A2,

9oda s takve %transak/ije sa samim sobom) i bile neizbjene' zimaj i obzir sam prirod r sko# eksperimenta! Gnders Gsl nd' jedan od naj tje/ajniji( zapadni( ekonomista koji je to vrijeme radio 6 siji' tvrdio je da bi ok-terapija rodila plodom zato to % dotvorni porivi kapitalizma nadjaavaj #otovo sve!)AB Dakle' ako je po(lepa bila pokreta obnove 6 sije' onda s ' svakako' i tipovi s Xarvarda' nji(ove s pr #e i djevojke' jednako kao i 0elj/inovo osoblje i obitelj' svojim s djelovanjem tom bez mlj ' samo primjerom pokazivali kako se to radi! =ve to kaz je na ne #odno i vano pitanje o ideolo#iji slobodno#a trita < radi li se t istin o %pravovjernima)' onima koje poti ideolo#ija i vjerenje da e slobodno trite izlijeiti nerazvijenost' kako se esto tvrdi' ili ideje i teorije esto sl e kao sloena izlika koja pojedin/ omo# je da djel je na krilima neob zdane po(lepe i istovremeno sve to prikrivati altr izmomD Naravno' sve ideolo#ije s potk pljive ?to s r ski aparati/i jasno dali do znanja jo dok s tijekom kom nistike ere z#rtali brojne povlasti/e@' a naravno da postoje i poteni neoliberali < ipak' ekonomija 5ikake kole djel je osobito osjetljivo na kor p/ij ! Kad se jednom' kao injeni/a' pri(vati da s pro:it i po(lepa masovnim razmjerima najvea dobrobit za svako dr tvo' onda se velikoj mjeri bilo koji in osobno# bo#aenja moe pravdati kao prinos velikom i stvaralakom kotl kapitalizma kojem b ja bo#atstvo i /vate ekonomski rast < ak i ako to vrijedi samo za pojedin/a i njem najblie! , Na nesre ' taj nova/ nije se vratio r skome narod ' istinskim rtvama izopaeno# pro/esa privatiza/ije' ne#o je zavrio dep amerike vlade - jednako kao to %zvidai) svojim opt bama koje se podi protiv ameriki( tvrtki na dravnim #ovorima "rak zavravaj na#odbama i podjelom odteta izme. amerike vlade " ameriki( zvidaa! 2B3 +++++! i j -+ i ++ ii!++ n ii!iiiZiP 'J ( Vi SV i( N S ii@vanN!i i e#iNom ni@iP ostalo itntino na to " oi n i j/iP je! Nema s mnje .a je =oros pridonio demokratiza/iji "stono#a liloka' ali je istovremeno imao jasne ekonomske interese dok je provodio neki vid ekonomske re:orme koja je pratila demoktatiza/ij ! Kao najmoniji svjetski tr#ova/ val tama ostvario je velik zarad nakon to s drave vele konvertibilne val te

i klonile nadzot nad kapitalom' a kad s dravne tvrtke dole na drab ' pojavio se kao jedan od mo# i( k pa/a! >a =orosa bi' savreno le#alno bilo ostvarivanje izravne zarade iz trita koja je kao :ilantrop pomo#ao stvoriti' ali ne bi iz#ledalo previe lijepo! Neko se vrijeme borio sa s kobom interesa tako to je svojim tvrtkama branio la#anja drave kojima s djelovale nje#ove zaklade! No' kad je 6 sija konano dola na b banj' ni on nije vie mo#ao odoljeti! Codine +RRH! objasnio je da se nje#ova politika %prila#odila s kladno injeni/i da se re#iji istinski razvijaj trita i da vie nemam' ni razlo#a' ni prava' svojim zakladama ili dioniarima' skraivati prilik da tamo la ' ili tim dravama skratiti prilik da se doepaj dijela ti( sredstava)! Na primjer =oros je jo ranije' +RRH! #odine' k pio dioni/e r sko# privatizirano# tele:onsko# s stava' to se pokazalo iznimno loim la#anjem' a otk pio je i dio velikoj poljskoj pre(rambenoj tvrtki!AH U prvim danima raspada kom nizma =oros je' poma i se =a/(sovim aktivnostima' bio jedan od prvi( pokretaa i za#ovornika ok-terapije ekonomskoj preobrazbi! "pak' potkraj devedeseti( oito se predomislio i postao jedan od vodei( kritiata ok-tetapije' te sredstva pre smjerio nevladinim dr #ama koje se sredoto j na razvoj mjera za spreavanje kor p/ije prije ne#o to zapone i sama privatiza/ija! To prosvjetljenje sti#lo je prekasno da 6 sij spasi od navale kazinokapita-lizma! =ok-terapija irom j je otvotila dotok svjee# nov/a < kratkoroni( spek lativni( la#anja i tr#ovanja val tom kao naj nosnije# oblika la#anja! Toliko intenzivna pek la/ija 6 sij je' tren tk kad se azijska :inan/ijska kriza poela iriti ?o tome emo +B! po#lavlj @' ostavila potp no nezatienom! 0avnost je opt ivala 0elj/ina' te m podrka opada na potp no neodrivi( * posto!A4 B d i da se b d nost veine oli#ar(a jo jednom nala na ko/ki' trebat e jo jedan velik ok koji e spasiti ekonomski projekt i od#oditi prijetnj nastanka istinske demokra/ije 6 siji! Tijekom r jna +RRR! drav je po#odio /ijeli niz stta(otno okr tni( teroristiki( napada < naiz#led' iz vedra neba' sred noi zrak s odletjele etiri stambene z#rade' pri em je po#in lo oko tri stotine lj di! U toj 2B+ 9i a pitanja !s po i! Ko# je zemljovida znris! !i jedina i V n ++ Mtian!i m"!i sposobna za t zada ! %Bio j/ to vid potN i o

iskonsko#sii!i(!iU' objanjava r ska novinarka 0ev#enija Glbats! %&djednom se inilo da sve te raspre o demokra/iji' o oli#arsima' postaj nitavne sporedbi sa stra(om od smrti vlastitome stan !)A* Qovjek koji je dobio zada pro#oniti %zvijeri) bio je tadanji r ski premijer' elini i pomalo zlokobni 8ladimir P tin!AA, &dma( nakon bombaki( napada' krajem r jna +RRR!' P tin je zapoeo sa zranim napadima na Qeenij ' napadaj i /ivilna podr ja! U novom ozraj terora' injeni/a da je P tin sedamnaest #odina karijere proveo KCB' doslovno najstranijem simbol kom nistike ere' mno#im 6 sima odjednom je djelovala mir j e! B d i da je alko(olizam sve vie onesposobljivao 0elj/ina' zatitnik P tin bio je savrena osoba da #a naslijedi na predsjednikom tron ! Dana B+! prosin/a +RRR!' dok je rat Qeeniji onemo# ivao bilo kakv ozbiljnij rasprav ' nekoliko oli#ar(a priliilo je ti( predaj vlasti izme. 0elj/ina i P tina < bez potrebe za izborima! Prije ne#o je siao s vlasti' 0elj/in je okren o i posljednj strani/ Pino/(etovo# prir nika i za sebe traio im nitet! P tinov prvi predsjedniki in bio je potpisivanje zakona koji 0elj/ina titi od bilo kakva kriminalno# pro#ona' pa bila pitanj kor p/ija ili vojni napad i bojstva prosvjednika' do e#a je dolo tijekom nje#ovo#a mandata! 0elj/ina povijest #leda vie kao kor mpirano# kla na ne#o kao opako# #r bi-jana! Gli' kad s pitanj nje#ova ekonomska politika i ratovi koje je vodio da bi je zatitio' onda se ne smije previdjeti znaajan prilo# broj mrtvi( kriarskome po(od Qikake kole' broj koji se neprekidno penje jo od Qilea sedamdeseti( #odina! &sim rtava 0elj/inova 7istopadsko# dara' ratovima Qeeniji po#in lo je' kako se pro/jenj je' oko +33 333 /ivila!AI 8ei pokolji koje je pokren o odvijali s se sporeno' ali s brojke daleko vee - nove' %dodatne tete) ekonomske ok-terapije! "ako nis vladale ni #lad ni k #a ni bitke' nikad toliko lj di nije iz# bilo ivote toliko kratkom razdoblj ! Do +RRI! #odine pod steaj je otilo I3 posto r ski( imanja' zatvorilo se otprilike sedamdeset tis a dravni( tvorni/a' to je stvorilo epidemij nezaposlenosti! Codine +RIR!' vrijeme prije ok-terapije' siromatv je ivjelo 2 milij na lj di n tar 6 ske Eedera/ije < ivjeli s s manje od H dolara dnevno! Nakon to s ok-terape ti' sredinom , Nimalo ne iznena. je da se' zimaj i obzir neob zdani kriminal n tar r ske vladaj e klase' oko ti( do#a.aja

doslovno mnoe teorije zavjere! 9no#i 6 si vjer j da Qeeni nemaj nikakve veze s bombama stanovima' i da je rije o dijel tajne opera/ije s /iljem stolienja P tina za 0elj/inovo# nasljednika! 2B2 Nr' pn in!i Ni il!ii iiii!i 9Pietskr l nk/' M-" iniliNiin'i K sa! lo zna/i a r ske Uekonomske i/lonn/) mo# pre zeti zasl #e M!a osiromaenje A2 milij na "j Mli tijekom silino osam #odina! Nakon +RR*!' 24 posto 6 sa < #otovo BA milij na lj di < ivi bijedi koj se opis je kao %beznadna)!AR "ako s se tijekom posljednji( #odina milij ni 6 sa i pali iz bijede' velikim dijelom za(valj j i skok /ijena na:te i plina' r ska klasa krajnje siromani( ostaje i dalje stalnom pojavom' ptaena svim bolestima povezanima s takvim stat som izopenika! "ako je ivot kom nizm bio bijedan pretrpanim i (ladnim stanovima' 6 si s bar imali stanove' a #odine 233*!' pak' vlada priznaje da 6 siji ivi A+4 333 dje/e bez doma; UN"5KE-ova pro/jena #ovori o B'4 milij na dje/e!I3 Tijekom Xladno#a rata sveptis tni alko(olizam na >apad se vjeno smatrao dokazom da je ivot kom nizm toliko lo da s 6 sima potrebne velike koliine votke da bi preivjeli dan! U kapitalizm 6 si pij dvap t vie alko(ola ne#o to s pili prije' a poveala se i potranja za snanim anal#eti/ima! 6 ski narko-/ar' Gleksandar 9i(ailov' kae da je broj ovisnika' izme. +RRH! i 233H!' porastao za R33 posto i dose#ao brojk ve od H milij na' od koji( s mno#i ovisni o (eroin ! Kpidemija dro#e brzala je razvoj jo jedno# ti(o# boji/e < +RR4! je 6 siji bilo pedeset tis a X"8-pozitivni(; samo dvije #odine ta se brojka dvostr ila! Deset #odina kasnije' prema poda/ima UNG"D=-a' #otovo milij n 6 sa pozitivno je na vir s X"8-a!I+ To s spore smrti' a bilo je i brzi(! &dma( nakon vo.enja ok-terapije +RR2! #odine ionako visoka stopa samo bojstava 6 siji poinje se spinjati jo vie' te vr( na/ 0elj/inovi( %re:ormi) +RRH! biljei stop samo bojstava #otovo dvostr ko vi od one osam #odina ranije! 6 si s se tako.er i me. sobno bijali daleko estalije < do +RRH! #odine' broj nasilni( zloina vie se ne#o etverostr io!I2 %=to s naa domovina i njezin narod izv kli iz posljednji( +4 #odina zloinaD)' pitao je 8ladimir C sev' moskovski akademik' tijekom demokratski( prosvjeda 233*! %Codine zloinako# kapitalizma pobile s +3 posto nae# stanovnitva!) Uistin ' r ska pop la/ija biljei

radikalno opadanje < drava #odinje ostaje bez' otptilike' A33 333 lj di! "zme. +RR2!' prve #odine p ne ok-terapije i 233*! broj 6 sa opao je za *'* milij na!IB Tri desetljea ranije' Gndr\ C nder Erank' otpadniki ekonomist 5ikake kole' pie 9ilton Eriedman ' te #a opt je za %ekonomski #eno/id)! Danas mno#i 6 si slinim pojmovima opis j pola#ani nestanak svoji( s narodnjaka! 2BB / ta ivioskvi irosi Kao t # je r #ilj/ na sviN/tll' osim n s! i na(ni( emirata! 0edna vremenska Mona nalazi se sredit 9oskve koja se ?Si/t voi ila : t ristiki' brzani #rad #rije(a #dje oli#arsi j r/aj n konvojima /rni( mer/edesa' pod paskom najbolji( plaeni( vojnika i #dje zapadni novarski menaderi podlije zakonima otvoreno# la#anja danj i arima (otelski( prostit tki no ! U dr #oj vremenskoj zoni je sedamnaesto#odinja djevojka na pit em se nada b d nosti odvratila ovako$ %Teko je #ovoriti o dvadeset prvom stolje dok ovjek ita pod svijeom! &vdje dvadeset prvo stoljee nije vano! &vdje vlada devetnaesto stoljee!)IH Pljaka drave bo#ate pop t 6 sije za(tijevala je i krajnje okr tne zloine - od spaljivanja parlamenta' pa sve do invazije na 5eenij ! %Politika koja ra.a siromatvo i zloin)' pie Ceor#ij Grbatov' jedan od 0elj/inovi( prvi( ?i zanemareni(@ ekonomski( savjetnika' %!!! moe preivjeti samo po /ijeni # enja demokra/ije!)I4 Ba kao i 0 nome / nj ' Boliviji tijekom opsadno# stanja' Kini za vrijeme Tiananmena! Ba kao to e biti i "rak Gko niste si# rni' slobodno okrivite kor p/ij Ponovno itaj i zapadna novinska izvjea o razdoblj r ske okterapije' zapanj je koliko onodobne rasprave nalik j raspravama o "rak koje e se voditi tek desetljee kasnije! 5lintonovoj' kao i administra/iji B s(a starije#a' a da i ne spominjem administra/ij K ropske Unije' sk pine CA i 99E-a' oit /ilj 6 siji bio je prebrisati prijanje stanje i stvoriti vjete za kapitalistiki bakanal koji e' posljedino tome' pokren ti pro/vat demokra/ije slobodno#a trita pod vodstvom pretjerano samo vjereni( Gmerikana/a koji s tek zavrili kole! Dr #im rijeima < "rak bez eksploziva! Kad je l dilo ok-terapije 6 siji bilo na vr( n/ ' %vode navijaa) bili s apsol tno vjereni da se samo potp nim razaranjem svi( instit /ija redom mo# stvoriti vjeti za ponovno ro.enje na/ije < san o praznoj ploi koji e se ponoviti Ba#dad ! %Poeljno je)' pie (arvardski

povjesniar 6i/(ard Pipes' %da se 6 sija nastavi raspadati sve dok ne nestane i najmanje# tra#a njezina instit /ionalno# stroja!)I*+' kako' #odine +RR4!' pie ekonomist 6i/(ard Kri/son' predava na sve ilit 5ol mbia$ %=vaka re:orma mora izazvati poremeaje dotad nevi.eni( povijesni( razmjera! 9ora se odba/iti /ijeli jedan svijet' a s njim i sve ekonomske kao i najvei dio dr tveni( i politiki( instit /ija' da bi se taj pro/es okonao nitenjem :iziko# stroja proizvodnje' kapitala i te(nolo#ije!)IA 0o jedna paralela s "rakom < nije vano koliko je 0elj/in silovito #azio sve to bi #a podsjetilo na demokra/ij !!!' nje#ov vladavin >apad je i 2BH i / se ill! kail lPi +++++ i i m ne k ++ l!i ++ i '+ M in+ n/l/#a " i(- aki ivnost i sk pn oli#ai(a! =lino ioni/' B s(/v!i je administra/ija vjeito prikazivala "rak kao drav na p t k slobodi' ak i kad bi se s oila s #omilama dokaza o divljakoj tort ri' eskadronima smrti koje nije nadzirao nitko i sveob (vatnom medijskom /enz rom! 6 ski ekonomski pro#ram vjeito je opisivan kao %re:orma)' jednako kao to se "rak vjeito %obnavlja)' ak i nakon to s #otovo svi ameriki #ovorni s radni/i pobje#li i za sobom ostavili r evn in:rastr kt r i dekonstr k/ij koja divlja svom silinom! Tko #od se' sredinom devedeseti( 6 siji drzn o preispitati m drost %re:ormatota)' zavtavao bi kao %oboavatelj =taljina)' jednako kao to s pojedin/e koji s kritizirali invazij na "rak #odinama opt ivani da tvtde da je pod =addamovim reimom ivot bio bolji! Kad nije vie bilo mo# e prikrivati sve ne spje(e r sko# pro#rama ok-terapije' na opt enik kl p sjela je %r ska k lt ra kor p/ije)' jednako kao i pretpostavka da 6 si %nis spremni) za istinsk demokra/ij zbo# svoje viestoljetne a toritarne povijesti! Kkonomisti iz vain#tonski( tr stova moz#ova (itro s porekli svak vez s :rankentajnskom ekonomijom koj s pripomo#li stvotiti 6 siji' okrstivi je imenom %ma:ijako# kapitalizma) < to je' navodno' pojava priro.ena karakter r sko# ovjeka! %Nikad nita dobro iz 6 sije)' izvje je T(e Gtlanti/ 9ont(l1' 233+! #odine' navodei rijei r sko# birokrata! U 7os Gn#eles Times ' novinar i romanopisa/ 6i/(ard 7o rie izjavlj je da s %6 si b ntovna na/ija koja jednostavno mora' ak i kad ini one najprizemnije stvari pop t izlaska na izbore ili zara.ivanja' iz sve#a to#a nainiti posvemanj zbrk !)II Kkonomist Gndets Gsl nd izjavio je da e 6 sij preobraziti samo %izazovi

kapitalizma)' i da e iz iste sna#e po(lepe ponikn ti poriv za obnovom zemlje! Kad s #a' nekoliko #odina kasnije' pitali to je polo po zl ' od#ovorio je$ %Kor p/ija' kor p/ija' kor p/ija)' kao da se kor p/ija razlik je od niim ob zdano# irenja %izazova kapitalizma) to i( je toliko vatreno za#ovarao!IR Dod e' /ijela ta :arsa ponovit e se desetljee kasnije ime objanjavanja nestanka milijardi dolara predvi.eni( za obnov "raka' samo e se tada mjesto naslje.a kom nizma i /arizma prizivati =addamovo sotonsko naslje.e i patolo#ija %tadikalno# islama)! U "rak e ameriki #njev izazvan oitom nesposobno "raana da pri(vate dar %slobode na nian ) dobiti svoj mran stran iako se #njev na "rak nee izlijevati samo p tem zlobni( kol mni o %neza(valnim) "raanima' ne#o i od r ke ameriki( i britanski( vojnika izravno po nji(ovim tijelima! 2B4 svako iole ozbiljnije istraivanje o ion - to j/li i!ij -!lin !ij M!VV aVo 3+ k ++V!+ 3 pravom li/ po(oda za osloba.anje neob zdani( slobodni( + rMita' lo# najmonije# politiko# smjera posljednja tri desetljea! ?@ kor p/iji brojni( oli#ar(a i dalje se #ovori kao o stranoj sili koja je zarazila inae valjane i asne planove o razvoj slobodno# trita! =amo to kor p/ija nije bila ljez r skim re:ormama < zapadne sile aktivno s poti/ale brze i prljave poslove na svim razinama' tvrdei da s oni najbri nain za ponovno pokretanje ekonomije! =pas na/ije pomo ob zdavanja po(lepe bilo je neto najblie plan za b d nost kojim s r ski 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi savjetni/i raspola#ali nakon to s zavrili razaranje r ski( instit /ija! Takvi katastro:alni is(odi nis karakteristini samo za 6 sij < /jelok pna' trideseto#odinja povijest eksperimenta 5ikake kole povijest je masovne kor p/ije i korpora/ijsko# slj bljivanja poli/ijski( drava i veliki( korpora/ija!!! od ileanski( piraja' preko ar#entinski( obiteljski( privatiza/ija' r ski( oli#ar(a' Knronovi( poi#ravanja na trit ener#enata' pa sve do irake %zone bez varanja)! Bit ok-terapije jest otvoriti prostor #olemoj zaradi koja se ostvar je velikom brzinom' i to ne nato bezakonj ' ne#o pravo zbo# nje#a! %6 sija se pretvorila Klondike, za pek lante me. narodni( :ondova) < tako #lasi naslov r skim novinama iz +RRA!' dok Eorbes 6 sij

+ =rednj K rop opis je kao %nova prostranstva)!R3 Pojmovi koji daleko vie pripadaj razdoblj kolonijalizma potp nosti s prikladni! Pokret koji je 9ilton Eriedman stvorio pedeseti( mo# e je pojmiti najbolje kao pok aj m ltina/ionalno# kapitala da pri#rabi prostranstva iznimno nosna i neome.ena zakonima' kojima se toliko' iako sa zadrkom' divio Gdam =mit(' intelekt alni praota/ dananji( neoliberala!!! Umjesto p tovanja po =mit(ovim %divljakim i barbarskim na/ijama) kojima nis vladali zapadni zakoni ?to vie nije praktino mo# e@' taj pokret odl io je s stavno razoriti sve postojee zakone i pravila' i obnoviti ono prijanje bezakonje! Tamo #dje s =mit(ovi kolonizatori birali svoj neizmjern zarad #rabei ono to je nazivao %p stoima)' i to %za sitni)' dananje m ltina/ionalne kompanije smatraj pro#rame vlada' javno vlasnitvo i sve ono to nije na prodaj podr jem koje se mora osvojiti i pri#rabiti < dravne pote' na/ionalne parkove' kole' so/ijalno osi# ranje' spaavanje sl aj katastro:e i sve ono to' inae' nadzire drava!R+ , Klondike - ne#dje devetnaestome stolje Lvidi neke romane 0a/ka 7ondona@' bavi #radi na Gljaski' sredite %zlatne #rozni/e)' ?op! prev!@ 2B* "!i ii i K ii !ii ijski l!i +++ k v i s ?! +++ / +++ NXi s!iN ) ?oln!iko nemilosrdno i (/si tno k!i/i i njiliovi pXi i koji si i kikPi dovlaili zlato iz Gi la! " amo #dje j/ =mit( vidio plodna M?!Plena polja koja se pretvaraj nosna imanja na pampama i prerijama' Fall =treet vidi %netakn te prilike) ileanskom tele:onskom s stav ' ar#entinskoj dravnoj avio-kompaniji' r skim na:tnim poljima' bolivijskom vodovod ' odailjaima i vezama =jedinjenim Dravama' poljskim tvorni/ama' svem to je' tedom' stvoreno javnim sredstvima i to se' neto kasnije' prodaje za sitni/ !R2 >atim slijedi bla#o koje se stvara tako da se dtava primorava patentom ?i /ijenom@ da titi oblike ivota i prirodna bo#atstva koja nikad nis smatrana predmetima posjeda < sjemenke' #eni' #ljik >emljinoj atmos:eri! Ne morno tra#aj i za novim prostranstvima pro:ita javnom sektor ' ekonomisti 5ikake kole podsjeaj na karto#ra:e kolonijalno#a doba koji s otkrivali nove vodene p tove Gmazoni ili biljeili smjetaj tajni( zali(a zlata n tranjosti (ramova "nka! Kor p/ija je na tim s vremenim prosrranstvima jednako pris tna kao i vrijeme kolonijalne zlatne #rozni/e! B d i da se oni najznaajniji

privatiza/ijski do#ovori vjeito sklapaj sred ope pom tnje ekonomske ili politike krize' jasni zakoni i inkovita ptavila nikad nis na snazi < vlada kaos' /ijene s prila#odljive' a tako i politiari! Posljednja tri desetljea proivjeli smo #raniarskom kapitalizm ' kojem #tani/a neptekidno mijenja poloaj' ska i s krize na kriz ' bjeei im zakoni do. do da(a! " tako' daleko od to#a da posl i za po k i opomen ' spon r ski( oli#ar(a-milijardera pre/izan je dokaz koliko je isplativo oderati do kosti jedn ind strijaliziran drav < dod e' Fall =treet je elio jo vie! &dma( nakon raspada =ovjetsko#a =aveza' ameriko 9inistarstvo :inan/ija i 99E velikoj s mjeri daleko stroe za(tijevali tren tan privatiza/ij dr #im' krizom po#o.enim' dravama! Najtei sl aj do danas zbio se +RRH! #odine' #odin dana nakon 0elj/inova p a' kad je meksika ekonomija pretrpjela potp ni raspad' poznat jo i kao Kriza tekile < =jedinjene Drave s kao vjet spasa zatraile ra:aln privatiza/ij !!! Eorbes je objavio da se tijekom to# pro/esa ispililo dvadeset troje novi( milijatdera! %Po ka je potp no jasna - predvidjeti #dje e iznikn ti nova #omila milijardera' tra#ati za dravama koje otvaraj trita!) Ta je kriza potp nosti otvorila 9eksiko mo# nosti dotad nevi.eno# strano# vlasnitva < +RR3! #odine' 9eksik se' stranom vlasnitv ' nalazila samo jedna banka' ali %do 2333! sttanim r kama nale s se dvadeset etiri od trideset banaka!)RB Potp no je jasno da jedina po ka r sko# sl aja #lasi$ to je prijenos bo#atstva bri i manje zakonit' to e biti nosniji! 2BA biznismen ijem se salon lloU=! #odine oblikovao pro#ram lSoliviN ske ok-terapije! Kao bolivijski predsjednik sredinom devedeset ili' prodao je bolivijsk dravn na:tn kompanij ' dravn avio-kompanij ' eljezni/ ' tele:onij i opskrb str jom! >a razlik od 6 sije' #dje s najvei plijen z#rabili domai' kao pobjedni/i bolivijskoj rasprodaji na povrin s isplivali Knron' 6o1al D t/(M=(ell' Gmo/o 5orp! i 5iti/orp < prodaja se vrila izravno!!! nije bilo potrebe za sklapanjem lokalni( partnerstava!RH T(e Fall =treet 0o rnal ovako opis je t vestern-s/en 7a Paz $ %Xotel 6adison Plaza pretrpan je direktorima veliki( ameriki( kompanija < G96 5orp!Ps Gmeri/an Girlines' 95" 5omm ni/ations 5orp!' Kggon 5orp!' i =olomon Brot(ers "n/! Bolivija i( je pozvala da preobraze zakone o sektorima koje e se privatizirati i

da se nadme za otk p kompanija en #ros) < ist posao! %8ano je te promjene initi nepovratnima i provesti i( prije ne#o to se mijea itko dr #i)' izjavio je predsjednik =an/(ez de 7ozada' objanjavaj i lo#ik ok-terapije! Bolivijska je vlada' da bi se apsol tno zatitila od prot dara ti( i takvi( %antitijela)' inila neto to je ve' slinim okolnostima' inila i ranije < pro#laava se trajno %opsadno stanje)' zabranj je se politika ok pljanja i ozakonj je (ienje svi( protivnika to# pro/esa!R4 >atim s t i #odine ar#entinske' do sri kor mpirane privatiza/ije koje Coldman =a/(s jednom od svoji( izvjea o la#anjima naziva %Bravo Ne; Forld)!, 5arlos 9enem' tadanji peronistiki predsjednik koji je na vlast doao obeavaj i da e biti zast pnik radnitva' prvo je ras/jepkao' a zatim i rasprodao na:tna nalazita' tele:onski s stav' avija/ij ' eljezni/ ' aerodrome' a to/este' vodovod' banke' zooloki vrt B enos Gires i' konani/i' pot i dravni mirovinski :ond! Dok se ar#entinsko bo#atstvo selilo inozemstvo' ivotni stil ar#entinski( politiara velikoj je mjeri zablistao! 9enem je' neko poznat po konim jaknama i %ljakerskim zalis-/ima)' skoio talijanska odijela i' navodno' redovito posjeivao plastino# kir r#a ?% bola me pela) < tako je objanjavao otekline na li/ @! 9aria 0 lia Glsora#a1' 9enemova ministri/a zad ena za privatiza/ij ' slikala se #ola ispod krznene b nde za naslovni/ pop larno# asopisa' a 9enem je poeo voziti arko/rveni :errari Testaross < %darak) od za(valno# biznismena!R* Drave koje s podraavale r ski model privatiza/ije tako.er s doivjele i blaene inai/e 0elj/inova obrn to# p a < vlade koje s na vlast dolazile mir i p tem izbora' odjednom s s(vatile da nemaj izbora' te s pribje#avale sve veim okr tnostima da bi obranile pro#rame re:ormi! , %Brave Ne; Forld)' G! X gle1ja - roman nas poznatiji kao %8rli novi svijet)' ?op! prev!@ 2BI s pr/avZi WmiK rrrnanao a/ ia iV a i nje#ov ministar nnan/iNa' imminpi ? Pavallo' pok ali provesti nove 99"a ove mjere stro#e tednje! 0avnost se pob nila' pa je ./ la 6 a poslao savezn poli/ij da' svim potrebnim sredstvima' rastjera #omil ! l@e la 6 a je morao pobjei (elikopterom' ali ne prije ne#o to je poli/ija bila dvadeset jedno# ptosvjednika i ranila jo + B43!RA Conijevi posljednji mjese/i i dani

kabinet bili s jo ktvaviji! Nje#ove ptivatiza/ije Boliviji razb ktale s niz %ratova) < prvo rat za vod koji se vodio protiv #ovora s Be/(telom kojim je tvttka podi#la /ijene za B33 posto; zatim %porezni rat) protiv 99E-ova plana kojim se pop njavanje prora nski( r pa namjeravalo obaviti oporezivanjem siromani(; pa onda %plinski ratovi) protiv nje#ovi( planova da plin izvozi =jedinjene Drave! Na kon/ je i Coni motao pobjei iz ptedsjednike palae i ivjeti kao iz#nanik =GD- ; ali' jednako kao i de la 6 a' ne prije ne#o to je iz# bljeno mno#o ivota! Nakon to je Coni vojs/i naredio da # i line prosvjede' vojni/i s bili sedamdeset lj di' od koji( s mno#i bili promatrai' i tanili jo etiri stotine! Poetkom 233A! bolivijski 8t(ovni s d protiv Conija podie opt ni/ za izazivanje pokolja!RI 6eimi koji s Gr#entini i Boliviji nametn li masovn privatiza/ij Fas(in#ton se smatraj dokazima da se ok-terapija moe provesti mirno i demokratino!!! bez dravni( dara' bez represije! "ako je istina da nis otpoeli ra:alima' si# rno je znakovito da s oba reima dokin ta paljbom! U velikom dijel j ne pol tke o neoliberalizm se esto #ovori kao o %dr #oj kolonijalnoj pljaki) < tijekom one prve' bo#atstvo se iznosilo iz zemlje' tijekom dr #e' bo#atstvo se otimalo dravi! Nakon svako# od ti( valova bjesom no# zara.ivanja slijedila s obeanja$ sljedei p t e odvjetnike tvrtke pre#ledati sve spise prije ne#o to zapone rasprodaja dravno# vlasnitva' /ijeli pro/es nadzirat e %oima sokolovim) zakonodav/i i istraitelji neokaljano# morala! Dr #om prilikom' privatiza/iji e pret(oditi %iz#radnja instit /ija) ?lijep izraz iz poslijer sko# rjenika@! Dod e' pozivanje na zakon i red' nakon to je zatada nestala inozemstv ' samo je nain le#aliziranja pljake egpost:a/to' jednako kao to s e ropski kolonizatori otimain zemlje ozakonili sporaz mima! Bezakonje na #rani/i nije problem ne#o temelj /ijele i#re' to je s(vatio Gdam =mit(' jednako kao to s njoj i pokajniko krenje prstij i zakletve da e sljedei p t biti bolje! 2BR 6 sija i novo doba sirovo# trita =ami ste sebe inili varom svi( oni( koji svim dravama streme blaiti zlo nae#a stanja raz mnim eksperimentiranjem n tar okvira postojee# dr tveno# poretka! Gko ne spijete' ra/ionaln promjen diljem svijeta promatrat e se s velikom pristrano ' prep taj i tako pravovjerj i revol /iji da se izbore do kraja!

0o(n 9a1nard Ke1nes - pismo predsjednik Eranklin D! 6oosevelt ' +RBB!+ &no#a listopadsko#a dana 233*! kad sam posjetila 0e::re1ja =a/(sa Ne; Jork 5it1 se naao pod vlanim pokrovom sive kii/e koji je na svaki( pet koraka bio isprekidanim darom arko/rvene boje! Bio je to tjedan velianstveno# lansiranja brenda Bono ?Prod /t@ 6ed < #rad se naao pod p nim darom! 5rveni iPodi i Grmanijeve s nane naoale bljetali s s plakata' na svakoj a tob snoj postaji stoboili s se raznim /rvenim odjevnim kombina/ijama =teven =pielber# ili Penelope 5r z' svaki Capov d an #rad podle#ao je snazi to# b .enja' iz Gppleove prodavaoni/e na Petoj Gveniji zraio je r men sjaj! %9oe li maji/a promijeniti svijetD)' pitao se jedan o#las! Da' moe' si# rni smo' zato to dio zarade odlazi =vjetsk zaklad za borb protiv G"D=-a' t berk loze i malarije! %K p j dok ne nestan Y) objavio je Bono nekoliko dana ranije' sred televizijsko# prijenosa opin#-#rozni/e dr tv &pra(!2 Neto mi je #ovorilo da e veina novinara koji ele raz#ovarati sa =a/(som to# tjedna vjerojatno pok ati izv i po#lede te s perzvijezde ekonomije na taj novi i pomodni nain prik pljanja nov/a! Uostalom' i sam Bono =a/(sa naziva %svojim pro:esorom)' a kad sam la =a/(sov red na sve ilit 5ol mbia ?s Xarvarda je otiao 2332!@' doekala me :oto#ra:ija nji( dvoji/e! Usred to#a #lam rozno# ( manitarizma osjeala sam se pomalo nedobrodolo jer sam eljela raz#ovarati o temi koja je tom pro:esor najmanje omiljena' zbo# koje bi prijetio da e' sred raz#ovora s novinarima' prekin ti vez ! ]eljela sam raz#ovarati o 6 siji i o svem to je tamo polo krivo! 2H3 899 "X" " +!+ "lMU lNU i M 1( il i!l ino# ilt il! "t ii !+ =&K!i Nrilno# oil " i!i jlsiaK"U"" lNl ++ svjetski( M!i#ovoi nik!i poveanja pomoi osiromaenim dravama! " a #a je preobrazba' #oilinama to s slijedile' dovela s kob s veinom bivi( kole#a i s radnika iz pravovjerni( ekonomski( kr #ova! =to se tie samo#a =a/(sa' nije se promijenio < on je kao i vijek spreman pomoi dravama da pomo obilne pomoi i oprosta d #ova razvij ttin ekonomij ! Codinama m je bilo mo# e ostvarivati takve /iljeve s ra. j i s 99E-om i amerikim 9inistarstvom :inan/ija! No' kad se naao na teren 6 siji' ton rasprave se promijenio te je

podi#ao #las protiv sl bene ravnod nosti koja #a je okirala i stjerala s kob s vain#tonskim ekonomskim establimentom! U retrospektivi nema ni najmanje s mnje da je 6 sija obiljeila poetak novo# po#lavlja tazvoja kriarsko#a po(oda 5ikake kole! U prijanjim laboratorijima ok-terapije tijekom sedamdeseti( i osamdeseti( ameriko 9inistarstvo :inan/ija i 99E pokazivali s nek mal elj da eksperiment spije' batem povrinski < pravo zbo# to#a to se tadilo o eksperimentima koje e' kao zote' slijediti i dr #e drave! 7atinoamerike diktat re sedamdeseti( primile s na#rade oblik stalni( zajmova' zbo# napada na sindikate i otvaranje #rani/a < zajmovi s odobravani nato odst panjima od pravovjerja 5ikake kole ?Qile je zadrao dravni nadzor nad najveim r dni/ima bakra na svijet ' ar#entinska ( nta sporo je provodila privatiza/ij @! Bolivija je' kao prva demokra/ija koja je osamdesetima pri(vatila pro#ram okterapije' primila pomo i doivjela brisanje dijela d #a < bilo je to mno#o prije ne#o to je Coni pokren o privatiza/ij devedesetima! Poljskoj' prvoj dravi "stono#a bloka koja je pristala na ok-terapij ' =a/(s je s lakoom osi# tao znaajne koliine zajmova' ali je jo jednom veliki privatiza/ijski val sporio i posrn o tren tk kad je izvorni pro#ram naiao na snaan otpor! 6 sija je bila dr #aija! %Previe oka' premalo terapije) < tako je #lasila opepri(vaena pres da! >apadne sile tvrdo#lavo s za(tijevale provedb i oni( najbolniji( %re:ormi)' istovremeno krtarei koliinama pomoi koj s n dile za zvrat! Qak je i Pino/(et svojim pro#ramima pomoi (rani najsiromanijoj dje/i blaio bol okterapije < vain#tonski vode nis vidjeli razlo#a pomoi 0elj/in da ini isto! Umjesto to#a' # rn li s zemlj njezin (obbesovski komar! Nije nimalo lako sa =a/(som voditi opsen rasprav 6 siji! Nadala sam se da e raz#ovor nadii nje#ov poetn de:anzivnost ?%0a sam bio 2H+ lii i 1 Nrt o7i iiii/isa' ii/m j// mene' p aji/ d i rv nma' pn v !nnmna' pitajte 5(ene1ja koliko s bili sretni zbo# razvoja do#a.aja 6 siji!U@ ? Kim to#a' (tjela sam zaobii i nje#ov posvemanje razoaranje ?%U to sam vrijeme pok avao initi neto to se kasnije pokazalo potp no jalovim!)@ Tr dila sam se bolje s(vatiti zato je 6 siji bio toliko

ne spjean' zato je' ba tom tren tk ' 0e::re1a =a/(sa nap stila nje#ova le#endarna srea! =a/(s sad tvrdi da je znao da je neto dr #aije jo tren tk kad je sti#ao 9oskv ! %&d prvo# asa osjeao sam nekakv prijetnj !!! &d prvo# tren tka bio sam bijesan!) 6 sija se s oila s %prvorazrednom makroeko-nomskom krizom' jednom od najsnaniji( i najnestabilniji( kriza koj sam doivio)' rekao je! No' to se nje#a ti/alo' izlaz je bio jasan < ok-terapija kakv je prepisao Poljskoj %s /iljem brzo# pokretanja osnovni( trini( silni/a < i asno velika koliina pomoi! Pomiljao sam na B3 milijardi dolara #odinje < #r bo i( dijelei na +4 za 6 sij i +4 za rep blike s /iljem ostvarivanja mirne i demokratske tranzi/ije!) 9ora se priznati da =a/(s posjed je zlo#lasno selektivno pamenje kad na tapet sti#n drakonske mjere koje je provodio Poljskoj i 6 siji! Tijekom nae# raz#ovora neprekidno je zaobilazio vlastite pozive na brz privatiza/ij i #olema rezanja ? kratko reeno' ok-terapij ' izraz koje#a se danas odrie i tvrdi da je #ovorio samo o skom spektr politike /ijena' a ne o sveob (vatnom servisiranj drave@! Po nje#ovim sjeanjima' ok-terapija je odi#rala manj lo# ' dok se on #otovo isklj ivo bavio prik pljanjem sredstava < kae da je nje#ov plan za Poljsk #lasio ovako$ %:ond za stabiliza/ij ' otpis d #ovanja' kratkorona :inan/ijska pomo' inte#ra/ija s zapadnoe ropskom ekonomijom!!! Kad me 0elj/inov tim zamolio za pomo' biti sam im predloio to isto!), Klj na postavka =a/(sove izjave nije pitna$ osi# rati velik koliin pomoi bila je temeljna pretpostavka nje#ova r sko# pro#rama < kao i 0elj/inova odl ka da se pokori pro#ram /jelini! =a/(s je temeljio vlastit vizij ' kako sam kae' na 9ars(allovom plan ' na +2'* milijardi dolara ?dananji( +B3 milijardi@ koje s =jedinjene Drave namijenile za rekonstr k/ij e ropske in:rastr kt re i ind strije po zavretk Dr #o# svjetsko# rata < t s(em #otovo svi smatraj naj spjenijim diplomatskim potezom Fas(in#tona!B =a/( kae da je 9ars(allov plan pokazao da se %kad je drava , 0o(n 5assid1 ovo biljei Ne; Jorker ' 2334!$ %&staje injeni/a da se =a/(s' i Poljskoj kao i 6 siji' odl io za dr tveni inenjerin# veliki( razmjera' pretpostavljaj i #a post pnoj promjeni i iz#radnji instit /ija! 0edan primjer to#a jest katastro:alna privatiza/ijska politika' lako se najvei dio privatiza/ije realizirao tek

nakon =a/(sova odlaska iz 6 sije' potkraj +RRH!' temeljni okviri pro#rama nastali s tijekom +RR2! i +RRB!' vrijeme kad je jo tamo radio!) 2H2 povratni irilmstvo! 9o#a mi je 9nrs(allov plan bilo zanimljivo!!! kako je Mapravo skromna novana in: zija stvorila temelj na kojem je korijene p stio ?e ropski@ ekonomski oporavak!) Na poetk je vjerovao da Fas(in#ton postoji slina politika elja da se 6 sija preobrazi spjen kapitalistik ekonomij ' jednako kao to je postojalo iskreno zanimanje kad s nakon Dr #o#a svjetsko# rata pitanj bili >apadna Njemaka i 0apan! =a/(s je bio si# ran da sredstva za novi 9ars(allov plan moe izv i od ameriko# 9inistarstva :inan/ija i 99E-a' a za takvo vjerenje imao je vrst temelj! %8jerojatno najvaniji ekonomist na svijet ) < tako #a je T(e Ne; Jork Times opisivao ti( #odina!H Kad je radio kao savjetnik nove poljske vlade' prisjea se da je % jednom jedinom dan Bijeloj k i sk pio milijard dolara!) Gli' potom je rekao i ovo$ %Kad sam im to isto predloio za 6 sij ' nitko nije pokazao ni najmanje zanimanje! Nitko! U 99E- s me #ledali kao da sam potp no l d!) "ako s se mno#i Fas(in#ton divili i 0elj/in i nje#ovim 5(i/a#o Bo1sima' nitko nije bio spreman pr iti im pomo koliinama o kojima s taspravljali' to je znailo da je =a/(s pokren o pro/es razaranja 6 sije i da nije mo#ao isp niti svoj dio po#odbe! Tijekom to# razdoblja ozbiljno se pribliava samokriti/i$ %9oja najvea osobna po#reka)' izjavio je na vr( n/ r sko# debakla' %bila je predsjednik Boris 0elj/in izjaviti$ PNe brinite! Pomo stie!P Naime' bio sam d boko vjeren da je ta pomo previe vana i bitna >apad ' da bi se /ijeli pro#ram propastio toliko znaajno i temeljito kao to se zbilo!)4 Dod e' problem nije bio samo tome to ni 9inistarstvo ni 99E nis sl ali =a/(sa < problem je bio i taj to je =a/(s a#resivno za#ovarao ok-terapij prije ne#o to je dobio jamstva da e pomoi!!! Taj s rizik sk po platili milij ni lj di! Kad sam sa =a/(som ponovno prettesala to pitanje' ponovio je da m je osnovna #reka bilo po#reno t maenje vain#tonske politike klime! Prisjea se raz#ovora s 7a;ren/eom Ka#leb r#erom' amerikim dravnim tajnikom vrijeme mandata Ceor#ea X! F! B s(a! =a/(s je iznio sl aj < ako se dop sti da 6 sija jo d blje tone ekonomski kaos' to bi mo#lo osloboditi sile izvan svaije# nadzora < masovn

#lad' ratoborni na/ionalizam' ak i :aizam' to nije' za/ijelo' nimalo m dro dravi kojoj je atomsko or je doslovno jedini proizvod za koji postoje vikovi! %8aa analiza moda i jest ispravna' ali to se nee do#oditi)' odvratio je Ka#leb r#er! >atim je pitao =a/(sa$ %>nate li kojoj #odini iviteD) 2HB pomet misna starije#! i /rn/i@ t "mtonove K!miNi!i nje l la Ne i V ++ (iN!i i l!i Nr lPn e'l i zanemario domae ekonomske te#obe i po svijet tnPao za slavom ?!!b dalo' to ti je ekonomija!)@! =a/(s vjer je daje 6 sija pala kao rtva n tarnje# ameriko# s koba! "' kako kae' sad vidi da s na djel bile i dr #e silni/e - mno#i moni/i Fas(in#ton i dalje s vodili Xladni rat! 6 ski ekonomski slom smatrali s #eopolitikom pobjedom' odl nom pobjedom koja je =jedinjenim Dravama osi# rala premo! %Nisam mo#ao tako razmiljati)' rekao mi je =a/(s' a zv ao je kao to esto zv i' kao mladi ska t koji je zal tao sred epizode &bitelji =oprano$ %0a sam razmiljao ovako$ PTo je sjajno < konano propada taj mrski reim! G sad idemo stvarno pomoi 6 sima! Ba/imo se na posao svim sna#ama!!! Kad se sjetim to#a' si# ran sam da s me politiki planeri #ledali kao l .aka!P) Usprkos ne spje( ' =a/(s ne smatra da je tijekom to# razdoblja politik odnosa s 6 sijom poti/ala ideolo#ija slobodno# trita! Kako je rekao' #lavna joj je znaajka bila %ista lijenost)! 6aireni( r k bi doekao zavrel estok rasprav o tome treba li 6 siji pon diti pomo ili sve prep stiti trit ! Umjesto to#a' zaprepastilo #a je nepostojanje ikakva ozbiljno# istraivanja i rasprave o tim temeljnim odl kama! %>a mene je dominantna pojava bio nedostatak bilo kakva napora! 6aspravljajmo o tom pitanj barem dva dana - nikad nita slinoY Nikad nisam naiao na$ P>avrnimo r kave' na posao' rijeimo probleme' idemo vidjeti to se zapravo zbivaP!) Kad =a/(s tako strasno #ovori o %naporn rad )' vraa se dane Ne; Deala' 8eliko#a dr tva i 9ars(allova plana' kad s mladii s najelitniji( sve ilita sjedili za zapovjednim stolovima kratkim r kavima' okr eni praznim ali/ama kave i (rpama pro#rama' stro raspravljaj i o kamatnoj stopi i /ijeni itari/a! Tako s se tvor/i politike ponaali na vr( n/ ke1ne-sijanizma' takav vid %ozbiljnosti) oito je zasl ivala i r ska katastro:a! Pripisati propast 6 sije navali kolektivne lijenosti Fas(in#ton loe je i nedovoljno objanjenje! 9oda je t epizod mo# e bolje s(vatiti

kroz prizm omiljen ekonomistima slobodno# trita < kroz prizm trino# natje/anja! Kad je Xladni rat bio p nome zama( ' kad je =ovjetski =avez bio netakn t' narodi svijeta mo#li s ?barem teoriji@ odl iti kojoj se ideolo#iji ele prikloniti < postojala s dva pola i mno#o to#a izme. nji(! To je znailo da je kapitalizam morao privlaiti potroae' morao je n diti ini/ijativ ' morao je imati kvalitetne proizvode! Ke1nesijanizam je od vijek bio izraz potrebe kapitalizma za natje/anjem! Predsjednik 6oosevelt vodi Ne; Deal ne zato da bi isklj ivo blaio te#obe 8elike krize' ne#o i da 2HH "ieol iMil!i in i;; `! ++ Sl m ++ S# liMr!l!i' li!tMill pioinjenn ekonomsko# model!i! Neki s Mmljeli M!i i! lik!ilno dr kijim s stavom na predsjednikim iMliorima Vl@9! #odine' milij n Gmerikana/a #lasovalo je za so/ijalistiko# ili kom nistiko# kandidata! =ve vei broj Gmerikana/a sve je pozornije sl alo " l e1ja 7on#a' pop listiko# senatora iz 7o isiane koji je tvrdio da Gmerikan/i moraj primati zajameni #odinji pri(od iznos 2 433 dolara! &bjanjavaj i zato je Ne; Deal iz +RB4! #odine dodao jo vee povlasti/e i so/ijalno osi# ranje' ED6 je izjavio da je elio % krasti 7on#ov #rmljavin )!* U tom s kontekst ameriki ind strijal/i nevoljko pri(vatili 6ooseveltov Ne; Deal! 6 bove trita moralo se blaiti novim radnim mjestima javnome sektor i osi# rati da nitko ne #lad je < b d nost kapitalizma nala se na ko/ki! >a vrijeme Xladno#a rata nijedna drava slobodno#a svijeta nije bila im na na takve pritiske! >aptavo' posti#n a kapitalizma na polovi/i stoljea' tonije' ono to =a/(s naziva %normalnim) kapitalizmom < zatita radnika' mirovine' javna zdravstvena skrb i dravna potpora najsiromanijima =jevernoj Gmeri/i < sva redom iznikla s iz one pra#matine potrebe da kapitalizam' s oen sa snanom ljevi/om' pristane na vee st pke! 9ars(allov plan bio je najmonije or je koje je ikad dopremljeno na ekonomsk bojini/ ! Nakon rata njemaka je ekonomija bila krizi i prijetila da e propastiti i ostatak >apadne K rope! "stovremeno je toliko velik broj Nijema/a poeo na#injati so/ijalizm da je vlada =jedinjeni( Drava pristala podijeliti Njemak na dvije drave' ne elei je iz# biti /ijelosti' niti dop stiti da potp nosti skrene lijevo! U >apadnoj se Njemakoj amerika vlada okoristila 9ars(allovim planom za iz#radnj kapitalistiko# s stava kojim nije namjeravala stvoriti prist pana' nova trita za Eord ili =ears ne#o #a

initi toliko spjenim i neovisnim da' zbo# nje#a' e ropska ttina ekonomija pro/vjeta' a so/ijalizam iz# bi svak privlanost! Do +RHR! #odine to je znailo da s Gmerikan/i zapadnonjemakoj vladi trpjeli sve vidove potp nosti nekapitalistiki( politika < dtavni nadzor nad otvaranjem novi( radni( mjesta' #olema la#anja javni sektor' s bven/ije njemakim tvrtkama i snane sindikate! Potezom' potp nosti nezamislivim devedesetima ili "tak pod amerikom ok pa/ijom' vlada =jedinjeni( Drava raz#njevila je vlastite korpora/ije nametn vi moratorij na strana la#anja da' ratom razorene njemake tvrtke oslobodi bremena trino# natje/anja prije ne#o to se potp no oporave! %Ulazak sttani( kompanija Njemak to vrijeme smattao 2H4 priznate povijesti iviarsliailovo# plana' -i 9iovna i!iMlika izmet " m la i danas jest tato tadanja vlada =jedinjeni( Drava nije #ledala Njeni! kn kao podr je iz koje# e /ijediti nova/! Nis eljeli stvarati neprijatelje! =matrali s da bi se takvom pljakom i otimainom izravno tje/alo na oporavak K rope /jelini!) Kisenber#ova istie da takav prist p nije bio posljedi/a navale altr izma! %=ovjetski =avez nalikovao je nabijenom top ! Kkonomija je ton la kriz ' jaala je njemaka ljevi/a' a oni s ?>apad@ morali to bre pri#rabiti odanost njemako# naroda! Uistin s sebe smatrali bor/ima za slobod njemake d e!) Njezina povijest te bitke ideolo#ija' iz koje iznie 9ars(allov plan' p je na trajn slijep tok koja se skriva /jelok pn =a/(sov op s < kojem se nalaze i nje#ovi nedavni' (valevrijedni' napori da radikalno povea sredstva za pomo G:ri/i! 9asovni pokreti jedva da se i spominj ! =a/(' naime' stvaranje povijesti smatra zadaom ske elite' pitanjem imenovanja te(nokrata na njima najprikladnije poloaje! 0ednako kao to s i pro#rami ok-terapije sklapani tajnim b nkerima 7a Paza ili 9oskve' tako se' po nje#ov miljenj ' B3 milijardi ameriki( dolara pro#ramirane pomoi 6 siji trebalo materijalizirati na temelj ' samo i jedino' raz mni( ar# menata koje je iznosio Fas(in#ton ! No' Kisenber#ova ipak primje je da izvorni 9ars(allov plan nije proistekao iz iste dobro(otnosti ili' ak' raz mni( ar# menata' ne#o je iznikao iz stra(a od narodne pob ne! =a/(s se iskreno divi Kevnes ' ali #a' naiz#led' ne zanima ono to je potp nosti omo# ilo postojanje kevnesijanizma nje#ovoj domovini

< nem ti i ratoborni za(tjevi sindikalista i so/ijalista pretvorili s ono radikalno rjeenje vjerljiv prijetnj ' tako da je Ne; Deal sporedbi s njom iz#ledao kao pri(vatljiv kompromis! Ta nespremnost da prizna vanost masovni( pokreta koji tjeraj neodl ne vlade da pri(vate ideje koje i sam za#ovara ima ozbiljne posljedi/e! Prvo' to znai da =a/(s 6 siji nije bio sposoban vidjeti nezaobilazn politik stvarnost koja #a je doslovno bola oi < 9ars(allovo# plana za 6 sij biti nee zato to je jedini 9ars(allov plan nastao pravo zbo# 6 sije! Kad je 0elj/in rastoio =ovjetski =avez' time je ispraznio onaj %nabijeni top) koji je poti/ao razvoj prvotno#a Plana! Bez nje#a' kapitalizam je (ip postao slobodan preobraziti se svoj najbjesom niji oblik < ne samo 6 siji' ne#o i posv da po svijet ! 6aspadom =ovjetsko#a =aveza' slobodno je trite pri#rabilo #lobalni monopol to je znailo da vie nis potrebne sve one %distorzije) koje tje na nje#ov ' inae savren ravnote ! 2H* it se' a Ko pi im !++ i i i!i sok terapij ' oitjei mom proi mii i %norma i noj e ropskoj dravi)! ;V pi aVo s i/ normalne / ropske drave ?sa snanim mreama soi ijalnili zatita' radnikim zatitama' monim sindikatima i zdravstvenom skrbi dravnim r kama@ nastale kao kompromis izme. kapitalizma i kom nizma! =ad za kompromis vie nije postojala potreba < >apadnoj lPGtropi pod opsadom s se nali svi mjereni politiki pro#rami' ba kao to s ptetrpjeli napade Kanadi' G sttaliji i =jedinjenim Dravama! Takvi pro#rami nee se voditi 6 siji < a osobito ne sa zapadnim s bven/ijama! &sloba.anje svi( spona jest' svojoj biti' ekonomska teorija 5ikake kole ?tako.er poznata i kao neoliberalizam ili' =GD- ' neokonzervati-vizam@$ nije to nikakav nov iz m ne#o samo kapitalizam oslobo.en svi( ke1nesijanski( dodataka' kapitalizam razdoblj monopolizma' s stav koji je otp stio sve koni/e < koji vie ne mora raditi da bi nas zadrao kao m terije' koji' po elji' moe biti antiso/ijalan' antidemokratski ili neotesan! =ve dok je kom nizam predstavljao prijetnj ' ivio je i dentlmenski sporaz m ke1nesijanizma - nakon to je i taj s stav iz# bio tlo pod no#ama' nestaj svi tra#ovi kompromisa' isp njavaj i tako p ristiko stremljenje koje je kao /ilj pokreta Eriedman postavio jo prije pola stoljea! To je ona prava bit E k 1amine dramatine najave %kraja povijesti) koj je priliio tijekom predavanja na ikakome =ve ilit +RIR!

#odine < on nije tvrdio da svijet ne postoje nikakve dr #e ideje! =amo je iznio tvrdnj da nakon pada kom nizma nee postojati nijedna dr #a' dovoljno mona ideja koja e se prepoznati kao tavnopravni protivnik! Dok je =a/(s #ledao kolaps =ovjetsko#a =aveza kao oslobo.enje od a totitarne vlasti i bio spreman zas kati r kave i pritei pomo' nje#ove kole#e iz 5ikake kole smattali s taj do#a.aj dr #aijim vidom slobode - konanim oslobo.enjem od ke1nesijanizma i dobronamjerni( ideja pojedina/a kakav je 0e::re1 =a/(s! Cledano tom svjetl ' odl ka da se ne ini nita' odl ka koja je toliko raz#njevila =a/(sa kad je po#odila 6 sij ' nije bila %ista lijenost) ne#o laissez:aire na djel < p sti' ne ini nita! Ne makn vi prstom da pomo#n ' svi pojedin/i zad eni za odnose s 6 sijom < od Di/ka 5(ene1ja' kao ministra obrane predsjednika B s(a starije#' preko 7a;ren/ea = mmersa' podtajnika 9inistarstva :inan/ija' sve do =tanle1ja Eis/(era 99E- < zapravo s inili neto; proveli s ptaks ideolo#ij 5ikake kole i trit p stili da poini najtei zloin! 6 sija je' jo vie ne#o Qile' primjer /ikake ideolo#ije na djel ' predznak ne#ativne topije %obo#ati se ili krepaj) koj e veina ti( isti( :a/a stvoriti "rak samo deset #odina kasnije! 2HA p ii9jin iai/' an vaM!n/ Koiir/r/n/ij/ < samo A'a zvaniK5 < na aesrrom Kara kon#resno# /entra 5arne#ie' smjeteno#a na + (ipont ? ar/l/ ' samo sedam min ta vonje od Bijele k eiodma( pod nosom 99l- i =vjetskoj ban/i! 0o(n Filliamson' tje/ajni ekonomist' poznat po tome to je oblikovao misije i banke i :onda' do#a.aj je priliio kao povijesno ok pljanje neolib/ralno# klana! Tamo se ok pilo impresivno dr tvo najvaniji( %te(no-politiara)' predvodnika kampanje irenja ikake doktrine po svijet ! Nazoni s bili i bivi ministri :inan/ija -panjolske' Brazila i Poljske' # verneri sredinji( banaka T rske i Per a' e: kabineta meksiko# predsjednika i bivi panamski predsjednik! Tamo se zatekao i =a/(sov stari prijatelj i j nak' 7eszek Bal/ero;i/(' tvora/ poljske ok-terapije' kao i Dani 6odrik' ekonomist koji je dokazao da s sve drave koje s pri(vatile neoliberalno restr kt riranje proivljavale d boke krize! Dola je i Gnne Kr e#er' b d a zamjeni/a #lavno# direktora 99E-a < 0osea Pi(era! Pino/(etov najzadrtiji ministar' nije mo#ao biti nazoan jer se natje/ao

na predsjednikim izborima Qile ' ali je poslao detaljno izvjee! =a/(s' koji je to vrijeme bio 0elj/inov savjetnik' trebao se prvi obratiti ok pljenima! 5ijeli taj dan s dioni/i kon:eren/ije bavili s se omiljenom zabavom svi( ekonomista i smiljali kako neodl ne politiare natjerati da pri(vate pro#rame neomiljene biraima! U kojem tren tk nakon izbora treba pokren ti ok-terapij D 0es li stranke lijevo#a /entra inkovitije od oni( desni(' zbo# to#a to se dar ne oek jeD 0e li bolje pozoriti javnost ili %v d -politikom) (vatiti narod na spavanj D "ako se kon:eren/ija odvijala pod nazivom %Politika ekonomija politiki( re:ormi) < tako neprivlaan naziv bio je smiljen s /iljem odvraanja medijske pozornosti < jedan s dionik zlobno je primijetio da se' zapravo' #ovorilo o %makijavelistikoj ekonomiji)!I =a/(s je satima sl ao sve te raz#ovore da bi se' nakon veere' speo na podij i odrao #ovor' naslovljen istinski nje#ovoj maniri$ %]ivot ekonomskoj ok-sobi)!R Bio je vidljivo nervozan! Uzvani/i s bili spremni posl ati #ovor jedno# od svoji( idola' ovjeka koji je l okterapije prenio demokratsko doba! =a/(s nije bio raspoloen za samo(val ! Umjesto to#a' #ovor je odl io iskoristiti < tako mi je kasnije objanjavao < kao pok aj da toj monoj #omili/i objasni sv tein zbivanja 6 siji! =voje sl atelje podsjetio je na injek/ije pomoi koje s K ropa i 0apan primali nakon Dr #o# svjetsko# rata' to je bilo %od ivotne vanosti za kasniji' velianstveni' japanski spon)! "spriao je pri o pism koje m je poslao analitiar iz zaklade Xerita#e - samo# sredita :riedmanizma - i 2HI 9o j/ Xolm !iNrti si!iv ideolo#!Y slobodni i#!i trMistn mol kojima sam i ja)' iMjavio je! Ulo Mvi Pi vjerljivo' ali je po#reno! Trite +3 ne moe postii samo - me. narodna pomo je ivotno vana)! &psjedn tost politikom litissez-j ir/ 6 sij # ra katastro: koj ' rekao je$ %bez obzira koliko (rabri' sjajni i sretni bili r ski re:ormatori' nee prebroditi bez izdane vanjske pomoi!!! sve je vjerojatnije da emo prop stiti povijesn prilik !) =a/(sa s ' naravno' ispratili pljeskom' ali je reak/ija bila mlaka! >ato (vali toliko masivn javn potronj D Ta se sk pina spremila #lobalnim razmjerima nititi Ne; Deal' a ne sklapati novi! Tijekom

kon:eren/ije koja je slijedila' nijedan s dionik nije podrao =a/(sovo vi.enje < tovie' nekoliko nji( otvoreno m se s protstavilo! =a/(s mi je rekao da je tim #ovorom pok ao %objasniti kako iz#leda istinska kriza!!! prenijeti osjeaj (itnje)! 8ain#tonski tvor/i politike' rekao je' esto %ne s(vaaj to je zapravo ekonomski kaos! Ne mo# pojmiti nered koji slijedi)! ]elio i( je s oiti s injeni/om da tako.er postoji %dinamika zbo# koje /ijeli s stav sve vie i vie izmie nadzor ' sve dok na vlast ponovno ne zasjedne Xitler' dok ne b kne #ra.anski rat' dok ne zavlada masovna #lad ili to ve!!! 9ora se p titi pomo i to (itno' jer nestabilno stanje kree prema sve veoj nestabilnosti < to nije p t ka savtenoj ravnotei)! Tada sam pomislila da =a/(s nije dovoljno /ijenio svoj p blik ! U toj dvotani ok pili s se istinski poznavao/i Eriedmanove teorije krize' a mno#i od nji( primijenili s je svojim dravama! 8eina i( je savreno dobro raz mijevala koliko razaraj i i eksplozivan moe biti ekonomski slom' ali s iz 6 sije izvlaili dr # po k < da bolno i kaotino politiko stanje 0elj/ina tjera na brz rasprodaj dravno#a bla#a < to je iztazito povoljan is(od! 0o(n Filliamson' domain kon:eren/ije' imao je zada skren ti tasptav na te pra#matine prioritete! =a/(s je bio jedina prava zvijezda na kon:eren/iji' ali je Filliamson bio onaj istinski # r te sk pine! Proelav' ne:oto#enian i zapanj j e politiki nekorektan' Filliamson je istinski tvora/ naziva %8ain#tonski konsenz s) < dvije vjerojatno najee navo.ene i motalno naj pitnije rijei s vremenoj ekonomiji! =lavan je po svojim vrsto strojenim zatvorenim kon:eren/ijama i seminarima na kojima provjerava svoje smjele postavke! =ijeanjski s sret namislio je iskoristiti za ostvatenje vano# /ilja < elio je konano ispitati valjanost takozvane %(ipoteze krize)!+3 U svojem predavanj Filliamson nije nijednom spomen o vanost spaavanja ijedne drave od krize < zapravo je o tim katastro:ama #ovorio #otovo poetino! &k pljene je podsjetio na ne pitne dokaze da drave svoj #orki 2HR s zai//i i primiri soK-r/rapij ! %i i naj/rnji tren /i najnoijes prilike mn koji s(vaaj potreb : ndamentalne ekonomske re:orme)' izjavio je!++

Kao nesvakidanji talent za verbaliziranje podsvjesno# dijela :inan/ijsko#a svijeta' Filliams je' #otovo ne(ajno' kazao da to otvara neka zanimljiva pitanja$ 9oramo se pitati je li mo# e s vislo razmiljati o planskom izazivanj krize kojom se klanjaj politike zapreke re:ormama! Na primjer' jednom se Brazil nat kn lo da bi vrijedilo nabiti (iperin:la/ij i time sve prestraviti do dovoljne mjere da pri(vate promjene!!! 8jerojatno nitko' obdaren povjesniarskim vidom' ne bi za#ovarao neto slino Njemakoj trideseti( #odina' ili na#ovarao 0apan da pode rat kako bi ponjeo sve bla#odati nesvakidanje# pro/vata koji je slijedio nakon poraza! "pak' bi li kriza manji( razmjera mo#la posl iti istoj svrsiD 0e li mo# e osmisliti pse dokriz koja sl i istoj toj pozitivnoj : nk/iji' i koja ne nosi /ijen one istinske krizeD Filliamsove primjedbe velik s korak naprijed za doktrin oka! U dvorani' kojoj se ok pilo dovoljno ministara :inan/ija i # vernera sredinji( banaka da stvore kvor m za vaan tr#ovinski samit' poelo se otvoreno raspravljati o mo# nosti aktivno# stvaranja tee krize koja bi pripomo#la provedbi ok-terapije' istovremeno ne izazivaj i te#obe kakve sobom nose istinske krize!+2 "pak' jedan s dionik kon:eren/ije osjetio se pozvanim svome #ovor distan/irati od takvi( po#ibeljni( ideja! %Filliamsonov prijedlo# da bi bilo m dro izazvati mjetn kriz /ilj pokretanja re:ormi najboljem sl aj moe se oitati kao ideja smiljena da mami i izaziva)' izjavio je 0o(n To1e' britanski ekonomist sa sve ilita = sseg !+B Ne postoje nikakvi dokazi da je Filliamson izazivao! >apravo' postoje brojni dokazi da s ' s kladno nje#ovim idejama' donoene odl ke na najviim razinama :inan/ija Fas(in#ton i dr #dje! 9jese/ dana nakon Filliamsonove kon:eren/ije Fas(in#ton ' mojoj domovini mo#ao se nazrijeti traak novo# ara za stvaranjem %pse dokrize)' iako je t pojav malo nji( prepoznavalo kao dio onodobne #lobalne strate#ije! 243 M!i9N W!ni +M iitiviiiii i -nviMiN/! %i MiiMinena Kriza piljen) - vritao je #oi/m naslov !ii ional im iiovin!im!i ?ilob/ itnrl9iliM! 8elika dravna televizija objavila je spe/ijalno izvjee da %ekonomisti previ.aj tla e sljedee #odine' najvie za dvije' zamjenik ministra

:inan/ija doi kabinet i objaviti da Kanada nije vie kreditno sposobna!!! ]ivoti e nam se st bokom promijeniti!)+H U rjenik je odjednom la :raza %d niki zid) < znaenj da je' iako se tom tten tk ivot inio mirnim i dobnim' Kanada troila toliko iznad vlastiti( mo# nosti da e vrlo skoro tvrtke s Fall =treeta' 9ood1 ili =tandard and Poor srozati dravni kreditni rejtin# s trostr ko# %G) na neto daleko nie! Kad se to do#odi' (iperpokretni la#ai koje s oslobodila nova pravila #lobaliza/ije i slobodne tt#ovine jednostavno e pov i nova/ iz Kanade i premjestiti #a na si# rno! 0edino rjeenje - tako nam je teeno < bilo je radikalno rezanje ras(oda na nezaposlenost i zdravstven sktb! Naravno' vladaj a 7ibetalna stranka inila je pravo to' nato tome to je na vlast dola s pro#ramom stvaranja radni( mjesta ?kanadska inai/a %v d -politike)@! Dvije #odine nakon vr( n/a de:i/itarne (isterije' novinarka 7inda 9/e ai# otvoteno je objavila da je osjeaj krize pomno podjarivala i pravljala njime ai/a tr stova moz#ova koje s plaale najvee kanadske korpora/ije i banke' osobito instit ti 5! D! Xo;e i Eraser ? stanove koje je 9ilton Eriedman od vijek aktivno i otvoreno podravao@!+4 Kanada je imala stvarni( problema s de:i/itom' ali oni nis nastali zbo# ras(oda za osi# ranje nezaposleni(' ni za dr #e so/ijalne pro#rame! =tatisti/s 5anada objavila je podatke da s de:i/it stvorile visoke kamatne stope koje s nap (ale vrijednost d #a jednako kao to je tijekom osamdeseti( 8ol/ketov ok nap (ao d # zemalja razvoj ! 9/e ai#ova je posjetila prav tvrtke 9ood1 na Fall =treet i raz#ovarala s 8in/entom Tr #liom' viim analitiarom' zad enim za kanadski kreditni rejtin#! &n joj je rekao neto istinski vano < da s direktori kanadski( korpora/ija i banaka na nje#a vrili neprekidan pritisak da objavlj je katastro:alna izvjea o stanj dravni( :inan/ija' to je odbio initi jet je Kanad smatrao sjajnim i stabilnim pod: jem za la#anja! %0edina dtava koj nadzirem' kojoj na/ionalne kompanije ele da jo vie sp stim rejtin# < i to trae redovno! 9isle da s pre/ijenjeni!) 6ekao je da #a predstavni/i drava obiavaj nazivati i #ovoriti m da je rejtin# prenizak! %Dok Kana.ani obiavaj vlastit domovin pod/jenjivati daleko vie od strana/a!) 6azlo# je bio taj to je %kriza de:i/ita) bila' kanadskoj :inan/ijskoj zajedni/i' najvanije or je zavreloj politikoj botbi! U vrijeme kad 24+

!="! 8" !Kl ++ ttljlX" pi +"" K9 !ti " ++!+ =" ++'++ lNl 0 U "" eM!8 U > !+ "" ++ """ " " &9U lV !+ P!""" " i " "" "" pro#rama < zdravstva i obrazovanja! B d i da je i/ pro#rame po.i zavala velika veina Kanadana' jedini nain kojim se mo#lo opravdali smanjenje bio je na/ionalni ekonomski slom <kriza p ne sna#e! Qinjeni/a da je i vri ka 9ood1 nastavila Kanadi izdavati najvii mo# i rejtin# < GGG - velikoj je mjeri oteavala odtavanje takva kataklizmiko# raspoloenja! U me. vremen s takve prot rjene vijesti zb njivale investitote < 9ood1 je na sva zvona slavio Kanad ' dok je kanadski tisak prikazivao dtavne :inan/ije naj/rnjim mo# im tonovima! Tr #li s toliko dozlo#tdile politizirane statistike koje s stizale iz Kanade i tako s mnj dovodile rez ltate nje#ovi( vlastiti( istraivanja da je inio neto nesvakidanje - objavio je %spe/ijalni komentar) kojem pojanjava da kanadski ras(odi %nis izmakn li nadzor ); tovie' p tio je i nekoliko prikriveni( (ita/a m tnim ra ni/ama kojima s se bavili desniarski tr stovi moz#ova! %Nekoliko nedavno objavljeni( izvjea velikoj mjeri pretjerano prikaz j stanje kanadsko# :iskalno# d #a! U nekima od nji( nalaze se dvap t zbrojeni iznosi' dok dr #a iznose neprikladne me. narodne sporedbe!!! Ta netona mjerenja vjerojatno s imala tje/aja na pretjerano pesimistin o/jen kanadski( d niki( problema!) Nakon spe/ijalno# izvjea iz 9ood1ja' proirio se #las da ne postoji prijetei %d niki zid) < to je velike nesreilo kanadsk poslovnjak zajedni/ ! Tt #lia kae da #aje' nakon to je objavio komentar$ %jedan Kana.anin!!! iz stvarno vane kanadske :inan/ijske instit /ije nazvao i rlao na nje#a! Doslovno je rlao! =tvarno' nevi.eno!)+*, Kad s Kana.ani konano saznali da s %krizom de:i/ita) najveoj mjeri manip lirali korpora/ijski tr stovi moz#ova' to vie nije bilo vano < prora nski rezovi ve s bili st pili na sna# ! =to je izravno zadalo teak dara/ kanadskim so/ijalnim pro#ramima' dara/ od koje#a se ovi nikad nis oporavili nato' kasnijim brojnim prora nskim vikovima! =trate#ija krize tom se razdoblj koristila jo mno#o p ta! U r jn +RR4! medije je pro/ rila video-snimka 0o(na =nobelena' ministra obrazovanja pokrajine &ntario' koji je' na zatvorenom sastank s d nosni/ima' izjavio da se prije najave smanjenja b deta za obrazovanje i dr #i( nepop larni( poteza mora prop tanjem podataka stvoriti ozraje panike koje stvara daleko

mranij slik od one o kojoj bi %bio spreman #ovoriti)! To je nazvao %stvaranjem korisne krize)!+A , 9ora se primijetiti da je Tr #lia istin rijetka pti/a na Fall =treet politiki pritisak " preesto tjee na kreditne rejtin#e' to se zatim koristi za poveanje pritiska s /iljem provedbe %trini( re:ormi)! 242 :t PVi " M M "! "!!!!!!iPi i P " "S"9N"S ii V i i " " " " M !lN i!U " " " " " " Ul 9liiivi! NN'N "U M!!"!=""""" raz#ovora o il Mn kim zidovima i neizbjenom ekonomskom slom i M!ilit ijevao sve v/iiP rezove i sve ambi/ioznij privatiza/ij < istovremeno s ( i/tlnianistiki tr stovi moz#ova predvodili taj val i navijetali nove krize! No' vain#tonskim najmonijim :inan/ijskim instit /ijama postojala je spremnost ne samo da se' pomo medija' stvori privid krize' ne#o i da se pod zm konkretne mjere za stvaranje posve realni( kriza! Dvije #odine nakon to je Filliamson iznio svoj tvrdnj o %podjarivanj ) kriza' 9i/(ael Br no' #lavni ekonomist odjela za razvojn ekonomij =vjetske banke' javnost je iznio ist idej ' ponovno bez dizanja neke vee medijske praine! U svome predavanj 9e. narodnom ekonomskom dr enj ' T nis +RR4! #odine' to #aje kasnije =vjetska banka objavila kao vlastito izdanje' Br no je pet stotina ok pljeni( ekonomista iz ezdeset osam drava izvijestio o postojanj sve snanije# konsenz sa o %ideji krize dovoljne sna#e koja bi kolebljive tvor/e politike natjerala na provedb re:ormi s /iljem poveanja prod ktivnosti)!+I, Br no je 7atinsk Gmerik istakn o kao %sjajan primjer naiz#led bla#otvorne d boke krize) < osobito se pozabavio Gr#entinom #dje s ' kako je rekao' predsjednik 5arlos 9enem i nje#ov ministar :inan/ija Domin#o 5avallo' sjajno %iskoritavali ozraje krize) i provodili pro#ram sveob (vatne privatiza/ije! Da sl ajno ne bi bilo neja-snoa' Br no je izjavio$ %Na#laavam ono najvanije < politika ekonomija d boke krize obino osi# rava pozitivan is(od radikalni( re:ormi!) U svjetl te tvrdnje' izjavio je da me. narodne a#en/ije moraj initi vie od p ko# iskoritavanja postojei( ekonomski( kriza da bi se provelo zasade 8ain#tonsko# konsenz sa < moraj preventivno srezati pomo i tako jo prod biti postoje kriz ! %Ne #odan ok ?na primjer' pad dravni( ili vanjski( pri(oda@ stvari moe poveati bo#atstvo jer skra je razdoblje ?prije pri(vaanja re:ormi@! "deja da

Psve mora postati #ore prije ne#o to se stanje poboljaP' ovjek prirodno pada na pamet!!! >apravo' kriza visoke in:la/ije moe PpopravitiP drav daleko bolje ne#o to bi se sama probijala kroz nekoliko tei( kriza!) Br no sam priznaje da ideja prod bljivanja ili stvaranja teko# ekonomsko# sloma po sebi zv i strano < dravni sl beni/i # be plae' propada javna in:rastr ktr ra < ali kao pravi ikaki sljedbenik zamolio je svoje sl atelje da to razaranje pri(vate kao prvi korak stvaranj ! %Tijekom , lako Br no nije st dirao 5(l/a# ' mentor m je bio istakn ti ikaki st dent' Don Patinkin - ranije sam navela nje#ov izjav kojoj ekonomij ikake kole spore. je s marksizmom zbo# njezine !Plo#ike potp nosti)! 24B razdoblj re:orme mo aneni( sk pina oslabi' a voda koji se odimi za d #orono rjeenje namjesto kratkorono# moe zadobiti podrk za svoje re:ormske pro#rame!)+R &visni/i o krizi 5ikake kole stvarno s kren li brzanom misaonom p tanjom! =amo nekoliko #odina ranije pretpostavljali s da bi se krizom (iperin:la/ije mo#li stvotiti vjeti oka potrebni za provo.enje ok-tetapija! Clavni ekonomist =vjetske banke' instit /ije koj je nov/em od poteza plaalo +AI drava i ija je zadaa bila obnavljati i osnaivati posrn le ekonomije' sada je za#ovarao stvaranje propali( drava zbo# mo# nosti koje je n dio %poetak r evinama)!23 Codinama s kolale #lasine da me. narodne :inan/ijske instit /ije petljaj s mijeem stvatanja %pse dokrize)' kako je naziva Filliamson' s /iljem pokoravanja drava svojoj volji' ali to se teko mo#lo dokazati! Najopsenije svjedoanstvo za sobom ostavlja Davison B d(oo' 99E-ov d nosnik koji se prometn o %zvidaa) i vlastit instit /ij opt io za namjetanje izvjea s /iljem razaranja ekonomija siromani( i nepokorni( drava! B d(oo je potje/ao s Crenade' st dirao ekonomij na 7ondonskoj ekonomskoj koli i Fas(in#ton se isti/ao svojim nekonven/ionalnim prist pom osobnosti < imao je rask ttan kos ' otprilike kao Glbert Kinstein i mjesto pt #asti( odijela nosio jakne! U 99E- je radio dvanaest #odina' oblik j i pro#rame str kt tni( prila#odbi za G:rik ' 7atinsk Gmerik i rodno m Karipsko otoje! Nakon to je instit /ija tijekom razdoblja 6ea#ana i T(at/(erove otro

skren la desno' slobodo mni se B d(oo na radnom mjest osjeao sve loije! Eond s nap ili zadrti 5(i/a#o Bo1si' pod vodstvom tadanje# #lavno# direktora' okorjelo# neoliberala 9i/(ela 5amdess sa! Kad je B d(oo dao otkaz +RII! #odine' odl io se posvetiti razotkrivanj tajni svo#a bive#a poslodav/a! =ve je zapoelo nesvakidanjim otvotenim pismom 5amdess s ' kojem se j j a// se odje/i pisama koje je Gndr\ C nder Erank pisao Eriedman desetljee ranije! Pokaz j i privrenost jezik rijetkom zavise ekonomiste iz Eonda' pismo zapoinje ovako$ %Danas sam dao ostavk na svoj poloaj 9e. narodnom monetarnom :ond ' #dje sam proveo vie od dvanaest #odina' i odradio vie od +333 dana koje sam proveo na sl benim p tovanjima za Eond' prodaj i varke i trikove vladama i narodima 7atinske Gmerike' Kariba i G:rike! >a mene ta ostavka znai nepro/jenjivo vrijedno oslobo.enje' jer 24H rttrji +++ !iv ++!"9 )++++ i:jtl Y++ " " "" "9P + P"" " 9llPTil !9ll Uli """X"" 8"U"""" Kali K "8 +++ Z " "07+ li!t siromani( i iz#ladnjeli(!!! Mn! r' krvi ima loliko da re rijekama' M!! im se s i' lijepi se po meni ponekad pomiljam da na svijet nema dovoljno sap na da se operem od sve#a to sam poinio vae ime)!2+ >atim nastavlja izla#ati sl aj! B d(oo je opt io Eond da statistik koristi kao %smrtonosno) or je! "s/rpno dok mentira kako je' radei kao zaposlenik Eonda tijekom osamdeseti( #odina' s djelovao pomno osmiljenim %statistikim aradama) kojima s nap (avane brojke 99E-ovim izvjeima o na:tom bo#atoj dravi Trinidad i Toba#o' s /iljem da se drava prikae manje stabilnom ne#o to je stvarnosti bila! B d(oo je iznio tvrdnj da je 99E vie ne#o dvostr io rez ltate ivotno vani( statistiki( mjerenja tamonje /ijene rada i tako drav prikazao iznimno neprod ktivnom iako je' nastavlja' Eond raspola#ao tonim poda/ima! U dr #om sl aj tvrdi da je Eond %iz vedra neba' doslovno izmislio) #oleme' neplaene dravne d #ove!22 Nadalje' tvrdi da s sve te %teke nepravilnosti) stvorene namjerno - da nije rije o %po#rekama ra nanj ) < i da s zatim kao injeni/e predstavljene :inan/ijskim tritima koja s Trinidad odma( pro#lasila rizinim podr jem i srezala la#anja! Kkonomski problemi drave < pokren ti padom /ijene na:te' #lavno# izvozno# proizvoda - brzo s poprimili razmjere katastro:e' te je Trinidad morao moliti 99E za

pomo! Eond je tada zatraio da drava pristane na ono to B d(oo opis je kao 99E-ov %najsmrtonosnij ljekarij ) < otp tanja' rezanja plaa i %/ijeli spektar) pro#rama str kt rni( prila#odbi! Pro/es je opisao kao %varkom smiljen prekid ekonomske k /avi/e dravi)' s /iljem %prvotno ekonomsko# nitenja Trinidada i Toba#a' a zatim i preobrazbe drave)! B d(oo' koji je mro 233+! #odine' svom pism jasno iznosi da je takv s dbin akama sk pine d nosnika doivjelo vie drava! 5ijeli pro#ram 99E-ovi( str kt rni( prila#odbi opisao je kao oblik masovne tort re kojim se %vlade i narodi koji Pvrite od bolaP prisiljavaj da pred nama padaj na koljena' slomljeni' prestravljeni' raspadn ti' i da mole za traak raz ma s nae strane! No' mi im se okr tno smijemo li/e i nesmiljeno nastavljamo s m enjem)! Nakon objavljivanja pisma' trinidadska je vlada nar ila dvije nezavisne st dije koje s ispitale tonost navoda i otkrile da s istiniti < 99E je nap (avao i objavljivao po#rene brojke' to je dravi nanijelo nepro/jenjive tete!2B 244 venez elanskom obalom' i osim ako narod i/ drave i(- po(aia 99+ ov stoer na Devetnaestoj li/i' malo j/ vjerojatno da e iime priv i pozornost svijeta! Pismo je netko +RR*! #odine pretvorio li kazalin predstav s naslovom Pismena ostavka #! B d(ooa 99E- ?Pedeset #odina je i previe@ i postavio je malom kazalit nj jorkoj etvrti Kast 8illa#e! "zvedba je doivjela iznena. j e pozitivn kritik T(e Ne; Jork Times koji (vali %nesvakidanj kreativnosti) i %zanimljive rekvizite)!2H Taj kratki kazalini osvrt jedini je sl aj da se B d(oovo ime spominje T(e Ne; Jork Times ! 24* Xaranje Gzijom i pad %dr #o# Berlinsko# zida) Nova/ tee tamo #dje lei prilika' a ovom se tren tk Gzija ini je:tinom! Cerard =mit(' bankar za :inan/ijske instit /ije' zaposlen nj jorkoj tvrtki UB= =e/ rities' o azijskoj krizi +RRA!-+RRI!+ Dobra vremena - loa politika! 9o(ammad =adi' ekonomski savjetnik indonezijsko# #enerala = (arta2 Pitanja zv e naiz#led jednostavno! =to moete k piti za svoj pla D 0e li dovoljna za stan i (ran D &staje li vam viak koji aljete

roditeljimaD =to je s trokovima prijevoza na posao i s poslaD Bez obzira kako i( obliila' neprekidno sam dobivala iste od#ovore$ %&visi)' ili %Ne znam)! %=amo nekoliko mjese/i ranije)' objanjavao mi je sedamnaesto#odinji radnik koji je tvorni/i nedaleko od 9anile ivao odje za Cap' %imao sam dovoljno nov/a da sam svaki mjese/ mo#ao malo slati obitelji < sad ne zara. jem ni da sebi k pim (ran !) %0es li vam snizili plaeD) pitala sam! %Ne' mislim da nis )' rekao je' pomalo zb njen! %0ednostavno' s tim nov/em ne mo# vie platiti sve! 5ijene neprekidno rast !) Bilo je to ljeto +RRA! #odine' kad sam Gziji istraivala radne vjete nakon pro/vata tvorni/a izvozni( proizvoda! &tkrila sam da s radni/i naili na problem tei od prisilni( prekovremeni( sati ili zlostavljanja od strane nadre.eni( < nji(ove drave velikom s brzinom padale prema onome to e se brzo pokazati kao depresija p noj snazi! =tanje "ndoneziji' #dje je kriza bila jo d blja' bilo je na r b eksplozije! "ndonezijska val ta # bila je vrijednost izme. j tra i s mraka < i tako nedo#led! 0edno#a s dana tvorniki radni/i mo#li k piti rib i ri ' dr #i dan morali s se pre(ranjivati samo riom! Dod e' s dei po neobvezatnim raz#ovorima 24A <!!!!!,-UP,a -----U <P !!!!!U`SS`--!!!!!!!!!!!!!!! najizravnije zara.ivali na porast /ijena i' posljedino tome' nosili najvee breme krivi/e' lb je Ke1nes mislio rei pozoravaj i na po#ibelji od ekonomsko# kaosa < nikad se ne moe znati kakav / se amal#am #njeva' rasizma i revol /ije oteti nadzor ! 0 noazijske drave bile s osobito osjetljive na teorij zavjere i etnika rtvovanja b d i da' istini za volj ' za :inan/ijsk kriz nije postojao nikakav taz man razlo#! Na televiziji i po novinama analitiari s zv ali kao da je /ijela re#ija oboljela od neke misteriozne i iznimno priljepive boletine < slom trita odma( je dobio ime %Gzijska #ripa)' da bi #a kasnije promakn li %Gzijsk zaraz )' nakon to se proirila na 7atinsk Gmerik i 6 sij ! =amo nekoliko tjedana prije ne#o to je sve otilo k vra# ' te drave smatrale s se zorima ekonomske sna#e i vitalnosti < nazivali s i( Gzijskim ti#rovima' najblistavijim primjerima spjenosti pro/esa

#lobaliza/ije! U jednom tren tk b rzovni meetari #ovorili s klijentima da najsi# rniji p t do bo#atstva vodi preko la#anja te.evine zajednike :ondove azijsko# %trita spon )' a nakon to#a s bjesom no izvlaili nova/ dok s tr#ov/i %napadali) val te ba(t' rin##it' r pij - i stvorili ono to je T(e K/onomist nazvao % nitenjem te.evina razmjera sliniji( otvorenom i totalnom rat )!B Unato svem tome' n tar ekonomija Gzijski( ti#rova nije se promijenilo nita vidljivo < najveim dijelom vodile s i( one iste klike' nis i( dot kli ni ratovi niti kakve prirodne katastro:e' nis patile od veliki( de:i/ita < neke zapravo nis ni imale de:i/it! 9no#i veliki kon#lomerati nali s se do #rla d #ovima' ali s i dalje proizvodili od teniska do a tomobila i prodaja je ila dobro kao i vijek! Dakle' kako je mo# e da s ' #odine +RR*! la#ai smatrali raz mnim 0 n Korej loiti +33 milijatdi dolara' a da ve sljedee #odine' ista drava biljei ne#ativn stop la#anja od 23 milijardi - dakle' razlika iznosi +23 milijardiDH =to moe objasniti takav monetarni darD &tkrilo se da s drave pale kao rtve iste panike koj s toliko smrtonosnom inile brzina i eksplozivnost #lobalizirano# trita! Ne temeljene #lasine da Tajland ne posjed je dovoljn koliin dolara da brani val t pokren le s stampedo elektronsko# stada! Banke s pov kle zajmove' trite nekretnina koje je toliko b jalo da se ptetvorilo balon' rasprsn lo se tren tk ! Prekidana je iz#radnj napola dovreni( tr#ovinski( /entara' nebodera' odmaralita < nepomini kranovi lebdjeli s povr( # sto naikano# obzora Ban#koka! U eri sporije# kapitalizma postojala je 24I i ` iv! ivini ii m( ii iv i im!i ++ aii i n9N9Vi i i i#i ovima k! @ N?ti nisi ven inv/si K + N=K ++++ paketom' kad je N@!id jedan ti#ar' pali s i ostali nakon Tajlanda' panika se proirila i nova/ je ispario iz "ndoneziji$' 9alezije' s (Pilipina' pa ak i iz 0 ne Koreje' jedanaeste po snazi svjetske ekonomije i blistave zvijezde na nebeskom svod #lobaliza/ije! Da ojaaj vlastite val te' azijske s vlade morale /rpiti zali(e sredinji( banaka' i tako s prvotni stra( pretvorile stvarnost < sad s drave istin padale pod steaj! Trite je od#ovorilo novom navalom panike! Tijekom samo jedne #odine s azijski( je trita kapitala nestalo *33 milijardi dolara - bo#atstvo koje se prik pljalo #odinama!4

Kriza je izazvala oajnike poteze! U "ndoneziji s osiromaeni #ra.ani po(arali prodavaoni/e po #radovima i odnijeli to s mo#li ponijeti! U jednom sl aj dolo je do stra(otno# desa < tijekom jedne od pljaki poar je za(vatio tr#ovinski /entar 0akarti' #dje je nekoliko stotina lj di ivo iz#orjelo!* U 0 noj Koreji s televizijske postaje provodile masovn kampanj i pozivale #ra.ane da doniraj zlatnin koja je potom pretapana i time je otplaivan dravni d #! Tijekom samo nekoliko tjedana B milij na lj di predalo je o#rli/e' na ni/e' sportska odlija i tro:eje! ]ene s predavale vjenano prstenje' a kardinal je donirao zlatno raspelo! Televizija je emitirala kiaste donatorske kvizove' ali i nakon to se sk pilo dvjesto tona zlata < koliina dovoljna da sr i /ijen na svjetskom trit < korejska je val ta nastavila padati!A 0ednako kao i vrijeme 8elike krize' i ta je kriza izazvala val samo bojstava obiteljima koje s doivjele nestanak ivotni( te.evina i zatvaranje desetaka tis a manji( tvrtki! U 0 noj Koreji stopa samo bojstava +RRI! porasla je 43 posto! Najvie samo boji/a bili s stariji od ezdeset #odina' stariji roditelji pok avali s time smanjiti ekonomsko breme na pleima svoje ispaene dje/e! Korejski tisak tako.er je izvjetavao o znemir j em porast sk pni( samo bojstava < bili s to sl ajevi kad s #lave obitelji svoje k ane preoptereene d #ovima spijevali na#ovoriti na sk pno vjeanje! 8lasti s podsjeale na injeni/ da se %samo bojstvom smatra samo smrt #lave obitelji - ostale smrti smatraj se bojstvima' tako da je stvarni broj samo bojstava daleko vei ne#o to prikaz j statistike)!I Gzijsk kriz pro zroio je ve klasini zaarani kr # stra(a i jedino to j je mo#lo za staviti bio je onaj isti potez kojim se spasila meksika val ta vrijeme takozvane %Krize tekile) +RRH! < brz i odl an zajam < dokaz trit da ameriko 9inistarstvo :inan/ija nee dop stiti da 9eksiko 24R mm@ i!aNTaiiNUN vv r; iv isi;j rvimiii i iijMa n- +++ ini +++ iVi jTirrn i/iT n::il ?8 identin izjav $ %Ne pomaite GzijiY) =am 9ilton Eriedman' ve osamdesetima' inio je rijetk ast pojavivi se na 5NN- #dje je rednik vijesti 7o Dobs izjavio da se protivi bilo kakvom vid pomoi' te da se trite mora oporaviti

samo! %Pro:esore' ne mo# vam rei koliko vrijedi vaa podrka ovoj semantikoj raspravi)' izjavio je Dobbs' pravo sramotno zaslijepljen Eriedmanom! Taj stav za#ovarao je i Eriedmanov stari prijatelj Falter Friston' bivi direktor 5itibanka' kao i Ceor#e =( ltz' tadanji Eriedmanov s radnik desniarski nastrojenom Xooverovom instit t i lan prave brokerske k e 5(arles =/(;ab!+3 To miljenje otvoreno je dijelila i jedna od najmoniji( investi/ijski( banaka na Fall =treet < 9or#an =tanle1! 0a1 Pelosk1' nova zvijezda trine strate#ije' tekao je na kon:eren/iji 7os Gn#eles ' koj je priliio "nstit t 9ilken ?slavan po svojim bezvrijednim dioni/ama@' daje od ivotne vanosti da ni 99E' a ni ameriko 9inistarstvo :inan/ija ne ine nita ime bi blaili te#obe krize koja je dosti#la razmjere iz +RB3! %"z Gzije s nam najpotrebnije svjee loe vijesti! 7oe vijesti pottebne s kao poti/aj pro/es prila#odbe)' izjavio je Pelosk1!++ 5lintonova administra/ija s(vatila je mi# Fall =treeta! Tijekom samita Gzijsko-pa/i:ike ekonomske s radnje st denome +RRA! 8an/o ver < dakle' etiri mjese/a nakon sloma' Bill 5linton taz#njevio je svoje azijske parnjake izjavivi daje nji(ova ekonomska katastro:a zapravo samo %nekoliko kvr#a na p t )!+2 Por ka je bila jasna < ameriko 9inistarstvo :inan/ija nije namjeravalo smiriti stanje! G 99E' instit /ija koja je nastala da bi spteavala pravo takve slomove' nije inio nita' to je nakon r sko# sl aja postalo zatitnim znakom Eonda! Naposljetk s se ipak pokren li' ali ne brzim i (itnim stabiliza/ijskim zajmom koji je potteban preteno :inan/ijskoj krizi! Umjesto to#a poslali s d # popis za(tjeva' nabijen vjerovanjem 5ikake kole da je azijska katastro:a svojoj biti samo prikrivena prilika! Poetkom devedeseti( #odina' kad #od bi poborni/ima slobodne tr#ovine raspravama zatrebala vjerljiva pri o spje( ' neprekidno s isti/ali Gzijske ti#rove! Bile s to ekonomije- desa koje s napredovale skokovima' navodno zato to s irom otvorile #rani/e neo#ranienoj #lobali-za/iji! =vakako' korisna pria < Ti#rovi s se istin razvijali vrto#lavom brzinom < ali' tvrditi da se nji(ov razvoj temelji na slobodnoj tr#ovini bio je isti privid! 9alezija' 0 na Koreja i Tajland i dalje s vodili izrazito 2*3

i ni k p ili M !+ V +++++ i V ++ k i! " &rM' i vi- s M! li M !ilr M i i! !i:iiti U i#ii n!niM t i sekini/ ii (i j;t-t i k: i ++ anspoi i!i! " i#rovi mi' #radei vlastite ekonomije' M 'i si !i vi j!i " i voz iM 0apana' K rope i =jeverne Gmerike! Nes mnjivo' bile s to povijest i ekonomski( spje(a' ali povijesti koje s dokazivale da mijeane i nadzirane ekonomije rast bre i ravnomjernije od oni( koje s se pokorile vestern i bezakonj 8ain#tonsko# konsenz sa! Takvo stanje nije od#ovaralo zapadnim i japanskim investi/ijskim bankama i m ltina/ionalnim tvrtkama i potp no je raz mljivo da s ' dok s promatrali b janje azijsko# potroako# trita' ezn li za niim o#ranienim prist pom re#iji #dje bi mo#li prodavati svoje! ]eljeli s i pravo otk pa najbolji( korpora/ija ti#rova < osobito divovski( korejski( kon#lomerata kakvi s bili Dae;oo' X1 ndai' =ams n# i 7C! =redinom devedeseti(' pod pritiskom 99E-a i novostvorene =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije' azijske s vlade pristale na kompromis < zadrat e zakone kojima od strano# vlasnitva tite na/ionalne tvrtke i od prijeti se pritis/ima da privatiziraj klj ne dravne kompanije' ali e podii zapreke :inan/ijskom sektor i dop stiti naval papirnato# la#anja i tr#ovin val tom! Codine +RRA! kad je b ji/a svjee# kapitala Gziji na#lo promijenila smjer' bio je to izravan is(od takve vrste spek lativni( la#anja koja s bila le#alizirana samo zbo# pritiska >apada! To Fall =treet' naravno' nije #ledao na taj nain! 8r( nski investi/ijski analitiari tren tk s prepoznali kriz kao mo# nost konano# klanjanja svi( preostali( barijera kojima se titilo azijsko trite! Pelosk1' strate# banke 9or#an =tanle1' osobito je vatreno za#ovarao takav prist p < ako se dop sti prod bljenje krize' sva e strana sredstva nestati iz re#ije' pa e tvrtke azijskome vlasnitv morati pro#lasiti steaj ili se prodati zapadnjakim tvrtkama < 9or#an =tanle1 je oba sl aja vidio povoljan is(od! %8olio bi( vidjeti zatvaranje kompanija i rasprodaj !!! rasprodaja takvo# vlasnitva ide jako teko - vlasni/i obino prodaj samo pod prisilom! =to#a' potrebne s nam nove loe vijesti da bismo nastavili pritiskati korpora/ije i natjerali i( da konano rasprodaj svoje kompanije!)+B Neki s raspad Gzije #ledali jo irim razmjerima! 0ose Pi(era' Pino/(etov ministar miljenik' koji je to vrijeme radio vain#tonskom "nstit t 5ato' s iskrenim je veseljem doekao kriz i objavio %da je sti#ao dan naplate)! Naime' smatrao je da je kriza

zavrno po#lavlje rata koji s on i nje#ova ikaka bratija zapoeli Qile tijekom sedamdeseti( #odina! Pad Ti#rova' kako je rekao' predstavlja' ni manje ni vie ne#o' %pad dr #o# 2*+ 98FT "F"XU"++ G++ Ul 9inilll!lllFT " " M!l!9!" " 96 + j!U " 9 K 9 " +'+++M+++!+! Pi(eirino miljenje nipoto nije bilo radikalno! N/!skriv/no #a N/ dijelio i Glan Creenspan' ravnatelj ameriki( =avezni( rezervi i vjerojatno najmoniji tvora/ ekonomske politike na svijet ! Cteenspan je kriz opisao kao %iznimno dramatian do#a.aj koji vodi ka jednaavanj tipa trino# s stava kakav postoji ovoj dravi)! "znio je i primjedb da e %tten tana kriza mno#im azijskim dravama vjerojatno brzati raspad ostataka s stava poznati( po velikom tje/aj la#anja pod nadzorom vlada!)+4 Dr #im rijeima' raspad ekonomije pod azijskom vla zapravo je bio pro/es stvaranja nove ekonomije ameriko# tipa < poro.ajne m ke nove Gzije ?koristim :raz koja e nekoliko #odina poslije koristiti kontekst daleko tee# nasilja@! 9i/(el 5amdess s' tadanji ravnatelj 99E-a' dakle vjerojatno dr #i najmoniji tvora/ svjetske ekonomske politike' zast pao je slino vi.enje stanja! U jednom od rijetki( intervj a #ovorio je o krizi kao o prili/i koj je Gzija dobila da zba/i star ko i rodi se iznova! %Kkonomski modeli nis vjeni)' izjavio je! %U nekim tten /ima s korisni' a dr #ima!!! zastaie pa se moraj odba/iti!)+* Kriza pokren ta #lasinama koje s izmiljotin preobrazile stvarnost oito je bila jedan od ti( tren taka! ]eljan da nikako ne prop sti prilik ' 99E je nakon viemjesene neaktivnosti tijekom koje se kriza prod bljivala naposljetk otpoeo pre-#ovore s izm enim azijskim vladama! 0edina drava koja se to vrijeme od prla Eond bila je 9alezija' za(valj j i relativno malenom d # ! Konttoverzni malezijski premijer' 9a(at(ir 9o(amad' izjavio je da ne smatra da se %ekonomija mora nititi da bi se poboljala)' to je tom tren tk bilo dovoljno da #a pro#lase bjesom nim radikalom!+A &stale azijske ekonomije koje s bile po#o.ene krizom previe s oajniki djele za stranom val tom' da bi odbile desetke milijardi 99E-ovi( zajmova' te s svi redom zasjeli za stol$ Tajland' Eilipini' "ndonezija i 0 na Koreja! %Ne moete drav natjetati da trai pomo! &na to mora initi sama! G kad ostane bez nov/a' malo se kome moe obratiti)' izjavio je =tanle1 Eis/(er' #lavni 99E-ov pre#ovara!+I

Eis/(er je bio jedan od naj#rlatiji( za#ovornika ok-terapije 6 siji' i nato stra(otnim lj dskim rtvama' nje#ov stav prema Gziji ostao je jednako kr t! Nekoliko je vlada iznijelo prijedlo# da bi' b d i da je kriz pro zroila neob zdana lakoa kojom je nova/ k ljao nji(ove drave kao i iz nji(' bilo smisleno ponovno djelomino vratiti barijere < stta(otni %nadzor kapitala)! Kina je zadrala nadzor ?zanemar j i Eriedmanove 2*2 ii!XlM!&lU' 9 N: tl!llM#l5U pnllX lln "5M++""!ii/! bist (er i o!m!n!ik 99 k ove sk pine oilin!i( mi odba/ili taj prijedlo#!+R 9 9l; nije pokazivao za ni manje da otkrije onaj istinski zrok krize! Umjesto to#a' nalik zatvorskom istraitelj koji trai slabe toke' Eond se isklj ivo sredotoio na mo# nost iskoritavanja krize kao pre#ovarako# ad ta! 6aspad je natjerao sk pin tvrdo#lavi( drava da mole za milost < prop stiti takv prilik ikakim je ekonomistima koji s pravljali 99E-om bilo jednako pro:esionalnom nemar ! Nakon to s ispraznili rizni/e' Gzijski ti#rovi' bar to se ti/alo 99E-a' bili s spremni za preobrazb ! Prva :aza pro/esa bila je %osloboditi) drave svi( %oblika dravne zatite tr#ovine ili la#anja' ti( klj ni( sastojaka Pazijsko#a daP)' kako navodi politolo# Faiden Bello!23 99E je nadalje zatraio da vlade proved temeljito rezanje prora nske potronje to je dovelo do masovni( otp tanja javnom sektor ' i to dravama kojima je broj samo bojstava dostizao rekordne razine! Eis/(er je kasnije priznao' da je 99E zaklj io da krize "ndoneziji i Koreji nis povezane s pretjeranom dravnom potronjom! Unato tome' okoristio se nesvakidanjom predno koj je stvorila kriza da provede sve stro#e mjere pro#rama! Kako to opis je izvjestitelj T(e Ne; Jork Timesa' 99E-ovi potezi podsjeali s na %kir r#a koji sred opera/ije sr/a odl i malo prekopati po b brezima i pl ima!)2+, Nakon to je 99E Ti#rove %oslobodio) stari( navada' bili s spremni ponovno se roditi' i to ikakom stil < privatizirane osnovne sl #e' neovisne sredinje banke' %:leksibilna) radna sna#a' niska so/ijalna potronja i' naravno' potp no slobodna tr#ovina! = kladno novim sporaz mima' Tajland je stran/ima dop stio da posjed j velike djele bankama' "ndonezija je srezala s bven/ije za (ran ' a Koreja klonila zakon kojim je radnitvo titila od masovni( otp tanja!22 99E je

Koreji nametn o ak i stro#e kvote otp tanja < vjet za dobivanje zajma bio je otp tanje 43 posto zaposlenika iz korejsko# bankarsko# sektora ?kasnije brojka opada na B3 posto@!2B Takav za(tjev bio je od ivotne vanosti brojnim zapadnim m ltina/ionalnim kompanijama koje s traile jamstvo da mo# radikalno skresati azijske tvrtke koje s se spremale otk piti! Pinerin %Berlinski zid) poeo je padati! , 99E se esto prikaz je kao marioneta ameriko# 9inistarstva :inan/ija' i i/e na kojima PvisiP Eond rijetko s se tako dobro primjeivale kao tijekom ti( pre#ovora! Da bi' konanim pre#ovorima' osi# rao interese ameriki( tvrtki' David 7ipton' doministar za me. narodna pitanja ameriko# 9inistarstva :inan/ija ?i =a/(sov nekadanji s radnik provedbi poljsko# pro#rama okterapije@ odletio je 0 n Korej i smjestio se se lskome Xilton (otel #dje s predstavni/i 99E-a pre#ovarali s korejskom vladom! 7iptonova nazonost bila je' kako stoji napis novinara T(e Fas(in#ton Posta Pa la Bl steina' %vidljiv dokaz tje/aja =jedinjeni( Gmeriki( Drava na politik 99E-a)! 2*B NiiM'i miSi/N'i9 9imiKa in na vm ii/ raionomosri! rriN /ainTnrTvnpAHiKWSna o rad kojim se smanjivala zatita radnitva doekali s niMom najvei( i najradikalniji( trajkova povijesti 0 ne Koreje! "pak' za(valj j i krizi' promijenila s se i pravila i#re! Kkonomski raspad bio je toliko teak da je vladama pr io mo# nost ?kao to s to inile krize od bolivijske pa sve do r ske@ pro#laavanja privremene a toritarne vlasti$ nije trajalo d #o < tono koliko je trebalo za provedb 99E-ovi( za(tjeva! Na primjer' tajlandski paket ok-terapije Na/ionalnoj sk ptini nije proao obiajen parlamentarn debat ' ne#o je provedba osi# rana etvotim izvanrednim pro#lasima! %"z# bili smo neovisnost' sposobnost pravljanja vlastitom makroekonomskom politikom! To je nesrea!)' priznao je zamjenik tajlandsko# premijera = pa/(ai Panit/(pakdi ?kasnije je za svoj s sretljiv stav na#ra.en poloajem ravnatelja FT&-a@!2H U 0 noj Koreji' 99E je jo otvorenije podrivao demokra/ij ! Tamo se dovretak pre#ovora vremenski pod darao s ve otprije raspisanim predsjednikim izborima na kojima s se oboji/a kandidata natje/ali s pro#ramima okren tima protiv 99E-a! Dotad nevi.enim mijeanjem politiki pro/es s verene drave 99E je

odbio poslati nova/ sve dok se sva etvoti/a vodei( kandidata nis obvezala da e se sl aj pobjede pridravati novi( pravila! Tim nainom spjeno /jenj j i drav ' 99E je trij m:irao < svi s se kandidati na to obvezali pismeno!24 Nikad dotad stedinja zadaa 5ikake kole < dakle' izmakn ti ekonomske probleme izvan do(vata demokta/ije- nije bila ekspli/itnija; stanovni/i 0 ne Koteje dobili s por k da mo# #lasati' ali da nemaj nikakav tje/aj na ptavljanje i stroj ekonomije! ?Dan potpisivanja sporaz ma isto# je tren tka pro#laen korejskim %Danom na/ionalno# ponienja)!@2* U jednoj od najtee po#o.eni( drava' takva %za zdavanja) nis bila potrebna - "ndonezija se' kao prva drava re#iji koja je irom otvorila vrata dere# liranim stranim la#anjima' i dalje nalazila pod nadzorom #enerala = (arta < ve vie od trideset #odina! "pak' = (arto je' poznim #odinama sve vie pokazivao otvoren nepokornost spram >apada ?to diktatori esto ine@! Nakon viedesetljetne rasprodaje indonezijsko# na:tno# i r dno# bo#atstva stranim korpora/ijama' dosadilo m je bo#atiti dr #e' sto#a je posljednji( desetak #odina proveo skrbei za sebe' svoj dje/ i svoje prijatelje s #ol:a! Na primjer' #eneral je odobrio velike s bven/ije a tomobilskoj ind striji < vlasnitv nje#ova sina Tommvja < to je velike znemirilo Tovot i Eord koji nis znali zato bi se na trit morali natje/ati s' kako s i( analitiari nazivali' %Tommvjevim i#rakama)!2A 2*H proi!miii kop ++ isti li radikalni rezovi koje je za(tijevao lPoi l! 99 "P je zvratio poveavaj i razin patnje! =l beno' predstavni/i Eonda nis tijekom pre#ovora smjeli raz#ovarati s medijima jer i najmanji pokazatelj razvoja pre#ovora moe dramatino tje/ati na trina kretanja! To' pak' nije sprijeilo %neimenovano# vie# 99E-ovo# d nosnika) da T(e Fas(in#ton Post izjavi %da se i sama trita poinj pitati koliko s stvari najvii kr #ovi indonezijske vlasti ozbiljni elji da proved pro#ram' osobito one velike re:ormske za(vate)! Qlanak se nastavlja predvi.anjem da e 99E kazniti "ndonezij tako to joj nee odobriti milijarde obeani( zajmova! Qim se lanak pojavio' indonezijska je val ta propala ravno do dna' jednom dan # bei po 24 posto vrijednosti!2I Nakon to# teko# dar/a' = (arto je di#ao r ke! %9oe li mi netko pronai ekonomista koji zna to se zbivaD)' navodno je moljakao indonezijski ministar vanjski( poslova!2R = (arto m #a je pronaao <

tonije' pronaao i( je nekoliko! Uz jamstva da e zaklj ni pre#ovori s Eondom protei #latko' vratio je Berkele1jsk ma:ij koja je' odi#ravi #lavn lo# prvim danima reima' iz# bila svoj tje/aj kod ostarjelo# #enerala! Nakon vie#odinji( l tanja po politikim p stoima' vratili s se na vlast na el s Fidjojom Nitisastrom' tada sedamdeseto#odinjakom' poznatim "ndoneziji kao %dekan Berkele1jeske ma:ije)' novim indonezijskim #lavnim pre#ovaraem! %U zlatnim vremenima Fidjojo i ekonomisti zavrili s zapek ' a predsjednik = (arto priao je s lizi/ama)' objanjava 9o(ammad =adli' bivi = (artov ministar! %Te(nokrati s najbolji tren /ima krize! = (arto i( privremeno sl a' a ministri moraj drati jezik za z bima!)B3 6az#ovori s 99E-om poprimili s nov' kole#ijalni prizv k' nalik j i vie %intelekt alnim raspravama! Nijedna strana nije vrila pritisak na dr # )' izjavio je pripadnik Fidjojove sk pine! Posve prirodno' 99E je izv kao #otovo sve < k pno +H3 %prila#odbi)!B+ &tkrivenje 99E je razvoj krize smatrao iznimno pozitivnim! >a manje od #odin dana Eond je #ovorio ekonomsk inai/ %#eneralni( servisa) Tajland ' "ndoneziji' 0 noj Koreji i na Eilipinima!B2 Konano je sve bilo spremno za vr( na/ svake drame preobrazbe < otkrivenje' tren tak kad se izmesareni' ot pjeli s bjekt na povo/ pokaz je javnosti ob zetoj stra(opotovanjem < ovom sl aj ' svjetskim tritima vrijednosni/a i nov/a! Gko sve pro.e #latko' nakon to 99E podi#ne zavjes koja skriva nje#ove najnovije 2*4 i poKiipovan' rom rr/n rKU' noo/iotjivo pnvin/ne " t#rove o(veMni//' vrijednosni/e i dioni/e! Do#odilo se neto potp no dr #aije trMite je preplavila panika! 6azmiljalo se ovako$ ako Eond Ti#rove smatra toliko beznadnim sl ajevima koje je trebalo podii iz pra(a i pepela' onda je Gzija daleko #orem stanj ne#o to se itko od nas pribojavao! " sto#a' mjesto da na(r pe' brokeri s 99E-ovo velianstveno &tkrivenje doekali povlaenjem novi( koliina nov/a i novim napadima na azijske val te! Koteja je # bila milijard dolara dnevno' a d # je postao potp no bezvrijedan! 99E-ova %pomo) preobrazila je kriz kataklizm ! "li' kako je to obliio 0e::re1 =a/(s' tada ve otvotenom s kob s me. narodnim :inan/ijskim instit /ijama$ %Umjesto da #asi poar 99E je poeo vikati P#ori kazaliteP!)BB

7j dske rtve 99E-ova oport nizma Gziji dosezale s katastro:alne razmjere ba kao i 6 siji! 9e. narodna ot#aniza/ija rada pro/jenj je da je tom razdoblj bez posla ostalo 2H milij na lj di' a da je stopa nezaposlenosti "ndoneziji skoila s H na +2 posto! Tajland je na vr( n/ %re:ormi) dnevno # bio 2 333 radni( mjesta < *3 333 mjeseno! U 0 noj Koreji' svaki mjese/ bez posla je ostajalo B33 333 radnika < to je najveim dijelom posljedi/a 99E-ovi( potp no s vini( za(tjeva za rezanjem dravne potronje i podizanjem kamatni( stopa! Do +RRR! #odine' stope nezaposlenosti 0 noj Koreji i "ndoneziji #otovo s se trostr ile! Ba kao i 7atinskoj Gmeri/i tijekom sedamdeseti(' tim krajevima Gzije nestala je #lavna znaajka to# re#ionalno# % da) < velika i rast a srednja klasa! Codine +RR*! *B'A posto stanovnika 0 ne Koreje smatralo je sebe pripadni/ima srednje klase < +RRR! ta brojka opada na BI'H posto! Poda/i =vjetske banke #ovore da je siromatv zavrilo 23 milij na Gzija/a tijekom razdoblja koje bi 6odol:o Fals( okrstio %planskom bijedom)!BH "za svake statistike skriva se povijest bolni( ttvovanja i poniavaj i( odl ka! Kao i vijek' kriz s naj#ore podnosili ene i dje/a! 9no#e seoske obitelji na Eilipinima i 0 noj Koreji prodavale s svoje keri tr#ov/ima lj dima' koji bi i( onda preba/ivali K rop ' G stralij i =jevern Gmerik #dje s radile kao prostit tke! U Tajland s d nosni/i sl be za javno zdtavstvo izvijestili o 23-postotnom porast djeje prostit /ije samo #odin dana < #odini nakon 99E-ovi( re:ormi! Eilipini s pratili taj trend! %&d pro/vata s korist imali bo#ati' a mi' sirotinja' plaamo /ijen krize)' izjavila je K( n B njan' #lavari/a zajedni/e iz sjeveroistono# dijela Tajlanda koja je vlastit dje/ slala da prosjae nakon to joj je s pt # 2** i A!/iravsrv/noN skitm!)-U Takvo je 9anji- prevladavalo vriji-n P kail je amerika dravna tajni/a' 9adeleine Glbri#(t' posjetila Tajland n o jk +RRR! #odine i smatrala prikladnim da prekori tajlandsk javnost Mbo# srljanja prostit /ij i %slijep li/ dro#e)! %Najvanije je da se djevojke ne smij iskoritavati i zlostavljati' niti izla#ati G"D=- ! "znimno je vano zvratiti)' izjavila je Glbri#(tova' prep na moralne odl nosti! &ito nije vi.ala vez izme. pojave da velik broj tajlandski( djevojaka zavrava kao prostit tke i pro#rama tednje koji je otvoreno i %snano podravala) tijekom te iste t rneje! Takav odnos prema azijskoj

:inan/ijskoj krizi podsjea na 9iltona Eriedmana koji izraava nezadovoljstvo Pino/(etovim ili Den# biaopin#ovim #aenjima lj dski( prava' dok istovremeno slavi nji(ovo (rabro pri(vaanje ekonomske ok-terapije!B* Xranjenje leevima Povijest azijske prie obino zavrava ovako$ 99E je pok ao pomoi' nije ilo! Qak je i 99E-ova interna revizija donijela isti takav zaklj ak! Eondov neovisni Ured za pro/jen zaklj io je da s za(tjevi za str kt rnim prila#odbama bili %loe smiljeni) i da s bili %opseniji ne#o to se inilo neop(odnim)' jednako kao to s bili %po sebi nevani za rjeavanje krize)! Ured tako.er pozorava da se %krizom ne smije koristiti kao prilikom za ostvarivanje d #o# niza re:ormi samo zato to je stanje povoljno' bez obzira na to koliko je takav prist p mo# e opravdavati spje(om)!, &sobito znaajan dio to# interno# izvjea opt je Eond da se dao zaslijepiti ideolo#ijom slobodno# trita i daje osmiljavao s stav nadzora nad kapitalom instit /ionalno posve nezamisliv! %Gko je krivovjerno tvrditi da :inan/ijska trita ne raspodjelj j svjetski kapital na ra/ionalan i stabilan nain' onda je smrtni #rije( razmiljati o nadzor nad kapitalom!)BA =amo je ai/a to vrijeme bila voljna priznati da 99E' iako je iznevjerio narode Gzije' nije iznevjerio Fall =treet - daleko od to#a! 99E-ove drastine mjere moda s prestraile %svje nova/)' ali s o(rabrile velike investi/ijske k e i m ltina/ionalne kompanije! %Naravno' ta s trita iznimno nestabilna)' izjavio je 0erome Boot(' ravnatelj istraivanja londonskoj tvrtki G(more "nvestment 9ana#ement! %Gli pravo tome i lei prava zabava!)BI Tvrtke koje s se eljele zabavljati s(vatile s da se , >bo# neko# razlo#a' to iznimno kritino izvjee objavlj je se tek 233B! #odine' pet #odina nakon krize! Tada je bilo prekasno da se objave pozorenja i zabrane iskoritavanja krize - 99E je to vrijeme ve %str kt rno prila#o.avao) G:#anistan " kovao planove za "rak! 2*A " 9 +++ ++'+ M!i!++ ""' !lMl@="=eU t! e XU9P V "9 Mii Nl "" 0 Pi P X i' U +' P!!" " iiiP """ " l K9 " ! " N!l r ei /ijene! 0a1 P/losk1 iM! 9or#an =tanl/vja rekao je ila GMiji tieli!i %svjei( loi( vijesti kojima / se korpora/ije pritisn ti tla prodaj svoje tvttke) < to se' za(valj j i 99E- ' i ostvarilo!

0e li 99E istin planirao prod biti azijsk ktiz ili je iskazao opasan ne(aj i dalje ostaje otvorenim pitanjem! 9oda je najmilosrdnija interpreta/ija ta da je Eond znao da ne moe iz# biti < ako prila#odbe izazov jo jedan balon podt j novi( ttini( obvezni/a' onda je to dobitak; ako raspire jo e borb kapitala' onda se re#ija pretvara Kldorado za kapitalistike leinate! U svakom sl aj ' 99E je mo# nost potp no# kolapsa smatrao dovoljno isplativom da .e rizik! Danas je jasno tko je dobio! Dva mjese/a nakon to je 99E sklopio konaan sporaz m s 0 nom Korejom' T(e Fall =treet 0o rnal objavlj je lanak naslovljen %Fall =treet (ara azijskim Pa/i:ikom)! U njem pie da je Pelosk1jeva tvrtka' jednako kao jo nekoliko vaniji( k a' %azijsko-pa/i:ik re#ij poslala vojsk bankara koji s tra#ali za btokerskim k ama' tvrtkama za pravljanje vlasnitvom' pa ak i bankama koje se dalo z#rabiti za sitni! Po(od na azijske akvizi/ije iznimno je ran jer s mno#e amerike brokerske tvrtke pod vodstvom 9errill 71n/( i 5o! i 9or#an =tanle1ja kao svoj prvenstveni /ilj postavile irenje preko o/eana!)BR Ukratko reeno' zbilo se nekoliko veliki( pre zimanja$ 9errill 71n/( k pio je japansk Jamai/(i =e/ rities' kao i najve tajlandsk brokersk k ' dok je tvrtka G"C otk pila Ban#kok "nvestment za djeli stvarne vrijednosti! 0P 9or#an je otk pio dio tvrtki Kia 9otors' dok s Travelers Cro p i =alomon =mit( Batne1 otk pile jedn od najvei( korejski( tekstilni( tvrtki i jo nekoliko dr #i( kompanija! >animljivo je primijetiti da je ravnatelj 9e. narodno# savjetodavno# odbora tvrtke =alomon =mit( Barne1' odbora koji je tvrtk savjetovao o spajanjima i k povini' tijekom to#a razdoblja bio pravo Donald 6 ms:eld ?imenovan svibnj +RRR!@! U odbor se naao i Di/k 5(ene1! 0o jedan dobitnik bio je 5arl1le Cro p' tajanstvena vain#tonska tvrtka poznata kao omiljeno pribjeite bivi( predsjednika i ministara < od bive# dravno# tajnika 0amesa Bakera' preko bive# britansko# premijera 0o(na 9ajora' sve do B s(a starije#a' koji s tamo radili kao savjetni/i! 5arl1le se koristio svojim zastra j e debelim vezama da otme telekom nika/ijski dio Dae;ooa < =san#1on# "n:ormation and 5omm ni/ation ?jedn od najvei( korejski( tvrtki za visok te(nolo#ij @ < i postane veinski dioniar jednoj od najvei( korejski( banaka!H3 2*I

++!+ " 5' ++!+ l!i iN l 9l@ "8" G + " M!"8" =" =8&N5' -++!+P! " !++ " ""85""K5 """ U#!l5"N!l MVMlN!l' +@++ " 5 i) i GM!ij!i l!i iNi Sj e !in (i iiPk/ i vri ki- pro.i i jet i il!ikPko d blje i ost vari i i daleko Mnaajniji prist p!)PP+ Nije se alio! >a samo dvije #odine' preobrazio se najvei dio azijsko#a li/a - stotine tamonji( brendova zamijenili s m ltina/ionalni divovi! =to je pro#laeno %najveom svjetskom rasprodajom pred zatvaranje) < T(e Ne; Jork Times ' ili %sajam rasprodaje biznisa)' kako 3 tome pie B siness Feek!T2 >apravo' bila je to pretpremijera jedno# vida kapitalizma katastro:e koji e' nakon ++! r jna' postati mjernom jedini/om < strane tvrtke okoristile s se stranom tra#edijom da bi po(arale Gzij ! Eamo nis dole stvarati vlastite poslove i natje/ati se' ne#o pri#rabiti /ijeli aparat' radn sna# ' potroae i vrijednosti brendova koje s korejske tvrtke #radile #odinama < esto s i( lomili na dijelove' smanjivali ili zatvarali da na vlastitim tritima tako klone voznik konk ren/ij ! Na primjer' razvalili s korejsko# diva' tvrtk =ams n#' i rasprodali dijelove < 8olvo se doepao teke ind strije' =5 0o(nson i =on :arma/e tsko# dijela' Ceneral Kle/tri/ je odnio rasvjet ! Nekoliko #odina kasnije' snan a tomobilsk tvrtk Dae;oo < koja se pro/jenjivala na * milijardi dolara < C9 je dobio za samo H33 milij na < kra.a ravna onima iz r ske ok-terapije! Do to# tren tka' za razlik od 6 sije' m ltina/ionalne tvrtke potp nosti s iz i#re izba/ile one lokalne!HB 9e. ostalim velikim ribama koje s z#rabile svoj dio tijekom azijske rasprodaje nalaze se$ =ea#ram' Xe;lett-Pak/ard' Nestle' "nterbre; i Novartis' 5arre:o r' Tes/o i Kri/sson! 5o/a-5ola je za pola milijarde dolara otk pila korejsk tvrtk za p njenje bo/a; Pro/ter and Camble otk pili s korejsk tvtk za pakiranje; Nissan je pri#rabio jedn od najvei( indonezijski( a tomobilski( tvrtki! Ceneral Kle/tri/ se doepao kontrolno# paketa dioni/a korejskom proizvo.a (ladnjaka 7C; britanski Po;er#en oteo je 7C Kner#1' velik korejsk ener#etsk tvrtk za distrib /ij str je i plina! Napisi B siness Feek #ovore da je sa dijski prin/ Gl;aleed bin Talal %letio diljem Gzije svojim kremastim Boein#om A2A i k povao na PrasprodajamaP) < med njima je i dio Dae;oo !HH 9or#an =tanle1' kao naj#lasniji za#ovaratelj prod bljivanja krize' posve se prikladno ba/io mno#e od ti( poslova i pok pio #oleme

postotke! Tvrtka je savjetovala Dae;oo tijekom prodaje a tomobilsko# sektora i kao posrednik prilikom privatiza/ije nekoliko j nokorejski( banaka!H4 =tran/ima nis prodavane samo privatne azijske tvrtke! 0ednako kao + prilikom raniji( kriza 7atinskoj Gmeri/i i "stonoj K ropi' i ova je 2*R porr/nna sr/asrva! nm/n/Ka viaaa v/seio je' i nin#ovr/in/no' pr/Uvi:ljPin t posljedi/ ! 6aspravljaj i zato (i Kon#res trebao odobriti milija l/ 99E- za potrebe preobrazbe Gzije' predstavni/a amerike Tr#ovinske komore' 5(arlene Bers(e:sk1' dala je jamstva da e se sporaz mima %stvoriti nove poslovne prilike za tvrtke iz =jedinjeni( Drava)! Gzija e morati brzati %ptivatiza/ij odre.eni( klj ni( sektora - med njima i ener#etik ' transport' sl #e i kom nika/ije)!H* Naravno' kriza je izrodila val privatiza/ije' a strane m ltina/ionalne kompanije poistile s sve! Be/(tel je dobio #ovor za privatiza/ij vodoprivrede i odvodnje istonoj 9anili' kao i #ovor za iz#radnj ra:inerije na:te na indonezijskom otok = la;esij ! 9otorola je pre zela potp ni nadzor nad korejskim Gppeal Tele/omom! Nj jorki ener#etski #i#ant =it(e doepao se veliko# djela tajlandskoj javnoj plinari < 5o#eneration! "ndonezijske vodoprivredne s stave podijelili s britanski T(ames Fater i :ran/ ski 71onnaise des Ka g! Kanadska tvrtka Fest/oast Kner#i doepala se divovsko# projekta iz#radnje elektrana "ndoneziji! Britis( Tele/om otk pio je velik dio malezijske i korejske potanske sl be! Bell 5anada vlasnitv dri dio korejske telekom nika/ijske tvttke Xansol!HA =ve svem ' tijekom dvadeset mjese/i' m ltina/ionalne kompanije obavile s +I* vaniji( spajanja ili otk pa tvrtki "ndoneziji' Tajland ' 0 noj Koreji' 9aleziji i na Eilipinima! Promatraj i razvoj rasprodaje' 6obert Fade' ekonomist iz 7=K-a' i Erank 8eneroso' ekonomski savjetnik' iznijeli s predvi.anje da bi 99E-ov pro#ram %ak mo#ao i brzati tok najvee# mirnodopsko# prijenosa vlasnitva iz domai( strane r ke koji je svijet doivio posljednji( pedeset #odina)!HI "ako je priznavao neke po#reke tijekom prvi( reak/ija na kriz ' 99E tvrdi da s brzo ispravljane i da s pro#rami %stabiliza/ije) rodili spje(om! "stina je da s se azijska trita naposljetk mirila' ali je /ijena to# mira stra(otna i plaa se jo danas! 9ilton Eriedman je na vr( n/ krize pozoravao na panik i tvrdio da e %proi!!! kad srede t

:inan/ijsk zbrk ' bit emo svjedo/i povratka rasta Gziji' ali nitko ne zna (oe li se to do#oditi za jedn ' dvije ili tri #odine)!HR "stini za volj ' ni desetljee kasnije kriza Gziji jo nije zavrila! Nakon to 2H milij na lj di' dvije #odine' iz# bi radna mjesta' korijene (vata novi soj oaja koji nijedna /iviliza/ija ne moe olako apsorbirati! Taj oaj pojavlj je se razliitim obli/ima diljem re#ije od znakovito# porasta 2A3 prnsnniriNp! U "ndoneziji' 9aleziji i l Mnoj Koivji stopa zaposlenosti ni danas nije dose#n le razin iz l?@RA! #odine! Ne samo zato to radni/i koji s radna mjesta iz# bili lijekom krize nikad nis spjeli pronai nove poslove! &tp tanja s se nastavila' a novi' strani vlasni/i eljeli s iz loeno#a izv i sve vei pro:it! Nastavilo se i sa samo bojstvima < 0 noj Koreji' samo bojstvo je etvrti po estalosti zrok smrti' dakle' dvostr ko estaliji ne#o prije krize < svako#a dana ivot sebi od zme trideset osam lj di!43 To je neispriana povijest politike koj 99E naziva %stabiliza/ijskim pro#ramima) < kao da s drave brodovi koje podivljalo more trita ba/aka na sve strane! Naposljetk ipak dolazi do stabiliza/ije' ali se ta nova ravnotea spostavlja ba/anjem milij na lj di preko pal be radnika javnom sektor ' vlasnika mali( pod zea' s bven/ionirani( poljoprivrednika' sindikalista! 9rana tajna %stabiliza/ije) #lasi da se velika veina nikad ne spije vratiti na pal b ! =kapavaj po #etima < kojima sad obitava milijarda lj di - zavravaj javnim k ama ili kontejnerima na teretnim brodovima! &ni s obespravljeni' oni s lj di koje njemaki pjesnik 6ainer 9aria 6ilke opis je kao %lj de kojima ne pripadaj ni prolost ni b d nost)!4+ Ti lj di nis jedine rtve 99E-ovo# za(tjeva za stvaranjem savreno# azijsko# pravovjerja! U "ndoneziji s nastavili b jati prot kineski stavovi kojima sam bila oevi/em ljeto +RRA!' a podjarivala i( je politika kasta koja je bila presretna to moe sa sebe odvr#n ti pozornost! =tanje se velike po#oralo nakon to je = (arto povisio /ijene osnovni( ivotni( potreptina! Diljem zemlje b kn le s pob ne' mno#e od nji( smjerene protiv kineske manjine < bijeno je otprilike tis dvjesto lj di' a dese/i Kineskinja doivjeli s #r pna silovanja!42 " nji( treba pribrojiti rtvama ideolo#ije 5ikake kole!

Naposljetk se #njev "ndoneziji okren o protiv = (arta i predsjednike palae! Tijekom tri desetljea' "ndoneani s manje-vie bili pristojni' dobro pamtei pokolje koji s = (arta doveli na vlast' a to se sjeanje osvjeavalo povremenim masakrima provin/ijama i na "stonom Timor ! 5ijelo to vrijeme lj di s poti(o bjesnili na = (arta' ali je tek 99E spio zapaliti loma < to se' ironino zv i' zbilo nakon za(tjeva da se poveaj /ijene #oriva! Nakon to#a "ndoneani s se pob nili i svr#n li = (arta! 0ednako kao i zatvorski istraitelj' i 99E se okoristio nevjerojatnim bolom krize da slomi volj Gzijski( ti#rova' da i( pokori dokraja! No' 2A+ lip&l + "jtPD" pKP8lPUK!" K&"lt liliY U&"!l' U"U@5=t& = lP5#lP5="N3+U " " b SKW "" " li iP!i "" """!" itelji se s oavaj sa samo vjerenostiY i prkosom! U "ndoneziji je +!+ #ian !+ prekoraena - bio je to podsjetnik da je mo# e pretjerati i sa ok terapijom' i tako izazvati povratni dar' dobro poznat svima od Bolivije do baka! "pak' kad s pitanj neplanirane posljedi/e nji(ovi( pro#rama' kriari slobodno# ttita otkrivaj se kao loi eni/i! "z nevjerojatno nosne azijske rasprodaje izv kli s jedn -jedin po k < sve je' bar naiz#led' potvr.ivalo isptavnost doktrine oka' pristi#li s novi dokazi ?kao da i( nije bilo dovoljno@ da se nita ne moe sporediti s onom istinskom katastro:om' da nita ne otvara nova prostranstva tako dobro kao istinski dr tveni prevrat! Nekoliko #odina nakon vr( n/a krize' nekoliko istakn ti( komentatora bilo je spremno izjaviti da je sve to se zbilo Gziji' sprkos svim razaranjima' zapravo bio prikriveni bla#oslov! T(e K/onomist biljei da je %0 noj Koreji bila potrebna na/ionalna kriza da se na/ije okren te ptema sebi ptetvoti na/ij koja pri(vaa strani kapital' promjen i trino natje/anje!) T(omas Eriedman' svom bestselet T(e 7eg s and t(e &live Tree izjavlj je da se do#a.aji Gziji ne mo# pro#lasiti krizom! %Uvjereno tvrdim da nam je #lobaliza/ija inila sl # razaranjem ekonomija Tajlanda' Koreje' 9elziije' "ndonezije' 9eksika' 6 sije i Brazila tijekom devedeseti( jet je time nestalo bezbroj loi( obiaja i instit /ija)' pie i dodaje da se$ %po mome miljenj ' raskrinkavanje nepotistiko# kapitalizma Koreji' ne moe pro#lasiti krizom!)4B U svojim kol mnama kojima T(e Ne; Jork Times podrava invazij na "rak

nai e se na djel slina lo#ika samo to e se raspad provesti ktstateim raketama' a ne tr#ovanjem val tom! Gzijska kriza svakom sl aj pokaz je koliko inkovito : nk/ionira iskoritavanje katastro:e! "stovremeno' razornost trino#a sloma i /inizam reak/ije >apada pokren li s snane reak/ije! =na#e m ltina/ionalno# kapitala ostvarile s svoj volj Gziji' ali s izazvale nove b ji/e narodno# #njeva koji se naposljetk izlio izravno na instit /ije koje promi ideolo#ij neob zdano# kapitalizma! Ne obiajeno ravnoteen vodnik Einan/ial Timesa pie ovako$ %Gzija je bila znak pozorenja da nezadovoljstvo javnosti kapitalizmom i sna#ama #lobaliza/ije dosee zabrinjavaj e razine! Gzijska kriza pokazala je svijet da zbo# na#lo# odljeva kapitala mo# poklekn ti ak i one naj spjenije drave! 7j de je asn lo da (irovi tajni( :ondova mo# zrokovati masovno siromatvo na dr #ome kraj svijeta!)4H >a razlik od bive# =ovjetsko# =aveza' #dje se smiljena bijeda okterapije mo#la prodati kao dio %bolne tranzi/ije) iz kom nizma trin 2A2 " Pi vosve//ni/i #l (a ++! ! iN! i la si i i s svoje j S`!i!+++++ W`++ N %i %j ( n!i j ni ++ N!i il!i jo vie po#oi !iN (ol! "s(od je bio taj da s te misije prestale biti dobno anonimne < em s dotad ivali! =tanle1 Eis/(er iz 99E-a prisjea se %/irk ske atmos:ere) oko s/ lsko# (otela Xilton' kad je na poetk pre#ovora posjetio Korej ! %?@stao sam zatoen (otelskoj sobi < nisam smio izai jer me ispred vrata oekivalo +3 333 :oto#ra:a!) Dr #o izvjee #ovori o tome da s 99E-ovi predstavni/i' da bi se doepali dvorane kojoj se odravao banket' morali %proi kroz stranji laz' to je znailo sp tati se st bitima i proi kroz #olem Xiltonov k (inj !)44 U to vrijeme 99E-ovi d nosni/i nis bili navikn ti na tolik pozornost! Da zavre kao zatoeni/i de-l ge (otela poslani/ima 8ain#tonsko# konsenz sa kao pojava postat e bliska tek #odinama koje slijede < nakon to s sv da po svijet nji(ova ok pljanja poeli pratiti masovni prosvjedi! Nakon +RRI! sve tee postaje mirnim sredstvima nametn ti ok-terapije < p tem obiajeni( 99E-ovi( prijetnji i prisila tijekom tr#ovinski( samita! Novi prkos pristie s 0 #a i svoj svjetsk premijer ima prilikom raspada pre#ovora =vjetske tr#ovinske

or#aniza/ije =eattle ' +RRR! "ako s mladi prosvjedni/i priv kli najvei dio medijske pozornosti' istinska pob na zbila se n trini kon#resno# /entra' kad s zemlje razvoj stvorile #lasaki blok i odbile za(tjeve za novim tr#ovinskim st p/ima sve dok e K ropa i =jedinjene Drave s bven/ionirati i tititi doma ind strij ! U to vrijeme i dalje se raspad =eattle mo#lo pro#lasiti kraom stankom neprekidnom napredovanj korpora/ionizma! No' samo nekoliko #odina poslije d bina rasjeda nee se moi previ.ati < nap ta se ambi/iozan san s kladno kojem je vlada =jedinjeni( Drava eljela stvoriti ni:i/iran zon slobodne tr#ovine koja ob (vaa /ijel azijsko-pa/i:ik re#ij ' kao i sporaz m i planove #lobalni( la#aa za stvaranje =lobodne amerike tr#ovinske zone koja bi se protezala od Gljaske do Qilea! 9oda je najvei tje/aj takozvano# anti-#lobaliza/ijsko# pokreta bio taj to je ideolo#ij 5ikake kole stjerao samo sredite me. narodne rasprave! U kratkom tren tk ' na prijelaz tis ljea' nije bilo nijedne krize koja bi priv kla pozornost < d niki okovi s min li' %tranzi/ije) s bile dovrene' a novi svjetski rat jo nije zapoeo! Preostala je samo povijest kriarsko# po(oda za stvaranje slobodno# trita$ mrana stvarnost nejednakosti' kor p/ije i propadanja okolia koja ostaje nakon to s 2AB i m Tiiti <pvMTi/anvM @/ p rv !iavan %iii mi ii vv/i +!++++++ annrn)! U retrospektivi' zapanj j/ tla je' nakon to s eljavanje sa s pa i n kini idejama ili silama vie nije bilo potrebno' razdoblje kapitalistiko# monopola ttajalo iznimno ktatko < samo osam #odina$ od raspada =ovjetsko#a =aveza +RR+! do raspada samita =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije +RRR! "pak' sve jaa oporba nee sporiti provedb to#a iznimno nosno# plana < nje#ovi za#ovorni/i jednostavno e zaja(ati na valovima stra(a i dezorijentiranosti koje e stvoriti okovi snaniji ne#o ikad prije! 2AH 4! dio 8remena oka spon kompleksa razorno# kapitalizma Nadimak nam je kreativno razaranje' n tar i izvan vlastito#a dr tva! =vakodnevno r imo stari poredak < od biznisa do znanosti'

knjievnosti' slikarstva' ar(itekt re' kinemato#ra:ije do politike i zakona!!! &ni nas moraj napasti da bi preivjeli' ba kao to mi razaramo nji( da bi nastavili nae povijesno poslanje! 9i/(ael 7edeen' T(e Far a#ainst t(e Terror 9asters' 2332! Ceor#e sve probleme na ran/ rjeava motornom pilom - mislim da je to razlo# zato se toliko dobro slae s 5(ene1jem i 6 ms:eldom! 7a ra B s(' "zjava na veeri Udr #e dopisnika Bijele k e' B3! travnja 2334! U djelokr # Domovinske si# rnosti &n je be tno malo kopile! 8jer jte mi na rije! 6i/(ard Nigon' predsjednik =jedinjeni( Drava' o Donald 6 ms:eld ' +RA+!+ Danas stra( jem da se zapravo b dimo dr tv nadzora koje nas je ve odasv d okr ilo! 6i/(ard T(omas' britanski in:ormatiar' st deni 233*!2 Domovinska si# rnost moda je pravo dosti#la razin do koje s doprla la#anja e-tvrtke +RRA! #odine! U to vrijeme ispred imena tvrtke samo se trebalo staviti %e-) i dioni/e bi skakale do neba! Danas je to isto mo# e pol iti s nazivom %tvr.ava)! Daniel Cross' =late' lipanj 2334!B Bilo je to jedno# sparno# ponedjeljka Fas(in#ton !!! Donald 6 ms:eld spremao se obaviti omtaen m zada < raz#ovarati s osobljem! &tkad je pte zeo d nost ministta obrane' >dr enom stoer vrstio je svoj rep ta/ij ba(ata' tajnovito# i < atrib t koji se neprekidno ponavljao < aro#antno# tipa! Nettpeljivost je bila raz mljiva! &tkako je kroio Penta#on' 6 ms:eld je odba/io propisan lo# vode i pokretaa' te se odl io ponaati pop t kakva beskrvno# krvnika < tajnika prave sa zadaom smanjenja broja zaposlenika! Kad je 6 ms:eld pri(vatio imenovanje' mno#i s se pitali zato #a eli! Bilo m je ezdeset osam #odina' imao je petoro n adi i osobn imovin ija se vrijednost pro/jenjivala na 243 milij na dolara' tovie < ist t d nost obnaao je za vrijeme mandata Ceralda Eorda!H 6 ms:eld nije namjeravao postati tradi/ionalnim ministrom obrane koje# odre. j ratovi koji se vode za vrijeme nje#ova mandata < stremio je daleko vie!

Novo stolieni ministar obrane zadnji( je dvadesetak #odina proveo vodei m ltina/ionalne korpora/ije' sjedei po pravnim odborima' esto 2A* " """ ll!l " ++, li %+++ i "t G 5""5=5" """ =lP"XP N5 =" ++!++ " ! i i &8@/l-!W U ++ +N&85 5K&"X ""++ lNiP' i ipravlj! i je i V ++ ki mi koja se sp//ijalizii !++ a M!i .i#ilal n i/l/vizij ' sjedio pravi jo jedne ob/avaj / %/-tvrtk/ za poslovna rjeenja) i sl io kao predsjedavaj i pravno#a odbora iznimno s vremene biote(nike tvrtke koja je drala ekskl zivna patentna prava na lijeenje ptije #ripe' kao i na jo nekoliko vani( lijekova protiv G"D=-a!4 Kad je 6 ms:eld' 233+! #odine' ao kabinet Ceor#ea F! B s(a' sam je sebi dao zada preobliiti narav ratovanja dvadeset prvom stolje ' preobratiti #a neto vie psi(oloko ne#o :iziko' veim dijelom spektakl' a manjim borb ' i neizmjerno nosnije ne#o to je ratovanje ikada bilo! 9no#o se pisalo o 6 ms:eldov kontroverznom projekt %trans:orma/ije) kojim je osmori/ mirovljeni( #enerala potakn o da zatrae nje#ov ostavk i koji #a je naposljetk prisilio da odst pi nakon izbora 233*! Kad je B s( objavio nje#ov ostavk ' projekt %sveob (vatne trans:orma/ije)' a ne rat "rak ili onaj' iri' 6at protiv terora' kao najvaniji 6 ms:eldov doprinos$ %Donov rad tom podr j rijetko je dopirao do novinski( naslova! Gli' re:orme koje se odvijaj < a koje je on pokren o < povijesni( s razmjera!)* Uistin ' jes ' ali nije od vijek bilo jasno od e#a se zapravo sastoje! 8ii vojni d nosni/i prezirali s %trans:orma/ij ) kao %isprazno klepetanje)' a 6 ms:eld se esto inio odl nim ?do #otovo komini( razmjera@ da dokae tonost ti( napada$ %Grmija prolazi kroz pro/es velike moderniza/ije)' izjavio je 6 ms:eld travnj 233*! %=a sile temeljene na diviziji prelazi se na borben sil mod larne bri#ade!!! iz ratovanja zbo# /ilja na ratovanje zbo# prekidanja s koba' prema interoperabilnosti i zatim prema me. sobnoj ovisnosti! G to je sloena zadaa!)A "stini za volj ' /ijeli projekt nije bio toliko sloen kao to #a je 6 ms:eld prikazivao! "spod ovi( neraz mljivi( rijei skrivao je pok aj da se sam sr amerike vojske vede s stav #ovorni( s radnika i brendovi' dijelovi revol /ije kojoj je sam pripadao korpora/ijskom svijet !

Tijekom devedeseti( #odina mno#e tvrtke koje s tradi/ionalno proizvodile vlastite proizvode i odravale brojn i stabiln radn sna# pri(vatile s takozvani Nikeov model < ne posjedovati nijedn tvorni/ ' proizvode proizvoditi sl ei se sloenom mreom #ovorni( i pod #ovorni( s radnika' i sva sredstva pre smjeriti dizajn i marketin#! Dr #e tvrtke opredijelile s se za takozvani 9i/roso:tov model$ odravati vrsto nadzorn jez#r sastavljen od dioniarazaposlenika koji izvode temeljne zadae n tar tvrtke' dok se sve ostalo preba/ je privremeno zaposlenima < od vo.enja sobe s potom' do pisanja pro#ramski( kodova! Neki s takve tvrtke koje s prole pro/es 2AA NX@=lUN'lie "=UU lU"l"lil' !s "M!"+"""+9"+ """!"""@ l@N@lNlNNlV !+ =!K"" M!"0!"! 6 ms:eld je vjerovao da je 9inistarstv obrane =jedinjeni( + (M!ava potrebna pravo takva prerada <kao to prilikom nje#ova dolaska lPenta#on pie asopis Eort ne$ %Cospodin direktor spremao se nadzirati isto onakvo restr kt riranje kakvo je toliko spjeno provodio korpora/ijskom svijet !)I Naravno' postojale s neke neizbjene razlike! 0ednako kao to s se korpora/ije osloba.ale zemljopisno o#ranieni( tvotni/a i radnika s p nim radnim vremenom' 6 ms:eld je elio vojsk osloboditi veliko# broja pro:esionalni( vojnika ime odravanja malene jez#re stoera koj podravaj je:tiniji' privremeni vojni/i iz pri vni( postrojbi i Na/ionalne #arde! U me. vremen e #ovorni s radni/i iz tvrtki kao to s Bla/kvvater ili Xallib rton obavljati poslove koji se od prijevoza opasnim okolnostima' preko ispitivanja zatvotenika do dopreme (rane i zdravstvene skrbi! Tamo #dje s korpora/ije sredstva te.ena na radni/ima troile na dizajn i marketin#' 6 ms:eld je svoj % te.evin ) od smanjeno# broja vojnika i tenkova' smjerao potroiti na najnovij satelitsk i nanote(nolo#ij iz privatno# sektora! %U dvadeset prvom stolje )' izjavlj je 6 ms:eld o s vremenoj vojs/i' %moramo prestati misliti o stvarima' broj stvari i nji(ovoj masi' te mjesto to#a razmiljati' i to ptvenstveno' o brzini' spretnosti i pre/iznosti!) Uvelike je podsjeao na (iperaktivno# savjetnika Toma Petersa koji je potkraj devedeseti( izjavio da kompanije moraj odl iti jes li %pravi i#rai prodaji pameti) ili %dobavljai kabasti( predmeta)!R Ne iznena. je da s #enerali' koji s obiavali imati prevlast Penta#on ' bili prilino vjereni da %stvari) i %masa) imaj nek vanost kad je rije o ratovanj ! Ubrzo s postali izrazito ne#ativno

nastrojeni prema 6 ms:eldovoj viziji % plje) vojske! Tijekom malo vie od sedam mjese/i red ' ministar je na#azio tolik broj ljeva da se #ovorkalo da s m dani odbrojeni! Upravo tom tren tk 6 ms:eld poziva osoblje Penta#ona na jedan od rijetki( %sastanaka #tadske prave)! &dma( s se rodila na#a.anja$ (oe li objaviti ostavk D Xoe li nas zabavljati priamaD Pok ava li zakanjelo staroj #ardi prodati pri o trans:orma/ijiD Dok s stotine vii( d nosnika Penta#ona lazile dvoran ' to# ponedjeljka j tro' %prevladavala je znatielja)' rekao mi je jedan od nji(! %Kako e nas vjeritiD Tada #a vie nije trpio #otovo nitko!) Kad je 6 ms:eld ao' % lj dno smo stali i sjeli)! Brzo je postalo jasno da ostavka nije na dnevnom red ' a da e izostati i zabavne prie! Bio je to moda najneobiniji #ovor koji je ikad odrao ijedan ameriki ministar obrane! >apoeo je ovako$ 2AI " X +++ + " ++++ P!"#lll " li SP!l " =Ni i " + " l Ni ++ + ++ V ++ UPl U k " ++ " a " M " !++ plot "8 +++ k liji li ++'+ ml i X isljiPi +++ j +++ ni v l! i i rn i ralisi ii ko# planiranja na svijet ! ?@n vlada propis j i peto#odinje planove! +M samo jedne prijestolni/e' pok ava svoje za(tjeve nametn ti vremenskim zonama' kontinentima' o/eanima i jo dalje! &kr tnom strajno ' # i slobodn misao i lomi nove ideje! &n slabi obran =jedinjeni( Drava i stavlja na ko/ke ivote m kara/a i ena odorama! 9oda to zv i kao bivi =ovjetski =avez' ali je taj neprijatelj nestao na dananji d man daleko je tanko tniji i nezasitniji!!! i blii naim domovima! &n je penta#onska birokra/ija!+3 Nakon to je 6 ms:eld otkrio svoj retorik doskoi/ ' li/a dvorani doslovno s se okamenila! 8eina sl atelja bili s lj di koji s svoje karijere posvetili borbi protiv =ovjetsko# =aveza i nije im bilo #odno sl ati da i( se' takvom poi#ravanj ' spore. je s kom njarama! %Poznajemo protivnika! Poznajemo i prijetnj ! 0ednako vrstom odl no kakv za(tijeva borba protiv odl no# protivnika moramo se (vatiti kota/ i izdrati!!! danas objavlj jemo rat birokra/iji!) Dakle' inio je nezamislivo < ministar obrane' ne samo to je Penta#on opisao kao ozbiljn prijetnj Gmeri/i' ne#o je i objavio rat instit /iji kojoj radi! P blika je bila zapanjena! %Covori da smo mi neprijatelj' da smo neprijatelj mi! G vjerovali smo da svoj posao radimo za ov na/ij )' rekao mi je jedan d nosnik!

6 ms:eld time nije elio sa vati nova/ porezni( obveznika < ned #o prije Kon#res je zatraio ++-postotno poveanje prora na! No' b d i da se pokoravao korpora/ijskim naelima kontrarevol /ije' s kladno kojima velika 8last spaja sna#e s velikim Biznisom i sredstva raspodjelj je na#ore < dakle' elio je manje troiti na osoblje' a daleko vie javno# nov/a izravno smjeriti bla#ajne privatni( kompanija! Time je 6 ms:eld otpoeo svoj %rat)! =vaki odjel morao je srezati osoblje za +4 posto' a med njima s se nali %stoeri svi( vojni( baza na svijet ! To nije samo s kladno zakon ' to je i dobra zamisao koj emo ostvariti)!++ 8iim je d nosni/ima ve naredio da %istrae 9inistarstvo obrane i otkrij koji se poslovi mo# obavljati bolje i je:tinije zimanjem vanjski( #ovorni( s radnika)! ]elio je znati %zato je 9inistarstvo obrane jedna od posljednji( instit /ija koja sama ispis je ekoveD Kad postoji /ijela ind strija koja inkovito nadzire skladita' zato posjed jemo i nadziremo toliki broj 2AR poaove m@/sro na to aamo vanjskim i vrt Ka ma sro /tm ve/ neztSioN KompanijaD =vakako moemo izvana nabaviti i jeltinij ra naln podrk !!!>atim je napao %svet ktavtt) vojno# establimenta < zdravst ven skrb za vojnike! >ato je vojs/i toliko lijenika' elio je znati 6 ms:eld! %Neke od ti( potreba' osobito op praks ili spe/ijalistike za(vate koji nis povezani s borbom moda bi inkovitije mo#ao zadovoljavati privatni sektor!) G to je s k ama za vojnike i nji(ove obitelji - nji( je si# rno mo# e #raditi %javno-privatnim partnerstvom)! 9inistarstvo obrane trebalo bi se sredotoiti na svoje temeljne zadae$ %vo.enje rata!!! U svim ostalim sl ajevima trebamo pronai dobavljae koji mo# manje bitne zadae izvriti brzo i inkovito!) Nakon to# #ovora mno#i s penta#onski d nosni/i s(vatili da 6 ms:eldovoj smionoj viziji zimanja vanjski( s radnika vojsk na p t stoji samo mali problem < Ustav =jedinjeni( Gmeriki( Drava koji na/ionaln si# rnost jasno odre. je kao d nost vlasti' a ne privatni( tvrtki! %9islio sam da e 6 ms:elda taj #ovot stajati poloaja)' rekao mi je moj izvot!

To se nije do#odilo' a medijska pozornost nje#ove objave rata Penta#on bila je slaba < zato to je svoj ratoborn izjav iznio +3! r jna 233+! >apravo' dna je povijesna : snota da je 5NN svojim veernjim vijestima' +3! r jna' objavio krai prilo# pod naslovom %9inistar obrane objavio rat penta#onskoj birokra/iji) i da je ve sljedee# j tra ista ta mrea izvijestila o napad na t instit /ij ' samo to je napad bio neto manje meta:orine naravi' pobio +24 penta#onski( zaposlenika i teko ranio jo ++3 lj di koje je 6 ms:eld' prije manje od dvadeset etiri sata' opisao kao dravne neprijatelje!+2 5(ene1 i 6 ms:eld - kapitalisti protokatastro:e "deja sredit 6 ms:eldova zaboravljeno# #ovora nije nita manje ne#o temeljna zasada B s(evo# reima < posao vlasti nije da vlada ne#o da t zada preda inkovitijem i openito nadmonijem privatnom sektor ! 6 ms:eld je jasno iznio da ta zadaa nije nimalo prozaino rezanje b deta ne#o njezinim za#ovorni/ima ptedstavlja kriarski po(od za promjen svijeta' sporediv s pobjedom nad kom nizmom! Kad je B s(eva ekipa pre zela vlast' maniji privatiza/ije osamdeseti( i devedeseti( ?koj potp nosti pri(vaa i 5lintonova administra/ija' jednako kao i dravne i lokalne vlasti@ prodane s ili dane nadzor javne tvrtke nekoliko sektora < vodoprivredi' elektro-ener#eti/i' pravljanj V 2I3 #ranr' osraia N/ srz) - onr r ni!i iS)! miiKo priroiU,n/ ideji vladanja da m sama iiliPja nji(ovi- predaje privat iiom s/ktoi pila nje dovela samo zna-i/nj/ pojma na/ionalne drave$ vojska' poli/ija' vatro#as/i' zatvori' nadzor #rani/e' tajne sl be' kontrola zarazni( bolesti' s stav javno# kolstva i pravljanje dravnom birokra/ijom! No' b d i da s se prvi kora/i privatiza/ije pokazali pravo nevjerojatno nosnima' mno#e tvrtke koje s pro# tale dravne vikove po(lepno s promatrale te temeljne : nk/ije jer s i( smatrale novim izvorima tren tano# bo#aenja! Potkraj devedeseti( #odina na snazi dobiva pokret r enja tab a koji s titili %sr) od privatiza/ije! U mno#ome' bio je to samo lo#ian prod etak stat sa O o! Ba kao to s r ska nalazita na:te' latinoamerike telekom nika/ije i azijska ind strija devedesetima

obas li trite vrijednosni/a s perpro:itima' sada je doao red da vlada =jedinjeni( Drava odi#ra t sredinj ekonomsk lo# < osjeala se (itnja jer s se ne#ativne reak/ije izazvane privatiza/ijom i slobodnom tr#ovinom brzano irile svijetom razvoj i tako zatvarale dr #a podr ja rasta! Bio je to potez koji je doktrin oka doveo na nov samo-re:eren/ijsk razin - sve do tada katastro:e i krize kanalizirane s /ilj provedbe radikalni( pro#rama privatiza/ije' ali s instit /ije koje s raspola#ale moima izazivanja i rea#iranja na katastro:alne do#a.aje < vojska' 5"G' 5rveni kri' Ujedinjeni narodi' ekipe %prve pomoi) < bili posljednje tvrde pod nadzorom drave! =ad' kad se pripremalo %# tanje) i same sri' metode iskoritavanja krize' savravane tijekom protekla tri desetljea' iskoristit e se kao sredstvo privatiza/ije in:rastr kt re stvaranja i rea#iranja na krize! Eriedmanova teorija krize zadrla je postmodern ! Na el pokreta za stvaranje ono#a to bi se isklj ivo mo#lo opisati kao privatizirana poli/ijska drava stale s najmonije pojave b d e B s(eve administra/ije$ Di/k 5(ene1' Donald 6 ms:eld i' osobno' Ceor#e F! B s(! 6 ms:eld je ideja primjene %trine lo#ike) na vojsk =jedinjeni( Drava bio projekt koji je v kao ve etiri desetljea! >apoeo je poetkom ezdeseti(' kad je po(a.ao seminare na katedri ekonomije Qikako#a sve ilita! Tamo je razvio osobito bliske odnose s 9iltonom Eriedmanom koji je' nakon to je 6 ms:eld s trideset #odina ao Kon#res' to# prerano sazrelo# rep blikan/a zeo pod svoje okrilje' pomo#ao m razviti smion plat:orm politike slobodno#a trita i po avao #a teoriji ekonomije! Nji( dvoji/a ostali s bliski #odinama - 6 ms:eld je svake #odine dolazio na Eriedmanov ro.endansk proslav koj je or#anizirao Kd Ee lner' 2I+ ii:iin' sj//am s/ pam/rmji)' izjavio je i9imsrein o svnmr menrnni' Kao je Eriedman nap nio devedeset !+B Divljenje je bilo obosttano! Eriedmana je toliko zadivila 6 nisl/l.ova predanost stvaranj dere# lirani( trita da je za vrijeme izbora +RI3! a#resivno lobirao kod 6ea#ana da 6 ms:elda imen je potpredsjednikim kandidatom mjesto Ceor#ea X! F! B s(a' a 6ea#an nikad nije oprostio to je zanemario nje#ov savjet! %9islim da

je 6ea#an po#rijeio imen j i B s(a svojim potpredsjednikim kandidatom)' pie Eriedman svojim memoarima! %Uistin ' to smatram naj#orom odl kom ne samo nje#ove kampanje ne#o i predsjedniko# mandata! 9oj izbot bio je Donald 6 ms:eld! Da s #a izabrali' vjeren sam da bi naslijedio 6ea#ana kao predsjednik i da nikad ne bi svan lo ono alosno razdoblje B s(a i 5lintona!)+H 6 ms:eld je preivio poraz od 6ea#anova potpredsjednika tako da se ba/io na svoj /vat poslovn karijer ! Kao direktor me. narodne :arma/e tske i kemijske kompanije =earle P(arma/e ti/als sl io se politikim vezama da kod Uprave za (ran i lijekove, ?EDG@ osi# ra odobrenje za aspartan ?prodavao se pod nazivom N tra=;eet@ < a kad je 6 ms:eld posredovao prodaji =earlea tvrtki 9onsanto' osobno je zaradio oko +2 milij na dolara!+4 Prodaja toliki( razmjera 6 ms:elda je stoliila kao velik rib korpora/ijama i smjestila #a pravne odbore iznimno nosni( tvrtki kakve s =ears i Kello##! >bo# svo# stat sa nekadanje# ministra obrane postao je nepro/jenjivom vrijedno svakoj tvrtki n tar' kako #a je nazivao Kisen(o;er' %vojno-ind strijsko# kompleksa)! 6 ms:eld je sjedio pravama proizvo.aa zrakoplova C l:stream' primao je +R3 333 dolara #odinje kao lan pravno# odbora G=KG Bro;n Boveri ?GBB@' vi/arsko# strojarsko# diva koji je priv kao neeljen pozornost nakon otkria da je tvrtka =jevernoj Koreji prodavala n klearn te(nolo#ij < kao i oprem za proizvodnj pl tonija! Prodaja atomsko# reaktora zbila se 2333! #odine' kad je 6 ms:eld bio jedini sjevernoameriki lan GBB-ova odbora! 6 ms:eld tvrdi da se ne sjea da je prodaja reaktora dola pred pravni odbor iako tvttka i dalje tvrdi da je %lanove odbora izvijestila o projekt )!+* Bilo je to +RRA!' kad s 6 ms:elda imenovali predsjednikom pravno# odbora biote(noloke tvrtke Cilead =/ien/es' #odine kad e se on vrsto stoliiti kao kapitalistMSratokatastro:e! Tvrtka je re#istrirala patent za lijek Tami:l ' sredstvo sa lijeenje brojni( tipova #ripe i prioritetan lijek za ptij a U izvornik Eood and Dr # Gdministration ?op! prev!@ 2I2 Vni samo piPiNiPiiiNiP /pi /miNomi via / svijeta morai/ ni nositi mniN!mi/ dolara Ma lijekoviU i vri ke Cilead =/ien/es! Patent i na lijekove i /jepiva kojima se ob zdavaj epidemije i danas s pitanje veliki( rasprava! =jedinjene Drave nis doivjele epidemij

ve nekoliko desetljea' ali kad je sredinom pedeseti( #odina epidemija poliomijelitisa bila na vr( n/ ' vodile s se zavrele rasprave o moralnosti pro:itiranja na bolestima! Uz #otovo ezdeset tis a zabiljeeni( sl ajeva poliomijelitisa' z roditelje koji stra( j da e im dje/a oboljeti od bolesti koja stvara invalide i koja je esto i smrtonosna' potra#a za lijekom bila je doslovno bjesom na! Kad je 0onas =alk' znanstvenik sa sve ilita Pittsb r#( ' +R42! #odine otkrio i razvio prvo /jepivo protiv poliomijelitisa' nije patentirao lijek koji spaava ivote! %Nema patenta)' odvratio je radij-skom voditelj Kd;ard 6! 9 rro; ! %Tko moe patentirati s n/eD)+A =a si# rno je mo# e tvrditi da bi Donald 6 ms:eld' da je kojim sl ajem s n/e mo# e patentirati' ve odavno predao za(tjev Ured za zatit patenata =jedinjeni( Gmeriki( Drava! Nje#ova biva tvrtka Cilead =/ien/es' koja dri patente na etiri lijeka protiv G"D=-a' velik dio svoji( sna#a troi na pok aje da sprijei distrib /ije je:tiniji(' #eneriki( inai/a lijekova zemljama razvoj ! >bo# takvi( djelatnosti postala je metom aktivista koji se =jedinjenim Dravama bore za javno zdravstvo i isti da je Cilead neke od svoji( najvaniji( pripravaka stvorio troei sredstva porezni( obveznika!+I Cilead epidemije smatra rastom trita i provodi a#resivn kampanj kojom tvrtke i pojedin/e potie na skladitenje Tami:l a < za svaki sl aj! Prije ne#o to se vratio vlasti' 6 ms:eld je bio toliko si# ran da je naiao na nov vr ind strijsk #ran ' da je pripomo#ao temeljiti nekoliko privatni( investi/ijski( :ondova koji s se spe/ijalizirali za biote(nolo#ije i :arma/e tik !+R Te tvrtke zara. j na apokaliptinim vi.enjima b d nosti ili podivljalim boletinama zbo# koji( vlade moraj po najviim /ijenama k povati proizvode kojima e spaavati ivote i na koje privatni sektor dri patentna prava! Di/k 5(ene1' 6 ms:eldov protee Eordovoj administra/iji' tako.er je stvorio bo#atstvo temeljeno na nosnom vi.enj mrane b d nosti < iako je tamo #dje je 6 ms:eld #ledao pro/vat trita k #e 5(ene1 birao plodove b d i( ratova! Kao ministar obrane predsjednika B s(a starije#' , Tami:l je izazvao velike kontroverze! U sve veem broj prijavljeni( sl ajeva' mladi koji s zimali lijek postali s rastreseni' paranoidni' patili s od il zija i pokazivali simptome s i/idalno# ponaanja! "zme. st deno#a 2334! i st deno#a 233*!' dvadeset pet smrtni( sl ajeva na svijet povez je se s Tami:l om -

=jedinjenim Gmerikim Draavama na deklara/iji stoji pozorenje koje podsjea pa/ijente na %poveani rizik od rastresenosti i mo# nosti samoranjavanja) i koje i( potie da se podvr#n %pomnom promatranj svi( znakova ne obiajena ponaanja)! 2IB piivdin/ #ovorne s ra niK/! omopio j/ #ovor s rviTKom nm;n o/ rvoor' strojarskim odjelom m ltina/ionalne kompanije + lalib rton' sa sjeditem Xo ston ' te od nji( zattaio da otkrij zadae koje s tom tren tk izvravali pripadni/i amerike vojske i koje je mo# e za pro:it prep stiti privatnome sektom! Nimalo ne iznena. je to je Xallib rton otkrio sve mo# e poslove koje bi mo#li obavljati /ivili' pa s ta smiona otktia rodila novim penta#onskim #ovorom Pro#ramom poveanja /ivilne lo#istike, ?7&C5GP@! Penta#on je odavno bio na zl #las zbo# svoji( m ltimilijar-derski( #ovora s proizvo.aima or ja' no ovo je bila novost$ vojska se nee opskrbljivati opremom' ne#o e joj sl iti kao opetativni menader!23 "zabrana sk pina kompanija dobila je poziv na natjeaj za pr anje neo#raniene %lo#istike podrke) misijama vojske =jedinjeni( Drava < to je' zapravo' izrazito neodre.en opis posla! Nadalje' #ovor se nis navodili nikakvi :inan/ijski okviri < tvrtka koja je pobijedila bila je savreno si# rna da svaki posao koji obavi za vojsk ima pokrie Penta#ona' te povr( to#a zajameni pro:it < to je poznato kao #ovor s %poveanim trokovima)! Bili s to posljednji dani administra/ije B s(a starije#' a kompanija koja je dobila #ovor bila je pravo Xallib rton! Kao to je primijetio novinar 7os Gn#eles Timesa T! 5(ristian 9iller' Xallib rton %je borbi za peto#odinji #ovor pot kao trideset est ostali( pon .aa - nije neko iznena.enje kad se zme obzir da je pravo ta tvrtka obliila sve planove)! Codine +RR4!' dok je 5linton sjedio Bijeloj k i' Xallib rton je za novo# e:a novaio 5(ene1ja! "ako je Xallib rtonova podr ni/a Bro;n i 6oot dotad ve #odinama #ovorno s ra.ivala s vojskom =jedinjeni( Drava' pod 5(ene1evim vodstvom' s tadnja s Xallib rtonom porast e do tolike mjere da e preobraziti i sam narav s vremeno# ratovanja! >a(valj j i labavo sastavljenom #ovor to s #a Xallib tton i 5(ene1 sklopili tijekom nje#ova mandata Penta#on ' kompanija je mo#la razvlaiti i proirivati pojam %lo#istike podrke) sve dok Xallib rton nije postao od#ovotan za

stvaranje /jelok pne operativne in:rastr kt re ameriko# vojno# djelovanja inozemstv ! &d vojske se trailo da osi# ra vojnike i or je - na neki nain' vojska se prometn la dobavljaa sredstava' dok je Xallib rton reirao /ijel predstav ! Takav rez ltat koji je prvi p t #ledao svjetlo dana na Balkan bio je neka vrsta instant vojno# isk stva kojem je razmjetanje sna#a inozemstv podsjealo na izlet s tekim naor anjem i p nom opremom! %Na , U izvornik 7o#isti/s 5ivil G # mentation Pro#ram ?op! prev!@ 2IH " "!"" YV )"" "' " "U" " " "" l'lN NPF9Nl UllNl "9 "@ " UU "" "" " llil Xill " ""!" llNP"U9'"07"U' """ "0!"9 l j!l 8!+F ji- " lalli( t tonov #lasno#ovornik' prikaz j i zaposlenike kompanijiP vie kao vodi- p tovanja na krstarenjima ne#o kao koordinatore vojne lo#istike!2+ "ii je " lallib rton bio dr #aiji - naime' 5(ene1 nije vidio nikakva razlo#a zato se rat ne bi pretvorio vodei dio amerike' ionako iznimno pro:itabilne sl ne ekonomije < invazija sa smijekom! Na Balkan ' #dje je 5linton razmjestio devetnaest tis a vojnika' amerike baze ni/ale s kao minijat rni Xallib rtonovi #radovi < redna' o#ra.ena pred#ra.a koja je tvrtka potp nosti iz#radila i njima pravljala! Xallib rton je postrojbama pr ao sve dobnosti doma restorane s brzom (ranom' s permarkete' kino-dvorane i s vremene teretane!22 Neki vii asni/i pitali s se kako e sva ta rasko djelovati na vojnik dis/iplin < no' i oni s ivali povlasti/ama! %=ve Xallib rtonovo dolazilo je na zlatnom pladnj )' rekao mi je jedan od nji(! %Dakle' nismo se alili!) G kad je pitanj bio Xallib rton' odrati k p/a sretnim znailo je obaviti dobar posao < to je jamilo nove #ovore' a b d i da se pro:it izra navao kao postotak trokova' to vii trokovi to vei pro:it! %Ne brinite' sve to ide trokove)' bila je izreka koja je postala le#endarna ba#dadskoj >elenoj zoni' ali trokovi rata de l ge nastaj za vrijeme 5lintonova mandata! Tijekom samo pet #odina Xallib rton ' 5(ene1 je zamalo dvostr io koliin nov/a koj je kompanija izv kla iz ameriko# 9inistarstva :inan/ija < s +'2 na 2'B milijarde dolara' dok se svota koj je kompanija dobila p tem savezni( zajmova i #aran/ija poveala petnaest p ta!2B >a te s #a napore dobro na#radili! Prije ne#o to je zasjeo potpredsjednik :otelj 5(ene1 je %svoj neto vrijednost pro/jenjivao izme. +I i I+'R

milij na dolara' to lazi izme. * i B3 milij na dolara dioni/ama tvrtke Xallib rton 5o!!! =ve svem ' 5(ene1 je primio otprilike +!2*3 333 Xallib rtonovi( dioni/a od koji( je +33 333 ve iskoristio' A*3 333 je imao pravo naplatiti' dok +** **A vrijedi od ovo# prosin/a ?2333! #odine@!)2H Poriv da sl n ekonomij zarije samo sr/e vlasti za 5(ene1a je bio obiteljski posao! Potkraj devedeseti(' dok je vojne baze pretvarao Xallib rtonova pred#ra.a' nje#ova s pr #a 71nne je kao lani/a pravno# odbora tvrtke 7o/k(eed 9artin' najvee# vojno# #ovorno# s radnika na svijet ' zara.ivala op/ije na dioni/e povr( plae! Njezin rad odbor ' od +RR4! do 233+!' poklapa se s klj nim razdobljem tranzi/ije to s #a doivjele tvrtke kao to je 7o/k(eed!24 Xladni rat je zavrio' smanjivali s se trokovi za obran ' i b d i da s svoje prora ne #otovo /ijelosti pop njavale #ovorima za proizvodnj or ja' tim je tvrtkama trebao nov poslovni model! U 7o/k(eed 2I4 vaiijn ii r T la n T ij;aia < plav/i ++E 8l!lll!l " i Ni ! =redinom devedeseti(' 7o/k(eed je poeo pr/ Mimati dravne odjele za in:orma/ijsk te(nolo#ij ' voditi ra nalne s stave i najvei dio obrade podataka! Najveim dijelom prikriveno' tvrtka je tom prav/ otila toliko daleko daje T(e Ne; Jork Times' 233H! #odine' objavio$ %7o/k(eed 9artin ne vodi =jedinjene Drave! Gli pomae pravljati zapanj j e velikim dijelom zemlje!!! &ni sortiraj pot i zbrajaj poreze! &ni nadzir svemirske letove i zrani promet! Da bi to bilo mo# e' 7o/k(eed pi vie pro#ramski( kodova ne#o 9i/roso:t !)2*, Bio je to moan brani par! Dok je Di/k vodio Xallib rton s /iljem da pre zme in:rastr kt r ratovanja inozemstv ' 71nne je poma#ala 7o/k(eed da pte zme svakodnevno pravljanje dravom! Povremeno bi se s pr ni/i nali izravnom s kob ! Kad je drava Teksas' +RR*! #odine' objavila da se korpora/ije mo# natje/ati za pravljanje pro#ramom so/ijalne pomoi < peto#odinji #ovor je vrijedio #otovo 2 milijarde dolara - natje/anje s li i 7o/k(eed' ali i in:orma/ijski div Kle/troni/ Data =1stems' koji se (vastao 5(ene1jem kao lanom odbora! Na kraj se mijeala 5lintonova administra/ija i prekin la natje/anje! "ako je velikoj mjeri podravala vanjske #ovore' odl ivanje tko ima ptavo na so/ijaln pomo smattalo se temeljnom lo#om vlasti' dakle neprikladnom za privatiza/ij ! Na to s se alili i

7o/k(eed kao i KD=' a i tadanji # verner Teksasa' Ceor#e F! B s(' koji je privatiza/ij s stava so/ijalne skrbi smatrao izvanrednom zamisli!2A Ceor#e F! B s( se nije mno#oem istakn o kao # verner' ali je jednom podr j doslovno iskazivao #enijalnost - predavanje razni( podr ja prave koj je bio izabran voditi privatne r ke - osobito podr ja vezana z si# rnost' to je mo# e smatrati pretpremijerom privatiza/ije 6ata protiv terora koji e on brzo objaviti! >a nje#ova mandata' broj privatni( zatvora Teksas popeo se s dvadest est na ettdeset dva' to je asopis T(e Gmeri/an Prospe/t potakn lo da B s(ev Teksas nazove %svjetskom prijestolni/om privatni( zatvora)! Codine +RRA! EB" je otvorio istra# o zatvor okr # Brazoria' ezdeset kilometara od Xo stona' nakon to je lokalna televizijska postaja emitirala snimk na kojoj straari no#ama daraj nepokorne , U tom razdoblj svi s se veliki proizvo.ai or ja v kli posao pravljanja dravom! Tvrtka 5omp ter =/ien/es' koja vojsk opskrblj je "n:orma/ijskom te(nolo#ijom - me. kojom s " biometrlke identi:ika/ije - sklopila je s okr #om =an Die#o *HH milij na dolara vrijedan #ovor s kladno kojem je trebala voditi /jelok pn in:orma/ijsk te(nolo#ij - bio je to jedan od najvrjednlji( #ovora takve vrste! Nakon to je okr # postao nezadovoljan radom tvrtke i odbio obnoviti #ovor' tamonji s #a d nosni/i predali jo jednom div za proizvodnj or ja' Nort(rop Cr mman ' proizvo.a bombardera B-2! 2I* "l:lll N9N-tltlNll 1 ! " T ti " " " " ti " "08! NlFtlll "Pll till " l!lTl " " " " " + 9l!lM!tl!l Utl 9"9""" " ""!" X"9 je im!itS iiiloiii tVnkiP ? !!ipit!il ? Poiii-tiion!il 6/so ri/s' privatnikompanije koja se #ovorom obvezala pribavljati zatvorske straar/!2I "n/ident Brazoriji nije nimalo manjio B s(evo za#ovaranje privatiza-eije! Nekoliko tjedana poslije doivio je izvjestan vid prosvjetljenja nakon to je poznao 0osea Pirier ' ileansko# ministra koji je' za vrijeme Pino/(etove diktat re' privatizirao so/ijalno osi# ranje! %Po nje#ovoj sredotoenosti' po #ovor tijela' po vanim pitanjima' odma( sam s(vatio daje #ospodin B s( potp nosti pojmio bit moje ideje < da re:orma so/ijalno# osi# ranja moe posl iti kao sredstvo osi# ranja pristojne mirovine i istovremeno stvarati svijet radnika-kapitalista' dr tvo vlasnitva!!! Toliko se za#rijao za t idej

da mi je na kraj doapn o$ P"spriajte to mom mla.em brat na Eloridi! &d evit ete #aP!)2R &dl nost b d e# predsjednika da rasproda drav ' spojena s 5(ene1evim vodstvom preobrazbi vojske #ovorn instit /ij i 6 ms:eldovim patentiranjem lijekova koji mo# sprijeiti epidemije' dobar je vid vrst drave koj e nji( troji/a zajedno podii < vizija savreno plje vlasti! "ako se taj radikalni pro#ram nije naao sredit pro#rama B s(eve predsjednike kampanje na izborima 2333! #odine' bilo je naznaka ono#a to se sprema$ %=totine tis a stalno zaposleni( sl benika savezne vlasti izvrava poslove koje mo# obavljati privatne tvrtke)' izjavio je B s( jednom od #ovora tijekom kampanje! %Najvei mo# i broj ti( zadataka oslobodit za trino natje/anje! Gko privatni sektor moe bolje obaviti posao' onda privatni sektor zasl je taj #ovor!)B3 ++! r jna i povratak javne sl be Kad s B s( i nje#ov kabinet zasjeli Bijel k sijenj 233+! #odine' potreba za novim izvorom rasta ameriki( korpora/ija poprimila je jo vee razmjere! Nakon to se te(no-mje( r konano rasprsn o i b rzovni indeks Do; 0ones pao za I2H boda tijekom prva dva mjese/a predsjedniko#a mandata' nali s se s eljeni s ozbiljnim ekonomskim padom! Ke1nes je tvrdio da se vlade iz re/esije moraj izv i troenjem' stvaraj i ekonomski poti/aj javnim radovima! B s(evo rjeenje bilo je dekonstr k/ija vlasti < otkidao je velike komade javno# vlasnitva i njime (ranio korpora/ijsk Gmerik ' oblik porezni( olaki/a s jedne strane i nosni( #ovora s dr #e! B s(ev ravnatelj prora na' ideolo# tr stova moz#ova 9it/( Daniels' objavio je$ %&snovna ideja #lasi da posao vlasti nije pr anje sl #a' ne#o osi# ravanje nji(ova postojanja < i to mi se samo 2IA 0-----+inUP + j/!!!!!!!!!!!!!!!!!!" P!!!!!$! i!!!!!``a a " aaaP`S`!!!!!!!!! =avezno# reda za krizna stanjaP ?"TP!9G@ tijela od#ovorno# za r/!i7 ije na katastro:e' med kojima s i teroristiki napadi - svoje je novo radno mjesto opisao kao %predimenzionirani pro#ram izdavanja ovlasti)!B2 >atim se do#odio ++! r jna i tren tk se inilo da vlada' ija je #lavna zadaa da to veoj mjeri osakati sam sebe' i nije toliko dobra! Dok je prestravljeni narod ttaio zatit snane i vrste vlasti' ti napadi mo#li s samome poetk dokrajiti B s(ev projekt %pro pljivanja) dravne prave!

Privremeno je iz#ledalo da e tako i biti! %++! r jna promijenio je sve)' rekao je deset dana nakon napada Kd Ee lner' stari prijatelj 9iltona Etiedmana i ravnatelj zaklade Xerita#e' i tako bio med prvima koji je izrekao t s dbonosn reeni/ ! 9no#i s prirodno pretpostavljali da e ta promjena sebi sadravati i nov pro/jen radikalno# prot dravno# pro#rama koji s Ee lner i nje#ovi ideoloki savezni/i za#ovarali tijekom tri desetljea < domovini i diljem svijeta! Uostalom' priroda si# rnosni( prop sta ++! r jna razotktila je sve rez ltate dvadeseto#odinje# kresanja javno# sektora i preba/ivanja : nk/ija vlasti na pro:itne korpora/ije! 0ednako kao to je poplava Ne; &rleans razotkrila tr lo stanje javne in:rastr kt re' napadi s otkrili drav koja je sebi dop stila da postane po#ibeljno slabom < radio-veze nj orke poli/ije i vatro#asa/a pop /ale s vr( n/ opera/ije spaavanja' kontrolori leta nis na vrijeme oili zrakoplove koji s skren li s k rsa' a napadai s proli kroz aerodromske si# rnosne provjere koje s obavljali najmljeni radni/i < od koji( je dio zara.ivao manje od zaposlenika kantini!BB Prva velika pobjeda :riedmanitske kontrarevol /ije =jedinjenim Dravama bili s 6ea#anov napad na sindikat kontrolora leta i dere# la/ija aviokom-panija! Dvadeset #odina kasnije /jelok pan s stav zrano# prijevoza bio je privatiziran' dere# liran i smanjen' a #olem vein poslova aerodromske si# rnosti obavljali s loe plaeni' loe ob eni radni/i koji nis pripadali sindikatima! Nakon napada #lavni inspektot 9inistarstva prometa posvjedoio je da s aviokompanije koje s od#ovorne za si# rnost letova inile znaajne prop ste kojima s pok avale srezati trokove! %Taj se pritisak pokazao kao imbenik znatno# slabljenja s stava si# rnosti)' izjavio je pred &dborom za ++! r jna to #a je sazvao B s(! D #o#odinji d nosnik sl be si# rnosti =avezne prave za zrani promet izjavio je pred odborom da aviokompanije pitanja si# rnosti rjeavaj prist pom %poplj j' pore/i' od#odi)!BH , U izvornik Eederal Kmer#en/1 9ana#ement G#en/1 ?op! prev!@ 2II sii i i i( im i ?i i li il! ++!+ ii!i sat .Ni ++ SV 'i "/@ je poi i mi i i i Ppn @i ilj/no! G onda j/ i ikiS' listopad ' novinarima i pravni/ima poslao omotni/e s bijelim pra(om i proirio panik M!bo# mo# e epidemije bedreni/e! 0o jednom se privatiza/ija iz devedeseti( otkrila novom svjetl ! >ato privatni laboratorij ima ekskl zivna prava na proizvodnj

/jepiva protiv bedreni/eD Kako se savezna vlada mo#la odrei od#ovornosti da titi javnost od teke zdravstvene krizeD 5ijelom stanj nije pretjerano pomo#la ni injeni/a da je privatizirani laboratorij Bioport %pao) na /ijelom niz inspek/ijski( pre#leda' i da to vrijeme nije imao ovlatenje za distrib /ij /jepiva =avezne prave za lijekove i (ran !B4 Nadalje' ako je istina to se tvrdilo medijskim izvjeima' da se bedreni/a' velike bo#inje i ostale smrtonosne tvari moe iriti potanskim poiljkama' (ranom' vodoopskrbnim s stavima' je li onda B s(eva privatiza/ija potanske sl be istin bila pametan potezD " to sa svim onim otp tenim inspektorima koji s ispitivali kakvo (rane i vode < moe li i( netko vratiti na posaoD Ne#ativna reak/ija na prokorpora/ijski konsenz s dobila je na snazi nakon novo# skandala s Knronom! Tri mjese/a nakon napada ++! r jna' tvrtka Knron pro#laava steaj pri em tis e zaposlenika # be mirovinsk tednj dok se prava' poma i se tajnim poda/ima' spijeva izv i! Kriza je pridonijela opem pad povjerenja sposobnost privatni( tvrtki da pr aj osnovne sl #e' osobito nakon to se saznalo da je' nekoliko mjese/i ranije' Knron svojim manip la/ijama /ijenom ener#enata zrokovao masovna iskopavanja str je Kali:orniji! 9ilton Eriedman' tada devedeseto#odinjak' toliko je strepio da se sprema povratak kevnesijanizm da se poalio da se % javnosti poslovni lj di prikaz j kao neki( dr #orazredni #ra.ani!B* Dok s direktori padali iz :otelja' sindikati i zaposleni/i javnom sektor < #lavni zloin/i Eriedmanovoj kontrarevol /iji < zadobivali s oima javnosti sve vee potovanje! Dva mjese/a nakon napada' povjerenje vlad bilo je vie ne#o ikad nakon +R*I! #odine < a razlo# tome je' kako je B s( izjavio pred sk pinom dravni( zaposlenika' %kvaliteta kojom se obavlja svoj posao)!BA Ne pitno s istinski j na/i ++! r jna oni %ljakeri) koji s prvi doli do mjesta nesree < nj jorki vatro#as/i' poli/ija i spasilake sl be! H3B pripadnika ti( sl bi iz# bilo je ivote pok avaj i evak irati nebodere i pomoi rtvama! Gmerika se tren tk zalj bila svoje m kar/e i ene odorama svi( boja' a politiari s se' natakn vi zapanj j om brzinom kape s amblemima nj jorke poli/ije ili vatro#asa/a ?NJPD i EDNJ@' trsili odrati korak s tim novim raspoloenjem! 2IR

< #rlio se s iznimno sindikalno povezanim javnim sl ben ima koje je s vremeni konzervativni pokret' odl io z#azili! Naravno' to je morao initi ?ti( dana je ak i Di/k 5(ene1 na #lavi nosio zatitni ljem@' ali nije morao biti toliko vjerljiv! Tada nekim dnim spojem iskreni( predsjednikovi( osjeaja i dnje javnosti za vo.om dostojnim tren tka nastaj oni najdirljiviji #ovori B s(eve politike karijere! Tjednima nakon napada predsjednik je p tovao na velikoj t rneji po javnom sektor < posjeivao je dravne kole' vatro#asne domove' spomen-#roblja' 5entre za nadzor i spreavanje zaraza - #rlio se i za(valjivao dravnim sl beni/ima na nji(ov doprinos i skromnom domolj blj ! %Dobili smo nove j nake)' izjavlj je B s( svome #ovor ' (valei ne samo osoblje spasilaki( sl bi ne#o i itelje' zaposlenike pote i zdravstvene radnike!BI U tim se tren /ima prema radovima interes javnosti odnosio s potovanjem i dostojanstvom kakvi =jedinjenim Dravama nis vi.eni ve etiri desetljea! 6ezanje trokova odjednom je nestalo s dnevno# reda' a predsjednik je svakim svojim novim #ovorom najavljivao neke nove i ambi/iozne pro#rame javni( radova! %Dvostr ki za(tjevi posrn le ekonomije i (itnost novo# rata protiv terorizma preobtazili s :ilozo:sk sr B s(eva predsjedniko# pro#rama)' samo vjereno izjavlj j 0o(n Xarris i Dana 9ilbank' pi i za T(e Fas(in#ton Post jedanaest dana nakon napada! %Qovjek koji se na vlast speo predstavljaj i se kao ideoloki potomak 6onalda 6ea#ana' devet mjese/i kasnije daleko veoj mjeri nalik je na nasljednika Eranklina D! 6oosevelta!) U nastavk primje j da %B s( radi na velikom paket ekonomski( poti/aja s /iljem za stavljanja re/esije! "zjavio je da je oslabljenoj ekonomiji potreban poti/aj koji e vlada dati velikom :inan/ijskom injek/ijom' to je temeljno naelo ke1nesijanske ekonomije' te same sri 6ooseveltovo# Ne; Deala!)BR Korpora/ijski Ne; Deal Unato svim pro#lasima i :oto#ra:iranjima javnosti' B s( i nje#ov naj i kr # nis imali namjer preobratiti se na ke1nesijanizam! B d i da s i dalje bili jednako odl ni svojoj namjeri slabljenja javne s:ere' si# rnosni prop sti ++! r jna samo s potvrdili nji(ova najd blja ideoloka ?i sebina@ vjerenja < da samo privatne tvrtke raspola inteli#en/ijom i inova/ijama kojima se mo# s protstaviti novim si# rnosnim izazovima! "ako je 2R3

i i( i./l ! U s(/v Ne; + 8!i " i li is iii s/ isk "ji P ivo n!i korpora/ijsk Gmerik ' i M+ avail #odinji prijenos stol i na milijardi dravno# nov/a privatne r ke! M!a to e trebati #ovori' mno#i od nji( tajni' bez natje/anja' bez #otovo ikakva nadzora nad #olemom ind strijskom mreom < te(nolo#ija' mediji' kom nika/ije' zatvori' #ra.evinarstvo' obrazovanje' zdravstvena skrb!, U razdoblj masovne dezorijenta/ije zbila se' retrospektivi' domaa inai/a ekonomske ok-terapije! B s(eva ekipa' svi redom zadrti :riedma-niti' brzo je poela iskoritavati okiran na/ij da pro# ra svoje radikalno vi.enje plje vlasti kojem doslovno sve' od ratovanja do ak/ija spaavanja' potpada pod ostvarivanje pro:ita! Bio je to smion napredak ok-terapije! Umjesto da' kao devedesetima' prodaje preostale javne tvrtke' B s(ev je tim za svoje djelovanje stvorio potp no nov okvir < 6at protiv terora < od samo# poetka osmiljen kao privatna ini/ijativa! >a to s bile potrebne dvije :aze! Prva' tijekom koje se Bijela k a okoristila svepris tnim osjeajem opasnosti nakon ++! r jna i tako radikalno poveala poli/ijski nadzor' prismotr ' pritvaranje i ratne ovlasti izvrne vlasti < bila je to borba za mo koj vojni povjesniar Gndre; Ba/evi/( naziva %zakotrljanim p em)!H3 >atim se te novoproirene i obilno s bven/ionirane zadae odravanja si# rnosti' invazija' ok pa/ija i obnova isto# tren tka st pilo #ovornim s radni/ima < predalo privatnom sektor da i( izvrava i na njima ostvar je pro:it! "ako je sl beni /ilj bio borba protiv terorizma' posljedi/a je bila stvaranje kompleksa kapitalizma katastro:e < potp nosti razvijena nova ekonomija domovinske si# rnosti' privatizirani rat i obnova nakon katastro:a sa zadaom nimalo manje vanom od iz#radnje i pravljanja privatiziranom dravom si# rnosti < domovini i inozemstv ! Kkonomski poti/aj takve sveob (vatne ini/ijative pokazao se dovoljnim da se (vati korak tamo #dje s pos stali #lobaliza/ija i internetske tvrtke! 0ednako kao to je internet lansirao mje( r internetski( tvrtki',, ++! r jna rodio je mje( rom kapitalizma katastro:e! %Nakon to se zatvorila "T ind strija < poto se rasprsn o mje( r - to mislite' tko je pok pio sav nova/D 8lada)' izjavio je 6o#er Novak iz tvrtke Novak Biddle 8ent re Partner' koja lae tvrtke iz podr ja domovinske , Nepostojanje trino# natje/anja prilikom dodjele #ovora bilo je jedna od #lavni( znaajki B s(evo# mandata!

Gnaliza koj Ne; Jork Times provodi tijekom veljae 233A! #odine otkriva da je %manje od polovi/e svi( P #ovorni( ak/ijaP - novi #ovori i plaanja po postojeim #ovorima - podlono p nom i otvorenom natje/anj ! Na natjeaje' #odine 2334!' izlazi samo HI posto #ovora' za razlik od AR posto 233+)! ,, U izvornik %dot-/om) ?op! prev!@ 2R+ + "Plltljll !T8! "V!U8U '++! lNlPXN9X 8" P 0 8 "tl ++ NoFllll ++ !PU Bio je to sam vr( na/ bri/.manov/ kont rar/voli ije! " @/s/t "je !i se trite (ranilo mrvi/ama drave - sad e joj pro.rij/ti sr! >v i dno' ali je naj inkovitije ideoloko or je to# pro/esa bila tvrdnja da ekonomska ideolo#ija nije vie prvotni pokrera amerike n tarnje ili vanjske politike! 9antra da je %++! r jna promijenio sve) prikladno je zakrila injeni/ da se' za ideolo#e slobodno# trita i kotpora/ije ijim interesima sl e' promijenila samo lakoa kojom mo# ostvarivati svoje ambi/iozne planove! Umjesto da svoje nove pro#rame podastre taspravi Kon#res ili preivljava teke s kobe sa sindikatima javno# sektora' B s(eva Bijela k a mo#la se domolj bno postrojiti iza predsjednika i okoristiti slobodnim r kama koje joj je podario tisak traei da prestane ptiati i da se ba/i na posao! T(e Ne; Jork Times pie veljai 233A!$ %Bez javne rasprave' bez ikakve :ormalne politike odl ke #ovorni s radni/i doslovno s postali etvrti dio vlasti!)H2 Umjesto da se sveob (vatnim planiranjem s /iljem krpanja r pa javnoj in:rastr kt ri s oi sa si# rnosnim izazovima koje je postavio ++! r jna' B s(eva ekipa namijenila je vladi nov lo# kojoj zadaa drave nije bila da pr a si# rnost' ne#o da je nabavlja po ttinoj /ijeni! " tako' st denome 233+! #odine' samo dva mjese/a nakon napada' 9inistarstvo obrane ok pilo je' kako s i( opisali' %malen sk pin pod zetnika i savjetnika) isk sni( dot-/om sektor ! Nji(ova zadaa bila je prepoznati %najnovija te(noloka rjeenja koja izravno poma amerikim naporima #lobalnom 6at protiv terora)! Poetkom 233*!' takva nesl bena savjetovanja postala s sl benim dijelom Penta#ona < "ni/ijativa za kataliza/ij obrambeno# pod zetnitva ?De8en5i@,' %potp no operativan odjel) koji neprekidno dostavlja si# rnosne podatke pod zetni/ima s politikim vezama i koji' za zvtat' po privatnom sektom tra#aj za novim tvttkama sposobnim

proizvoditi nov oprem za nadzor i s tim povezane proizvode! %9i smo pretraivaki pro#ram)' objanjava Bob Po(anka' direktor De8en5ija!HB = kladno B s(evoj viziji' lo#a vlade svodi se na prik pljanje nov/a potrebno# za pokretanje novo# trita rata' a zatim otk p najbolji( proizvoda koji izvir iz to# stvaralako# kotla' te time poti/ati ind strij na jo vee inova/ije! Dr #im rijeima' politiari stvaraj potranj koj privatni sektor opskrblj je svim zamislivim rjeenjima , U izvornik De:ense 8ent re 5atal1st "nitiative ?op! prev!@ 2R2 li j , i1 i ntil nil iiiimi; ;iii ;in!!!!!n Ti im( i Tki!iiin)W 9 i isi!iiPstvo i Y+ novinskiP si# rnost i posve nova r ka drave koj si vara liiisliev reim najbolji je primjer lo# potp no #ovorno# naina pravljanja! Nan/ Glegander' zamjeni/a ravnatelja "straivako# odjela 9inistarstva domovinske si# rnosti objasnila je ovako$ %9i ne stvaramo nita! Gko ind strija ne proizvede' onda ne moemo nita ni pribaviti!)HH Dr #a r ka s Prot obavljetajna terenska djelovanja ?5"EG@,' nova obavjetajna a#en/ija koj stvara 6 ms:eld' potp no neovisna od 5"Ge! Ta sporedna pij nska sl ba prep ta privatnim pod zetni/ima A3 posto b deta < jednako kao i 9inistarstvo domovinske si# rnosti i ona je iz#ra.ena kao pljina! Ken 9ini(an' bivi direktor G#en/ije za na/ionaln si# rnost ?N=G@' objasnio je t pojav $ %Domovinska si# rnost previe je vana da bi bila r kama vlade!) 9ini(an je' kao i jo stotine zaposlenika iz B s(eve administra/ije' ve nap stio svoje mjesto dravnoj pravi i preba/io se /vat ind strij domovinske si# rnosti koj je' kao vr( nski a#ent' pomo#ao stvoriti!H4 =vaki vid kojim je B s(eva administra/ija de:inirala parametre 6ata protiv terora posl io je za veavanje nje#ove pro:itabilnosti i trine odrivosti < od de:ini/ije neprijatelja' preko pravila djelovanja i bojini/e koja se sve vie iri! U dok ment to #a je objavilo 9inistarstvo domovinske si# rnosti stoji$ %Dananji teroristi mo# dariti bilo #dje' bilo kad' doslovno bilo kakvim or jem)' to posve prikladno znai da si# rnosne sl be moraj tititi od svako#a zamislivo# rizika na svakom mo# em mjest bilo kojem tren tk ! -tovie' da se pokrene potp na reak/ija' nije pottebno dokazati da je prijetnja stvarna < vie ne vrijedi ak ni vena 5(ene1eva %+postotna doktrina) kojom je opravdao invazij na "rak' tvrdei da je'

sl aj da postoji + posto mo# nosti da neto predstavlja prijetnj ' potrebno da =jedinjene Drave rea#iraj kao da je rije o +33-postotnoj prijetnji! Takva lo#ika osobito je dobro dola proizvo.aima svi( mo# i( s vremeni( naprava za detek/ij < na primjer' ako je mo# e zamisliti napad velikim bo#injama' onda 9inistarstvo domovinske si# rnosti plaa pola milijarde dolara privatnim tvrtkama da razvij i #rade detektore koji e sprijeiti t nedokazan prijetnj !H* Unato svim promjenama nazivlja - 6at protiv terora' 6at protiv islama' 6at protiv islamo:aizma' 6at Tree# svijeta' D #i rat' Cenera/ijski rat < temeljni oblik s koba nije se promijenio! Ne o#rani j #a ni vrijeme' ni , U izvornik 5o nterintelli#en/e Eield G/tivit1 ?op! prev!@ 2RB ++ ++!+ p " "08!8" "M!til 8 +++@ "" lV'll N9"P""8 "UU" '+ ""!" "X "" SNP0" ""! +NU' "P9 "" ++ i 9 " + KU0P'!" #ledita' rije je o si# rnoj pobjedi nije t nekakav kraikoirajni i! koji je mo# e dobiti' ne#o nova i stalna #ra.evina ar(itekt ri #lobalne ekonomije! To je bila poslovna b d nost koj je B s(eva administra/ija predoila korpora/ijskoj Gmeri/i nakon ++! r jna! Na strani pri(oda nalazio se naiz#led beskonaan priljev porezni( pri(oda koji s se slijevali iz Penta#ona ?2A3 milijatdi dolata #odinje privatnim #ovornim s radni/ima < poveanje od +BA milijardi od tren tka kad je B s( postao predsjednik@' ameriki( obavjetajni( sl bi ?H2 milijarde #odinje privatnim #ovornim s radni/ima' a svota se vie ne#o dvostr ila od +RR4! #odine@' te novonastalo# 9inistarstva domovinske si# rnosti! "zme. ++! r jna 233+! i 233*! #odine' 9inistarstvo domovinske si# rnosti isplatilo je +B3 milijardi dolara privatnim #ovornim s radni/ima < taj nova/ dotad nije kr io ekonomijom' a iznos nadilazi br to dr tvene proizvode i Qilea i Qeke 6ep blike! Codine 233B! B s(eva je administra/ija potroila B2A milijatdi dolara na #ovore s privatnim tvrtkama < #otovo H3 /enta na svaki porezom prik pljeni dolar!HA U nepojmljivo kratkom rok pred#ra.a koja okr j Fas(in#ton' D! 5' postala s pretrpana sivim z#radama koje s se naselili %ink batori) i %poetni/i) na po.i j si# rnosti < na brzin sklepane opera/ije koje se' jednako kao i =ili/ijsk dolin devedesetima' nova/ slijevao bre ne#o to se mo#lo sklopiti redski namjetaj!

B s(eva administra/ija je me. vremen odi#rala lo# iroko#r dna kapitalistiko# pod zetnika iz isto# to#' spje(om opijeno# razdoblja! Dok je tijekom devedeseti( /ilj bio razviti bojit pro#ram %ono# najnovije#) i onda #a prodati 9i/roso:t ili &ra/le ' dolo je vrijeme za nov te(nolo#ij %tra#anja i prik /avanja)' okren t lov na teroriste' koja se prodavala 9inistatstv domovinske si# rnosti ili' pak' Penta#on ! To je razlo# zato je osim poetno#a kapitala i investi/ijski( :ondova ind strija katastro:e izrodila i /ijel armij novi( lobistiki( tvrtki koje s novim tvrtkama obeavale debele veze s pravim lj dima na 5apitol Xill < #odine 233+! postojale s samo dvije lobistike tvrtke koje s se bavile si# rno ! Codine 233*! bilo i( je 4HB! %Privatnim se zajmovima bavim jo od tani( devedeseti()' izjavio je za asopis Fired 9i/(ael =teed' ditektor tvrtke Palladin' koja se bavi domovinskom si# rno ! %" nikad jo nisam doivio tako neprekin t dotok poslova!)HI 2RH Ni 9 !il!?i "!!in i ++++ a -+++++ "ni /onili' mNiii i k!ttasitoi/ D mi iiti in i NS,Si p no "! 'n il ii i( i! KPil!ni ml pi vili pro/vata i i ni m rije domovinske si# rnosti bile s na.M!orn/ kameie Britaniji ili je instalirano H'2 milij na' jedna na svaki( etrnaest stanovnika' a =jedinjenim Dravama ima i( B3 milij na' koje snimaj H milijarde sati #odinje! =to je stvorilo problem tko e pre#ledavati H milijarde sati snimljeno# materijalaD Posljedino tome' nastaje novo trite %analitiko# so:tvera) koji pre#ledava snimke i trai slinosti sa slikama baenima pro#ram ?prodaja razni( s stava si# rnosti rodila je nekim od naj nosniji( #ovora' med kojima je i onaj' vrijednosti R milijardi dolara' koje je 6atno zrakoplovstvo sklopilo s nekoliko tvrtki' med kojima i s Booz Glien Xamiltonom' jednom od najstariji( savjetniki( tvrtki za strate#ij ' i nekim od najvei( vanjski( s radnika zrakoplovstv @!HR Takav razvoj stvorio je jo jedan problem jer pro#rami za prepoznavanje li/a mo# izvriti si# rn identi:ika/ij samo ako se lj di postave li/em ravno prema kameri' to rijetko ine dok re na posao ili s posla! =to#a se stvorilo jo jedno trite koje je potrebovalo di#italno poboljanje kvalitete slike! Tvrtka =alient =tills' koja prodaje pro#rame za izdvajanje i poboljavanje kvalitete video snimaka' poela je prodaj i svoj so:tver medijskim tvrtkama' ali je s(vatila da prava zarada lei prodaji EB"- i dr #im pravos dnim sl bama!43 Uza sve

(o.enje koje se provodilo < tele:onski raz#ovori' prisl kivanja' :inan/ijski poda/i' pota' nadzorne kamere' internet < vlada se poela # iti poda/ima' to je otvorilo jo jedno #olemo trite pravljanja i potra#e za poda/ima' jednako kao to je i stvorilo pro#rame koji tvrde da s sposobni %povezati toke) tom o/ean brojki te tako otkriti svako s mnjivo djelovanje! Tijekom devedeseti( te(noloke s tvrtke neprekidno na sva zvona vjeale sva desa svijeta bez #rani/a i mo in:orma/ijske te(nolo#ije koja je svr#avala a toritarne reime i r ila zidove! Danas n tar kompleksa kapitalizma katastro:e or .e in:orma/ijske revol /ije prelo je sl iti onoj dr #oj strani! U tom pro/es mobiteli i internet pretvorili s se mono or je dravno# nadzora kojim se sl e sve vie i vie a toritarni reimi' z p n s radnj privatizirani( tele:onski( kompanija i pro#rama za pretra# < bez obzira s ra. je li Ja(oo s kineskom vladom i pomae joj pronai disidente' ili GTiT pomae amerikoj G#en/iji za na/ionaln si# rnost da svoje klijente prisl k je bez pravovaljana nalo#a ?B s(eva administra/ija tvrdi da je prekin la t praks @! 6 enje #rani/a' velik simbol i obeanje #lobaliza/ije' zamijenila je rast a ind strija nadzora 2R4 s vremen o#rad na #rani/i 9eksika i SG+@ a' na em e Xoein# + sk pina dr #i( tvrtki zaraditi 2'4 milijarde dolara!PP+ Dok tvttke za visok te(nolo#ij preska iz jedno# mje( ra dr #i' is(od to#a je bizaran spoj si# rnosti i potroake k lt re! 9no#e danas koritene te(nolo#ije proistekle s iz 6ata protiv terora < biometrike identi:ika/ijske isprave' video-nadzor' nadzor na internet ' ptetraivanje podataka!!! koje prodaj tvrtke kakve s 8erint =1stems' =eisint' G//ent te ili 5(oi/e Point - koje je privatni sektor razvio prije ++! r jna s /iljem stvaranja detaljno# pro:ila k p/a i otvaranja novi( obzora mikromarketin# ! Tvrtke obeavaj i smanjenje broja zaposlenika s permarketima ili robnim /entrima jet biomettike isprave kombina/iji s karti/ama klanjanj potreb za bla#ajnama! Kad je ne#odovanje javnosti zrokovano te(nolo#ijom %8eliko# Brata) za stavilo takve ideje' prodavai i marketin# doivjeli s teko razoaranje! ++! r jna ponovno je osi# rao protonost ttita < odjednom je stra( od terora nadiao stra( od ivljenja nadziranome dr tv ! Dakle' danas se isti oni poda/i koji se prik pljaj provlaenjem karri/a ili %lo1alt1) karti/ama mo# prodati' ne samo

Cap ili slinim tvrtkama kao poda/i korisni marketin# ne#o i EB"kao si# rnosni poda/i' te otkrivati %s mnjive) interese za nabav karti/a za mobitele ili p tovanja na Bliski istok!42 Poslovni asopis 6ed Xerrin# objanjava jednom od svoji( napisa koji slave takav pro#ram da so:tvet %prati teroriste otkrivaj i poklapa li se ime ispisano stotinama razliiti( inai/a s imenom bazi podataka domovinske si# rnosti! Na primjer' ime 9o(ammad! Pro#ram sadri stotine razliiti( inai/a pisanja to# imena' a on jednoj jedinoj sek ndi moe proeljati terabajte podataka!)4B >adivlj j e!!! sve dok se ne doepaj po#reno# 9o(ammada' to imaj navik ?lo @ initi < od "raka' preko G:#anistana' pa sve to pred#ra.a Toronta! Tijekom razdoblja vladavine nestt nosti i po(lepe < zatitno#a znaka B s(evi( #odina < ta mo# nost po#reke' od "raka do Ne; &rleansa' poprima divovske razmjere! =amo jedna po#rena potvrda proizila iz takvi( elektroniki( %pe/anja) dovoljna je da neki apolitian ovjek' koji moda malo podsjea na neko#a ije ime zv i slino nje#ov ?osobito onima koji nimalo ne poznaj arapsk ili m slimansk k lt t @ dobije oznak mo# e# terorista! Nadalje' i privatne tvttke nadzit pro/es pisivanja imena pojedina/a i or#aniza/ija na %/rne liste)' jednako kao i pro#rame provjere imena p tnika bankama podataka! &d lipnja 233A! #odine' na popis s mnjivi( terorista Na/ionalno# /entra za prot teroristiko djelovanje nalo se pola 2R* ?rtl!l@ ' K&N+ U lavnosT "AiaA;i sr a/nomir 7!VqVm!' ; im n, %i iM!iviiiinnpro#l!isio deset ki- niiljjiin!i p tnika na prop tovanj =jedinjenim " @ ravama! K/M ltati' koje p tnii i nik! l nis doznali' temelje se na s mnjivim zor/ima koji s/ otkrivaj pretra#ama komer/ijalni( podataka < na primjer' poda/i koje aviokompanija daje o %p tnikov estom k povanj karata jednom smjer ' omiljenom sjedit ' estalosti p tovanja' koliini prtlja#e' nain plaanja karte' ak i jelima koje nar je!)4H Uestalost navodno s mnjivo# ponaanja zbraja se i tako odre. je %razina rizika) svako# p tnika! =vakome se moe skratiti pravo p tovanja zrakoplovom' lazn viz =jedinjene Drave' pa ak #a se moe i (ititi i pro#lasiti %neprijateljskim bor/em) na temelj dokaza ti( s mnjivi( te(noloki( rjeenja$ m tna slika koj je prepoznao pro#ram za identi:ika/ij li/a' po#reno napisano ime' po#reno s(vaen dijelak raz#ovora! Gko

%neprijateljski bor/i) nis dravljani =jedinjeni( Drava' vjerojatno nikad nee saznati to i( je tono obiljeilo' jer im je B s(eva administra/ija skratila pravo na (abeas /orp s,, pravo vida dokaze na s d ' jednako kao i pravo na poteno s .enje i pravin obran ! Gko os mnjieni' na primjer' zavri C antanam ' vjerojatno e zavriti novom' najstroe vanom' zatvor za dvjesto osoba to #a je iz#radio Xallib rton! Gko zavri kao rtva 5"G-ina pro#rama %ne obiajeno# izr enja)' ako #a otm na li/ama 9ilana ili dok presjeda s aviona na avion amerikoj zranoj l /i i preba/e na nek od takozvani( tajni( loka/ija' ne#dje 5"G-in ar(ipela# tajni( zatvora' zatvorenik e s kap ljaom na #lavi vjerojatno poletjeti Boein#om ABA' dizajniranim za prijevoz direktora i ponovno prera.enim za takv svr( ! T(e Ne; Jorker navodi da je tvrtka Boein# za 5"G- obavljala poslove %p tniko# a#enta) tako to je blokirala planove leta za + 2H4 letova s (ieni/ima' najmljivala zemaljske posade' pa ak i rezervirala (otele! "zvjee panjolske poli/ije otkriva da je takve poslove obavljala tvrtka 0eppesen "nternational Trip Planin#' Boein#ova podr ni/a iz =an 0osea! U svibnj 233A! #odine Gmerika dr #a za #ra.anske slobode podi#la je t b protiv Boein#ove podr ni/e - tvrtka je odbila potvrditi' kao i zanijekati navode!44 Kad (ieni/i sti#n na odredite' s oavaj se s istraiteljima koji( jedan dio nije zaposlen ni 5"G-i' ni vojs/i' ne#o radi za privatne tvrtke! , U izvornik G tomati/ Tar#etin# =1stem ?op! prev!@ ,, >akonska odredba koja propis je da se pojedina/ dovede pred s /a ili pred s d! koja sl i kao zatita protiv nezakonito# (ienja ili zatvaranja' ?op! prev!@ 2RA izjavio je ovo$ %vise od poiov / prot on!n N/st'iNnin smi/nN!ik!i nn reitti i za privatne tvrtke!)4* Gko ti istraitelji slobodnja/i ele zadrat i ssoj/ nosne #ovore' onda iz (ieni( moraj izv i pravo one %korisne podatke) za kojima tra#aj nji(ovi vain#tonski poslodav/i' to je plodno tlo za zloporab ! Ba kao to e zatvoreni/i pod tort rom izjaviti sve samo da nestane bol' tvrtke pod #ovorom osjeaj snaan ekonomski poti/aj da se posl e svim znanim te(nikama /ilj izvlaenja traeni( podataka' ne marei za nji(ov po zdanost!

?Djelomian razlo# zato se B s(eva administra/ija toliko oslanjala na privatne obavjetajne tvrtke koje s tadile novim str kt rama' kakav je 6 ms:eldov Ured za spe/ijalno planiranje' lei injeni/i da s se oni' za razlik od %dravne) konk ren/ije' pokazali daleko spremnijima prila#odavati i manip lirati poda/ima /ilj isp njavanja politiki( /iljeva administra/ije jer prod ljenje #ovora ovisi isklj ivo o tome!@ Postoji t i primitivnija inai/a primjene ti( trini( %rjeenja) na 6at protiv terora < spremnost da se %masno) plati #otovo svatko tko posjed je podatke o navodnim teroristima! Tijekom invazije na G:#anistan ameriki s obavjetajni a#enti proirili #las da e za svako# %ispor eno#) talibana ili pripadnika al-eaide platiti izme. B 333 i 24 333 ameriki( dolara! %Bit ete bo#ati i moni kako niste ni sanjali)' #lasi reklama na letk to s #a Gmerikan/i dijelili G:#anistan ' a predoena je kao dokaz pro/es koji se pred =aveznim s dom =jedinjeni( Drava vodio ime nekoliko zatvotenika iz C antanama! %9ilij ni dolara za va pomo prot talibanskim sna#ama!!! Dovoljno nov/a da zbrinete obitelj' selo' pleme' za ostatak ivota!)4A Ubrzo s se elije Ba#ram i C antanam do vr(a nap nile kozarima' taksistima' k (arima' prodavaima < svi redom smrtno opasni!!! barem s tako tvrdili oni koji s i( predali i pok pili na#rade! %"mate li kakv idej zbo# e#a bi vas vlada i pakistanske obavjetajne sl be prodali i predali Gmerikan/imaD)' pitao je lan vojno# s da e#ipatsko# zatvorenika iz C antanama! U transkript s koje# je skin ta oznaka tajnosti' zatvorenik zv i potp no zb njeno$ %9a dajte' molim vas)' odvratio je %=ami znate to se zbiva! U Pakistan se lj de k p je za +3 dolara! Kako' onda' djel je 4 333D) %Dakle' prodali s vasD)' pitao je lan s da' kao da m to jo nije palo na pamet! %Da!) Penta#onove statistike pokaz j da s I* posto zatvorenika C antanamo predali a:#anistanski ili pakistanski bor/i i a#enti nakon obavijesti o 2RI zatvorenika! G#en/ija Gsso/iated rr/ss iispjnn je pronai njin z)rS; z!VjS

je' po povi!lik ii iloiiioviiin' oslobo.eno svib opi Mbi!PPI lb brojke teko opt j kakvo obavjetajno# ra.a zrokovano# trinim prist pom i.entiltkaeiji terorista to #a je za#ovarala vlada! Tijekom samo nekoliko #odina' ind strija domovinske si# rnosti koja jedva tla je prije ++! r jna postojala' eksplodirala je do razmjera koji velike nadilaze i Xoll1;ood i #lazbeni biznis!4R "pak' najvie pada oi koliko se malo takav %si# rnosni pro/vat) sa#ledava i analizira kao ekonomska #rana' kao dosad nevi.en dodir neo#ranieni( poli/ijski( ovlasti i neob zdano# kapitalizma' spajanje robne k e i tajno# zatvora! Kad se poda/i o tome tko jest' a tko nije prijetnja si# rnosti pretvore proizvod koji se prodaje jednako spremno kao i poda/i o tome tko na Gmazon k p je Xarr1ja Pottera' ili tko je otiao na krstarenja Karibima ili iva odmor na Gljas/i' onda se mijenjaj temeljne vrijednosti /iviliza/ije! Ne samo da se time potie (o.enje' tort ra i stvaranje lani( podataka' ne#o se stvara i snaan poti/aj za stvaranje stra(a i osjeaja #roenosti' ti( prvi( zronika nastanka nove ind strije! Kad s prolosti nastajale nove ekonomske #rane < od Eordove revol /ije do pro/vata in:orma/ijski( te(nolo#ija - svojom s pojavom vijek poti/ale prav b ji/ analiza i rasprava o tome kako e takvi divovski poremeaji stvaranj bo#atstva istovremeno tje/ati i na nain nae# postojanja kao /iviliza/ije' naina p tovanja' pa ak i naina kojim nai moz#ovi prera. j podatke! Nova ekonomija katastro:e nije potakn la nijedn slin pojav ! Naravno' t i tamo dolazilo je do rasprava!!! o stavnosti Domovinsko# zakona' o neo#ranienom pritvaranj ' o tort ri i ne obiajenim izr enjima!!! ali rasprava o samom znaenj komer/ijalno# izvo.enja ti( : nk/ija #otovo se potp nosti izbje#ava! &no to bi se mo#lo nazvati raspravom svodi se na prozivanje pojedinani( sl ajeva ratno# pro:iterstva i kor p/ijske skandale' kao i ve obiajeno prozivanje vlade zbo# nedovoljno# nadzora privatni( tvrtki < rijetko se #ovori o daleko irem i d bljem pitanj to znai s djelovati potp no privatiziranom rat ' stvorenom da traje za vijek, Dio problema lei injeni/i da nam se ekonomija katastro:e prikrala s leda! Tijekom osamdeseti( i devedeseti( nove s ekonomije objavljivale svoj dolazak p nom sjaj i bljetavil ! Te(noloki mje( r osobito se snano nametn o kao presedan posjednikoj klasi'

izazivaj i za#l j e razine pretjerivanja - beskonani medijski pro:ili smioni( i mladi( direktora , "talik prevoditeljev! 2RR po idilinim planinskim k i/ama oko =/at li/a! Takv razin bo#atstva danas stvara ekonomski kompleks katastro:e' iako te vijesti rijetko dopir do nas! U st diji iz 233*! pie$ %&tkad je zapoeo P6at protiv teroraP' direktoti BH posto najsnaniji( tvrtki koje #ovorno rade za obran ivaj razini do(otka dvostr ko vioj od do(otka primljeno# tijekom etiri #odine koje s pret(odile ++! r jn !) Direktori s doivjeli da im naknade izme. 233+! i 2334! #odine narast za +3I posto' dok lanovi prava ostali( veliki( ameriki( kompanija tom razdoblj biljee samo * posto porasta!*3 "nd strija katastro:e moda se blii pro:itima dot-/oma' ali to ini tajno pop t 5"G-e! Kapitalisti katastro:e izbje#avaj medije' skrivaj bla#o i znaj da se ne valja (valiti! %Ne elimo slaviti postojanje #oleme ind strije koja je pro/vala da bi nas titila od terorizma)' izjavio je 0o(n Klstner iz tvrtke 5(esapeake "nnovation 5enter' ink batora domovinske si# rnosti! %"pak' to je velik posao' a 5"5 je samom nje#ov stedit !)*+ Peter =;ire' nekadanji privatni vladin konz ltant tijekom 5lintonova mandata' ovako opis je pteklapanje silni/a skriveni( iza 6ata protiv terora$ %Postoji vlada posveenom po(od poveanja s stava prik pljanja podataka i ind sttija in:orma/ijske te(nolo#ije oajnikoj potrazi za novim tritima!)*2 Dr #im rijeima' eto korporatizma < veliki poslovi i velika vlast spajaj svoje neo#raniene moi da nadzir i pravljaj stanovnitvom! B33 drava =kidaj okretna vrata' stavljaj slavol kY 9islim da je sve to dno i #l po! "zjaviti da sve to inimo izvire iz nae #ladi za nov/em - mislim da je to l dost! 9islim da se morate vratiti kol ! Ceor#e X! F! B s(' od#ovaraj i na opt be da je nje#ov sin napao "rak s /iljem otvaranja novi( trita za amerike tvrtke!+ Dravni sl beni/i posjed j znaajk koja nedostaje privatnom sektor ! G ta je d nost i odanost opem dobr ' d nost i odanost

najviim interesima zajedni/e koja nadilazi interese pojedina/a! Tvrtke od#ovaraj svojim dioniarima' a ne domovini! David 9! Falker' #lavni revizor =jedinjeni( Gmeriki( Drava' veljaa 233A!2 &n ne vidi razlik izme. javno# i privatno# intersea! =am Cardiner' mirovljeni bri#adir ameriko# 6atno# zrakoplovstva' o Di/k 5(enevj ' veljaa 233H!B Na vr( n/ izborne #rozni/e 233*!' tri tjedna prije objave ostavke Donalda 6 ms:elda' Ceor#e F! B s( je potpisao >akon o obrambenim ovlastima' na privatnoj /eremoniji &valnome red ! U tis etiristo strani/a v kao se i dodatak koji je tada proao #otovo potp no nezapaeno' a koji predsjednik daje ovlasti da pro#lasi ratno stanje i % potrijebi or ane sna#e' med njima i Na/ionaln #ard )' te time sl ajevima %javne krize) #azi volj dravni( # vernera s /iljem % spostavljanja javno# reda) i # enja %nereda)! Krizno stanje moe biti ra#an' masovni prosvjedi ili %javna zdravstvena kriza) kojem e sl aj vojska nametati karantene i vati zali(e /jepiva!H Prije to# zakona predsjednik je mo#ao pro#lasiti ratno stanje samo sl aj pob ne! Uz nekoliko kole#a koji s se natje/ali s njim' demokratski senator Patri/k 7ea(1 jedini je pozivao na zb n i traio da zapisnik de izjava da se B3+ nae demokra/ije)' isti i tla s %posljedi/e promjene zakona #oleme' ali da je ta izmjena' z povrno iz avanje' P baenaP kao dodatak zakon ! " @r #i kon#resni odbori s j risdik/ijom tom podr j nis dobili prilik komentirati' a da i ne spominjem da nis dobili ni prilik odrati sasl anja svezi s tim zakonskim prijedlozima!)4 &sim izvrne vlasti koja je dobila nesvakidanj nov mo' na povrin je isplivao jo jedan ne pitni dobitnik - :arma/e tska ind strija! U sl aj bilo kakve zataze' mo# e je pozvati vojsk da va laboratorije i zali(e lijekova' kao i da namee karantene < d #o#odinji politiki /ilj B s(eve administra/ije! Dobre vijesri za 6 ms:eldov biv kompanij Cilead =/ien/es' vlasni/ patenta za Tami:l ' lijeka za ptij #rip ! 9o# e je da s novi zakon' kao i neprekin to zastraivanje ptijom #ripom' bar dijelom pridonijeli zvjezdanom stat s to# lijeka nakon 6 ms:eldova odlaska iz

9inistatstva < tijekom samo pet mjese/i' vrijednost dioni/a porasla je za 2H posto!* Kakv lo# intetesi ind strije i#raj oblikovanj pojedinosti neko# zakonaD 9oda nikakv ' ali to pitanje svakako vrijedi postaviti! 0ednako tako' samo neizmjerno veim razmjerima' kakv s lo# povlasti/e #ovornim s radni/ima' kakvi s Xallib rton' Be/(tel ili na:tna kompanija Kggon9obil' odi#rale ent zijazm kojim je B s(eva ekipa napala i ok pirala "rakD Na takva motiva/ijska pitanja nemo# e je pre/izno od#ovoriti jer s mijeani likovi doslovno ozlo#laeni zbo# preklapanja korpora/ijski( i na/ionalni( interesa do tolike mjere da s i sami' bar naiz#led' nesposobni razl iti jedne od dr #i(! U svojoj knjizi &vert(ro;' objavljenoj 233*!' bivi dopisnik Ne; Jork Timesa =tep(en Kinzet tt di se doprijeti do sri sve#a to je poti/alo amerike politiare koji s nare.ivali i inozemstv izvodili dravne dare tijekom prolo#a stoljea! "z avaj i mijeanje =jedinjeni( Drava opera/ije svr#avanja reima < od Xavaja +IRB!' do "raka 233B! < Kinzer primje je da je esto rije o jasnom pro/es tri :aze! Prvo < m ltina/ionalne korpora/ije sa sjeditem =jedinjenim Dravama s eljavaj se s nekom prijetnjom izazvanom djelovanjem strani( vlada koje za(tijevaj da tvrtka %plati potez' pot je zakone o rad ili o zatiti okolia! Ponekad se kompanija na/ionalizira ili od nje na neki nain zatrai da proda dio posjeda ili opreme)' pie Kinzer! Dr #o - ameriki politiari doznaj za prepreke s kojima se korpora/ija s eljava' te i( t mae kao izravan napad na =jedinjene Drave$ %9otiva/ij preobraavaj iz ekonomske politik ili' pak' #eostratek ! "znose pretpostavk da je svaki reim koji ometa B32 represivan' niKraronKi i na j/ vj/n%Narn)S r zj/ ne e 9ia e nie miN( %v pok ava podrovat i =jedinjene " @r!tve!WP " r/a laza do#a.a se tren tk kail politiari moraj javnosti prodali potreb za interven/ijom' i tom s/ ++ en in k sve pi/Y vara #r bo o/rtan borb dobra protiv zla' %prilik da se jadna i potlaena na/ija oslobodi od br talnosti reima koji smatramo diktat rom' jer koji bi inae dr #i reim ometao rad nekoj amerikoj kompaniji!)A 8elik dio amerike vanjske politike svodi se' dr #im rijeima' na vjeb masovne

projek/ije kojoj malobrojna sebina elita spaja vlastite potrebe i elje sa eljama i potrebama /ijelo#a svijeta! Kinzer istie da takv tenden/ij osobito iskaz j politiari koji na dravne d nosti sti izravno iz korpora/ijsko# svijeta! Na primjer' Kisen(o;erov dravni tajnik' 0o(n Eoster D lles' proveo je najvei dio radno# vijeka kao tje/ajni pravnik za me. narodno korpora/ijsko pravo i zast pao neke od najbo#atiji( svjetski( :irmi sporovima protiv strani( vlada! 6azni D llesovi bio#ra:i zaklj j ' jednako kao i Kinzer' da je dravni tajnik bio doslovno nesposoban razl iti interese korpora/ije od interesa vlastite domovine! %D lles je #ajio dvije doivotne opsesije < borb protiv kom nizma i zatit prava m ltina/ionalni( korpora/ija)' pie Kinzer! %Po nje#ov miljenj one s !!! Pme. sobno povezane i me. sobno se osna j P!)I To je znailo da nije morao birati za koj e se opsesij opredijeliti - ako je #vatemalska vlada #rozila' na primjer' interese tvrtke United Er it 5ompan1' time je de:a/to izravno napala =jedinjene Drave' to zasl je vojn ak/ij ! =lijedei svoje dvojne opsesije borbe protiv terorizma i zatite interesa m ltina/ionalni( kompanija' B s(eva administra/ija' pretrpana direktorima svjee pristi#lim iz svoji( reda' podlona je istim tim pom tnjama i preklapanjima! "pak' postoji znaajna razlika! Kompanije s kojima se D lles poistovjeivao bile s m ltina/ionalne' s velikim me. narodnim la#anjima stranim dravama - r darstv ' poljoprivredi' bankarstv i na:ti! Tim kompanijama najveim je dijelom bio zajedniki jasan /ilj < eljeli s stabilan i nosan okoli kojem se posl je < labave zakone la#anjima' krotko radnitvo i nikakve iznenadne eksproprija/ije! Dravni dari i vojne interven/ije bili s sredstva ostvarivanja to# /ilja' a ne i sam /ilj! Kao kapitalisti M%rotokatastro:e' tvor/i 6ata protiv terora dr #aiji s soj korpora/ijski( politiara od svoji( pret(odnika < njima s ratovi i ostale katastro:e istin /ilj po sebi! Kad Di/k 5(ene1 i Donald 6 ms:eld poistovjete ono to je dobro za 7o/k(eet' Xallib rton' 5arl1le i Cilead s onim to je dobro za =jedinjene Drave' tovie i za /ijeli svijet' onda takve projek/ije B3B pravo kataklizme ono ne pitno i t/m/iNiio /ionro tim mikama laiovi' epidemije' prirodne katastro:e' manjkovi ili nestai/e i zato s im bo#atstva do te mjete nab jala otkad je B s( zasjeo Bijel k ! &no

to nji(ove projek/ije ini jo opasnijima jest injeni/a da s do dosad nevi.eni( razmjera B s(evi d nosni/i zadrali svoje interese n tar kompleksa kapitalizma katastro:e' ak i nakon to s li nov er privatizitani( ratova i krizni( sit a/ija' dop taj i tako sebi da istovremeno ostvar j zarad na nesreama koje s pripomo#li stvoriti! Na primjer' nakon to je 6 ms:eld dao ostavk poslije potaza rep blikana/a 233*!' novine s izvijestile da se vraa privatni sektot! "stina #lasi da nikad iz nje#a nije ni otiao! Kad je pri(vatio B s(evo imenovanje za ministra obrane' 6 ms:eld se' kao i svi javni d nosni/i morao osloboditi sve imovine koja m je tijekom mandata mo#la stajati na p t donoenja odl ka! >v i jednostavno < to znai da je morao prodati sve to je bilo povezano s na/ionalnom si# rno ili obranom! 6 ms:eld se zatekao velikim nevoljama! Bio je toliko optereen djelima raznim #ranama ind strije katastro:e da je tvrdio da m je nemo# e osloboditi se sve#a i ispotovati tokove i pritom je petljao etikim normama ne bi li zadrao sve to ima! Prodao je dioni/e 7o/k(eeda' Boein#a i dr #i( vojni( tvrtki koje je izravno posjedovao' te jo 43 milij na dolara obvezni/ama po(ranio javn zaklad ! "pak' i dalje je djelomino ili /ijelosti posjedovao privatne investi/ijske tvrtke povezane s obranom' kao i dioni/e biote(noloko# sektora! 6 ms:eld se nije elio izloiti # bitk da te tvrtke proda na btzin ' pa je zatraio dva tromjesena prod ljenja roka < to je iznimna rijetkost na tim tazinama vlasti! To je znailo da je nakon poetka mandata ministra obrane i dalje' to e rei p ni( est mjese/i' a moda i d lje' tta#ao za' po njem ' prikladnim k p/ima za tvrtke i vlasnitvo!R Kad je na ted dola tvttka Cilead =/ien/es' kojoj je 6 ms:eld predsjedao i koja je drala patentna prava na Tami:l ' ministar obrane je na#lo stao! Kad s #a zatraili da se odl i izme. poslovni( interesa i d nosti ptema javnosti' jednostavno je odbio! Kpidemije s pitanja na/ionalne si# rnosti' pa sto#a jasno laze djelokr # ministta obrane! Usprkos tom nesvakidanjem s kob interesa' 6 ms:eld je tijekom /ijelo# mandata %od#a.ao) prodaj svoji( dioni/a Cilead < i tako spasio ne#dje izme. I i BR milij na dolara vrijednosti tvrtke!+3 Dok #a je senatski &dbor za etik pok avao pokoriti obiajenim pravilima o s kob interesa' 6 ms:eld se ponaao otvoreno ratoborno! 0ednom B3H

potrtisinmilitmdtSi! !+ !i nonnrar/ra/ novoaa ktS@i s m p iiinTan inp pivaii %pretjerano sloeno i M( njiij i8U obras/e za prijav imovino! Qovjek koji je' za vrijeme ministarsko# mandata' drao R4 milij na dolara' *3 333 dolara koje je potroio na (onorare inilo se doslovno pretjeranim trokom!++ 6 ms:eldovo tvrdo#lavo odbijanje da prestane zara.ivati na katastro:ama dok obnaa najvi si# rnosn d nost dravi tje/ala je na nje#ov inkovitost na nekoliko odre.eni( naina! 8ei dio prve #odine mandata' dok se pok avao rijeiti vlasnitva' 6 ms:eld se morao spaavati od donoenja znemir j e iroke lepeze politiki( odl ka <Gsso/iated Press izvjetava$ %!!!izbje#avao je sastanke Penta#on na kojima se raspravljalo o G"D=- !) G kad je savezna vlada morala odl iti (oe li se mijeati nekoliko spajanja i prodaja na visokim razinama < pitanj s bili #lavni #ovorni s radni/i 9inistarstva obrane$ Ceneral Kle/tri/' Xone1;ell' Not(rop Cr mman i =ili/on 8ale1 Crap(i/s < 6 ms:eld se iz zeo i iz ti( pre#ovora na najvioj razini! Pokazalo se' prema izjavama nje#ove #lasno#ovorni/e' da je bio :inan/ijski povezan s nekoliko navedeni( tvrtki! %Namjeravam se od nji( drati najdalje mo# e)' izjavio je 6 ms:eld novinar koji se raspitivao o jednoj od ti( prodaja!+2 U est #odina svo#a mandata' 6 ms:eld je morao izlaziti iz sobe kad #od bi raz#ovori skren li na tem lijeenja ptije #ripe i nabavke lijekova! = kladno pism kojem se nalazi sporaz m koji m je omo# io zadrati dioni/e' morao se iz zeti iz donoenja odl ka %koje mo# izravno i predvidljivo tje/ati na Cilead)!+B "stovremeno' nje#ove kole#e brino s titili nje#ove interese! U srpnj 2334! #odine Penta#on troi 4I milij na dolara na Tami:l ' a 9inistarstvo zdravstva i so/ijalne skrbi objavlj je da e nekoliko mjese/i poslije nabaviti lijek vrijednosti + milijarde dolara!+H 6 ms:eld se prkos ne pitno isplatio! Da je nast paj i na d nost prodao Cileadove dioni/e sijenj 233+!' zaradio bi jedva A'H4 dolara po dioni/i! >adravi i( tijekom svi( panika izazvani( ptijom #ripom' nakon svi( bioteroristiki( (isterija i nakon svi( odl ka vlastite administra/ije da obilno lae tvrtk ' 6 ms:eld je dioni/a' tren tk odlaska iz 9inistarstva' vrijedila *A'*3 dolara - porast od I3A posto! ?U travnj 233A! dioni/a Cileada prodavala se po IH dolara!+4@ To znai da je 6 ms:eld' odlazei s mjesta ministra obrane' bio

zamjetno bo#atiji ne#o kad je doao < rijetka pti/a med m ltimilij naima dravnoj sl bi! 0ednako kao to se 6 ms:eld nikad nije odrekao Cileada' tako je i 5(ene1 oklijevao dokraja presjei veze s Xallib rtonom < no nje#ov je aranman' B34 sto se odrekao pravljanja tvrtkom da ni postao potpr/dsN/dni! ki kandidat Ceor#e B s( ' 5(ene1 je #ovorio mirovinski paket koji in je osi# rao pre#rt Xallib rtonovi( dioni/a i op/ija! Nakon ne #odni( pitanja iz tiska' pristao je prodati dio Xallib rtonovo# port:elja i pritom zaradio impresivni( +I'4 milij na dolara! Nije prodao sve! T(e Fallstreet 0o rnal pie da 5(ene1 prilikom st panja na d nost potpredsjednika zadrava +IR 333 Xallib rtonovi( dioni/a i 433 333 nerealizirani( op/ija!+* Qinjeni/a da je 5(ene1 zadrao tolik koliin Xallib rtonovi( dioni/a znai da je' tijekom svo# potpredsjedniko# mandata' svake #odine zara.ivao milij ne na dividendama i istovremeno od Xallib rtona primao #odinji prinodod2++ 333 dolara <otprilike jednak nje#ovoj dravnoj plai! Kad e 233R! nap stiti svoj : nk/ij ' i kad e moi noviti dio Xallib rton ' 5(ene1 e imati prilik doslovno besramno zaraditi zbo# zapanj j e# porasta vrijednosti Xallib rtonovi( dioni/a! Naime' vrijednost dioni/a tvrtke porasla je s +3 dolara prije rata "rak na H+ dolar tri #odine kasnije < skok od B33 posto' za(valj j i sretnom spoj divljanja /ijena ener#enata i iraki( #ovora' izravni( posljedi/a 5(ene1jeva tjeranja drave rat protiv "raka!+A "rak se' naiz#led' savreno klapa Kinzerov :orm l < =addam nije bio izravna prijetnja amerikoj si# rnosti' ali je predstavljao prijetnj amerikim ener#etskim tvrtkama jer je ne toliko davno potpisao #ovore s r skim na:tnim divom i pre#ovarao s :ran/ skom tvrtkom Total' ostavljaj i tako =jedinjene Drave i Britan/e prazni( r k - tree po veliini potvr.ene svjetske zali(e na:te klizile s iz an#lo-ameriko# stiska!+I =addamov pad s vlasti znaio je nevi.ene mo# nosti na:tnim divovima' me. njima Kggon9obile ' 5(evron ' =(ell ' BP- ' koji s ' svi redom' poeli stvarati temelje za nove sporaz me s "rakom' jednako kao to se i Xallib rton' nakon to se tvrtka preselila D bai' naao savrenom poloaj da svim tim tvrtkama prodaje svoje sl #e na podr j ener#etike!+R =am rat

pokazao se kao jedinstveno naj nosniji do#a.aj Xallib rtonovoj povijesti! 6 ms:eld se' jednako kao i 5(ene1' mo#ao vrlo jednostavno potp nosti izv i i osloboditi djela tim %(oldinzima za katastro:e) i tako kloniti svak primisao da pro:it i#ra van lo# nji(ovoj vatrenoj naklonosti prema sit a/ijama iz koji( proizlaze katastro:e! No' tada bi prop stili zlatne #odine vlastiti( ind strijski( #rana! Kad #od bi od nji( zatraili da se odl e izme. pro:ita i javno# ivota' vjeno s se priklanjali pro:it ' tjeraj i vladine etike odbore da se prila#ode nji(ov prkos ! B3* snano se protivio ratnom pro:iterstv $ %in/ A!3im vinjen /ia +A! ove svjersn/ kataklizme =jedinjenim " Sravania nikne ijedan rami milij na!) Qovjek se piia io (i "" @6 iP (o s ? i(ene1jem iji s se milij ni ratni( pro:ita #omilali dok je sjedio potpredsjednikoj :otelji! "li' to bi bilo s 6 ms:eldom koji 233H! #odine nije mo#ao izdrati' a da ne novi dio Cileadovi( dioni/a i pritom lako zaradi 4 milij na dolara < prema poda/ima iz nje#ove imovinske karti/e koj predaje tijekom svo#a ministarsko# mandata! &ito je elio malo ok siti pro:it koji #a eka nakon odlaska iz reda!23 U B s(evoj administraiji ratni pro:iteri ne di b k da bi se pribliili vlasti' oni jes vlast i izme. te dvije sk pine razlike jednostavno nema! B s(eve #odine obiljeavaj neki od najodvtatniji( i naj#lasniji( kor p-/ijski( skandala nedavnoj povijesti$ 0a/k Gbramo:: sa svojim izletima na #ol: koje je n dio lanovima Kon#resa; 6and1 %D ke) 5 nnin#(am' tren tano sl i osam #odina zatvora zbo# primanja mita i pisivanja dona/ije ja(te D ke-=tir %meni za podmiivanje) koji je na sl benom kon#tesnom memorand m p tio jednom proizvo.a or ja; t l mi (otel Fater#ate s plaenim prostit tkama!!! sve to jako smrdi na 9oskv ili B enos Gires sredinom devedeseti(!2+ >atim s t i okretna vrata izme. vlade i ind strije! &na s od vijek stajala tamo' ali je najvei dio politiata obiavao priekati dok administra/ija ne nap sti vlast prije ne#o to krene novavati svoje dravne veze! Tijekom B s(eva mandata zlatno doba non-stop trita domovinske si# rnosti pokazalo se prevelikom k njom kojoj veina d nosnika nije mo#la odoljeti! " tako' mjesto da priekaj kraj mandata' stotine nji( iz iroke lepeze vladini( a#en/ija ve je poj rilo

prema vratima! Kti/ 7ipton' koji je za T(e Ne; Jork Times ptatio t pojav 9inistarstv domovinske si# rnosti' pie$ %!!! isk sni vain#tonski lobisti i sk pine za nadzor ka da se takvi razmjeri e#zod sa vii( d nosnika jedne vladine instit /ije biljee kao rijetkost s vremenoj povijesti)! 7ipton je otktio devedeset etiri sl aja da javni d nosni/i koji s radili podr j domovinske si# rnosti :ade nekom podr j ind strije domovinske si# rnosti!22 Broj takvi( sl ajeva je prevelik da bismo se njima ovdje potanje bavili' ali postoji nekoliko istakn ti( primjera koje s mijeani klj ni tvor/i 6ata protiv terora! 0o(n Gs(/ro:t' bivi dravni t itelj i #lavni pokreta Domovinsko# zakona' danas vodi tvrtk Gs(/ro:t Cro p' spe/ijaliziran za povezivanje tvrtki iz ind strije domovinske si# rnosti sa saveznim instit /ijama! Tom 6id#e' prvi ravnatelj 9inistarstva domovinske si# rnosti' B3A te(nolo#ij 7 /ent' iznimno aktivno si# rnosnom sektor ! K .vt liani' bivi nj jorki #radonaelnik i (eroj ++! r jna' etii i mjeseta poslije temelj je tvrtk Ci liani Partners i prodaje sl #e kao konM l mt za krizne sit a/ije! 6i/(ard 5larke' prot teroristiki /ar 5lintonove i B s(ev/ administra/ije i izraziti kritiar administra/ije' sada predsjeda tvrtkom Cood Xarbor 5ons ltin#' spe/ijaliziranom za domovinsk si# rnost i prot teroristiko djelovanje! 0ames Foolse1' direktor 5"G-e do +RR4!' radi Paladin 5apital Cro p' privatnoj la#akoj tvrtki koja lae tvrtke domovinske si# rnosti' te obnaa d nost potpredsjednika tvrtke Booz Gllen' jedne od vodei( ind striji domovinske si# rnosti! 0oe Gllba #(' ravnatelj EK9 G-e koje#a je ++! r jna zatekao na d nosti' zeo je otpremnin osamnaest mjese/i nakon to#a i temeljio Ne; Brid#e =trate#ies' obeavaj i da e sl iti kao %most) izme. poslova i nosno# svijeta vladini( #ovora i la#aki( prilika "rak ! Na nje#ov poloaj dolazi 9i/(ael Bro;n i odlazi samo dvije #odine poslije da bi temeljio 9i/(ael D Bro;n 775' tvrtk spe/ijaliziran za pripreme za sl aj katastro:e!2B %9o# li sada dati otkazD)' pie Bro;n ve zlo#lasnom mejl koji je p tio svom s radnik sred kataklizme nakon ra#ana Katrine!2H G to bi' manje-vie' bila bit /ijele :ilozo:ije < ostati vlasti dovoljno d #o' pri#rabiti dovoljno zv n tit l ministarstv koje dijeli %masne) #ovore' prik piti dovoljn koliin povjerljivi( podataka o

mo# nostima prodaje' pa zatim dati otkaz i prodavati %svoje) bivim kole#ama! Dravna sl ba tako se svela na' otprilike reeno' izvidniki po(od s /iljem b d e# rada kompleks kapitalizma katastro:e! "pak' na neki nain prie o kor p/iji i okretnim vratima ostavljaj po#rean tisak! Naime' navode na zaklj ak da i dalje postoji jasna #rani/a izme. drave i kompleksa < koja je' stvari' iezn la jo davno! "novativnost B s(eva razdoblja ne lei brzini kojom politiari prelaze iz jedno# od ti( svjetova dr #i' ne#o broj pojedina/a koji svojim pravom smatraj istovremeno prebivati oba svijeta! 7j di kakvi s 6i/(ard Perle ili 0ames Baker stvaraj politik ' savjet j na najviim razinama i #ovore za medije' predstavljaj i se kao nepristrani str nja/i i dravni/i' a istovremeno' s do #rla ton li biznis privatizirani( ratova i obnove! &ni tjelovlj j ostvarenje najvie# /ilja korporatistike misije < konano spajanje politiki( i korpora/ijski( elita' ime si# rnosti' pri em drava i#ra lo# ravnatelja poslovno#a /e(a < i istovremeno biva najveim izvorom poslovni( prilika!!! za(valj j i #ovornoj ekonomiji! B3I """ 9oskve' preko Pekin#a pa svetio nttsneva# ;asnin#mnn' anjansn izmen malobrojne koipoi! ijsk/ elite i desniarski( vlasti vijek se pro#laavala nekim vidom iMopaenosii! Nazivali s je$ malijaki kapitalizam' oli#ar(ijski kapitalizam' a danas pod B s(em < %kapitalizam lizi/a)! No' t nije rije o izopa/nj ' pravo tome vodi /ijeli kriarski po(od 5ikake kole' zajedno sa svojom ttojedinom opsesijom$ privatiza/ijom' dere# la/ijom i razaranjem sindikata! 6 ms:eldova i 5(ene1jeva tvrdo#lava odbijanja da se odl e izme. dioni/a kompleksa katastro:e i nji(ovi( javni( d nosti prvi s znak da se rodila istinska korpora/ijska drava! G znakova ima jo mno#o! 9o bivi( 0edna od temeljni( znaajki B s(eve administra/ije bila je oslanjanje na vanjske savjetnike i poslanike-slobodnjake koji s obavljali one klj ne d nosti$ 0ames Baket' Pa l Bremer' Xenr1 Kissin#er' Ceor#e =( ltz' 6i/(ard Perle' kao i pripadni/i &dbora za obramben politik i &dbora za oslobo.enje "raka - imen jem samo nekoliko! Kon#res je tijekom ti( najvaniji( #odina kojima s se donosile odl ke i#rao lo# pisara s # menim peatom' pres de 8r(ovno# s da smattane s

manje-vie njenim s #estijama' a ti' veinom dra#ovoljni' savjetni/i raspola#ali s neo#ranienim tje/ajem! Nji(ova mo izvite iz injeni/e da s ti savjetni/i ranije obnaali klj ne d nosti vladi < sve redom bivi dravni tajni/i' bivi veleposlani/i i bivi pomoni/i ministara obrane! =vi s ve odavno otili iz vlasti i me. vremen stvorili nosne karijere kompleks kapitalizma katastro:e! B d i da se vode kao #ovorni s radni/i' a ne kao osoblje' veina nji( za razlik od izabrani( politiara ne podlijee pravilima o s kob intetesa - ako ope iem i podlije ! Posljedi/a to#a bila je skidanje oni(' takozvani(' okretni( vrata izme. vlasti i ind strije i nji(ove zamjene %slavol kom) ?kao to mi je rekao spe/ijalist za nadzor katastro:e "r;in 6edlener@! Koristei se rep ta/ijom ti( blistavi( i asni( bivi( politiara' ind strija katastro:e mo#la je otvoriti d an sred vlade! Kad je 0ames Baker' o jk 233*! #odine' imenovan stipredsjedavaj im =k pine za irake st dije' savjetnike sk pine sa zadaom iznalaenja prepor ke za nov napredak "rak ' doslovno opipljivo se osjetilo obosttano olakanje < eto politiara staro#a kova' politiara koji je drav vodio onim mirnijim vremenima' zrelo# politiara! Baker je nedvojbeno veteran ono# razdoblja amerike vanjske politike koje nije toliko nepromiljeno B3R 0ames Xaker danasD 0ednako kao i 5(ene1' nakon odlaska iz vlade po zavretk mandata Bns(a starije#' 0ames Baker """! je iz svoji( dravni( veza izv kao pravo bo#atstvo! &sobito s se nosnima pokazali prijatelji koje je stekao =a dijskoj Grabiji i K vajt za vrijeme prvo# >aljevsko# rata!24 Baker Botts' nje#ova odvjetnika tvrtka sa sjeditem Xo ston ' zast pa sa dijsk kraljevsk obitelj' zatim Xallib rton i Cazprom' najve r sk na:tn kompanij ' te je jedna od vodei( odvjetniki( tvrtki za na:t i plin na svijet ! Takoder je postao dioniar tvrtki 5arl1le Cro p i od te je iznimno tajanstvene kompanije zaradio' kako se pro/jenj je' neki( +I3 milij na dolara!2* 5arl1le je iz rata izv kao #olem dobit za(valj j i prodaji robotski( s stava' s stava obrambeni( kom nika/ija i nosnom #ovor s "rakom za ob avanje poli/ije to #aje sklopio (oldin# tvrtke' U="=! Kompanija vrijedna 4* milijardi dolara posjed je i obrambeno orijentiran investi/ijsk tvrtk koja se spe/ijalizirala za pronalaenje

vojni( tvrtki i nji(ov promidb javnosti' to se posljednji( #odina pokazalo iznimno spjenim poslom! %Najbolji( +I mjese/i povijesti tvrtke)' izjavio je #lavni 5arl1leov d nosnik za la#anja' Bill 5on;a1' mislei pritom na prvi( +I mjese/i irako#a rata! %>aradili smo i to stvarno brzo!) "raki rat' koji se dosad ne pitno dokazao kao katastro:a' 5arl1leovim je odabranim la#aima donio rekordni( *'* milijardi dolara zarade!2A Kad je B s( mladi Bakera vratio javni ivot' imen j i #a spe/ijalnim poslanikom za pitanja irako#a d #a' Baker se nije morao pov i ni iz 5arl1le Cra pa' kao ni Baker Bottsa' sprkos izravnoj povezanosti ti( tvrtki s ratom! "sprva je nekoliko komentatora pozoravalo na ozbiljn vjerojatnost s koba interesa! T(e Ne; Jork Times je objavio vodnik kojem se Baker poziva da odst pi s poloaja 5arl1le i Baker Botts ' te tako o va vjerodostojnost svoje : nk/ije poslanika za d #ove! %Cospodin Baker je pred boko zadro mre nosni( odnosa privatno#a biznisa' te tako djel je kao mo# e zainteresirana stranka svim modelima repro#ramiranja d #ova)' stoji vodnik koji zaklj je da Baker nee biti dovoljno %odba/iti mo# nost zarade od klijenata izravno povezani( s irakim d #ovanjima!!! Da bi mo#ao asno vriti svoj nov javn d nost' #ospodin Baker mora odst piti s one dvije privatne!)2I No' slijedei primjer koji je postavio sam vr( administra/ije' Baker otvoreno odbija' a B s( podrava nje#ov odl k i ostavlja m d nost da svjetske vlade na#ovori da otpi iraki doslovno smrtonosni d #! Nakon B+3 "j+ V W SjP' spisa K&0" U&KaMUN5 U) =5 nas li ""5"P!iii@5" n ;W!isiijimiTiii i i aTi N;in s kob interesa ne#o io se ranije pretpostavljalo! 6ije je o ezdeset strani/a poslovno# pro#rama to #a je podnijela sk pina kompanija' od 5arlvlea pa sve do k vajtske vlade' jedno# od najvei( iraki( zajmodava/a! Konzor/ij je pon dio da se iskoriste politike veze na najviim razinama da od "raka naplati 2A milijardi dolara neplaeno# d #a K vajt ' pteostalo# jo od =addamove invazije < dr #im rijeima' da ini pravo s protno od ono#a to je Baket ttebao raditi kao poslanik!!! dakle' vjeriti vlade da treba otpisati irake d #ove iz =addamove ere!2R

Dok ment naslovljen kao %Prijedlo# pomoi k vajtskoj vladi zatiti i naplati pottanji od "raka)' predan je #otovo dva mjese/a nakon Bakerova imenovanja! U njem se 0ames Baker imenom navodi jedanaest p ta' to jasno otkriva da e se K vajt okoristiti s radnjom s kompanijom koja zapoljava ovjeka zad eno# za brisanje irako#a d #a!!! samo' sve je to imalo svoj /ijen ! U zamjen za sl #e' stoji dok ment ' k vajtska vlada mora 5arlvle Cro p loiti milijard dolara! 0asan primjer tt#o-vanja tje/ajem < plati Bakerovoj kompaniji da te titi od Bakera! Taj sam dok ment pokazala pro:esori/i Kat(leen 5lark' vodeoj stmnjakinji za dravn etik i propise koja ptedaje pravne znanosti na vain#tonskom =ve ilit ' a ona mi je rekla da se Baker naao %klasinom s kob interesa! =toji na obje strane transak/ije$ toboe treba zast pati interese =jedinjeni( Drava' ali je istovtemeno i vii savjetnik 5arlvle ' a 5arlvle eli naplatiti svoj pomo K vajt pri izvlaenj nov/a iz "raka)! Poto je pte#ledala dok ment' 5latkova je izjavila da s %5arlvle i dr #e kompanije iskoritavale Bakerov tadanji poloaj da pok aj sklopiti sporaz m s K vajtom koji izravno podriva interese =jedinjeni( Drava)! Dan nakon to je T(eNation objavio moj napis o Baker ' 5arlvle je ist pio iz konzor/ija i tako odba/io mo# nost da zaradi milijard dolara < nekoliko mjese/i kasnije Baker prodaje svoj dio 5arlvle i daje ostavk na poloaj #lavno# savjetnika! No' teta je ve bila poinjena < kao poslanik' Baket se pokazao nesposobnim jer nije spio osi# rati otpis d #ovanja koji je traio B s( i koji je "rak bio prijeko potreban! Tijekom 2334! i 233*!' "rak je za =addamov rat platio 2'4R milijardi dolara odteta' najveim dijelom K vajt < bila s to sredstva' oajniki potrebna za rjeavanje irake ( manitarne krize i za obnov zemlje' osobito nakon povlaenja ameriki( tvrtki koje s sttatile nova/ za pomo i otile ne dovrivi posao! Bakerova zadaa bila je otpisati R3 do R4 posto irako#a d #a! Umjesto to#a' d # se repro#ramirao te i dalje iznosi otprilike RR posto irako# BDP-a!B3 B++ p;!9!llUKa !9lSl@&imN!lK!l l " 0"P 9l l 8"" KlP +M "!""!Y " M 8"!"l """ "i " i "" il """P 0 X i XU"U! ni89 dravni tajnik 5 i/or#/ =lniltM vodio jr ? @illSoi za sk Sl le je ++ a ka' #r p za pritisak koja nastaje 2332! #oti i ne' polo je od B s(/v/ Bijele k e dobio zadatak da javnosti stvori pozitivan odnos prema ral ! Naravno' =( ltz je dovoljio za(tjev ! B d i da je nje#ov

poloaj bio odma( z bok administra/iji' imao je mo# nost poti/ati (isterij izazvan izravnom prijetnjom koj je predstavljao =addam' potp nosti oslobo.en bilo kakve obveze da dokaz je iznesene injeni/e! %Gko dvorit zateknete zveark ' ne ekate da vas #rize pa tek onda pod zmete neto svoj obran )' pie =( ltz T(e Fas(in#ton Post ' r jn 2332! #odine' pod naslovom$ %Djel jmo odma( < opasnost je izravna! =addam X ssein mora biti klonjen)! Dod e' =( ltz itateljima nije otkrio da je' to vrijeme' bio lan pravno# odbora Be/(tela' tvrtke kojoj je mno#o #odina proveo kao direktor! Tvrtka e' za obnov zemlje koj je =( ltz toliko arko elio sravniti pra( i pepeo' pok piti 2'B milijarde dolara!B+ Dakle' retrospektivi ipak vrijedi zapitati je li =( ltz' vrijeme kad je svijet pozivao da odma( skoi na no#e' #ovorio kao zabrin ti vii dravni d nosnik ili kao predstavnik Be/(tela!!! ili moda i 7o/k(eed9artinaD Danielle Brian' izvrna direktori/a nepro:itne sk pine Projekt nadzora vlade' izjavlj je ovo$ %Nemo# e je razl iti #dje zavrava vlada' a #dje zapoinje 7o/k(eed)! 0o je tee razl iti #dje zavrava 7o/k(eed' a #dje zapoinje djelokr # &dbora za oslobo.enje "raka! =k pin koj je vodio =( ltz' i koja je pozivala na rat' ok pio je Br /e 0a/kson koji je' samo tri mjese/a prije to#a' radio kao potpredsjednik za strate#ij i planiranje 7o/k(eed-9artin ! 0a/kson kae da s #a %lj di iz Bijele k e) zamolili da osn je sk pin < koj je nap io starim dr #ovima iz 7o/k(eeda! &sim 0a/ksona' sk pin s iz 7o/k(eeda preli 5(arles K pperman' dopredsjednik tvrtke zad en za svemirske i strateke rakete' i Do #las Cra(am' 7o/k(eedov direktor proizvodnje obrambeni( s stava! Unato tome to se odbor na izriit za(tjev Bijele k e osniva kao mainerija ratne propa#ande' nijedan od lanova nije morao odst piti s poloaja 7o/k(eed ' niti prodati dioni/e! =to je lanovima odbora bila prava bla#odat jer je /ijena 7o/k(eedove dioni/e skoila +H4 posto za(valj j i rat koji s potpomo#li osmisliti < s H+ dolar o jk 233B!' na +32 dolara veljai 233A!B2 >atim je t i Xenr1 Kissin#er koji je pokren o kontrarevol /ij pr aj i podrk Pino/(etovom dravnom dar ! U svojoj knjizi =tate o: Denial' objavljenoj 233*! #odine' Bob Food;ard otkriva da se Di/k 5(ene1 svaki mjese/ sastajao s Kissin#erom' dok se B s( s njim s sretao B+2

n sli/vim savjetnikom za vanjskoZ Si k !+ j +++!+ iij!i--! + (/n/1 je iMN!ivio FPood;!iiilii$ %= " "/nr1j/m Kissin#i ioni vjerojatno sam raz#ovarao vie ne#o s ikit dr #im!)BB Gli' ko#a j8 to Kissin#er zast pao tijekom svi( ti( s steta na samome vr( D 0ednako kao i Baker i =( ltz' i on je bio d:avni tajnik' ali t d nost nije obnaao ve tri desetljea! &d +RI2! #odine' kad je temeljio svoj ptivatn i prilino tajnovit tvrtk Kissin#er Gsso/iates' posao m je bio zast pati niz klijenata koji' po priama' se od 5o/a-5ole i Union ? larbidea' do X nt &ila i #ra.evinsko# diva El ora ?jedno# od najvei( dobitnika #ovora za obnov "raka@' pa ak i nje#ova staro# partnera ileanskim tajnim opera/ijama' tvrtke "TT!BH Dakle' kad se sastajao s 5(ene1jem' je li se ponaao kao stari dravnik ili' pak' kao sk po plaeni lobist za svoj na:tn i #ra.evinsk klijentel D Kissin#er je jasno naznaio em ?i kome@ je odan jo st denome 2332! #odine kad #a je B s( imenovao predsjedavaj im Komisije za istra# ++! r jna' to je moda najvanija : nk/ija na koj se ope moe neko# domolj ba pozvati iz mirovine! No' kad s obitelji rtava od Kissin#eta zattazile da objavi popis svoji( klijenata ?korporativni(@' odbio je javnosti dokazati vlastit vjerodostojnost i transparentnost! Umjesto da otkrije imena klijenata' radije je dao ostavk na poloaj predsjednika Komisije!B4 6i/(ard Perle' Kissin#erov prijatelj i poslovni s radnik' donijeti e ist odl k samo #odin dana kasnije! To# d nosnika 9inistarstva obrane tijekom 6ea#anovo# mandata 6 ms:eld je zamolio da predsjeda &dborom za obramben politik ! Prije ne#o to je Perle pre zeo d nost &dbot je bio spokojna savjetodavna sk pina i sredstvo kojim s ranije prave prenosile svoja isk stva sadanjim djelatni/ima! Perle #a je pretvorio privatn plat:orm i sl io se zv nom tit lom da medijima silovito za#ovara preventivni napad na "rak! &dborom se sl io i za dr #e svr(e! "stra#a koj je =e1mo r Xers( proveo za T(e Ne; Jorker otktiva da se poloajem sl io da svojoj novoj tvrtki osi# ra la#anja! Pokazalo se da je Perle jedan od prvi( kapitalista katastro:e nakon ++! r jna < samo dva mjese/a nakon napada temelj je pod zetnik tvrtk Trireme Partners' i lae tvrtke koje razvijaj proizvode i sl #e povezane s domovinskom si# rno i obranom! U pismima kojima n di poslovn s radnj ' Trireme se (vasta svojim politikim vezama$ %Troji/a lanova pravno# odbora Trireme

tren tano savjet j ministra obrane =jedinjeni( Gmeriki( Drava dok s djel j rad &dbora za obramben politik =GD!) Ta troji/a bili s Perle' nje#ov prijatelj Cerald Xillman i Xenr1 Kissin#er!B* B+B " /nia#onov dobavlja' koji je' s 23 ni ++ i n!i di Sl!i i !+ pi ipomo#! a % +!t limine %zaplovi)! Perle je tada postao istakn ti boein#ov za#ovornik + napisao vodnik kojem podrava Boein#ov iznimno pitan' +A milijardi dolara vrijedan #ovor za izrad letei( /isterni s Penta#onom!BAP "ako je Perle svojim la#aima ispriao sve o svom tje/aj Penta#on ' nekoliko nje#ovi( kole#a iz &dbora za obramben politik tvtdi da i( je prop stio izvijestiti o Trireme ! Tijekom sasl anja o tvrtki jedan od ispitani( opisao j je kao %sam r b' ili dr # stran r ba etiko# zemljovida)! Na kraj je i Perlea pridavila mrea s koba interesa' pa je i on' jednako kao i Kissin#er' morao odl iti - stvarati obramben politik ili zara.ivati na 6at protiv terora! U o jk 233B!' ba kad je zapoinjao rat "rak ' i kad se ra.ao novi Kldorado za #ovorne s radnike' Perle je odst pio s poloaja predsjednika &dbora za obramben politik !BI 6i/(arda Perlea nita ne moe toliko razbjesniti kao tvrdnja da nje#ovo za#ovaranje neo#ranieno# rata kojim e dokrajiti sve zlo ni kojem sl aj ne tjee na mo# nost da pravo na toj tvrdnji ostvari divovski osobni pro:it! Na 5NN- je Fol: Blitzer Perle %servirao) Xers(ev primjedb da je %osnovao tvrtk koja moe zaraditi na rat )! "ako se tvrdnja inila samom po sebi jasnom' Perle je eksplodirao' pro#lasio Xers(a' dobitnika P litzerove na#rade' %pojavom najbliom terorizm povijesti ameriko# novinarstva' iskreno #ovorei)! >atim je rekao Blitzer $ %Ne vjer jem da e tvrtka zaraditi na rat !!! =ama pretpostavka da je moj svjetonazor povezan s mo# nosti la#anja obran domovine potp na je besmisli/a!)BR Q dna tvrdnja! Gko tvrtka za pod zetnika la#anja koja investira si# rnosne i obrambene kompanije spije ne zaraditi na rat ' to bi' svakom sl aj ' znailo iznevjeriti la#ae! Taj je do#a.aj rodio /ijelim nizom pitanja o lozi koj i#raj pojave kakva je Perle' koja prebiva zoni s mraka izme. kapitalista katastro:e' javno# intelekt al/a i tvor/a politike! Kad bi 7o/k(eedov ili Boein#ov direktor na Eog Ne;s za#ovarao promjen vlasti "ran ?kao to je to inio Perle@' oitim bi osobnim intetesom potro sve intelekt alne ar# mente

koje bi mo#ao iznijeti! No' Perlea se i dalje predstavlja kao %analitiara)' kao penta#onsko# savjetnika' moda i , Posao s /isternama pretvorio se najvei skandal novijoj povijesti Penta#ona' zbo# koje#a s vii d nosnik 9inistarstva obrane i jedan Boein#ov direktor %ateriraliU zatvor! D nosnik je Boeln# pre#ovarao o mo# nosti zaposlenja tren tk kad je sporaz m kren o nizbrdo! Uslijedila je istra#a tijekom koje s 6 ms:elda ispitivali zato nije primijetio da se tijekom nje#ova mandata obavljaj prljavi poslovi! &dvratio je da se ne moe prisjetiti svi( pojedinosti svoje lo#e sklapanj sporaz ma koji je trebao %pojesti)P izme. +A i B3 milijardi dolara porezni( obveznika! %Ne sjeam se da sam #a odobrio! Gli se tako.er si# rno ne sjeam ni da #a nisam odobrio - ako tako elite!) 6 ms:elda s prekorili zbo# loe# pravljanja' ali bi i nje#ova zaboravnost tako.er mo#la biti pokazateljem koliko se esto ministar obrane povlaio iz rasprava o nabavi da' na taj nain' "zbje#ne pojav s koba interesa sa svojim brojnim (oldinzima koji s povezani s obranom! B+H V!l ++ ++ " " Y VVl "8!U " S " " " ++ + + + i 9 P7l!ll " " " ' !n " " V " j " " ++ ++ i "X"T!"llll " 0l " " + + " ! i 9 " " ! K! l #od s/ pi i i i! ln i tr vain#ii n iske klike s oe s vlast ii i ni ekonomskim interesima r! ovim!i koje podravaj ' svi redom rea#iraj jednako kao i " 8ile$ tvnlnje!s potp nosti ne temeljene' prizemne' #ranie s terorizmom! Neokonzervativ/i < ta sk pina kojoj pripadaj 5(ene1' 6 ms:eld' =( ltz' 0a/kson i' s dila bi( se tvrditi' Kissin#er < svim se silama tr de prikazati kao isti intelekt al/i' tvrdokorni realisti koje pokre ideolo#ija i zviene ideje' svjetovima daleko od pro:ita! Na primjer' Br /e 0a/kson izjavlj je da + !o/k(eed nije odobravao nje#ovo s djelovanje kreiranj vanjske politike izvan radno# vremena! Perle je izjavio da m je veza s Penta#onom nanijela poslovni # bitak' jer %to znai da ima stvari!!! koje se ne smij ni izrei niti initi)! Perleov partner Cerald Xillman strajno tvrdi da Perle %nije stvorenje :inan/ija! &n nema nikakve elje za :inan/ijskim dobitkom)! Do #las Eeit( je' dok je radio kao politiki podtajnik 9inistarstva obrane' tvrdio da s %bive potpredsjednikove veze s kompanijom ?Xallib rton@ odbijale d nosnike vlade i nikako i( nis poti/ale da s njom sklope #ovor' nato tome to je bilo pravilno dodijeliti #ovor

KB6- ?Kello##' Bro;n and 6oot' bivoj Xallib rtonovoj podr ni/i@!)H3 5ak i oni najei kritiari obiavaj neokonzervativ/e prikazivati kao pravovjerne' kao one koje isklj ivo pokree posvemanja predanost nadmoi amerike i izraelske sna#e' toliko sveob (vatna da s spremni' sve ime %si# rnosti)' rtvovati ak i ekonomske interese! Ta je razlika istovremeno i mjetna i pati od amnezije! Pravo na neo#ranien potra# za zaradom od vijek je lealo samoj sri neokonzervativne ideolo#ije! Prije ++! r jna' za(tjevi za radikalnom privatiza/ijom i napadi na javn potronj bili s #lavni pokretai neokonzervativno# pokreta < do sri natopljeno# :riedmanizmom < tr stovima moz#ova kakvi s Gmeri/an Knterprise "nstit te' Xerita#e ili 5ato! Poavi 6at protiv terora neokonzervativ/i nis odba/ili svoje korporatistike ekonomske /iljeve; samo s otkrili nov i jo inkovitiji nain nji(ova ostvarenja! Naravno' ti vain#tonski jastrebovi tee ostvarenj vladarske lo#e =jedinjeni( Drava svijet ' kao i "zraela na Bliskom istok ! "pak' nemo# e je odvojiti taj vojni projekt < beskonaan rat inozemstv i poli/ijska drava kod k e < od interesa kompleksa kapitalizma katastro:e koji je iz#radio ind strij vrijedn mno#o milijardi dolara pravo na temeljima ti( pretpostavki! =poj politiki( i pro:iterski( /iljeva najjasnije se otkriva na bojini/ama "raka! B+4 *! dio "raki p ni kr # -ok svi( okova &pera/ije kojima se primjenj je taktika oka rizine s po tome to tijekom nji(ove provedbe moe doi do %neplanirani( posljedi/a)' kao i do izazivanja nepredvi.eni( reak/ija! Na primjer' neprekidni napadi na dravn in:rastr kt r ' elektroener#etsk mre ili ekonomski s stav mo# stvoriti tolike potekoe da e reak/ija koja slijedi daleko veoj mjeri osnaiti mjesto da oslabi protivnikov volj za borbom! Potp kovnik 0o(n N! T! =(ana(an' %&pera/ije oka)' Gir i =pa/e Po;er' +4! listopada 233+! "zravna :izika okr tnost stvara samo i jedino odbojnost' neprijateljstvo i sve vei prkos!!! "spitanike koji s podnijeli bol daleko se tee

obra. je dr #im metodama! Tim nainom s bjekt ispitivanja nije pokoren' ne#o s m obnovljeni samo vjerenje i zrelost! K bark 5o nterintelli#en/e "nterro#ation' 5"G-ln prir nik' +R*B! U potrazi za bliskoistonim %modelom) "ntrovertirani s(izo:renik ili melankolik moe se sporediti s tvr.enim #radom koji je zatvorio dveri i odbija tr#ovati s ostatkom svijeta!!! U zid nastane r pa i tako se ponovno spostavlja dodir sa svijetom! Na nesre ' ne moemo nadzirati koliin tete koja nastaje tijekom napada! Gndre; 9 F1llie' britanski psi(ijatar' o elektrokonv lzivnoj terapiji' +RH3!+ 8jerovao sam da svijet nakon ++! r jna m dro koritenje nasilja moe djelovati terape tski! 6i/(ard 5o(en' kol mnist Fas(in#ton Posta' o podr/i koj je pr ao invaziji na "rak2 Bilo je to o jk 233H! U Ba#dad nisam spjela provesti ni tri sata' a sve je polo po zl ! Kao prvo' na se a to nije pojavio na kontrolnoj toki na aerodrom ' pa smo moj :oto#ra: Gndre; =tern i ja morali stopirati za vonj ' kako se tada #ovorilo' %najopasnijom /estom na svijet )! Kad smo se spjeli dov i do (otela smjeteno# iva(noj etvtti Katada' tamo nas je doekao 9i/(ael Birmin#(am' irski mirovni aktivist koji se Ba#dad preselio prije invazije! Upitala sam #a moe li me poznati s nekoliko "raana koje zabrinjava pro#ram privatiza/ije nji(ove ekonomije! %&vdje nitko ne mari za privatiza/ij )' rekao nam je 9i/(ael! %&vdje je vano samo preivjeti!) Uslijedila je napeta rasprava o moralnosti vo.enja politiki( pro#rama ratne zone! 9i/(ael nije elio rei da "raani ne podravaj pro#ram privatiza/ije' ne#o samo da najvei dio stanovnitva ima vee bti#e na pameti! Brin li s zbo# bombi koje s eksplodirale po nji(ovim damijama' ili s tra#ali za pokojim ro.akom koji je nestao zatvor Gb C(raib kojim je pravljala amerika vojska! 6azmiljali s kako e za s tra pribaviti vod za pie i pranje < a ne sprema li se neka strana kompanija privatizirati nji(ov vodovod' da bi im #a prodala natra# samo #odin dana kasnije! B+I " iri9"Nm7"[5' ` ++8 F8"+++)! " , !++ " )P lP+PlPl!ill llill-"Fii +T+ i;i ll')l),

b nila sam sr najbolji an !!im mo#la' #ovorei da ba i ne sanjam o pomisli tla se "rak proda B/i biel ili 7ggon9obil < taj je pro/es tada bio svojini poetnim :azama i predvodio #a je najvii izaslanik Bijele k e "rak ' 7! Pa l Bremm/r """! 9jese/ima sam izvjetavala o rasprodaji irako# vlasnitva s tr#ovinski( izlobi po (otelskim dvoranama' potp no nadrealistiki( do#a.anja prilikom koji( s prodavai pan/irki plaili poslovne lj de priama o odsjeenim dovima dok s ameriki d nosni/i zad eni za tr#ovin sve vjeravali da stanje nije tako loe kakvim #a prikaz j na televiziji! %Najbolje vrijeme za la#anje jest dok jo ima krvi po tl )' iskreno mi je izjavio jedan dele#at' s dionik vain#tonske kon:eren/ije %&bnova "raka < 2)! Qinjeni/a da je Ba#dad bilo teko pronai lj de koje zanima raz#ovor o ekonomiji' stvari nimalo ne iznena. je! Tvor/i te invazije vrsto vjer j doktrin oka < znali s da je mo# e' dok se "raani preteito bave svakodnevnim preivljavanjem' kriomi/e rasprodati zemlj i is(od objaviti kao #otov in! >a to s vrijeme novinari i aktivisti bar naiz#led pozornost smjerili na spektak larne %tvarne) napade' zaboravljaj i pritom da se oni koji najvie #rabe nikad ne pokaz j na ratit ! G "rak je to#a bilo na pretek < ne samo trea po veliini svjetska leita na:te' ne#o i sam teritorij' kao jedna od posljednji( svjetski( tvrda koja se branila pred navalom stvaranja #lobalno# trita temeljeno# na Eriedmanovoj viziji neob zdano# kapitalizma! Nakon to je kriarski po(od pokorio 7atinsk Gmerik ' G:rik ' "ston K rop i Gzij ' arapski #a je svijet pozivao kao posljednj #rani/ ! Dok smo se 9i/(ael i ja natezali raspravi' Gndre; je otiao na balkon zapaliti /i#aret ! Kad je otvorio staklena vrata' inilo nam se da je sav zrak isisan iz sobe! Pred prozorom je lebdjela vatrena lopta nalik lavi' tamno/rvena i proarana /rnim! >#rabili smo /ipele i arapama se sj rili st bitem s peto#a kata! Predvorje je bilo zatrpano razbijenim staklom! G iza #la' r evinama je leao (otel 9o nt 7ebanon' zajedno sa s sjednom z#radom < razorila i( je pola tone teka bomba dotad najveem napad te vrste od kraja rata! Gndre; je s kamerama odj rio prema r evinama; ja sam se pok ala s spre#n ti' ali sam na kraj potrala za njim! Nakon samo tri sata Ba#dad ' ve sam krila jedno od svoji( pravila < ne tri za bombama! Po povratk (otel' svi neovisni reporteri i pripadni/i nevladini(

dr #a pili s arak i pok avali red dovesti razin adrenalina! =vi s mi se /erekali i pozdravljali nas$ %Dobro doli Ba#dadY) Po#ledala sam 9i/(aela i nijemo smo to sebi B+R [@?@Z ++"K' !+ [ 6P + "" "8 ++ l!U ") ' """ t Nl PUU + 8ini!P i!!! ii !!!'N!!!!!!!!!!c' one trae sve < na pozornost' nae s osjeanje' na as! Te noi pomislila sam na5la tli G/ ii ' nesvakidanj novin! k koj sam dvije #odine ranije poznala B enos Gires i koja mi je dala primjerak %&tvoreno# pisma pis/a vojnoj ( nti) 6odol:a Fals(a! Upozorila me da nas je takvo neopisivo nasilje sposobno sprijeiti da otkrijemo ijim interesima sl i! Naa objanjenja zato se rat vodi' rijetko s nadilazila od#ovote d lje od jedne rijei$ na:ta' "zrael' Xallib rton! 8eina nas se odl ila s protstaviti rat kao in bez mlja jedno# predsjednika koji sebe smatra kraljem' kao i nje#ova britansko# pomonika koji se elio nai na pobjednikoj sttani povijesti! 0edva da s iko#a zanimale postavke da je rat stvari promiljena politika odl ka' da s ar(itekti invazije oslobodili krajnje nasilje zato to mirolj bivim sredstvima nis bili sposobni razvaliti zatvorene bliskoistone ekonomije' i da je razina terora razmjerna veliini dobitka! "nvazija na "rak javnosti se %prodala) na temelj stra(a od or ja masovno# nitenja jer s ' kako je to objasnio Pa l Fol:o;itz' &9U %jedina tema o kojoj se svi mo# sloiti) < dr #im rijeima' izlika temeljena na najniem zajednikom nazivnik !B Dod e' postoji i ona rje.a inai/a koj za#ovaraj intelekt alno nastrojeni za#ovorni/i rata' a to je teotija %modela)! Prema tvrdnjama pravovjerni( koji je promi ' a me. njima je mno#o oni( koji se poistovje j s neokonzervativ/ima' terorizam izvire iz vie loka/ija arapskom i m slimanskom svijet - otmiati zrakoplova ++! r jna potje iz =a dijske Grabije' K#ipta' Ujedinjeni( Grapski( Kmirata i 7ibanona; "ran :inan/ira Xezbolla((; =irija #o je vodstvo Xamasa; "rak alje nova/ obiteljima palestinski( bombaa-samo boji/a! To je tim za#ovorni/ima rata koji napade na "zrael izjedna j s napadima na =jedinjene Drave' kao da nema nikakve razlike izme. to# dvo#a' dostatno da /jelok pn re#ij pro#lase mo# im rasadnikom terorizma! Dakle' to je to s tim dijelom svijeta' pitaj ' koji proizvodi teroristeD "deoloki slijepi da amerik ili izraelsk politik prepoznaj kao

imbenik %proizvodnje)' a jo manje kao izazov' kao pravi zrok navode neto dr #o < manjak %slobodnotrine) demokra/ije re#iji!H, , 8al slobodno# trita zaobiao je t re#ij zbo# nekoliko razlo#a! Najbo#atije drave - K vajt' =a dijska Grabija i Kmirati - toliko s prenatrpane na:tnom #otovinom da s se spjele sa vati od zad ivanja i' posljedino tome' izvan s 99E-ova do(vata ?IH posto sa dijske ekonomije' na primjer' i dalje je pod dravnim nadzorom@! "rak posjed je velik d # koji je zaostao jo od rata protiv "rana' ali je sporedno s poetkom ere #lobaliza/ije zavrio prvi >aljevski rat i "rak se naao na dar stro#i( sank/ija - ne samo da nije bilo %slobodne tr#ovine)' ne#o' doslovno' nije bilo nikakve tr#ovine n tar le#alni( okvira! B23 drav i pretvoriti je' kao !io je " kon s " liedinan' vodni medijski %prodava) teorije' iMjavio$ % dr #aiji model samoiiKP siv arapskom slimansko# svijeta)' model koji e posljedino izazvati niz d/mokratsko-neoliberalni( odjeka diljem re#ije! 0osb a 9 rav/(ik' pripadnik Gmeri/an Knterprise "nstit tea' predvidio je %ts nami diljem islamsko#a svijeta)' zatim %Te(eran i Ba#dad )' dok je ar(ikonzervativni 9i/(ael 7edeen' savjetnik B s(eve administra/ije opisao taj /ilj kao %rat za preobrazb svijeta)!4, U okvirima n tarnje lo#ike same teorije' borba protiv terorizma' irenje pionirsko# kapitalizma i odravanje izbora stopili s se jedan' jedinstveni projekt! Bliski istok %oistit e se) od terorista i stvorit e se divovska zona slobodne tr#ovine; zatim e se sve to %zabetonirati) izborima nakon samo# ina < dakle' paket tri- -jedan! Ceor#e F! B s( poslije objanjava taj pro#ram jednom jedinom :razom$ %iriti slobod #roenoj re#iji)' to s mno#i po#reno prot maili kao romantiarsk predanost demokra/iji!* =amo' to je od vijek bio onaj dr #i vid slobode' slobode koja se pon dila Qile tijekom sedamdeseti(' kao i 6 siji devedesetima < slobode zapadnim m ltina/ionalnim kompanijama da se (rane svjee privatiziranim dravama < to je sredite teorije modela! Predsjednik je to kristalno jasno dao do znanja samo osam dana nakon pro#laenja okonanja veliki( s koba "rak ' najavivi plan %stvaranja amerikobliskoistone zone slobodne tr#ovine sljedei( deset #odina)!A

5(enevjeva ki 7iz' veteranka avant re r ske ok-terapije' zasjela je na elo projekta! Kad je ideja o invaziji neke arapske drave i njezine preobrazbe model-drav prvi p t dobila na teini nakon ++! r jna' na povrin je izbilo nekoliko mo# i( kandidata$ "rak' =irija' K#ipat i' miljenik 9i/(aela 7edeena' "ran! "pak' "rak se nametn o kao najpovoljnije rjeenje! &sim #olemi( rezervi na:te' "rak se inio kao po#odno sredinje mjesto za vojne baze jer je =a dijska Grabija djelovala manje po zdano' a =addam je' koristei kemijsko or je protiv vlastito# naroda' ionako ve bio omraena pojava! , =ama postavka da je neprist panje 8ain#tonskom konsenz s dovoljan razlo# za invazij na stran drav moda zv i pretjerano - ipak! postoji presedan! Kad je NGT&! +RRR! #odine' bombardirao Beo#rad' sl beni razlo# bila s 9iloevieva pretjerana krenja lj dski( prava koja s asn la svijet! No' malo poznatim otkriima' #odinama nakon rata na Kosov ' =trobe Talbott' zamjenik dravno# tajnika tijekom 5lintonovo# mandata i vodei ameriki pre#ovara tijekom rata' daje neizmjerno manje idealizirano objanjenje! %B d i da s na/ije diljem re#ije eljele provesti ekonomske re:orme' blaiti etnike napetosti i proiriti opse# /ivilno#a dr tva' Beo#rad kao da je ivao neprekidno se kre i s protnom prav/ ! Nije nimalo dno da s se NGT& i 0 #oslavija naposljetk s darili! NGT&-ov rat najbolje objanjava j #oslavenski otpor irenj trendova politiki( i ekonomski( re:ormi' a ne patnje kosovski( Glbana/a!) Ta izjava pojavlj je se 2334! #odine knjizi 5ollision 5o rse$ NGT&' 6 ssia and Kosovo' koj je napisao 0o(n Norris' bivi Talbotov direktor kom nika/ija! B2+ >aljevski rat' l+@+PY! #odine' bio je posljednja velika l-!opin !i ole Miva =jedinjeni( Drava kojoj s s djelovale stotine tis a vojnika jo dvanaest #odina nakon to#a Penta#on se taj s kob koristio kao model vjebaoni/ama' pri ob /i i izvedbi sloeni( ratni( i#ara! 0edan primjer teorije nastale iz ti( i#ara jest izvjee koje je Donald 6 ms:eld raspalilo mat < naslov je #lasio =ok i st por < brzo postizanje premoi! Djelo sk pine tvrdolinijaki( strate#a =ve ilita za na/ionaln obran ! "zvjee iz +RR*! #odine namee se kao ope primjenjiva vojna doktrina' ali biti #ovori o ponovnom vo.enj >aljevsko#a rata! 8odei tvora/' mirovljeni mornariki zapovjednik

Xarlan Ullman' objanjava da se projekt rodio kad s #enerala 5( /ka Xomera' zapovjednika zrakoplovstva invaziji +RR+!' pitali to m je borbama protiv =addama X sseina zadavalo najvee probleme! &d#ovorio je da nije znao #dje %zabiti avao) kojim e nititi irak vojsk ! %=ok i st por)' pie Ullman ?tvora/ te :raze@' %bavi se pitanjem < kad bi bilo mo# e ponoviti P stinjsk ol j ' kako bi bilo mo# e pobijediti dvostr ko kraem rok i s daleko manjim brojem sna#aD!!! Klj spje(a lei pronalaenj toaka za Xomerove %avle)' toke koje' ako se napadn ' zrok j tren taan slom neprijateljski( sna#a)!I G tori s vjerovali da e se vojska =jedinjeni( Drava' ako ikad dobije nov prilik boriti se protiv =addama' nai neizmjerno povoljnijem poloaj i lake pronai % lazne toke)' za(valj j i novoj satelitskoj te(nolo#iji i otkriima na podr j pre/izno# or ja' to e omo# iti zabijanje %avala) dotad nevi.enom tono ! "rak je imao jo jedn prednost! Dok se amerika vojska bavila matanjem o reprizi P stinjske ol je s te(nolokim inova/ijama' to se moe opisati kao razlika izme. %Gtarija i Plav=tationa)' kako je naveo jedan komentator' irake vojne sna#e brzo s nazadovale' na#rizane sank/ijama i' doslovno' rasp tene pro#ramom nadzora or ani( sna#a koji s provodili Ujedinjeni narodi!R To je znailo da je "rak' sporedbi s "ranom ili =irijom' iz#ledao kao poprite rata koji je najlake dobiti! T(omas Eriedman otvoreno je iznio pravo znaenje razlo#a zato je "tak izabran kao model! %U "rak se neemo baviti iz#radnjom na/ije! U "rak stvaramo na/ij )' pisao je < kao da je tra#anje za velikom' na:tom bo#atom' arapskom na/ijom koj treba stvoriti iz temelja potp no prirodno' ak i %plemenito) djelo dvadeset prvom stolje !+3 Eriedman se nalazi med mno#im jednokratnim za#ovorni/ima rata koji s otada izjavljivali B22 mjesto ii!i M/m ljoV ii li i " no je i osi 'iN/ k ++ li +++!+ stara jed n!iko k!+3 + lj dska i iviliM! ija' iMnimiXi !+ ni i imperijalist ii ki nastrojena' prep na snano# arapsko# n!i/ionaliiMma' d boko korijenjeni( vjerovanja' kojoj je najvei dio odraslo# m ko# stanovnitva proao vojn ob k ! Gko se %stvaranje na/ije) trebalo do#oditi "rak ' to je tom sl aj trebala postati na/ija koja se tamo zateklaD &d samo# poetka neiz#ovorena pretpostavka #lasi da bi najveim dijelom trebala nestati i tako oistiti teren za taj zvieni eksperiment < ideja koja

sebi sadri' i to samoj svojoj sri' samo vjerenost nesvakidanje# kolonijalistiko# nasilja! Trideset #odina ranije' kad je kontrarevol /ija 5ikake kole prvi p t iz dbenika zakoraila stvarni svijet' pok avala je i izbrisati na/ije i mjesto nji( stvoriti neke nove! Ba kao i "rak 233B! #odine' i Qile je +RAB! trebao posl iti kao model za /ijeli b ntovni kontinent < to je i bio tijekom mno#i( #odina! &kr tni reimi koji s primjenjivali ideje Qikake kole tijekom sedamdeseti( s(vaali s da e ime novi(' idealizirani( na/ija koje s se trebale roditi Qile ' Gr#entini' Ur #vaj i Brazil ' morati doslovno iskorijeniti itave dr tvene sk pine kao i nji(ove k lt rne zasade! U dravama koje s patile zbo# politiki( istki' dolazilo je do kolektivni( napora /ilj pomirenja s takvom nasilnom povijesti < odbori za istin ' iskapanja neobiljeeni( #robni/a i zae/i s .enja za ratne zloine! No' latinoamerike ( nte nis radile same < i prije i nakon p eva podravao i( je Fas(in#ton' o em postoji obilna dok menta/ija! Na primjer' #odine +RA*!' #odini ar#entinsko# dravno# dara' kad s tis e mladi( aktivista nestali iz svoji( domova' ( nta je primala p n novan potpor Fas(in#tona! ?%Gko se neto mora obaviti' onda to obavite to bre)' bio je izjavio Kissin#er!++@ Te je #odine predsjednik bio Cerald Eord' e: kabineta Di/k 5(ene1' Donald 6 ms:eld je bio ministar obrane' a Kissin#erov izvrni pomonik bio je asto(lepan mladi ovjek imenom Pa l Bremer! Nji( nije dodirn o nijedan pro/es s /iljem ostvarivanja pravde ili otkrivanja istine' sprkos nji(ov pod piranj ( nti' nakon e#a s nastavili ivati d #otrajnim i spjenim karijerama! " to toliko d #o da s tri desetljea kasnije i dalje bili i#ri' sposobni da "rak proved zapanj j e slian < iako neizmjerno krvaviji < eksperiment! U svome nast pnom #ovor 2334! #odine Ceor#e F! B s( je opisao razdoblje izme. zavretka Xladno# rata i poetka 6ata protiv terora kao %#odine spokoja' #odine odmora < nakon koji( je sti#ao dan vatre)!+2 B2B --------!!!!!p!!!!!!!!!!!a-UilP"aaPi% ! !!!!!!!!!'!!!!'+! sve prepreke stvaranj modela korpot at ist ike drave' slobodne od svib mo# i( tje/aja! K;en 5ameron' psi(ijatat na 5"G-in platnom spisk ' onaj koji je pok ao %promijeniti zorak) pa/ijenata tako to je nji( izazivao

re#resij do in:antilno# stanja' vjerovao je da' ako slab ok koristi tome /ilj ' onda snaan ok koristi jo i vie! " onda je moz#ove zasipao svime e#a se sjetio < elekttinom stt jom' (al /ino#enim tvarima' senzornom depriva/ijom' preoptereenjem osjetila < svime to moe prebrisati ono to je bilo i stvoriti prazn plo na koj e on tiskivati nove misli' nove zorke ponaanja! Bila je to strate#ija invazije i ok pa/ije "raka < samo neizmjerno vei( dimenzija! Tvor/i rata prekopali s #lobalni arsenal taktike oka i odl ili iskoristiti sve < m njevita bombardiranja s dodatkom sloeni( psi(oloki( opeta/ija' nakon koji( slijedi najbri i sveob (vatan politiki i ekonomski pro#ram ok-terapije koji se ikad pok alo ostvariti' s podrkom' sl aj bilo kakva otpota' zatvaranjem oni( koji se opir i podvr#avanjem takvi( zlostavljanj %bez r kavi/a)! 5esto se analizama rata "rak nailazi na zaklj ak da je invazija rodila % spje(om)' ali da se ok pa/ija pokazala ne spjenom! Takva pro/jena previda da s invazija i ok pa/ija stvari dva dijela jedinstvene strate#ije - bombatdiralo se s /iljem brisanja ploe na kojoj e se stvoriti model-na/ija! 6at kao masovna tort ra Qini se da je stratezima invazije na "rak iz 233B! #odine od#ovor na pitanje %#dje zabiti avle) #lasio$ sv #dje! >a vrijeme prvo# >aljevsko# rata' tijekom pet tjedana ispaljeno je oko tri stotine krstatei( projektila Toma(a;k! Codine 233B!' tristo osamdeset raketa lansira se samo jednom dan ! "zme. 23! o jka i 2! svibnja' tjednima %veliki( borbi)' vojska =jedinjeni( Drava izba/ila je na "rak vie od trideset tis a bombi' i jo dvadeset tis a pre/izno navo.eni( krstarei( raketa < dakle *A posto k pne proizvedene koliine to#a or ja!+B %=trano se bojim) rekla je za vrijeme bombardiranja Jasmine 9 sa' stanovni/a Ba#dada i majka troje dje/e! %Ne prode nijedna min ta da se ne za je ili ne osjeti da je ne#dje pala bomba! 9islim da ne postoji etvorni metat "raka koji bi bio si# ran!)+H =to je znailo da =ok i st por obavljaj svoje! &tvoteno #azei ratne zakone koji zabranj j kolektivno kanjavanje' B2H ::tl8ip:vlll rtr nili !Tll!ll'! " ll8NTviN"XnPPtnS aaa`T`iiP) ----k!ii@ i jiPliniPU masovni si rali njezin je temeljni dio!

No jedan tPimb/nik koji izdvaja =ok i slnpor je potp na svijest o rat kao televizijskom spektakl koji se istovremeno emitira za nekoliko sk pina #ledatelja$ neprijatelj ' Gmerikan/ima domovini i svima onima koji pomiljaj na stvaranje nereda! %Kad 5NN realnom vremen prenosi video snimke napada' pozitivan inak na podrk =avezni/ima i ne#ativan inak na mo# podrk neprijatelj mo# odi#rati klj n lo# )' stoji prir nik =ok i st por, &d samo# poetka invazija je %izreirana) kao por ka Fas(in#tona svijet ' izreena jezikom vatreni( k #li' za#l j i( detona/ija i vibra/ija koje r e #radove! U Doktrini + posto 6on = skind objanjava daje 6 ms:eld i 5(enevj %osnovni poti/aj za invazij na "rak) bila elja %da stvore pokazni model kojim e kanalizirati ponaanje svij oni( dovoljno b ntovni( da pribave razorno or je ili na bilo koji nain pitanje doved a toritet =jedinjeni( Drava)! =ok i st por nije tolikoj mjeri bila ratna strate#ija' koliko %#lobalni bi(evioristiki eksperiment)!+4 6atovanje je dijelom vijek predstava' vijek odre.en vid masovne kom nika/ije' ali je 6 ms:eld svojim promi/anjem te(noloki( i medijski( spoznaja koje je nak pio poslovnom svijet sredite amerike vojne doktrine postavio marketin# stra(a! Tijekom Xladno# rata stra( od atomsko#a napada bio je sr strate#ije odvraanja < ideja je bila da rakete s atomskim #lavama nikad ne izlete iz svoji( silosa! &vaj napad bio je dr #aije vrste < 6 ms:eldov rat koristiti e sve osim atomsko#a or ja da stvori predstav kojom e bombardirati osjetila' tr#ati i poi#ravati se emo/ijama i prenositi trajne por ke' sl ei se /iljevima pomno odabranim zbo# nji(ova simboliko# znaenja i vrijednosti za televizijsko snimanje! Na taj je nain 6 ms:eldova teorija rata' dio nje#ova projekta %trans:orma/ije)' imala daleko manji broj dodirni( toaka sa strate#ijom %silom na sil )' omiljenom #enerala koji s #a vjeno sp tavali' a daleko vie s terorizmom kojem je 6 ms:eld objavio beskrajni rat! Teroristi ne pok avaj pobijediti pomo izravno# s koba < oni pok avaj slomiti javni moral spektak larnim' televizinim predstavama koje istovremeno otkrivaj protivnikove slabosti kao i nji(ov vlastit okr tnost! Ta se teorija skrivala iza napada ++! r jna' jednako kao to je posl ila kao temelj invaziji na "rak! , >aljevski rat +RR+! #odine bio je prva 5NN-ova bitka' i iako je ideja o danononim prijenosima ivo i dalje bila

pelenama' vojska je nije potp nosti klj ila svoje ratne planove! B24 vie < kako sami tvr.e to je so:isti/iran psi(oloki nai!it oki/mit %izravno prema protivnikovoj javnoj volji za otporom)! &r .e je poznato iz dr #e #rane ameriko# vojno# kompleksa < senzorna tl/priva/ija' preoptereenje osjetila' s /iljem izazivanja dezorijenta/ije i re#resije! Neskriveno s/ oslanjaj i na 5"G-ine istraiteljske prir nike' =ok i st pom stoji$ %Cr bo reeno' tren tanom domina/ijom stjee se nadzot nad okoliem i pataliziraj se' i velikoj mjeri preoptere j protivnikova per/ep/ija i poimanje stanja)! 5ilj je % initi protivnika potp no nemonim)! To klj je strate#ije kakve s %manip la/ija osjetilima i osjetima realnom vremen !!! doslovno % klj ivanje i isklj ivanje PsvjetalaP koja bilo kojem mo# em a#resor omo# j sa#ledavanje ili poimanje vjeta i do#a.aja o kojima ovise nje#ove sna#e i' konani/i' /jelok pno nje#ovo dr tvo)' jednako kao i % odre.enom podr j neprijatelj potp nosti od zeti sposobnost kom nika/ije ili nadzora)!+* "rak je mjese/ima sl io kao pok sni k ni tom eksperiment masovne tort re < pro/es je poeo davno prije ne#o to s pale prve bombe! =amo stra( j te Kad s 2332! #odine ameriki a#enti zranoj l /i 0EK oteli kanadsko# dravljana 9a(era Grara i preba/ili #a =irij kao rtv ne obiajeno# izr enja' nje#ovi istraitelji sl ili s se ve odavno isk anom te(nikom tott re! %Posjeli s me na stola/ i jedan od nji( poeo mi je postavljati pitanja!!! Gko nisam od#ovorio dovoljno brzo' pokazao bi mi metalni stola/ k t i pitao me$ PXoe li zasjesti tamoDP!!! Bio sam prestravljen' nisam elio da me m e! 6ekao bi( bilo to samo da izbje#nem tott t !)+A Grara s podvr#n li te(ni/i poznatoj kao %pokazivanje instr menata)' amerikom vojnom slen# poznatoj i kao %samo ti stra( j)! 9 itelji znaj da je jedno od najmoniji( or ja pravo zatvorenikova mata - esto se samo pokazivanje %instr menata) pokaz je inkovitijim od same porabe! Kako se bliio dan invazije na "rak' ameriki s mediji dobili od Penta#ona zada %da prestrave) "rak! %Taj dan nazivaj danom P>P)' zapoinje izvjee dnevnik 5B=-a dva mjese/a prije poetka rata! %P>P kao zrani napadi' toliko razorni da e =addamovi bor/i ostati onesposobljeni ili e se odbijati boriti!) >atim s #ledatelji poznali Xarlana Ullmana' a tora =oka i st pora' koji je objasnio da %se time

postie inak slian ink atomske bombe Xiros(imi' ali da za ostvarenje nis potrebni ni dani ni tjedni' ne#o min te)! 8oditelj Dan 6at(er zavrava emisij poB2* rviinisrarst vo onran/ smarra mop // mranim min ii T;pWhi!-< in;Tn; j%! iv!' i t!+!++ ji- S je izvjee' kao i b/M(roj dr #i( lom razdoblj ' bilo inte#ralni dio strate#ije 9inistarstva obrane; strate#ije sijanja stra(a! "raani si i (vatali zastra j a izvjea p tem ile#alni( satelita ili preko tele:onski( poziva rodbine iz inozemstva i mjese/ima s ivjeli zamiljaj i sve st rabote =oka i st pora! =ama :raza postala je monim psi(olokim or jem! " ioe li biti #ore ne#o +RR+!D Gko Gmerikan/i stvarno misle da =addam posjed je or je masovno# nitenja' (oe li napasti atomskim or jemD 0edan od#ovor dobili s tjedan dana prije invazije! Penta#on je sazvao vain#tonske vojne dopisnike i pozvao i( na spe/ijalno p tovanje do baze 6atno# zrakoplovstva K#lin na Eloridi da b d nazoni testiranj 9&GB-a' to sl beno znai 9asovni or ani zrani dar' or ja koje svi vojs/i zov %9ajkom svi( bombi),! Teko deset i pol tona' to je najvee neatomsko or je koje je ikada stvoreno' sposobno da proizvede' kako je izvijestio 5NN-ov dopisnik 0amie 9/lntvre' %tri kilometra visok #ljiv koja iz#leda i djel je kao atomsko or je)!+R U svojem izvje ' 9/lntvre kae da samo postojanje takve bombe' ak i ako se nikad ne potrijebi' %moe stvoriti psi(oloki stampedo) < to je pre tno priznavanje vlastite lo#e koj je odi#rao stvaranj isto# to# stampeda! %5ilj je prikazati sposobnosti Koali/ije toliko jasno i oito da se irakoj vojs/i najveoj mo# oj mjeri bije volja za borbom)' objasnio je 6 ms:eld postavke isto# to# pro#rama!23 Kad je rat zapoeo' stanovni/i Ba#dada doivjeli s senzorn depriva/ij divovski( razmjera! 0edan po jedan nitavana s osjetila #rada < prvo s nestale i! U noi 2I! o jka 233B! #odine' dok s se amerike sna#e pribliavale Ba#dad ' bombardirani s i zapaljeni 9inistarstvo in:ormiranja i etiri ba#dadske tele:onske /entrale' za ime je slijedilo masovno nitavanje b nkera i prekid milij na tele:onski( veza diljem #rada! Napadi na tele:onske /entrale < k pno nji( dvanaest < nastavili s se sve do 2! travnja' kad je Ba#dad jedva radio poneki tele:on!2+,, Tijekom isto# to# napada' #a.ani

, U izvornik 9assive &rdnan/e Gir Blast - %9ot(er o: Gli Bombs) ?op! prev!@ ,, =l beno objanjenje za toliko sveob (vatno nitavanje ba#dadsko# tele:onsko# s stava #lasilo je da se time eli presjei =addamove veze s nje#ovim elitnim postrojbama! No' nakon rata' ameriki isljedni/i provodili s d #e a`raz#ovore) s najvanijim irakim zatvoreni/ima i otkrili da je =addam ve #odinama vjerovao da #a (ode koristei se nje#ovim tele:onskim pozivima te se pret(odni( trinaest #odina tele:onom posl io samo dvap t! Kao i obino' po zdani obavjetajni poda/i nis bili potrebni - ve je bilo mno#o nov/a kojim e Be/(tel iz#raditi novi s stav! B2A !`Sim ivW%i/ [n% !iv;Nii omovima onemo# eno oa nvare rnK i naN tla(iNi si#nal koji je donosio vijesti o tome to se zbiva s dr #e strane vrata! 9no#i "raani ka da je razaranje tele:onsko# s stava bio najtei dara/ to s #a nanijeli zrani napadi! =poj za#l ni( detona/ija i vibra/ija bombi koje s padale sv da i nemo# nosti da se nazove neko#a nekoliko li/a dalje i sazna jes li neiji voljeni jo ivi ili da se miri prestravljena rodbina inozemstv ' rodio je istom stravom! &ajno lokalno stanovnitvo doslovno je Ba#dad opsjedalo novinare i preklinjalo za samo nekoliko tren taka raz#ovora mobitelom ili novinarima r ke # ralo papirie s brojevima i molbom da nazov brata ili jaka 7ondon ili Baltimore ! %Por ite im da je sve red ! 6e/ite da s majka i ota/ dobro! Pozdravite #a! 6e/ite m da se ne brine!)22 Do to# tren tka #otovo s sve ljekarne Ba#dad ve rasprodale i posljednje zali(e tableta za spavanje i antidepre-siva' a #rad se %ni za lijek) nije mo#lo pronai valij m! >atim s na red dole oi! %Nije se la nikakva #lasna detona/ija' tijekom veernji( bombardiranja nije se zbila nikakva zamjetna promjena' no jednom je tren tk #rad s pet milij na stanovnika ton o #rozn ' beskonan no)' izvijestio je T(e C ardian' H! travnja! Tam s %presije/ali samo :arovi a tomobila prolaz !)2B >atoeni vlastitim domovima' stanovni/i Ba#dada nis mo#li me. sobno raz#ovarati' ti jedni dt #e' ni vidjeti vanjski svijet! Pop t zatvorenika os .eno# na jedan od 5"G-ini( tajni( zatvora' /ijeli se #rad naao okovima' pod kap ljaom! >atim s #a sv kli do #ola! Utjeni predmeti

Ptilikom nasilni( ispitivanja' prva :aza slamanja zatvorenika sredoto je se na od zimanje odjee i svi( predmeta koji mo# prizvati osjeaj vlastite osobnosti < takozvani( % tjeni( predmeta)! >atvorenik s takvi predmeti esto od ptaktine vrijednosti' na primjer' K ran' dra#e :oto#ra:ije' i s njima se post pa s neskrivenim nepotovanjem! Po ka #lasi$ %Ti si nitko' ti si ono to mi elimo da b de)' to je sama sr de( maniza/ije! "raani s taj pro/es rainjavanja proivjeli kolektivno' #ledaj i kako se obesve j najvanije instit /ije' #ledaj i kako im povijest trpaj kamione i nestaj s njom! Bombardiranje je teko ranilo "rak' ali je otimaina' koj ok pa/ijske sna#e niim nis sprijeile' najvie pridonijela brisanj sri identiteta zemlje! %=totine pljakaa razbijali s antik keramik ' praznili izlo#e' depove trpali zlato i starine iz Na/ionalno# m zeja "raka' i tako otimali nita manje ne#o zabiljeen povijest prvo# lj dsko# dr tva)' izvje je 7os Gn#eles B2I " i ++++ it +!+!)UU " 9at ( +++!"" """ K ++@+ M++ k !+' ii 6iiNiiN mi m! ii! aMni N9 ni ijin! i ivi iV i iNip'n i i "nk ++ ir!kili dis/i t! i@' i " ` i iNi P9i ikada i %" %javljene " rak preY vorila so po/rnjel i m ! " isti #o.ma si ! i primjer/i K rana' kraeni il mina/ijama' nesiali mi iM! 9inisiarsiva za vjerska pitanja od koje# je ostala samo spaljena koljka! %"z# bljeno je nae na/ionalno naslje.e)' izjavio je srednjokolski itelj iz Ba#dada!24 0edan tamonji tr#ova/ rekao je$ %9 zej je bio d a baka! Gko ne spije povratiti opljakano bla#o' osjeat se kao da mi je netko oteo dio d e!) 9/C ire Cibson' ar(eolo# s ikako# =ve ilita' nazvao je to %istom lobotomijom! Temeljna sjeanja /ijele jedne k lt re' k lt re koja je ivjela tis ama #odina' jednostavno s nestala!)2* Najveim dijelom za(valj j i naporima sveenstva koje je or#aniziralo spasilake misije na vr( n/ pljake' spjelo se spasiti dio predmeta! "pak' mno#i "raani vjerovali s ' a vjer j i dalje' da je ta lobotomija sjeanja bila smiljena < da je dio vain#tonski( planova da se iskorijeni snana i d boko sa.ena na/ija kakva je postojala' i zamijeni se vlastitim modelom! %Ba#dad je majka arapske k lt re)' izjavio je za T(e Fas(in#ton MFsedam-deseto#odinji G(med Gbd lla(! %G oni ele izbrisati na k lt r !)2A

Gr(itekti rata po rili s se istakn ti da s pljakali sami "raani' a ne strane sna#e! "stina je da 6 ms:eld nije planirao takvo %per anje) "raka' ali isto tako nije pod zeo nita da bi sprijeio sam pojav ' ni da za stavi pljak kad je jednom otpoela! To s po#reke koje se ne mo# otpisati kao obini previdi! Tijekom >aljevsko# rata +RR+! pljakai s napali trinaest iraki( m zeja' sto#a je postojalo vjerenje da e siromatvo' #njev prema starom reim i sveopa atmos:era kaosa natjerati neke "raane da ponove zloin ?osobito nakon to je =addam' nekoliko mjese/i ranije' ispraznio zatvore@! 8odei ar(eolozi pozoravali s Penta#on da mora stvoriti neprobojn strate#ij zatite m zeja i knjini/a jo prije napada < posljedino tome' penta#onski memorand m s nadnevkom 2*! o jka navodi$ %Po red vanosti' +* toaka koje je ivotno vano zatititi Ba#dad )! 9 zej je bio dr #i na popis ! 6 ms:eld je primao i dr #a pozorenja da' zajedno s vojskom' poalje i kontin#ent me. narodne poli/ije koji e odravati javni red i mir - i ministar je zanemario taj prijedlo#!2I Dod e' ak i bez poli/ije' Ba#dad je bilo dovoljno ameriki( vojnika da se nekoliko nji( mo#lo postaviti na klj nim k lt rnim tokama < nis postavljeni! Gmeriki vojni/i koji s se motali oko svoji( oklopni( vozila esto izvje j o prolask kamiona pretovareni( plijenom' a to je odjek B2R i-nl-kt- [(@!-S oNi@: sami- mi poKiisai/ za staviti piNa/Kii' a s se n n/Kim s iaj/vima i vojni/i pridr ili pljakaima! 8ojn i s potp nosti razorili ba#dadsk me. narodn zran l k - lime pie da s razbijali namjetaj' a zatim poeli nitavati /ivilne zrakoplove na pisti$ %Gmeriki vojni/i trae dobna sjedita i s venire koje otkidaj s avionski( tr pova!!! razrezane :otelje' nitena letaka oprema' razbijena sva vjettobtanska stakla)! =to je rodilo tetom vrijednom +33 milij na dolara koj je prettpio iraki na/ionalni avio-prijevoznik < jedan od prvi( na popis za rasprodaj ranoj i ratobornoj djelominoj privatiza/iji!2R Djelomian vid razlo# zato je vladalo toliko slabo sl beno zanimanje za za stavljanje pljaki daj dvoji/a koji s tijekom ok pa/ije i#rali klj ne lo#e < Peter 9/P(erson' vii ekonomski savjetnik Pa la Bremera' i 0o(n G#resto' ravnatelj pro#rama obnove

visoko# kolstva tijekom ok pa/ije! 9/P(etson je izjavio da se nije nimalo zabrinjavao #ledaj i "raane kako odnose dravno vlasnitvo < a tomobile' a tob se' oprem ministarstva! Nje#ova zadaa kao prvo# irako# ekonomsko# ok-tetape ta bila je radikalno srezati drav i privatizirati vlasnitvo' to je znailo da s m pljakai dali onaj pravi poti/aj! %=matrao sam takav vid PprirodneP privatiza/ije' kad netko zme dravni a tomobil ili vozi kamion koji je neko bio vlasnitv drave' potp no pozitivnom pojavom)' rekao je! D #o#odinji birokrat 6ea#anove administra/ije i vatreni za#ovornik ekonomije 5ikake kole' 9/P(erson je pljak nazvao oblikom %smanjivanja) javno# sektora!B3, Nje#ov kole#a 0o(n G#resto je pljaki Ba#dada' #ledaj i je na televiziji' vidio svijetl b d nost! =voj posao zamiljao je kao %avant r koja se nikad nee ponoviti)' kao iz#radnj irako# s stava vie# obrazovanja od sami( temelja! U tom je kontekst pljak sve ilita i 9inistarstva obrazovanja nazvao %prilikom za nov poetak)' mo# no da irakim kolama podari %najbolj s vremen oprem )! Gko je misija bila %stvoriti na/ij )' kao to s to mno#i vjerovali' onda s svi osta/i stare drave samo stajali kao prepreke na p t ! G#testo je bio bivi predsjednik koleda =t! 0o(n Novom 9eksik ' spe/ijalizirano# za klasin knjievnost! &bjasnio je da se' iako o "rak ne zna nita' s zdtavao prije odlaska itati knji#e o toj zemlji da bi sti#ao %to je mo# e vie otvoreno#a ma)!B+ Kao i nje#ovi iraki kole#e' G#resto e se pokazati kao prazna ploa! U Takav razvoj do#a.aja ba/a novo svjetlo na Xallib rtonovo prekomjerno %deranje) ameriki( porezni( obveznika' jednako kao i na spremnost Penta#ona da dop sti takv pojav - moda je 9inistarstvo obrane nestanak milij na smatralo' ne kra.om' ne#o %rezanjima)' zapravo dijelom kampanje smanjivanja dravno# aparata i poti/anja biznisa! BB3 da o(risesve i PMapoene iMnova! iNa primNer' mo#ao je saznan aa je' prije ne#o sio s sank/ije priilavile ili M!iv ' "rak imao najbolji obrazovni s stav re#iji' da je imao najvi razin pismenost i arapskome svijet - +RI4! #odine IR posto "raana je bilo pismeno! >a sporedb ' G#restovoj rodnoj saveznoj dravi Novi 9eksiko' H* posto stanovnitva je : nk/ionalno nepismeno' a 23 posto nije sposobno %izvriti temeljne

matematike opera/ije i zbrojiti iznos ra na prodavaoni/i)!B2, Unato svem ' G#resto je i dalje tvrdo vjerovao nadmo ameriko# s stava da je' bar naiz#led' bio nesposoban razmisliti o mo# nosti da "raani ele spasiti i zatititi vlastit k lt r i da njezino razaranje mo# smatrati nepovratnim # bitkom! Takvo neokolonijalistiko sljepilo #lavna je tema 6ata protiv terora! U amerikom zatvor k banskome zaljev C antanamo postoji soba zvana %lj bavno #njezda/e)! U nj se odvode zatvoreni/i nakon to tamniari zaklj e da nije rije o neprijateljskim bor/ima i da e i( brzo p stiti na slobod ! U lj bavnom #njezda/ zatvoreni/ima p taj (oliv dske :ilmove i opaj i( brzom (ranom! Gsi: "Obal' jedan od troji/e britanski( zatvorenika' poznati( i kao %Tiptonski trio)' dobio je pravo na nekoliko posjeta prije ne#o to s nje#a i dvoji/ prijatelja vratili k i! %Cledali smo D8D-ove' dobivali (ran iz 9/DonaldPsa' jeli pizze' manje-vie bijali vrijeme! Tamo nismo bili okovima!!! Nismo imali pojma zato se tako ponaaj prema nama! Do kraja tjedna amili bismo kavezima' kao i obino!!! 0ednom prilikom je 7esle1 ?EB7ev d nosnik@ donio ips' sladoled i okolade - bila je to zadnja nedjelja prije povratka Kn#lesk !) Nje#ov prijatelj 6( (el G(med iznio je pretpostavk da je taj spe/ijalni tretman posljedi/a %to#a to znaj da s zasrali stvar i m ili nas dvije i pol #odine' pa se sad nadaj da emo zaboraviti)!BB G(meda i "Obala otela je G:#anistan =jeverna Glijansa dok s p tovali na vjenanje! Divljaki s i( pret kli' briz#ali s im nepoznate medikamente' provodili s sate stresnim poloajima' prijeeno im je da spavaj ' nasilno s i( brijali i tijekom dvadeset devet mjese/i im odri/ali sva zakonska prava!BH Nakon to#a' od nji( se oekivalo da zaneseni arobnom privlano ipsa %zaborave) sve! >apravo' takav je i bio plan! Teko je vjerovati - ipak' najveim je dijelom takav bio i vain#tonski plan za "rak$ okirati i terorizirati /ijel zemlj ' planski razoriti in:rastr kt r ' , Kad je G#resto pol io potp n ne spje( svojoj zadai iz#radnje irako# sve ilino# s stava' otiao je neobavljena posla i preinaio raniji vlastiti ar kojim je za#ovarao pljak ' a tom je prilikom opisao sebe kao %neokonzervativ/a koje#a je po(arala realnost)! Ta i dr #e pojedinosti nalaze se sjajnom prikaz >elene

zone a tora 6jiva 5(andrasekarana' knjizi "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1! BB+ orisati neo#ranien mi koliinama Nd ++ ml i l!i ansk i li !VV Sa i! ++! i i ++V S MW! in " Me (rane! U "rak taj /ikl s brisanja i zamjenjivanja jedne k liiiie din#om nije bio teorijska postavka i zbio se samo nekoliko tjedana! Pa l Bremer' koje# je B s( imenovao direktorom ok pa/ijske vlasti ti "rak ' priznaje da se' kad je sti#ao Ba#dad' i dalje pljakalo' a o ted i mir #otovo se nije ni mo#lo #ovoriti! %Ba#dad je doslovno #orio dok sam se vozio s aerodroma!!! Na li/ama nije bilo prometa' ni#dje elektrine str je' proizvodnja na:te je stajala' nikakvi( ekonomski( aktivnosti' nijedno# poli/aj/a na d nosti!) Unato tome' kriz je odl io rijeiti tako da #tani/e drave irom otvori apsol tno neo#ranienom voz < nema /arina' nema davanja' nema inspek/ija' nema poreza! Bremer je dva tjedna nakon dolaska objavio da je "rak %otvoren za poslovanje)!B4 "rak se preko noi' iz jedne od najizoliraniji( drava na svijet ' drave kojoj s stro#e UN-ove sank/ije prekin le ak i ono osnovno tr#ovanje' prometn o najotvorenije svjetsko trite! Dok s kamioni pretrpani plijenom i dalje vozili svoj teret k p/ima 0ordan' =irij i "ran' s protnom s prav/ prolazili leperi do vr(a nakr/ani kineskim televizorima' (oliv dskim D8D-ovima' jordanskim satelitskim tanj rima' spremni za iskr/aj na plonike ba#dadskoj etvrti Karada! Dok je jedna k lt ta spaljivana i # ljena do kraja' dt #a je' pa-kirana' k ljala na njezino mjesto da je zamijeni! 9ed amerikim biznismenima jedan je bio spreman i ekao je na samim vratima to# eksperimenta #raniarskom kapitalizm < bila je to tvrtka Ne; Brid#e =trate#ies koj je osnovao 0oe Gllba #(' bivi B s(ev ravnatelj EK9G-e! Ta je tvrtka obeavala iskoristiti svoje politike veze na vr( i pomoi amerikim m ltina/ionalnim kompanijama da z#rabe svoj komad "raka! %Dobiti prava na distrib /ij Pro/ter i Cambleovi( proizvoda bit e pravi zlatni r dnik)' tvrdio je s(ieno jedan od partnera! %0edan dobro opremljen A-Kleven moe PpojestiP B3 itaki( d ana; Fal-9art moe PpojestiP /ijel drav !)B* 0ednako kao i zatvoreni/i lj bavnom #njezda/ C antanam ' /ijeli e se "rak otk piti ipsom i pop-k lt rom < to je' najmanj r k ' i bila ideja poslijeratno# tazvoja koj je tazvijala B s(eva administra/ija!

BB2 "zrazito kapitalistika katastro:a =vijet je ne redan' netko #a mora dovesti red! 5ondoleezza 6i/e' o potrebi invazije na "rak' r jan 2332!+ B s(eva sposobnost da zamisli dr #aiji Bliski istok moda je povezana s nje#ovim relativnim nepoznavanjem te re#ije! Da je p tovao na Bliski istok i vidio sve nje#ove mane' moda bi se obes(rabrio! &slobo.en promatranja svakodnevne stvarnosti' B s( je zadrao vizij mo# e# novo# iz#leda re#ije! Eareed >akaria' kol mnist Ne;s;eek 2 Tada &naj to sjedi na prijestolj ree$ %Kvo' sve inim novoY) " doda$ %Napii$ &ve s rijei vjerne i istinite)! &tkrivenje' 2+$4 ?Biblija' Kranska sadanjost' >a#reb@ 6at "rak mo#ao se pod nadzorom odravati toliko d #o jer je bilo lako zaboraviti izvorn vizij nje#ova konano# is(oda! "pak' vizija je postojala' i to ona' redno sloena tijekom kon:eren/ije koj je Ba#dad or#anizirao ameriki =tate Department tijekom prvi( mjese/i ok pa/ije! Tom prilikom ok pilo se etrnaest visoki( politiki( d nosnika i birokrata iz 6 sije i "stone K rope < lepeza ministara :inan/ija' # vernera /entralni( banaka i bivi( zamjenika ministara vanjski( poslova! U ba#dadsk me. narodn zran l k sletjeli s r jn 233B!' dobili ljemove i pan/irke' a zatim odj rili do >elene zone' obzidano# #rada n tar #rada kojem se #nijezdila od =jedinjeni( Drava nadzirana iraka vlada i Koali/ijska privremena vlast ?5PG@, < novije vrijeme' veleposlanstvo =jedinjeni( Gmeriki( Drava! U bivem =addamov kon#resnom /entr ' velevani zvani/i odrali s malenoj sk pini "raana predavanja o kapitalistikoj trans:orma/iji! , U izvornik 5oalition Provisional G t(orit1 ?op! prev!@ BBB orijentiram ministar nnai ija koji je "rak nekoliko niNes//i radio Ma Bremera! =l beno izvjee =tale + @epartmenta otkriva da je Belka " radnima t vljivao #lave por k tla moraj iskoristiti taj tren tak kaosa .a bi %silovito) proveli pro#rame koji e zrokovati %# bitak mno#i( radni( mjesta)! Belka je dodao da je prva po ka poljsko# primjera ta da %neprod ktivne tvttke dravnom vlasnitv treba odma( prodati' ne tr dei se spaavati i( javnim sredstvima)! ?Prop stio je spomen ti da je pritisak javnosti natjetao =olidarnost da odba/i svoje planove za btz privatiza/ij ' to je Poljsk spasilo od

sloma kakav se do#odio 6 siji!@ Dr #a po ka bila je jo smionija! Bilo je to pet mjese/i nakon pada Ba#dada' a "rak se naao sred ( manitarne krize! Nezaposlenost je skoila na *A posto' ne (ranjenost je divljala' a epidemija #ladi spteavana je dijeljenjem besplatne ?dravno s bven/ionirane@ (rane irakim domainstvima < ba kao to s je primali i tijekom provedbe UN-ova pro#rama %Na:ta za (ran )! "raani s tako.er mo#li za sitni nap niti a tomobilske sptemnike - pod vjetom da je #oriva bilo! Belka je "raanima rekao da se odma( mora prestati s takvom rasipno koja izopa je trite! %6azvijte privatni sektot i to tako da prvo kinete sve s bven/ije!) Na#lasio je da s te mjete daleko %vanije i da e' daleko vie od privatiza/ije' zrokovati nezadovoljstva!)B >atim je rije zeo' nitko dr #i ne#o 0e#or Cajdar' bivi 0elj/inov zamjenik ministta vanjski( poslova' ovjek koje#a se smatralo tvor/em r sko# pro#rama ok-terapije! Pozivaj i Cajdara Ba#dad' =tate Department je' barem se tako ini' ptetpostavljao da "raani nee znati da #a 9oskvi #ledaj kao # bav/a' ovjeka okaljana bliskim vezama s oli#arsima i ekonomskim pro#ramima koji s osiromaili desetke milij na 6 sa!, "ako je bilo istina da s za =addamova reima "raani imali o#ranien prist p vijestima iz svijeta' nazoni na kon:eren/iji >elenoj zoni najveim s se dijelom tek nedavno vratili iz pro#onstva < devedesetima' dok se 6 sija raspadala' itali s T(e "nternational Xerald Trib ne! & toj neobinoj kon:eren/iji' koj to vrijeme mediji nis pratili' #ovorio mi je 9o(amad To:iO' privremeni ministar ind strije! Kad smo se nekoliko mjese/i poslije sastali nje#ov privremenom ba#dadskom red ?od staro# ministarstva ostale s samo r evine@' To:iO se i dalje smijao tom do#a.aj ! , 9no#e %velike ribe) invazije i ok pa/ije "raka bili s veterani ori#inalno# valn#tonsko# tima koji je za(tijevao provedb r ske ok-terapije$ Di/k 5(ene1 bio je ministar obrane Ceor#ea B s(a starije#a vrijeme kad je oblikovao svoj politiki pro#ram za postsovjetsk 6 sij ; Pa l Fol:o;itz je bio 5(enevjev zamjenik' dok je 5ondoleezza 6i/e sl ila kao #lavna B s(eva savjetni/a za r sk tranzi/ij ! =vi s klj ni i#rai' kao i dese/i oni( manje vani(' esto zazivali r sk a:er iz devedeseti(' sprkos katastro:alnim posljedi/ama koje s trpjeli obini lj di - bez traka ironije' kao zor koji bi "rak trebao podraavati pro/es tranzi/ije!

BBH ">805="!iV !ill n nremertrvn@ nnmn na prani/r si mm iiiv n n/Timin/im r;r! ' io je doi! l i! lik!iliio pojPoi!do ivotni sl!indaid i!itom #roena naroda ako se nastavi s rezanjem s bven/ija za #orivo i kidanjem pomoi brani' ok pa/ijske e vlasi i doekat revol /ij ! 5@ #lavnom #ovornik To:iO je rekao sljedee$ %Nekim or#anizatorima kon:eren/ije rekao sam da' ako ele potai pro/es privatiza/ije "rak ' doved Cajdara i ka m da izjavi$ PUinite pravo s protno od ono#a to sam inio ja!P) Kad je Bremer Ba#dad zapoeo izdavati pravne pro#lase' 0osep( =ti#litz' bivi #lavni ekonomist =vjetske banke pozorio je da e "rak %doivjeti jo radikalniji vid ok-terapije od ono#a koji se nadvio nad bivi sovjetski svijet)! To je bilo tono! = kladno izvornom vain#tonskom plan ' "rak je trebao postati novom #rani/om' ba kao to je 6 sija to postala poetkom devedeseti( #odina < no' ovom prilikom e red za lak zarad prve stati amerike tvrtke < a ne lokalni' ili e ropski' r ski i kineski konk renti! " nita nee sprijeiti ak ni one najbolnije ekonomske promjene jer se' za razlik od bive# =ovjetsko#a =aveza' 7atinske Gmerike ili G:rike' ttan-s:orma/ija nee svesti na lj dan ples izme. 99E-ovi( d nosnika i nepredvidljivi( lokalni( politiara' dok ameriko 9inistarstvo :inan/ija v e kon/e iz apartmana na dn (odnika! Fas(in#ton e "rak isklj iti posrednike < 99E i =vjetska banka dobile s sporedne lo#e' =jedinjene Gmerike Drave bile s #lava i samo sredite zbivanja! Pa l Bremer je bio vlast < kao to je jedan od najvii( ameriki( vojni( d nosnika izjavio a#en/iji Gsso/iated Press' nije imalo smisla pre#ovarati s lokalnom vlasti jer bismo % tom tren tk pre#ovarali sami sa sobom)!H Takva dinamika zbivanja bila je imbenik koji je irak trans:orma/ij izdvajao od pre.anji( laboratorija! &dbaeni s svi pomno osmiljeni pok aji < toliko dobro poznati iz devedeseti( < da se %slobodna tr#ovina) prikae kao neto razliito od imperijalistiki( pro#rama! Dr #dje bi se slobodna tr#ovina vodila na mala vrata i sve bi to pratili zavreli pre#ovori' no ovdje je slobodna tr#ovina lazila na #lavna vrata' bez predstavnika' bez marioneta' preventivnim ratovima izravno #rabei nova trita za zapadne m ltina/ionalne kompanije!

>a#ovorni/i %teorije modela) danas tvrde da je tom tren tk nji(ov rat poao po zl doslovno stra(otnim razmjerima < kao to je 6i/(ard Perle izjavio potkraj 233*!$ %temeljna po#reka) bila je %Bremera vesti i#r )! = njim se sloio i David Er m' dodavi da s od prvo# tren tka BB4 mj/sio nje#a' iion i s i ama men +!+ koji s/ i i i i i ijiv!il i) S !Uv lil!i ++ i SN 6ep blikanskoj palai s tirkiznom k polom i i! no W` niiiilinii j imao zakone o tr#ovini i la#anjima ravno iz 9inistarstva obrane' M!atim ili printao' potpisivao i svojom apsol tnom vla nametao irakom narod ! Bremer nije bio %mirni Gmerikana/) koji bi manevrirao i manip lirao iza k lisa! =vojom :ilmskom pojavom i privreno novinarskim ekipama' doimao se odl nim da "raanima pokae svoj apsol tistik vlast dok okt en privatnim varima iz tvrtke Bla/k;ater nadlijee zemlj minkanom (elikopter Bla/k(a;k' vjeno odori koja m je postala zatitni znak < savreno iz#laanim odijelima iz Brooks Brot(ersa i svije-tlosmedim Timberlandovim izmama! Qizme s bile oprotajni poklon od sina$ %=ptai im #a' tata)' pisalo je na estitki!* Po vlastitom priznanj Btemet je o "rak znao malo ?%]ivio sam G:#anistan )' izjavio je jednom novinar !@ Dod e' to neznanje bilo je potp no nevano jer je Brener znao mno#o i previe o svojoj temeljnoj zadai "rak < o kapitalizm katastro:e!A ++! r jna 233+! #odine radio je kao izvrni direktor i %vii politiki savjetnik) osi# ravaj em div 9ars( i 9/7ennan! Tvrtka je imala rede sjevernom tornj Forld Trade 5entra koji je stradao napad ! Tijekom prvi( nekoliko dana nestalima se smatralo A33 djelatnika; konani/i se izbrojilo 2R4 mrtvi(! Tono mjese/ dana kasnije' ++! listopada 233+!' Pa l Bremer pokren o je &djel za krizne konz lta/ije' nov odjel 9ars( koji se isklj ivo bavio poma#anjem m ltina/ionalnim kompanijama da se pripreme za sl aj mo# i( teroristiki( napada i dr #i( kriza! &#laavaj i svoje isk stvo kao #lavni poslanik za prot terorizam tijekom 6ea#anove administra/ije' Bremer i nje#ova tvrtka n dili s klijentima sveob (vatne prot teroristike sl #e < od osi# ranja od politiko# rizika do odnosa s javno i savjeta kakve zali(e tteba stvarati!I Bremerovo pionirsko s djelovanje ind striji domovinske si# rnosti pokazalo se kao idealna priprema za "rak! 6azlo# tome lei injeni/i

da se B s(eva administra/ija za obnov "raka posl ila istim modelom kojim je rea#irala na napade ++! r jna - poslijeratni "rak sa#ledavala je kao zb dljivo poetno la#anje' prep no mo# nosti za ostvarenje brze zarade! "ako je Bremer mno#ima moda i bio trn debelom mes ' nje#ov zadatak nije bio da osvoji iraka sr/a i d e! >adatak m se sastojao tome da priptemi drav za otvaranje %Korpora/ije "rak)! Cledane tom svjetl ' nje#ove prvotne' najveoj mjeri mali#ne odl ke sebi sadre nepo#reiv lo#ik vrsto ! BB* !"llli " "t K&# lM!lP!l " "" " "-! !+ "n " 9ill N5 =V t lN! ++N 85 ++ !li l!iP " +"0 5=5l 5 #otovo "=K +++ U "8& Niiiivoitio tisi tPi ++%++ ii j m i i P!/ m'i ekonomsk pi/obrazb ' donosei nizove M!ikon!i koji s i jelini inili klasian pro#ram okterapije 5ikake kole! "Pi ije invazije je vrst temelj irakoj ekonomiji davala dravna na:tna kompanija i jo dvije stotine tvrtki dravnome vlasnitv koje s proizvodile osnovne proizvode za tamonje trite' sirovine za ind strij < redom sve od /ementa do papira i jestivo# lja! 9jese/ dana nakon to je pre zeo svoj novi posao' Bremer je objavio da e se ti( dvije stotine tvrtki odma( privatiziran! %Preba/ivanje ne inkovita dravna pod zea privatne r ke temelj je irako# ekonomsko# oporavka)' izjavio je!R >atim s sti#li novi ekonomski zakoni! Da bi strane investitore potakn o na s djelovanje privatiza/ijskoj drabi' iz#radnj novi( tvorni/a i veleprodajni( lana/a "rak ' Bremer je donio niz radikalni( zakona koje "(e K/onomist na sva zvona (vali kao %popis elja koje strani investitori i donatorske a#en/ije sanjaj pronai na tritima razvoj )!+3 0ednim zakonom smanjio je iraki koropora/ijski porez s H4 na +4 posto ?isto prepisivanje iz Eriedmanovo# prir nika@! Dr #im zakonom omo# io je stranim kompanijama ostvarivanje +33postotno# vlasnitva "rak < i tako sprijeio repriz 6 sije #dje s #lavne z#oditke pok pili tamonji oli-#arsi! To nije bilo sve < la#ai s mo#li iz "raka iznositi +33 posto zarade; od nji( se nije za(tijevalo ponovno la#anje i nis podlije#ali porezima! Dekret je' tako.er' propisivao da la#ai mo# potpisivati #ovore i naj-move trajanj od najmanje etrdeset #odina' koji se mo# obnavljati' to je znailo da e b d e' izabrane vlasti na svojim le.ima ponijeti breme #ovora koje s potpisali ok patori! Fas(in#ton se s zdrao samo kad je pitanj bila na:ta < iraki savjetni/i s pozorili da e se svaki pok aj

privatiza/ije dravne na:tne kompanije ili pola#anje prava na vlasnitvo nad jo neotkrivenim leitima prije stolienja irake vlade smatrati objavom rata! "pak' ok pa/ijske vlasti doepale s se 23 milijardi dolara pri(oda irake na/ionalne na:tne kompanije koje s mo#li troiti po volji!++, Bijela k a toliko se sredotoila na otkrivanje nove i blistave irake ekonomije da je odl ila' jo prvi( dana ok pa/ije' optje/aj p stiti nov val t - to je bio velik lo#istiki pod (vat! Nova/ je tiskala britanska tvrtka De 7a 6 e' novani/e s prevozile :lote zrakoplova i distrib irale #a , &tprilike I'I milijardi dolara esto se naziva %nestalim irakim milijardama) jer s ' 233H! #odine' nestale irakim ministarstvima' tada pod nadzorom =jedinjeni( Drava' i to doslovno bez tra#a! Bremer je taj teki previd opravdavao pred &dborom ameriko#a Kon#resa veljai 233A!' izjavlj j i sljedee$ %Najvanije nam je bilo ponovno pokren ti ekonomij ! Prvi korak bio je prenijeti nova/ vlasnitvo irako#a naroda to je bre mo# e!) Kad s Bremerovo# :inan/ijsko# savjetnika' mirovljeno# admirala Davida &livera ispitivali pred odborom o nestalim milijardama' odvratio je$ %9a' naravno' raz mijem! =amo mi nije jasno ko#a bri#a za toD) BBA t ra diljem zemlje' i to vrijeme kad polovi/i stanovnitva nije (tla dost pna pitka voda' kad sema:ori nis radili i kad je zloin bio na vrbiii !+2 "ako je sve te planove djelo provodio Bremer' prioriteti s stizali ravno svr(a! =vjedoei pred senatskim &dborom' 6 ms:eld je Bremerove %sveob (vatne re:orme) opisao kao %stvaranje neki( od najprosvjeenijib < i najpoeljniji( < porezni( i la#aki( zakona slobodnome svijet )! "sprva se inilo da la#ai /ijene nje#ove napore! Tijekom samo nekoliko mjese/i #ovorilo se o otvaranj 9/DonaldPsa sredit Ba#dada < bio je to naj zvieniji simbol irako# prist panja #lobalnoj ekonomiji < domalo s sk pljena sva potrebna sredstva za iz#radnj l ks zno# (otela =tar;ood' a Ceneral 9otors je planirao iz#radnj tvorni/e a tomobila! = :inan/ijske strane' X=B5' me. narodna banka sa sjeditem 7ondon ' dobila je pravo otvaranja podr ni/a na /ijelom podr j "raka' dok je 5iti#ro p najavila planove kojima n di pozamane zajmove pokrivene zaradom od b d e prodaje irake na:te! Na:tni divovi - =(ell' BP' Kggon9obil'

5(evron i r ski 7 koil < poeli s stidljivo prilaziti i potpisivati #ovore o ob /i iranski( dravni( zaposlenika najnovijim te(nolo#ijama ekstrak/ije i modelima pravljanja' vjereni da e brzo k /n ti i nji(ov as!+B Bremerovi zakoni' oblikovani da stvore vjete za la#ak #rozni/ ' i nis bili potp no ori#inalni < stvari' radilo se o brzanoj inai/i zakona koje se primjenjivalo prilikom raniji( eksperimenata okterapijom! No' B s(ev kabinet naklonjen kapitalizm katastro:e zadovoljio se time da prieka da zakoni st pe na sna# ! "raki eksperiment prodro je na novo podr je tren tk kad s se invazija' ok pa/ija i obnova pretvorile zb dljivo i potp no privatizirano trite! Koje se stvorilo' kao i kompleks domovinske si# rnosti' #olemim sredstvima porezni( obveznika! Gmeriki Kon#res daje poetni prilo# samo za obnov ' odobrivi BI milijardi dolara' ostale drave dodaj jo +4 milijardi' em valja pridodati i oni( 23 milijardi sredstava koje je "rak ostvario prodajom na:te!+H Nakon to se doznalo za te %poetne) milijarde' slijedili s ' neizbjeno' po(valni komentari koji s plan spore.ivali s 9ars(allovim! B s( je sam poti/ao stvaranje takvi( sporedbi' pro#lasivi obnov %najveom :inan/ijskom obvezom takve vrste jo od 9ars(allova plana)' a televizijskom obraanj javnosti prvim mjese/ima ok pa/ije izjavio je da je %Gmerika ve radila takve poslove! Nakon Dr #o#a svjetsko#a rata na no#e smo podi#li poraene japanske i njemake narode' stavi z nji( dok s stvarali svoje zakonski izabrane vlasti!)+4 BBI (iti i nema previe veze s poviNes: koj @Wa prizivao nnsn! i ijeKom pro-veillie iM!voino# 9ars(allova pl!in!i antet k/ s tvrtke ostvarivale zarad izvozom opieme i strojeva l! rop ' ali je jasan /ilj plana bio pomoi ratom razorenim ekonomijama da se oporave i to kao samodostatna trita' stvarali nova radna mjesta i razvijati porezn baz sposobn za :inan/iranje tamonji( so/ijalni( sl #a < to je tez ltitalo dananjim njemakim i japanskim modelima mijeani( ekonomija! B s(ev kabinet je zapravo pokren o prot mars(allovski plan < nje#ov M realn s protnost #otovo svim zamislivim vidovima! Taj je plan od samo# poetka jamio podrivanje' ionako velikoj mjeri oslabljeno#' irako# i nd strijsko# sektora i vrto#lav porast tamonje

stope nezaposlenosti! Tamo #dje je 9ars(allov plan nakon Dr #o# svjetsko# rata zabranjivao la#anje stranim tvrtkama' s /iljem da se izbje#ne mo# a pomisao da se tim nainom izvlai korist iz oslabljeni( drava' ta je s(ema inila sve mo# e da potakne korpora/ijsk Gmerik ?nekoliko kosti dobaeno je korpora/ijama sa sjeditima dravama-lani/ama %Koali/ije spremni()@! Njome s "raanima iz r k otimana sredstva za obnov "taka' to se ptavdalo ne pitnom' rasistiki obojenom pretpostavkom o amerikoj premoi i irakoj zaostalosti < i#ri nis bili samo ve obiajeni demoni %kor p/ije) i %ne inkovitosti) < i time je od prvo# tren tka /ijeli projekt bio os .en na propast! Nijedan dolar nije potroen na ponovno otvaranje itaki( tvorni/a' kao ni na stvaranje temelja odrive ekonomije' otvaranje novi( radni( mjesta ili :inan/iranje mree so/ijalno# osi# ranja! "raani tom plan nis imali nikakv lo# < doslovno! Umjesto to#a' amerika savezna vlada svojim je #ovorima < vein i( je sklopio U=G"D < nar ila stvaranje %zemlje na sklapanje) koja je proizvedena 8ir#iniji ili Tegas ' pa je potom prebaena i %montirana) "rak! Kao to s ok pa/ijske vlasti neptekidno ponavljale' bio je to %dar naroda =jedinjeni( Gmeriki( Drava narod "raka) - "raani s samo ttebali skin ti ambala !+* Potplaeni iraki radni/i nis dobili prilik s djelovati ak ni tom pro/es %sklapanja) zato to s veliki ameriki #ovorni s radni/i$ Xallib rton' Be/(tel i kali:ornijski #ra.evinski div Parsons radije vozili strane radnike koje se' po nji(ov miljenj ' mo#lo kontrolirati! "raani s jo jednom zavrili kao zapanjeni #ledatelji < prvo i( je okirala amerika vojna te(nolo#ija' a zatim pro/esi iz#radnje i pravljanja! 0ednako kao i ind striji domovinske si# rnosti' lo#a dravni( sl benika < ak i ameriki( < bila je srezana na najmanj mo# mjer ! BBR dravom s 24 milij na stanovnika' M!!i t!iM k od ++ j +++ " 7illilnn in n re#iji imao pedeset tis a radnika' veinom bivi( dravni( sl benika koje je privatni sektor priv kla mo# nost bolje zarade!+A =laba javna i snana korpora/ijska nazonost odraavaj injeni/ da se B s(ev kabinet irakom obnovom ?nad kojom je imao posvemanji nadzor' za razlik od savezne birokra/ije kod k e@ koristio za ostvarenje vizije potp nosti #ovorne' plje vlasti! U "rak nijedna

pravna : nk/ija nije smatrana toliko %temeljnom) da se ne bi mo#la predati #ovornom s radnik ' po mo# nosti onom koji je 6ep blikanskoj stran/i tijekom kampanje priskrbljivao prilo#e ili pravovjerne sljedbenike! Nad svim vidovima mijeanosti strani( sila iraka pitanja lebdio je obiajen B s(ev moto < ako posao moe obaviti privatnik' onda e #a obaviti privatnik! " tako' dok je Bremer potpisivao zakone' privatni knji#ovo.e oblikovali s i nadzirali ekonomij ! ?Tvrtka Bearin#Point' podr ni/a velike me. narodne knji#ovodstvene tvrtke KP9C' dobila je 2H3 milij na dolara za iz#radnj %trino pokretano# s stava) "rak < na +3A strani/a #ovora %privatiza/ija) se spominje pedeset jedan p t; #ovor je' najveim dijelom' nastao Bearin#Point !@ Tr stovi moz#ova plaani s da misle ?britanski instit t Gdam =mit( dobio je #ovor za pomo privatiza/iji irake ekonomije@! Privatne zatitarske tvrtke i vojna ind strija ob avali s nov irak vojsk i poli/ij ! ?D1n5orp' 8innell i U="= < dio 5arl1lea < me. ostalima@! &brazovne tvrtke nainile s na/rt novo# obrazovno# pro#rama i tiskale nove dbenike! ?Tvrtka 5reative Gsso/iates' spe/ijalizirana za menadment i savjetovanje' sa sjeditem Fas(in#ton ' D! 5' za te je poslove potpisala #ovore ija vrijednost nadilazi +33 milij na dolara!@+I, U me. vremen se model to je 5(ene1 s Xallib rtonom prvi p t proveo na Balkan ' #dje s se baze preobraavale minijat rne Xallib rtonove #radove' provodio daleko veim razmjerima! &sim Xallib rtonovi( poslova na iz#radnji i pravljanj vojnim bazama diljem drave' >elena zona je od samo# poetka bila #rad-drava kojom je vladao Xallib rton ?tvrtka je bila doslovno zad ena za sve < od odravanja /esta' deratiza/ije do iz#radnje kina i pro#rama diskokl bova@! Privremenoj vlasti nedostajao je povelik broj lj di da bi mo#la nadzirati sve #ovorne s radnike < ostalom' B s(eva je administra/ija takav nadzor smatrala manje vanom : nk/ijom koja se moe prenijeti na #ovorne , G(med al-6a(im' Gmerikana/ irako# podrijetla koji je s ra.ivao s 5reative Gsso/iates' objasnio je stanje$ %Temeljna ideja bila je da napiemo pro#ram i prenesemo #a "rak!) No' pokazalo se da s se "raani alili da %neto to je sloeno Gmeri/i nije pri(vatljivo' te da je /ijeli pro#ram sklepan na brzin )! BH3

" ++"" M!i rat ++ l!i N/ 2I'P in ++ ip ilol! a na zap S " ni/kon + N SW isl s + !++ sonsoni' n!iilMii i ++ + iri dr #a m"i7!i #ovoi na sina.nika! Privatizirana je ak + iM#ia.nja Ulokalni- + kn tok ra/ije) #ovor j/ dobio 6esear/( lPrian#l/ " st ++ l/ iz =jeverne Karoline ? #ovor j/ vrijedio H** milij na dolara' iako + dalje ostaje nejasno to je tono 6T " kvali:i/iralo da korijeni demokra-+ ij m slimanskoj dravi@! 8odstvom irako# pro#rama n tat tvrtke prevladavali s mormoni < pojedin/i kakav je bio 0ames 9av:ield koji je svojoj pastvi Xo ston #ovorio da vjer je da je mo# e m slimane vjeriti da pri(vate 9ormonsk knji# ' kao tivo s kladno enj proroka 9 (ameda! U jednom svom e-mail koji je poslao k i' matao je o tome da e m "raani podii spomenik kao % temeljitelj demokra/ije!),+R Dok s se strane korpora/ije obr avale na "rak' mirovali s strojevi dvije stotine itaki( tvorni/a' skamenjeni kroninim prekidima dotoka elektrine ener#ije! "rak je neko posjedovao jedn od najs vremeniji( ind strijski( ekonomija re#iji < sad ni najvee irake tvrtke nis mo#le dobiti pod-pod-pod- #ovor za obnov vlastite domovine! Da bi ope mo#li s djelovati toj potjeri za zlatom' itake s :irme trebale nabaviti #eneratore i izvriti neke temeljne popravke < to ne bi bila nepremostiva prepreka' zimaj i obzir Xallib rtonov brzin iz#radnje vojni( baza slini( pred#ra.ima na =rednjem >apad ! 9o(amad To:iO' d nosnik 9inistatstva ind strije' rekao mi je da je nekoliko p ta podnosio za(tjev za nabavk #eneratora i istakn o injeni/ da je sedamnaest iraki( dravni( tvorni/a /ementa savreno smjeteno da istovremeno priskrbe #ra.evni materijali potreban za pro/es obnove i' istovtemeno' zaposle desetke tis a "raana! Tvorni/e nis dobile nita < ni #ovore' ni #eneratore' ni pomo! Gmerike tvrtke radije s vozile vlastiti /ement' jednako tako i radn sna# iz inozemstva po deset p ta viim /ijenama! 0edan od Bremerovi( ekonomski( pro#lasa jasno zabranj je "rakoj /enttalnoj ban/i da pr a :inan/ijsk podtk pod zeima dravnome vlasnitv ?za t se injeni/ saznalo tek nekoliko #odina kasnije@!23 6azlo# tom inkovitom bojkot irake ind strije nije bio praktine naravi' kako mi je rekao To:iO' ne#o ideoloke! 9e. onima koji s donosili odl ke' rekao je' %nitko nije vjerovao javni sektor)! Dok s se irake tvrtke masovno zatvarale' jer s bile nesposobne natje/ati se s vozom koji je k ljao pteko otvoreni( #rani/a' Bremerovo im

, U stvari 6T" je "zbaen "z "raka poto je pripomo#ao spreavanj lokalni( islamski( stranaka da nakon demokratski( izbora pre zm vlast nekoliko #radova " naselja! BH+ dravom s li milij na stanovnika' M!!i i!iM(k oil nNi( " +!+++ d n +++ ` + N/ re#iji imao pedeset tis a radnika' veinom bivi( dravni( sl benika koje je privatni sektor priv kla mo# nost bolje zarade!+A =laba javna i snana korpora/ijska nazonost odraavaj injeni/ da se B s(ev kabinet irakom obnovom ?nad kojom je imao posvemanji nadzor' za razlik od savezne birokra/ije kod k e@ koristio za ostvarenje vizije potp nosti #ovorne' plje vlasti! U "rak nijedna pravna : nk/ija nije smatrana toliko %temeljnom) da se ne bi mo#la predati #ovornom s radnik ' po mo# nosti onom koji je 6ep blikanskoj stran/i tijekom kampanje priskrbljivao prilo#e ili pravovjerne sljedbenike! Nad svim vidovima mijeanosti strani( sila iraka pitanja lebdio je obiajen B s(ev moto < ako posao moe obaviti privatnik' onda e #a obaviti privatnik! " tako' dok je Bremer potpisivao zakone' privatni knji#ovo.e oblikovali s i nadzirali ekonomij ! ?Tvrtka Bearin#Point' podr ni/a velike me. narodne knji#ovodstvene tvrtke KP9C' dobila je 2H3 milij na dolara za iz#radnj %trino pokretano# s stava) "rak < na +3A strani/a #ovora %privatiza/ija) se spominje pedeset jedan p t; #ovor je' najveim dijelom' nastao Bearin#Point !@ Tr stovi moz#ova plaani s da misle ?britanski instit t Gdam =mit( dobio je #ovor za pomo privatiza/iji irake ekonomije@! Privatne zatitarske tvrtke i vojna ind strija ob avali s nov irak vojsk i poli/ij ! ?D1n5orp' 8innell i U="= < dio 5arl1lea < me. ostalima@! &brazovne tvrtke nainile s na/rt novo# obrazovno# pro#rama i tiskale nove dbenike! ?Tvrtka 5reative Gsso/iates' spe/ijalizirana za menadment i savjetovanje' sa sjeditem Fas(in#tons D! 5' za te je poslove potpisala #ovore ija vrijednost nadilazi +33 milij na dolara!@+I, U me. vremen se model to je 5(ene1 s Xallib rtonom prvi p t proveo na Balkan ' #dje s se baze preobraavale minijat rne Xallib rtonove #radove' provodio daleko veim razmjerima! &sim Xallib rtonovi( poslova na iz#radnji i pravljanj vojnim bazama diljem drave' >elena zona je od samo# poetka bila #rad-drava kojom je vladao Xallib rton ?tvrtka je bila doslovno zad ena za sve < od

odravanja /esta' deratiza/ije do iz#radnje kina i pro#rama diskokl bova@! Privremenoj vlasti nedostajao je povelik broj lj di da bi mo#la nadzirati sve #ovorne s radnike < ostalom' B s(eva je administra/ija takav nadzor smatrala manje vanom : nk/ijom koja se moe prenijeti na #ovorne , G( med al-6a(im' Gmerikana/ irako# podrijetla koji je s ra.ivao s 5reative Gsso/iates' objasnio je stanje$ %Temeljna ideja bila je da napiemo pro#ram i prenesemo #a "rak!) No' pokazalo se da s se "raani alili da %neto to je sloeno Gmeri/i nije pri(vatljivo' te da je /ijeli pro#ram sklepan na brzin )! BH3 + lil M!ir! ++ l!i j/ 2I'T in ++ iNi ++ i!i i lt il!i t !i na z!iNi S " nt/koi ++ posl s + '++ sonsoni' n! lMiii Pi ti liri dr #a Vrlik!i #oVoina sin a.nika! "Pi iv!il iM!irana j/ ak i iMYP'ia.nj!t Ulokalne demokra/ije) #ovor j/ dobio 6esear/( lrian#le " si i i te iz =jeverne Karoline ? #ovor je vrijedio H** milij na dolara' iako i dalje ostaje nejasno to je tono 6T" kvali:i/iralo da korijeni demokra-i ij m slimanskoj dravi@! 8odstvom irako# pro#rama n tar tvrtke prevladavali s mormoni pojedin/i kakav je bio 0ames 9av:ield koji je svojoj pastvi Xo ston #ovorio da vjer je da je mo# e m slimane vjeriti da pri(vate 9ormonsk knji# ' kao tivo s kladno enj proroka 9 (ameda! U jednom svom e-mail koji je poslao k i' matao je o tome da e m "raani podii spomenik kao % temeljitelj demokra/ije!),+R Dok s se strane korpora/ije obr avale na "rak' mirovali s strojevi ti vije stotine iraki( tvorni/a' skamenjeni kroninim prekidima dotoka elektrine ener#ije! "rak je neko posjedovao jedn od najs vremeniji( i nd strijski( ekonomija re#iji < sad ni najvee irake tvrtke nis mo#le dobiti pod-pod-pod- #ovor za obnov vlastite domovine! Da bi ope mo#li s djelovati toj potjeri za zlatom' irake s :irme trebale nabaviti #eneratote i izvriti neke temeljne popravke < to ne bi bila nepremostiva prepreka' zimaj i obzit Xallib rtonov brzin iz#radnje vojni( baza slini( pred#ra.ima na =rednjem >apad ! 9o(amad To:iO' d nosnik 9inistarstva ind strije' rekao mi je da je nekoliko p ta podnosio za(tjev za nabavk #eneratora i istakn o injeni/ da je sedamnaest iraki( dravni( tvorni/a /ementa savreno smjeteno da istovremeno priskrbe #ra.evni materijali potreban za pro/es obnove i' istovremeno' zaposle desetke tis a "taana! Tvorni/e

nis dobile nita < ni #ovote' ni #eneratore' ni pomo! Gmerike tvrtke radije s vozile vlastiti /ement' jednako tako i radn sna# iz inozemstva po deset p ta viim /ijenama! 0edan od Bremerovi( ekonomski( pro#lasa jasno zabranj je "rakoj /entralnoj ban/i da pr a :inan/ijsk podrk pod zeima dravnome vlasnitv ?za t se injeni/ saznalo tek nekoliko #odina kasnije@!23 6azlo# tom inkovitom bojkot irake ind strije nije bio praktine naravi' kako mi je rekao To:iO' ne#o ideoloke! 9e. onima koji s donosili odl ke' rekao je' %nitko nije vjerovao javni sektor)! Dok s se irake tvrtke masovno zatvarale' jer s bile nesposobne natje/ati se s vozom koji je k ljao preko otvoreni( #rani/a' Bremerovo im , U stvari 6T" je izbaen "z "raka poto je pripomo#ao spreavanj lokalni( islamski( stranaka da nakon demokratski( "zbora pre zm vlast nekoliko #radova " naselja! BH+ iraki( biznismena' 9i/(ael Eleis/(er' jedan od Br/merovi( zamjenika' potvrdio je da e zbo# strane konk ren/ije propasti mno#i poslovi' ali da se pravo tome skriva ljepota slobodno#a trita! %" lo/ li vas preplaviti strani biznisD)' retoriki je pitao! %&d#ovor ovisi o vama! Preivj/t e samo najbolji me. vama!) >v ao je kao 0e#or Cajdar koji je' navodno' saznavi da r ske male tvrtke propadaj zbo# primjene ok terapije' izjavio$ %Pa toD Umir i zasl j da mr !)2+ , 9alo je poznata injeni/a da B s(-9ars(allov plan nita nije ilo s kladno predvi.anjima! Korpora/ijsk obnov "raani nis smatrali %darom) < veina j je sa#ledavala kao os vremenjeni oblik otimaine' a amerike korpora/ije niko#a nis zadivile svojom brzinom i inkovito < mjesto to#a' pojam %obnove) pretvorili s ' kako je rekao jedan iraki #ra.evina/' %vi/ kojem se nitko ne smije)!22 =vaka po#reka izazivala je sve snaniji otpor' stranim se sna#ama zvraalo represijom' to je naposljetk dravi prob dilo pakao nasilja! Nakon srpnja 233*!' prema otkriima najvjerodostojnije st dije' rat "rak odnio je *44 333 ivota "raana koji ne bi mrli da nije dolo do invazije ili ok pa/ije!2B U st denom 233*! #odine' 6alp( Peters' mirovljeni asnik vojske =jedinjeni( Drava' pie asopis U=G Toda1 %da smo "raanima dali jedinstven prilik da stvore demokra/ij i vladavin prava)' ali s

oni %radije podle#li staroj mrnji' vjerskom nasilj ' etnikom li/emjerj i k lt ri kor p/ije! Qini se da s /ini/i imali pravo$ arapska dr tva ne mo# preivjeti demokra/ij nama poznatom oblik ! Uostalom' narod dobiva vlast kakv zasl je!!! Nasilje koje je asom okaljalo ba#dadske li/e nije samo simptom nesposobnosti irake vlade' ne#o i posvemanje nesposobnosti arapsko#a svijeta da napred je bilo kojem vid lj dski( posti#n a! =vjedo/i smo kolapsa /iviliza/ije!)2H "ako je Peters bio osobito otvoren' mno#i zapadni promatrai donijeli s isti takav pravorijek - krivi s "raani! "pak' sektake podjele i vjerski ekstremizam koji preplavlj j "rak ne mo# se jasno razdvojiti od invazije i ok pa/ije! "ako s te silni/e postojale i prije rata' bile s neizmjerno slabije' ne#o kad se "rak pretvorio ameriki laboratorij oka! 8rijedi zapamtiti da je veljai 233H!' jedanaest mjese/i nakon invazije' anketa koj je proveo &g:ord 6esear/( "nternational otkrila da veina "raana eli sek larn vlast' da 2+ posto ispitanika kao omiljen politiki s stav navodi %islamsk drav )' a da samo +H posto %reli#iozne politiare) navodi kao omiljene politike pojave! -est mjese/i kasnije' BH2 iia M; posto irnrnna rezi isiamsKom/ prav nao r/m/ij nav/!< jiv s/ lie s/ktako#a nasilja' lijekom prve #odine ok pa/ije' ono je bilo #otovo nepoMnato! Prvi vei in/ident' bombaki napad na ijitsk damij tijekom bla#dana G re' zbio se o jk 233H!' dakle p ni( #odin dana nakon invazije! Nema s mnje da je ok pa/ija prod bila i taspalila te mrnje! >apravo' sve sile koje danas komadaj "rak < podivljala kor p/ija' divljako sektatvo' b .enje vjersko# : ndamentalizma i tiranija eskadrona smrti - b jale s sporedo s provedbom B s(evo# prot mars(allovsko# plana! Nakon svr#avanja =addama X sseina "rak je neizmjerno trebao i zasl ivao da se obnovi i ponovno jedini < a taj pro/es mo#li s voditi samo "taani! Umjesto to#a' ptavo tom' nepro/jenjivo vrijednom tren tk ' drava se prometn la kapitalistik klaoni/ < s stav koji je pojedin/e i zajedni/e ( kao jedne na dr #e' koji je klanjao stotine tis a tadni( mjesta i mo# nosti za ivot' koji je potra# za pravdom zamijenio neo#ranienom nedodirljivo strani( ok patora! Tren tano katastro:alno stanje "rak ne moe se isklj ivo pripisati nestr nosti i nepotizm B s(eve Bijele k e' kao ni sektatv i

plemenskoj tazjedinjenosti "taana! To je izrazito kapitalistika katastro:a' komar neob zdane po(lepe koja se oslobodila kroei za ratom! %Eijasko) "taka slom je koji je stvotila pomno i vjerno provedena primjena neob zdane ideolo#ije 5ikake kole! &vo to slijedi poetni je ?i ne pretjerano is/rpan@ prikaz povezanosti %#ra.ansko#a rata) i korporatistiko# projekta skriveno# samoj sri invazije! To je pro/es kojem ideolo#ija kao b meran# zvraa lj dima koji s je oslobodili < ideoloki povratni dar! Najpoznatiji sl aj povratne reak/ije izazvao je prvi vaniji Bremerov zakon kojim je otptilike pola milij na dravni( zaposlenika iz# bilo radna mjesta - veinom s to bili vojni/i' ali i lijeni/i' bolniari' itelji i inenjeri! %Debaasi:ika/ij )' kako j je nazvao' navodno je pokretala elja da se vlada oisti od =addamovi( posl nika! Nes mnjivo je to bio dio motiva/ije' ali to ne objanjava razmjere otp tanja' niti koliko je taj pro/es d boko otetio javni sektot kao /jelin ' kanjavaj i djelatnike koji nis bili visoki d nosni/i! Qistka je podsjeala na sline napade na javni sektor koji s pratili pro#rame ok-terapije jo otkad je 9ilton Eriedman savjetovao Pino/(et da dravne ras(ode sree za 24 posto! Bremet nije krio odbojnost spram irake %staljinistike ekonomije)' kako je opisivao tamonje dravne tvttke BHB #o mama naiW pijana znanja sto s i n posjedovali m mMi ++ jv ++! ++NS S ++ i' elektriari i #raditelji /esta!2* Bremer je znao da t e lj de iiznem n i # bitak radni( mjesta' ali kako jasno pie nje#ovim memoarima' nije razmiljao o tome da e takva na#la amp ta/ija irake pro:esionalne klase onemo# iti : nk/ioniranje irake drave i' posljedino tome' oteati posao i njem ! Takvo sljepilo nije imalo #otovo nikakve veze sa =addamom' ali je imalo i svak zamisliv vez sa %slobodnotrinim) arom! =amo bi pojedina/' korjenito odl an da vlast isklj ivo sa#ledava kao breme' a dravne sl benike kao otpad' mo#ao donositi odl ke kakve je donosio Bremer! Takvo ideoloko sljepilo imalo je tri jasne posljedi/e - klanjanjem kvali:i/irani( pojedina/a s radni( mjesta manjena je mo# nost obnove' oslabljen je #las sek larno# dijela "raka' a pokret otpora snabdjeven mnotvom #njevni( lj di! Dese/i vii( ameriki( vojni( i obavjetajni( asnika priznali s da je veina od H33 333 vojnika koje je Bremer otp stio prela novoro.eni pokret otpora! Bri#adir

marina/a T(omas Xammes objasnio je to ovako$ %Dakle' sada imamo nekoliko stotina tis a naor ani( lj di' zato to s or je ponijeli doma' i to lj di koji znaj koristiti or je' lj di bez b d nosti' s debelim razlozima da nas mrze!)2A "stovremeno' Bremerova klasina odl ka' proizvod 5ikake kole' da irom otvori #rani/e neo#ranienom voz istovremeno dop taj i stranim kompanijama posjedovanje +33-postotno# vlasnitva nad irakim tvrtkama' razbjesnila je irak poslovn klas ! 9no#i s zvratili tako da s pokret otpora dali i ono malo svoji( pri(oda! Nakon to je %pokrio) prv #odin irako# otpora n tar %= nitsko# trok ta)' izvjestitelj Patri/k Cra(am je asopis Xarper napisao da s iraki biznismeni % asn ti novim zakonima o stranim la#anjima koji stranim kompanijama dop taj k povanje tvorni/a za sitni! Pri(odi s pali jer je drav preplavila strana roba!!! Ti biznismeni s s(vatili da je nasilje jedino ime mo# konk rirati! 6ije je o jednostavnoj poslovnoj lo#i/i < to je vie problema "rak ' dolja/ima e tee biti i posao!)2I Dr #i ideoloki povratni dar nastao je zbo# odl nosti Bijele k e da b d im irakim vladama zaprijei promjen Bremerovi( ekonomski( zakona < isti poriv za %betoniranjem) promjena nastao je nakon krize koja postoji otkad je 99E objavio svoj prvi pro#ram %str kt rni( prila#odbi)! "z vain#tonske perspektive nije imalo smisla stvarati najprosvjeenija pravila o la#anjima na svijet ' ako e s verena za nekoliko mjese/i na tron zasjesti iraka vlast i izmijeniti i(! B d i da se najvei dio Bremerovi( BHH nistr;niN!i je rjeenje n!ili W S+ Wl ++ Sv n ji i novo# n! n!i n! ko#a Ustava i i!ij je i ilN slijedila snirtoiiosnoiii o.ltinosi prvo oblik privremeno# stava koji je %zabetoniraoU Uiemerove zakone' a zatim i trajnim Ustavom kojim se pok alo ?i nije spjelo@ initi to isto! 8ain#tonska stavotvorna opsjedn tost dovodila je pom tnj mno#e pravne str njake! 7etimino #ledano' inilo se da nema neke velike potrebe da se iz temelja stvata nov dok ment < postojao je savreno potrebljiv iraki stav iz +RA3!' koji je =addam zanemativao' tovie' drava je imala (itnije pottebe! " jo vanije' pro/es pisanja stava jedan je od najm niji( pro/esa koji prolazi svaka na/ija' pa i one mir ! Taj pro/es na povrin izvlai sve napetosti' s parnitva' predras de i latentne zavade! Nametanje to# pro/esa < i to dvap t <

dravi toliko podijeljenoj i smodenoj kao to je "rak nakon =addama' velikoj je mjeri poveavalo mo# nost nastanka #ra.ansko# neposl (a! Dr tveni rasjedi nastali tijekom pre#ovora nis jo za/ijeljeli' te bi krajnji is(od mo#ao biti i podjela same zemlje! 0ednako kao i podizanje svi( tr#ovinski( barijera' Bremerov plan privatiza/ije dvije stotine iraki( dravni( tvrtki' mno#i s "raani smatrali novom amerikom objavom rata! 6adni/i s s(vatili da e' ako se nji(ove tvttke ele prikazati privlanima stranim investitorima' dvije treine nji( ostati bez posla! U jednoj velikoj irakoj dravnoj tvrtki < bio je to kon#lomerat sedam tvorni/a koje s proizvodile jestivo lje' sap n' sredstva za pranje pos .a i ostale osnovne potreptine < la sam pri koja je jasno otkrila koliko je objava privatiza/ije stvorila novi( neprijatelja! 6az#ledavaj i tvorniki kompleks ba#dadskom pred#ra. ' poznala sam 9a(m da' samo vjereno# dvadesetpeto#odinjaka redne brade! 6ekao je da s on i nje#ovi kole#e' kad s est mjese/i nakon amerike ok pa/ije na li za planove o prodaji nji(ove tvorni/e' ostali %okitani! Gko privatni sektor otk pi na kompanij ' prvo e srezati osoblje da izv e to ve zarad ! G mi emo motati ivjeti teko jer nam je tvorni/a jedini izvot pri(oda!) Pteplaeni tom mo# no ' sk pina od sedamnaest radnika' me. njima i 9a(m d' otili s se s oiti s jednim od direktora nje#ovoj kan/elariji! "zbila je t njava < jedan tadnik dario je direktora' nje#ov je var p /ao na radnike koji s zatim napali nje#a! Q var je proveo mjese/ dana bolni/i! Nekoliko mjese/i kasnije' novo nasilje! Direktora i sina je' dok s ili na posao' netko nastrijelio i teko ranio! Na kraj s sreta' pitala sam 9a(m da to bi se do#odilo da s tvorni/ prodali nato nji(ov nesla#anj ! %"mali smo dva izbora)' rekao je' bla#o se smijeei! %"li BH4 po#onima! Ne bismo dop stili ila je privat izirajtt!U Bilo je to jedno od prvi( pozorenja < jedno od mno#i( da je B s(eva ekipa potp nosti pre/ijenila vlastite sposobnosti da ba/ane na pokornost natjera okom! 8ain#tonski privatiza/ijski snovi naili s na jo jedn zaprek - na : ndamentalizam slobodno# trita koji je obliio stroj same ok pa/ije! >a(valj j i odbijanj svako# mo# e# %etatizma)' ok pa/ijske vlasti izvan >elene zone trpjele s ozbiljan manjak lj di i sredstava kojima bi provodili svoje ambi/iozne planove' osobito nakon

to s se s elile s okorjelim otporom radnika kakav je i 9a(m d! Kao to otkriva dopisnik T(e Fas(in#ton Posta' 6ajiv 5(andrasekaran' Privremena je vlast najveim dijelom bila samo kost r kojem s troji/a lj di dobila #olem zada privatiziranja iraki( dravni( tvorni/a! %Ne tr dite se ni zapoinjati)' savjetovala je troji/ d nosnika istononjemaka dele#a/ija' koja je projekt prodaje dravno# vlasnitva predala ekipi od osam tis a lj di!2R Ukratko' sama Privremena vlast bila je toliko privatizirana da nije mo#la privatizirati "rak! Problem nije leao samo manjk osoblja Privremene vlasti' problem je bio da je Privremena vlast bila nap ena lj dima kojima je nedostajalo temeljno povjerenje javn s:er ' neop(odno za ostvarenje sloene zadae temeljne rekonstr k/ije drave! Politolo# 9i/(ael Fol:e to objanjava ovako$ %Konzervativ/i ne mo# dobro vladati iz isto# razlo#a iz koje# ve#eterijan/i nis sposobni pripremiti vr( nsk #ovedin na b r# ndski! Gko vjer je da je zadaa koj s ti povjerili temelj po#rena' malo je vjerojatno da e je spjeno izvriti!) " dodaje$ %Kao nain vladanja' konzervativizam je dr #o ime za katastro: !)B3 G tako je bilo "rak ! 9no#o to#a posljedi/a je mladosti i neisk stva ameriki( politiki( namjesnika Privremenoj vlasti < injeni/a da je ai/a dvadeseto#odinji( rep blikana/a dobila klj ne lo#e nadzora nad irakim dravnim prora nom vrijednim +B milijardi dolara!B+ "ako nije pitno da s lanovi takozvane %kvadre iz vrtia) bili pravo ne #odno mladi' to nije nji(ova najvea krivnja! To nis bili obini politiki petolis/i < bili s to vodei ratni/i amerike kontrarevol /ije protiv svi( ostataka ke1nesijanizma' veinom povezani sa zakladom Xerita#e' samim sreditem :riedmanizma otkad je pokret +RAB! #odine #ledao svjetlo dana! Nije vano radi li se o dvadeseto#odinjim 5(ene1jevim praktikantima ili ezdeseto#odinjim predsjedni/ima sve ilita' svima redom zajednika je bila /iviliza/ijska odbojnost prema vlasti i vladanj koja' iako nepro/jenjivo vaan imbenik raspada s stava so/ijalno# osi# ranja i obrazovanja BH* lKK'lWa ill iirim inrinnn j!iviii in!iili i!ijt-! >apravo' iU ini mP da mi mno#i od nji( vjerovali da je eijeli taj pro/es doslovno s vian' lames " lav/man' zad en za obnov irako# s stava zdravstvene skibi toliko se' ideoloki' protivio besplatnoj i javnoj

zdravstvenoj skrbi da je' dravi #dje A3 posto smrtni( sl ajeva dje/e zrok j izljeive bolesti kakva je dijareja' kojoj se ink batori popravljaj selotejpom' odl io daje najvanije od sve#a privatizitati s stav taspodjele lijekova!B2 9anjak isk sni( dravni( sl benika n tar >elene zone nije bio posljedi/a " Si evida - bio je to izraz injeni/e da se ok pa/ija "raka od samo# poetka svela i ta radikalan eksperiment stvaranja % plje vlasti)! U vrijeme kad s pripadni/i i r s tova moz#ova pristizali Ba#dad' klj ne lo#e pro/es obnove ve s ' sve redom' pri#rabili Xallib rton i KP9C! Nji(ova zadaa' kao dravni( sl benika' bila je' jednostavno teeno' nadzirati sitni bla#ajni' to je "rak poprimilo oblik predavanja :olij motani( %bloketa) novani/a od stotin dolara #ovornim s radni/ima! Bio je to jasan vid pri(vatljiv lo# vlasti n tar korpora/ijske drave < vlast ima biti tek om vrp/om kojom se dravni nova/ slijeva privatne r ke' to je zadatak za koji je ideoloka zadojenost neizmjerno vanija od veliko# tetensko# isk stva! Ta danonona tek a vrp/a bila je dio s stava koji je toliko draio "raane zbo# amerike strajanosti da se imaj prila#oditi stro#im zakonima slobodno#a trita' bez dravni( s bven/ija ili tt#ovinske zatite! U jednom od mno#i( predavanja irakim biznismenima' 9i/(ael Eleis/(er objanjavao je da %zatieni biznis nikad ne moe postati konk rentan)!BB Naiz#led nije primjeivao ironij da s Xallib rton' Be/(tel' Parsons' KP9C' 6T"' Bla/k;atet i sve ostale amerike kompanije koje s "rak pristi#le da izv k korist iz obnove samo dio divovsko# protek/ionistiko# reketa to #a je vlada =jedinjeni( Drava stvorila vlastitome trit ' prijeei konk ren/iji ak i sam lazak natje/anje' a zatim im plaala da obave posao i istovremeno jamila zarad preko svi( #rani/a - sve to na troak porezni( obveznika! Kriarski po(od 5ikake kole' koji nastaje s temeljnom svr(om rastakanja so/ijalno# etatizma Ne; Deala' naposljetk svoj vr( na/ dosie korpora/ijskom Ne; Deal ! Bio je to jednostavniji' o#oljeniji oblik privatiza/ije kojem je bio s vian ak i prijenos kr pni( sredstava! Korpora/ije s ' ne skrivaj i se ni tren tka' otvoreno zadrle dravn bla#ajn ! Nema la#anja' nema od#ovornosti' samo astronomski pro:it! Takva dvostr ka mjerila bila s izrazito eksplozivna' jednako kao i s stavno izba/ivanje "raana iz /ijelo# projekta! Napativi se i previe pod

BHA aa ima pravo izv /i Korisr +A! onnov/ viasnr/ aomovm/ - ne samo +A! konani( proizvoda ne#o i poslova koje stvara isti taj pro/es! No' kad s preko iraki( #rani/a navrli dese/i tis a strani( radnika i zaposlili se kod strani( #ovorni( s radnika' "raani s to smatrali prod ljenjem invazije! Umjesto obnove' razaranje se nastavilo pod dr #aijom krinkom - bilo je to posvemanje brisanje irake ind strije' neko snano# izvora na/ionalno# ponosa' koji je nadilazio ak i sektake podjele! Tijekom Bremerova mandata amerikoj obnovi "raka spjelo se zaposliti samo petnaest tis a "raana < zastra j e malen broj!BH %Dok "raani #ledaj kako svi #ovori redom odlaze stran/ima koji dovode vlastite vare i inenjere' mislite da bismo i( mi trebali mirno #ledati - pa to' zabo#a' oek jeteD)' rekao mi je No ri =itto' Gmerikana/ irako# podrijetla' kad smo se sastali >elenoj zoni! =itto se vratio Ba#dad da Privremenoj vlasti pomae pro/es obnove' ali je bio moran od tolike koliine diploma/ije! %Kkonomija je temeljni zrok terorizm i manjk si# rnosti!) Najvei dio nasilja okren o se protiv strani( ok patora' nji(ovi( projekata i radnika! Neke napade "rak oito s izvele sk pine kakva je al-eaida' sa eljom da takvom strate#ijom izazvati kaos! Da je obnova od samo# poetka #ledana kao dio na/ionalno# projekta' veina irako# stanovnitva vjerojatno bi je branilo kao nad#radnj vlastiti( zajedni/a' to bi provokatorima velike otealo posao! B s(eva je administra/ija s lakoom mo#la pretpostaviti da bi svaka tvrtka koja prima amerike porezne dolare trebala za svoje projekte zaposliti "raane! Tako.er se velik dio poslova mo#ao izravno prep stiti irakim tvrtkama! No' takve jednostavne i raz mne mjere nis se zbile #odinama jer s se s kobljavale s temeljnom strate#ijom preobrazbe "raka novoro.eni mje( r trine ekonomije < a svi znaj da takvi mje( ri ne b jaj potpoma#ani zakonima i pravilima' ne#o nji(ov ods stv ! =to#a s ime brzine i inkovitosti #ovorni s radni/i mo#li najmljivati ko#a #od ele' voziti otk da poele i po elji tvrtkama prodavati #ovore! Da s est mjese/i nakon invazije "raani poeli piti vod iz Be/(telovi( slavina' da s im domove osvjetljavale ar lje Ceneral Kle/tri/a' da s se nji(ovi bolesni i nemoni lijeili bolni/ama koje je podi#ao Parsons' da je li/ama patrolirala od Dvn5orpa osposobljena poli/ija' mno#i bi dravljani ?iako ne i svi@ vjerojatno nadjaali vlastiti

#njev to s isklj eni iz pro/esa obnove! =amo' nita se slino nije zbilo i jo d #o prije ne#o to s sna#e irako# pokreta otpora poele s stavno napadati projekte obnove' BHI ?@slobo./n/ svi( piopisa' najveim dijelom zatiene od kazneno# lPio#ona' s #ovorima koji s jamili poklie svi( trokova ? z pro:it@' mno#e strane korpora/ije post pile s savreno predvidljivo < #rabile s kao l de! U "rak poznate kao %primarni)' veliki s #ovorni s radni/i razvili sloen s stav preraspodjele #ovora! &tvorili s rede >elenoj Moni' pa ak i K ;ait 5it1j i Gmman ' i zatim poslove prep tali k vajtskim kompanijama koje s i( preprodavale =a dij/ima koji bi' kad bi si# rnosno stanje postalo previe pitno' naposljetk poslove predavali itakim tvttkama' i to esto onim k rdistanskim < za djeli stvarne vrijednosti #ovora! Demokratski senator B1ron Dor#an opis je t mre ' sl ei se kao primjerom #ovorom za postavljanje klima- re-daja Ba#dad $ %Dakle' #ovor prelazi pod #ovornom s radnik koji #a proslje. je dr #om pod #ovornom s radnik i zatim onom na etvrtoj razini! Posljedino tome' /ijenom klima- redaja pokrivaj se etiri #ovorna s radnika od koji( etvrti konano instalira ventilator sob ! Tako je ameriki porezni obveznik platio klimare.aj' a nakon to nova/ pro.e etvote t ke' nalik nain kojim ko/ki/e leda p t j po sobi' napokon netko nek irak sob donese i instalira ventilator)B4 0o je vanije ptipomen ti da s "raani sve to vrijeme promatrali kako im krad nova/ za pomo' dok drava klj a! Kad se Be/(tel spakirao i st denome 233*! nap stio "rak' tvttka je za nemo# nost dovravanja projekta okrivila %pretjerano nasilje)! "pak' propast #ovorno# s stava zapoela je mno#o prije ne#o to je or ani otpor "rak dobio na snazi! Prve kole koje je Be/(tel obnovio odma( s izazvale /ijeli niz prit bi!B* Poetkom travnja 233H! #odine' prije ne#o to je "rak poton o nasilje' posjetila sam ba#dadsk =redinj djej bolni/ ! Navodno j je obnovio jedan dr #i ameriki #ovorni s radnik' no (odni/ima se vidjela otvorena kanaliza/ija' nije radio nijedan toalet' a radni/i koji s popravljali kamin bili s toliko siromani da nis imali ni /ipele < bili s pod-pod-pod-pod- #ovorni s radni/i!!! kao i ene koje s za svojim k (injskim stolovima vezle stolnjake za Fal-9artovo# pod-pod-pod- #ovorno# s radnika! Takvo po#reno pravljanje nastavilo se jo tri i pol #odine' sve dok se svi #lavni ameriki #ovorni s radni/i spe/ijalizirani za obnov nis

pov kli iz "raka' potroili milijarde i najvei dio poslova ostavili nedovrenima! Parsons je dobio +I* milij na dolara da iz#radi +H2 dispanzera! Tvrtka i( je dovrila samo *! U pitanje s doli ak i oni projekti koji s prikazivani kao veliki BHR s'illZ piiSN7PiVaia m?S mi ni vnni Y++++++++ iVi iiTnvoi +++ !++++'+++++++!+ < mivivi `a@`a` a) i klinik za porodnitvo kao i mim!iv Ma proiavanje- vodi- + oikiili da %od osam sedam nji( vie ne l nk/ionira kako je bilo predvi.eno)' kako navodi T(e Ne; Jork Times! Novine tako.er donose podatak da je 233A! #odine iraka elektrina mrea proizvodila znatno manj koliin ener#ije ne#o 233*!BA Nakon prosin/a 233*!' kad s istje/ali svi najvaniji #ovori za obnov ' Ured #lavno# inspektora istraivao je osamdeset sedam sl ajeva mo# e pronevjere povezani( s amerikim #ovornim s radni/ima "rak !BI Kor p/ija tijekom ok pa/ije nije bila is(od loe# pravljanja' ne#o politike odl ke - ako "rak treba postati novim teritorijem ka bojsko# kapitalizma' onda mora biti oslobo.en od svi( zakona! Bremerova Privremena vlast nije pok avala za staviti razne prevare' zak lisne do#ovore i podle i#re jer je i sama bila is(od jedne od takvi( i#ara! "ako je nosila naziv &k pa/ijske vlasti =jedinjeni( Gmeriki( Drava' ostaje nejasno je li t : nk/ij obavljala samo imenom! Toj injeni/i osobit vanost daje s da/ koji je vodio veno s .enje sl aj kor p/ije tvrtke 5 ster Battles! Dvoji/a bivi( zaposlenika te zatitarske tvrtke prokazali s i podi#li opt ni/ protiv tvrtke' opt j i je za prevare vezi s #ovorima za obnov koje je sklapala s Privremenom vla ' kao i za pronevjer vie milij na dravni( dolara - najveim dijelom napla j i radove na ba#dadskoj me. narodnoj zranoj l /i! =l aj se temeljio na dok menta/iji tvrtke koja je jasno otkrivala da je vodeno dvostr ko knji#ovodstvo < jedno za tvrtk ' dr #o za izdavanje ra na Privremenoj vlasti! Umirovljeni bri#adni #eneral X #( Tant svjedoio je da je tvrtka radila %vjerojatno naj#ori posao koji sam vidio B3 #odina vojne karijere)! ?9e. brojnim navodnim prekrajima tvrtke 5 ster Battles nalazi se i otimaina iraki( vilj kara s aerodroma koji s zatim prelakirani' a naposljetk je Privremenoj vlasti ispostavljen ra n za najam strojeva!@BR

U o jk 233*!' savezna porota drave 8ir#inije donijela je pres d je protiv te tvrtke' pro#lasila je krivom za prevar i natjerala da plati +3 milij na dolara odtete! Tvrtka je tada s /a zamolila da' zbo# obrata obrani' preinai pres d ! Naime' tvrtka je tvrdila da Privremena vlast nije dio vlade =jedinjeni( Gmeriki( Drava i sto#a ne podlijee njezinim zakonima' pa tako ni >akon o lanim potraivanjima! Posljedi/e takve obrane teko je mo# e opisati < B s(eva administra/ija je amerikim korpora/ijama koje s radile "rak time dala potp ni im nitet od B43 ni- potpadaj ni pod Nid!m M!ikon ni !iiiXiiiki' iii iraki' laj p t s da/ N/ pres dio koi ist i vi i k/ i/kao je da posl je brojni dokazi da je tvrtka W iisl/r Battl/s lPrivreinenoj vlasti %podnosila lane i netono veane i ae ne)' ali je pres dio da t itelji %nis spjeli dokazati da s pottaivanja ispostavljena =jedinjenim Gmerikim Dravama)!H3 Dr #im rijeima' amerika se dravna nazonost "rak tijekom prve #odine ameriko# ekonomsko# eksperimenta svodila na :atamor#an < nije postojala vlast' ne#o samo kanal kojim s stranim korpora/ijama prelijevani ameriki porezni i iraki na:tni dolari' potp nosti onktaj zakona! Time je "rak postao krajnji izraz prot dtavne konttatevol /ije - plja drava #dje' kako s s dovi naposljetk tvrdili' nije postojalo ni #dje ni tamo! Nakon to je #ovornim s radni/ima predala milijarde' Privremena se vlast doslovno istopila! Bivi d nosni/i vratili s se privatni sektor i' kad s skandali isplivali na povrin ' vie nije bilo niko#a tko bi branio sramotn povijest >elene zone! No' "rak se doslovno :iziki bolno osjeao nedostatak ti( milijardi! %=tanje je neizmjerno #ore i ini se da se ne poboljava sprkos neizmjerno nosnim #ovorima koji s sklapani s amerikim kompanijama)' primijetio je inenjer zaposlen 9inistarstv elektri:ika/ije' tjedan dana nakon to je Be/(tel najavio da se povlai iz "raka! %Q dno kako milijarde koje s potroene na str j nis donijele ni najmanje poboljanje' zapravo s samo po#orale sit a/ij !) Taksist iz 9os la pitao je$ %Kakva obnovaD " danas pijemo neproien vod iz po#ona staro# desetljeima koji se nikad nije odtavao! =tr je ima dva sata dnevno! " sad idemo nazad! K (amo na o#njitima' drvo sk pljamo mama jer nema plina!)H+ Katastro:alan ne spje( projekta obnove dijeli izravn od#ovornost za najopasniji oblik povratne ieak/ije < po#ibeljni spon vjersko#

: ndamentalizma i sektake s kobe! Kad se ok pa/ija pokazala nesposobnom da osi# ra ak i one najosnovnije sl #e' med njima i si# rnost' taj s vak m isp nile damije i lokalne mili/ije! 9ladi ijitski klerik 9oOtada al-=adr pokazao se osobito sposobnim za prokazivanje svi( ne spje(a Bremerove privatizirane obnove i vodio vlastit obnov sjeni po ijitskim #etima od Ba#dada do Basre i time stje/ao odan pastv ! Einan/iraj i se dona/ijama koje s primale damije' kasnije moda i iranskom pomoi' ta s sredita slala servisere da popravljaj elektrine instala/ije i tele:onske veze' or#aniziraj sk pljanje otpada po etvttima' instaliraj #eneratore za (itne sl ajeve' or#aniziraj davanje krvi i nadzir promet! %&tkrio sam vak m koji nitko nije isp nio)' rekao je al-=adr prvi( dana ok pa/ije' i dodao$ %=to mo# ' to inim!)H2 Nadalje' B4+ 9a(dijeva armija' sada jedna od najokr tniji( sna#a irakim sektaskim borbama! Takve mili/ije tako.er s dio korpora/ijsko# naslje.a da je obnova stvorila radna mjesta' si# rnost i sl #e "raanima' al-=adr bi ostao bez posla zajedno sa veinom svoji( novopeeni( sljedbenika! No' do#odilo s/ tako da s ne spjesi korpora/ijske Gmerike poloili temelje al-=adrov spje( ! "rak se' pod Bremerovom pravom' pokazao kao lo#ian zaklj ak teorije 5ikake kole < javni sektor sveden na minimalan broj zaposlenika' i to veinom vanjski( s radnika koji ive Xallib rtonovom #rad -dravi sa zadaom potpisivanja KP9C-ovi( zakona naklonjeni( korpora/ijama i dijeljenja platneni( vrea prep ni( #otovine zapadnim #ovornim s radni/ima pod zatitom plaeniki( vojski i potp nim pravos dnim im nitetom! G sv da oko nji( #njevni lj di koji se sve vie okre vjerskom : ndamentalizm jer je on jedini izvor moi takvoj %pro pljenoj) dravi! 0ednako kao i r ski #an#steri ili B s(evi petolis/i' s vremeni je "rak is(od pedeseto#odinje# kriarsko# po(oda s /iljem privatiza/ije svijeta! Umjesto da #a se odrekn i vlastiti tvor/i' zasl je da #a se sa#leda kao dosad najistije otjelovljenje ideolo#ije koja #a je rodila! B42 r i il rvi 1 &d tab le rase do spaljene zemlje Ne bi li vlasti U tom sl aj bilo lake

6asp stiti narod " izabrati dr #iD Bertolt Bre/(t' %6jeenje)' +R4B!+ "rak je posljednje veliko prostranstvo Blisko# istoka!!! U "rak je I3 posto b enja na:tni( izvora rodilo otkriem leita na:te! David Xor#an' #lavni direktor irske na:tne kompanije Petrel' sijeanj 233A!2 0e li mo# e pretpostaviti da B s(eva administra/ija nije bila svjesna da ekonomski pro#ram posjed je mo# nost "rak podjariti nasilni prot darD Pojedina/ koji je vjerojatno bio svjestan mo# i( ne#ativni( posljedi/a bio je ptavo onaj koji je provodio politik < Pa l Bremer! U st denome 233+! #odine' ned #o nakon to je temeljio svoj prot teroristik tvrtk ' 5risis 5ons ltin# Pra/ti/e' Bremer je napisao izvjee klijentima kojem objanjava zato se m ltina/ionalne korpora/ije s oavaj s poveanim rizikom od teroristiki( napada domovini i inozemstv ! U izvje koje je naslovio %Novi rizi/i me. narodno# biznisa)' svojim je elitnim klijentima objavio da se s jo veim ekonomskim opasnostima s oavaj pravo zbo# ekonomsko# modela koji i( je toliko nevjerojatno obo#atio! =lobodna tr#ovina' pie' dovela je do %stvaranja dotad nevi.eno# bo#atstva)' ali je %za mno#e imala izravne ne#ativne posljedi/e)! &na %za(tijeva otp tanje radnika! Nadalje' otvaranje trita stranoj tr#ovini vri nevjerojatno snaan pritisak na tradi/ionalne veleprodajne mree i tr#ovinske monopole!) =ve te promjene dovele s do %rast i( razlika pri(odima i dr tveni( napetosti)' to' za zvrat moe izazvati /ijeli niz napada na amerike tvrtke' me. kojima i teroristike napade!B B4B nji(ov pro#ram nee izazvati po(i ki povtaini mlat' Mlo# lom vj/iojatno nije leao n nji(ovom vjerovanj tla e "raani aktivno pristati na takav pro#ram s stavno# obezvlaivanja! Blie istini jest tla s tvor/i rata svoje lo#e stavljali na neto dr #o < na dezorijentiranost "raana' kolektivn re#resij ' nesposobnost da odre korak s tempom preobrazbe! Dr #im rijeima' kladili s se na sna# oka! Temeljn pretpostavk vojni( i ekonomski( ok-terape ta "raka najbolje je iznio bivi zamjenik dravno# tajnika' 6i/(ard Grmita#e' rekavi da e "raane toliko okirati amerika vatrena mo' i toliko e se sreiti =addamovim padom %da e i( se s lakoom moi prevesti s toke G na tok B)!H G zatim e se' nekoliko mjese/i kasnije' kad i( nap sti

poslijeratna opijenost' #odno iznenaditi kad otkrij da ive arapskom =in#ap r ' %Ti#r na Ti#ris ) < kao to s #a s(ieno krstili neki trini analitiari! Umjesto to#a' velika je veina "raana isto# trena za(tijevala pravo tje/anja na preobrazb svoje domovine! &d#ovor koji je p tila B s(eva administra/ija' noena tim neoekivanim razvojem do#a.aja' stvorio je najsnaniji od svi( povratni( dara! Kako razmontirati demokra/ij U ljeto nakon invazije na "rak osjeala se tolika koliina pri# ene #ladi za politikim s djelovanjem daje Ba#dad' nato svakodnevnim te#obama' ob zela #otovo karnevalska atmos:era! Bjesnilo se zbo# Bremerovi( otp tanja' osjealo se zlovolj izazvan zamraenjima i stranim #ovornim s radni/ima' ali se mjese/ima taj #njev prvenstveno izraavao ispadima neob zdano# i s(ieno# slobodno# #ovora! Tijekom /ijelo# ljeta svakodnevno se prosvjedovalo pred lazom >elen zon < mno#i s radni/i traili povratak na stara radna mjesta! =totine novi( novina izlazile s iz tiskara' prep ne kritiki( napisa o Bremer i nje#ovom ekonomskom pro#ram ! Kleri/i s svoje propovijedi petkom klj ivali politike osvrte < to je bila sloboda nezamisliva pod =addamovom vla ! "pak' naj zb dljiviji od sve#a bili s spontani izbori do koji( je dolazilo #radovima' naseljima i provin/ijama diljem drave! Napokon se izv kavi iz =addamova eljezno# stiska' #ra.ani s sazivali sastanke #radskim vijeni/ama i birali vode koji e i( zast pati toj novoj eri! U #radovima kakvi s =amara' Xilla ili 9os l vjerski vo.e' svjetovni pro:esional/i ili pripadni/i plemena radili s zajedno da odrede popis najvaniji( obnova' prkosei onim naj/rnjim pro#nozama koje s prizivale sektatvo i : ndamentalizam! Ti sastan/i bili s sijani' ali s po mno#im izjavama bili prep ni B4H ++++ lo#in i a!li !iNrV +++ i!i !m +++ k/ mi sna#e' V ++ ++ iNi ++ i i is lVNri ++++ k koji NiP iMjavio il!i vojsk alje (!ik il!i "n i! no irila demokrat ij ' i8sio olakavale posao' poma#ale or#anizirali iM(ore' ak i izra.ivale #lasake k tije! laj demokratski ar' spojen s nedvosmislenim odbijanjem Bremerova ekonomsko# pro#rama' doveo je B s(ev administta/ij krajnje sloen poloaj! Gdministra/ija je smiono obeavala da e za nekoliko mjese/i vlast predati izabranoj irakoj vlasti i "raane odma( klj iti

pro/es odl ivanja! No' to prvo ljeto nije ostavilo ni najmanj s mnj da e bilo kakvo odri/anje od vlasti znaiti odba/ivanje svi( snova o preobrazbi "raka zorn ' privatiziran ekonomij ' proaran amerikim vojnim bazama < ekonomski na/ionalizam' naime' bio je pred boko sa.en stanovnitvo' osobito kad s na dnevni red dole dravne rezerve na:te' najvee od svi( bla#a! Tako je Fas(in#ton odba/io svoja demokratska obeanja i mjesto to#a naredio poveanje sna#e okova' s nadom da e viom dozom pol iti eljeni is(od! Bila je to odl ka kojom je po(od za osvajanje isto# i slobodno# trita nainio p ni kr # i vratio se svojim korijenima latinoametikom 0 nom / nj ' vrijeme kad je ekonomska ok-terapija provodila okr tnim zatiranjem demokra/ije' nestan/ima i m enjem svako#a tko bi se naao na p t ! Kad je Pa l Bremer sti#ao Ba#dad' ameriki je plan bio da se sazove i brojna poslanika sk ptina koja e zast pati sve dijelove irako#a dr tva i #dje e poslani/i iz#lasati sastav privremeno# izvrno# vijea! Nakon dva tjedna Ba#dad ' Bremer je odba/io idej ! Umjesto to#a' odl io je osobno probrati lanove za svoj iraki Upravni savjet! U svojoj por /i predsjednik B s( Bremer je svoj pro/es odabira iraki( lanova =avjeta opisao kao %spoj i#re slijepo# mia i trodimenzionalne inai/e i#re krii-kr i)!4 Bremer je rekao da e savjet imati pravne ovlasti' ali se ponovno predomislio! %9oje isk stvo s Upravnim savjetom tom tten tk navodilo me na zaklj ak da to i nije neka sjajna ideja)' kasnije je izjavio bivi poslanik' objanjavaj i da s lanovi savjeta bili ptespori i previe razmiljali < obdareni potp no neprikladnim osobinama za provedb nje#ova plana ok-terapije! %Nis mo#li or#anizirati ni parad s dva a ta)' izjavio je Bremer! %0ednostavno' nis bili sposobni odl ivati na prikladan nain' zapravo' donijeti ikakv odl k ! -tovie' i dalje vrsto za#ovaram vanost donoenja stava prije ne#o to ikome predamo dravn s verenost!)* =ljedei Bremerov problem bili s izbori koji s se odvijali po #radovima i naseljima diljem "raka! Potkraj lipnja' dakle' tijekom svo#a dr #o# mjese/a B44 ob staviti! Novi plan bio je da ok pa/ijska vlast imen je lokalne vode bas kao i Upravni savjet! Konani obra n Mbio se Na.Ma: ' najsvetijem #ra. iraki( iPWta' najvee vjerske zajedni/e dravi! U

Na.al s z pomo ameriki( i istrojbi pravo or#anizirani #radski izbori' kadli samo dan prije pisivanja biraa' de rno# potp kovnika naziva marinski #en/rabbojnik 0im 9attis! %9orate otkazati izbore! Bremer je zabrin t da e pobijediti neprijateljski nastrojeni islamski kandidat!!! Bremer nee dop stiti da po#rean ovjek dobije izbore! 9arin/ima se savjet je da odaber sk pin "raana koje smatraj si# rnima i izme. nji( izaber #radonaelnika! Na taj e nain =jedinjene Drave nadzirati /ijeli pro/es)' tako pi 9i/(ael Cordon i #eneral Bernard Trainor' a tori knji#e 5obra ""! koja se smatra najopsenijom vojnom povije invazije! Na kraj je amerika vojska za #radonaelnika Nada:a imenovala bive# =addamovo# bri#adira < jednako kao to s post pili i dr #im #radovima i mjestima diljem drave!A, U nekim sl ajevima Bremerova zabrana stie nakon to s "raani ve #lasovali za lokalne predstavnike! Brener je' ne zabrinjavaj i se' naredio stvaranje novi( vijea! U provin/iji Tadi' preteno mormonski #ovorni s radnik T6"' koji je imao zada stvaranja lokalne vlasti' rasp stio je savjet koji je tamonje stanovnitvo izabralo mjese/ima prije dolaska tvrtke na teren' straj i tvrdnji da se mora poeti iznova! %Kao da nazad jemo)' poalio se jedan! Bremer je i dalje tvrdio da ne postoji %prekrivanje) demokra/ije! %Ne protivim se pro/es ' ali #a elim provesti na nain s kladan naim zamislima!!! Pre ranjeni izbori mo# se pokazati razornima! =ve se mora provesti iznimno oprezno!)I U tom tren tk "raani s jo oekivali da e Fas(in#ton isp niti svoje obeanje' or#anizirati na/ionalne izbore i zatim izravno predati vlast vladi koj e izabrati veina dravljana! No' st denome 233B!' nakon otkazivanja lokalni( izbora' Bremer je odletio do Fas(in#tona na tajne sastanke Bijeloj k i! Kad se vratio Ba#dad' objavio je da se opi izbori skidaj s dnevno# reda! Prva iraka %s verena) vlada bit e imenovana' a ne birana! Taj preokret vjerojatno je imao veze s anketom koj je tijekom to# razdoblja proveo vain#tonski instit t "nternational 6ep bli/an! U anketi s pitali "raane za kakve bi politiare #lasovali kad bi imali prilik ! 6ez ltati ankete brzo s razb dili korporativ/e iz >elene zone! HR posto iraki( ispitanika od#ovorilo je da bi #lasovalo za strank koja obeava

, To je jedan od razlo#a zato je pro/es %debaasi:ika/ije) "zazvao tolike provale #njeva - dok s obini vojni/i # bili poslove' zajedno s iteljima i lijeni/ima' koji s morali prist piti stran/i da bi mo#li pro:esionalno napredovati' baasistika vojna vr( ka' dobro poznata po krenjima lj dski( prava' dobila je zada ?i pravo@ voditi red po #radovima i dr #im naseljima! B4* "Pi li #lasovali Ma strank 7oja obeava %poveanje broja radni( mjesta pi ivainom/ sektom)' pol vidno je od#ovorilo samo H'd posto! Na pitanje bi li #lasova( M!a strank koja obeava %zadrati koali/ijske sna#e sve do spostave mira)' potvrdno je od#ovorilo samo H'2 posto!R 0ednostavno i /iPeno' da se "raanima dop sti slobodno birati nov vlad i da ta vlada dobije istinsk mo' Fas(in#ton bi morao od stati od dva #lavna /ilja rata otvaranja "taka iz#radnji ameriki( vojni( baza' te potp no# otvaranja "raka amerikim m ltina/ionalnim kompanijama! Neki ktitiari iz neokonzervativno# ktila B s(eva reima krive svoj plan za "rak zbo# to#a to se previe oslanjao na demokra/ij ' zbo# doslovno naivno# vjerovanja samoodre.enje! "z te povijesti prikladno s nestale stvarne injeni/e o /ijeloj prvoj #odini ok pa/ije' kad je Bremer rezao demokra/ij #dje #od bi zdi#la koj od svoji( Xidrini( #lava! Tijekom prvi( est mjese/i mandata' rasp stio je stavotvorn sk ptin ' odbio prijedlo# izbora stavotvorne komisije' ponitio i otkazivao desetke lokalni( i pokrajinski( izbora i zatim zvijer zat kao na na/ionalnim izborima < takva djela teko se mo# pripisati idealistiki nastrojenom demokrat ! G nijedan med visokopozi/ionitanim neokonzervativ/ima koji irake probleme pripis j nepostojanj %irako#a ponosa)' nije podrao za(tjeve za izravnim izborima koji s dolazili s li/a Ba#dada i Basre! 9no#i koji s ' ti( prvi( mjese/i' obnaali d nosti "tak povlae izravn vez izme. razni( odl ka o odla#anj ' mlaivanja demokra/ije i divljako# b .enja or ano# otpora! -alim 7one' UN-ov diplomat koji je tadio "rak nakon invazije' smatra Bremeorv prv prot demokratsk odl k prijelomnim tten tkom! %Prvi razorni napadi na stian/e "rak ' na primjer' zbili s se ned #o nakon to s Ujedinjeni narodi srpnj 233B! #odine imenovali prv irak vlad "rako pravno vijee - prva se na dar nala jordanska misija' a zatim je i UN-ov ba#dadski stoer odletio zrak pri em s po#in li dese/i nevini(!!! Cnjev koji je izazvao sastav vijea i #njev izazvan UN-ovom

podrkom tom vije "rak s se mo#li doslovno opipati!) 7one je tom napad iz# bio mno#e prijatelje i s radnike!+3 Bremerovo otkazivanje na/ionalni( izbora iraki s ijiti smatrali tekom izdajom! Kao najvea etnika sk pina' bili s vjereni da e' nakon desetljea potlaenosti' dominirati izabranom vladom! =ijitski se otpor isprva oitovao oblik masovni(' mirni( prosvjeda < +33 333 prosvjednika Ba#dad ' B3 333 Basri! Pri em s svi zajedno skandirali$ %Da - izborima! Ne -selek/iji!) %Na #lavni za(tjev #lasi da se ovim pro/esom temelje sve stavne instit /ije i to p tem izbora' a ne imenovanjima)' pie Gli Gbdel Xakim B4A i "onvj B"!lir ! Bivni/rov novi plan pm#lasio ji- %sanio i Ni dmo M!mijenom jedne diktat re dr #om)' pozoravaj i da e' ako nastave pio vodit i na m' brzo otkriti da # be bitk !U B s( i Blair nis ni trepn li prosvjede s slavili kao dokaz pro/vata slobode' ali s kao b ldoeri nastavili provoditi plan imenovanja prve irake' poslijesadamovske' vlade! U tom tren tk 9oOtada al-=adr postaje politikom sna#om s kojom se moralo ra nati! Kad s i dr #e vodee ijitske stranke odl ile s djelovati rad imenovane vlade i pri(vatiti privremeni stav nastao iza zidina >elene zone' al-=adr se sprotivio' /ijeli pro/es i stav pro#lasio nezakonitima i Bremera otvoreno sporedio sa =addamom X sseinom! Tako.er se ozbiljno poeo baviti stvaranjem 9a(dijeve armije! Nakon to s se mirni prosvjedi pokazali ne inkovitima' mno#i ijiti povjerovali s da se' ako ele demokra/ij veine pretvoriti stvarnost' moraj za nj boriti! Da je B s(eva administra/ija odrala obeanje i vlast brzo predala izabranoj irakoj vladi' postoji velika mo# nost da bi pokret otpora ostao malobrojan' te bi #a bilo lako ob zdati < mjesto da se pretvori sveop pob n ! No' odrati obeanje znailo bi rtvovati ekonomski pro#ram skriven iza rata' neto to se nikad nee do#oditi < i zato se nasilne reak/ije na ameriko pori/anje irako# prava na demokra/ij moraj smatrati jo jednim vidom ideoloko# povratno# dara! Eiziki okovi Dok je otpor sve vie jaao' ok pa/ijske sna#e zvraale s sve silovitije koristei taktik oka! Napadale bi kasno no ili rano izj tra' vojni/i bi razvaljivali vrata' baterijskim svjetiljkama zasljepljivali zamraene domove i vikali na en#leskom jezik ?raz mijevalo se

nekoliko rijei$ %pizd ni)' %Gli Baba) i %&sama bin 7aden)@! >ene bi bjesom no traile marame da pred stran/ima zakrij li/a; m kar/ima bi nasil navlaili kap ljae pa i( trpali vojne kamione i s njima j rili do zatvora ili lo#ora za interna/ij ! Pro/jenj je se da s amerike sna#e tijekom prve tri i pol #odine ok pa/ije (itile i zatvorile *+ 433 "raana < obino se pritom koristei metodama koje s %maksimalizirale inak oka (ienja)! U proljee 233A! po zatvorima i( je amilo jo oko +R 333!+2 U zatvorima s slijedili novi okovi - kante s ledenom vodom; pobjenjeli' zapjenjeni njemaki ovari; dar/i no#ama i r kama' a ponekad i ok elektrinom str jom koja je p tana kroz #ole i/e! Tri desetljea ranije neoliberalni kriarski po(od otpoeo je slinim takti-kama < tobonji podrivaki elementi i teroristi otimani s iz svoji( domova' B4I ++++ !ii i(P i eli je #dje l@i i ( i ri!' i "r " mi ++ n i joj #i il r i " lo#a! =! " @r piojekl' bi an/i sv!i ii! l!iiij!i model slobodno# Miia "rak ' zatvorio p ni kr #! Nedan pol p nosi i neizbjean imbenik' zasl an za takav zlet taktika tort re' bila je 6 msleldova odl ka da vojsk vodi kao s vtemen ' #ovorno vezan korpora/ij ! 6aspored sna#a planirao je manje kao ministar obrane' a vie kao potpredsjednik lan/a opin#/entara koji se tr di tedjeti prekovremene i tako smanjiti plae! " nakon to je srezao #eneralske za(tjeve za =&& 333 vojnika na manje od 233 333' jo je spijevao pronai vikove < pW isljednji tren tak zadovoljavaj i zov vlastite direktorske n trine' iz ratni( je planova izba/io jo nekoliko desetaka tis a vojnika!+B "ako s nje#ove ad (o/ skrpane tr pe bile dovoljno snane da svr#n =addama' nis se mo#le nadati da e spjeti ob zdati ono to je Bremer " rak izazvao svojim pro#lasima < narod se otvoreno pob nio' a tamo #dje s neko postojale iraka vojska i poli/ija' zjapila je p sta jama! = oivi se s manjkom lj di koji bi veli red na li/e' ok pa/ijske s sna#e inile prvo to s mo#le < s li/a s sk pljali lj de i trpali i( zatvore! Tis e zatvorenika ra/ijama s priveli a#enti 5"G-e' ameriki vojni/i i privatni #ovorni s radni/i < veinom neob eni < koji s a#resivnim metodama ispitivanja pok avali saznati to #od mo# o pokret otpora!

U prvim danima ok pa/ije >elena je zona #ostila ekonomske okterape te iz Poljske i 6 sije; zatim se pretvorila ma#net za dr #aiji soj str njaka za okove' oni( koji s se spe/ijalizirali za mrana mijea # enja pokreta otpota! Privatne zatitarske kompanije svoje s redove pop nile veteranima prljavi( ratova iz Kol mbije' 0 ne G:rike i Nepala! Novinar 0erem1 =/(a(ill tvrdi da s Bla/k;atet i ostale privatne zatitarske tvrtke najmile vie od sedam stotina ileanski( vojnika < veinom pripadnika spe/ijalni( postrojbi < i rasporedili iz "rak ; neki od nji( ob k s proli i sl ili Pino/(etovo vrijeme!+H 0edan od spe/ijalista za ok najvie#a ran#a bio je ameriki zapovjednik 0ames =teele - "rak je dop tovao svibnj 233B! =teele je bio klj na pojava desniarski( kriarski( po(oda po =rednjoj Gmeri/i' #dje je sl io kao #lavni ameriki savjetnik nekoli/ini salvadorski( vojni( batalj na' kasnije opt eni( da s djelovali kao eskadroni smrti! Nakon to#a' karijera #a je odvela do potpredsjedniko# poloaja Knron ' te je "tak prvenstveno sti#ao kao savjetnik za ener#etik ' no kad se rodio otpor' brzo se preba/io stat lo# i postao Btemerov #lavni savjetnik za si# rnost! =teele je naposljetk dobio nap tak da "rak vede' kako s #a neimenovani izvori iz Penta#ona pomalo sa stra(om nazivali %salvadorski sistem)!+4 B4R je da zlostavljanje zatvorenik!Y liak nije slijedilo klasiiPan nMoiak! >lostavljanja bi' zonama s koba' otpoinjala vrlo brzo' jo tijekom takozvane ratne izma#li/e' vrijeme dok bojini/om vlada kaos i nitko ne zna pravila! To se do#odilo G:#anistan ' rekao j/' %ali "rak je dr #aiji < sve je zapoelo savreno pro:esionalno' i zatim se stanje po#otalo' a ne poboljalo)! Po njem promjena nast pa potkraj kolovoza 233B! < etiri mjese/a nakon pada Ba#dada! Kae da s od to#a dana poela pritje/ati izvjea o zlostavljanjima! Prema tom %kalendar ) okovi elijama za m enje slijedili s odma( nakon Bremerovi( najradikalniji( ekonomski( okova! Kraj kolovoza poklopio se sa zavretkom Bremerova d #o# zakonodavno# ljeta i otkazivanja izbora! Dok je svojim odl kama pribavljao nove re#r te pokret otpora' ameriki vojni/i razbijali s vrata i pok avali # iti iraki prkos < svakom za vojsk zrelom m kar/ ponaosob!

Tren tak nastanka te promjene jasno se moe pratiti pro avanjem niza dok menata s koji( je skin ta oznaka tajnosti i koji s na svjetlo dana izali jek skandala povezano# sa zatvorom Gb Craib! Taj papirnati tra# nastaje +H! kolovoza 233B!' kad je satnik Filliam Pon/e' obavjetajni asnik #lavnom amerikom vojnom stoer "rak ' poslao elektronik pot svojim kole#ama asni/ima razmjetenima diljem drave! U toj por /i sadrano je nekoliko zlo#lasni( izjava$ %Cospodo' to se tie (ienika' odsad i#ramo bez r kavi/a!!! ?bri#adir@ je jasno dao do znanja da te pojedin/e moramo slomiti! C bi/i se #omilaj i moramo poeti prik pljati podatke kojima emo nae s bor/e zatititi od daljnji( napada!) Pon/e je zatim zatraio prijedlo#e te(nika ispitivanja prikladne za primjen na zatvoreni/ima < takozvan %list elja)! U nje#ov sand i brzo je navrla (rpa prijedlo#a' med kojima s bili i %niskonaponski elekttookovi)!+* Dva tjedna kasnije' B+! kolovoza' #eneral-bojnik Ceo::re1 9iller' var zatvora C antanamo' odlazi "ran sa zadaom %#itmoiza/ije) zatvora Gb C(raib !+A Dva tjedna nakon to#a' +H! r jna' bri#adir 6i/ardo =an/(ez' vr(ovni zapovjednik "rak ' daje dop tenje za koritenje iroke lepeze novi( te(nika ispitivanja temeljeni( na model iz C antanama' med kojima s i smiljeno poniavanje ?takozvano %#aenje ponosa i e#a)@' %iskotitavanje arapsko# stra(a od pasa)' senzorna depriva/ija ?takozvana %kontrola rasvjete)@' preoptereenje osjetila ?vikanje' #lasna #lazba@ i %stresni poloaji)! Ned #o nakon to je =an/(ez odaslao svoj memorand m' dakle poetkom listopada' dolazi do in/idenata zabiljeeni( na ve slavnim :oto#ra:ijama iz Gb C(raiba!+I B*3 i l!i (m nskom P!ok ( i! ++ S ++ W Siii "!il iika ok!i !ikon io#a sioloioiPiij/ s/ ilakPko vie li!i poj/. na l!nii9riPi n/po#iv!iv ioni illi za izazivanje ie#r/sije koja se nalaMi prir nik K bark! 9no#i najvaniji zatvoreni/i odvedeni s osi# rano podr je blizini ba#dadske me. narodne zrane l ke koje s nadzirale spe/ijalne vojne postrojbe i 5"G! U samo podr je' koje se skrivalo pred 5rvenim kriem' lazilo se samo z predoenje spe/ijalne prop sni/e < zapravo' bilo je toliko tajno da straari nis prop tali ak ni visoke vojne d nosnike! " @a bi #a se odralo tajnosti' neprekidno se mijenjalo nazive < od Udarne sk pine 23' preko +2+ i *-2*' do Udarne sk pine +H4!+R

>atvoreni/i s tamo vani maloj' posebnoj z#radi' podi#n toj s /iljem stvaranja vjeta propisani( K bark < me. njima i potp n senzorn depriva/ij ! >#rada je bila podijeljena pet zona < prostorija za lijenike pre#lede' %mekana soba)' prostorija nalik dnevnoj sobi ?za zatvorenike koji s s ra.ivali@' /rvena soba' modra soba i zlo#lasna /rna soba < potp no /rna' si na elija' sa zv ni/ima sva etiri #la! Postojanje tajne baze javnost je izilo tek kad je narednik koji je tamo radio pod pse donimom 0e:: Perr1' to mjesto opisao or#aniza/iji X man 6i#(ts Fat/(! U sporedbi s l dni/om koja je vladala Gb C(raib ' #dje s se ne vjebani vari snalazili kako s #od znali i mjeli' 5"G-ina aerodromska baza bila je pravo sablasno kliniki sre.ena! Perr1 je priao da s isljedni/i' kad s se eljeli posl iti %#r bom taktikom) prilikom ispitivanja zatvorenika %/rnoj sobi)' odlazili do ra nalno# terminala i ispisavali obraza/' nek vrst menija za tort r ! %=ve je bilo naprijed pisano)' prisjea se Perr1! %Kontrola klimatiza/ije' vr ina' (ladnoa' stroboskopi' #lazba i tako dalje! Kao radni psi!!! sve se obiljeavalo kvai-/ama!) Nakon to bi isp nili obraza/' isljedni/i s #a nosili nadzornik na odobrenje! %Nisam vidio nijedan papir bez potpisa)' izjavio je Perr1! &n i ostali isljedni/i post pno s poeli stra(ovati da te(nikama ispitivanja kre ]enevsk konven/ij koja je izriito branila %poniavaj i i de#radiraj i tretman)! >abrin t da bi mo#li zavriti na s d ' sl aj da nji(ov rad ikad dopre javnost' Perr1 i jo troji/a s kobili s se s bri#adirom i %rekli m da se teko mire s takvim zlostavljanjima)! No' tajni zatvor bio je toliko inkovit da je samo dva sata kasnije tamo sti#ao /ijeli tim vojni( pravnika i odrao prezenta/ij na tem zato se ]enevska konven/ija ne odnosi na pritvorenike i zato se senzorna depriva/ija < sprkos 5"G-inim istraivanjima koja s dokazivala s protno < ne moe smatrati tort rom! %=ve se odvijalo jako B*+ spremni! 9islim' doli s s #otovom dvosatnom pt/M/nt!ii ijom!U "rak je bilo jo takvi( %instit /ija)' #dje s zatvoreni/i podvr#avani taktikama senzorne depriva/ije opisanim K bark - neki od nji( podsjeali s na one' ve davne' eksperimente na 9/Cill ! Dr #i narednik ispriao je o zatvor sklop vojne baze %Ti#ar) blizini #rada al eaima nedaleko od sirijske #rani/e kojem se nalazilo

dvadeset do etrdeset zatvorenika! Nakon to bi im povezali oi i okovali im r ke i no#e' strpali bi i( sijane metalne kontejnere i njima i( drali dvadeset etiri sata < %bez sna' bez (rane' bez vode)' izvje je narednik! Nakon to bi i( %omekali) k tiji za senzorn depriva/ij ' zatvorenike bi ibali stroboskopskim svjetlima i (eav1metalom!23 =line metode koristile s se i bazi =pe/ijalni( opera/ija' smjetenoj blizini #rada Tikrita < s razlikom da s tamo zatvorenike smjetali jo manje k tije - metar i dvadeset visoke' metar i dvadeset iroke' dakle premale da bi odrastao ovjek njima mo#ao stajati ili leati < koje s veoma podsjeale na mno#e elije latinoamerikom 0 nom / nj ! >atvorenike s njima drali do tjedan dana krajnjoj osjetilnoj izola/iji! Ne jedan zatvorenik izvje je o elektrookovima koje s na njem primjenjivali ameriki vojni/i' iako s vojni/i to pori/ali!2+ "pak' postoji znaajna koliina dokaza o kojima se iznimno malo raspravljalo' a koji #ovore da s ameriki vojni/i "rak koristili elektrookove kao jedn od te(nika tort re! Dana +H! svibnja 233H! #odine sl aj za koji javnost #otovo nije ni saznala' dvoji/a marina/a os .ena s na zatvorske kazne zbo# to#a to s irako# zatvorenika m ili elektrookovima! Dravni spisi koje je pribavila dr #a Gmeri/an 5ivil 7iberties Union #ovore o tome da je jedan vojnik %irako# zatvorenika m io str jnim darima iz trans:ormatora!!! drei i/e na zatvorenikovim ramenima)' sve dok %zatvorenik nije PproplesaoP od okova)!22 Nakon objave poznati( :oto#ra:ija iz zatvora Gb C(raib' med njima i one sa zatvorenikom ija je #lava prekrivena kap ljaom i koji stoji na k tiji dok m elektrini vodovi vise s r k ' vojska se s oila s neobinim problemom$ %Nekoliko zatvorenika tvrdilo je da s pravo oni osoba na objavljenoj :oto#ra:iji)' objasnio je #lasno#ovornik 8ojno# kriminalistiko# istrano# zapovjednitva' sl be zad ene da istrai sl ajeve zlostavljanja zatvorenika! 0edan od nji( bio je Xaj Gli' bivi predsjednik okr #a! Gli je izjavio da s i njem namakn li kap lja ' natjerali #a da stoji na k tiji i na tijelo privrivali elektrine kabele! Prot rjeei izjavama zatvorski( straara koji s tvrdili da kabeli nis bili pod naponom' Gli je izjavio za B*2 N'i " U e isk!n ii i M i li ++ HNi!!W2-P

" id i l!i kn k!i i i is e ostali( z! vor/nika' Glija s iz Gb C(raiba p stili i( podi#avi opt ni/ - # rn li s #a s kamiona nakon to s izjavili$ l Xiitili s vas #rekom!) 5rveni kri iznosi podatak da ameriki vojni d nosni/i priznaj da %po#reke) ob (vaaj od A3 do R3 posto (ieni( "rak ! Gli tvrdi da je veina ti( %lj dski( po#reaka) nap stila zatvor edna osvete! %Gb C(raib je mrijestilite za pob njenike!!! =ve vrede i tort ra ine i( spremnima na sve! Uostalom' tko i( moe krivitiD)2H 9no#i ameriki vojni/i s(vaali s takv reak/ij i plaili je se! %Gko je bio pozitiva/' sad je postao ne#ativa/ zbo# to#a kako smo se odnosili prema njem )' rekao je narednik iz I2! zrano-desantne postrojbe' dodijeljen osobito okr tnom prir nom zatvor sklop amerike vojne baze pred#ra. Eal de' #dje se smjestio batalj n koji se ponosio nadimkom %Krvoedni manija/i)!24 U zatvotima koje vode "raani stanje je neizmjerno #ore! =addam se od vijek velikoj mjeri oslanjao na tort r kao sredstvo moi! Da bi "rak poslije =addama nestalo tort re' bio je potreban sredotoen napor nove vlasti koja bi se potr dila os diti takv taktik ! Umjesto to#a' =jedinjene Drave s pri(vatile tort r i koristile je za vlastite /iljeve' postavljaj i tako sniena mjerila pravo vrijeme dok s ob avali i nadzirali nove irake poli/ijske sna#e! U sijenj 2334-' dr #a X man 6i#(ts Fat/( otkrila je da se tort ra irakim zatvorima i tamni/ama ?kao i onima pod nadzorom =jedinjeni( Drava@ provodi %s stavno)' te da se me. metodama nalaze i elektrookovi! "nterno izvjee +! konjike divizije iznosi podatak da itaka poli/ija i vojska %neprekidno koriste elektrookove i # enje /ilj izvlaenja priznanja)! "raki tamniari koristili s se i svepris tnim simbolom latinoamerike tort re' pi/anama' elektrinim tapovima za stok ! U prosin/ 233*!' T(e Ne; Jork Times objavlj je izvjee o sl aj Earaja 9a(mo da koje# s %sv kli i objesili na strop! Kad bi m elektrinim tapom dodirn li #enitalije' tijelo m se odbijalo od zidova)!2* U o jk 2334! Peter 9aass' novinar T(e Ne; Jork Times 9a#azinea' pratio je spe/ijaln postrojb poli/ijski( komandosa koje je ob avao 0ames =teele! 9aass je posjetio #radsk knjini/ =amari' kasnije pretvoren strani zatvot! Un tta je vidio okovane zatvorenike povezani( oij ' neke pret ene do krvi' kao i stol s %po ijim s

no#ama bili tra#ovi skorene krvi)! Q o je #lasno povraanje i krikove koje je opisao %kao zv kove koji B*B Tako.er je jasno o dva pm ja %iM kr #a ili iM NiMine Mat voia)!2A U Kl =alvador s eskadroni smrti bili na zl #las po tome to se nis koristili bojstvima samo kao sredstvom klanjanja politiki( protivnika' ne#o kao i por kom koj s slali iroj javnosti! Unakaena tr pla koja s ostavljali z /este jasno s por ivala iroj zajedni/i da bi' ako itko od nji( prije.e #rani/ ' mo#ao biti sljedei le! 9rtva tijela esto s na sebi nosila potpis eskadrona smrti$ 9ano Blan/o' ili bri#ada 9agimiliano Xernmndez! Do 2334-' takvi prizori postale s obiajene por ke z r bove iraki( /esta < zatvoreni/i koje bi se posljednji p t vidjelo nakon to s i( (itili iraki komandosi koji s obino povezivani s 9inistarstvom n tarnji( poslova' esto bi zavravali s r pom od metka #lavi' s lisiinama na r kama iza leda ili' pak' s r pama koje s l banji nainjene elektrinom b ili/om! U st denome 2334! #odine 7os Gn#eles Times izvje je da ba#dadsk mrtvani/ %svako# tjedna isto vrijeme sti dese/i leeva' med njima mno#o oni( ije s r ke i dalje okovane poli/ijskim lisiinama)! 9rtvani/e s esto zadravale metalne okove i kasnije i( vraale poli/iji!2I U "rak postoje te(noloki savreniji naini kojima je mo# e prenijeti por ke terora! Terrorism in t(e Crip o: 0 sti/e omiljena je televizijska emisija mree Gl "raOi1a ?koj novano potpoma =jedinjene Drave@! =erija se snima s radnji s irakim komandosima iz =alvadora! Nekoliko oslobo.eni( zatvorenika objasnilo je te(nik prod k/ije < zatvorenike' koje esto (vataj nas m/e prilikom ra/ija po etvrtima' m e i premla j ' i prijeti nji(ovim obiteljima sve dok zatvoreni/i nis spremni priznati svaki zloin < ak i onaj za koje s odvjetni/i dokazali da se nikad nije ni zbio! Potom zatvorenike snimaj kamerama dok %priznaj ) da s pob njeni/i' tovie i lopovi' (omoseks al/i i laljiv/i! =vake noi "raani prate ta priznanja koja izvir iz modri( i podb li( li/a lj di koji s nes mnjivo proivjeli tort r ! %Kmisija sjajno djel je na /ivile)' izjavio je 9aass Gdnan T(abit' voda iraki( komandosa!2R Deset mjese/i kasnije tisak prvi p t spominje %salvadorski sistem) < ije stra(otne posljedi/e tada postaj jasne! "raki komandosi' koje je poetk ob avao =teele' sl beno s radili pod okriljem irako#

9inistarstva n tarnji( poslova iji s d nosni/i tvrdili' kad i( je 9aass ispitivao o prizorima to i( je vidio knjini/i' da 9inistarstvo %ne dop ta nikakva krenja lj dski( prava zatvorenika koji se nalaze pod paskom sna#a si# rnosti 9inistarstva n tarnji( poslova)! No' tijekom st deno#a 2334!' jednoj od tamni/a 9inistarstva n tarnji( poslova prona.ena s +AB "raana < neke B*H / ii "! n ++ i ra#ov/ svi ++ l!i' kao i i pa i +iW Sk i/ i M ii+kV ? @slolg l/ni Mat vor/n k i iMN!iV ili s .a nis svi pieMivj/li! =astavili s popis s K= imena lj di koje s mni/i ministarstva m ili tlo smrti < iraki %nestali)!B3 " si ra j i bvvena 5amerona i nje#ovo eksperimentiranje elektrookovima i i jekom pedeseti( #odina' naila sam na primjedb jedno# nje#ova kole#e' psi(ijatra Ereda 7o;1ja! %Ere dovi sljedbeni/i razvili s sve neizmjerno tanko tne naine # ljenja l ka s /iljem zadiranja sam sr problema)' rekao je! %5ameron je elio prob iti t p do sredita < kvra# i slojevi! No' kasnije smo otkrili da postoje samo slojevi!)B+ 5ameron je vjerovao da moe raznijeti sve slojeve pa/ijenta i poeti iznova < sanjao je o stvaranj potp no novi( osobnosti! =amo' nje#ovi se pa/ijenti nis ponovno ra.ali; ostali s zb njeni' ranjeni' slomljeni! "raki ok-terape ti tako.er s raznijeli slojeve dok s tra#ali za teko (vatljivom praznom ploom na kojoj e stvoriti svoj nov % zordrav )! G nali s samo (rpe r evina koje s sami stvotili i milij ne psi(oloki i :iziki razoreni( lj di < razvalio i( je prvo =addam' zatim rat' zatim s razarali jedni dr #e! B s(evi k ni kapitalisti katastro:e nis spjeli prebri-sati "rak' samo s #a zm tili! Umjesto tab le tase' oiene od povijesti' otkrili s stare zavade koje s izbile na povrin da se slj be sa svjeim krvnim osvetama koje s se ta.ale svakom novom napad < na damij Karbali' =amari' na ttni/i' na ministarstvo' na bolni/ !!! dtave se' jednako kao ni lj de' snanim okom ne moe pokren ti ispoetka; tako se lome i taj se lom protee beskraj! G to' naravno' za(tijeva novo tazaranje < poveanje doze' d lje dranje prekidaa' jo boli' jo bombi' jo tott re! Bivi zamjenik dravno# tajnika' 6i/(ard Grmita#e' onaj koji je predvidio da e se "raani s lakoom prevesti s toke G na tok B' poslije je zaklj io da je pravi problem bila prevelika %mekoa) =jedinjeni( Drava! %X mani

nain kojim je koali/ija vodila rat)' rekao je' %zapravo nas je doveo sit a/ij kojoj je tee' a ne lake' ok piti narod! U Njemakoj i 0apan ?nakon Dr #o# svjetsko# rata@' stanovnitvo je bilo is/rpljeno i teko okirano do#a.ajima < "rak se do#odilo s protno! "znimno brza pobjeda nad neprijateljskim sna#ama znaila je da nismo pokorili stanovnitvo onako kao to smo inili Njemakoj ili 0apan !!! =jedinjene Drave s oile s se s irakom pop la/ijom koja nije pala stanje oka ili st pora!) B2 Do sijenja 233A! B s( i nje#ovi savjetni/i jo s vjerovali da nadzot nad "rakom mo# stei jednim dobrim % darom)' B*4 vlast! "zvjee na kojem se temeljila strate#ija ml!na pozivalo je na - spjeno ienje sredita Ba#dada) i zatim' kad se al-=a.rov/ sna#e pov k =ad r 5it1' %ienje i to# ijitsko# porita silom)!BB Tijekom sedamdeseti( #odina' vrijeme kad je zapoeo korpora/ijski kriarski po(od' koristile s se taktike za koje s s dovi smatrali da imaj neskriveno #eno/idn narav < smiljeno brisanje dijela stanovnitva! U "rak se zbilo neto neizmjerno dovinije < brisan je' ne dio stanovnitva' ne#o /ijela drava; "rak nestaje' rastae se! =ve je otpoelo' kako to esto biva' nestankom ena iza velova i vrata' a zatim s dje/a nestala iz kola < od 233*! #odine' dvije treine dje/e ostaje k ama! >atim s na red doli pro:esional/i < lijeni/i' itelji' pod zetni/i' znanstveni/i' :arma/e ti' s /i' pravni/i! Pro/jenj je se da s nakon amerike invazije eskadroni smrti pobili otprilike tri stotine iraki( akademika' med njima i nekoliko dekana < tis e s izbje#le iz zemlje! 7ijeni/i s proli jo #ore < do veljae 233A! bijeno i( je oko dvije tis e' a pobje#lo daljnji( dvanaest tis a! U st denome 233*!' UN-ov 8isoki komesarijat za izbje#li/e iznosi pro/jen da je domove bilo prisiljeno nap stiti oko etiri milij na lj di < #r bo reeno' svaki sedmi "raanin! U =jedinjenim Dravama pribjeite je pronalo samo nekoliko stotina izbje#li(!BH Nakon potp no# kolapsa irake ind strije' otmi/e s postale jedini spjeni biznis! Tijekom samo tri i pol mjese/a' poetkom 233*!' "rak je oteto #otovo dvadeset tis a lj di! 9e. narodni mediji na to obraaj pozornost samo kad se otme koje# zapadnjaka' no najveim dijelom otimaj se iraki pro:esional/i < dok id ili se vraaj s posla! Nji(ove obitelji ili spijevaj sk piti desetke tis a ameriki( dolara za otk pnin ili identi:i/iraj tr pla mrtvani/i! " tort ra se pokazala kao

spjena ind strijska #rana! =k pine za zatit lj dski( prava zabiljeile s brojne sl ajeve kojima je iraka poli/ija od obitelji zatvorenika za(tijevala tis e dolara zamjen za prestanak tort re!B4 Dakle' iraka domaa inai/a kapitalizma katastro:e! To nije bilo ono to je B s(eva administra/ija namijenila "rak kad s #a odabrali za %model-na/ij )' zor ostatk arapsko#a svijeta! &k pa/ija je zapoela s(ienim izjavama o praznim ploama i novim poe/ima! Nije' pak' d #o trebalo da se potra#a za istoom prometne izjave o %iskorjenjivanj islama) iz =adr 5it1ja ili Nada:a i klanjanj %t mora radikalno# islama) iz Eal de ili 6amadija - ono neisto sastr #at e se silom! B** "V !+ n ++ S!i i iNe i i/i i i@i i l!i i st +++ i!i 0 ti iNi ++ 0 +++++ is " Z! ++++! K! l i ++ k ji ll!i!sl !in jlljll Menilj odbij n!iN mi 'i i V l!i si it prolost' tada se san o praznoj ploi pretvara ti svo# M!realno# dvojnika' spaljen zemlj < samo tada se san o sveob (vatnom stvaranj preobraava kampanj posvemanje# razaranja! Nepredvi.eno nasilje koje ovom tren tk # ta "rak stvorenje je smrtonosno optimistini( tvora/a rata < i proreeno je onoj ori#inalnoj' naiz#led nevanoj' pa ak i pomalo idealistikoj :razi$ %model za novi Bliski istok)! " @ezinte#ra/ija "raka svoje korijene v e iz ideolo#ije koja trai tab l tas tla na njoj ispie svoj nov povijest! G kad se takva djevianska ploi/a ne stvori' pristae te ideolo#ije nastavljaj razarati' brisati i ponovno razarati' nadaj i se da e doprijeti do svoje obeane zemlje! Ne spje( - novo li/e spje(a U avion kojim sam letjela iz Ba#dada sva sjedala pop nili s strani #ovorni s radni/i koji s bjeali pred nasiljem! Bilo je to travnj 233H! - Eal da i Nada: bili s pod opsadom; to# tjedna iz "raka se izv klo tis petsto strani( s radnika! >a njima e poi jo mno#i! U to vrijeme vjerovala sam da #ledamo prvi potp ni poraz korporatistiko# po(oda! "rak je tazaran svim zamislivim or jem' s iz zetkom atomske bombe' ali nita nije mo#lo pokoriti t zemlj ! Kksperiment je oito propao! Danas nisam toliko si# tna! Na jednoj razini potp no je ne pitno da s neki dijelovi projekta rodili katastro:om! Bremera s poslali "rak da iz#radi korpora/ijsk topij < mjesto to#a' "rak se pretvorio

sablasn distopij kojoj je obian poslovni sastanak mo#ao zavriti linem' spaljivanjem ivi( ili odsije/anjem #lava! Do svibnja 233A!' prijavljena s bojstva vie od R33 strani( radnika' a jo i( je %vie od +2 333 ranjeno borbama ili ozlije.eno na posl ) < poda/i analize Ne; Jork Timesa! Ula#ai koje se Bremer nadlj dskim sna#ama tr dio priv i nikad se nis pojavili < ni X=B5' ni Pro/ter i Camble' koji s privremeno za stavili svoje joint-vent re projekte' to je inio i Ceneral 9otors! Tvrtka Ne; Brid#e =trate#ies' koja se (vastala #ovorei da %Fal-9art moe pre zeti /ijel zemlj )' objavila je da %9/DonaldPs nee biti otvoren skorijoj b d nosti)!B* Be/(telovi #ovori o obnovi nis se olako pretvorili d #orone #ovore o pravljanj vodoprivredom ili distrib /ijom elektrine enet#ije! Potkraj 233*! na teren se nap taj ' #otovo svi planovi o privatiziranoj obnovi' to samo sredite antimars(allovsko# plana' a pojavlj j se neki radikalni politiki zaokreti! B*A koj je odnijelo more! No' zajedni/ama kao !to je ta iz zaljeva G r #am %obnova) je znaila samo smiljeno razaranje nji(ove k lt re i naina ivota i krad nji(ove zemlje! Kako je rekla K mari' /ijeli pro/es obnove rodit e %nanoenjem novi( patnji rtvama' izrabljivanjem izrabljivani()! Kad je plan iziao javnost izazvao je o#orenje /ijeloj dravi < no' ni#dje vee od bijesa zaljev Gr #am! Kad smo sti#le #rad' K mari i ja smo naletjele na nekoliko stotina prosvjednika odjeveni( kaleidoskopske kombina/ije sarija' saron#a' (idaba i japanki! &k pili s se na plai i zapoeli mar koji e proi pred (otelima i zavriti s sjednom mjest ' Pott vil ' sjedit lokalne vlasti! Dok s prolazili kraj (otela' jedan mladi bijeloj maji/i i s /rvenim me#a:onom vodio je prosvjednike svojim pozivima na koje s oni od#ovarali! %Neemo' neemo!!!)' povikao je' a ok pljeni bi dovikn li$ %T riste i (otele)! >atim je povikao$ %Bijel/i!!!)' da bi oni odvratili$ %8anY) ?K mari mi je sve to' ispriavaj i mi se' prevodila s tamilsko#a!@ Dr #i mladi' koe skorene od s n/a i o/eana' pre zeo je me#a:on i povikao$ %]elimo' elimo!!!) >a li s se od#ovori$ %Na zemlj natra#Y)' %Nae domove natra#Y)' %6ibarsk l k Y)' %Novan pomoY) %Clad' #lad)' povikao je' a svjetina je odvratila$ %6ibari #lad j Y)

Pred laznim vratima z#rade okr ne prave' vode prosvjeda s svoje izabrane predstavnike opt ili da s i( nap stili' da s kor mpirani' da nova/ namijenjen za pomo ribarima troe na %dot kerima i dra# lje s pr #ama)! Covorili s o posebnim povlasti/ama koje ivaj =in#al/i' o diskrimina/iji m slimana' o %stran/ima koji zara. j na naem jad )! Qinilo se malo vjerojatno da e nji(ovi povi/i imati imalo inka! U 5olomb sam raz#ovarala s #eneralnim direktorom T ristike zajedni/e =ri 7anke' =eenivasa#amom Kalaiselvamom' sredovjenim birokratom koji je imao ne #odn navik /itirati iz vie milij na dolara vrijedno# %osobno# i brend pro:ila) svoje domovine! Upitala sam #a to e biti s ribarima iz zaljeva Gr #am! >avalio se naslonja od ratana i objasnio mi$ %U prolosti je priobalnom pojas postojalo bezbroj prot zakonito iz#ra.eni( objekata!!! nis se #radili s kladno t ristikim planovima! Nakon ts namija' najbolje to se do#odilo t rizm jest to to je ts nami pomeo najvei dio ti( nezakonito iz#ra.eni( nastambi' te z#rade vie ne stoje tamo)! G to ako se ribari vrate i ponovno podi#n k eD &bjasnio je$ %9orat emo ponovno r iti!!! Plaa e biti ista!) BI2 nekoliko /l!in!i n!ikon is namija' nije jo pristi#la nikakva sl bena pomo! "Po je znailo tla s svi bili spasio/i' bolniari ili #robari! Ktike barijere koje s dijelile re#ij odjednom s nestale! %9 slimani s Tamilima poma#ali pokapati mrtve)' prisjea se! %G Tamili s odlazili jesti i piti kod m slimanima! 7j di iz n tranjosti zemlje svako# s dana slali dva obroka iz svake k e' to je mno#o jer s to veliki siromasi! Nis to inili tla bi neto zaradili; samo s vjerovali da moraj poma#ati s sjedima' da moraj poma#ati sestrama' brai' kerima' majkama! =amo to!) =lina m ltik lt talna pomo ra.ala se diljem zemlje! Tamilski tinejderi dovozili s traktore s imanja i poma#ali tra#anj za tijelima! Kranska dje/a poklonila s svoje kolske ni:orme da se prekroje bijele mrtvake pokrove za m slimane < (ind ske ene darovale s bijele sarije! Kao da je ta navala slane vode i otpada imala tolik mo poniznosti da je' osim to je dtobila k e i podizala /este' jednako tako otplavila i nepomitljive mrnje' krvne zavade i sjeanja na to tko je posljednji bio ko#a! K mati se #odinama m ila radei s

mirovnim sk pinama i pok avaj i premostiti jazove' a sada je ostala iskreno dirn ta kad je vidjela da se lj di ptema tra#ediji odnose s tolikom dozom ( manosti! Umjesto da beskonano #ovore o mir ' stanovni/i =ri 7anke s tren /ima najvee# stresa ivjeli mir ! Tako.er se inilo da drava moe ra nati na me. narodn pomo obnovi! "sprva pomo nije pristizala od vlada jer s rea#irale sporo' ne#o od pojedina/a koji s katastro: pratili na televiziji < kolska dje/a K ropi prodavala s kolae i sk pljala bo/e' #lazbene zvijezde or#anizirale s kon/erte' vjerske sk pine prik pljale s odje ' pokrivae i nova/! Cra.ani s zatim od svoji( vlada zatraili da nji(ov dareljivost poprati jednako vrijednom sl benom pomoi! Tijekom est mjese/i' prik pljeno je +B milijardi dolara < svjetski rekord!* U prvim mjese/ima najvei dio nov/a namijenjeno# obnovi pristizao je do pravi( primatelja < nevladine dr #e i a#en/ije za pomo dopremale s pomo (rani i vodi' atore i privremene zaklone; bo#ate drave slale s lijenike ekipe i oprem ! Na brzin s podizani lo#orilj dima je tiebao krov nad #lavom dok im se #rade trajni domovi! U svakom sl aj ' bilo je dovoljno nov/a za iz#radnj ti( k a! Gli' kad sam est mjese/i poslije dop tovala =ri 7ank ' napredak je potp no stao < trajni( domova #otovo da i nije bilo' a privremeni lo#ori sve s manje iz#ledali kao zakloni za nesreene' a sve vie kao ttajno podi#n ta sirotinjska naselja! X manitar/i s se alili da im vlada =ri 7anke na svakom korak ba/a klipove pod no#e < prvo je pro#lasila tampon-zon ' zatim se nije pronalo BIB ivao se beskrajan niM' st dija i #eneralni( planova! Dok s se birokrati prepirali' preivjeli s ekali sijanim lo#orima n tranjosti otoka' ivjeli na ra/ioniranim obro/ima' predaleko od o/eana da opet kren %na rib )! Dok se kanjenje esto pripisivalo %re# lama) i loem pravljanj ' na ko/ki je bilo neizmjerno vie to#a! Prije ts namija - propali na mi 8eliki plan preobrazbe =ri 7anke rodio se dvije #odine prije ts namija! =ve je zapoelo svretkom #ra.ansko#a rata' kad s se ve poznati i#rai obr ili na drav planiraj i =ri 7ank vesti svjetsk ekonomij < najistakn tiji me. njima bili s U=G"D' zatim =vjetska banka i njezin izdanak Gzijska banka za razvoj! =vi s se sla#ali da najznaajnija konk rentska prednost =ri 7anke lei injeni/i daje to

jedno od posljednji( mjesta koje nije kolonizirala brza #lobaliza/ija' n sproizvod to#a d #otrajno# rata! "ako malena' =ri 7anka je spjela o vati znaajan broj divlji( ivotinja < leoparda' majm na' tis e divlji( slonova! Tamonje plae nis poznavale viekatne #ra.evine' a po planinama s bili raspreni (ind istiki' b distiki i m slimanski (ramovi i svetita! Najbolje od sve#a bilo je' li s se s(ieni zvi/i iz U=G"D-a' %da se sve to nalazi na prostor povrine >apadne 8ir#inije)!A Plan je predvi.ao da se otoke pra me < taj savreni zaklon #erilski( ratnika < otvore p stolovno nastrojenim eko-t ristima koji e ja(ati slonove i kao Tarzani letjeti pod kronjama' onako kako to rade Kostariki! &toke reli#ije' s dioni/e bezbrojnim krvoproliima' prila#odit e se d (ovnim potrebama zapadni( posjetitelja < b distiki sveeni/i vodit e /entre za medita/ij ' (ind ske ene mo# (otelima izvoditi svoje ivopisne plesove' dok e av rvedske klinike brzo blaiti sve te#obe i boletine! Ukratko' ostatak Gzije moe slobodno zadrati svoje po#one' pozivne /entre i zavrele b rze < =ri 7anka e ekati tren tak kad zapovjedni/i ti( ind strija poele k tak za odmor! Upravo zbo# #olemo# bo#atstva koje se stvorilo ostalim ispostavama nere# lirano# kapitalizma' nova/ nije pitanj kad je rije o ivanj savreno ravnoteenom spoj l ks za i divljine' p stolovine i danononi( sl #a! B d nost =ri 7anke < tako s vjerovali strani konz ltanti - leala je (otelskim lan/ima kakav je Gman 6esorts' koji je nedavno otvorio dva zapanj j a (otela na j noj obali otoka' kojima /ijena noenja dostie I33 dolara i #dje svaka soba ima svoj bazen! 8lada =jedinjeni( Drava toliko se od evila poten/ijalima =ri 7anke kao t ristiko# odredita visoke klase i svim mo# nostima koje je otok pr ao BIH Poveanje si/.stava M!a t ristik promidb %s manje eiil =&& 333 dolara #odinje' na oko +3 milij na dolara #odinje)' naravno za(tijeva kredit!I U me. vremen je veleposlanstvo =jedinjeni( Drava lansiralo Pro#ram konk rentnosti' ispostav sa zadaom promi/anja ameriki( ekonomski( interesa =ri 7anki! Direktor pro#rama' prosijedi ekonomist 0o(n 8arle1' tekao mi je da je T ristika zajedni/a =ri 7anke stvarno razmiljala sk enim okvirima' predvi.aj i da e do kraja desetljea priv i milij n t rista #odinje! %&sobno mislim da oni

to mo# dvostr iti!) Peter " larrold' Kn#lez koji nadzire poslove =vjetske banke =ri 7anki rekao mi je$ %&d vijek sam Bali smatrao savrenom sporedbom!) Nije pitno da je t rizam visoke klase iznimno nosno trite koje se razvija! Uk pni pri(odi l ks zni( (otela kojima noenje prosjek stoji H34 dolara porasli s za prilino iznena. j i( A3 posto izme. 233+! i 2334! #odine < to nije bilo nimalo loe za razdoblje tijekom koje# je dolo do pada nakon ++! r jna' rata "rak i vrto#lavo# porasta /ijena na:te! Po mno#oem je takav nesvakidanji razvoj sektota zaptavo n sproizvod krajnje nejednakosti koja je is(od sveope# trij m:a ekonomske teorije 5ikake kole! Bez obzira na ope stanje ekonomije' danas tamo postoji elita novopeeni( m ltimilij naa i milijardera' dovoljno brojna da Fall =tteet t sk pin smatra %s perpotroaima)' sposobnim da sami zadovoljavaj potroake pottebe! Gja1 Kap r' bivi direktor nj jorke #r pe za #lobalna la#anja 5iti#ro p =mit( Barne1' svoje klijente potie da la nje#ov %pl tonomsk koar ) dioni/a tvrtki kakve s B l#ari' Pors/(e' Eo r =easons i =ot(eb1Ps! %Gko pl tonomija nastavi postojati' a mi mislimo da e tako biti' i ako se dop sti opstanak i itenje do(odovne nejednakosti' pl tonomska koari/a postii e veliki spje(!)R "pak' prije ne#o to =ri 7anka zmo#ne ostvariti svoj s dbin i#ralita za pl tonomsk ekip ' postoji nekoliko podr ja koje treba radikalno naprijediti - i to to bte! Kao prvo' da bi priv kla naj #lednije (otelske lan/e' vlada je motala kloniti zapreke posjedovanj zemljita ? to vrijeme drava je posjedovala otprilike I3 posto povrina =ri 7anke@!+3 Bili s potrebni %:leksibilniji) zakoni o rad ' s kladno kojima e la#ai pronalaziti osoblje za svoja odmaralita! " otok mora modernizirati in:rastr kt t < a to/este' otmjeni aerodromi' s vremeniji vodovodi i elektrina mrea! No' b d i da je =ri 7anka k povinom or ja do #rla za#rezla d #ove' vlada nije mo#la sama platiti sva ta (itna poboljanja! Na to im se pon dilo sve ve BI4 =vi ti planovi i vjeti jasno stoje pro#ram 6e#ainin# =ri " anka' pivom pro#ram ok-terapije koji odobrava =vjetska ban ka' dovrei ioni p/ S/t kom 233B! Clavni pobornik pro#rama bio je otoki politiar i pod zetnik 9ano " it tavvella' ovjek zapanj j e slian Nevvt Cin#ri/( < :iziki i ideoloki!++

Ba kao i svi dr #i pro#rami ok-terapije i 6e#ainin# =ri 7anka za(tijevao je brojne rtve ime brzo# pokretanja ekonomsko# rasta! 9ilij ni e morati nap stiti svoja tradi/ionalna sela i tako osloboditi plae t ristima' a zemljite prep stiti (otelima i a to/estama! 6ibarstvom e dominirati velike ind strijske koari/e koje e isplovljavati iz d boki( l ka' a ne drvene brodi/e koje se more # raj s plaa!+2 "' naravno' kao to se takvim okolnostima do#a.alo od B enos Giresa do Ba#dada' slijedit e masovna otp tanja dravnim tvrtkama' a /ijene sl #a moraj porasti! >a#ovorni/i pro#rama s oili s se s problemom jer veina otoana jednostavno nije vjerovala da e se rtve isplatiti! Bilo je to 233B! i naivna vjera #lobaliza/ij ve je odavno z#asn la < osobito nakon svi( asa azijske ekonomske krize! Kao prepreka pokazale s se i posljedi/e rata! Dese/i tis a stanovnika =ri 7anke po#in li s tijekom s koba ime %na/ije)' %domovine) i %teritorija)! Kad je mir napokon zavladao' od najsiromaniji( se trailo da se odrekn ono malo par/ela i imanja < povrtnjaka' k i/a' am/a < zbo# to#a da 9arriott ili Xilton tamo iz#rade i#ralite za #ol: ?a seljani mo# svoj karijer nastaviti kao prosja/i prijestolni/i@! =ve je smrdjelo na lo posao' pa s stanovni/i =ri 7anke rea#irali s kladno tome! Pro#ram 6e#ainin# =ri 7anka prvi p t %pada) nakon vala nasilni( trajkova i lini( prosvjeda' i zatim' konano' na re:erend m ! U travnj 233H!' stanovni/i =ri 7anke sprotivili s se svim stranim str nja/ima i nji(ovim lokalnim partnerima' te #lasali za koali/ij lijevo# /entra i samo-pro#laeni( marksista koji s se zakleli da e odba/iti /jelok pni pro#ram!+B U to se vrijeme jo nije oblikovala veina planova za privatiza/ij < med njima privatiza/ij vodoprivrede i ener#etike' a projekti iz#radnje a to/esta zavrili s na s dovima! &ni koji s snatrili o iz#radnji pl tonomsko# i#ralita naili s na velik preprek - #odina 233H! navodno je trebala biti prvom #odinom postojanja nove' la#anjima okren te' privatizirane =ri 7anke < sve je propalo! &sam mjese/i nakon ti( s dbonosni( izbora' dario je ts nami! &ni koji s oplakivali propast pro#rama 6e#ainin# =ri 7anka odma( s s(vatili vanost to# do#a.aja! Novoizabranoj vladi trebat e milijarde inozemni( BI*

+! ++ ++++i ii i W n ip i ?i 9l M ++!+++ ++! i i !i iP i i ++++ !i ++ V i ni mi ii +++ Ne ++! +++ ' `! i n i i ii ,i "! ! !i m ++++ !i ++ ++ k riM!oi ++' +++++ Mii Nk isi 'iZi i VN ii n ne za pre#ovore! G kad s " iii !i nj bili ratoborni kn m/ri i ribari koji s postavljali zapreke na /este i or#anizirali masovne sk pove kojima s za stavljali nji(ove ranije pok aje raiavanja terena ime razvoja <imali s dr #a posla! Nakon ts namija - dr #a prilika U 5olomb je na/ionalna vlada isto# tren tka bo#atim dravama koje raspola dolarima za pomo' poela dokazivati da je spremna odba/iti vlastit prolost! Predsjedni/a 5(andrika K marat n#a' izabtana zbo# pro#rama kojim se otvoreno protivila privatiza/iji' izjavila je daje ts nami za nj bio neka vtsta vjersko# otktivenja' da joj je pomo#ao da spozna sjaj slobodno#a ttita! Posjetila je ol jom po(aran obal i' stoboivi se sred r evina' objavila$ %9i smo zemlja bla#oslovljena s bezbroj prirodni( bo#atstava' ali i( nismo potp nosti iskoristili!!! =to#a je sama ptiroda za/ijelo pomislila Pto je ptevie' previe jeP' iibala nas sa svi( sttana i tako nam dala po k o zajednitv !)+H Prilino inovativno t maenje < dakle' ts nami kao Boja kazna zato to otoke plae i me nis prodane! Pokora je zapoela odma(! =amo etiri dana nakon dara njezina vlada donijela je zakon kojim je otvorila p t privatiza/iji vodoopskrbe < to je bio plan kojem s se stanovni/i #odinama silovito opirali! Naravno' tom tren tk kad je zemlja bila napola poplavljena pod morem' i dok se jo nis iskopali #robovi' malo i( je znalo to se stvari zbiva < otprilike kao tren tak donoenja novo# irako# >akona o na:ti! 8lada je takodet taj nesvakidanje m an tren tak iskoristila da stanovni/ima jo vie za#or/a ivot podi#avi /ijen benzina < to s izveli da bi zajmodav/ima poslali jasn por k da je =ri 7anka :iskalno od#ovorna dtava! Nakon to#a poela je izrada zakona o /ijepanj dravne elektroprivrede < s planovima otvaranja ener#etsko# s stava privatnom sektom!+4 Xetman K mara' voda Na/ionalno# ribarsko# pokreta solidarnosti koji zast pa male ribare' pro#lasio je obnov otoka %dr #im ts namijem korpora/ijske #lobaliza/ije)! Post pke vlade sa#ledao je kao smiljeni plan da se birai iskoriste tren tk nji(ove najvee slabosti i ranjivosti < kao to za tatom slijedi pljaka' tako je i ovaj' dr #i po red ts nami' na(r pio odma( nakon prvo#a! %7j di s se ranije

silovito protivili takvoj politi/i)' rekao mi je! %No' tada s #ladovali po lo#orima i samo razmiljali o tome kako preivjeti novi dan - nemaj mjesto #dje e spavati' nemaj dom' BIA + M!l N6' U +'++V JW ii " + 9 !+ + ++ U V "'Xl'" 0"U "X W "#li i !"+W+ =8U@ N Sl " "#l ;N +++! "NilU YS5 "0lltl" llNX"rave' s(vatit / da je sve ve zapeaeno - i da je teta ve nainjena!) Gko s vain#tonski vode toliko brzo rea#irali da bi mo#li izv i korist iz ts namija' bilo je to zato jer s ranije inili neto iznimno slino! >a #eneralni pok s kapitalizma katastro:e nakon dara ts namija iskoristili s malo poznate do#a.aje koji s slijedili nakon ra#ana 9it/(! U listopad +RRI! #odine /ijeli' beskonani tjedan 9it/( je zasjeo iznad =rednje Gmerike' ibao obale i planine Xond rasa' Cvatemale i Nikara#ve' # tao itava sela i bio vie od devet tis a lj di! 8e ionako osiromaene zemlje nis se mo#le izv i bez izdane strane pomoi < ona dola je' ali sa stranom /ijenom! =amo dva mjese/a nakon 9it/(a' dok s drave #a/ale r evinama' leevima i blat ' (ond raki je kon#res donio zakone kojima je omo# io privatiza/ij aerodroma' l ka i a to/esta' te brzao provedb privatiza/ije dravne telekom nika/ijske kompanije' na/ionalne elektroener#etske kompanije i dijelova vodoopskrbe! Ukin o je napredne zemljine re:orme' stran/ima velike olakao k povin i prodaj vlasnitva' i iz#lasao zakon o r darstv ?sastavila #aje ind strija@ radikalno naklonjen kr pnom biznis kojim s snieni standardi zatite okolia i olakalo izba/ivanje lj di iz k a koje s se nale na p t novim iskapanjima!+T =lino je bilo i s sjednim dravama < tijekom pravo ta dva mjese/a nakon 9it/(a' Cvatemala je objavila planove prodaje tele:onsko# s stava' Nikara#va je inila isto' zajedno s elektroener#etskom kompanijom i na:tnim sektorom! T(e Fall =treet 0o rnal pie$ %=vjetska banka i 9e. narodni monetarni :ond vrsto s stali podrk prodaji tele:onsko# s stava' vjet j i time osloba.anje otprilike HA milij na #odinje# zajma tijekom tri #odine i povezivanja zajma s otpisom H'H milijarde dolara vanjsko# d #a Nikara#ve!)+A Privatiza/ija telekom nika/ija nije imala nimalo veze s obnovom nakon ra#ana' osim n tar lo#iki( sklopova kapitalista katastro:e vain#tonskim :inan/ijskim instit /ijama! Tijekom nekoliko sljedei( #odina nastavilo se prodavati' esto po /ijenama manjima od trine vrijednosti! K p/i s ' najveim dijelom'

bile nekadanje dravne tvrtke iz dr #i( drava koje s se same privatizirale i sad (arale svijetom potrazi za novim k povinama kojima e poveati vrijednost svoji( dioni/a! Telmeg' meksika privatizirana tele:onska kompanija' z#rabila je #vatemalsk ; panjolska ener#etska tvrtka Unikn Eenosa otk pila je nikara#vanske ener#etske tvrtke; privatizirana me. narodna BII rNikata#va N/ t prtpTrrsvojei/i/mnsK5 KnmpaniNe pronaia za simn rSrS milij n!i tlnl!ii!i t iP/-t im kn k! l je tvrtka lPi ii /;ati r(o s/5 Poppers njezin vrijednost pro jenila n!t W=3 milij na!+I %6azaranje sebi nosi prilik za strana la#anja)' objavio je #vatemalski ministar vanjski( poslova' #ost j i na =vjetskom ekonomskom :or m Davos +RRR! #odine!+R Dakle' tten tk kad je ts nami po#odio =ri 7ank ' Fas(in#ton je bio ptiptavan podii %9it/(ev model) na nov razin - /iljaj i ne samo na pojedine nove zakone' ne#o na izravan korpora/ijski nadzor nad pro/esom obnove! =vakoj dravi koj po#odi katastro:a razmjerima ravnim ts namij iz 233H! #odine potreban je sveob (vatan plan obnove' plan koji e najm drije iskoristiti priliv strane pomoi i osi# rati da sredstva istin dopr do pravi( primatelja! Predsjedni/a =ri 7anke podle#la je pritisk Fas(in#tona i zaklj ila da planiranje ne moe povjeriti izabranim politiarima svoje vlade! Umjesto to#a' samo tjedan dana nakon to je ts nami %poravnao) obale' predsjedni/a stvara novo tijelo' 6adn sk pin za ponovn iz#radnj na/ije! Ta sk pina' a ne parlament =ri 7anke' imala je sve ovlasti razvijati i primjenjivati #enetalni plan za nov =ri 7ank ! =k pin je sainjavala tamonja najmonija vt( ka biznisa < izabrana iz bankarstva i ind strije! " to ne bilo koje ind strijske #rane - petori/a od desetori/e lanova sk pine izravno s posjedovali djele t ristikom sektor i zast pali neke od najvei( odmatalita dravi!23 U sk pini nije bilo nijedno# predstavnika tibata i zemljoradnika' nijedno# ekolo#a' ni znanstvenika' ak ni spe/ijalista za obnov nakon katastro:a! Njoj je predsjedavao 9ano Titta;ella' bivi privatiza/ijski /ar! %&vo je prilika za iz#radnj model-na/ije)' objavio je!2+ =tvaranje radne sk pine bio je novi vid korpora/ijsko# dravno# dara' ostvareno# pomo siline prirodne katastro:e! 0ednako kao i mno#im dr #im dravama' i =ri 7anki s pro#rame 5ikake kole za stavila obiajena ptavila demokta/ije - to s dokazali izbori 233H! #odine!

Gli' kad s se tamonji dravljani jedinili da rijee na/ionaln katastro: ' i kad s politiari oajniki eljeli osloboditi nova/ za pomo' tom s se tten tk jasna traenja #lasaa mo#la redom pomesti stran i zamijeniti izravnom' neizabranom vla ind strije < prva r nda za kapitalizam katastro:e! Nekim dom' za samo deset dana' ne nap taj i prijestolni/ ' poslovni vode' lanovi tadne sk pine spjeli s potp nosti oblikovati na/rt na/ionalne obnove < od stano#radnje do a top tova! 6adna #r pa je tom prilikom BIR ntgtr!sKin i k;i' sto @/ prije Katastrote iMaM!va i ( m opi/# i M! iVW%ijsiv!i! %Takav ekonomski pro#ram smatramo kaiastrolom koja n! lilaMi ts nami; pravo zato smo se toliko krvavo borili tla je sprijeimo jo prije' i zato smo je porazili na posljednjim izborima)' rekao mi je =arat( bernan.o koji se borio za zatit zemlje! %G sada' samo tri tjedna nakon ts namija' predstavljaj isti taj plan! &ito je da s #a pripremili jo ranije!), Fas(in#ton je podrao radn sk pin onom vrstom pomoi obnovi otprije poznatom jo iz "raka - me#a- #ovorima za vlastite kompanije! 5X29 Xill' strojarski i #ra.evinski div iz drave 5olorado' dobio je 2I'4 milij na dolara za nadzor ostali( #ovorni( s radnika "rak ! Usprkos vodeoj lozi skandal vezi s obnovom Ba#dada' ista tvrtka dobiva #ovor vrijedan BB milij na dolara za =ri 7ank ?vrijednost #ovora poslije je porasla na HI milij na@ < prvenstveno za radove na iz#radnji tri pristanita za plovila d boka #aza' predvi.ena za ind strijske ribarske :lote i za iz#radnj novo# mosta do Gr #ama' to je bio dio plana pretvorbe #rada %t ristiki raj)!22 &ba ta pro#rama < provedena ime obnove nakon ts namija < pokazala s se katastro:alnima za #lavne rtve ts namija' jer s im koe k pile rib ' a (oteli s i( tjerali s plaa! K mari mi je rekla$ %PPomoP ne samo to nije pomo#la' ne#o je nanijela i nov tet !) Kad sam 0o(na 8arle1ja pitala zato vlada =jedinjeni( Drava nova/ za pomo troi na projekte koji jame raseljavanje rtava ts namija' #ospodin direktor U=G"D-ovo# Pro#rama za konk rentnost mi je objasnio %da se ne ele o#raniiti i pomo davati samo rtvama ts namija!!! Pomoi e /ijeloj =ri 7anki i dati doprinos njezin pro/vat )! 8arle1 je pro#ram sporedio s dizalom neboder < prvom spon ono sk pin p tnika podie na vr( #dje oni stvaraj

bo#atstvo koje dizal omo# ava da se ponovno sp sti i podi#ne jo lj di! &ni koji ekaj prizemlj moraj znati da e jednom dizalo doi i po nji(! 0edina izravna sredstva koja je amerika vlada troila na male ribare' bilo je milij n dolara za %poboljanje) privremeni( sklonita kojima s % skla-ditili) te lj de tijekom obnove plaa!2B Bio je to dobar znak da s limene kolibe sklonitima privremene samo po naziv ; da im se istin pie da e postati trajnim sirotinjskim naseljima < nalik onima koja okr j vein veliki( #radova #lobalno#a 0 #a! Ne postoji neki snaniji poriv da se pomo#ne lj dima koji i( nastanj j ' naravno' no rtve ts namija navodno s trebale , Eernando vodi Pokret za zemljin i poljoprivredn re:orm ?9&N7G6@' savez nevladini( dr #a =ri 7anke' koji je brzo nakon katastro:e poeo traiti provedb %pro/esa narodne obnove)! BR3 " X8 W "" ii i U "8a " 9bMU9!"V !+ !P!i M!" 8"""' a ll!r!lllll9 ( m llNllllSV!l !iiii!i iP m mi ii!i NS iskotlsk "' =85&psi osj/i 'lN l l!l =5 iM!#tlblj/l t " li!" " YYYWS[![ [ l!l.ok ll!l. "" i !+++ " U Niii!iiiiiilaliiin@ ekonomijama' ne#o izravno' pomo koja prelazi iz r ke i iik ! =amo to s =vjetska banka i U=G+D s(vaali neto to je promaklo veini nas - da e brzo izravno djelovanje rtava ts namija iz# biti na snazi i da e se brzo topiti milijardama bezline svjetske sirotinje' od koji( ve #olem broj ivi limenim kolibama bez tek e vode! 9noenje ti( baraka postalo je ve pri(vaenom znaajkom #lobalne ekonomije' jednako kao i neob zdan pro/vat (otela s noenjima po I33 dolara! U jednom od najizdvojeniji( lo#ora n tranjosti na j noj obali -ri 7anke' poznala sam jedn mlad majk koja zvala se 6en ka i bila zapanj j e lijepa ak i dronj/ima < bila je jedna od oni( koji s ekali 8arlevjevo dizalo! Njezino najmla.e dijete' / ri/a' imalo je est mjese/i i rodilo se samo dva dana nakon ts namija! 6en ka je sebi pronala nadlj dsk sna# ' z#rabila dvoji/ sinova i pottala' devetom mjese/ tr dnoe' vodi do vrata' to dalje od valova! Unato tome' nakon to# nesvakidanje# spaavanja' ona i obitelj sada s tke #ladovali na komadi spaljene zemlje' ne#dje Bo# iza no# ! Nekoliko kan a koje s im darovale dobronamjerne nevladine dr #e

bili s istinski jadan prizor < tri kilometra od mora' bez ikakva prijevozno# sredstva' sveli s se na okr tan podsjetnik o bivem ivot ! >amolila nas je da svima koji ele pomoi preivjelima prenesemo ov por k $ %Gko imate neto za mene' dajte mi to ravno r ke!) 8ei val =ri 7anka nije jedina drava koja je pretrpjela dar dr #o# ts namija < slina izvjea o #rabe zemlje i zakona dopir iz Tajlanda' s 9aldiva' iz "ndonezije! U "ndiji s preivjeli dravi Tamil Nad osiromaili do tolike mjere da je +43 ena moralo prodati b bre#e kako bi namakn le nova/ za (ran ! 0edan ( manitarni radnik izjavio je za C ardian da bi dravna vlada %radije na obali #radila (otele' ali bi time lj de natjerala oaj)! =ve drave po#o.ene ts namijem nametn le s tampon-zone i njima zaprijeile seljanima mo# nost da ponovno #rade na obalama i oslobodile teren za pojaani razvoj! ?U indonezijskom G/e( zone se prote dva kilometra iroko' no vlada je naposljetk morala pov i zakon!@2H Codin dana nakon ts namija poznata nevladina dr #a G/tonGid' koja nadzire potronj strane pomoi' objavila je rez ltate podrobno# ispitivanja koje je provela na pedeset tis a pteivjeli( pet drava! Posv da BR+ !9l ii ++ii M!!"!mp!llll !9"""8l """! "0!llll.' pil8"lUK"ll l&#llll dlll ml """ ++ U !+ " " M " " !+ """ svinj/i za pritvor' nije ostvarena #otovo nijedna trajna obnova nestalo je bezbroj stari( tradi/ija! "zvjee zaklj je da se takvi prop sti ne mo# jednostavno pripisati obiajenim zlima loe kom nika/ije' nedovoljni( :inan/ija ili kor p/iji! Problemi s sloeni i oito namjerni$ %8lade s najveim dijelom prop stile osi# rati terene za stalno naseljavanje)' zaklj je izvjee! %=tajale s po strani ili pre tno dop tale otimain zemlje i # ranje obalni( zajedni/a zapeak' ime komer/ijalni( interesa)!24 Kad se #ovori o oport nizm nakon ts namija' nita se ne moe sporediti s 9aldivima' moda onom od svi( po#o.eni( zajedni/a koja je dobila najmanje raz mijevanja! Tamonja vlada nije se zadovoljila samo time da kloni siromane s obale < ts namijem se posl ila da vlastite stanovnike izba/i iz najvee# dijela nastanjivi( podr ja zemlji!

9aldivi' taj niz od dvjestotinjak nastanjeni( otoka ispred indijske obale' t ristika s rep blika na isti nain kao to s se neke srednjeamerike drave obiavale nazivati banana-rep blikama! Njezin izvozni proizvod nije tropsko voe ne#o tropski provod' pri em zapanj j i( R3 posto dravni( pri(oda dolazi od t rizma na plaama!2* Provod koji n de 9aldivi osobito je dekadentan i aroban! Cotovo stotin otoka s %oto/i za odmor) < # sto zelenilo okr eno bijelim pijeskom < pod potp nim nadzorom (otela' a#en/ija za krstarenja ili bo#ati( pojedina/a! Neki s najmljeni na pedeset #odina! Najl ks zniji maldivski oto/i #o j elitn klijentel ?na primjer' Toma 5r isea i Katie Xolmes na medenom mjese/ @ koj ne privlai samo ljepota i ronjenje' ne#o i mo# nost potp no# izdvajanja koj pr aj samo privatni oto/i! Tamonj ar(itekt r s %nada(n la) tradi/ionalna ribarska sela' a odmaralita Lspo@ se nadme tko e svoje sklepane kolibe na st povima natrpati veom koliinom pl tonomski( i#raaka i povlasti/a < Boseovi zv ni/i' vanjskim k paoni/ama slavine s potpisom P(ilippea =tar/ka' pla(te toliko njene da se doslovno rastapaj na dodir! &to/i se tako.er natje brisanj #rani/a izme. kopna i mora < vile 5o/o Palm podi#n te s la# ni i vod se silazi ljestvama od konop/a' spavaoni/e Eo r =easonPs %pl taj ) povrinom o/eana' a Xilton se (vali prvim podmorskim restoranom' podi#n tim na koraljnom #reben ! U mno#im apartmanima nalaze se prostorije za posl # ' a na jednom privatnom otok danonono radi %predani maldivski batler < T(ak r ) koji skrbi za pojedinosti pop t one eli li #ost %martini promijean ili protresen)!!! vile tim' 0amesa Bonda dostojnim odmaralitima stoje do 4 333 dolara na no!2A BR2 dravnik' prensje:lT"tk 9a moon mtnii via1nom'-na viasn Tos oo ivMn! "ij/kom nje#ova mandata vlada je M!atvarala oporbene vode' trpjela opt be Ma m enje %disidenata) koji s poinili zloine jer s pisali za prot vladine internetske strani/e!2I =klonivi kritiare reima otoke zatvote' Ca1oom i nje#ova svita dobili s odrijeene r ke da svoj pozornost potp nosti okren t ristikom biznis ! Prije ts namija maldivska se vlada tr dila da povea broj otoka za odmot i tako zadovoljiti rast potranj za l ks znim pribjeitima! = oila se s obiajenom zaprekom < narodom! 9aldiv/i ive od ribarstva' mno#i ive ttadi/ionalnim selima tazas tim po koraljnim

atolima! Taj nain ivota ima svoje izazove jer r stini arm :iletiranja ribe na plai nije nimalo poeljan prizor na 9aldivima! Davno prije ts namija' Ca1oomova se vlada tr dila vjeriti svoje dravljane da se presele na sk pin vei(' # e naseljeni( otoka koje s t tisti tijetko posjeivali! Ti s oto/i' navodno' pr ali bolj zatit od porasta razine mora zrokovane #lobalnim za#rijavanjem! No' ak je i toliko represivnom reim bilo teko iskotijeniti desetke tis a lj di s nji(ove otoke djedovine' tako da je pro#ram %konsolida/ije stanovnitva) najveim dijelom propao!2R Nakon ts namija' Ca1oomova je vlada odma( objavila da je katastro:a dokazala da s mno#i oto/i %nesi# rni i neprikladni za ivot)' te otpoela daleko a#resivniji pro#ram raseljavanja ne#o prije' objavivi da se svi koji ele dravn potpor za oporavak od posljedi/a ts namija moraj preseliti na jedan od pet odabrani( %si# rni( otoka)!B3 8lada je do danas ve preselila /jelok pno stanovnitvo nekoliko otoka' i nastavlja s provedbom pro#rama ime prikladno osloba.a terene za razvoj t rizma! 9aldivska vlada tvrdi da je %Pro#ram si# rni( otoka) to #a podravaj i :inan/iraj =vjetska banka i neke dr #e a#en/ije' pokren la javnost koja eli obitavati na %veim i si# rnijim oto/ima)! Nas prot tome' brojni otoani tvrde da bi ostali na svojim rodnim oto/ima' samo da je bila popravljena in:rastr kt ra! U izvje G/tionGida stoji$ %7j di nis imali izbota' morali s se preseliti' jer je to bio pred vjet obnove stambeno# :onda i sredstava za ivot!)B+ Nove /inine primjedbe o pro#ram si# rnosti izazvala je injeni/a da s sve vladine bti#e isparile kad s pitanj bila vt( nska ar(itektonska posti#n a iz#radnje (otela na niskim oto/ima! Ne samo to odmaralita ne podlije nikakvim mjetama si# rnosne evak a/ije ne#o je' prosin/ 2334! #odine' samo #odin dana nakon ts namija' Ca1oomova vlada BRB na rok do pedeset #odina!-U U me. vremen ' na takozvanim si# rnim oto/ima nezaposlenost probija sve #rani/e' i dolazi do nasilni( obrai na izme. pridoli/a i starosjedila/a! 9ilitarizirana obnova i iz#radnja Na neki nain dr #i je ts nami bio osobito okantna doza ekonomske ok-terapije; b d i da je ol ja toliko inkovito spjela raistiti plae' pro/es raseljavanja i iz#radnje koji bi se obiajenim vjetima

odvijao #odinama' zbio se samo nekoliko dana ili tjedana! Prizor se sveo na slik stotina tis a siromani(' tamnop ti( lj di ?ribara koje =vjetska banka smatra %neprod ktivnima)@ koje protiv nji(ove volje raseljavaj da bi se nainilo mjesta za prebo#ate' veinom svjetlop te lj de ?%iznimno isplative) t riste@! Ta dva ekonomska pola #lobaliza/ije koja naiz#led ive razliitim stoljeima' ali ne i razliitim zemljama' odjednom s se nala izravnom s kob zbo# isto# dijela obale < jedan pol za(tijevao je pravo na rad' dr #i je traio pravo na i#r ! Potpomo#n ta or jem lokalne poli/ije i privatni( zatitara tamo se zbivala militarizirana obnova i iz#radnja - klasni s kob na plai! Neki od najizravniji( s koba do#odili s se na Tajland #dje s ' samo dvadeset etiri sata nakon ts namija' #ra.evinski pod zetni/i poslali naor ane privatne zatitare da o#rade terene koje s prieljkivali za iz#radnj odmaralita! U nekim sl ajevima vari nis preivjelima dop tali ni da' me. r evinama svoji( k a' tra#aj za tr plima vlastite dje/e!BB Tajlandska sk pina Preivjeli iz ts namija i nji(ovi pristae brzo se ok pila da se obra na s otimainom zemlje! U jednom od nji(ovi( prvi( pro#lasa pie ovo$ %>a biznismene-politiare ts nami je bio znak da s im molitve sliane' b d i da je doslovno izbrisao obalna podr ja oistivi i( od zajedni/a koje s dotad stajale kao zapreka planovima za iz#radnj odmaralita' (otela' ko/karni/a i z#ajalita kampa! >a nji( s sad obalna podr ja otvorena zemljaY)BH &tvorena zemlja! U kolonijalnim vremenima bila je to toboe zakonita doktrina < terra n l ! Gko se neko podr je pro#lasilo praznim ili %p stim)' mo#lo se pri#rabiti' i stanovnitvo istrijebiti bez #rinje savjesti! U dravama koje je po#odio ts nami' pojam otvoreno# podr ja obremenjen je tim r nim povijesnim odjekom i b di sjeanje na pokradena bla#a i nasilne pok aje %/iviliziranja) starosjedila/a! Nijam' ribar ko#a sam poznala na plai zaljev Gr #am' nije primjeivao nikakv razlik ! %>a vlad s BRH M !"l "" l8&"Nl l!l ""!""XlP' " U ! " " " ! " V " !lP!l + " " " " " " " " !+ " " "" " " " " 9 " " 9 "9 9 K !++ + " Xl " " i! " l " i V " N!l i +++ i!i!U ? !i +++ li i se da mi m ++ is/V ++ - i vi vi i lv i iv "/iPitl mili! Nij! n!i sam poznala sk pini ribara koji s se netom vratili s mora' oij krvavili od slane vode! Kad sam iznijela vladin plan o preseljenj

mali( ribara na dr # pla ' nekoliko je nji( izv klo iroke ribarske noeve i zaklelo se da e %ok piti narod i sna# ) i boriti se za svoj zemlj ! 6ekli s tla s restorane i (otele poetk dobrodoli/om doekali! %=ada)' rekao je ribar imenom Gbd l' %kad smo im dali komadi nae zemlje' sada ele sve!) Dr #i ribar' 9ansoor' pokazao je prema sjenovitim stablima palme' dovoljno snanim da pteive dar ts namija! %Ta stabla posadili s moji pra-pra-pradjedovi! >ato bismo se mi selili na dr # pla D) 0edan nje#ov ro.ak zarekao se da e otii tek kad pres i more! Priljev pomoi za obnov nakon ts namija trebao je stanovni/ima =ri 7anke pt iti mo# nost da iz#rade trajni mir nakon to s pretrpjeli neizmjerno vie od ti( # bitaka! U zaljev Gt #an' kao i d /ijele istone obale' iz#ledalo je kao da poinje dr #a vrsta rata iji e pobjednik izv i korist iz :ondova < =in#alii' Tamili ili 9 slimani < i' najvanije od sve#a' (oe li prav korist izv i stran/i na ra n domae# stanovnitva! Poeo me ob zimati mraan d\ja v ' kao da vjetat mijenja smjer i da se =ri 7anka sprema postati jo jednom %rekonstr iranom) dravom koja klizi ravno vjeno razaranje! Cotovo jednaki( prit bi nasl ala sam se lani "rak < o obnovi kojoj s povlateni K tdi i neki odabrani ijiti! Nekoliko ( manitarni( radnika koje sam poznala 5olomb reklo mi je da im je neizmjerno drae raditi na =ri 7anki' ne#o "rak ili G:#anistan < ovdje se nevladine dr #e jo smatraj nepristranima' pa ak i poma ' a rije obnova nije jo dospjela okaljati vlastito znaenje! "pak' i to se mijenjalo! U prijestolni/i sam nailazila na plakate s #r bim karikat rama zapadni( ( manitara/a koji nov/em pretrpavaj depove dok otoani mir od #ladi! Nevladine di #e podnijele s najvei teret #njeva koji je izazvala obnova jer s bile dobro vidljive' zbo# svoji( lo#otipa to s i( lijepile po svim slobodnim povrinama z more' dok s =vjetska banka' U=G"D i vladini d nosni/i' snatrei o preobrazbi =ri 7anke Bali' rijetko nap tali svoje rede #rad ! "ronino' b d i da s ( manitarne or#aniza/ije bile jedine koje s n dile bilo kakv pomo < ali sve je to bilo neizbjeno' jer je ono to s n dili bilo potp nosti neprimjereno! Dio problema leao je injeni/i to je ( manitarni kompleks postao toliko velik i toliko se odaleio od lj di BR4

ni! m m vi!mi nae mili m!U iiN SsesiNe! !ikoio svi koj/ sam N S+ @Mii!i i!i i!i ( i i i i i + !+ i i s %p stopani ivot nevladinim dr #ama) -- sk pi lioieli' vile ++!+ pl!+M+ i' to je najvie raspalilo narodni #njev' najnovija bijela terenska vozila! Posjedovale s i( sve ( manitarne or#aniza/ije' ali s ta vozila bila preiroka i previe snana za ske zemljane p tove! 5ijele dane t tnjili s lo#orima' podizali prain ' dok s im na zastavi/ama vijorili nazivi < &g:am' Forld 8ision' =ave t(e 5(ildetn < kao da je rije o nekakvim t ristima iz daleko# =vemira nevladini( dt #a! U zemlji toliko toploj kao to je =ri 7anka' takva vozila' sa svojim zatamnjenim staklima i klimatiza/ijom nadilazila s pojam prijevozno# sredstva < bila s pokretne mikroklime! 8idei da #orina b ja' nisam se mo#la ne zapitati koliko e jo vremena protei prije ne#o to =ri 7anka pode za "rakom i G:#anistanom' #dje je obnova toliko sliila na pljak da s ( manitarni radni/i postali mete napada! To se zbilo ned #o nakon mo# odlaska < pokolj Trin/omelee ' l kome #rad na istonoj obali' stradalo je sedamnaest dtavljana =ri 7anke koji s radili za me. narodn nevladin dr # G/tion G#ainst X n#er! To je potakn lo nov val okr tni( s koba' te je obnova nakon ts namija potp nosti zastala! Nakon novi( napada' mno#e s ( manitarne or#aniza/ije' stta( za si# rnost svoji( zaposlenika' nap stile s zemlj ! Dr #e s se preba/ile na j #' podr ja pod nadzorom vlade i tako skratile pomo tee po#o.enom istok te sjevet pod tamilskim nadzorom! Takve odl ke samo s jo vie osnaile osjeaj da se sredstva za obnov troe nepoteno' osobito nakon to je istraivanje koje je provedeno potkraj 233*! otkrilo da je' nato tome to je najvei dio k a koje je otetio i por io ts nami i dalje r evinama' jedina iznimka predsjedniin izborni okr # na j # ' #dje je obnovljeno nesvakidanji( i desni( +AB posto domova!B4 X manitarni djelatni/i koji s ostali na teren istonim podt jima otoka blizini zaljeva Gt #am s oili s se s novim valom raseljeni( osoba < stotine tis a bile s prisiljene zbo# nasilja nap stiti svoje domove! Djelatni/i Ujedinjeni( naroda %koji s dobili #ovore za obnov kola koje je razorio ts nami' premjeteni s na iz#radnj za(oda za lj de raseljene zbo# borbi)' izvje je T(e Ne; Jork TimesD*

U srpnj 233*! #odine' Tamilski ti#rovi sl beno s objavili da je #otovo s prekidom vatre < obnova je zavrila i rat je ponovno otpoeo! 9anje od #odin dana kasnije botbama nakon ts namija po#in lo je vie od etiri tis e lj di! Na istonoj obali obnovljen je samo djeli por eni( k a' ali s stotine novi( z#rada ve izreetane me/ima' netom #ra.eni prozori razneseni s eksplozivom' dok s se novi krovovi r ili nakon #ranatiranja! BR* " i!i i i i i i mm ( iP!" " K!" l i " iN i i " i!!" l!V ii i ++ i +0 iU K!" j iN i !+ i i M m l!l i-! !+ i !+ -!+ i mi i m ii!!!!!!N! i!i j in ++ raMb l i!iV!iiiNii #i ' 7i i r!ko#a i!ii!i! 9il j/ )%ti vijek siaj!io n!i siakl/nini no#ama' !i sVe st m- #ajile sti M!"n krv! "pak' jedno je si# rno < da lii se na =ri "!anki korijenio mir' potrebno je nadjaati ratne dobitke metl kojima s i opipljivi ekonomski dobi/i ratne ekonomije kojoj se vojska skrbi za obitelji svoji( vojnika' a Tamilski ti#rovi za obitelji svoji( bora/a i bombaa-samo boji/a! Neizmjerna dareljivost koja je slijedila nakon ts namija sebi je nosila rijetk mo# nost ostvarivanja zarade na istinskom mir - bila s to sredstva koja s omo# ivala zamiljanje potenije drave' popravljanje razorene zajedni/e na nain kojim bi se z k e i /este obnavljalo i me. sobno povjerenje! Umjesto to#a' =ri 7anka je' jednako kao i "rak' primila ono to 6onald Paris' politolo# sa =ve ilita &tta;i' naziva %kaznom mira) < nametanje krvoedno#' ratoborno# ekonomsko# modela koji je veini stanovnika oteao ivot pravo tren tk kad s im pomirenje i smanjenje napetosti bili najpotrebniji!BA "stini za volj ' peat mira pon .en =ri 7anki nosio je vlastiti soj rata! Nastavak nasilja obeavao je zemlj ' s verenost i slav ! Korpora/ijska mirovna pon da' osim izvjesnosti bezemljatva najskorijoj b d nosti' n dila je' d #orono #ledaj i' i 8arle1jevo ne (vatljivo dizalo! Cdje #od je kriarski po(od 5ikake kole odnio pobjed ' stvorio je trajn najni klas koja ob (vaa izme. 24 i *3 posto stanovnitva! &n je vijek neki oblik rata! Gli' kad se takav ratni ekonomski model masovni( iseljavanja i zatiranja k lt ra nametne dravi koj je ve po(arala kataklizma' dravi izmr/varenoj etnikim s kobima' onda je po#ibelj neizmjerno vea! Kako je Ke1nes zapisao prije mno#o #odina' takav vid mira kao kazne vijek sa sobom nosi politike posljedi/e < med kojima s izbijanja jo krvaviji( ratova!

BRA =vijet >eleni( i 5rveni( zona =lobodno pospremite ve klasian privid da katastro:e ne izazivaj diskrimina/ij < da one sve pred sobom ravnaj pravo %demokratskim) nemarom! Poasti se smjeravaj na obespravljene' one koji svoje ivote moraj ivjeti na p t po#ibelji! G"D= nije nimalo dr #aiji! Xein 9arais' j noa:riki pisa/' 233*!+ Katrina se mo#la predvidjeti! =ve to je posljedi/a politiko# stroja koji #ovorno predaje vlastit od#ovornost privatnim tvrtkama i potp nosti se odrie bilo kakve od#ovornosti! Xarr1 Bela:onte' ameriki #lazbenik i bora/ za #ra.anska prava' r jan 2334!2 U dr #om tjedn r jna 2334! #odine' nala sam se Ne; &rleans sa s pr #om Gvijem i' naravno' Gndre;om s kojim sam p tovala "rak' zbo# snimanja dok mentar/a djelomino poplavljenom #rad ! Dok nam se bliio veernji poli/ijski sat' dakle est sati popodne' kr ili smo li/ama ne spijevaj i pronai p t! =ema:ori nis radili' a polovi/ prometni( znakova ol ja je ili odnijela sa sobom ili i( je ba/ila sttan ! &tpad i voda prijeili s p t na veini /esta i veina oni( koji s pok avali zaobii prepreke bili s pridoli/e pop t nas' koji nis imali pojma kamo id ! Nesrea je bila teka < jedno se vozilo p nom brzinom zabilo dr #ome bok' nasred veliko# krianja! Na a to zaletio se sema:or' proletio kroz eljezn o#rad i za stavio se na nekom trijem ! P tni/i oba a tomobila pretrpjeli s ' na sre ' samo lake ozljede < ipak' nisam se sti#la ni snai' a ve sam leala vezana na nosilima i Xitna me vozila svojim p tem! U izma#li/i izazvanoj potresom moz#a' bila sam savreno si# rna da' kamo #od me vozili' nee biti dobro! 8idjela sam stra(otne prizore prir noj klini/i na aerodrom Ne; &rleans < lijenika i bolniara bilo je toliko malo da s spaeni satima ekali nje# ' sk treni invalidskim koli/ima! BRI pokraj Koje smo se prorrm rnrrnr! 1ntra nTTrPnP'avna njenom mje' i/ osoblje' (iv! /l/ki i ni- sli UNi-' li in " ilo oil i v!iv!++ i bolesnike na i vol ! 9olila sam bolniare ila me p ste! =jeam se ila sam im #ovorila ela sam dobro' stvarno dobro' a zatim sam se vjerojatno onesvijestila!

&svijestila sam se kad smo pristi#li najs vremenij i najspokojnij bolni/ koj sam ikad vidjela! >a razlik od klinika pretrpani( evak iranim lj dima' medi/inskom /entr &/(sner < s pon dom %zdravstvene skrbi i mentalno# spokoja) - lijeni/i' medi/inske sestre i bolniari bili s brojniji od pa/ijenata! >apravo' inilo se da na savreno re.enom odjel lei jo samo ai/a pa/ijenata! Nekoliko min ta kasnije nala sam se prostranoj sobi #dje se za moje posjekotine i modri/e brin la mala vojska medi/insko# osoblja! Tri sestre odma( s me odvele na rend#ensko snimanje vrata; brini lijenik' j njako# podrijetla' izv kao mi je nekoliko komadia stakla i nainio par avova! Kao veteranki kanadsko# s stava javno# zdravstva' bilo mi je to potp no nepoznato isk stvo < obino sam kod lijenika ope prakse po ekaoni/ama provodila po etrdeset min ta! G sada sam se nalazila sredit Ne; &rleansa < samom sredit najvee javne zdravstvene krize novijoj povijesti =jedinjeni( Drava! Ulj dni administrator doao mi je sob i objasnio da % Gmeri/i mi plaamo zdravstven zatit ! Dra#a' jako mi je ao < to je zapravo strano! Da nam je bar va s stav! 9olim vas' isp nite obraza/!) Nekoliko sati kasnije mo#la sam slobodno nap stiti bolni/ < samo da na snazi nije bio poli/ijski sat koji je potp nosti blokirao #rad! %Najvei s problem)' priao mi je privatni var predvorj #dje smo oboje bijali vrijeme' %toliki narkomani! &visni/i o (eroin pok avaj se v i ljekarn !) B d i da je ljekarna bila vrsto zaklj ana' staist je bio toliko lj bazan da mi da nekoliko tableta za mirenje bolova! Upitala sam #a kako je bolni/i bilo kad je ol ja bila na vr( n/ ! %Bo# (vala' nisam bio de ran)' rekao je! %]ivim izvan #rada!) Kad sam #a pitala je li otiao poma#ati po sklonitima' pitanje kao da #a je smelo i pomalo zb nilo! %Nije mi palo na pamet)' od#ovorio je! Brzo sam tem skren la na' kako sam mislila' si# rnije podr je < b d nost bolni/e 5(arit1! 9anjkalo joj je toliko mno#o sredstava da je jedva : nk/ionirala i prije ol je < lj di s ve predvi.ali da' nakon svi( oteenja nastali( poplavi' moda nikad vie nee proraditi! %Bilo bi bolje da je otvore)' rekao je! %&vdje ne smijemo lijeiti te lj de!) BRR iij//m/Ka skid koj sam pravo primim' ni ++ samo tj/ioviN/nj/ k lt re koja je omo# ila ase ra#ana Katrina' k lt re koja je

najsiiomanije stanovnike Ne; &rleansa ostavila da se tope! Kao diplomat privatno# medi/insko# :ak lteta i staist privatnoj bolni/i' bio je od#ajan da neosi# rane' preteno a:ro-amerike stanovnike Ne; &rleansa jednostavno ne vidi kao mo# e pa/ijente! To je vrijedilo prije ol je' ali je ostalo vrijediti i nakon to se /ijeli Ne; &rleans preobrazio divovsk (itn pomo < s osjeao je s evak iranim stanovnitvom' ali to nije mijenjalo injeni/ da i( i dalje nije mo#ao sa#ledati kao svoje mo# e pa/ijente! Kad je Katrina darila' odjednom s na svjetsk pozorni/ izile otre #rani/e izme. svjetova bolni/e &/(sner i bolni/e 5(arit1! Kkonomski osi# rani odvezli s se iz #rada' prijavili se (otele i nazvali osi# ravaj a dr tva! &ni( +23 333 stanovnika Ne; &rleansa koji nis imali a tomobila' koji s ovisili o pomoi dtave pri evak a/iji' ekali s pomo koja nije stizala' ispisivali oajnike pozive pomo ili od vrata (ladnjaka pravili splavi! Ti s prizori pottesli svijet jer je nato pomirenosti sa svakodnevnim nejednakostima prist pa zdravstvenoj sktbi i opremljenosti kola' veina nas je pretpostavljala da bi katastro:e ttebale biti neto dr #o! Uzimalo se zdravo za #otovo da e dtava < barem bo#atim zemljama < tren /ima kataklizme pritei lj dima pomo! =like iz Ne; &rleansa pokazale s da je to ope vjerovanje odbaeno < da s katastro:e tren /i kojima krvoedni kapitalizam sjedi tajm-a t ' da se tim tten /ima svi jedinj jemo' ali drava preba/ je vi brzin < i to bez javne tasptave! Uslijedilo je ktatko razdoblje' dva-tri tjedna' tijekom koji( se inilo da e potapanje Ne; &rleansa izazvati kriz ekonomske lo#ike koja je svojim nemilosrdnim napadima na javn s:er velike mnoila lj dske patnje! %&l ja je razotkrila posljedi/e neoliberalistiki( lai i misti:ika/ija' jednim jedinim potezom)' pisao je politolo#' podtijetlom iz Ne; &rleansa' Gdolp( 6eed mladi!B Qinjeni/e to# tazotkrivanja dobro s poznate < od brana koje nikad nis popravljene' preko nedovoljno s bven/ionirano# s stava javno# prijevoza' pa sve do injeni/e da se #radski plan priprema za sl aj katastro:e sveo na podjel D8D-ova sa savjetom da' sl aj dolaska ra#ana' stanovnitvo treba nap stiti #rad! >atim se t zatekla i =avezna prava za krizne sit a/ije ?EK9G@' laboratorij B s(eve administta/ije kojem se ispitivala vizija vlasti kojom pravljaj korpora/ije! U ljet 233H! #odine' savezna drava

7o isiana EK9G-i je poslala za(tjev za sredstvima potrebnima za razrad sveob (vatno# plana H33 ;rnre) nnnrrnn/TiXninp mj/nr s iiiN/i srrmnj/njti pirair/ i/) i i ; i/bio je ji-il!in ml pio#i!im!i b sliev/ vi!isti! No' "T!9G' to# isto# ljeta' s pola milij na ilol!it'i pl! a #ovor s pi ivatnom t vitkom "nnovative Kmer#en/1 9ana#ement! Nj/Min zadatak liio je stvoriti %plan za sl aj katastro:alno# dara ra#ana na j #oiston 7o isian i #rad Ne; &rleans)!H Privatna tvrtka nije tedjela sredstva! &k pila je vie od stotin str njaka' a kad s ostali bez nov/a' ponovno s se obratili EK9G-i; ra n se na kraj popeo na milij n dolara! Tvrtka je oblikovala s/enarije masovne evak a/ije koji s ob (vaali sve < od dostave vode do nap taka s sjednim zajedni/ama da prona. prazne terene koje je mo# e tren tano prenami-jeniti za naselja prikoli/a za evak irane < sve ono raz mno to se nije ostvarilo kad je ra#an pop t oni( kakve s zamiljali istin dario! Dijelom i zbo# to#a to se' tijekom osam mjese/i nakon to je #ovorni s radnik predao izvjee' nije pod zelo nita! %Nije bilo nov/a za nastavak)' objanjavao je 9i/(ael Bro;n' tadanji ravnatelj EK9G-e!4 Pria je obiajena za izopaen drav kakv je iz#radio B s( - slab' nedostatno :inan/iran javni sektor s jedne strane i' sporedna' bo#ato :inan/irana korpora/ijska in:rastr kt ra s dr #e! Kad s pitanj bile isplate #ovornim s radni/ima' sredstava je bilo napretek < kad je pitanj :inan/iranje temeljni( : nk/ija drave' bla#ajne s prazne! Ba kao to se ok pa/ijska vlast =jedinjeni( Drava "rak razotkrila kao prazna lj t ra' kad je Katrina darila' takvom se pokazala i savezna vlast kod k e! >apravo' vlast je bila toliko temeljito ods tna da EK9G naiz#led nije bila sposobna pronai stadion Ne; &rleans #dje s danima bez vode i (rane amile dvadeset tri tis e lj di < sprkos injeni/i da s svi svjetski mediji ve danima bili tamo! Neki ideolozi slobodno# trita' videi taj spektakl koji je kol mnist Ne; Jork Timesa Pa l Kr #man nazvao %vlada koja ne vlada)' osjetili s da im vjera slabi! %Ur ene brane Ne; &relansa ostavit e posljedi/e na neokonzervativnom pokret jednako d #ake i d boke kao one koje je pad Berlinsko#a zida ostavio na li/ sovjetsko#a kom nizma)' pie pokajniki pravovjernik 9artin Kell1 svom' esto

itanom esej ! %Nadajmo se da e svi koji s poti/ali napredak te ideolo#ije' med njima i ja' imati dovoljno vremena da promisle o svim svojim po#rekama!) Qak s i pripadni/i stare #arde neokonzervatizma kakav je bio 0ona( Coldber# poeli moliti %velik vlast) da pritekne pomo! %Kad #rad tone more' a pob na se ne moe ob zdati' onda bi vlast vjerojatno trebala kren ti ak/ij !)* H3+ # je je vij/K mo# e pronai imiiink/ apostole tri/dma iMnia! Na ma je tra#edija' ali j/' kako 9ilton Eriedman pie svom vodnik M!a U'MMM =treet 0o rnal' %istovtemeno i prilika)! Dana +B! r jna 2334! etrnaest dana nakon to s pop stile brane < zaklada Xerita#e priliila je s sret ideolo#a-istomiljenika s rep blikanskim zakonodav/ima! "z to#a se iznjedrio popis %6eak/ija slobodno# trita na ra#an Katrin i visoke /ijene na:te) < sve svem trideset dva pro#rama' svi redom ravno iz prir nika 5ikake kole' svi redom oblieni kao %pomo rtvama ra#ana)! Prve tri prepor ke #lasile s %odma( kin ti ptevladavaj i Davis-Ba/onov zakon o plaama #roenim podr jima) < to se odnosi na zakon koji saveznim #ovornim s radni/ima propis je isplat minimalne zatade$ %/ijelo #roeno podr je pretvoriti zon slobodno# pod zetnitva s jedinstvenom poreznom stopom) i %/ijelo podr je pretvoriti re#ij ekonomske konk ren/ije ?sa sveob (vatnim poreznim olaki/ama i kidanjem svi( propisa@)! Dr #i za(tjev pozivao je na podjel va era roditeljima koje e koristiti privatnim kolama!A Tjedan dana kasnije' sve te mjere predstavili s pred-sjednik B s( ! Naposljetk je ipak morao provoditi zakone o rad ' iako i( je veina #ovorni( s radnika doslovno zanemarivala! Na sastank se rodilo jo ideja koje s dobile predsjednikov podrk ! Klimatolozi s povean estalost ra#ana izravno povezivali s porastom temperat re o/eana!I Ta povezanost' naalost' nije sprijeila radn #r p zaklade Xerita#e da od Kon#resa zatrai kidanje propisa o zatiti okolia koji s titili obal 9eksiko# zaljeva' odobrenja za iz#radnj novi( ra:inerija =jedinjenim Dravama i zeleno svjetlo za %b enje Grktikom na/ionalnom zatienom podr j )!R =ve te mjere dovest e do poveanja emisije stakleniki( plinova' vano# lj dsko# doprinosa klimatskim promjenama < nato tome' predsjednik i( je odma( podrao' nazivavi i( reak/ijama na dar ra#ana Katrine!

>a samo nekoliko tjedana obala >aljeva pretvorila se laboratorij za on ist %vlast koj vode vanjski s radni/i) kakva se prvi p t javlja "rak ! Kompanije koje s se doepale naj nosniji( #ovora bile s pripadni/e poznate ba#dadske ekipe$ Xallib rtonova podr ni/a KB6 z#rabila je *3 milij na dolara za obnov priobalni( vojni( baza! Bla/k;ater je titio EK9G-ine zaposlenike od pljakaa! Parsons < zlo#lasan zbo# nekvalitetni( radova "rak - pre zeo je najvei projekt mosto#radnje na 9ississippiej ! El or' =(a;' Be/(tel' 5X29 Xill - svi tedom najvaniji #ovorni s radni/i "rak < s vladom sklapaj #ovore o dopremi pokretni( k a za H32 P!"" " " 9l " +++ " " " ! " " " " " " " " ! + " i " i " + " X ! " " !+ ! " 9 " NV!N NV V ! " N!? V 9l ++ ' " +! "" X " !+ N!l ! K!io sin mi n n ivi in V ++n-ii - pi iiiij/(!i++' s!inio nekoliko 0!m!i nakon ol je kao da ji- ba#dadska >elena Mona poletjela iz!svo#a #nijezda na Ti#ris i sletjela Ne; ?@rl/;tns! Paralele se nis mo#le porei! >a provedb opera/ije %Katrina) =ba; je najmio bive# ravnatelja vojno# reda za obnov "rak ! El or je svo# #lavno# inenjera iz "raka preselio poplavljeno podr je! %Nai radovi na obnovi "raka polako se sporavaj ' sto#a na raspola#anj imamo lj de koji e voditi nae radove 7o isiani)' objasnio je predstavnik tvrtke! 0oe Gllba #(' onaj ija je tvrtka Ne; Brid#e =trate#ies obeavala "rak dovesti Fal-9art i A-Kleven' bio je #lavni lobist sklapanj mno#i( poslova! =linosti s toliko padale oi da s neki plaeni/i' svjee pridoli iz Ba#dada' imali tekoa da se prila#ode! Kad je izvjestitelj David Knders pitao naor ano# straara koji je vao (otel Ne; &relans je li esto iao ak/ij ' straar je od#ovorio$ %Ne! &vdje je kao >elenoj zoni!)++ 0o mno#o to#a podsjealo je na >elen zon ! Pre#ledavaj i #ovore vrijedne I'A4 milijardi dolara' kon#resni s istraitelji pronali primjere %znatni( nap (avanja trokova' olako troenje i loe pravljanje)!+2 ?Qinjeni/ da s se one iste #reke iz "raka ponavljale Ne; &rleans trebala bi za#l iti tvrdnja da je ok pa/ija "raka bila tek niz nesrea i po#reaka koje s obiljeile nestr nost i nedostatan nadzor! Kad se iste te po#reke ponavljaj bezbroj p ta' vrijeme je da se razmisli o mo# nosti je li tom sl aj ope rije o po#rekama!@ U Ne; &rleans ' jednako kao i "rak ' nije prop tena nijedna prilika za zarad ! Tvrtka Ken1on' podr ni/a me#a-po#rebno# kon#lomerata

=ervi/e 5orporation "nternational ?koja je dala znatna sredstva za B s(ev kampanj @' dobila je posao sk pljanja mrtvi( s li/a i iz k a! Posao je tekao nesvakidanje sporo' tijela s se danima prila na s n/ ! =pasio/i i volonteri koji s radili mrtvani/ama nis smjeli pr ati pomo jer bi sk pljanjem leeva zadrli Ken1onov poslovni teritorij! Tvrtka je dravi zara nala' prosjeno' +2 433 dolara po rtvi < poslije se s oila s opt bama za loe oznaavanje vee# dijela leeva! 0o #odin dana nakon poplave tr pla stanj raspada i dalje se pronalazila na tavanima!+B 0o jedan sladak detalj iz >elene zone < inilo se da stvarno isk stvo esto nema nikakve veze s dobivanjem ovora! Gs(Britt' tvrtka koja je zaradila pola milijarde dolara klanjaj i otpad' navodno nije posjedovala nijedan kamion za odvoz otpada' pa je /ijeli posao preba/ila svojim #ovornim s radni/ima!+H 0o vie oi pada primjer tvrtke kojoj je EK9G platila 4'2 H3B nemar rai isii < pr/ #raii in/; ;ri/ansa! iM#i! inja N/ pi S ii ` ij!++!+ mkiiv/ i nikad nije dovrena! Tvrtka + !i#l (o !se + @isasi/r 6eliel nala se pn. im i a#om' pa se otkrilo da je zapravo rije o vjerskoj sk pini! %Najblie ?oni zadatk bilo je to da sam or#anizirao lo#orovanje mladei pod okriljem svoje /rkve)' priznao je direktor 7i#(t(o sea' pastor Car1 Xeldret(!+4 0ednako kao i "rak ' vlada je jo jednom odi#rala lo# tiskate za nov/e' optemljene za isplate i la#anja! Korpora/ije s izvlaile :ondove p tem debeli( #ovora' a zatim vladi za zdarje davale ne toliko kvalitetno obavljene poslove ne#o prilo#e za kampanj iMili odane vojnike spremne za sljedee izbore! ?U Ne; Jork Times pie ovako$ %Dvadeset najvei( #ovorni( s radnika od #odine 2333! potroili s #otovo B33 milij na dolara na lobiranje i donirali 2B milij na dolara politikim kampanjama!) B s(eva administra/ija je za zvrat izme. 2333! i 233*! za 233 milijardi dolara poveala koliin sredstava za isplat #ovornim s radni/ima!+*@ 0o je neto bilo poznato < #ovorni s radni/i odbijali s zaposliti lokalno stanovnitvo koje bi obnov Ne; &rleansa s(vatilo ne samo kao posao ne#o i kao dio ozdravljenja i osnaivanja zajedni/e! Fas(in#ton je lako mo#ao postaviti vjet kojim bi potpisivanje svako# #ovora za obnov nakon Katrine ovisilo o tome da tvrtke zaposle lokalno stanovnitvo' z poten pla ' i tako m pomo#n da nastavi

ivjeti! Umjesto to#a' stanovni/i >aljeva' jednako kao i "tak ' morali s #ledati kako #ovorni s radni/i stvaraj ekonomski pro/vat temeljen na olako steenom nov/ porezni( obveznika i olabavljenim propisima! "s(od je' potp no predvidljivo' bio taj da' nakon to s sve razine s radnika pok pile svaka svoj dio' nije ostalo nita za lj de koji s obavljali posao! Na primjer' pisa/ 9ike Davis otkrio je da je EK9G tvrtki =(a; plaala +A4 dolara po etvornoj stopi modre /erade kojom s prekrivani oteeni krovovi < sprkos tome to je /erade pribavila vlada! Nakon to s svi nii s radni/i pok pili svoj dio' tadni/i koji s stvari k /avali avle /erade' primali s 2 dolara po etvornoj stopi! %=vaka tazina #ovorno# (ranidbeno# lan/a' dr #im rijeima' prederava se #ar#ant anskim razmjerima < osim one najnie)' napisao je Davis' %na kojoj se obavlja stvarni posao!)+A 0edno istraivanje iznosi podatak da se %etvrtina tadnika koji s obnavljali #rad sastojala od seljenika bez pravovaljani( isprava < najveim dijelom Xispanoamerikan/i - i koja je zara.ivala daleko manje od le#alno zaposleni( radnika)! U 9ississipij se zajednikom t bom natjeralo nekoliko kompanija da stranim radni/ima isplate stotine tis a dolara H3H " V " " 9P " + !++ " + " "" " " " " 9 " lV "" NV " ++ M!NN "" " ++ " "XP 9 " ! " " "" " !++ " " " " " !+ " l!l 8" "9 " "" i Nl UXU iii ii i probi " ( i iiNilniV Ng %sit 7i v; lili nje#tn #ovorni siii! lnik@ i' navodno im rekao d!i na #iadi(si/ sliMe imi#ra/ijska sl ba! 8eina i( je pobje#la da izbje#ne (ienje naime' lom sl aj ' mo#li s zavriti nekom od novi( zatvora za ile#alne seljenike za ij je iz#radnj Xallib rton-KB6 sklopio #ovor sa saveznom vladom!+I Napadi na nemone koji se izvo.eni ime obnove i spaavanja' nis se za stavili toj toki! Da bi pokrili desetke milijardi kojima s plaane #ovorne obveze i porezne olaki/e privatnim tvrtkama' rep blikanski je Kon#res st denome 2334! najavio da savezni b det mora srezati za H3 milijardi dolara! 9ed ostalima' prekin t je rad pro#rama za st dentske kredite' zdravstven zatit i so/ijalne iskazni/e za (ran !+R Dr #im rijeima' najsiromaniji #ra.ani Gmerike dvap t s s bven/ionirali taj #ovorni Kldorado < prvi p t kad s se sredstva za pomo rtvama Katrine preobrazila neob zdane isplate korpora/ijama' ime nis stvorena ni potena radna mjesta niti je osi# rano : nk/ioniranje javni( sl bi' i dr #i p t' kad je na razini

/ijele drave' ime plaanja ti( prenap (ani( ra na' kin to oni( nekoliko pro#rama kojima se izravno pomae nezaposlenima i siromanim radni/ima! 0o ne tako davno katastro:e s bile tren /i dr tveno# izjednaenja' rijetki tren /i kad s rasprene zajedni/e ostavljale podjele po strani i radile zajedno! "pak' katastro:e sve veoj mjeri postaj s protnost tome < one pr aj vid okr tn i be tno podijeljen b d nost kojoj se pravo na ivot otk plj je nov/em i konk ren/ijom! Ba#dadska >elena zona najbolji je primjer to# svjetsko# poretka! >ona posjed je vlastit elektrin mre ' vlastite tele:onske i kanaliza/ijske s stave' neovisn opskrb na:tom i vlastit ' najs vremenije opremljen bolni/ s kliniki istim opera/ijskim dvoranama < i sve to tite pet metara debeli zidovi! Na neki dan nain >ona podsjea na divovski' oklopljeni t ristiki er iser' sidren sred mora nasilja i bezna.a sijane 5rvene zone koja se zove "rak! Gko se ovjek spije kr/ati' ekaj #a kokteli pokraj bazena' loi (oliv dski :ilmovi i teretane! Gko se ne na.e me. odabranima' onda #a moe pokositi metak samo zato to je stajao prebliz zid ! =v da "rak vidljiva je okr tna i diver#entna vrijednost koja se pripis je raznim kate#orijama lj di! >apadnja/i i nji(ovi iraki kole#e posjed j kontrolne toke na lazima nji(ove li/e' betonske zatitne zidove pred k ama' pan/irke i danonono de rne privatne vare! >emljom p t j H34 Kama k jM! pi oM!oi/ + lM!vi savaZ / n +++ ajvaMii iNi i ++!+++ +++ mi i W SN!i NP'iasi %m (i vod )! =vakim svojim pokretom o.ailj ist !imoi!iln por k mi smo odabrani' nai ivoti vrijede neiM!mjerno vie! "raani srednje klase' me. vremen ' dre se za sljede ' ni prek na toj ljestvi/i oni mo# k piti zatit lokalni( mili/ija' mo# otmiarima platiti otk pnin za oteto# lana obitelji! No' #olema veina "raana ne iva ni najmanj zatit ! Kroe li/ama nezatieni od svako# mo# e# nasilja' dok i( od a tomobila-bombi titi samo tanak sloj tkanine! U "tak sretni/i nose pan/irke' ostali nose brojani/e! "sprva sam pomiljala da je :enomen >elene zone jedinstvena pojava irako#a rata! Danas' nakon #odina koje sam provela podr jima op stoenim katastro:om' s(vaam da se >elena zona pojavlj je sv #dje #dje (arai kompleks kapitalizma katastro:e' nosei one iste

otre podjele izme. odabrani( i odbaeni(' zatieni( i os .eni( na prokletstvo! Do#odilo se Ne; &rleans ! Nakon poplave' ve ionako podijeljen #rad pretvorio se bojini/ na kojoj s ratovale obzidane zelene i pobjenjele /rvene zone < to nije bilo posljedi/a tete nastale poplavom' ne#o %Pslobodnotrini(P rjeenja) koja je pri#rlio predsjednik! B s(eva administra/ija odbila je iz krizni( :ondova plaati zaposlene javnom sektor ' te je #radska prava Ne; &rleansa' nakon to je iz# bila svoj porezn baz ' morala tijekom nekoliko mjese/i nakon ra#ana Katrine otp stiti tri tis e radnika! 9ed njima s bila i esnaestori/a zaposlenika iz reda za planiranje < to smrdi na %debaasi:lka/ij ) < a otp teni s ptavo tren tk kad s Ne; &rleans planeri bili doslovno oajniki potrebni! Umjesto to#a' milij ni dravni( dolara preli s r ke vanjski( savjetnika' od koji( s mno#i tje/ajni tr#ov/i nekretninama!23 Naravno' otkaze s dobile i tis e itelja' ime je otvoren p t preobrazbi desetaka javni( kola arterkole < pravo ono to je predla#ao Eriedman! Cotovo dvije #odine nakon ol je' bolni/a 5(arit1 i dalje stoji zatvorena! = dski s stav jedva da : nk/ionira' a privatizirana elektrodistrib /ijska tvttka Kner#1 nije spjela staviti #radsk elektrin mre po#on! Nakon to je zaprijetila da e radikalno podii /ijene' tvrtka je prilino m tnim nainima od savezne vlade spjela izm sti jo 233 milij na dolara! = stav javno# prijevoza ostao je bez #otovo polovi/e zaposleni(! Colema veina javni( #ra.evinski( projekata stoji s ptozorima prekrivenim daskama i p sta < savezna prava za stano#radnj odl ila je' od to# broja' sr iti pet tis a stambeni( jedini/a!2+ Najvei dio t ristiko# lobija Gziji ezn o H3* !Ne; i Pi -!iiisti Mi "iim iP i S S +++ !(m !! S' iN!iinr stanove < nekolik M#rada' n!lime' i i!i 7iMi stP tia sj!i j ++++++ n ++ mi!i b(Min i "Prant ske etvrti' tamonje# t ristiko# ma#neta! bn./s(a ?vikali poma#ala je podizanj protestno# lo#ora ispred jedne od zatvoreni( z#rada' =t! Bernard P bli/ Xo sin# i objanjava da ve d #o imaj planove o tome to treba initi sa =t! Bernardom' ali i( nis mo#li provesti sve dok s tamo ivjeli lj di! Tako s se okoristili katastro:om kao nainom ienja etvrti' tren tk kad je etvrt bila najslabija!!! To je sjajan teren za vee k e i apartmane! 0edini problem jest to da treba izba/iti sv on /rn sirotinj koja tamo biY)22

=l ajevi kola' privatni( k a' bolni/a' s stava javno# prijevoza i nedostatka iste vode mno#im dijelovima #rada otkrivaj da se javna s:era Ne; &rleansa ne obnavlja < dapae' brie se' a ol ja se koristi kao izlika! U ranijoj :azi kapitalistiko# %stvaralako# razaranja)' velika podr ja =jedinjeni( Gmeriki( Drava ostaj bez svoji( proizvodni( baza i de#eneriraj se' pretvaraj i se pojase rde r evni( tvorni/a i zaboravljeni( stambeni( naselja! Ne; &rleans nakon Katrine mo#ao bi dati prvi primjer novo# oblika r evno# rbano# krajobraza zapadnome svijet < pojas plijesni' razoren smrtonosnim spajanjem zastarjele javne in:rastr kt re i ekstremni( klimatski( vjeta! Gmerika dr #a #ra.evinara izjavila je 233A! #odine da s =GD toliko zaostale odravanj javne in:rastr kt re < /esta' mostova' kola' brana < da e' tijekom pet #odina' biti potrebno vie od bilij n i petsto milijardi dolara da bi se vratila okvire obiajeno# standarda! Umjesto to#a' takvi se ras(odi re i dalje!2B "stovremeno' javna in:rastr kt ra diljem svijeta s oava se s dosad nevi.enim stresom' ra#anima' /iklonima' poplavama i mskim poarima' sve estalijim pojavi i snanijim! 7ako je zamisliti b d nost kojoj sve vei broj #radova posjed je osjetljiv i d #o zanemarivan in:rastr kt r koj r e katastro:e i koja se zatim ostavlja da tr ne' a da se njezine temeljne sl #e vie nikad ne popravljaj ili obnavljaj ! U me. vremen se oni dobro potkoeni povlae tvr.ene zajedni/e #dje im privatni dobavljai isp njavaj sve potrebe! >na/i takve b d nosti jasno s se nazirali vrijeme nailaska sezone ra#ana 233*! #odine! Tijekom samo jedne #odine ind strija ob zdavanja krize doslovno je eksplodirala < dese/i novi( tvrtki laze na trite' obeavaj si# rnost i zatit sl aj da dari jo jedan od 8eliki(! 0edan od ambi/iozniji( projekata zapoela je zrakoplovna tvrtka Fest H3A %plan spaavanja oil ra#ana koji evak a/ij p d katasiiolom p t vara otmjeni provod)! U tren tk pribliavanja ol je' kompanija svojim lanovima rezervira boravak najl ks znijim #ol:-kl bovima' topli/ama ili Disne1land ! Nakon to se potvrde rezerva/ije' odabrane l ks znim mlanja/ima evak iraj iz zone dara! %Nema ekanja redovima' nema petljanja sa svjetinom < samo p tovanje prvim

razredom koje problem pretvara praznike!!! Uivajte tome to ste spjeli izbjei obiajen mete evak a/ije pted ra#anom!)2H >a one koji ostaj postoji dr #i vid privatizirano# rjeenja! Codine 233*! 5rveni je kri potpisao novo partnerstvo za djelovanja sl aj krize s kompanijom Fal-9art! %Prije ne#o to trepne' sve e se pretvoriti privatno pod zetnitvo)' izjavio je Bill1 Fa#ner' ravnatelj krizne prave na Elorida Ke1s ! %&ni posjed j isk stvo! &ni posjed j i sredstva!) Covorio je na Na/ionalnom kon#res o ra#anima #rad &rland na Eloridi < /vat em #odinjem sajm okren tom tvrtkama koje prodaj sve to bi mo#lo biti korisno sl aj nove katastro:e! %&vdje s neki izjavili$ P=tari' to je veliki biznis!P To je moj novi biznis! 8ie se ne bavim vrtnom ar(itekt rom! &dlazim pod zetnike koji se bave ienjem otpada nakon ra#anaP)' rekao je Dave Bland:old' izla#a na kon:eren/iji koji je tamo izla#ao svoje %obroke koji se sami pod#rijavaj )!24 8elik dio sporedne ekonomije katastro:e iz#ra.en je nov/em porezni( obveznika' i to za(valj j i pro/vat podr j privatizirane obnove ratnim zonama! Divovski #ovorni s radni/i koji s "rak i G:#anistan bili %elita)' nali s se pod estalom politikom paljbom zbo# troenja veliko# dijela sredstava iz dravni( #ovora na vlastite' korpora/ijske s radnike < izme. 23 i 44 posto' kako pokaz je revizija #ovorni( s radnika "rak ' provedena 233*! #odine!2* 8elik dio ti( stedstava otiao je' potp no zakonito' #oleme investi/ije iz#radnje korpora/ijske in:rastr kt re < Be/(telove bri#ade #ra.evinski( strojeva' Xallib rtonovi zrakoplovi i armade kamiona' te nadzorna str kt ta koj izra. j 7-B' 5G5" i Booz Gllen! Najradikalnije la#anje me. njima jest ono Bla/k;aterovo < paravojn in:rastr kt r ! Utemeljena +RR*! #odine' tvrtka se okoristila neprekin tim dotokom #ovora tijekom B s(eva mandata da stvori privatn vojsk od dvadeset tis a plaenika' i velik vojn baz =jevernoj 5arolini' vrijedn izme. H3 i 43 milij na dolara! 0edno izvjee o Bla/k;aterovim mo# nostima navodi sljedee$ %6azvoj lo#istiki( opera/ija kojima je mo# e bre H3I m i + " i +!+ " + ++ '+ " + +! j iN l[ " NN n " M !+ 'NNVl @N 9l lV " +!+ " " " V " !P ++!+ " "!" " li "t " " ! , Pj Sl " " " + "!" i ! ; i!iMl ili liiNi "( 'i' ml naor ani( l likop ilo veliko# Bo/in#ova modela P?SM! "vnk!i piisjiPiliij/ i iiPNKPlin! Najvei taktiki vozni poli#on

dravi!!! " 0mj/tno jezero povrine 23 (ektara po ijoj povrini na pontonima pl taj kontejneri s brodskim o#radama i oknima' prila#o.eni za ob k i vjebe desanta na neprijateljski brod! Poli#on za ob k pasa s I3 ekipa raspore.eni( diljem svijeta!!! + +33 metara d #aka streljana za ob k snajperista!)2A, Desno orijentirane novine =jedinjenim Dravama Bla/kvvater opis j kao %al-eaid p n pozitiva/a)!2I Gnalo#ija doslovno zapanj je! Cdje #od se za stavio kompleks kapitalizma katastro:e' na tom s mjest obilno ni/ale naor ane sk pine izvan do(vata drave! To i ne iznena. je - kad drave obnavljaj pojedin/i koji ne vjer j vlast' drave koje #rade redom s slabe' to stvara potranj za alternativnim sna#ama si# rnosti < radilo se t o Xezbolla( ' Bla/k;ater ' 9a(dijevoj armiji ili bandi s li/a Ne; &rleansa! 6o.enje te sporedne i privatizirane in:rastr kt re nadilazi okvire politike! Kad privatno iz#ra.ena in:rastr kt ra koja je nastala tijekom B s(eva mandata djel je kao /jelina' otkriva se potp nosti obliena drava n tar drave' snana i sposobna jednako koliko je stvarna drava slaba i lomna! Ta korpora/ijska drava sjeni nastala je #otovo isklj ivo nov/em porezni( obveznika ?R3 posto pri(oda Bla/k;atera potjee od #ovora s dravom@' naplatom ob ke osoblja ?najveim dijelom nekadanji( dravni( sl benika' politiara i vojnika@!2R Unato tome' ta divovska in:rastr kt ra nalazi se privatnom vlasnitv i pod privatnim nadzorom! Cra.ani koji s sve to platili nemaj nikakvi( prava na t sporedn ekonomij ' niti na njezina sredstva! U me. vremen je stvarna drava iz# bila sposobnost obavljanja svoji( temeljni( : nk/ija bez pomoi #ovorni( s radnika! &prema joj je zastarjela' a najvei str nja/i pobje#li s privatni sektor! Kad je Katrina darila' EK9G je morala pronai #ovorno# s radnika koji e sklapati #ovore s dr #im s radni/ima! =lino tome' kad je dolo vrijeme da se os vremeni vojni prir nik < podr j pravila koja pokrivaj odnose s #ovornim s radni/ima' vojska je taj zadatak predala jednom od svoji( najvei( #ovorni( s radnika' tvrtki 9P6" < % k i) nije vie bilo str njaka! 5"G , 0edan od vidova te ind strije koji izaziva najve strepnj jest$ koliko je ta ind strija otvoreno pristrana! Na primjer' tvrtka Bla/k;ater blisko s ra. je s pokretom za zabran pobaaja i ostalim' desno orijentiranim' pokretima! Dona/ije daje #otovo

isklj ivo 6ep blikanskoj stran/i' mjesto da oklade raspore. je na vie %konja)' kao to ini veina veliki( korpora/ija! Xallib rton IA posto svoji( prilo#a za kampanj alje 6ep blikan/ima' 5X29 Xill A3 posto! "pak' sna# mate nadilazi napor da se zamisli dan kad e politike stranke najmljivati te kompanije da (ode protivnike tijekom izborne kampanje - ili da i( koriste tajnim opera/ijama' previe %mranim) ak i za 5"G- ! H3R spijimsi senior /ia @/ #ovor i m s ran mi mi!i mor! a M!aoi !+ nn + !i mnai/ G#en/ijinoj kantini! %0edan nedavno mirovljeni a#ent rekao je tla mi m dvap t prili dok je ekao kav )' izvje je 7os Gn#/l/s +Piin/s! Kad je 9inistarstvo domovinske si# rnosti odl ilo da se podi#n %virt alne o#rade) na amerikim #rani/ama s 9eksikom i Kanadom' 9i/(ael P! 0a/kson' doministar' #ovornim s radni/ima je rekao$ %&vo je neobina prilika!!! 9olimo vas da nam se vratite i po ite nas kako da radimo svoj posao!) Clavni inspektor ministarstva objasnio je da Domovinska si# rnost %ne posjed je kapa/itete potrebne za inkovito planiranje' nadzor i realiza/ij pro#rama ?"ni/ijative si# rni( #rani/a@)!B3 Pod B s(evom vla drava i dalje posjed je sve rese vlasti < prelijepe z#rade' predsjednike kon:eren/ije za tisak' politike s kobe < ali vie ne obavlja stvarni posao vlasti' nita vie ne#o to zaposleni/i Nikeovom po#on Beaverton i dalje ivaj teniske! Posljedi/e odl ke koj je donijela sadanja politika vr( ka' da svoje d nosti na koje s izabrani s stavno predaj #ovornim s radni/ima' protezat e se onkraj trajanja samo jedne administra/ije! Kad se trite jednom stvori' mora se tititi! Kompanije samome sr/ kompleksa kapitalizma katastro:e sve vie drav i nepro:itne dr #e #ledaj kao izravn konk ren/ij < iz korpora/ijske perspektive' kad #od vlade ili ( manitarne or#aniza/ije izvre svoje tradi/ionalne zadae' #ovornim s radni/ima otimaj posao koji se moe izvesti z ostvarivanje zarade! %>anemarena obrana < kako mobilizirati privatni sektor /ilj potpore Domovinskoj si# rnosti) < #lasi naslov jedno# izvjea iz 233*! #odine ijem s se savjetodavnom odbor nale neke od najvei( korpora/ija sektor i koje pozorava na to %da izljevi :ederalne samilosti koje se oit j pr anj pomoi rtvama katastro:a tje na sposobnost trita da pravlja vlastitom izloeno rizik )!B+ "zvjee je objavio =avjet za me. narodne

odnose' i njem se tvrdi da lj di' ako znaj da e im vlast pritei pomo' izostaje poriv da plaaj privariziran zatit ! U slinome ton ' #odin dana nakon Katrine' direktori trideset najvei( korpora/ija =jedinjenim Dravama sk pili s se pod zajednikim nazivnikom &kr #lo# stola o biznis ' ijem se lanstv nalaze El or' Be/(tel i 5(evron! =k pina se prozvala Partnerstvo za nadzor katastro:e i odma( se poalila da im nepro:itni sektor izlaskom na teren nakon katastro:e' %kvari posao)! &ito s im ( manitar/i i nevladine dr #e zadrle trite dona/ijama #ra.evinsko# materijala' mjesto da je H+3 " V " " K5 #l!l="U " " M V " N+V !+ "! i "!" 9l M!" l 9 " " M V !+ " " Ni " " + " " !+ "" " "!" " " " " " " " i ++++ Tl " + "jetl5 bolje od " "j/dinj/ i( n!mill!i!?-P 8elik ilio le a#resivnosti iM!vi iv iz injeni/e tla korpora/ijski svijet dobro Mna da zlatno doba neo#ranieni( savezni( #ovora ne moe trajati mno#o d lje! 8lada =jedinjeni( Dtava tet ra ravno ekonomsk kriz ' za to je velikim dijelom zasl na de:i/itarna potronja kojom se plaalo stvaranje privatizirane ekonomije katastro:e! To znai da e prilino skoroj b d nosti broj #ovora drastino opasti! Potkraj 233*! #odine' vojni analitiari s iznijeli predvi.anja da bi se Penta#onov prora n za nabave' tijekom sljedee# desetljea' mo#ao smanjiti za #otovo 24 posto!BB Kad se rasprsne mje( r katastro:e' tvrtke kakve s Be/(tel' El or i Bla/k;ater iz# bit e velik dio svoji( primarni( pri(oda! " dalje e posjedovati visok te(nolo#ij i oprem koj s pribavili na troak porezni( obveznika' ali e morati iznai nov poslovni model' nov nain kojim e pokrivati svoje visoke trokove! =ljedea :aza razvoja kompleksa kapitalizma katastro:e savteno je jasno vidljiva < z porast broja krizni( sit a/ija' z vlad koja nee moi podmirivati ra ne' z stanovnitvo koje bl di zbo# nesposobne drave' sporedna korpora/ijska drava iznajmljivat e svoj in:rastr kt r katastro:e svima koji s plateno sposobni' po najvioj trino podnoljivoj /ijeni! Na prodaj e biti sve - od (elikoptera na krovovima z#rada' preko pitke vode' do leajeva sklonitima! Bo#atstvo ve danas pr a neki vid izlaza za n d sl aj najvee# broja katastro:a < njime se k p j s stavi rano# pozoravanja za podr ja kojima s dari ts namija esti' njime se #omilaj zali(e Tami:l a za sljede naval epidemije! Njime se k p je voda

bo/ama' #eneratori' satelitski tele:oni i privatne poli/ije! U vrijeme izraelsko# napada na 7ibanon 233*! #odine amerika je vlada pok ala bar poetk vlastitim dravljanima naplatiti trokove evak a/ije < naposljetk je morala od stati od to#a!BH Gko nastavimo tom prav/ ' slike lj di koji stoje na krovovima Ne; &rleansa ne samo to daj vid nerazrijeen dio amerike povijesti rasni( nejednakosti' ne#o sl e i kao vjesnik kolektivne b d nosti apart(ejda katastro:e kojem o prav na preivljavanje odl j oni koji s sposobni platiti vlastiti bije#! Cledaj i prema nadolazeim katastro:ama < ekolokim i politikim < esto pretpostavljamo da emo se svi zajedno s oiti s njima' da s nam potrebne vode koji s(vaaj koliko ve plovimo tim k rsom samo nitenja! "pak' nisam toliko si# rna! 9oda je dio razlo#a zato se toliki dio nai( H++ s vjereni da e i( nova/ spasiti oil ono# n!iN#oi/#!i! +3 nar njetomi/no moe objasniti i injeni/ zato toliki broj B s(/vili pristaa potj/i/ iz kranske zajedni/e Posljednji( dana! U i#ri nije samo potreba za vjero vanjem da postoji pomoni izlaz iz svijeta koji stvaraj ! 8anije jest da je Dr #i dolazak parabola ono#a to stvaraj na ovome svijet - s stav koji zaziva razaranje i katastro: da bi' nakon to#a' privatnim (elikopterima i zranim mostovima sebe i svoje prijatelje prenio boansk si# rnost! Dok #ovorni s radni/i (itaj da razvij alternativne i stabilne izvore pri(oda' kao jedan od mo# i( kazao se biznis provjere otpornosti ostali( korpora/ija! Time se bavio Pa l Bremer prije odlaska "rak < m ltina/ionalne kompanije pretvarao je si# rnosne mje( re' sposobne da nesmetano nastave : nk/ionirati ak i kad se oko nji( raspadaj drave kojima djel j ! Prvi rez ltati vidljivi s predvorjima mno#i( veliki( nj jorki( i londonski( poslovni( z#rada < aerodromske si# rnosne provjere popraene za(tjevima za ispravama s :oto#ra:ijom i rend#enima < ali ta ind strija stremi daleko vie' mata o #lobalnoj privatiza/iji kom nika/ijski( mrea' zdravstv i ener#eti/i tren /ima krize' i sposobnosti za pronalaenje i transport #lobalizirane radne sna#e samo sredite velike katastro:e! Dr #o mo# e podr je razvoja koje je prepoznao kompleks kapitalizma katastro:e lei pravljanj #radovima < zadae poli/ije i vatro#asa/a #ovorom se prenose na privatne zatitarske tvrtke! %"sto ono to rade

za vojsk sred Eal de' mo# komotno raditi i za poli/ij sred 6enoa)' izjavio je #lasno#ovornik tvrtke 7o/k(eed 9artin st denome 233H!B4 "nd strija predvi.a da e se ta nova trita radikalno razviti tijekom sljedee# desetljea! 0asn vizij prav/a kretanja ti( trendova daje 0o(n 6obb' bivi zapovjednik postrojbe Delta Eor/e' sadanji spjeni poslovni konz ltant! U ve opepoznatom mani:est to #a je napisao za asopis East 5ompan1 opis je %krajnji is(od) rata protiv terora' kao %nov' daleko vri prist p na/ionalnoj si# rnosti' iz#ra.en ne oko drave ne#o oko #ra.ana i privatni( tvrtki!!! =krb za si# rnost postat e zadaom mjesta #dje ivite i ono#a za ko#a radite' ba kao to to biva i sa zdravstvenom skrbi)!B* 6obb nastavlja$ %"m ni pojedin/i i m ltina/ionalne korpora/ije prvi e se izv i iz nae# kolektivno# s stava i radije se odl iti za najmljivanje kakve privatne vojne tvrtke' kakve s Bla/k;ater ili Triple 5anop1' koje e tititi nji(ove domove i po#one i spostavljati zatitn o#rad oko svakodnevno# ivota! Usporedne transportne mree < koje se razvijaj iz H+2 Ti!ij!ii v v nmipini i in tvnitir!i i :rinrnviTmi 0Mr lNrn +++ rvt niV i!rillT l)! T58"lvrp si# iano# i dobro ?iNi ` ++++++ mi# #nijivil!i dr #o)' laj elitni svijet ve Mivi p nim ivotom' ali ko(b predvi.a da e srednja klasa brzo poi za tim primjerom %stvaraj i pri#radske zajedni/e koje e dijeliti trokove zatite)! Takva %Pokloplj/na pred#ra.aP rasporedivat e i odravati pomone #eneratore i kom nika/ijske mree)' njima e patrolirati privatne mili/ije %koje s prole korpora/ijsk ob k i (vastaj se svojim najs vremenijim s stavima reak/ije na krizn sit a/ij )! Dt #im tijeima' svijet pri#radski( >eleni( zona! G oni izvan te zatitne o#rade!!! %oni e se morati zadovoljiti osta/ima na/ionalno# s stava! Ctavitirat e amerikim #radovima #dje e postati s bjektima danonono# nadzora i r bni( ili nepostojei( sl bi! =iromani nee imati dr #o pribjeite)! B d nost koj opis je 6obb velikoj mjeri podsjea na sadanjost Ne; &rleansa' #dje s iz t evina iznikle dvije iznimno razliite vrste o#ra.eni( zajedni/a! = jedne strane stoje takozvani EK9G-ini #radovi samotni' zapeak zbijeni lo#ori prikoli/a za siromane sttadalnike;

iz#radili s i( Be/(telovi ili El orovi #ovorni s radni/i' njima pravljaj privatne zatitarske tvrtke ije op(odnje kr e polj nanim parkiralitima' dre novinare podalje i prema preivjelima se ponaaj kao prema zloin/ima! = dr #e strane zdi se o#ra.ene zajedni/e iz#ra.ene bo#atim #radskim etvrtima < G d bon i Carden Distri/t ' mje( ri : nk/ionalnosti koji kao da s se potp nosti izdvojili iz drave! =amo nekoliko tjedana nakon ol je' stanovni/i s tamo ve imali vod i snane pomone #enetatore! Nji(ovi bolesni lijeili s se privatnim bolni/ama' nji(ova dje/a po(a.ala s nove artet-kole! Kao i obino' nis imali potrebe za javnim prijevozom! U nj orlinskom pred#ra. =t! Bernard Paris(' tvttka D1n5orp na sebe je pre zela najvei dio poli/ijsko#a posla - one dr #e etvrti izravno s najmile zatitarske tvttke! "zme. te dvije vrste privatizirani( s vereni( drava zdie se nj orlinska inai/a 5rvene zone - prostor kojem broj bojstava vrto#lavo raste' a etvrti kakva je 7o;er Nint( Fard pretvaraj se post-apokaliptin niij zemlj ! 6eperski (it koji izvodi 0 venile' snimljen ljeto nakon Katrine' sjajno opis je okr enje$ %]ivimo kao Xaiti' bez vlasti) < posrn la drava =GD!BA Bill e i#le1' nj orlinski odvjetnik i aktivist primijetio je$ %To to se zbiva Ne; &tleans samo je kon/entrat' jasnija verzija zbivanja diljem nae zemlje! =vaki #rad naoj domovini nosi velike slinosti s Ne; H+B domovini otioa/i s io s siava javno# oni'iMovaiiN!i' javno# si!miov'iiiN!i' dravne zdravstvene skrbi i kazneno# prava! Gko ne sprijeimo onikoji ne podravaj javno obrazovanje' zdravstvo i stanovanje' nastavit e /ijel ov drav pretvarati 7o;er Nint( Fard!)BI Taj pro/es je ve odavno zeo ma(a! 0o jedan traak vida b d nost apart(ejda katastro:e moe se otkriti bo#atom' rep blikanskom pred#ra. Gtlante! Tamonji stanovni/i zaklj ili s da im je dosta da svojim porezima na nekretnine s bven/ioniraj kole i poli/ij siromanim a:roamerikim pred#ra.ima! 6e:erend mom s odl ili osnovati vlastiti #rad' =and1 =prin#s' koji moe vlastite poreze troiti na svoji( +33 333 stanovnika' i pritom ne dijeliti pri(ode diljem daleko vee# okr #a E lton! 0edini problem bio je to =and1 =prin#s nije imao #radsk vlast koj je trebalo stvoriti iz temelja - od prik pljanja poreza preko rbanistiko# plana do iz#radnje parkova i

rekrea/ije! U r jn 2334!' mjese/ kad je poplava po#odila Ne; &rleans' stanovni/ima =and1 =prin#sa javili s se predstavni/i #ra.evinsko# i konz l-tantsko# diva' kompanije 5X29 Xill' s nesvakidanjim prijedlo#om - mi emo obaviti posao za vas! >a poetn /ijen od 2A milij na dolara #odinje' kompanija se obvezala iz temelja podii potp no nov #rad!BR Nekoliko mjese/i kasnije' =and1 =prin#s je postao prvi % #ovorni #rad)! >a nov #radsk prav izravno s radila samo etvori/a djelatnika < svi ostali bili s vezani #ovorima! 6i/k Xirsekorn' voda Xillovo# projekta' opis je =and1 =prin#s kao %list bijelo#a papira bez ijedne : nk/ije vlasti)! Dr #om novinar je rekao da %dosad nitko naoj ind striji nije stvorio #rad takvi( razmjera)!H3 Gtlanta 0o rnal-5onstit tion izvje je da %kad je =and1 =prin#s odl io za pravljanje #radom zeti #ovorne s radnike' to se smatralo smionim eksperimentom)! Tijekom samo #odine dana' pomama za #ovornim #radovima ve je (arala im nim pred#ra.ima Gtlante i postala % obiajenim post pkom na sjever okr #a E lton)! = sjedne zajedni/e pole s za primjerom =and1 =prin#sa i tako.er na re:erend m odl ile postati samostalnim #radovima i na #ovor zeti nov #radsk vlast! 0edan od novi( #radova' 9ilton' za t je zada odma( najmio 5X29 Xill < tvrtka je stekla isk stvo! Ubrzo se rodila kampanja kojoj s novi korpora/ijski #radovi eljeli stvoriti vlastiti okr #' to bi znailo da nijedan nji(ov porezni dolar ne bi odlazio siromana s sjedstva! Plan je naiao na estok otpor izvan enklave naime' politiari s tvrdili da bez ti( porezni( sredstava ne bi vie mo#li odravati velike s stave H+H podsjea !i Ne; , Pi leans i neto i !niNe n!i 9a#.a.!,P ++ lim iin niiii pred#ra.ima Gil!iniezavrio je trideseto#odinji kriarski po(od korporatizina s /iljem podrivanja i %deranja) drave < ne samo to s privatnim r kama zavrile sve javne sl #e' ne#o i sama djelatnost vlasti' dakle' ptavljanje! &sobito je prikladno to je taj revol /ionarni korak nainila pravo kompanija 5X29 Xill! Korpora/ija je "rak zaradila milij ne dolara na #ovorima koji s je obvezivali da izvrava temeljn : nk/ij vlasti' naime' nadzor ostali( #ovorni( s radnika! U -ri 7anki' nakon ts namija' ne samo to je ta tvrtka #radila l ke i mostove ne#o je imala zada %sveob (vatno# pravljanja pro#ramom obnove in:rastr kt re)!H2 U Ne; &rleans

nakon Kattine kompanija dobiva 433 milij na dolara da iz#radi EK9Gine #radove' te da b de spremna obaviti isti taj posao sl aj nove katastro:e! 8eliki metat privatiza/ije drave tren /ima nesvakidanji( okolnosti' tvrtka to danas ini svakidanjim okolnostima! Gko je "tak posl io kao laboratorij ekstremne privatiza/ije' onda je :aza ispitivanja oito zavrila! H+4 ini/ijative "zrael kao po ka i opomena 8isoke #ranine o#rade ne pripadaj svijet C la#a' ne#o svijet pri# ivaa b ke z a top teve' l ks znim loama na stadionima' prostorima za nep ae' zatienim zonama na aerodromima i %o#ra.enim zajedni/ama)!!! &ne jasno otkrivaj sve povlasti/e im ni( i zavist siromani( i to na nain ne #odan za obje strane! =to nije isto kao tvrditi da nis inkovite! 5(ristop(er 5ald;ell' vii rednik' T(e Feekl1 =tandard' st deni 233*!+ Desetljeima s svi tvrdili da sveopi kaos ispija svjetsk ekonomij ! Pojedinani okovi i krize mo#li s se iskoristiti kao pol #a za otvaranje novi( trita' ali nakon to je prvi ok obavio posao' za trajan ekonomski rast bili s potrebni relativan mir i stabilnost! Tako #lasi pri(vaeno objanjenje zato s devedesete bile toliko spjene < po zavretk Xladno# rata' ekonomije s bile slobodne da se sredotoe na tr#ovin i la#anja i kako s drave postajale sve povezanije i ovisne jedne o dr #ima' mo# nost da bombardiraj jedna dr # bivala je sve manja! Na =vjetskom ekonomskom :or m Davos ' 233A! #odine' politiari i vode korpora/ija razbijali s #lave zbo# stanja koje je' bar nazi#led' pori/alo tonost te opepri(vaene tvrdnje! To s nazvali %Dilemom iz Davosa) koj je 9artin Fol:' kol mnist Einan/ial Timesa opisao kao %kontrast izme. ekonomija prikladni( za svijet i problematini( politiki( pro#rama)! &n pie da se ekonomija s oila s %nizom okova < b rzovnim slomovima nakon 2333! #odine' teroristikim asima ++! r jna 233+!' ratovima G:#anistan i "rak ' trvenjima oko amerike politike' skokom realni( /ijena na:te na razine nevi.ene jo od sedamdeseti( #odina' prekidnom pre#ovora Do(i ?pre#ovori =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije@ i s kobima izazvanim iranskim n klearnim ambi/ijama) < a ipak' ista ta ekonomija nala se

%zlatnom dob nairoko raspodijeljeno# rasta)! 0ednostavnim rijeima' svijet ide k vra# ' na obzor se ne nazire stabilnost' a #lobalna ekonomija sve to pozdravlja #romo#lasnim apla zom! Ubrzo nakon to#a H+* sovsk ni i ni ako se i iM#ovara sa mii( nN! i ma za n dim! ml ne od nosi-' onda ++ njr in- moe bili! Gko si- nakon to#a popria s mo# im la#aima' onda s to dosati nevi.ena zlatna vremena)!2 laj zb nj j i trend tako.er se prati pomo ekonomsko# indikatora nazvano# %indeks odnosa pitolja i kavijata)! Taj indeks prati prodaj borbeni( mlazni( aviona ?pitolj@ i l ks zni( mlanjaka ?kavijar@! Tijekom sedamnaest #odina' indeks otkriva da je razdobljima kad se prodavalo mno#o lovaki( zrakoplova' prodaja l ks zni( mlanjaka padala i vi/e versa < kad je rasla prodaja l ks zni( mlanjaka' opadala je prodaja vojni( aviona! Naravno' ai/a ratni( pro:itera vijek se spijevala obo#atiti prodajom or ja' ali s oni' ekonomski #ledano' bili beznaajni! "stina s vremeno# trita #lasi da nije mo# e ostvatiti snaan ekonomski pro/vat sred nasilja i nestabilnosti! "pak' ta istina vie ne vrijedi! &d 233B! nadalje' dakle' od #odine invazije na "rak' indeks otkriva da je porasla prodaja i lovaki( zrakoplova i l ks zni( mlanjaka < brzo i istovremeno' to znai da je svijet sve manje mirno mjesto' a da se istovremeno ak m lira jo vei pro:it!B Calopiraj i ekonomski rast Kini i "ndiji djelomino je zasl an za porast potranje za l ks znim proizvodima' ali je za to' jednakim dijelom' zasl no i irenje sko# vojno-ind strijsko# kompleksa #otovo sveob (vatni kompleks kapitalizma katastro:e! Clobalna nestabilnost danas ne po#od je samo malenoj #r pi tr#ova/a or jem < ona stvara #oleme pro:ite visoko-te(nolokom si# rnosnom sektor ' #ra.evinarstv ' privatnim zdtavstvenim tvrtkama koje lijee ranjene vojnike' na:tnom i plinskom sektor < i naravno' svim #ovornim s radni/ima iz vojne ind strije! 6azmjeri zarada koji s se nali na ko/ki oito s dovoljni za pokretanje ekonomsko# pro/vata! 7o/k(eed 9artin' iji je bivi potpredsjednik predsjedavao odborom kojem je #lasno za#ovarao rat "rak ' primio je samo 2334! #odine 24 milijardi dolara ameriki( porezni( obveznika! Demokratski kon#resmen Xenr1 Fagman primijetio je da taj iznos %nadilazi br to domai proizvod +3B drave' med kojima se nalaze "sland' 0ordan i Kostarika!!! a vei je i od

zajedniki( b deta 9inistarstva tr#ovine' 9inistarstva n tarnji( poslova i Uprave za malo pod zetnitvo kao i k pne zakonodavne #rane vlasti)! =am 7o/k(eed bio je %trite nastajanj )! Tvrtke kao to je 7o/k(eed ?izme. 2333! i 2334! #odine /ijena dioni/e te tvrtke trostr ila je vrijednost@ velikim s dijelom dio H+A indeks =pade " @elense' %mjerilo M!a vrijednost dioni/a pod i ni Ni i na ol Si a ne' zrakoplovstva i svemirski( te(nolo#ija' te domovinske si# rnosti)' svake #odine' od 233+! do 2334! biljei prosjeni( +4 posto porasta - sedam i pol p ta vie ne#o to poveanje biljei indeks =tandard i Poor koji mjeri vrijednosti 433 kompanija tijekom isto# razdoblja!H Dilem iz Davosa jo vie podjar je izrazito pro:itabilan model privatizirane obnove' stvoren "rak ! 8rijednosti dioni/a #ra.evinski( tvrtki' a med njima s i oni divovi koji s se nakon ratova i prirodni( katastro:a omastili #ovorima bez javno# natjeaja' porasle s 243 posto izme. travnja 233+! i travnja 233A! &bnova i iz#radnja pretvorila se toliko velik posao da se svako novo razaranje doek je s s(itom koji prate sijane pon de javni( dioni/a < B3 milijardi za obnov "raka' +B milijardi za obnov nakon ts namija; +33 milijardi za Ne; &rleans i obal >aljeva; A'* milijardi za 7ibanon!4 Teroristiki napadi koji s obino vrto#lavo r ili b rze' sada se primaj sa slinim zb .enjem! Nakon ++! r jna 233+! b rzovni indeks Do; 0ones strmo#lavio se za *I4 bodova odma( po otvaranj trita! Nas prot tome' A! srpnja 2334-' dana kad s etiri bombe eksplodirale londonskom javnom prijevoz ' pri em s dese/i iz# bili ivote' a stotine pretrpjele ranjavanja' ameriko trite vrijednosni/a zatvorilo se na vioj razini ne#o dan prije -NasdaO se podi#ao za A bodova! &no#a dana kolovoz iste #odine' nakon to je britanska poli/ija (itila dvadeset etiri os mnjiena koji s navodno planirali raznijeti mlanjake koji s letjeli prema =jedinjenim Dravama' indeks NasdaO je poskoio za ++'H boda' velikim dijelom za(valj j i vrto#lavom spon vrijednosti dioni/a domovinske si# rnosti! >atim s t i doslovno besprizorna bo#atstva na:tno# sektora < 233*! #odini' Kggon9obil sam biljei H3 milijardi dolara pro:ita' to je najvii pro:it koji je ikad zabiljeen' dok nje#ovi kole#e i s parnike kompanije me. kojima je i 5(evron' nis previe zaostale!* Kao i korpora/ije povezane s obranom' nisko#radnjom i domovinskom

si# rno ' na:tni sektor svoje bo#atstvo poveava svakim novim ratom' teroristikim napadom ili ra#anom 4! kate#orije! &sim to bere kratkorone polodove visoki( /ijena povezani( s nesi# rnim stanjem dravama proizvo.aima na:te' na:tna ind strija neprekidno spijeva katastro:e pretvoriti d #orone prednosti - ili time to je velik dio sredstava za obnov G:#anistana spjela skren ti iz#radnj sk po/jene /estovne in:rastr kt re kao pratnj novom na:tovod ?istovremeno je najvei dio ostali( projekata obnove sta#nirao@' ili %# raj i) novi H+I " Pi M !iva ni! i iW iV i ni s/.a ++ les/ti( #oil +++!+ ++V a.eseto#a stoljea! ++ li im rij! i na " te i plina toliko je blisko pi/pl/t/na s rkonomijoni katastro:e < obje s temeljni Mtok veine kat a si mla iM koji li obje v k korist < da zasl je da b de smatrana poasnim dodatkom kompleks kapitalizma katastro:e! >avjere nis potrebne Nedavna b ji/a katastro:a preobrazila se toliko spektak larne pro:ite da s mno#i lj di diljem svijeta doli do isto# zaklj ka < bo#ati i moni za/ijelo smiljeno izazivaj katastro:e da bi i( mo#li iskoristiti! U srpnj 233*! #odine' na/ionalna anketa provedena me. dravljanima =jedinjeni( Drava otkriva da treina ispitanika vjer je da je vlada mijeana napade ++! r jna' ili da nije inila nita ime bi i( sprijeila jer je %eljela da =jedinjene Drave zarate na Bliskom istok )! =line s mnje pro#one vein katastro:a posljednji( #odina! U 7o isianis nakon dara Katrine po sklonitima s br jale #lasine da brane ne bi pop stile da i( potajno nis minirali s /iljem % nitenja /rnako# dijela #rada' dok je bjelaki dio ostao s () < t je pretpostavk iznio 7o is Earrak(an' vo.a pokreta Nation o: "slam!A Na =ri 7anki sam esto sl ala teorije daje ts nami pokren o niz podvodni( detona/ija koje s izvele =jedinjene Drave da bi mo#le poslati vojsk j #oiston Gzij i pre zeti potp n nadzor nad tamonjom ekonomijom! "stina je istovremeno i manje zlokobna i daleko opasnija! Kkonomski s stav koji za(tijeva neprekidan rast' dok istovremeno #azi #otovo sve ozbiljne pok aje nametanja ekoloki( propisa' stvara neprekidan niz katastro:a na vlastitom podr j < nevano je radi li se o vojnim' ekolokim ili :inan/ijskim! Clad za lakim i brzim pro:itom kakav n di isto spek lativno la#anje trita vrijednosni/a' val ta i nekretnina

pretvotila se mainerije za stvaranje kriza' kao to dokaz j azijska :inan/ijska ktiza' meksika kriza na/ionalne val te i kolaps dot-/oma! Naa zajednika ovisnost o prljavim' neobnovljivim izvorima ener#ije izaziva jo neke krize < prirodne katastro:e ? estalost se poveala za HB3 posto od +RA4!@' ratove koji se vode za nadzor nad ionako siromanim izvorima ?ne samo ratovi "rak ili G:#anistan ' ne#o i s kobi manji( razmjera kao to s oni Ni#eriji' Kol mbiji ili = dan @' to za posljedi/ ima teroristike reak/ije ?istraivanje provedeno 233A! otkriva da se broj teroristiki( napada od poetka rata "rak poveao sedmerostr ko@!I H+R #ovore da e' samo ako i dalje ostanemo na ovom p ni' stiM! i jo ee i estalije! Dakle' izazivanje katastrola mo# e je prep stiti nevidljivoj r /i trita! U tom podr j ona istinski radi svoj posao! "ako kompleks kapitalizma katastro:e ne smilja planove za izazivanje kataklizmi na kojima se (rani ?iako bi "rak mo#ao biti iznimka od pravila@' postoje brojni dokazi da ind strijske #rane koje #a sainjavaj istin marno rade da osi# raj nesmetano djelovanje tren tani( katastro:alni( trendova! 8elike na:tne kompanije #odinama :inan/iraj pokret za pori/anje posljedi/a klimatski( promjena; Kggon9obil je na taj pot(vat potroio' kako se pro/jenj je' neki( +* milij na dolara tijekom posljednji( deset #odina! Unato tome to je taj :enomen iznimno dobro poznat' daleko se slabije poima me. i#ra izme. ind strije katastro:e i elitni( tvora/a javno# mnijenja! Nekoliko tje/ajni( vain#tonski( tr stova moz#ova < me. kojima s National "nstit te :or P bli/ Poli/1 i 5enter :or =e/ rit1 Poli/1 < primaj izdan :inan/ijsk potpor vojne ind strije i #ovorni( s radnika 9inistarstva domovinske si# rnosti koji izvlae izravan pro:it iz slika kojima te instit /ije svijet prikaz j kao mrano i po#ibeljno mjesto ije se nevolje moe rijeiti samo silom! =ektor domovinske si# rnosti tako.er se sve vie povez je s medijskim korpora/ijama' to je doslovno or;ellovski razvoj do#a.aja! Codine 233H!' div di#italne kom nika/ije 7egisNegis za AA4 milij na dolara k p je =eisint' tvrtk koja se bavi tra#anjem za poda/ima i koja blisko s ra. je na podr j nadzora sa saveznim i dravnim sl bama! "ste te #odine' kompanija Ceneral Kle/tri/' inae vlasnik televizijske mree NB5' k pila je "n8ision' proizvo.aa poznato# po kontroverznim napravama za pronalaenje bombi koje se koristi zranim l kama i ostalim javnim

prostorima! "n8ision je' na #ovorima s 9inistarstvom domovinske si# rnosti izme. 233+! i 233*! zaradio zapanj j i( +4 milijardi dolara < izv kavi #ovorima vie od bilo koje dr #e kompanije!R To pritajeno irenje kompleksa kapitalizma katastro:e na prostor medija mo#lo bi se pokazati kao novi vid korpora/ijske siner#ije koja je iz#ra.ena na vertikalnoj inte#ra/iji' neizmjerno omiljenoj tijekom devedeseti(! U svakom sl aj ' poslovno to ima savreno# smisla! =to je dr tvo vie ob zeto panikom' vjereno da svakoj damiji e teroristi' to s vijesti #ledanije' kompleksi prodaj sve vee koliine biometriki( identi:ika/ija i detektora tek i( eksploziva i podie se sve vie o#rada opremljeni( visokom te(nolo#ijom! Gd t zarade devedesetima skrivao se snovima o otvorenom' %malenom planet ) bez #rani/a - ist t lo# novom tis lje H23 5k&"ll Uli i j t U k!lt!l=l X ili ' l!oNr ini " ovisi li ++ " ko " @? "#!lt=t 8& < ?@/l &l llMj!l' ++!++ tiP' #ra.evine do n! lMoi!i i i nni ++ !mili lijiMkova < jest mo# nost postizanj odre.ene taMiniP klimatske stabilnosti i #eopolitiko# mira! "zrael i stalna drava apart(ejda katastro:e Dok se analitiari m e da pojme dilem iz Davosa' pojavlj je se nov konsenz s! Nije se do#odilo da je trite postalo im no na nestabilnost - barem ne doslovno tako! Qinjeni/a jest da je neprekidan priljev katastro:a do te mjere oekivan da se vjeito prila#odljivo trite promijenilo i skladilo s tim novim stanjem stvari < nestabilnost je nova stabilnost! U raspravama o tom ekonomskom :enomen koji nastaje nakon ++! r jna' "zrael se esto spominje kao kr nski dokaz! 8eim dijelom prolo# desetljea "zrael je proivljavao vlastit minijat rn inai/ dileme iz Davosa < ratovi i teroristiki napadi dobivali s na zama( ' dok je b rza Tel Gviv rasla do rekordni( razina sporedno s nasiljem! 0edan b rzovni analitiar izjavio je na Eog Ne;s ' nakon bombaki( napada 7ondon A srpnja$ %U "zrael se svakodnevno s sre s prijetnjom terora' a to trite taste ve /ijel #odin !)+3 0ednako kao i #lobalna ekonomija ope' izraelska je politika sit a/ija' veina se slae' katastro:alna' ali tamonja ekonomija nikad nije bila snanija' sa stopom rasta koja je' 233A stala z bok stopi rasta Kine i "ndije! &no to "zrael ini zanimljivim okvirima modela pitolja i kavijara jest injeni/a da je tamonja ekonomija ne samo otporna tren /ima

teki( politiki( data kakvi s bili rat protiv 7ibanona 233*! i predaja pojasa Caze Xamas 233A! ne#o je na sve to "zrael stvorio ekonomij koja se vidljivo razvija izravno rea#iraj i na eskala/ij nasilja! 9no#o #odina prije ne#o to s amerike i e ropske kompanije s(vatile mo# nost pro/vata ttita #lobalne si# rnosti' izraelske te(noloke tvrtke danonono s radile na razvijanj ind strij domovinske si# rnosti' sektor kojim dominiraj i danas! "zraelski izvozni instit t pro/jenj je da "zrael djel je B43 tvrtki koje prodaj proizvode vezane z domovinsk si# rnost < 233A! #odine na trite lazi B3 novi( tvrtki! Cledano iz korpora/ijske perspektive' takav tazvoj inio je "zrael modelom koji e ttite podraavati nakon ++! r jna! "pak' #ledano iz dr tveno-politike perspektive' "zrael moe posl iti za jo jedn svr( !!! po k i opomen ! Qinjeni/a da "zrael i dalje iva stalnom napretk ' nato ratovima protiv s sjeda i porast nasilja na ok piranim podt jima' on otktiva koliko je po#ibeljno #raditi ekonomij na temeljima pretpostavke ttajno# rata i sve vei( katastro:a! H2+ #odina < zaokreta koji je ostavio d bok i slabo istraen tje/aj na spoie.n propast svi( mo# nosti ostvarenja mira! Posljednji p t kad je na bliskom istok %b kn la) iole vjerljivija mo# nost mira' jo smo ivjeli ranim devedesetima' vremen kad je velika veina "zraela/a vjerovala da nastavak s koba vie nije poeljan! Pao je kom nizam' otpoinjala je in:ormatika revol /ija' pa je n tar izraelske poslovne zajedni/e prevladavalo vjerenje da krvava ok pa/ija Caze i >apadne obale' z dodatak bojkota koji s arapske drave nametale "ztael ' #roava izraelsk ekonomsk b d nost! Pratei eksplozij %trita nastajanj ) diljem svijeta' iztaelskim je korpora/ijama dojadilo da i( rat sporava< eljele s postati dijelom visokopro:ltno# svijeta bez #rani/a' a ne ostati zatoeni/e re#ionalni( trvenja! Kad bi izraelska vlada mo#la sklopiti bar nekakav mirovni sporaz m s Palestin/ima' izraelski bi s sjedi prekin li bojkot i drava bi se nala savrenom poloaj da postane bliskoistina mrea slobodne tr#ovine! Codine +RRB! Dan Cilerman' tadanji predsjednik =aveza izraelski( tr#ovinski( komora' #lasno je za#ovarao takav stav! %"zrael bi mo#ao postati jo jedna obina drava!!! tonije' mo#ao bi postati strateko' lo#istiko i marketinko sredite /ijele re#ije' bliskoistini =in#ap t ili Xon# Kon#' #dje m ltina/ionalne kompanije smjetaj svoje ptave!!!

Covorimo o jednoj potp no dr #aijoj ekonomiji!!! "zrael mora djelovati i to (itro da se prila#odi ili e prop stiti t jedinstven ekonomsk ivotn prilik ! Potom emo moi rei$ PKto' mo#li smo!!!P)++ "ste te #odine' =(imon Peres' tadanji ministar vanjski( poslova' objanjava sk pini izraelski( novinara zato je tom tren tk mit neizbjean! G #ovorio je o jednoj potp no osobitoj vrsti mira! %Ne stremimo mir stje#ova)' rekao je Peres! %Nas zanima mir trita!)+2 Nekoliko mjese/i kasnije' iztaelski premijer Jitz(ak 6abin i voda Palestinske oslobodilake or#aniza/ije Jasser Gra:at r kovali s se na travnjak Bijele k e i tako oznaili primjen =poraz ma iz &sla! =vijet je slavio' a nji( s troji/a podijelili Nobelov na#rad za mir +RRH! #odine - zatim je sve polo po zl ! 8rijeme &sla moda je bilo razdoblje najvee# optimizma izraelskopalestinskim odnosima' ali le#endarno r kovanje nije oznailo potpisivanje sporaz ma! Bio je to tek do#ovot o zapoinjanj pre#ovora koji je najtea pitanja ostavio nerijeenima! Gra:at se naao nezavidn pre#ovarakom poloaj ; morao je pre#ovarati ak i o vlastitom povratk na ok pirana podr ja' nije osi# rao nikakav sporaz m o stat s 0er zalema' nita o palestinskim H22 " X + " i i ( " + 0" ' !++ " ti i l j Vt N! " , P!l!l l 9" !++ l - " " S S " V " l + " " " N - " l T' ! J !N ` !"8 " ' " P " " ! ! N! i ` ! ` ` " " ' "! ! " ! ' '! U+++++!+ " l!l i rM!itll) kl SNi P P UPl " ++U i " l!l (PN " i l!l i iP svi- dr #o sjest " ++!+ +++ jesi ++ i il V !+ i!ijmPi irom #rani/e i sk! P i i j ##eriia ia #lobaliza/ij/ i lM!ra/l/i i lPalesiin/i' i ako se pretpostavljalo' trebali s doivjeti toliko opipljivo poboljanje ivotne svakodnevni/e koje e stvoriti daleko bolje vjete za stvaranje %mira stje#ova) tijekom b d i( pre#ovora! Tako je' barem' obeavalo &slo! Posljedinom slom pridonijeli s brojni imbeni/i! "zrael/i s opt iva( bombae-samo boji/e i 6abinovo bojstvo! Palestin/i s p ivali na bjesom no irenje nezakoniti( naseobina razdoblj &sla' prikaz j i to kao dokaz da se mirovni pro/es temelji' rijeima =(lomoa Ben-Gmija' izraelsko# ministra vanjski( poslova lab ristikoj vladi K( da Baraka' %na neo-kolonijalistikim zasadama)' smiljen tako da e %nakon to napokon zavlada mir izme. nas i

Palestina/a' slijediti stanje ovisnosti ili naprijed smiljen nedostatak jednakosti izme. ta dva entiteta)!+B 6asprave o tome tko je %minirao) mirovni pro/es' ili je li mir istin bio stvarni /ilj pro/esa' dobro s poznate i is/rpno s istraene! "pak' rijetko se spominj dva' slabo raz mljiva' imbenika izraelsko# povlaenja jednostranost < oba s povezana s jedinstvenim nainom na koji je 5ikaka kola svojim kriarskim po(odom prodrla "zrael! 0edan je bio priljev sovjetski( >idova' izravna posljedi/a eksperimenta r ske ok-terapije! Dr #i imbenik bio je prijelaz izraelske izvozne ekonomije' s one koja se temelji na tradi/ionalnim dobrima i visokoj te(nolo#iji' na ekonomij nerazmjerno ovisn o prodaji znanja i re.aja povezani( s prot teroristikim djelovanjim! &ba ta imbenika velikoj s mjeri podrivala pro/es &sl < dolazak 6 sa smanjio je izraelsk ovisnost o palestinskoj radnoj snazi i omo# io m aniti se na ok piranim podr jima' dok je brz razvoj visokote(noloke ekonomije si# rnosti najbo#atijim i najmonijim izraelskim kr #ovima prob dio snan potreb za odba/ivanjem mirovni( pre#ovora ime borbe neprekidnom i vjeito rast em 6at protiv terora! Nesretnom povijesnom pod darno ' poetak pre#ovora &sl tono se poklapa s najbolnijom :azom r sko# eksperimenta 5ikake kole! Na travnjak Bijele k e troji/a s se r kovala +B! r jna +RRB! Tono tri tjedna nakon to#a' 0elj/in je poslao tenkove da p /aj na z#rad parlamenta otvaraj i time p t najokr tnijoj dozi ekonomsko# oka! Tijekom devedeseti( #odina' bivi =ovjetski =avez nap ta otprilike milij n >idova i seli "zrael! Useljeni/i koji pristi iz bive# =ovjetsko# H2B drav malen kao io je "zrael! 6azmjerno' bilo bi to jednako kao tla svi stanovni/i Gn#ole' Kampttije i Per a spakiraj prtlja# i istovremeno se presele =jedinjene Drave! U K ropi bi to bilo jednako sl aj da se /ijela Crka preseli Eran/ sk ! Kad se prvi val sovjetski( >idova p tio prema "zrael ' mno#i s odl ili ivjeti idovskoj dravi nakon to s /ijelo#a ivota trpjeli vjerske pro#one! No' nakon to# prvotno# vala' btoj r ski( imi#ranata "zrael radikalno se poveava i dovodi izravn vez s koliinom patnji koj s t skome narod nanosili nji(ovi doktori ekonomsko# oka! Kasniji valovi sovjetski( seljenika nis inili idealistiki nastrojeni /ionisti ?mno#i s ptilino %nate#n to) dokazivali svoje idovsko

podrijetlo@; bile s to oajne ekonomske izbje#li/e! %Nije najvanije kamo smo kren li' ne#o otk da piistiemo)' izjavio je za Fas(in#ton Times izbje#li/a koji je ekao pred izraelskim veleposlanstvom 9oskvi +RR2! #odine! Clasno#ovornik Eor ma sovjetski( >idova za taj e#zod s priznaje da %i( nije privlaio "zrael' ne#o da s osjeali da i( iz ===6-a tjetaj politika nestabilnost i tamonji ekonomski taspad)! Daleko najvei val stie odma( nakon 0elj/inova p a +RRB! < pravo tten tk kad se "zrael ra.ao mirovni pro/es! Nakon to#a "zrael se iz bive# =ovjetsko# =aveza seli jo *33 333 lj di!+4 Takva demo#ta:ska pteobrazba obrn la je ve ionako kr(k dinamik sporaz ma! Prije dolaska sovjetski( izbje#li/a' "zrael se nije mo#ao ni kojem razdoblj odvojiti od palestinsko# stanovnitva Cazi i na >apadnoj obali < nje#ova ekonomija nije mo#la preivjeti bez palestinske radne sna#e' nita vie ne#o to Kali:ornija ne moe preivjeti bez 9eksikana/a! =vako# je dana oko +43 333 Palestina/a odlazilo iz svoji( domova Cazi i na >apadnoj obali i p tovalo "zrael da tamo iste li/e i #rade /este' dok s palestinski zemljoradni/i i tr#ov/i p nili kamione robom i prodavali je "zrael i dr #im dijelovima to#a podr ja!+* &bje s strane bile me. sobno ekonomski ovisne < "zrael je pod zeo drastine mjere da palestinskim podr jima onemo# i razvoj samostalne tr#ovine s arapskim dravama! G onda' ba kad je &slo st pilo na sna# ' presjekla se ta d boka me. ovisnost! >a razlik od palestinski( tadnika ija je nazonost "ztael dovodila pitanje /ionistiki plan za(tjevima kojim je od iztaelske drave ttaila povrat otete zemlje i jednaka #ra.anska prava' stotine tis a 6 sa koji s tom tren tk nadrli "zrael pol ile s potp no s protan inak! &snaili s /ionistike /iljeve znatno poveavi broj >idova k pnom H2H si UYP'lP! V P U ++ ++++ ? ++++ ++ """ V8"8 ili il iK i "" X i l!l " iK"5X5 N&8& l!lMllolXNt i Xl 9l is! " s Palestini in ! "P!in!i !"&! o jka lnP9! "Mi!ni je pi P/o provodit i politik ``M! varanja) < zatvorio je #ran izme. "zraela i ok pirani( podr ja! ? irani/a je ostajala zatvorena danima' ak i tjednima' to je Palestin/e spreavalo da odlaze na posao i prodaj svoj rob ! >atvaranje je otpoelo kao privremena mjera' toboe kao od#ovor na teroristike prijetnje! Ubrzo se pretvorila novi stat s O o < podr ja

s ostala odvojena ne samo od "zraela ne#o i me. sobno' nadzirana jo sloenijim i jo vie poniavaj im s stavom nadzorni( toaka! Codina +RRB! smatrala se praskozorjem novo# doba nade' ali mjesto to#a' pokazalo se da je to #odina tijekom koje s se ok pirana podr ja iz troni( spavaoni/a' kojima je obitavala najnia klasa izraelske drave' preobrazila za# ljive zatvore! Tijekom to# isto# razdoblja < izme. +RRB! i 2333! #odine < dvostr io se broj izraelski( naseljenika na ok piranim podr jima!+A Neko este' #r bo nainjene naseljenike naseobine pretvorile s se raskona' tvr.ena pred#ra.a s vlastitim privatnim /estama' oito s namjerom da se pretvore dodatke izraelskoj dravi! Tijekom razdoblja &sla "zrael je nastavio prisvajati klj ne zali(e vode na >apadnoj obali za opskrb naseljenika' dok je "zrael tekla samo manja koliina! U tome s novi seljeni/i odi#rali slabo istraen lo# ! 9no#i stanovni/i bive#a =ovjetsko#a =aveza koji s "zrael pristi#li bez prebijene pare' doivjevi da im tijekom deval a/ije izazvane okterapijom nestane sva ivotna te.evina' lako se priv eni na ok pirana podr ja #dje s k e i stanovi bili neizmjerno je:tiniji i #dje s se n dili spe/ijalni zajmovi i bon si! Neka od najambi/iozniji( naselja < re/imo' Griel na >apadnoj obali koji se (vali vlastitim sve ilitem' (otelom i minijat rnim i#ralitem za #ol: < a#resivno s novaila po bivem =ovjetskom =avez ' slala izvi.ae i otvarala internetske strani/e na r skome jezik ! U Griel s takvim prist pom spjeli dvostr iti broj stanovnika' te danas naselje nosi nadimak %mala 9oskva)' #dje s natpisi na prodavaoni/ama pisani dvojezino < (ebrejski i r ski! Polovi/a tamonji( stanovnika bili s novi seljeni/i iz bive# =ovjetsko# =aveza! "zraelska sk pina Pea/e No; pro/jenj je da ile#alnim naseljima ivi oko dvadeset pet tis a izraelski( dravljana koji potpadaj pod t kate#orij i izvje je da s mno#i 6 si poli na p t %a da pojma nis imali kamo tono id )!+I U "zrael se nekoliko #odina nakon =poraz ma iz &sla drale obeanje o tr#ovinskoj borbi za napredak na prilino dramatian nain! Tijekom H24 #lonain ekonomij ' osora i visokoi/iii(Si !mVi- ivmm SNn t iN! (iWii!im/ %!) telekom nika/ije i intern/tske t/(onolo#ije P"P/l Gviv i + 7 la pretvorili s se bliskoistone ispostave =ili/ijske doline! Na vr( n/ mje( ra rlot-/oma +4 posto izraelsko# br to dravno# proizvoda pristizalo je iz

visoke te(nolo#ije i otprilike polovi/e njezina izvoza! To je izraelsk ekonomij inilo %ekonomijom najovisnijom o te(nolo#iji na svijet )' kako pie B siness Feek < dvostr ko vie ne#o =jedinjene Drave!+R " jo jednom s pridoli/e odi#rale odl n lo# tijekom to# pro/vata! 9ed stotinama tis a =ovjeta koji s devedesetima pristi#li "zrael nalo se vie visokoobrazovani( znanstvenika ne#o to i( je tijekom osamdeset #odina postojanja diplomiralo na najpoznatijem izraelskom te(nikom :ak ltet ! 9ed njima s bili mno#i koji s tijekom Xladno# rata radili na sovjetskoj strani < i kako je zapisao jedan izraelski ekonomist' %postali s raketno #orivo izraelske te(noloke ind strije)! =(lomo Ben-Gmi opis je #odine nakon r kovanja Bijeloj k i kao %jedno od najvelianstveniji( razdoblja ekonomsko# rasta i otvaranja trita ?izraelskoj@ povijesti)!23 Takvo otvaranje trita obeavalo je bla#odat za obje s kobljene strane - ipak' iz zimaj i kor mpiran elit oko Gra:ata' Palestin/i s ostali nepojmljivo ne-pris tni pro/vat nakon &sla! Najvea prepreka bila je politika zatvaranja' politika koja nijednom nije kin ta tijekom etrnaest #odina postojanja! Prema =aria 6o1' str njakinji za Bliski istok s (arvard-sko# =ve ilita' nakon na#lo# zatvaranja #rani/a +RRB! #odine slijedile s katastro:alne posljedi/e za palestinsk ekonomij ! %>atvaranje je bilo jedinstven i najtei dar ekonomiji tijekom razdoblja &sla i nakon to#a jedina mjera koja je nanijela nepro/jenjiv tet ve ionako #roenoj ekonomiji)' izjavila je jednom intervj ! 6adni/i nis mo#li raditi' prodavai nis mo#li prodavati rob ' zemljoradni/i nis mo#li do svoji( polja! Codine +RRB! BDP po #lavi stanovnika opada #otovo B3 posto < sljedee #odine broj Palestina/a koji s ivjeli ispod #rani/e siromatva poveava se za BB posto! Do +RR*!' tvrdi 6o1 koja je podrobno dok mentirala ekonomske posljedi/e zatvaranja' %** posto palestinske radne sna#e ostalo je nezaposleno ili najveoj mjeri #otovo bez posla)!2+ Daleko od %mira trita)' &slo je Palestin/ima znailo od miranje trita' manje posla' manje slobode < i' temeljno' dok s se naselja irila' sve manje zemlje! Bilo je to potp no neodrivo stanje koje je ok pirana podr ja pretvorilo bav bar ta koja je plan la kad je Griel =(aron 0er zalem posjetio mjesto koje m slimani nazivaj al-Xaram al-=(ari: ?>idovima je to Brdo Xrama@ < bilo je to r jn 2333! i tada je zapoela dr #a inti:ada! H2*

inTiPXUrt iiii iviniT' Nmn %--!!i' NnSim X k j Nr r!ima oar#K iznio v!amp " S!ivi. srpnj 2333!' i/ d!t je i!i pon da bilo najvie to e Palestin/i ikad dobiti Gralat je tada okren o leda izraelskoj dareljivosti i tako dokazao da nikad nije bio iskren svojini mirovnim naporima! Nakon to#a i nakon provale dr #e inti:ade "zrael/i s iz# bili vjer pre#ovore' izabrali Griela =barona i poeli #raditi' kako s je nazivali' si# rnosn barijer ' koj Palestin/i nazivaj >idom apart(ejda < mre betonski( zidova i elini( o#rada koje prate #rani/ >elene linije iz +R*A!' #ladno zadir i palestinski teritorij i odvlaei tako #olema naseljenika podt ja izraelsk drav ' ba kao i B3 posto svi( izvora vode nekim podr jima!22 Nema s mnje da je Gra:at elio vie od ono#a to s n dili 5amp David ili Tabi' sijenj 233+!' no ti sporaz mi ni kojem sl aj nis bili na#rade' kakvima s prikazivani! "ako s i( "zrael/i neprekidno iznosili kao dotad nevi.eno iroko#r dne pon de' 5amp David nije pon dio ni najmanj odtet Palestin/ima koje s silom pro#nali iz domova i zemlje tren tk stvaranja drave "zrael +RHI! #odine - niti se pribliio zadovoljavanj minimalno# prava Palestina/a na samoodre.enje! Codine 233*! =(lomo Ben-Gmi' #lavni pre#ovara izraelske vlade 5amp David i Tabi' odst pa od stranake linije i priznaje da %5amp David nije bio prop tena prilika za Palestin/e! Da sam Palestina/ i ja bi( jednako tako odbio pon d iz 5amp Davida)!2B Bilo je t jo imbenika koji s zrokovali povlaenje Tel Gviva iz ozbiljni( pre#ovora tijekom mirovni( pre#ovora nakon 233+! < imbeni/i jednako snani kao i Gra:atova navodna kr tost ili =(aronovo osobno stremljenje za stvaranjem %vee# "zraela)! 0edan je povezan s zletom izta-elske te(noloke ekonomije! U ranim devedesetima' izraelska ekonomska elita traila je mir ime napretka' ali napretka koji s iz#radili tijekom #odina &sla i koji se daleko manjoj mjeri oslanjao na mir ne#o to s isprva pretpostavljali! Kad je "zrael s(vatio da je in:ormatika te(nolo#ija nje#ovo mjesto #lobalnoj ekonomiji' to je znailo da se klj tasta skriva slanj ta nalni( ipova 7os Gn#eles i 7ondon' a ne kabasto# tereta Bejt t ili Damask! Uspje( te(nolokom sektor nije traio da "zrael odrava dobros sjedske odnose s arapskim dravama ili okona ok pa/ij palestinski( podr ja! "pak' spon te(noloke ekonomije bila je samo ptva :aza s dbonosne izraelske ekonomske preobrazbe! Dr #a je dola

nakon sloma dot-/om ekonomije 2333! #odine' kad s vodee izraelske tvrtke morale pronai nov ni na #lobalnome tiit ! H2A je izraei reze ne#o ono koj /mi# nrzav ! nrravt je oiim!iii dosio no slobodno# pada' te s lipnj 233+! #odine analitiari predvi.ali da e steaj zavriti oko tristo izraelski( tvrtki visoke te(nolo#ije i da e to pro zroiti # bitak desetaka tis a radni( mjesta! T/lavivsk/ poslovne novine Clobes naslov objavlj j da je 2332! #odina %naj/rnja #odina izraelske ekonomije jo od +R4B!)2H 0edini razlo# zato re/esija nije bila jo tea' primje j novine' bio je taj da je izraelska vlada brzo intervenirala tako to je poveala ras(ode za vojsk za +3'A posto' to se dijelom plaalo rezanjem prora na so/ijalni( sl bi! 8lada je tako.er poti/ala te(nolok ind strij na nap tanje in:ormatiki( i kom nika/ijski( te(nolo#ija' te na prijelaz podr je te(nolo#ija zatite i nadzora! U tom s razdoblj "zraelske obrambene sna#e odi#rale lo# slin poslovnom ink bator ! 9ladi izraelski vojni/i eksperimentirali s s mrenim s stavima i re.ajima za nadzor dok s sl ili obvezni vojni rok' a zatim s ' vrativi se #ra.anskom ivot ' svoja otkria pretvarali poslovne planove! Proradio je /ijeli niz novi( tvrtki' spe/ijalizirani( za sve' od %trai i dari) kopanja podataka' preko kamera za nadzor' do izrade pro:ila terorista!24 Kad je trite te robe i sl #a doslovno eksplodiralo #odinama nakon ++! r jna' izraelska je drava otvoreno pri(vatila nov vizij na/ionalne ekonomije < rast koji je stvarao mje( r dot-/oma zamijenit e pro/vat ind strije domovinske si# rnosti! Bio je to savren brak tvrdolinijatva stranke 7ik d i radikalno# pri(vaanja ekonomske teorije 5ikake kole' tjelovljene =(aronovom ministr :inan/ija' Benjamin Netanva( ' i novom # verner "zraelske sredinje banke' =tanlevj Eis/(er ' #lavnom tvor/ 99E-ovi( p stolovina sa okterapijom 6 siji i Gziji! Do 233B! "zrael ve biljei pravo zapanj j i oporavak; do 233H! drava je naiz#led izvela do - nakon posvemanje# sloma stajala je bolje od bilo koje dr #e zapadne ekonomije! >a najvei dio to# rasta zasl no je izraelsko promiljeno prikazivanje sebe kao s permarketa za te(nolo#ij domovinske si# rnosti! U pravi as! 8lade diljem svijeta odjednom s oajno trebale or .e za lov na teroriste' jednako kao i za posti#n a lj dske inteli#en/ije arapskome svijet ! Pod vodstvom stranke 7ik d' izraelska se drava predstavila kao izlobeni prostor za

najs vremenij drav domovinske si# rnosti' pozivaj i se na viedesetljetno isk stvo ratovanja s arapskom i m slimanskom opasno ! "zraelska por ka =jevernoj Gmeri/i i K ropi bila je kristalno jasna < rat protiv terora' koji ste netom objavili' mi vodimo od nae# postanka! G sada e vam nae te(noloke tvrtke i privatizirane pij nske kompanije pokazati kako se to radi! H2I oiireni;/za pronrrrronsriri/ tennnrnpr1ii! < /rvnrt/Tl mr im ;j,!! nmr vanni "Mra/i je pel 0o est p ia #odinje bio domain vaniji( kon#resa o domovinskoj si# i osti i #oivao zakonodav/e' poli/ijske zapovjednike' eri:e i direktore iz svi( drava svijeta - opse# i veliina sk pova rasli s svake #odine! Dok je tradi/ionalni t rizam patio zbo# nesi# rnosti' praznin je' dijelom' isp nio taj vid sl beno# ptot teroristiko# t rizma! Na jednom takvom ok pljanj veljai 233*!' koje je opisivano kao %raz#ledavanje tajne strane ?izraelske@ borbe protiv terorizma)' dele#ati iz EB"-a' 9i/roso:ta i sin#ap tske tvrtke 9ass Transit =1stem ?med ostalima@ obili s neka med najpoznatijim t ristikim odreditima "zrael < Knesset' Btdo Xrama i >id plaa! Na svakom od ti( mjesta posjetitelji s raz#ledavali i divili se si# rnosnim s stavima koji podsjeaj na tvr.ave' te razmatrali to bi od to#a mo#li iskoristiti kod k e! U svibnj 233A! "ztael #o je nekoliko direktora najvei( ameriki( zrani( l ka' koji tamo po(a.aj seminare o te(nikama pro:iliranja i nadzora a#resivni( p tnika koje se koriste na me. narodnom aerodrom Ben C rion Tel Gviv ! =teven Crossman' nadzornik letova na me. narodnom aerodrom &akland Kali:orniji' objanjavao je da s tamo doli jer s %"zrael/i le#endarni zbo# svoji( s stava si# rnosti)! Neki do#a.aji mrani s i teatralni! Na primjer' tijekom 9e. narodno# kon#resa o domovinskoj si# rnosti' 233*! #odine' izraelska je vojska priliila %sim la/ij katastro:e s velikim brojem rtava koja zapoinje #rad Ness >iona i zavrava bolni/i Gsa: Xaro:e() < kako s najavljivali or#anizatori!2A No' to nis politiki kon#tesi' ne#o iznimno nosni poslovni sajmovi na kojima se pokaz je nadmo izraelski( zatitatski( tvrtki! Posljedino tome' izraelski izvoz proizvoda povezani( s prot tetoristikim

djelovanjim! porastao je 233*! za +4 posto' dok se za 233A! ptedvi.a 23-postotni tast < s k pnom zatadom od +'2 milijarde dolara #odinje! "zraelski izvoz vojne opreme 233*! dosee rekordni( B'H milijarde dolara ? sporedbi s +'* milijardi +RR2!@' to "ztael ini etvrtim po red najveim prodavaem or ja na svijet ' veim ak i od Ujedinjeno# Kraljevstva! "zrael na NasdaOovoj listi ima vie te(noloki( dioni/a < vei dio povezan je sa si# rno i zatitom < od bilo koje dr #e strane drave' a =jedinjenim Dravama posjed je vie re#istrirani( patenata od "ndije i Kine zajedno! Nje#ov te(noloki sektor' najveim dijelom povezan sa si# rno i zatitom' pokriva *3 posto k pno# izraelsko# izvoza!2I 7en 6osen' istakn ti izraelski investi/ijski bankar izjavio je za asopis Eort ne$ %=i# rnost je vanija od mira!) >a vrijeme pre#ovora &sl ' %lj di H2R za stavljani rasi!),U ivio#ao je i aij/ niznis %osi# ranja zas ti-U n lM rin' !+ i diljem svijeta< velikoj je mjeri zasl an za izraelski meteorski ekonomski spon posljednji( #odina! Nije pretjerano rei da je ind strija 6ata protiv terora spasila posrn l izraelsk ekonomij ' jednako kao to je kompleks kapitalizma katastro:e po(itao pomo svjetskim tritima dioni/a! Kvo nekoliko primjera dose#a te ind strije$ a =vaki poziv nj jorkoj poli/iji snima se i analizira s stavima koje je stvorila izraelska tvrtka Ni/e =1stems! Ni/e =1stems tako.er nadzire kom nika/ije losan.eleske poli/ije i kompanije Time Farner' i pravlja nadzornim kamerama na na/ionalnom aerodrom 6onald 6ea#an i radi za jo desetke najvaniji( klijenata!B3 a 7ondonsk podzemn eljezni/ nadzir kamere tvrtke 8erint koja se nalazi vlasnitv izraelsko# te(noloko# diva 5omverse! 8erintov oprem za nadzor koriste i 9inistarstv obrane =jedinjeni( Drava' na me. narodnom aerodrom D lles' na 5apitol Xill i montrealskom metro ! Tvrtka ima klijente vie od pedeset drava svijeta' a pomae i divovskim korpora/ijama kakve s Xome Depot i Tar#et da na ok dre svoje zaposlenike!B+ a >aposleni/i 7os Gn#eles i 5ol mb s drava &(io' nose elektronike %pametne identi:ika/ijske karti/e) koje proizvodi izraelska kompanija = per5om koja na sva zvona objavlj je da njezinim savjetodavnim odborom predsjedava bivi direktor 5"G-e' 0ames

Foolse1! 0edna neimenovana e ropska drava sklopila je sa = per5omom sporaz m o izradi na/ionalno# identi:ika/ijsko# pro#rama; dr #a je nar ila pilot-pro#ram za %biometrike p tovni/e)' to s ' oba sl aja' iznimno pitne ini/ijative!B2 a >atitne s stave :ireivalla nekim najveim amerikim elektronikim kompanijama proizvodi izraelski te(noloki div 5(e/k Point < iako s korpora/ije svoja imena odl ile zadrati tajnosti! =ama tvrtka tvrdi da %IR posto kompanija s popisa Eort ne 433 koristi nji(ove si# rnosne s stave)!BB a Tijekom priprema za :inale ameriko# no#ometa 233A! svi zaposleni/i me. narodnoj zranoj l /i 9iami proli s ob k %prepoznavanja zloina/a' a ne samo opasni( predmeta) < pritom s se koristili psi(olokim s stavom Be(avior Pattern 6e/o#nition, to #a razvija izraelska a = stav za prepoznavanje zoraka ponaanja ?op! prev!@ HB3 9#ililii i +Mia/l=Ke M"!U " le Xi t!/ + Si ++ v i i loi i! " i iP' i iNi ii # i n!i i i iijPj mi ai-ioiliiiiiii n Ne; G#/om sklopili #ov i/ o ob /i zaposlenika prolili tanj p tnik iim"ii njima s Boston' =an Eran/is/o' Clas#o;' Gtena i londonski " leatl o; i jo mno#i dr #i! 7 ki radni/i delti rijeke Ni#er razdiranoj s kobima takodet s proli Ne; G#eov ob k ' jednako kao i zaposleni/i nizozemsko# 9inistarstva ptavos da' vari Kipa slobode i a#enti &djela za borb protiv terorizma nj jorke poli/ije!BH Kad je im na nj orlinska etvrt G d bon Pla/e odl ila nakon Kattine posjedovati vlastite poli/ijske sna#e' za t je svr( najmila sl #e izraelske zatitarske tvrtke "nstin/tive =(ootin# "nternational!B4 G#enti ptidr eni Kraljevskoj konjikoj poli/iji' kanadskoj saveznoj poli/ijsko a#en/iji' proli s ob k kompaniji "nternational =e/ rit1 "nstr /tors' tvrtki sa sjeditem 8ir#iniji koja se spe/ijalizirala za ob k poli/ijski( sl benika i vojnika! &#laavaj i svoje %teko steeno izta-elsko isk stvo!!!)' njezini s instr ktori %veterani izraelski( spe/ijalni( postrojbi' nekadanji pripadni/i "zraelski( obrambeni( sna#a' "zraelski( poli/ijski( prot teroristiki( jedini/a i =l be javne si# rnosti ?P=(in BeitP@! Na popis elitne klijentele nalaze se EB"' vojska =jedinjeni( Gmeriki( Drava' ameriko mornariko pjeatvo ?marin/i@' amerike spe/ijalne desantne postrojbe ?=KG7@ i londonska #radska poli/ija!B* U travnj 233A!

#odine' spe/ijalni imi#ra/ijski a#enti' pridr eni amerikom 9inistarstv domovinske si# rnosti' koji rade z #rani/ s 9eksikom' proli s intenzivn ' osmodnevn ob k koj je or#anizirala tvrtka Colan Cro p! Kompanij s osnovali bivi asni/i izraelski( spe/ijalni( postrojbi' a mo# se po(valiti s vie od B 433 zaposlenika sedam drava! %>apravo smo samo naim pro/ed rama dodali izraelsko isk stvo)' izjavio je direktor operativno# odjela tvrtke T(omas Pearson o stt kt ri ob ke koja pokriva sve < od borbe #olim r kama' preko vjebi #a.anja do %istinsko# saviavanja te(nike vonje terenski( vozila)! Kompanija Colan Cro p' tren tano sa sjeditem Eloridi' i dalje prodaje svoj izraelski pedi#re' ali proizvodi i rend#enske re.aje' detektore kovina i p ke! "zme. mno#i( vlada i slavni( osoba' me. njezinim klijentima nalaze se Kggon9obil' =(ell' Tega/o' 7eviPs' =on1' 5iti#ro p i Pizza X t!BA Kad je B /kin#(amska palaa poeljela nov si# rnosni s stav' odl ila se za tvrtk 9a#al' jedn od dvije iztaelske kompanije koje s ' najveim dijelom osmislile iz#radnj izraelske %si# rnosne barijere)!BI HB+ vnje/inin z'A mt jarae aoiara na #rani/ama s rvieKsikom i Kanadom < opremljeni( elektronikim s/nM!orima' b/spilot nim letjeli/ama' nadzornim kamerama i s tis osamsto nadzorni( tornjeva < jedan od #lavni( partnera bit e joj Klbit! To je dr #a izraelska tvrtka koja je velikoj mjeri povezana s iz#radnjom kontroverzno# izraelsko# zida' %najvee# #ra.evinsko# pot(vata izraelskoj povijesti)' vrijedno# 2'4 milijarde dolara!BR Dok sve vie i vie drava (ita tvr.av ?zidovi i s vremene zatitne o#rade podi se na #rani/ama izme. "ndije i Kamira' =a dijske Grabije i "raka' G:#anistana i Pakistana@' %si# rnosne barijere) mo#le bi se pokazati kao najvee med tritima katastro:e! >ato Klbit i 9a#al ne mare za nemilosrdne dar/e ne#ativno# p bli/iteta koji izraelski zid privlai na sebe sa svi( strana < zapravo' oni to smatraj besplatnom reklamom! %7j di vjer j da smo mi jedini koji posjed jemo isk stvo ispitivanja opreme stvarnim vjetima)' objanjava direktor 9a#ala' 0a/ob Kven-Kzra!H3 8rijednost dioni/a Klbita i 9a#ala dvostr ila se nakon ++! r jna' to je obiajeno kretanje za izraelske dioni/e s podr ja domovinske si# rnosti! 8erint < koji nosi nadimak %djed video-nadzora prostora) < do ++! r jna nije poslovao nimalo

pro:itabilno' no izme. 2332! i 233*!' /ijena dioni/a se vie ne#o trostr ila < za(valj j i pro/vat nadzora!H+ Nesvakidanja spjenost izraelski( kompanija s trita domovinske si# rnosti dobro je poznata svim promatraima b rze' ali se o njoj rijetko raspravlja kao o politikom imbenik n tar te re#ije! G takve s rasprave potrebne! Nije nimalo sl ajno da se odl ka izraelske drave da %prot tero-rizam) smjesti samo sredite izvozne ekonomije potp nosti poklopila s nap tanjem mirovni( pre#ovora' jednako kao i s jasnom strate#ijom preoblikovanja okvira s koba s Palestin/ima < ne kao borbe protiv na/ionalistiko# pokreta s jasnim /iljevima povratka zemlje i ostvarivanja prava' ne#o kao dijela #lobalno# 6ata protiv terora < rata protiv alo#ini(' :anatini( sila predani( samo razaranj ! Kkonomija ni kojem sl aj nije prvotni pokreta eskala/ije s koba re#iji nakon 233+! #odine! Naravno' nijednoj strani ne manjka %#oriva) za nasilje! "pak' n tar to# konteksta' toliko protivno#a mir ' ekonomija se' nekim tren /ima pokazala kao sila prot tee koja je neodl ne politiare # rala pre#ovore' kao to je bilo i poetkom devedeseti( #odina! Pro/vat ind strije domovinske si# rnosti samo je pre smjerio taj pritisak i tako stvorio jo jedan snaan sektor okren t nastavk nasilja! HB2 na#li rasi nakon ""! r jna oznaava brza dr tvena strati:ika/ija izme. bo#atili i siromani( n tar drave! 6azvoj si# rnosti prati val privatiza/ija i prora nski( rezova so/ijalni( pro#rama' ime je doslovno poniteno ekonomsko naslje.e lab ristiko# /ionizma i stvorena epidemija nejednakosti kakv "zrael/i jo nis doivjeli! Codine 233A! ispod #rani/e siromatva ivi 2H'H posto "ztaela/a' dok siromatv ivi B4'4 posto k pno# broja dje/e sporedbi sa samo I posto dje/e dvadeset #odina ranije!H2 "ako se sve bla#odati pro/vata nis dijelile nairoko' pokazale s se toliko nosnima za manji dio "zraela/a' osobito za onaj moni dio' beavno povezan s vojskom i vla ? z sve ve obiajene kor p/ijske korporativne skandale@' da je ivotno vana ini/ijativa za mir doslovno isparila! =kretanje izraelsko# poslovno# sektora prema politi/i bilo je dramatino! 8izija koja danas ob zima telavivsk b rz nije vie slika "zraela kao re#ionalne tt#ovinske mree' ne#o slika : t ristike tvr.ave sposobne da preivi sred mora lj ti( neprijatelja! Takav revidirani stav

najjasnije se primje je ljeto 233*!' kad je izraelska vlada tobonje pre#ovore o razmjeni zarobljenika s Xezzbola(om pretvorila neo#ranien rat! Najvee izraelske korpora/ije ne samo to s podravale rat' one s #a' tovie' sponzorirale! =vjee privatizirana izraelska me#a-banka dijelila je naljepni/e s natpisima %9i smo pobjedni/i) i %9i smo snani)' dok je' istovremeno' izraelski novinar i romanopisa/ Jitz(ak 7aot neprekidno pozoravao$ %&vaj rat je prvi koji e se pretvoriti prilik za promidb jedno# od najvei( operatera mobilne tele:onije koji #a koristi kao divovsk teklamn kampanj !)HB Potp no je jasno da se iztaelska ind strija vie ne mora plaiti rata! >a razlik od +RRB!' kad je s kob smatran preprekom rast ' telavivska b rza doivljava spon kolovoz 233*!' mjese/ razorno# rata s 7ibanonom! U posljednjem kvartal ' koji biljei i krvav eskala/ij s koba na >apadnoj obali i Cazi nakon Xamasove izborne pobjede' "zrael biljei zapanj j i I-postotni k pni ekonomski rast' to je trostr ko vea stopa tasta ne#o to je tijekom isto# razdoblja biljei ekonomija =jedinjeni( Drava! Palestinska ekonomija' pak' 233*! biljei pad izme. +3 i +4 posto' te stop siromatva koja narasta do A3 posto!HH 9jese/ dana nakon to s Ujedinjeni narodi pro#lasili prekid vatre izme. "zraela iz Xezbolla(a' na nj jorkoj se b rzi odrava spe/ijalna kon:eren/ija o la#anjima "zrael! Kon:eren/iji je bilo nazono vie od dvjesto izraelski( kompanija < veina nji( dolazi iz sektora domovinske si# rnosti! U tom s se tren tk 7ibanon ekonomska kretanja doslovno HBB tani( k a i medi/inski( proizvoda do mlijeka - raiavalo N/ r evine nakon izraelski( napada bombama i raketama! Ne marei za tje/aj rata' por ka nj jorko# sk pa odie s(itom$ %"zrael je otvoren za posao - i od vijek je bio otvoren za posao)' objavio je' pozdravljaj i dele#ate' izraelski veleposlanik Ujedinjenim narodima Dan Cillerman!H4 =amo deset #odina ranije' takav vid s(ienja ratom bio bi nezamisliv! Upravo je Cillerman kao ravnatelj "zraelsko# saveza tr#ovinski( komora pozvao "zrael da z#rabi povijesn prilik i pretvori se %bliskoistoni =in#ap r)! =ada je jedan od najvatreniji( izraelski( ratni( ( kaa i za(tijeva jo ve eskala/ij s koba! Cillerman je na

mrei 5NN izjavio da %iako je moda politiki nekorektno' a moda i neistinito stvrditi da s svi m slimani teroristi' iznimno je bliz istini da s #otovo svi teroristi m slimani! Dakle' to nije samo "zraelov rat! &vo je svjetski rat)!H* Takva prepor ka za beskonani svjetski rat jednaka je onoj koj je B s(eva administra/ija podastrla kao poslovni prijedlo# novoro.enom kompleks kapitalizma katastro:e nakon ++! r jna! To nije rat kojem moe pobijediti ijedna drava < samo' pobjeda ionako nije ni bitna! Bitno je stvoriti %si# rnost) n tar tvr.eni( drava i taj pro/es podjarivati neprekidnim i ne pretjerano snanim s kobima ispod ti( zidina! Na neki nain' taj je /ilj jednak onome to s #a imale privatne zatitarske tvrtke "rak < osi# ravanje podr ja i zatita vladara! Ba#dad' Ne; &rleans i =and1 =prin#s tek s tra/i primjera o#ra.ene b d nosti koj stvara i kojom pravlja kompleks kapitalizma katastro:e! U "zrael je taj pro/es najvie znapredovao < /ijela se drava preobrazila tvr.en i o#ra.en zajedni/ ' okr en pro#nanima koji ive /rvenim zonama rrajne izopenosti! Tako iz#leda dr tvo nakon to iz# bi ekonomski interes za mir i svim se silama tr di boriti i izvlaiti pro:it beskonanom rat protiv terora kojem pobjednika nema! 0edan kraj iz#leda kao "zrael < dr #i kraj nalik je na Caz ! "ako izraelski sl aj pripada me. ekstreme' dr tvo koje se njem stvara i nije toliko jedinstveno! Kompleks kapitalizma katastro:e b ja vjetima neprekidni( s koba manje# intenziteta! To kao da je krajnja toka svi( podr ja katastro:e < od Ne; &rleansa do "raka! Gmeriki s vojni/i travnj 233A! #odine poeli provoditi plan pretvorbe nekoliko rizini( ba#dadski( etvrti %o#ra.ene zajedni/e) < postavivi oko nji( kontrolne toke i betonske zidove - ije e se stanovnitvo nadzirati biometrikom te(nolo#ijom! %Bit emo kao Palestin/i)' prorokovao je jedan stanovnik Gd(ami1e dok je #ledao kako oko nje#ove etvrti rast zidovi!HA Nakon to svima postane jasno da se Ba#dad HBH i/ %mn n) prrrvnrin m /imp isoi mnij m rNi#rnj - nrsKonnmi nr koji najveim dijelom vode privatni vojna i i paravojn/ postrojbe' blaen n tolikoj mjeri da je mo# e iM zemlje izv i prirodna bo#atstva z pomo plaenika koji vaj naltovod/' plat:orme i spremnike vode!

Postalo je ve obiajeno da se militatizirana #eta Cazi i na >apadnoj obali' s nji(ovim betonskim zidovima' o#radama pod naponom i kon-t rolnim tokama' spore. j s j noa:rikim s stavom bant stana kojim s 5rn/i zadravani #etima dok s im na izlaz pte#ledavane prop sni/e! %"zraelski zakoni i praksa na ok piranim palestinskim podr jima velike podsjeaj na apart(ejd)' izjavio je veljai 233A! 0o(n D #ard' j noa:riki odvjetnik i spe/ijalni izvjestitelj Ujedinjeni( naroda za pitanja lj dski( ptava na palestinskim podr jima!HI =linosti doslovno bod oi' ali postoje i razlike! 0 noa:riki bant stani biti s bili radni lo#ori' nain kojim se a:riko radnitvo zadravalo pod stro#im nadzorom da bi to je:tinije radilo r dni/ima! "zrael je' sa svoje sttane' stvorio s stav koji dovodi do potp no opreno# is(oda - s stav spreava radnike da rade i zapravo se svodi na mre pritvora otvoteno# tipa za milij ne koje je drava pro#lasila lj dskim vikovima! Palestin/i nis jedini narod na svijet koji je pao t kate#orij < milij ni 6 sa postali s viak vlastitoj domovini i zato s toliki nap stili domove i pobje#li s nadom da e "zrael pronai posao i ivot dostojan ovjeka! "ako s 0 noa:rikoj 6ep bli/i nestali oni izvorni bant stani' svaki etvrti stanovnik straara sirotinjskim naseljima' koja se sve bre ire' tako.er predstavlja viak novoj' neoliberalnoj 0 noj G:ri/i!HR Takvo %otpisivanje) 24 do *3 posto stanovnitva zatitni je znak kriarsko#a po(oda 5ikake kole' jo od vremena kad s ' sedamdesetima' %sirotinjska sela) ni/ala kao #ljive diljem 0 no# / nja! U 0 noa:rikoj 6ep bli/i' 6 siji' Ne; &rleans bo#ati di zidove oko sebe! "zrael je pro/es otpisa odveo korak dalje < podi#ao je zidove oko opasne sirotinje! HB4 &poravak od oka Uspon narodne obnove ]elim vam rei' moja indijanska brao ok pljena ovdje Boliviji' da pet stoljea otpora nije bilo zal dno! Demokratska' /iviliza/ijska borba dio je borbe nai( predaka i nastavak je borbe protiv kolonijalizma ?starosjedilako# vode anti-kolonijalno# pokreta@ T pa/a Katarija' nastavak je borbe koj je vodio 5(e C evara! Kvo 9orales' bolivijski predsjednik' nakon pola#anja prise#e' 22! sijenja 233*!+

Narod zna najbolje! Najbolje pozna svaki zak tak i svak sitni/ n tar svoje zajedni/e! Tako.er pozna i njezine slabe toke! Pi/(it 6atka l' izvrni direktor Gzijsko# /entra za preven/ij katastro:a' B3! listopada 233*!2 7j di iz barrija podi dva #rada < danj #radimo k e im nima! No ' i vikendom' poma i jedni dr #ima' #radimo nae domove' na barrio! Gndr\s Gntillano' stanovnik 5ara/asa' +4! travnja 233H!B Kad je 9ilton Eriedman premin o st denome 233*!' kroz mno#e nekrolo#e provlaio se stra( da nje#ova smrt oznaava kraj jedne ere! U kanadskim novinama National Post' Teren/e 5or/oran' jedan od Eriedmanovi( najodaniji( apostola pita se moe li #lobalni pokret koji je taj ekonomist stvorio nastaviti postojati! %>a posljednjim od veliki( lavova ekonomije slobodno# trita' 9iltonom Eriedmanom' ostaje praznina!!! Danas m nitko nije ravan! Xoe li naela za koja se Eriedman borio i koja je oblikovao preivjeti d #orono bez novo# narataja vrsti(' karizmatini( i intelekt alno sposobni( vo.aD Teko je rei!)H 5or/oranovo mrano predvi.anje nije ni izbliza prikazalo sve razmjere raspadno# stanja kojem se po(od neob zdano# kapitalizma naao to# st deno#a! Eriedmanovi intelekt alni nasljedni/i =jedinjenim Gmerikim Dravama' neokonzervativ/i koji s stvorili kompleks kapitalizma katastro:e' nali s se na najnioj toki povijesti! Pokret svoj vr( na/ doivljava HB* i( GU il!in!i pi +N5 " " in +++ i!i i SV r sniili n n!ill mi #a N@lrN i9ili i "r ++ li ik ral + "X!i! " ++ klNi ii!i pitanja koja mi pridonijela i/p blikanskoni poraM na izborima 233?S! #odine bili s politika kor p/ija' loe vo.enje rata "rak i miljenje' koje najbolje iMnosi pobjedniki demokratski kandidat =enat =jedinjeni( " @rava' 0im Febb' da drava skree prema %klasno temeljenom s stav ' kakav nije vi.en jo od +R! stoljea)!4 U svakom sl aj ' one temeljne zasade ekonomije 5ikake kole < privatiza/ija' dete# la/ija i rezovi javne potronje - stvotile s temelje slomova! Codine +RA*! &rlando 7eteliet koji je pao me. prvim rtvama kontrarevol /ije' tvrdio je da #oleme razlike bo#atstv koje s 5(i/a#o Bo1si stvorili Qile nis %ekonomsko optereenje' ne#o privremeni politiki spje()! 7etelier je bilo jasno da

%slobodnotrina) pravila diktat te ine pravo ono za to s stvorena < ne stvaraj savreno skla.en ekonomij ' ne#o ve ionako im ne pretvaraj s per-bo#atae' a or#aniziran radnik klas %potrone) siroma(e! Takvi zor/i raslojavanja ponavljaj se tamo #dje trij m:ira ideolo#ija Qikake kole! U Kini' sprkos zapanj j em ekonomskom rast ' jaz izme. pri(oda #radsko# stanovnitva i I33 milij na lj di koji pripadaj %seoskoj sirotinji)' tijekom posljednji( dvadeset #odina i vie se ne#o dvostr io! U Gr#entini' #dje je +RA3! #odine najbo#atiji( +3 posto stanovnitva zara.ivalo +2 p ta vie od najsiromanije# dijela' 2332! najbo#atiji zara. j HB p ta vie! Qileanski %politiki spje() istin se #lobalizitao! U prosin/ 233*! #odine' mjese/ dana nakon Eriedmanove smrti' Ujedinjeni narodi proveli s istraivanje i otkrili da %najbo#atiji( 2 posto odrasli( osoba na svijet posjed je vie od polovi/e svjetsko#a bo#atstva)! Ta razlika najottije se oit je =jedinjenim Dravama' #dje s direktori tvrtki osamdeseti(' dakle vrijeme kad je 6ea#an otpoeo Eriedmanov kriarski rat' zara.ivali HB p ta vie od prosjene radnike plae! 2334! direktori zara. j H++ p ta vie! Kontrarevol /ij ' koja se rodila podr m :ak lteta Dr tveni( znanosti tijekom pedeseti( #odina' takvi pojedin/i istin smattaj spje(om' ali je /ijena te pobjede svepris tan # bitak vjere temeljno obeanje slobodno# trita < da e se viak bo#atstva dijeliti! "li' kao to je Febb izjavio tijekom kampanje$ %Kkonomsko prelijevanje nije se ostvarilo!)* Ta si na svjetska manjina svjetsko#a stanovnitva < kao to smo vidjeli < nije mirnim' esto ni zakonitim stedstvima z#rn la tolik koliin bo#atstva! 5or/oran je imao pravo propitivati kalibar vodstva pokreta' ali problem nije bio samo nedostatak vo.a karizmatini( kao to je bio Eriedman! Problem je bio tome to s se mno#i %prvolinijai) me. narodno# pokreta za oslobo.enje trita od svi( o#ranienja tom tren tk HBA od prvi( laiionam/riki( laboratorija' pa sve do mili najnoViNiii (!ii! ! Tijekom svoje tridesetpeto#o.inje povijesti' pro#ram ? akake skok napi/ dovao je tijesnom s radnjom moni( pojedina/a iz s vij/i a biznisa' borbeni( ideolo#a i okorjeli( politiki( voda! Do #odine 233*!' klj ni i#rai iz svi( tabora nali s se ili po zatvorima ili s se s oili s opt bama!

G # sto Pino/(et' prvi voda koji je proveo Eriedmanov ok-terapij ' nalazio se k nome pritvor ?iako je mro prije ne#o to je stao pred s d i s oio se s opt bama za kor p/ij i bojstva@! Dan nakon Eriedmanove smrti' r #vajska poli/ija (itila je 0 ana 9art Bordaberrvja' na temelj opt ni/e za bojstvo etvori/e istakn ti( ljeviara +RA*! #odine! Bordaberrv je vodio Ur #vaj vrijeme br talno# pri(vaanja ekonomsko# pro#rama 5ikake kole < pri em s m Eriedmanovi kole#e i st denti sl ili kao istakn ti savjetni/i! Gr#entinski s s dovi od zeli im nitet bivim vodama ( nte i bive# predsjednika 0or#ea 8idel i admirala Kmila 9asser os dili na doivotne zatvorske kazne! Domin#o 5avallo' # verner ar#entinske sredinje banke razdoblj diktat re' koji je nametn o sveob (vatan pro#ram ok-terapije vrijeme demokra/ije' tako.er se s oio s opt bama za %pronevjer dravnoj pravi)! =poraz m o d # koji je 5avallo sklopio sa stranim bankama 233+! Gr#entin je stajao desetke milijardi dolara' te je s da/' koji je zamrzn o 5avallov osobn imovin vrijedn +3 milij na dolara' izjavio da je dravna prava djelovala % potp nosti svjesna) katastro:alno# is(oda!A U Boliviji je bivi predsjednik Conzalo =an/(ez de 7ozada ijem se salon sklapala ekonomska %atomska bomba) traen po nekoliko toaka opt ni/e povezani( s masovnim bojstvima prosvjednika i potpisivanjem #ovora sa stranim tvrtkama za proizvodnj plina ime je' navodno' prekrio bolivijske zakone!I U 6 siji' ne samo to je ekipa s Xarvarda pro#laena krivom za pronevjer ' ne#o i s se mno#i r ski oli#arsi' biznismeni s debelim vezama koji s preko noi stekli milijarde na brzim privatiza/ijama ij s provedb potpomo#li %deki s Xarvarda)' nali zatvor ili pro#onstv ! 9i(ail Xodorovski' bivi direktor na:tno# diva 0 kos' sl i osam #odina zatvora =ibir ! Nje#ov kole#a i najvei dioniar' 7eonard Nevzlin' ivi iz#nanstv "zrael ' ba kao i kole#a-oli#ar( 8ladimir C sinski!!! zlo#lasni Boris Berezovski skrasio se 7ondon i ne smije se vratiti 9oskv jer stra( je od (ienja na temelj opt bi za pronevjer < nato tome' svi oni redom nije vlastit krivi/ !R 5onrad Bla/k koji je sa svojim novinskim lan/em posl io kao najsnaniji ideoloki #lasnik :riedmanizma Kanadi' opt en je =jedinjenim Dravama da je prevario dioniare kompanije HBI

" - ! i pretili i 9 i V !++ i ++ " i!i i i i i ++!++ l!i "X! ka)' l SNi ++++ iNrii ++++ + Si M !iV !+++ i!i' " iimnov M7 ni 0ji-iP!ik "m-n lav (od! lj a reklama M!a sve ne#ativne "SWislj/.i// ./r/# la/ij/ ener#etsko# trM!ita < mro je srpnj 233*!' a bio je opt en M!a rot i pronevjer ! 5lrover NorO ist' (i.manitski nastrojen lan tr sta moM!#ova koji je svim naprednim sna#ana najeio ko izjavivi$ %Ne elim kin ti vlast! =amo je elim svesti razmjere dovoljne tla je odv em k paoni/ i topim kadi)' naao se do #rla pleten skandal povezan s k povanjem interesa' kojem se naao i vain#tonski lobist 0a/k Gbramo:: < iako opt ni/e nis podi#n te!+3 Usprkos svem to s redom svi' od Pino/(eta preko 5avalla i Berezovsko# pa do Bla/ka <pok avali prikazati se kao rtve podlo# politiko# pro#ona' ovaj popis' ni kojem sl aj potp n' predstavlja radikalan odmak od neoliberalno# mita o stvaranj ! Kkonomski po(od spio je tijekom svo# napredovanja zadrati ptivid potenja i zakonitosti! =ad se taj privid iznimno javno skida i otkriva s stav veliki( imovinski( nejednakosti koji se esto stvarao z pomo #roteskno# kriminala! &sim zakonski( nevolja' na obzorj se nadvio jo jedan oblak! Uin/i oka' toliko temeljni za stvaranje privida ideoloko# konsenz sa' poeli s nestajati! 6odol:o Fals(' jo jedna me. prvim rtvama' dolazak 5ikake kole na vlast Gr#entini smatrao je nazatkom' a ne konanim porazom! Taktika terora kojom se sl ila ( nta nje#ov je domovin ba/ila stanje oka' ali je Fals( znao da je ok po samoj svojoj prirodi privremeno stanje! Prije ne#o to s #a pokosili me/ima na li/i B enos Gires ' Fals( je iznio pro/jen da e proi dvadeset do trideset #odina prije ne#o to nestan posljedi/e oka i Gr#entin/i ponovno stan na no#e' stekn (rabrost i samo vjerenost' te b d ponovno spremni boriti se za ekonomsk i so/ijaln jednakost! >bilo se to 233+! < dvadeset etiri #odine kasnije < Gr#entina je eksplodirala i prosvjedima se protivila 99E-ovim prepor kama o tednji' a zatim tijekom samo tri tjedna promijenila petori/ predsjednika! U to vrijeme ivjela sam B enos Gires ' i lj di s neprekidno vikali$ %Pala diktat raY) U to vrijeme nisam s(vaala znaenje to# zvika jer je diktat ra skonala jo prije sedamnaest #odina! 9islim da danas taz mijem < ok je konano jenjao' ba kao to je predvidio Fals(! U #odinama koje s slijedile' razb .eni otpot ok proirio se na mno#e bive laboratorije - 5ile' Bolivij ' Kin i 7ibanon! Dok s

lj di odba/ivali kolektivni stra( isptva izazvan tenkovima i elektrinim pali/ama' na#lim nestankom kapitala i okr tnim rezanjima potronje' mno#i od nji( za(tijevali s demokra/ij i vei nadzor nad ttitem! Ti za(tjevi bili HBR dovodili on temeljn postavk da mi kapiiaiiMam i sio(oda diN/iovt jedno#' nedjeljivo# pro#rama! B s(eva administra/ija i dalje ostaje toliko predana prod ljenj to# lano# jedinstva da j je' 2332! #odine' % ba/ila) =trate#ij na/ionalne si# rnosti =jedinjeni( Gmeriki( Drava! %8elike bitke dvadeseto# stoljea izme. slobode i totalitarizma zavrile s odl nom pobjedom sna#a slobode < stvotivi jedinstven' odrivi model na/ionalno# spje(a$ sloboda' demokra/ija i slobodno pod zetnitvo)!++ Ta postavka' koja za le.ima ima /jelok pn sil ameriko# vojno# arsenala' nije bila dovoljna da zadri naval #ra.ana koji s se' pozivaj i se na razne slobode' potr dili odbiti pravovjerje slobodno# trita < ak i =jedinjenim Dravama! Naslov T(e 9iami Xerald ' nakon izbora 233*!' #lasi$ %Demokrati nadmono pobijedili sptotivivi se sporaz mima o slobodnoj tr#ovini!) Gnketa koj s nekoliko mjese/i kasnije proveli Ne; Jork Times i mrea 5B= pokaz je da *H posto ameriki( #ra.ana vjer je da bi drava trebala jamiti trokove zdravstvene skrbi svima i %pokazati nesvakidanj spremnost!!! i volj na st pke) da bi ostvarila taj /ilj < koji sebi sadri i poveanje neoporezivo# dijela pri(oda za 433 dolara #odinje!+2 Na me. narodnoj pozorni/i redom s na izborima pobje.ivali najlj i protivni/i neoliberalne ekonomije! Predsjednik 8enez ele' X #o 5(avez' koji se natje/ao s pro#ramom %=o/ijalizam za 2+! stoljee)' 233*! dobiva i ttei mandat' osvojivi pritom *B posto #lasova! Usptkos pok ajima B s(eve administra/ije da 8enez el prikae kao pse dodemokra/ij ' anketa provedena iste #odine biljei da je 4A posto tamonje# stanovnitva zadovoljno stanjem demokra/ije < takv podrk na kontinent daje jo samo Ur #vaj' #dje je ljeviarska koali/ijska stranka Erente Gmplio dobila mandat za sastav vlade i #dje je masovna privatiza/ija zaprijeena nizom re:erend ma!+B Dr #im rijeima' dvije latinoamerike drave #dje s izbori za is(od ba/ili r kavi/ 8ain#tonskom konsenz s ' #ra.ani s obnovili vjer mo demokra/ije koja e im poboljati ivote! U otroj s protnosti s tim

arom' dravama #dje se ekonomska politika najveim dijelom nije promijenila nato obeanjima tijekom predizborni( kampanja' ankete neprekidno pokaz j pad vjere demokra/ij to se odraava sve manjem odaziv na izbore! Novi s kobi izme. slobodno# trita i slobodni( lj di do#odili s se K ropi' 2334! #odine kad s dvije drave na/ionalnim re:erend mima odba/ile K ropski stav! U Eran/ skoj s taj dok ment smatrali ozakonjenjem korpora/ijsko# poretka! Bio je to prvi p t da se #ra.ane izravno pitalo za miljenje trebaj li pravila slobodno# trita vladati K ropom HH3 niP!!mi , niiiiv iP i si- in!ikii$ %i!jiiiii M! ++++! i V H+ ni+'ii Mli!i( il!l /iP se +P +++)S ++!+ il te nin ++- iiiPali i ili' tla jiP sve zapisano samo jednom dok ment !!! K! l #a se poelo navoditi' lj di s odjednom otkrili to je zapravo njem i s(vatili da sve ono to ob (vati Ustav postaje nepromjenjivo' da ne postoji pravo albe < tada s se nasmrt prestraili!)+H Premono odba/ivanje ono#a to Eran/ zi nazivaj %divljakim kapitalizmom) pojavlj je se mno#im obli/ima' izme. ostalo# i reak/ionarnim ili rasistiki obojenim! U =jedinjenim Dravama bijes zamir e srednje klase s lakoom se pre smjerio na promi/anje po#ranini( o#rada' pri em 5NN-ov 7o Dobbs svake noi provodi kampanj protiv %invazije nezakoniti( seljenika) i vodi %rat ime amerike srednje klase) < protiv otimanja radni( mjesta' sve vee stope zloina' kao i % voza iznimno zarazni( bolesti)!+4 ?Takva potra#a za rtvenim janj/ima izazvala je najmasovnije prosvjedne mareve seljenika povijesti =jedinjeni( Gmeriki( Drava - niz prosvjeda 233*! #odine s djelovalo je vie od milij n lj di < to je jo jedan znak novoro.ene (rabrosti redovima rtava ekonomski( okova!@ U Nizozemskoj s re:erend m o K ropskom stav na slian nain %minirale) stranke koje se protive politi/i imi#ra/ije i pretvorile #a #lasovanje koje se manje odnosilo na spostav korpora/ijsko# poretka' a vie na protivljenje laska /ijelo# spektra poljsko# radnitva >apadn K rop da tamo r i plae! 9no#e #lasae Eran/ skoj i Nizozemskoj tjerao je %stra( od poljski( vodoinstalatera) < %instalatero:obija)' kako j je okrstio bivi komesar K ropske Unije' Pas/al 7am1!+*

U me. vremen ' Poljskoj je reak/ija na politike mjere koje s tijekom devedeseti( osiromaile velik broj lj di oslobodila vlastiti niz ne #odni( stra(ova! Kad je =olidarnost izdala radnike koji s stvorili pokret' mno#i Polja/i okren li s se novim dr #ama' to je konani/i na vlast dovelo ltra-konzervativn strank >akon i pravda! Poljskom tren tano pravlja predsjednik 7e/( Ka/z1(sk1' nezadovoljni aktivist =olidarnosti koji je razdoblj dok je bio #radonaelnik 8arave stvorio slav jer je izdao zabran za povork #a1-pridea i s djelovao do#a.anjima %ponosa normalni( lj di)!, Ka/z1(ski i nje#ov brat blizana/ 0aroslavv ?premijer@ pobijedili s na izborima 2334! #odine kampanjom kojoj s velikim dijelom retoriki napadali pro#rame 5ikake kole! Nji(ovi najvei protivni/i obeavali s ' naime' da e dokin ti s stav dravni( mirovina i vesti jedinstven +4-postotn porezn stop < ravno iz Eriedmanovo# prir nika! Blizan/i s ponavljali da e takvi , Takve predras de nis jedinstvene samo za Poljsk ! U o jk 233A!' londonski #radonaelnik Ken 7ivin#stone pozorio je na po#ibeljn %plim reak/ija protiv lezbijsko# i (omoseks alno# pokreta koja se iri istonom K ropom)! HH+ biznismena i s njima pov/zanin polit a ara! ino' k!i j/ sii!iiik!i M !!ikom i pi!iv !i zasjela na vlast' preba/ila se na one lake /iljeve$ (omoseks alke' M!i)love' :eministkinje' sttan/e i kom niste! 0edan poljski rednik to opis je ovako$ %Nji(ov pro#ram je nedvojbeno opt ni/a za posljednji( +A #odina!)+A U 6 siji se P tinova era sa#ledava kao slina reak/ija na er okterapij/! Dok s dese/i milij na osiromaeni( #ra.ana i dalje izopeni iz brzora-st e ekonomije' politiari s lakoom pravljaj odnosom javnosti prema do#a.ajima s poetka devedeseti(' koji se esto prikaz j kao strana zavjera s /iljem ba/anja sovjetsko# imperija na koljena i dovo.enja 6 sije %pod stran prav )!+I Usprkos injeni/i da s P tinove zakonske mjere koje je pod zeo protiv nekoliko oli#ar(a najveim dijelom bile simbolike naravi < novi soj %dravni( oli#ar(a)' naime ve iznie oko Kremlja < sjeanje na kaotine devedesete #odine mno#e je 6 se natjeralo da osjete za(valnost za red koji je P tin povtatio' nato tome to sve vei broj novinara i ostali( kritiara reima mire tajanstvenim okolnostima' dok tajna poli/ija iva svom neo#ranienom im nitet !

Dok se so/ijalizam i dalje blisko povez je s desetljeima okr tnosti nastali( nje#ovo ime' #njev javnosti preostaje' osim na/ionalizma i proto:aizma' tek malen broj od aka! Uestalost etniki temeljeno# nasilja porasla je tijekom 233*! za B3 posto i o takvim do#a.ajima izvjetava se #otovo svakodnevno! Parol %6 sija 6 sima) podrava oko *3 posto stanovnitva!+R %8lasti s savteno svjesne da je nji(ova so/ijalna i ekonomska politika velikoj mjeri #roena kad je pitanj osi# ranje dostojni( ivotni( vjeta veini pop la/ije)' izjavio je 0 rij 8dovin' anti:aistiki aktivist! Unato tome %za sve prop ste toboe s od#ovorni oni dr #e vjere' po#rene boje koe ili dr #aije# etniko# podrijetla)!23 Corka je ironija ta da se' nakon to s 6 sija i "stona K ropa podi#le svoje % p tni/e) za ok-terapij ' za njezine bolne inke esto tvrdilo da s oni jedini nain da se sprijei repriza okolnosti koje s vveimarskoj Njemakoj dovele do spona na/izma! U 7atinskoj Gmeri/i' prvotnom laboratorij 5ikake kole' reak/ija se pojavlj je oblik koji b di vie nade! &na se ne okree slabima ili ranjivima' ne#o se vrsto sredoto je na ideolo#ij korijenima ekonomsko# izopavanja! "' za razlik od stanja 6 siji i "stonoj K ropi' tamo postoji ne moljivi ar za isk avanjem ideja koje s # ile prolosti! Usprkos tvrdnjama B s(eve administra/ije da je dvadeseto stoljee okonalo %odl nom pobjedom) slobodni( trita nad svim obli/ima HH2 ++ i !iiU i mi i ! ii ++ Pi i i( i-! ++++ +++ j i i V +++ i!i Ma M +++ i i'io 'i ++ ++! +++ ki +++++++ M !i +++! " lei oki!iiski soeij!iliM!im' s i Mii! i ila ne samo to so/ijalistike si ranki!P n!i vlast ilolaM/ demokratskim iM!borima' ne#o tako.er demokratski provode radn i zemljin politik ' pokazao s/ spjenim mno#im re#ijama < od =kandinavije do pro/vata i povijesno# razvoja kooperativne ekonomije talijanskoj re#iji Kmilia-6oma#na! "nai/ takvo# spoja demokra/ije i so/ijalizma Gllende je pok ao ostvariti Qile +RA3! i +RA+! Corbaov je imao slin ' iako ne toliko radikaln vizij pretvorbe =ovjetsko#a =aveza %so/ijalistiki svjetionik) s kladno skandinavskom model ! 0 noa:rika Povelja slobode' san koji je pokretao d # borb za slobod ' bio je inai/a isto# to# %tree# p ta) < ne dravni kom nizam' ne#o trita koja e#zistiraj sporedno s na/ionaliza/ijom banka i r dnika' dok se pri(od koristi za iz#radnj dobni( stambeni(

etvrti i pristojni( kola < ekonomija istovremeno i politika demokra/ija! 6adni/i koji s +RI3! #odine osnovali =olidarnost zakleli s se da e se boriti' ne protiv so/ijalizma ne#o za so/ijalizam < da e' konani/i' radni/i izboriti pravo da pravljaj vlastitim radnim mjestima i demokra/ijom dravi! 9rana tajna neoliberalne jest ere ta da takve ideje nikad nis pobje.ivane sraz ideja' niti s # ene izbornim porazima! U klj nim politikim tren /ima bijane s okom! Kad bi otpor postao snaan' tada s nadjaavane otvorenim nasiljem < #azili bi i( Pino/(etovi' 0elj/inovi i Den#ovi tenkovi! U dr #im prilikama jednostavno bi i( se izdalo' kako j je 0o(n Filliamson nazvao' %v d politikom) - tajnom sk pinom ekonomista bolivijsko# predsjednika 8i/tora Paza Kstenssoroa ?i masovnim otmi/ama sindikalni( vo.a@; zak lisnim po#odbama G:riko# na/ionalno# kon#resa' pri kojima je odbaena Povelja slobode ime 9bekijevi( tajni( ekonomski( pro#rama; pristajanjem na provedb pro#rama ekonomske ok-terapije koji s ' nakon izbora' dali izmodeni pristae =olidarnosti' plativi time spas od krize! Doktrina oka prvenstveno se pri(vaala samo zato to je san o ekonomskoj jednakosti neizmjerno omiljen i zato to #a je iznimno teko pot i potenoj borbi! Fas(in#ton je demokratski so/ijalizam od vijek smatrao prijetnjom veom od totalitarno# kom nizma koji se s lakoom mo#lo o/rniti i drati pri vi kao koristan neprijatelj! Tijekom ezdeseti( i sedamdeseti( omiljena taktika obra navanja s nepo dnom pop larno developmentalizma i demokratsko# so/ijalizma bila je izjednaavanje ti( pokreta sa staljinizmom' pri em s #rani/e izme. ti( svjetonazora svjesno brisane! ?&pt be da s svi oporbeni protivni/i teroristi danas i#raj slin lo# !@ 0asan HHB se skrivao ileanskim spisima s koji( i/sk ( !i Mi(k!, i'iNii;-' ! T!iTm propa#andi koj je :inan/irala 5"G' i koja je Gllen./a prikazivala kao diktatora sovjetske kole' istinske vain#tonsk/ strepnje izazvane Gllend/ovoni izbornom pobjedom iznosi Xenr1 Kissin#er memorand m Nigon ' +RA3! #odine$ %Primjer spjene' demokratski izabrane' marksistike vlasti Qile svakako e imati tje/aj < pa ak i sna# presedana < na dr #e dijelove svijeta' a osobito "taliji! =irenje podraavanja takvo# i slini( :enomena znaajnoj bi mjeri

tje/alo na svjetsk ravnote i na lo# njoj!)2+ Dr #im rijeima' Gllendea se moralo kloniti prije ne#o to spije poi svojim demokratskim treim p tom! No' san koji je on predstavljao nikad nije poraen! =amo je' kako je primijetio Fals(' privremeno tkan; pod zemlj #a je bio potjerao stra(! Upravo zato' dok 7atinska Gmerika izranja iz svoji( desetljea okova' state ideje ponovno b jaj < zajedno s %podraavanjem) koje#a se Kissin#er toliko plaio! 0o od ar#entinsko# sloma 233+! #odine protivljenje privatiza/iji postalo je temeljnim pitanjem kontinenta' sposobno da stoli je i svt#ava vlade < potkraj 233*! e:ekt domina ve je bio p nome zama( ! 7 iz "nm/io 7 la da =ilva ponovno je izabran za brazilsko# predsjednika veinom zato to je izbore pretvorio re:erend m o privatiza/iji! Nje#ov protivnik' pripadnik sttanke od#ovorne za velik brazilsk rasprodaj devedeseti(' ptibje#ao je tome da se javnosti pojavljivao kao so/ijalistika inai/a vozaa :orm le < konoj jakni i bejzbolskoj kapi/i prekrivenoj nazivima tvrtki koje s jo bile dravnom vlasnirv ! Clasae nije spio vjeriti' te je 7 la osvojio *+ posto #lasova < sprkos razoaranj i kor p/ijskim skandalima koji s (arali nje#ovom vladom! Ned #o zatim' Daniel &: te#a' bivi sandinistiki voda Nikata#vi' samo je sredite svoje pobjednike kampanje postavio este nestanke str je dravi < izjavio je da problem lei prodaji dravne tvrtke za elektrodistrib /ij panjolskoj kompaniji Unikn Eenosa nakon dara ra#ana 9it/(! %Btao' svakodnevno patite zbo# ti( zloina)' #rmio je! %Tko je ovamo doveo Unikn EenosaD Dovela i( je vlada bo#ati(' oni koji sl e barbarskom kapitalizm !)22 U st denome 233*! #odine' ekvadorski predsjedniki izbori prometn li s se slin ideolok bojini/ ! 6a:ael 5orrea' etrdeset tri #odine star lijevo nastrojeni ekonomist' dobio je bitk protiv Glvara Noboe' banana-tajk na i jedno# od najbo#atiji( lj di dravi! Uzevi pjesm sastava T;isted =isters %FePre Not Coin# to Take "t), kao (imn kampanje' , U slobodnom prijevod %Nee ii) Lop! prev!@ HHH P----< ' !% ' ! ! NSPS ) g!% ) ` p ` ` pU<,, U Uf, ;;r nSnviii Tnvji iiiiii(i

i(P oboava 9iliona lP9/.iiiana)!,-, U to se vrijeme bolivijski predsjednik 7vo 9orales ve bliio zavretk prve #odine svo#a mandata! Nakon to je poslao vojsk da m ltina/ionalnim %otimaima) preotme nalazita plina' okren o se na/ionaliza/iji neki( dijelova r darsko# sektora! Tijekom isto# to# razdoblja 9eksik is(odi prijevarama okaljani( izbora 233*! #odine doli s pitanje stvaranjem dotad nevi.ene %paralelne vlade) naroda koja je #lasovanja odravala na li/i i tr# ispred sjedita vlade 9egi/o 5it1j ! U meksikoj saveznoj dravi &aga/a desniarska vlada je poslala spe/ijalne postrojbe da # e trajk itelja koji s za(tijevali svoje #odinje poveanje plaa! Time s izazvali op pob n koja se podi#la protiv kor mpiranosti korpora/ijske drave i trajala mjese/ima! " Qile i Gr#entin vode politiari koji se odl no izjanjavaj kao protivni/i tamonji( eksperimenata 5ikake kole' iako razmjeri kojima n de istinske alternative i dalje ostaj predmetima ivi( rasprava! Dod e' i sam taj simbolizam neka je vrsta pobjede! Nekoliko pojedina/a iz kabineta ar#entinsko# predsjednika Nestora Kir/(nera' med kojima i sam Kir/(ner' amili s za vrijeme diktat re po zatvorima! Dana 2H! o jka 233*!' na trideset #odinji/ vojno# dara +RA*!' Kir/(ner se obratio prosvjedni/ima na Plaza de 9a1o' #dje s svako#a tjedna majke nestali( bdjele! %8ratili smo se)' izjavio je' #ovorei o narataj koji je sedamdeseti( pao kao rtva terora! U ovoj bezbrojnoj #omili nalaze se %li/a B3 333 nestali( dr #ova koji s se danas vratili na tr#)!2H Qileanska predsjedni/a 9i/(elle Ba/(elet' bila je med tis ama rtava Pino/(etove vladavine terora! Codine +RA4-' nj i njezin majk (itili s i m ili 8ili Crimaldi' poznatoj po drvenim k tijama za izola/ij ' toliko malenim da s zatvoreni/i njoj mo#li samo ati! Njezin ota/' vojni asnik' bio je odbio podrati p ' te s #a bili Pino/(etovi lj di! U prosin/ 233*! #odine' mjese/ dana nakon Eriedmanove smrti' latinoameriki vode ok pili s se na povijesnom samit Boliviji' #rad 5o/(abambi' #dje je narodni stanak izazvan pok ajem privatiza/ije vode nekoliko #odina iz drave pro#nao tvrtk Be/(tel! 9orales je otvorio s sret prise#om da e zatvoriti %otvorene rane 7atinske Gmerike)!24 Time se pozvao na knji# Kd arda Caleana &tvorene rane 7atinske Gmerike < petostoljetna pljaka kontinenta' lirski intonirane povijesti nasilne otimaine koja je bo#ati kontinent pretvorila siromani! Prvi p t objavljena +RA+!' dvije #odine prije

ne#o to je pao Gllende koji je te otvorene rane pok ao zatvoriti na/ionaliza/ijom ileanski( leita bakra! Taj do#a.aj HH4 o#oljelo do kosti i prodalo! Dananji stanovni/i 7atinske Gmerike tr de se nastaviti projekt' tako br talno prekin t prije svi( ti( #odina! Ni mno#i ve otprije poznati pro#rami < na/ionaliza/ija klj ni( podr ja ekonomije' zemljina re:orma' velike nove investi/ije obrazovanje' opismenjivanje i zdravstven skrb! To nis revol /ionarne ideje' ali svojim beskompromisnim vizijama vlade koja pok ava ostvariti jednakost' stoje kao teak prijekor Eriedman koji je +RA4! izjavio Pino/(et da je %po mome miljenj ' iznimno po#reno vjerovati da se!!! t .im nov/em moe initi dobro)! Unato tome to se vrsto oslanjaj na svoj d # militantn prolost' s vte-meni latinoameriki pokreti nis savrene kopije svoji( pret(odnika! 9e. svim tazlikama oi najvie pada visoka razina svijesti o potrebi zatite od okova prolosti - dravni( dara' strani( ok-terape ta' m itelja koji s ob k proli =jedinjenim Dravama' jednako kao i d niki( okova i slomova val te iz osamdeseti( i devedeseti( #odina! 9asovni latinoametiki pokreti koji s omo# ili niz izborni( pobjeda ljeviarski( kandidata' e kako #raditi blaivae okova modele stroja! Na primjer' manje s /entralizirani ne#o ezdesetima' to oteava destabiliza/ij /jelok pno# pokreta klanjanjem samo ai/e voda! Usprkos snanom k lt linosti koji okr je 5(aveza' kao i nje#ovim pok ajima /entraliza/ije moi na dravnoj tazini' pro#resivne mree 8enez eli istovremeno s iznimno de/entralizirane' a mo se prenosi na baz i razin zajedni/e' pritom se poma i tis ama vijea #radski( etvrti i s radni/ima! U Boliviji s starosjedilaki pokreti' koji s na slian nain doveli 9oralesa na vlast' jasno stavili do znanja da 9orales nema nji(ov bez vjetn potpor < barriosi e #a podravati sve dok b de potivao zasade svo# demokratsko# mandata' ali ni tren tka d lje! Takav mteeni pris p omo# io je 5(avez da preivi pok aj dravno# dara 2332! < kad im se revol /ija nala opasnosti' nje#ovi pristae izj rili s iz sirotinjski( naselja oko 5ara/asa i za(tijevali nje#ovo ponovno stolienje < takva sveopa mobiliza/ija ne pamti se jo od sedamdeseti( #odina!

Novi latinoameriki vode tako.et pod zimaj smione korake kojima se tr de sprijeiti svaki b d i' od =jedinjeni( Drava sponzoriran' pok aj dravno# dara s /iljem podrivanja nji(ovi( demokratski( pobjeda! 8lade 8enez ele' Kostarike' Gr#entine i Ur #vaja redom s najavile da st dente vie nee slati Gmerik kol ?danas poznat kao "nstit t zapadne (eHH* <----<!!!!!n<, - <--------nv nj,ij !!!!!!!!!!!nPi-%P ++0 ili najnovije %prot m/rorist ike) te(nike i M!at im ili otimali primjenjivali na :armerima (l =alvatlor i ar#entinskim radni/ima n a tomobilskoj ind striji!2* Bolivija se tr di presjei veze sa -kolom' to ini i Kkvador! ?Y(avez je svima dao na znanje da e' ako ekstremistiki desniarski pokret iz bolivijske pokrajine =anta 5r z ostvari prijetnje koje p je vladi Kvoa 9oralesa' poslati venez elansk vojsk pomo obrani bolivijske demokra/ije! "pak' 6a:ael 5orrea sprema se otii najdalje od svi(! Kkvadorska l ka #rad 9anta tren tano #o je najve amerik vojn baz 0 noj Gmeri/i' koja sl i kao pripremno podr je za %rat protiv dro#e) koji se veinom vodi Kol mbiji! 5orreina vlada najavila je da nee obnoviti #ovor o najm nakon to m 233R! istekne valjanost! %Kkvador je s verena drava)' izjavila je ministri/a vanjski( poslova' 9aria Eernanda Kspinosa! %U naoj domovini nis nam potrebne strane tr pe!)2A Gko vojska =jedinjeni( Drava iz# bi baze i pro#rame ob ke' velike e opasti njezina sposobnost nanoenja okova! Novi vode 7atinske Gmerike tako.er s sve bolje pripremljeni na sve vrste okova koje izazivaj izrazito nestabilna trita! 0edan od najsnaniji( imbenika destabiliza/ije prolim desetljeima bila je brzina kojom se kapital moe pok piti i preseliti' odnosno na#li pad /ijena prera.evina koji bi nitavao /ijele poljoprivredne sektore! No' najveem dijel 7atinske Gmerike ti s okovi ve proli' za sobom ostavivi sablasna ind strijska pred#ra.a i #oleme povrine jalove obradive zemlje! =to#a je zadatak nove ljevi/e toj re#iji ienje r evina #lobaliza/ije i nji(ovo ponovno oivljavanje! U Brazil se ta pojava najbolje oit je nazonosti Pokreta bezemljaa' ije lanstvo broji milij n i pol lj di' i koji s stvorili stotine zadr #a i tako pre zeli neobra.ene povrine! U Gr#entini je najbolji primjer pokret %oporavljeni( kompanija) < dvije stotine tvrtki steaj koje s skrsn li radni/i i pretvorili i( demokratski vo.ene zadr #e! &ne ne

strepe od oka koji bi im la#ai nanijeli svojim odlaskom jer s la#ai ionako ve davno otili! Na neki nain' eksperimenti pre zimanj novi s vid obnove nakon katastro:a<obnove od sporo pokretne katastro:e neoliberalizma! U otroj opre/i s modelom koji kompleks kapitalizma katastro:e n di "rak ' G:#anistan i 9eksikom zaljev ' predvodni/i latinoameriko# pokreta obnove pravo s oni lj di kojima s ta razaranja nanijela najvee tete! Nimalo ne iznena. je da nji(ova spontana rjeenja velike podsjeaj na istinski trei p t koji je bio doslovno okom klonjen s p ta svjetsko# po(oda 5ikake kole < taj p t je demokra/ija svakodnevnom ivot ! HHA t!!!!!!!!!P!!!!!!!!-!!!!!!rS!!!!!!! !!!!!!!!!!!!`!!!!!!!!! i -----!!!!!!!!! i za razvoj me. sobni( tr#ovinski( odnos!i! + @o 23l@?S! #odine dravi je nastalo otprilike +33 333 zadr #a koje zapoljavaj vie od M?@?@ 333 radnika!2I 9no#e od nji( dijelovi s dravne in:rastr kt re naplatne k i/e' odravanje a to/esta' dispanzeri < koji se predani zajedni/i na pravljanje! To je dijametralna s protnost lo#i/i raspaavanja drave na #ovorne s radnike < mjesto da se dijelovi drave rasprodaj velikim korpora/ijama i tako iz# bi demokratski nadzor' lj di koji se koriste tim res rsima dobili s pravo pravljati njima i stvatati' barem teotetski' i radna mjesta i osjetljivije javne sl be! 9no#i 5(avezovi kritiari os .ivali s te ini/ijative kao predaj i nepotene s bven/ije < naravno! No' kad tijekom est #odina korpora/ija Xallib rton tretira vlad =jedinjeni( Gmeriki( Drava kao privatni bankomat' kad iz dtave izv e vie od 23 milijardi dolara samo na ime #ovora "rak i zatim svoj za(valnost amerikim poreznim obvezni/ima izrazi selei prav kompanije D bai ? z sve porezne i zakonske povlasti/e@' onda 5(avezove izravne s bven/ije obinim lj dima djel j daleko manje radikalno! "pak' najznaajnija zatita kojom se 7atinska Gmerika brani od b d i( okova ?sto#a i od doktrine oka@ izvire iz sve vee neovisnosti kontinenta od vain#tonski( :inan/ijski( instit /ija < to je posljedi/a

vee inte#ra/ije re#ionalni( vlada! Bolivijska Glrernativa za Gmerike ?G7BG@ jest j no-ameriki od#ovor na >on slobodne tr#ovine =jeverne i 0 ne Gmerike < sad ve pokojni korporatistiki san o zoni slobodne tt#ovine koja bi se protezala od Gljaske do &#njene zemlje! "ako se G7BG nalazi poetnim :azama' Kmir =ader' so/iolo# koji prebiva Brazil ' opis je njezine mo# nosti kao %savren primjer istinski potene tr#ovine < svaka drava pribavlja ono za to je najbolje ptila#odena' za zvrat dobiva ono to joj je najpotrebnije' neovisno o kretanjima /ijena na svjetskom trit )!2R Tako Bolivija daje plin pod stabilnim i niskim /ijenama' 8enez ela n di siromanijim dravama velikim dijelom s bven/ioniran na:t ' kao i svoje znanje iskoritavanj leita; K ba alje tis e lijenika koji besplatno pr aj zdravstven skrb diljem kontinenta i istovremeno ob ava strane st dente na svojim medi/inskim :ak ltetima! U velikoj mjeri dr #aiji model od one akademske razmjene koja se sredinom pedeseti( rodila na 5ikakome sve ilit ' kad se latinoamerike st dente po avalo samo jednoj' kr toj ideolo#iji' i kad i( se slalo k i da je' potp no ni:ormno' nametn /ijelom kontinent ! G7BG ima velik prednost jer je biti rije o s stav trampe' kojem svaka drava za HHI " i si ++ vi ` " ikoj mjeri m iiiPnVm S Si N g S ++++ ZW S +++ i n na#le " li i k i na/ije i ijei ia koje s lai ino!ini/tPikoni ekonomijom (! !il/ ne toliko davnoj prolosti! ?@k rit M!el ia nemirnim :inan/ijskim vodama' 7atinska Gmerika stvara podr je relativne ekonomske %bona/e) i predvidljivosti < to se eri #lobaliza/ije smatralo nemo# om misijom! Kad se neka drava s oi s :inan/ijskim manjkom' ta pojaana inte#ra/ija tako.er znai i to da se za spas ne mora obraati ni 99E- ' ni amerikom 9inistarstv :inan/ija! To je sretna okolnost jer je' bar za Fas(in#ton' s dei po =trate#iji na/ionalne si# rnosti =jedinjeni( Gmeriki( Drava iz 233*!' ok doktrina jo iznimno iva$ %U sl aj krize' 99E svojom reak/ijom mora potvrditi od#ovornost svake drave za njezin ekonomsk politik )' stoji tom dok ment ! %99E e ojaati trine instit /ije i trin dis/iplin :inan/ijsko#a odl ivanja!) Takav vid %trine dis/ipline) mo# e je nametn ti samo ako vlade zamole Fas(in#ton za pomo - kao to je =tanle1 Eis/(er objanjavao sred azijske :inan/ijske krize' 99E moe pomoi samo ako #a se zamoli' %ali kad drava ostane bez nov/a' onda nema previe

izbora)!B3 >a(valj j i visokim /ijenama na:te' 8enez ela se pokazala kao veliki zajmodava/ dr #im dravama razvoj ' omo# j i im tako da izbje#n odlazak Fas(in#ton! Posljedi/e s dramatine! Brazil' toliko d #o okovan svojim divovskim d #om prema Fas(in#ton ' odbija sklopiti novi sporaz m s 99E-om! Nikara#va pre#ovara o izlask iz Eonda! 8enez ela se pov kla i iz 99E-a i iz =vjetske banke' a taj primjer slijedi ak i Gr#entina' nekadanji vain-#tonski % zorni enik)! U svom #ovor o stanj na/ije' 233A! #odine predsjednik Nestor Kir/(ner izjavio je da s m ar#entinski strani kreditori rekli$ %P9orate sklopiti sporaz m s 9e. narodnim :ondom da otplatite d #!P &dvratio sam$ PCospodo' mi smo s verena drava! ]elimo otplatiti d #' ali nema anse da ponovno sklapamo sporaz m s 99E-omP!) Posljedino tome' 99E' osamdesetima i devedesetima vr( naravno moan na tom kontinent ' nije vie nikakva sila! Codine 2334! 7atinska Gmerika otplatila je I3 posto k pno# zajmovno# port:elja 99E- ; #odine 233A!' kontinent je 99E- bio nazoan samo + posto < more promjena samo dvije #odine! %Postoji ivot nakon 99E-a)' izjavio je Kir/(ner! %" ba je dobar!)B+ Ta preobrazba nadilazi podr je 7atinske Gmerike! Tijekom samo tri #odine' koliina 99E-ovi( zajmova pala je s I+ milijarde na samo ++'I milijardi dolara' od koji( #otovo sve ide T rskoj! 99E' # bava/ brojnim HHR mranom perspektivom! U travnj 233A! ekvadorski pr/.sNe.nik Ualael 5orrea' otkrio je da je s spendirao sve zajmove Banke i tla je njezina predstavnika Kkvador pro#lasio nepoeljnom osobom < nesvakidanji potez! Dvije #odine ranije' objanjava 5orrea' =vjetska banka posl ila se zajmom od +33 milij na dolara da sprijei donoenje ekonomsko# zakona s kladno kojem bi se zarada od na:te raspodijelila siromanom stanovnitv ! %Kkvador je s verena drava i neemo trpjeti /jene me. narodne birokra/ije)' rekao je! "stovremeno je Kvo 9orales najavio da e Bolivija nap stiti arbitrani s d =vjetske banke' tijelo koje m ltina/ionalnim korpora/ijama omo# je da t e na/ionalne vlade zbo# vo.enja mjera koje s im nanijele # bitak! %9islim da vlade 7atinske Gmerike' kao ni svijet' nis dobile nijedn parni/ ! Kompanije vijek pobijede)' rekao je 9orales! Kad je Pa l Fol:o;itz morao objaviti svoje povlaenje s poloaja predsjednika

=vjetske banke svibnj 233A-' bilo je jasno da ta instit /ija mora pov i oajnike poteze kako bi se izv kla iz d boke krize vjerodostojnosti! Usred a:ere s Fol:o;itzom T(e Einan/ial Times je objavio da sada menaderi =vjetske banke %izazivaj salve smije(a) kad zemljama razvoj pon de savjete!B2 Tome valja pridodati slom pre#ovora =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije 233*! #odine ?nakon to#a slijedili s pro#lasi %#lobaliza/ija je mrtva)@' tako da s te tri instit /ije' koje s ideolo#ij 5ikake kole nametale pod krinkom ekonomske neizbjenosti' dole na r b iz miranja! >v i potp no raz mno tvrdnja da se pob na protiv neoliberalizma nje#ovoj najnaprednijoj :azi nalazi pravo 7atinskoj Gmeri/i < kao stanovni/i prvo# laboratorija oka' 7atinoamerikan/i s imali najvie vremena za oporavak! Codine lini( prosvjeda stvorile s nove politike sk pine koje' iako nedovoljno snane da pre zm vlast na razini drave' imaj mo otpoeti preobrazbe stroja dravne moi! To s znakovi da s i ostali laboratoriji oka kren li istim p tom! U 0 noa:rikoj 6ep bli/i 2334! i 233*! bile s #odine kad s odavno zaboravljena #eta konano ?i odl no@ prekin la stranak odanost GN5- i poela prosvjedovati zbo# po#aeni( obeanja Povelje slobode! =trani novinari izvjetavali s da se takvi nemiri nis vidjeli jo od vremena kad s zajedni/e stale protiv apart(ejda! "pak' najvea promjena raspoloenja zbiva se Kini! 9no#o se #odina spijevalo slikama sirovo# terora s tr#a Tiananmen # iti narodni #njev izazvan #aenjem radniki( prava i sve veim siromatvom sela! Cotovo! =l beni dravni izvori navode da je 2334! #odine dolo do zapanj j i( osamdeset sedam tis a vei( prosvjeda Kini < kojima je H43 NlP +!+ U=lY!lNlltS9 piillll li!" ll/k/ kollklelllr U [ S NlP " KP "l&8!t v/lik!l llkl#allj!l iin!iliii sektor' bolja zdravstvena zatita' obeanja o kidanj kolarina! + Kina se pomalo oporavlja od oka! =vaka strate#ija koja se temelji na iskoritavanj prilika to i( stvara tra matski ok velikim se dijelom oslanja na element iznena.enja! =tanje oka' po de:ini/iji' jest tren tak nastanka jaza izme. brzo# razvoja do#a.aja i postojei( podataka koji i( objanjavaj ! Pokojni :ran/ ski teoretiar 0ean Ba drillard opis je teroristike napade kao %pretjeran stvarnost) < tom smisl ' napadi ++! r jna =jevernoj

Gmeri/i bili s ' bar isprva' ist do#a.aj' sirova stvarnost' neprera.ena pria' narativa ili bilo to sposobno da premosti jaz izme. stvarnosti i poimanja!BH Bez povijesti ?prie@' kakvima smo se veinom zatekli nakon ++! r jna' iznimno smo ranjivi na one koji s spremni iskoristiti takav kaos za vlastiti probitak! Qim otkrijemo nov narativ koja n di vid takva potresna zbivanja' vraa nam se orijenta/ija i svijet ponovno poinje dobivati svoj smisao! >atvorski istraitelji koji se esto sl e okom i re#resijom dobro poznaj taj pro/es! To je razlo# zato 5"G-ini prir ni/i na#laavaj vanost odvajanja pritvorenika od bilo e#a to bi im pomo#lo stvoriti nov narativ < vlastiti( osjetilni( podraaja' dr #i( zatvorenika' pa ak i kom nika/ije s varima! %>atvorenike treba odma( razdvojiti)' stoji prir nik iz +RIB! %"zola/ija' jednako :izika kao i psi(oloka' mora se odravati od tren tka (ienja!)B4 "straitelji znaj da e zatvorenik pro#ovoriti! Kad se to do#odi' lov/i # be prednost! " dalje mo# nanositi tjelesni bol' ali s iz# bili ono naj inkovitije psi(oloko sredstvo kojim manip liraj i %lome) zatvorenike < zb njenost' dezorijenta/ij i iznena.enje! Bez ti( imbenika ok ne postoji! "sto vrijedi i za ire dr tvene sk pine! Kad se' konano' me(anika doktrine oka pojmi korjenito i kolektivno' onda je zajedni/e daleko tee iznenaditi ili zb niti< postaj otporne na okove! "znimno nasilan vid kapitalizma katastro:e koji prevladava nakon ++! r jna nastao je djelomino zbo# to#a to s slabiji okovi < d nike krize' val tni slomovi' prijetnja da e se zaostati % povijesti) < ve iz# bili velik dio svoje moi' najveim dijelom zbo# pretjerano# koritenja! Qak ni danas kataklizmini okovi rata i prirodni( katastro:a ne izazivaj vijek razin dezorijenta/ije , UQetiri milij na radnikaY)' sklikn la je sk pina ameriki( lab ristiki( pisa/a! %U =jedinjenim Dravama slavili smo ro.enje novo# #lobalno# so/ijalno# pokreta kad se *3 333 lj di pojavilo na PBi/i za =eattleP +RRR!) H4+ djel je' raz#ovarali s s dr #im zatvoreni/ima' slali poi k/ kroz reetke < nedostaje temeljno vaan imbenik iznena.enja! Nesvakidanji je primjer to#a reak/ija milij na 7ibanona/a na pok aj interna/ionalni( zajmodava/a da' kao vjet pomoi za obnov nakon izraelski( napada 233*! #odine' nametn %re:orm slobodno# trita)!

Po svim pravilima' plan je ttebao spjeti - dtavi s sredstva bila oajniki potrebna! 5ak i prije rata 7ibanon je bio jedna od najzad eniji( drava svijeta < a novi # bi/i zrokovani napadima na /este' mostove i aetodromske piste pro/jenjivali s se na R milijardi dolara! Kad s se sijenj 233A! #odine Pariz ok pili dele#ati iz trideset bo#ati( drava da do#ovore A'* milij na dolara vrijedn pomo zajmovima' prirodno s pretpostavljali da e libanonska vlada pri(vatiti sve vjete zajma! G oni s bili ve obiajeni < privatiza/ija tele:onije i elektrine mree' poveanje /ijena #oriva' rezanje javne potronje i poveanje ve ionako pitno# poteza na maloprodaj ! Kamal Xamdan' libanonski ekonomist' pro/ijenio je da bi' posljedino tome' %ras(odi domainstava porasli +4 posto' zbo# poveani( poreza i prila#o.eni( /ijena) < klasina kazna mirom! -to se tie same obnove' poslove bi' naravno' pre zeli divovi kapitalizma katastro:e < bez ikakve obveze da sklapaj #ovore ili najmlj j lokalne tvttke!B* Gmerik dravn tajni/ 5ondoleezz 6i/e pitali s smatra li da takvi sveob (vatni za(tjevi predstavljaj mijeanje sttani( drava libanonsk n tarnj politik ! &d#ovorila je$ %7ibanon je dmokra/ija! Uzimaj i obzir t tvrdnj ' 7ibanon sam pod zima neke vane ekonomske re:orme' kritine za provedb to# pro#rama!) Eo ad =iniora' libanonski premijer' olako je z podrk >apada pri(vatio vjete' sle#n o ramenima i izjavio da %7ibanon nije izmislio privatiza/ij )! Da bi jo jednom dokazao spremnost na s radnj ' najmio je kompanij Booz Gllen Xamilton' diva povezano# s B s(em i spe/ijalizirano# za nadzor' da #ovori privatiza/ij libanonski( telekom nika/ija!BA No' mno#i 7ibanon/i bili s daleko manje sptemni na s radnj ! Unato injeni/i da s #otovo svi ostali bez domova' tis e s s djelovale opem trajk koji je ot#anizirala koali/ija sindikata i politiki( stranaka' me. njima i islamistika stranka Xezbolla(! Prosvjedni/i s tvrdili da se' ako je /ijena odobravanja sredstava za obnov povienje trokova ivota stanovnitva po(arano# tatom' takvo neto teko moe nazvati pomoi! Dok je =iniora smirivao donatore po Pariz ' trajkovi i zapreke na /estama potp nosti s blokirale zemlj < bio je to prvi na/ionalni stanak okren t isklj ivo protiv H42 se spiij iM!n Pilii #i! l!i ! oi!i i liiPno#a karnevala! 8eina izvjesi ilelja je le do#a.aje opisivala kao + "/zbolla(ovo pokazivanje sna#e' ali

je e:U bliskoistone redak/ije nj jorko# izdanja Ne;sda1a' 9o(amad Bazzi rekao da takvo t maenje previda istinsko znaenje prosvjeda$ %Najsnaniji pokreta veine oni( koji s se lo#orili #radskom sredit nis ni "ran ni =irija' niti trvenja s nita i ijita! 7ibanonske ijite ve desetljeima pro#oni ekonomska nejednakost! &vo je pob na siromani( i radnike klase!)BI =amo poprite prosvjeda bilo je najrjeitije objanjenje razlo#a zato se 7ibanon pokazao toliko otpornim na ok! Prosvjed se dijelom zbivao dijel #radsko# sredita koje stanovni/i nazivaj =olidere' po privatnoj #ra.evinskoj tvrtki koja je iz#radila i koja posjed je #otovo sve tom okr # ! =olidere je posljedi/a posljednje# libanonsko# pok aja obnove! Poetkom devedeseti( #odina' nakon petnaest #odina #ra.ansko#a rata' zemlja je leala r evinama' drava je #r/ala d #ovima' bez nov/a za obnov ! Biznismen-milijarder ?kasnije i premijer@ 6a:iO Xariri iznio je prijedlo# < predajte pravo vlasnitva nad /ijelim #radskim sreditem meni i mojoj novoj tvrtki za nekretnine =olidere koja e #a preobraziti %bliskoistoni =in#ap r)! Xariri' koji je 2334! po#in o eksploziji podmetn te bombe' sravnio je #otovo sve postojee z#rade i #rad pretvorio p sto zemljite! Drevne s kove zamijenile s marine' l ks zni apartmani ?neki opremljeni ak i dizalima za lim zine@ i blistavi tr#ovaki /entri!BR =olidere posjed je #otovo sve poslovnoj etvrti < z#rade' tr#ove' sl b si# rnosti! 8anjskom svijet =olidere je sjajan simbol libanonsko# poslijeratno# oporavka' ali je mno#im 7ibanon/ima od vijek bio neka vrsta (olo#rama! "zvan #rani/a te ltramoderne jez#re sredit ' najveem je dijel Bejr ta nedostajala osnovna in:rastr kt ra < od elektrine str je do javno# prijevoza' a na mno#im z#radama i dalje s zjapile r pe od metaka koje se nitko nije potr dio pokrpati po zavretk rata! Upravo je tim zanemarenim #etima' koja okr j blistavo sredite' Xezbolla( stvorio svoj lojaln baz ' dijelio #eneratore i primopredajnike' or#anizirao ienje otpada i titio stanovnike < i tako postao toliko ozlo#laena %drava dravi)! Kad bi stanovni/i r evni( pred#ra.a zali =olidere' esto bi i( izba/ivali Xaririjevi privatni vari koji s svojom nazono plaili t riste! 6aida Xato m' bejr tska aktivisti/a koja se bori za so/ijaln pravd ' rekla mi je da s ' kad je =olidere zapoeo obnov ' %lj di bili neizmjerno sretni to je rat zavrio i to se li/e obnavljaj ! Kad smo

s(vatili da je netko prodao nae li/e' da s one privatne' bilo je prekasno! Nismo znali da H4B V % ;g i i v v! vili '(i ;iii (!ij Ti!-ia iiiji i P ; S ` ` ` '+ T80TX ` +)H NP"88n " lP"8"""8 " 8H+ "9 za obnov koja po#od je malobrojnoj eliti' 7ibanotne je pretvorila str njake za me(anik kapitalizma katastro:e! Upravo to isk stvo pomo#lo je 7ibanon da se orijentira i or#anizira nakon rata 233*! &dl ivi masovne prosvjede odrati sred =oliderea' #dje s se palestinske izbje#li/e taborile ispred 8ir#inove robne k e i jedno# otmjeno# ka:ia ?%Da tamo pojedem sendvi' tjedan dana ne bi( imao ni prebijene pare)' primijetio je jedan prosvjednik!@ prosvjedni/i s slali jasn por k ! Nis eljeli jo jedn =olidereov obnov i nova' r evna pred#ra.a < tvr.ene zelene zone i podivljale /rvene zone < ne#o obnov /ijele zemlje! %Kako jo moemo trpjeti vlad koja kradeD)' pitao je jedan prosvjednik! %8lad koja je podi#la ovakvo #radsko sredite i nabila #olem d #D Tko e #a platitiD 0a to moram plaati' a plaat e i moj sin poslije mene!)H3 7ibanonski otpor ok nadiao je prosvjede! Uzraavan je i pomo dalekoseni( sporedni( pok aja obnove! =amo nekoliko dana nakon prekida vatre' Xezbolla(ovi odbori po etvrtima posjetili s mno#e oteene k e' pro/ijenili tet i dijelili +2 333 dolara #otovine raseljenim obiteljima' ime s mo#li pokriti trokove jedno#odinje# najma i opteme stana! Nezavisni novinari Gna No# eira i =aseen Ka;zall1 ovako izvje j iz Bejr ta$ %=to je est p ta vei iznos ne#o to s preivjeli nakon Katrine primili od EK9G-e!) -tovie' prava #lazba za i preivjeli( iz ra#ana tek je slijedila kad je voda Xezbolla(a' eik Xassan Nasralla(' televizijskom obraanj obeao dravi$ %Neete ni od ko#a morati moliti sl #e' niti i za to stajati redovima!) Xezbolla(ova inai/a pomoi nije prolazila kroz :iltere vlasti ili nevladini( dr #a! Nis se #radili l ks zni (oteli kao Kaab l ' ni olimpijski bazeni za poli/ijske instr ktore kao "rak ! Umjesto to#a' Xezbolla( je inio ono to je 6en ka koja je preivjela ts nami na -ri 7anki rekla da je prieljkivala da to netko ini za njezin obitelj < da pomo dostavi ravno njezine r ke! Xezbolla( je pro/es obnove klj io i lanove zajedni/e - zapoljavao je tamonje #ra.evin/e ?radili s zamjen za otpadni metal koji s prik pljali@' mobilizirao tis petsto inenjera i or#anizirao volonterske sk pine!

=va ta pomo znaila je da je' samo tjedan dana nakon to je bombardiranje zavrilo' obnova ve bila p nome jek !H+ U amerikom tisk takve s se ini/ijative #otovo posv da prikazivale kao potk pljivanje ili klijentelizam - Xezbolla(ov pok aj k povanja podrke javnosti nakon to s sami isprovo/irali napad od koje# se drava oporavlja ?David Er m iznio je tvrdnj da Xezbolla( dijeli krivotvorene novani/e@!H2 H4H it!niska sredstva! "p!ik' jednako vaan kao i nje#ova inkovitost bio je i leMbollaliov stat s lokalne' starosjedilake or#aniza/ije koja se iz.i#la iz etvrti koje s je obnavljale! >a razlik od strani( korpora/ijski( a#en/ija za obnov ije s birokra/ije svoje planove nametale pomo vezeno# menadmenta' privatni( vara i t maa' Xezbolla( je mo#ao djelovati brzo jer je poznavao sve lii/e i svaki primopredajnik' jednako kao to je poznavao sve kojima se posao moe povjeriti! Gko s 7ibanon/i bili za(valni zbo# takva is(oda' za(valnost s osjeali i zato to s poznavali alternativ ! G ona se zvala =olidere! Na ok se ne rea#ira samo i jedino re#resijom! Ponekad' kad smo s oeni s krizom' odrastamo jako brzo! Takav poti/aj jasno se pokazao -panjolskoj ++! o jka 233H! kad je pri#radskim vlakovima i po madridskim kolodvorima eksplodiralo deset bombi' pri em je po#in lo #otovo dvjesto lj di! Predsjednik 0os\ 9aria Gznar odma( se pojavio na televiziji i -panjol/ima rekao da s za to krivi baskijski separatisti' i da m moraj pr iti podrk za rat "rak ! %Nikakvi pre#ovori nis ni mo# i ni poeljni s tim boji/ama koji s ve bezbroj p ta sijali smrt diljem -panjolske! Takvim napadima moemo stati na kraj samo vrstom r kom)' rekao je!HB -panjol/i s loe rea#irali na taj #ovor! %" dalje odjek j Eran/ove rijei)' izjavio je 0os\ Gntonio 9artines =oler' istakn ti madridski novinski rednik koje#a je pro#onio Eran/ov reim! %U svakom in ' svakoj #esti' svakom svojom reeni/om' Gznar je narod por io da je prav ' da posjed je pravo vlasnitva na istin i da s neprijatelji svi oni koji se ne sla s njim)!HH Dr #im rijeima' iste one znaajke koje Gmerikan/i poistovje j sa %snanim vodstvom) svo# predsjednika nakon ++! r jna' -panjolskoj se smatralo prijeteim vjesni/ima ponovno# spona :aizma! Drav s za tri dana ekali na/ionalni izbori i birai s ' sjeaj i se vremena kad je stra( pravljao politikom' pot kli Gznara i odl ili se za strank koja e vojsk pov i iz "raka!

Kao i 7ibanon ' kolektivno sjeanje na prijanje okove -panjolsk je inilo otpornom na nove! =vi ok-terape ti silno ele izbrisati sjeanje! K;en 5ameron vrsto je vjerovao da svojim pa/ijentima mora izbrisati m prije ne#o to i( b de mo#ao ponovno iz#raditi! Gmeriki ok patori "rak nis osjeali potreb da za stave pljake iraki( m zeja i knjini/a' mislei da e im to olakati posao! No' ba kao i bive 5ameronove pa/ijenti/e Cail Kasner s onom njezinom sloenom ar(itekt rom papira' knji#a i popisa' sjeanja se mo# H44 Usprkos svim spjenim pok ajima iskoritavanja ts namija iz 233-i!' sjeanje se dokazalo i kao inkovito or .e otpora nekim po#o.enim podr jima < osobito na Tajland ! 8eliki val sravnio je desetke priobalni( sela' ali za razlik od =ri 7anke' mno#a od nji( spjeno s obnovljena tijekom samo nekoliko mjese/i! 6azlika nije potekla od vlasti! Tajlandski politiari jednako s ' kao i svi dr #dje' arko eljeli iskoristiti ol j da istjeraj ribare i vlasnitvo nad zemljitem predaj velikim odmaralitima! No' Tajland se izdvaja time to s seljani sva vladina obeanja primali s velikom dozom s mnje i odbili strpljivo lo#orima ekati sl beni plan obnove! Umjesto to#a' nekoliko tjedana poslije' stotine seljana pod zelo je' kako s to sami nazvali' %nove invazije)! Proli s pokraj naor ani( sttaara koje s plaali #ra.evinari i s alatom r kama poeli oznaavati esti/e na kojima s stajale nji(ove stare k e! U nekim sl ajevima obnova je zapoela odma(! %=premna sam ivot rtvovati za ov zemlj ' zato to pripada nama)' rekla je 6atree Kon#vvatmai' kojoj je ts nami odnio #otovo /ijel obitelj!H4 Najsmionij %invazij ) izveli s tajlandski starosjedilaki ribari' 9okeni' %morski /i#ani)! Nakon stoljea obespravljenosti' 9okeni nis #ajili il zije da e im nekakva dobro(otna vlada pokloniti poten komad zemlje zamjen za nji(ova priobalna imanja koja im je otela! Tako s se' dramatinoj ak/iji' stanovni/i sela Ban T n# Fa(' pokrajini P(an# N#a' %ok pili i odmarirali k i' #dje s zetom opasali svoje sr eno selo' time simboliki obiljeavaj i svoje pravo vlasnitva)' objanjava izvjee tajlandske nevladine dt #e! %Nakon to se tamo taborila /ijela zajedni/a' vlastima je bilo teko da i( ptotjeta' osobito zato to s priv kli velik pozornost medija sredotoeni( na oporavak nakon ts namija!) Na kraj s seljani

sklopili sporaz m s vladom i odrekli se dijela obalno# podr ja zamjen za pravn si# rnost na ostatk svoje djedovine! Danas je to obnovljeno selo primjer mokenske k lt re < njem se nalaze m zej' opinska z#rada' kola i trni/a! %Danas d nosni/i iz okr #a dolaze Ban T n# Fa( iti o Pnarodnom oporavk od posljedi/a ts namijaP' dok istraivai i st denti (rpimi/e dolaze tamo' iti o Pstarosjedilakoj m drostiP!)H* D /ijele tajlandske obale koj je po#odio ts nami' takav izravan prist p obnovi pretvorio se pravilo! Klj spje(a' ka vode zajedni/a' lei tome da s %stanovni/i o pravima na zemlj pre#ovarali iz pozi/ije ok patora); neki s t praks nazvali %pre#ovori r kama)!HA Preivjeli Tajlandani tako.er s za(tijevali dr #aiji vid pomoi - mjesto da s H4* " P5=55" t;lj +!+ " X lP" " " " 9 9i ++P++!++ !+ !+ " " + ink " "" " r " " +++ " K"8" piol/sol +' 8 ? @ " ? @ +++ llP!lll 9l N@omaMikPi i l!moV ini!i Maj/dni! / proj/ktiiaii nove k e i iMraditi jo bolje i savrenije ribarske brodi/e! Posljedi/a to#a s zajedni/e snanije ne#o to s bile prije dara! K e na st povima koje s tajlandski seljani podi#li Ban Pl n# Fa( i Baan Nairaij prelijepe s i vrste < pritom s je:tinije' vee i svjeije od za# ljivi( montani( ko/ki koje s im n dili neki strani #ovorni s radni/i! T :ilozo:ij pojanjava mani:est koji je sastavila tajlandska koali/ija Preivjeli( iz ts namija$ %Posao obnove trebaj obaviti same lokalne zajedni/e' i to najveoj mo# oj mjeri! "zba/iti vanjske s radnike < neka zajedni/e pre zm od#ovornost za vlastite nastambe!)HI Codin dana nakon Katrine' Tajland je dolo do povijesno# s sreta izme. vodstva tajlandski( starosjedila/a koji s obnavljali svoje i malene dele#a/ije preivjeli( iz Ne; &rleansa! Posjetitelji iz =jedinjeni( Drava raz#ledali s nekoliko obnovljeni( tajlandski( sela i ostali zapanjeni brzinom kojom se tamonji oporavak pretvorio stvarnost! %U Ne; &rleans samo ekamo da vlast za nas obavi posao' a vi sve to radite sami)' rekao je Kndes(a 0 akali' koji je Ne; &rleans osnovao %selo preivjeli()! %Nakon to se vratimo)' dodao je' %va primjer na je novi /ilj!)HR Nakon to s se nj orlinski vode zajedni/e vratili svojim domovima' #rad je slijedio istinski val izravni( ak/ija! 0 akali' ija je etvrt i dalje leala r evinama' or#anizirao je ekipe lokalni( #ra.evina/a i

volontera koji s istili sve poplavom nitene n tranjosti k a li/i < zatim s preli na s sjedn li/ ! 6ekao je da m je p tovanje podr je po#o.eno ts namijem dalo %sjajan vid!!! da stanovni/i Ne; &rleansa moraj EK9G- spremiti zapeak' zajedno s #radskom pravom i dravnom vlasti i rei$ P=to moemo initi odma( da povratimo nae etvrti sprkos vlasti' a ne zbo# njeDP) 0o jedna veteranka azijske t rneje' 8iola Fas(in#ton' vratila se svoj nj orlinsk etvrt Centill1 s potp no novim idejama! Dakle' %razdijelila je plan etvrti' or#anizirala predstavnike odbore za svaki dio i imenovala vode koji s se sastajali i do#ovarali se o svem to je potrebno za obnov )! &bjasnila je da %sve dok se s vladom nateemo oko nov/a' ne inimo nita ime bismo ponovno pronali sebe)!43 U Ne; &rleans s slijedile nove izravne ak/ije! U veljai 233A-' sk pina stanara koji s obitavali so/ijalnim stanovima koje je B s(eva administra/ija namjeravala sr iti izvrila je %invazij ) na svoje stare domove i poela se vraati! 8olonteri s im poma#ali da raiste stanove i sk pljali nova/ kojim s nabavljani #eneratori i solarne ploe! %9oj dom je moja tvr.ava i ja je ponovno za zimam)' objavila je Cloria Filliams' H4A kojem se zatekla i nj orlmsk!i limena #laMl ! + M!a slaVlNe Ne l lo (/Mlnoj razlo#a < bar zakratko' ova je zajedni/a spjela mak ti divovskom /iviliza/ijskom b ldoer koji sam sebe naziva obnovom! Ujedinjavanje svi( primjera lj di koji obnavljaj sami za sebe ve je obiajena tema < s dioni/i ka da time obnavljaj vie od z#rada' da time lijee sebe! =avreno tono! =veope isk stvo doivljaja teko#a oka jest osjeaj posvemanje nemoi < s oivi se sa silama koje izazivaj stra(opotovanje roditelji nis sposobni spasiti vlastit dje/ ' s pr ni/i se razdvajaj ' domovi < ta mjesta zatite < postaj smrtonosne zamke! Najbolji lijek za nemo jest poeti poma#ati < imati pravo s djelovati opotavk zajedni/e! %Ponovno otvorenje nae kole znak je da je ovo posebna zajedni/a' povezana i vie ne#o samim smjetajem' istom d (ovno ' krvnim vezama i eljom za povratkom k i)' rekao je zamjenik ravnatelja osnovne kole Dr! 9artin 7 t(er Kin# 0r' nj orlinskoj etvrti 7o;er Nint( Fard!42 Takvi lj dski napori s /iljem obnove predstavljaj antitez sloeno# etosa kompleksa kapitalizma katastro:e koji neprekidno tra#a za praznim ploama i bijelim listovima na kojima e iz#raditi svoje

model-drave! 0ednako kao latinoamerika imanja i tvornike zadr #e' ti napori s po prirodi improviza/ija' snalaenje s onim to je ostalo i sa zar.alim or .em koje voda nije otplavila sa sobom' koje nitko nije krao ili slomio! >a razlik od matanja o Us(it ' o apokaliptinom brisanj koje istinskim vjerni/ima omo# je bije# vjenost' pokreti obnove lokalno# stanovnitva izvir iz postavke da nema bije#a iz temeljne kae koj smo sami stvorili i da je brisanja bilo ve i previe brisanja povijesti' brisanja k lt re' brisanja pamenja! To s pokreti koji se ne tt de otpoeti iz temelja' ne#o iz nie#a' iz r evina koje i( okr j sa svi( strana! Dok korporatistiki po(od nastavlja svoj siloviti p t propast' podi i poten/iometre oka da bi slomio sve snaniji otpor s kojim se s oava' ti projekti otkrivaj p t izme. : ndamentalizama! 6adikalni samo po vlastitoj ivotnoj praktinosti' korijenjeni zajedni/ama kojima ive' ti m kar/i i ene sami sebe smatraj serviserima' zimaj to nad i popravljaj ' ojaavaj ' poboljavaj ' izjedna j ! Najvie od sve#a' #tade oporavljaj i se < dok ne dari novi ok! H4I Uvod Prazno je lijepo$ tri desetljea brisanja i preobraavanja svijeta + B d Kdne1' %Gppendig G$ T(o #(ts on 6apid Dominan/es Xarlan K! Ullman and 0ames P! Fade' =(o/k and G;e$ G/(ievin# 6apid Dominan/e ?Fas(in#ton' D5$ NDU Press Book' +RR*@' ++3! 2 0o(n Xar;ood' %Fas(in#ton Fire$ G =pe/ial Feekl1 6eport :rom T(e Fall =treet 0o rnalPs 5apital B rea )' Fall =treet 0o rnal' =eptember R' 2334! B Car1 6ivlin' %G 9o# l F(o Fo ld 6eb ild Ne; &rleans)' Ne; Jork Times' 2R r jna' 2334! H %T(e Promise o: 8o /(ers)' Fall =treet jo rnal' 4! prosin/a 2334! 4 "bid! * 9ilton Eriedman' 5apitalism and Ereedom +R*2' ?reprint 5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RI2@' 2! A "ntervie;;it( 0oe De6ose' United Tea/(ers o: Ne; &rleans' +I! r jna 233*!; 9i/(ael K nzelman' %Post-Katrina' Kd /ators' =t dents Kmbra/e 5(arter =/(ools)' Gsso/iated Press' +A travnja 233A! I =teve 6itea' %N!&! Tea/(ers Union 7oses "ts Eor/e in =tormPs Fake)' Times-Pi/a1 ne ?Ne; &rleans@' *! o jka 233*!

R = san =a ln1' %U!=! Cives 5(arter =/(ools a Bi# P s( in Ne; &rleans)' Ne; Jork Times' +B! srpnja 233*!; 8eroniO e de 6 #1 and Kat(r1n C! Ne;mark' %Xope a:ter Katrina) Kd /ation Negt' +! listopada 233*' ;;;!aei!or# +3 )Kd /ational 7and Crab)' 6et(inkin# =/(ools' Eall 233*! ++ 9ilton Eriedman' "n:lation$ 5a ses and 5onseO en/es ?Ne; Jork$ Gsia P blis(in# Xo se' +R*B!@' +! +2 Eriedman' 5apitalism and Ereedom' ig! +B 9ilton Eriedman and 6ose Eriedman' T1rann1 o: t(e =tat s e o ?=an Die#o$ Xar/o rt Bra/e 0ovanovi/(' +RIH!@' B! +H 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI@' 4R2! +4 Kd ardo Caleano' Da1s and Ni#(ts o: 7ove and Far' prijevod$ 0 dit( Brister ?Ne; Jork$ 9ont(l1 6evie; Press' +RIB@' +B3! +* Ullman and Fade' =(o/k and G;e' ggviii! +A T(omas 5rampton' %"raO &::i/ial Farns on East K/onomi/ =(i:t)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' +H! listopada 233B! +I Glison 6i/e' Post-Ts nami To rism and 6e/onstr /tion$ G =e/ond DisasterD ?7ondon$ To rism 5on/ern' &/tober 2334@' ;;;!to rism/on/ern!or#! k H4R 23 Neil Kin# Nr! !n l Jm! "ii N! + Siv!iM/n' %G in l ? li! iP! i n ++ !iWN! " i n V 8 i in V " !!!!! " mi in " &pporttinit1)' Fall =treet 0o rnal' "!8 kolovoz! !P!?@?@aY! 2+ Kri/ K/k(o(n %U!=! 5ontra/tor lPotiii/l C ilt1 o: n!V 9illion Era d in "i!(N-' G8)P Jork Times' +3! o jka 233*! 22 Davison 7! B d(oo' Kno #( "s Kno #($ Dear 9r! 5amdess s!!! &pen l e er o: 6esi#nation to t(e 9ana#in# Dire/tor o: t(e "nternational 9onetar1 K nd ?Ne; Jork$ Ne; " loriM!ons Press' +RR3@' +32! 2B 9i/(ael 7e;is' %T(e ForldPs Bi##est Coin#-& t-o:-B siness =ale)' T(e Ne; Jork limes 9a#azine' B+! svibnja +RRI! 2H Bob =ip/(en' %Gre P bli/ =/(ools Fort( t(e K::ortD) 7os Gn#eles Times' B! srpnja 233*! 24 Pa l To #(' David Er m' Filliam Kristol et al!' %G 6evol tion or B siness as Us alD$ G XarperPs Eor m)' XarperPs' o jak +RR4!

2* 6a/(el 9ona(an and Klena Xerrero Bea mont' %Bi# Time =e/ rit1)' Eorbes' B! kolovoz 233*!; Car1 =toller' %Xomeland =e/ rit1 Cenerates 9 ltibillion Dollar B siness)' U=G Toda1' +3! r jna 233*! 2A Kvan 6atli:t' %Eear' "n/!)' Fired' prosina/ 2334! 2I 8\roniO e de 6 #1' Gmeri/an Knterprise "nstit te' %Ea/ts and Ei# res abo t Xomeland =e/ rit1 =pendin#)' +H! prosina/ 233*' ;;;!aei!or# 2R Br1an Bender' %K/onomists =a1 5ost o: Far 5o ld Top n2 Trillion)' Boston Clobe' I! sijenja 233*! B3 T(omas 7! Eriedman' %Bi# 9a/ ")' Ne; Jork Times' I! prosin/a +RR*! B+ =teve e inn! UXallib rtonPs Be Karnin#s Xit =*++9;P Gsso/iated Press' 22! listopad 233*! B2 =teven 6! X rst' %&/tober Deadliest 9ont( Kver in "raO)' Gsso/iated Press' 22! st deno#a 233*! BB 0ames Clanz and Elo1d Norris' %6eport =a1s "raO 5ontra/tor "s Xidin# Data :rom U!=!)' Ne; Jork Times' 2I! listopad 233*! BH Fen/1 7e n#' %= //ess T(ro #( Disaster$ B!5!-9ade Food Xo ses Xold Creat Potential :or Disaster 6elie:)' 8an/o ver = n' +4! svibnja 233*! B4 0osep( B! Treaster' %Karnin#s :or "ns rers Gre =oarin#)' Ne; Jork Times' +H! listopad 233*! B* 5entral "ntelli#en/e G#en/1' K bark 5o nterintelli#en/e "nterro#ation' srpanjlR*B' +' +3 +! 5jelovit tekst prir nika dost pan je na adresi$ ;;;!#; !ed Mjnsar/(iv! BA "bid' **! BI 9aoTse-T n#' U"ntrod /in# a 5ooperative)' Pekin# 6evie; +' br! +4 ?+3! lipnja +R4I!@$ *! BR Eriedman and Eriedman' T;o 7 /k1 People' 4RH! H3 "bid! H+ %T(e 6isin# 6isk o: 6e/ession,' Time' +R! prosina/ +R*R! H2 Ceor#e 0ones' %T(at/(er Praises Eriedman' Xer Ereedom Ei#(ter)' Dail1 Tele#rap( ?7ondon@' +A! st deno#a 233*!; Eriedman and Eriedman' T;o 7 /k1 People' BII-IR! HB Eran/is E k 1ama' %T(e Knd o: Xistor1D) T(e National "nterest' ljeto +RIR! HH 0 stin Eog' %T(e 5 rio s 5apitaliste' Eort ne' +*! st deno#a 233*!; Xo se o: 6epresentatives' +3Rt( 5on#r!' 2nd=ess!' %X! 6es! +3IR$

Xonorin# t(e 7i:e o: 9ilton Eriedman)' *! prosin/a 233*!; 0on &rtiz' %=tate to Xonor Eriedman)' =a/ramento Bee' 2H! sijenja 233A!; T(omas =o;ell' %Ereedom 9an)' Fallstreet 0o rnal' +I! st deni 233*! H*3 "P@P@P@!@!P 3+! 7aboratorij tort re$ K;en 5ameron' 5"G i bjesom ni pok aji brisanja i preoblikovanja lj dske svijesti + ?P1rilj! 5! Kenned1 and David Gn/(d' %6e#ressive Kle/tri/-=(o/k in =/(izop(reni/s 6e:ra/tor1 lo &t(er =(o/k P"(erapies)' Ps1/(iatri/ e arterl1 22' br! 2 ?travanj +RHI!@$ B+I! 2 U#o 5erletti' %Kle/tros(o/k T(erap1)' 0o rnal o: 5lini/al and Kgperimental "Ps1/(opat(olo#1 and e arterl1 6evie; o: Ps1/(iatr1 and Ne rolo#1 +4 ?r jan +R4H!@$ +R2-RB! B 0 d1 Eoreman' %Xo; 5"G =tole T(eir 9inds)' Boston Clobe' B3! listopad +RRI!; =tep(en Bindman' %Braimvas(in# 8i/tims to Cet n+33'333)' Cazette ?9ontreal@' +I! st deno#a +RR2! H Cordon T(omas' 0o rne1 into 9adness ?Ne; Jork$ Bantam Books' +RIR!@' +HI! 4 Xarve1 9! Feinstein' Ps1/(iatr1 and t(e 5"G$ 8i/tims o: 9ind 5ontrol ?Fas(in#ton' D5$ Gmeri/an Ps1/(iatri/ Press' +RR3!@' R2' RR! * D! K;en 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' Gmeri/an 0o rnal o: Ps1/(iatr1 ++2' br! A ?+R4*!@$ 432-43R! A D! K;en 5ameron and =! K! Pande' UTreatment o: t(e 5(roni/ Paranoid =/(izop(reni/ Patient)' 5anadian 9edi/al Gsso/iation 0o rnalYD' ?+4! sijenja +R4I@$ R4! I Gristotle' %&n t(e =o l' Book """)' in Gristotle "' Creat Books o: t(e Festern Forld' vol! I' ed! 9ortimer 0! Gdler' trans! F! D! 6oss ?5(i/a#o$ Kn/1/lopaedia Britanni/a' +R42@' **2! R Berton 6o /(e' %Gs Kmpt1 as Kve)' T(e Ne; Jorker' R! r jna +RAH! +3 D! K;en 5ameron' %Prod /tion o: Di::erential Gmnesia as a Ea/tor in t(e Treatment o: =/(izop(renia)' 5ompre(ensive Ps1/(iatr1 +' br! + ?"R*3!@$ B2-BB! ++ D! K;en 5ameron' 0! C! 7o(renz and K! G! Xand/o/k' %T(e Depatternin# Treatment o: =/(izop(renia)' 5ompre(ensive Ps1/(iatr1 B' br! 2 ?+R*2!@$ *A! +2 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' 43B-43H! +B Feinstein' Ps1/(iatr1 andt(eP5"G' +23! E&&TN&TK$ T(omas' 0o rne1 into 9adness' +2R!

+H %5"G' 9emorand m :or t(e 6e/ord' = bje/t$ Proje/t G6T"5X&KK;P B+! sijenja +RA4' ;;;!#;ti!ed M-nsar/(iv! +4 Gl:red F! 9/5o1' %5r el =/ien/e$ 5"G Tort re i Eorei#n Poli/1)' Ne; Kn#land 0o rnal o: P bli/ Poli/1 +R' br! 2 ?zima 2334!@$ 2+I! +* Gl:red F! 9/5o1' G e estion o: Tort re$ 5"G "nterro#ation' :rom t(e 5old Far to t(e Far on Terror ?Ne; Jork$ 9etropolitan Books' 233*!@' 22' B3! +A 9e. onima koji s tijekom to# razdoblja zimali 7=D nalazili s se sjevernokorejski ratni zarobljeni/i' i sk pina pa/ijenata na odvikavanj klini/i 7egin#ton; zatim sedam tis a ameriki( vojnika arsenal kemijsko# naor anja Kd#e;ood 9ar1land ' te zatvoreni/i kali:ornijskom zatvor 8a/aville! "bid!' 2A' 2R! +I %Gnonimna r kom pisana biljeka prona.ena ar(ivima koja dr! 5ar1la Xaskinsa i zapovjednika 6! 0! Filliamsa) identi:i/ira kao 5"Gine predstavnike na tom sastank ! David 8iennea ' %&tta;a Paid :or P43s Brain;as(in# Kgperiments' Eiles =(o;)' Toronto =tar' +H! travnja +RI*!; %9in tes o: 0 ne +' +R4+' 5anadaMU=MUK 9eetin# 6e$ 5omm nist PBrain;as(in#P Te/(niO es d rin# t(e Korean Far)' sastanak (otel 6itz-5arlton' 9ontreal ' +! lipnja +R4+!' str! 4! H*+ 23 De:ense 6esear/( Xoard Kepoil "n Tiv!isiiiv Xoard! B' knlo;iM "P@8N' sk nit !+ nMn!ik!i tajnosti' str! 2! 2+ UDistrib tion o: Pro/eedin#s o: Eo rt( =1mposi m' 9ilitar1 9/tlii in/! ll@42)' skiimt!i oznaka tajnosti! 22 > (air Kas(meri' %Data =(o; 5"G 9onitored Deprivation Xgp/rim/nts)' Clobe and 9ail ?Toronto@' +I! veljae +RIH! 2B "bid! 2H Xebb' Xeron and Begton' Gnn al 6eport' #ovor D6B bBI' +-2! 24 0 liet &PNeill' %Brain Fas(in# Tests Gssailed b1 Kgperts)' Clobe and 9ail ?Toronto@' 2A! st deno#a +RI*! 2* Feinstein' Ps1/(iatr1 andt(eP5"G' str! +22! T(omas' 0o rne1 into 9adness' str! +3B; 0o(n D! 9arks' T(e =ear/( :or t(e 9an/( rian 5andidate$ T(e 5"G and 9ind 5ontrol ?Ne; Jork$ Times Books' +RAR!@' str! +BB! 2A 6! 0! 6 ssell' 7! C! 9! Pa#e and 6! 7! 0illett' U"ntensi:ied Kle/tro/onv lsant T(erap1)' 7an/et ?4! prosin/a +R4B!@ str! ++AI! 2I 5ameron' 7o(renz and Xand/o/k' %T(e Depatternin# Treatment o: =/(izop(renia) str! *I!

2R 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' 43H! B3 T(omas' 0o rne1 into 9adness' +I3! B+ D! K;en 5ameron et al!' %=ensor1 Deprivation$ K::e/ts pon t(e E n/tionin# X man in =pa/e =1stems)' =impozij opsi(opatolokim in/ima leta svemir ?=1mposi m on Ps1/(op(1siolo#i/al Gspe/ts o: =pa/e Eli#(t@' r! Bernard K! Ela(ert1 ?Ne; Jork$ 5ol mbia Universit1 Press' +R*+!@' str! 2B+; 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' 43H! B2 9arks' T(e =ear/( :or t(e 9an/( rian 5andidate' +BI! BB 5ameron and Pande' UTreatment o: t(e 5(roni/ Paranoid =/(izop(reni/ Patient)' str! R2! BH D! K;en 5ameron' UProd /tion o: Di::erential Gmnesia as a Ea/tor in t(e Treatment o: =/(izop(renia)' 2A! B4 T(omas' 0o rne1 into 9adness' 2BH! B* 5ameron et al!' U=ensor1 Deprivation)' 22*' 2B2! BA 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin#G//o nts ;it( Tort rers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +24! BI "ntervie; appeared in t(e 5anadian ma#azine Feekend' /itirano T(omas$ 0o rne1 into 9adness' +*R! BR 5ameron' UPs1/(i/ Drivin#)' 43I! H3 Da bi podrao vlastite tvrdnje' 5ameron je /itirao dr #o# istraivaa' Normana 6osenz;ei#a' U=ensor1 Deprivation)' 22R! H+ Feinstein' Ps1/(iatr1 and t(e 5"G' 222! H2 UProje/t 9KUltra' T(e 5"GPs Pro#ram o: 6esear/( in Be(avioral 9odi:i/ation)' 0oint Xearin#s Be:ore t(e =ele/t 5ommittee on "ntelli#en/e and t(e = b/ommittee on Xealt( and =/ienti:i/ 6esear/( o: t(e 5ommittee on X man 6eso r/es' United =tates =enate' R4t( 5on#r!' +st =ess!' B! kolovoza +RAA! 5itirano Feinstein$ Ps1/(iatr1 and t(e 5"G' +AI! HB "bid!' +HB! HH 0ames 7e9o1ne' %Testi:1in# to Tort re)' Ne; Jork Times' 4lipnja +RII! H*2 "d =en!ne =el/i t ?Pim i mi Y+ U- ii ii " n i! +++ r!/i r! `` " i !+++ si + + pi ni " Pim /ed i ++t%s b/:oi / i lie =/li-i " 5oiniiiii -/ on " t/lli#ii /$ " londii +!+++ ++++++ ro#alion 9an al ll/arin#)' "d! lipnja +RIX ?Bog + ?PG G Trainin# 9an als' Eolder$ + nt/rro#ation 9an al Xearin#s' Naiional =enilit1 Gr/(ives@! 5itirano 9/5o1' G e estion o: Tort re' R*!

HA " im Fein/r' U"nterro#ation' 5!"!G! - =t1le)' Ne; Jork Times' R! veljae +RRA!; =teven 9! Kl/inman' %KUBG6K 5o nterintelli#en/e "nterro#ation 6evie;$ &bservations o: an "nterro#ator,!' veljaa 233*! "ntelli#en/e =/ien/e Board' Kd /in# "n:ormation ?Fas(in#ton D!5!$ National De:ense "ntelli#en/e 5olle#e' prosina/ 233*!@' R*! HI 5entral "ntelli#en/e G#en/1' K bark 5o nterintelli#en/e "nterro#ation' srpanj +R*B' str! + i I! 5jelovit tekst prir nika mo# e je pronai National =e/ rit1 Gr/(ives' ;;;!#; !ed M-nsar/(iv! HR "bid!' +' BI! 43 "bid!' +-2! 4+ "bid!' II! 42 "bid!' R3! 4B 5entral "ntelli#en/e G#en/1' X man 6eso r/e Kgploitation Trainin# 9an al-+RIB! 5jelovit tekst prir nika mo# e je pronai National =e/ rit1 Gr/(ives' ;;;!#; ! ed M-nsar/(iv! 4H 5entral "ntelli#en/e G#en/1' K bark 5o nterintelli#en/e "nterro#ation' srpanj +R*B' HR-43'A*-AA! 44 "bid!' H+'**! 4* 9/5o1' G e estion o: Tort re' I! 4A 9/5o1' %5r el =/ien/e)' 223! 4I Erantz Eanon' G D1in# 5olonialism' trans! Xaakon 5(evalier ?+R*4-' reprint - Ne; Jork$ Crove Press' +R*A!@' +BI! 4R Pierre 9essmer' :ran/ ski ministar obrane od +R*3! do +R*R! #odine izjavlj je da s Gmerikan/i pozvali Eran/ ze da ob avaj vojnike =GD- ! Ceneral Pa l G ssaresses' najzlo#lasniji i najbe tniji :ran/ ski str njak za tort r odlazi Eort Bra## i amerike vojnike po ava te(nikama )(vatanja' ispitivanja i tort re)! Deat( =O adrons$ T(e Eren/( =/(ool' dok mentarni :ilm' redatelji/a$ 9arie-9oniO e 6obin ?"deale G dien/e' 233B!@! *3 9/5o1$ G e estion o: Tort re' *4! *+ Dianna &rtiz$ T(e Blind:oldPsK1es ?Ne; Jork$ &rbis Books' 2332!@' B2! *2 Xarb r1$ Tr t(' Tort re and t(e Gmeri/an Fa1! *B United Nations' Ceneva 5onvention 6elative to t(e Treatment o: Prisoners o: Far' Pri(vaeno +2! kolovoza +RHR!' ;;;!o(/(r!or#; Uni:orm 5ode o: 9ilitar1 0 sti/e' pod-po#lavlje +3$ P nitive Grti/les' odjeljak IRB' lanak RB!' ;;;!a !a:!mil!

*H 5entral "ntelli#en/e G#en/1' K bark 5o nterintelli#en/e "nterro#ation' 2; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' X man 6eso r/e Kgploitation Trainin# 9an al-+RIB! *4 5rai# Cilbert' %Far Fill Be =tealt(1) 9il;a kee 0o rnal =entinel' +A! r jna 233+!; Carr1 Fills' 6ea#anPs Gmeri/a$ "nno/ents at Xome ?Ne; Jork$ Do bleda1' +RIA!@' BAI! ** Kat(arine e! =eel1e' %G Nation 5(allen#ed)' Ne; Jork Times' 2R! o jka 2332!; Glberto 6! Conzales' 9emorand m :or t(e President' 24! sijenja 2332!' ;;;!nsb/!msn!/om *A 0erald P(i:er' %= bje/t$ 6eO est :or Gpproval o: 5o nter-6esistan/e =trate#ies)' 9emorand m :or 5ommander' 0oint Task Eor/e +A3' ++! listopada 2332! =kin ta oznaka tajnosti' ;;;!npr!or# H*B ; ;;! ;as( i n# ion post a oin *R Kleinman' %KUBG6K 5o nterintelli#en/e "nterro#ation 6eiPieio) A3 Dan K##en' %Padilla 5ase 6aises e estions abo l G in i-Terror Ta/t i/s)' Fas(in#ton "Posl' +R! st deno#a 233*! A+ 5 rt Gnderson' U7a;1ers =(o; "ma#es o: Padilla in 5(ains)' Gsso/iated Press' H! prosina/ 233*!; 0o(n Crant' %F(1 Did T(e1 Tort re 0ose Padilla)' P(iladelp(ia Dail1 Ne;s' +2! prosina/ 233*! A2 GGP' %U= Xandlin# o: Xi/ks Poor$ P9)' =1dne1 9ornin# Xerald' *! veljae 233A! AB =(a:iO 6as l' Gsi: lObal and 6( (el G(med' 5omposite =tatement$ Detention in G:#(anistan and C antanamo Ba1 ?Ne; Jork$ 5enter :or 5onstit tional 6i#(ts' 2*! srpnja 233H!@' R4' ;;;!//r-nv!or# AH Gdam >a#orin and 9i/(ael D ::1' %"nside t(e "nterro#ation o: Detainee 3*B)' Time' 23! lipnja 2334! A4 0ames Jee and Gimee 9ollo1' Eor Cod and 5o ntr1$ Eait( and Patriotism nder Eire ?Ne; Jork$ P bli/ G::airs' 2334@' +3+-+32; Tim Colden and 9ar#ot Filliams' %X n#er =trike Breaks & t at C antanamo)' Ne; Jork Times' I! travnja 233A! A* 5rai# F(itlo/k' %"n 7etter' 6adi/al 5leri/ Details 5"G Gbd /tion' K#1ptian Tort re)' Fas(in#ton Post' +3! st deno#a 233*! AA "bid!

AI Gmnest1 "nternational' %"tal1' Gb &mar$ "talian G t(orities 9 st 5ooperate E ll1 ;it( Gll "nvesti#ations)' P bli/ =tatement' +*! st deno#a 233*' ;;;!amnest1!or# AR 0 ma( al-Dossari' %Da1s o: Gdverse Xards(ip in U!=! Detention 5amps-Testimon1 o: C antanamo Detainee 0 ma( al-Dossari)' Gmnest1 "nternational' +*! prosin/a 2334! I3 9ark 7andler and =o ad 9ek(ennet' %Ereed Cerman Detainee e estions Xis 5o ntr1Ps 6ole)' Ne; Jork Times' H! st deno#a 233*! I+ G! K! =/(;artzman and P! K! Termansen' U"ntensive Kle/tro/onv lsive T(erap1$ G Eollo;-Up =t d1)' 5anadian Ps1/(iatri/ Gsso/iation 0o rnal +2' br! 2 ?+R*A@$ 2+A! I2! Krik K/k(o(n' UFinnin# Xearts o: "raOis ;it( a =e;a#e Pipeline)' Ne; Jork Times' 4! r jna 233H! 32! Dr #i doktor oka$ 9ilton Eriedman i potra#a za laboratorijem slobodni( r k + Grnold 5! Xarber#er' U7etter to a Jo n#er Ceneration)' 0o rnal oj Gpplied K/onomi/s +' br! + ?+RRI!@$ 2! 2 Kat(erine Gnderson and T(omas =kinner' %T(e Po;er o: 5(oi/e$ T(e 7i:e and Times o: 9ilton Eriedman)' emitirano na mrei PB= 2R! sijenja 233A! B 0onat(an Peterson' %9ilton Eriedman' +R+2-233*)' 7os Gn#eles Times' +A! st deno#a 233*! H Erank X! Kni#(t' %T(e Ne;er K/onomi/s and t(e 5ontrol o: K/onomi/ G/tivit1)' 0o rnal o: Politi/al K/onom1 G&' br! H ?kolovoz +RB2!@ H44! 4 Daniel Bell' %9odels and 6ealit1 in K/onomi/ Dis/o rse)' T(e 5risis in K/onomi/ T(eor1' eds! Daniel Bell and "rvin# Kristol ?Ne; Jork$ Basi/ Books' +RI+!@' 4A-4I! * 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' 2H! A 7arr1 K dlo;' %T(e Xand o: Eriedman)' +*! st deno#a 233*' ;;;!nationalrevie;!/om H*H "Pi!ss! P9]!@' "V +3 " Pi ni lP!n i n k i n' lViWi1S im iinil in " =i/ 5!liii a#o " raditi on ?l@ r(a ni' n/$ D ke Ulli-8lT9t8 "Pivss! +RI+!@' G! " " " ri/ti i k li G! " lav/k' " lie 6oad to =er:dom ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RHH!@!

+ 2 "ntervj s Grnoldom Xarber#erom B! listopada 2333' za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1 ?PB=@' /jelok pan tekst intervj a moe se pronai na$ ;;;!pbs!or# +B 0o(n 9a1nard Ke1nes' T(e Knd o: 7aissez-Eaire ?7ondon$ 7 i 8ir#inia Fool:' +R2*!@ +H 0o(n 9a1nard Ke1nes' %Erom Ke1nes to 6oosevelt$ & r 6e/over1 Plan Gssa1ed)' Ne; Jork Times' B+! prosin/a +RBB! +4 0o(n Kennet( Calbrait(' T(e Creat 5ras( o:P+R2R ?+R4H! reprint Ne; Jork$ Gvon' +RAR!@' +*I! +* 0o(n 9a1nard Ke1nes' T(e K/onomi/ 5onseO en/es o: t(e Pea/e ?+R+R!' reprint -Festminster' UK$ 7abo r 6esear/( Department' +R23!@' 24+! +A Eriedman i Eriedman' T;o 7 /k1 People' 4RH! +I =tep(en Kinzer' Gll t(e =(a(Ps 9en$ Gn Gmeri/an 5o p and t(e 6oots oj9iddle 7kr: Terror ?Xoboken' N0$ 0o(n File1 i =ons' 233B!@' +4B-4H; =tep(en Kinzer' &vert(ro;$ Gmeri/aPs 5ent r1 o: 6e#ime 5(an#e :rom Xa;aii to "raO ?Ne; Jork$ Times Books' 233*!@' H! +R Kl "mpartial' 9ar/( +*' +R4+' navedeno =tep(en 5! =/(lesin#er' =tep(en Kinzer and 0o(n X! 5oats;ort(' Bitter Er it$ T(e =tor1 o: t(e Gmeri/an 5o p in C atemala ?5ambrid#e' 9G$ Xarvard Universit1 Press' +RRR!@' 42! 23 Patterson je ar#entinske i brazilske ekonomiste opisao kao )/rvene% intervj s 0 anom Cabrielom 8aldesom! & potrebi )promjene :orma/ije lj di) #ovorio je amerikom veleposlanik Qile ' Fillard Bea la/ ! 0 an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o =/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' ++3+B! 2+ "bid!' IR! 22 Navod potjee od 0osep(a Cr n;alda' ekonomista sa =ve ilita 5ol bia koji je to vrijeme predavao na Dravnom sve ilit Qile ! 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +B4! 2B Xarber#er' %7etter to a Jo n#er CenerationU!' 2! 2H Gndre C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile$ 9onetarist T(eor1 8ers s X manit1 ?Nottin#(am' UK$ =pokesman Books' +RA*!@' A-I! 24 Kennet( F! 5lements' %7arr1 =jaastad' T(e 7ast 5(i/a#oan)' 0o rnal o: "nternational9one1 andEinan/elG- ?2334!@$ I*A-*R! 2* C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' I!

2A 9emorand m Filliamti 5armi/(ael ' od 0amesa F! Tro;brid#ea' 2H! listopad +RIH' str! H' navedeno $ 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +RH! 2I "bid!' 23*! 2R Codine +R*B! sam je de 5astro nap stio =antia#o da bi nastavio st dije na 5ikakome sve ilit ! 6ektor postaje +R*4 !8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +H3' +*4! B3 "bid!' +4R! 5itat potjee od Krnesta Eontainea' ikako# diplom/a i predavaa na Katolikom sve ilit =antia# ! B+ "bid!' *' +B! B2 Tree izvjee Katolikom sve ilit =antia# i Upravi za me. narodn s radnj ' kolovoz +R4A!' potpisao Cre## 7e;is' Qikako sve ilite' str! B' navod $ 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +B2! H*4 BH Eriedman and Eriedman' Mtro l /k1 T/oMPl/' BXX! B4 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Notes on 9eetin# ;it( t(e President on ?P(ile! =/piemli/t +4' +RA3' skin ta oznaka tajnosti' ;;;!#vv !ed Mnsar/liiv! B* %T(e 7ast Dope :rom 5(ile)' memorand m s potpisom %Gl ++!)' nadnevak$ =antia#o' A! r jna +RA3!' navedeno $ 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 2H2-HB! BA = e Bran:ord and Bernardo K /inski' Debt =O ads$ T(e U!=!' t(e Banks' and 7atin Gmeri/a ?7ondon$ >ed Books' +RII!@' H3' 4 + - 4 2! BI = b/ommittee on 9 ltinational 5orporations' %T(e "nternational Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 and 5(ile' +RA3-A+)' 6eport to t(e 5ommittee on Eorei#n 6elations United =tates =enate b1 t(e = b/ommittee on 9 ltinational 5orporations' 2+! lipnja +RAB' str! +B! BR "bid!' +4! H3 Eran/is/o 7etelier' intervj ' Demo/ra/1 No;YP2+! r jna 233*! H+ = b/ommittee on 9 ltinational 5orporations' %T(e "nternational Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 and 5(ile' +RA3-A+)' H' +I! H2 "bid!' ++' +4! HB "bid!' +A! HH Nadbisk pija =ao Pa la' Tort re in Brazil$ G =(o/kin# 6eport &n t(e Pervasive Use o: Tort re b1 Brazilian 9ilitar1 Covernments' +R*H+RAR' r! 0oan Dassin' prijevod$ 0aime Fri#(t ?G stin$ Universit1 o: Tegas Press' +RI*!@' 4B!

H4 Filliam Bl m' Killin# Xope$ U!=! 9ilitar1 and 5"G "nterventions =in/e FF"" ?9onroe' 9K$ 5ommon 5o ra#e Press' +RR4!@' +R4; %Times Diar1$ 7iO idatin# = karno)' Times ?7ondon@' I! kolovoza +RI*! H* Kat(1 Kadane' %U!=! &::i/ialsP 7ists Gided "ndonesian Bloodbat( in P*3s)' Fas(in#ton Post' 2+! svibnja +RR3! HA Kadane je prva objavila izvjee o popisima koji se temelje na snimljenim intervj ima s najviim amerikim d nosni/ima koji s to vrijeme radili "ndoneziji! "ntervj i s objavljeni Fas(in#ton Post ! Poda/i o radio- redajima i or j pojavlj j se pism rednik koje je napisala Kadane < T(e Ne; Jork 6evie; oMjBooks' +3! travnja +RRA! < i temelji se na istim raz#ovorima! Transkripti intervj a nalaze se National =e/ rit1 Gr/(ive in Fas(in#ton' D5! Kadane' %U!=! &::i/ialsP 7ists Gided "ndonesian Bloodbat( in P*3s)! HI 0o(n X #(es' "ndonesian Up(eaval ?Ne; Jork$ David 9/Ka1 5ompan1' "n/!' +R*A!@' +B2!' HR Najee se koristi brojka od pola milij na lj di - koristi je i T(e Fast(in#ton Post +R**! #odine! Britanski veleposlanik "ndoneziji broj rtava pro/jenj je na H33 333' ali izvje je da vedski veleposlanik' koji je obavio dodatna istraivanja' t brojk smatra )velikim potejenjivanjem)! Neki navode ak i milij n' iako 5"G svojem izvje iz +R*I! #odine tvrdi daje bijeno 243 333' pritom do#a.aje naziva )jednim od naj#ori( masovni( bojstava 23! stolje )! %=ilent =ettlement)' Time' +A! prosin/a +R*4!; 0o(n Pil#er' T(eNevM 6 lers o: t(e Forld ?7ondon$ 8erso' 2332!@' BH; Kadane' %U!=! &::i/ialsP 7ists Gided "ndonesian Bloodbat( in P*3s)! 43 %=ilent =ettlement)! 4+ David6ansom' %Eord 5o ntr1$ B ildin# an Klite :or "ndonesia)' T(e Trojan Xorse$K6adi/al 7ook at Eorei#n Gid' ed! =teve Feissman ?Palo Glto' 5G$ 6amparts Press' +RA4!@' RR! 42 E snota$ "bid!' +33! 4B 6obert 7 bat' %"ndonesiaPs Pot(oled 6oad Ba/k)' Eort ne' +! lipnja +R*I! H** 44 U iM!vor(il' !++++ or :?/ner!ilnvii nm i vodi liU =o/lt! im pion j/iii"!i s!ini #!i n i(i(kPaj/iiii ?i!inskiiN% iNii! 9oli!iiiiiti!nl =!nlli! U6/i olln i inn!s : 91 ? lar//iP)! B lletin oj "ndonesian K/onomi/ =t dies 2R' br! " ?travanj +RRB!@$ st r! H3!

4* " Piplon i lonlovo# pro#rama za zeli s sljedee poloaje$ ministar :inan/ija' ministar i r#ovine' ravnatelj Na/ionalno# odbora za planiranje' potpredsjednik Na/ionalno# odbora za planiranje' #lavni tajnik &dbora za istraivanje tr#ovine i marketin#a' predsjednik Te(nike sk pine za strana la#anja' #lavni tajnik ind strije i veleposlanik Fas(in#ton ! 6ansom' %Eord 5o ntr1)' ++3! 4A 6i/(ard Nigon' %Gsia G:ter 8ietnam)' Eorei#n G::airs H*' br! " ?&/tober +R*A@$ +++! E snota$ Grnold 5! Xarber#er' 5 rri/ l m 8itae' November 233B' ;;;!e/on! /la! ed ! 4I Pil#er' T(e Ne; 6 lers o: t(e Forld' B*-BA! 4R 5"G' %=e/ret 5able :rom XeadO arters ?Bl eprint :or Eomentin# a 5o p 5limate@' 2A! r jna +RA3)' Peter Kornbl (' T(e Pino/(et Eile$ G De/lassi:ied Dossier on Gtro/it1 and G//o ntabilit1 ?Ne; Jork$ Ne; Press' 233B!@' HR-4*! *3 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 24+! *+ "bid!' 2HI-HR! *2 "bid!' 243! *B =ele/t 5ommittee to =t d1 Covernmental &perations ;it( 6espe/t to "ntelli#en/e G/tivities' United =tates =enate' 5overt G/tion in 5(ile +R*B-+RAB ?Fas(in#ton' D5$ U!=! Covernment Printin# &::i/e' +I! prosin/a +RA4!@' B3! *H "bid!' H3! *4 Kd ardo =ilva' T(e =tate and 5apital in 5(ile$ B siness Klites' Te/(no/rats' and 9arket K/onomi/s ?Bo lder' 5&$ Festvie; Press' +RR*!@' AH! ** &rlando 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile$ K/onomi/ EreedomPs G;: l Toll)' T(e Nation' 2I! kolovoza +RA*! 3B! =tanja oka$ Krvavo ro.enje kontrarevol /ije + Ni//olo 9a/(iavelli' 8ladar' prijevod$ F! K! 9arriott ?Toronto$ Gl:red G! Knop:' +RR2!@' H2! 2 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' 4R2! B Batalla de 5(ile ?dok mentarna serija tri nastavka@ izvorna prod k/ija +RA4!-AR! ?Ne; Jork$ Eirst 6 nM"/ar s Eilms' +RRB!@ H 0o(n Din#es' Gssassination on Kmbass1 6o; ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RI3!@' *H! 4 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Tr t( and 6e/on/iliation' sv! +' prijevod$ P(illip K! Berr1man ?Notre Dame$

Universit1 o: Notre Dame Press' +RRB!@' +4B; Peter Kornbl (' T(e Pino/(et Eile$ G De/lassi:ied Dossier on Gtro/it1 and G//o ntabilit1 ?Ne; Jork$ Ne; Press' 233B!@' +4B-4H! * Kornbl (' T(e Pino/(et Eile' +44-4*! A Te brojke s pitne b d i da je vojna vlast bila i predobro poznata po prikrivanj i nijekanj zloina! 0onat(an Kandell' %G # sto Pino/(et' R+' Di/tator F(o 6 led b1 Terror in 5(ile' Dies)' Ne; Jork Times' ++! prosin/a 233*!; 5(ile =in/e "ndependen/e' ed! 7eslie Bet(ell ?Ne; Jork$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RRB!@' +AI; 6 pert 5orn;ell' %T(e Ceneral Fillin# to Kill Xis People to Fin t(e Battle a#ainst 5omm nism)' "ndependent ?7ondon@' ++! prosin/a 233*! H*A R lP!i n la 5 "ons ?!+ likP !+ ml Gnilin 8!i kn M /l!i' G Na " ion 3M lnemi/V$ W M M/ " Unlet MPini( li/i ?Ne; Jork$ F! F! Nonon tk 5ompan1' +RRZ!@' "=M! +3 6obert Xarve1' %5(ilePs 5o nter-6evol tion$ Xie li#(t ?joes ?@n)' "(/ "/onoinist' +! veljae +RI3! ++ 0ose Pitiera' %Xo; t(e Po;er o: "deas 5an Trans:orm a 5o i r1)' ;;;!josepinera! /om +2 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies! AH-A4! +B "bid!' *R! +H 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' B+! +4 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' A3! +* 0edina Pino/(etova tr#ovinska barijera bila je +3-postotna stopa poreza na voz' to se zapravo i ne smatra tr#ovinskom batijerom ne#o manjim porezom na voz! Gndre C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile$ 9onetarist T(eor1 vers s X manit1 ?Nottin#(am' UK$ =pokesman Books' +RA*!@' I+! +A 6ije je o konzervativnim pro/jenama! C nder Erank pie da je tijekom prve #odine vladavine ( nte in:la/ija dose#la 43I posto' a da za %osnovne potreptine) dosee ak i +333 posto! Codine +RA2!' posljednje #odine 9endeova mandata' in:la/ija dostie +*B posto! 5onstable and 8alenz ela' G Nation oj Knemies' +A3; C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' *2! +I e e Pasa ?=antia#o@' +*! sijenja +RA4!' navod $ C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' 2*! +R 7a Ter/era ?=antia#o@' R! travnja +RA4!' navedeno $ &rlando 7etelier' %Tire 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)' T(e Nation' 2I! kolovoza +RA*!

23 Kl9er/ rio ?=antia#o@' 2B! o jka +RA*' /ited in ibid! 2+ e e Pasa ?=antia#o@' B! travnja +RA4' /ited in ibid! 22 Eriedman and Eriedman' T;o 7 /k1 People' BRR! 2B "bid!' 4RB-RH! 2H "bid!' 4R2-RH! 24 "bid!' 4RH! 2* C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' BH! 2A 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' +A2-AB! 2I %Codine +RI3! javna potronja na zdravstvo pala je' sporedbi s +RA3! za +A'* posto' dok se za obrazovanje smanjila ++'B posto)! 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 2B' 2*; 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' +A2-AB; 6obert Xarve1' %5(ilePs 5o nter6evol tion)' T(e K/onomist' Eebr ar1 2' +RI3! 2R 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 22! B3 Glbert &! Xirs/(man' %T(e Politi/al K/onom1 o: 7atin Gmeri/an Development$ =even Kger/ises in 6etrospe/tion)' 7atin Gmeri/an 6esear/( 6evie; +2' br! B ?+RIA!@$ +4! B+ P bli/ 5itizen' %T(e Uses o: 5(ile$ Xo; Politi/s Tr mped Tr t( in t(e Neo-7iberal 6evision o: 5(ilePs Development)' izvjee za rasprav ' r jan 233*!' ;;;!/itizen!or# B2 %G Dra/onian 5 re :or 5(ilePs K/onomi/ "llsD) B siness Feek' +2! sijenja +RA*! BB Peter D;orkin' %5(ilePs Brave Ne; Forld o: 6ea#anomi/s)' Eort ne' 2! st deno#a +RI+! 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 2B; 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)! BH Xirs/(man' %T(e Politi/al K/onom1 o: 7atin Gmeri/an Development)'+4! B4 T izjav dao je ( ntin ministar :inan/ija' 0or#e 5a as! 5onstable and 8alenz ela' Nation o: Knemies' +AB! H*I !4A -G " Si!i' !mi! i 5 re "ni ? "nkPs + ' om!m lik$) MW)!MPMMWa!!! 8i (i$ +2! sij/iU nN!i ll@A*! BX ? ! miri lPi!mk' Xatmmi: ?ienoeitlr in ?!P9i; USK! !8@! ll@iil!' ?i-@ ?!?S! a+P@ + l!ii v/1' %t ;(ilePs 5o nt/r-6evol tion); 7eteli/r'%Pl(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)! G " 5 l nd/r Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' H2! H2 "Piii/ra' %Xo; t(e Po;er o: "deas 5an Trans:orm a 5o ntr1)! HB 6obert 9! Bleiber#' %F(1 Gtta/k 5(ileD) Bar1onPs' 22! lipnja +RIA!

HH 0onat(an Kandell' %5(ile' 7ab Test :or a T(eorist)' Ne; Jork Times' 2+! o jka +RA*! H4 Kandell' %G # sto Pino/(et' R+' Di/tator F(o 6 led b1 Terror in 5(ile' Dies); %G Di/tatorPs Do ble =tandard)' Fas(in#ton Post' +2! prosin/a 233*! H* Cre# Crandin' KmpirePs Forks(op$ 7atin Gmeri/a and t(e 6oots oMT0!=! "mperialism ?Ne; Jork$ 9etropolitan Books' 233*!@' +A+! HA "bid!' +A+! HI 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' +RA-RI! HR 0ose Pi(era' %Fealt( t(ro #( &;ners(ip$ 5reatin# Propert1 6i#(ts in 5(ilean 9inin#)' 5ato0o rnalYT' br! B ?jesen 233H@$ 2R*! 43 "ntervj s Glejandrom Eogle1jem 2*! o jka 233+' za serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# 4+ 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' 2+R! 42 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %Eield 7istin#-Distrib tion o: :amil1 in/ome - Cini indeg)' Forld Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov! 4B 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)! 4H 9ilton Eriedman' %K/onomi/ 9ira/les)' Ne;s;eek' 2+! sijenja +RAH! 44 Clen Bi#laiser' %T(e "nternationalization o: 5(i/a#oPs K/onomi/s in 7atin Gmeri/a)' K/onomi/ Development and 5 lt ral 5(an#e 43 ?2332!@$ 2I3! 4* 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin# G//o nts ;it( Tort rers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +HR! 4A 5itat potjee iz biljeki koje je vodio onodobni brazilski veleposlanik Gr#entini' 0oao Baptista Bin(eiro! 6e ters' %Gr#entine 9ilitar1 Farned Brazil' 5(ile o:PA* 5o p)' 5NN' 2+! o jka 233A! 4I 9ario "! Blejer bio je tijekom diktat re ar#entinski ministar :inan/ija! Codin prije dravno# dara doktorirao je ekonomij na Qikakome sve ilit ! Gdol:o Diz' jednako tako doktorant Qikako# sve ilita' bio je' tijekom diktat re' # verner dravne banke! Eernando De =antibaries' jo jedan ikaki doktor' radio je tijekom diktat re dravnoj ban/i! 6i/ardo 7opez 9 rp(1' ikaki ma#istar ekonomije' bio je na/ionalni direktor Ureda za ekonomska istraivanja i :iskalne analize rizni/i 9inistarstva :inan/ija ?+RAH!-+RIB!@! 0o nekoliko ikaki( diploma/a obnaalo je nie d nosti tijekom diktat re' radei kao konz ltanti i savjetni/i!

4R 9i/(ael 9/5a #(an' Tr e 5rimes$ 6odol:o Fals( ?7ondon$ 7atin Gmeri/a B rea ' 2332@' 2IH-R3; T(e Provin/e o: B enos Gires$ 8ibrant Cro;t( and &pport nit1)' B sinessFeek' +H! srpnja +RI3' spe/ijalni o#las! *3 Xenr1 Kissin#er and 5esar G # sto C zzetti' 9emorand m o: 5onversation' 0 ne +3' +RA*' skin ta oznaka tajnosti' ;;;!#; !ed Mnsar/(iv! *+ %T(e Provin/e o: B enos Gires)! E snota$ "bid! *2 9/5a #(an' Tr e 5rimes' 2RR! *B 6e ters' %Gr#entine 9ilitar1 Farned Brazil' 5(ile o:PA* 5o p)! H*R *4 9ar# erite Eeitlo;itz' G 7egi/on o: terror$ Gr#entino ami t(e 7e#a/ies o: tort re ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RR)!@' ig! ** "bid!' +HR' +A4! *A Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +*4! *I Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe' +A3! *R Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission to Gr#entina *-+4 st deno#a +RA*! ?7ondon$ Gmnest1 "nternational P bli/ations' +RAA!@' B4; Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +4I! A3 Gleg =an/(ez' 5o n/il on Xemisp(eri/ G::airs' %Ur # a1$ Keepin# t(e 9ilitar1 in 5(e/k)' 23! st deno#a 233*' ;;;!/o(a!or# A+ C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' HB; Batalla de 5(ile! A2 United =tates =enate' =ele/t 5ommittee to =t d1 Covernmental &perations ;it( 6espe/t to "ntelli#en/e G/tivities' 5overt G/tion in 5(ile +R*B-+RAB ?Fas(in#ton' D5$ U!=! Covernment Printin# &::i/e' +I! prosin/a +RA4!@' H3! AB Nadbisk pija =ao Pa lo' Brasil$ N n/a 9aisMTort re in Brazil$ G =(o/kin# 6eport on t(e Pervasive Use o: Tort re b1 Brazilian 9ilitar1 Covernments' +R*H-+RAR' r! 0oan Dassin' ?G stin$ Universit1 o: Tegas Press' +RI*!@' +B-+H! AH Kd ardo Caleano' %G 5ent r1 o: Find)' 9emor1 o: Eire' sv! B' preveo$ 5edri/ Bel:ra#e ?7ondon$ e artet Books' +RIR!@' 23I! A4 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Tr t( and 6e/on/iliation' vol! +' +4B! A* Kornbl (' T(e Pino/(et Eile' +*2! AA Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe' +H4! E snota$ 0ane 9a1er' %T(e Kgperiment)' T(e Ne; Jorker' ++! srpnja 2334!

AI &va se pro/jena temelji na injeni/i daje tom razdoblj bilo I H33 politiki( zatvorenika Brazil - tis e s proivjele tort r ! U Ur #vaj je bilo *3 333 politiki( zatvorenika i' prema izvjeima 5rveno#a kria' tort ra zatvorima provodila se s stavno! &tprilike 43 333 5ileana/a proivjelo je tort r ' jednako kao i B3 333 Gr#entina/a! 8eina brojk od +33 333 smatra iznimno konzervativnom pro/jenom! 7arr1 6o(ter' %Brazil 6i#(ts Cro p i lopes to Bar Do/tors 7inked to Tort re)' Ne; Jork Times' ++! o jka +RRR!; &r#anization o: Gmeri/an =tates' "nter-Gmeri/an 5ommission on X man 6i#(ts' 6eport on t(e =it ation o: X man 6i#(ts in Ur # a1' B+! sijenja +RAI' ;;;!/id(!or#; D n/an 5ampbell and 0onat(an Eranklin' %7ast 5(an/e to 5lean t(e =late o: t(e Pino/(et Kra)' C ardian ?7ondon@' +! r jna 233B!; Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' ig! AR 9/5a #(an' Tr e 5rimes' 2R3! I3 "bid!' 2AH! I+ "bid!' 2I4-IR! I2 "bid!' 2I3-I2! IB Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' 24-2*! IH %5overt G/tion in 5(ile +R*B-+RAB)' H4! I4 Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe' ++3; Department o: =tate' %= bje/t$ =e/retar1Ps 9eetin# ;it( Gr#entine Eorei#n 9inister C zzetti)' 9emorand m o: 5onversation' A! listopada +RA*' skin ta oznaka tajnosti' ;;;!#; -ed M-nsar/(iv! I* "n Gttendan/e < Erida1' 2*! o jak +RA*' s dok menta skin ta oznaka tajnosti; National =e/ rit1 Gr/(ive' ;;;!#; !ed M-nsar/(iv! HA3 + " PX"+"8" "Tinill P P" "9" , " "" ++ "i " ""X, oDT0' " imi,m F0FFF :< <i<r a ro tivt tvjr;rm' a W ;n rrS `% d;%<a<a #/mnid'tV en Gmrrini "'+++++'+ ?X mos Gires$ Kditiones !il m! #m' 233H!@' A*! 2 9ai#iieiit/ Fillo;iiM' G 7egi/on 3M Terror$ Gr#entina Ymil t(e 7e#a/ies o: loriare ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRI!@' gii! B &rlando l!/telier' %Pl(/ 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)' PM(e Nation' 2I! kolovoza +RA*! H "bid! 4 0o(n Dir#es and =a l 7anda ' Gssassination on Kmbass1 6o; ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RI3!@' 23A-+3!

* Pamela 5onstable and Grt ro 8alenz ela' G Nation o: Knemies$ 5(ile Under Pino/(et ?Ne; Jork$ F! F! Norron i 5ompan1' +RR+!@' +3B-+3A; Peter Kornbl (' T(e Pino/(et Eile$ G De/lassi:ied Dossier on Gtro/it1 and G//o ntabilit1 ?Ne; Jork$ Ne; Press' 233B!@' +*A! A Kd ardo Callardo' %"n Post( mo s 7etter' 7onel1 Kg-Di/tator 0 sti:ies +RAB 5(ile 5o p)' Gsso/iated Press' 2H! prosin/a 233*! I %Dos 8e/es Desapare/ido)' Pm#ina +2! 2+! r jna 233*! R 5arlos 6ozanski bio je #lavni a tor pres de koj jos potpis j s di Norberto 7orenzo i Xora/io G! "nsa rralde! Eederal &ral 5o rt No! +' 5ase NK 224+M3*! r jna 233*!' ;;;!rodol:o;als(!or# +3 Eederal &ral 5o rt No! +' 5ase NK 224+M3*! r jna 233*!' ;;;!rodol:o;als(!or# ++ "bid! +2 United Nations &::i/e o: t(e Xi#( 5ommissioner :or X man 6i#(ts' %5onvention on t(e Prevention and P nis(ment o: t(e 5rime o: Ceno/ide)' doneseno R! prosin/a +RHI!' ;;;!o(/(r!or# +B 7eo K per' %Ceno/ide$ "ts Politi/al Use in t(e T;entiet( 5ent r1)' navod $ r! Glegander 7aban Xinton!' Ceno/ide$ Gn Gnt(ropolo#i/al6eaderP?9aiden' 9G$ Bla/k;ell' 2332!@' 4*! +H Bet( 8an =/(aa/k' %T(e 5rime o: Politi/al Ceno/ide$ 6epairin# t(e Ceno/ide 5onventionPs Blind =pot)' Jale 7a; 0o rnal +3A' br! A ?svibanj +RRA!@! +4 %G to de la =ala de to Penal de la G dien/ia National /on:irmando la j risdi//ikn de Kspana Para /ono/er de los /rimines de #eno/idio 1 Terrorismo /ometidos d rante la di/tad ra ar#entina)' 9adrid' H! st deno#a +RRI!' ;;;!dere/(os!or#! E snota$ 8an =/(aa/k' %T(e 5rime o: Politi/al Ceno/ide)! +* Baltasar Carzkn' %G to de Pro/esamiento a 9ilitares Gr#entinos)' 9adrid' 2! st deno#a +RRR' ;;;!dere/(os!or# +A 9i/(ael 9/5a #(an' Tr e 5rimes$ 6odol:o Fals( ?7ondon$ 7atin Gmeri/a B rea ' 2332!@' +I2! +I 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' +*! +R C illermo 7ev1' %5onsiderations on t(e 5onne/tions bet;een 6a/e' Politi/s' K/onomi/s' and Ceno/ide)' 0o rnal o: Ceno/ide 6esear/( I' br! 2 ?lipanj 233*!@$ +H2! 23 0 an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o =/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' A-I and ++B! 2+ 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' +*!

22 "bid!' BR; Gl:red 6osenber#' 91t( o: t(e T;entiet( 5ent r1$ Gn Kval ation o: t(e =pirit al-7ntelle/t al 5on:rontations o: & r G#e ?+RB3' reprint Ne;pott Bea/(' 5G$ Noontide Press' +RRB!@' BBB! 2B Gndre C nder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile$ 9onetarist T(eor1 8ers s X manit1 ?Nottin#(am' UK$ =pokesman Books' +RA*!@' H+! 2H "bid! HA+ 2* "bid! 2A 9ar# erite Eeitlo;itz' G 7egi/on o:PtPerror$ Gr#entina o rM i(/ " e#a/iei oj tort re ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRI!@' +4R! 2I Diana Ta1lor' Disappearin# G/ts$ =pe/ta/les oj Cender anrl Nationalism in Gr#entina i )l @irt 1 Far) ?D r(am' N5$ D ke Universit1 Press' +RRA!@' +34! 2R 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Tr t( and 6e/on/iliation' vol! +' prijevod P(illip K! Berr1man ?=o t( Bend' "N$ Universit1 o: Notre Dame Press' +RRB!@' +H3! B3 Uvodnik se pojavio novinama 7a Prensa ?B enos Gires@! Navod $ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +4B! B+ 5onstable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' +4B! B2 Gr/(dio/ese o: =ao Pa lo' Brasil$ N n/a 9aisMTort re in Brazil$ G =(o/kin# 6eport on t(e Pervasive Use o: Tort re b1 Brazilian 9ilitar1 Covernments' +R*H-+RAR' r! 0oan Dassin' ?G stin$ Universit1 o: Tegas Press' +RI*!@' +3*-++3! BB 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Tr t( and 6e/on/iliation' vol! +' +HR! BH 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)! B4 N n/a 9ms ?Nikad vie@$ T(e 6eport o: t(e Gr#entine National 5ommission o: t(e Disappeared ?Ne; Jork$ Earrar' =tra s and Ciro g' +RI*!@' B*R! B* "bid!' BA+! BA Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 7nternational 9ission to Gr#entina *-+4 November +RA*' R! BI Ta1lor' Disappearin# G/ts' +++! BR Nadbisk pija =ao Pa lo' Tort re in Brazil' *H! H3 Katen 6obert' %T(e Eal/on 6emembered)' NG57G 6eport on t(e Gmeri/as BR' br! B ?st deni-prosina/ 2334!@$ +2!

H+ 8i/toria Bas aldo' )5ompli/idad patronal-militar en la ultima di/tad ra ar#entine)' Kn#ranajes$ Boletln de EKT"G' bt! 4' posebno izdanje' o jak 233*! H2 Ttanskripti intervj a koji je vodio 6odri#o C ti\rrez s Pedrom Troianijem i 5arlosom Glbertom Propatom' bivim radni/ima Eordovoj tvorni/i i sindikalnim aktivistima' dio s materijala za dok mentarni :ilm o :ordovom model Eal/on! HB )Demandan a la Eord por el se/ estro de #remialistas d rante la di/tad ta)' Pm#ina +2' 2H! veljae 233*! HH 6obert' %T(e Eal/on 6emembered)' +B-+4; transkripti C ti\rrezovi( intervj a s Troianijem and Propatom! H4 )Demandan a la Eord por el se/ estro de #remialistas d rante la di/tad ra%! H* "bid! HA 7arr1 6o(ter' %Eord 9otor "s 7inked to Gr#entinaPs PDirt1 Far)'P Ne; Jork Times' 2A! st deno#a 2332! HI "bid!; =er#io 5orrea' )7os desapare/idos de 9er/edes-Benz)' BB5 9 ndo' 4! st deno#a 2332! HR 6obert' )T(e Eal/on 6emembered)' +H! 43 9/5a #(an' Tr e 5rimes' 2R3! 4+ N n/a 9ms$ T(e 6eport o: t(e Gr#entine National 5ommission o: t(e Disappeared' 22! 42 Navod potjee od o/a =antanoa! Patri/ia 9ar/(ak' CodPs Gssassins$ =tate Terrorism in Gr#entina in t(e +RA3s ?9ontreal$ 9/Cill-e eenPs Universit1 Press' +RRR!@' 2H+! 4B 9ar/(ak' CodPs Gssassins' +44! HA2 44 m!iiil k! ?mili Gs lssim' i :S i! 4?S "Priilo;iiM! !+ " rgi/on o: "Prrivr' H2! 4A ?loiisi!ilili- !m("8al/nz /la' G Nation o: Knemies' +A+' +II! 4I ibid!' 9M! 4R Uvodnik je objavljen novinama 7a Prensa ?B enos Gires@' navod $ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +4B! *3 5onsrable and 8alenz ela' G Nation o: Knemies' AI! E sno#a$ 7! 9! =(irla;' %G 5 re :or Devils)' 9edi/al ForldRG ?sijeanj +R*+!@$ 4*' navod $ 7eonard 6o1 Erank' r!' Xistor1 o: =(o/k Treatment ?=an Eran/is/o$ Erank' r jan +RAI!@' 2! *+ 9/5a #(an' Tr e 5rimes' 2R4!

*2 Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' AA! *B David 6ose' %C antanamo Briton Pin Xand/ :ETort re)'P &bserver ?7ondon@' 2! sijenja 2334! *H 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' 4R*! E snota$ David 6ose' %C antanamo Briton in Xand/ :: Tort re'P) &bserver ?7ondon@' 2! sijenja 2334! *4 Grnold 5! Xarber#er' %7etter to a Jo n#er Cenei9on)' 0o rnal o: Gpplied K/onomi/s +' br! + ?+RRI@$ H! ** Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission to Gr#entina *-+4 November +RA*' BH-B4! *A 6obert 0a1 7i:ton' T(e Nazi Do/tors$ 9edi/al Killin# and t(e Ps1/(olo#1 o: Ceno/ide ?+RI*!' reprint$ Ne; Jork$ Basi/ Books' 2333!@' +*; Eran/ois Pon/(a d' 5ambodia Jear >ero' prijevod$ Nan/1 Gmp(o g ?+RAA!' reprint$ Ne; Jork$ 6ine(art and Finston' +RAI!@' 43! *I United Nations &::i/e o: t(e Xi#( 5ommissioner :or X man 6i#(ts' U5onvention on t(e Prevention and P nis(ment o: t(e 5rime o: Ceno/ide)' odobreno R! prosin/a +RHI' ;;;!o(/(r!or# *R X"0&= ?or#aniza/ija za lj dska prava koj s temeljila dje/a nestali(@ pro/jenj je da je rije o vie od petsto dje/e! X"0&=' %7ineamientos)' ;;;!(ijos!or#!ar; dvije stotine sl ajeva navodi se X man 6i#(ts Fat/(' Gnn al 6eport 233+' ;;;!(rv!or# A3 =ilvana Bos/(i' )Desapari/ikn de menores d ran/e @a di/tad ra militar$ Presentan n do/ mento slave)' 5larion ?B enos Gires@' +H! r jna +RRA! A+ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' IR! 34! %Potp no nepovezano)$Kako je ideolo#ija oprala r ke od vlastiti( zloina + Donald 6 ms:eld' =e/retar1 o: De:ense Donald X! 6 ms:eld =peakin# at Trib te to 9ilton Eriedman' Bijela k a' Fas(in#ton' D5' R! svibnja 2332' ;;;! de:enselink!mil 2 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin# G//o nts ;it( Tort rers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +HA! B Gnt(on1 7e;is' %Eor F(i/( Fe =tand$ "")' Ne; Jork Times' 2! listopada +RA4! H %G Dra/onian 5 re :or 5(ilePs K/onomi/ "llsD) B siness Feek' +2! sijenja +RA*!; 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' *3+!

4 9ilton Eriedman' %Eree 9arkets and t(e Cenerals)' Ne;s;eek' 24! sijenja +RI2!; 0 an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o =/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' +4*! HAB I " m/rvj s 9 i "k inom " tied ma nom "! listopada 2333!' M!i s/i ij ? tmini'Xidin# llei#(($ " (e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!plis!orjS R Nobelova na#rada za ekonomij dodjelj je se neovisno od ostali( na#rada o kojima odl je Nobelov odbor! P ni naziv na#rade #lasi$ Na#rada za ekonomske znanosti sjeanje na Gl:reda Nobela koj dodjelj je =veri#es 6iksbank! +3 9ilton Eriedman' )"n:lation and Unemplo1ments predavanje prilikom dodjele No(elove na#rade' +B! prosin/a +RA*!' ;;;!nobelprize!or# ++ &rlando 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)' T(e Nation' 2I! kolovoz +RA*! +2 Neil =(ee(an' %Gid b1 5"G Cro ps P t in t(e 9illions)' Ne; Jork Times' +R! veljae +R*A! +B Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission to Gr#entina *-+4 November +RA* ?7ondon$ Gmnest1 "nternational P bli/ations' +RAA@' Jves Dezala1 and Br1ant 5! Cart(' T(e "nternationalization o: Pala/e Fars$ 7a;1ers' K/onomists' and t(e 5ontest to Trans:orm 7atin Gmeri/an =tates ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' 2332!@' A+! +H Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission to Gr#entina *-+4 November +RA*' HI! +4 9irovni odbor mijenja ime 8ikarijat tren tk kad #a je poela :inan/irati Eordova zaklada! Gmeri/as Fat/( je dio dr #e X man 6i#(ts Fat/(' osnovane pod okriljem Xelsinki Fat/(a - dr #a je od Eordove zaklade primila 433 333 dolara! "znos od B3 milij na dolara potjee iz intervj a s Gl:redom "ronsideom' d nosnikom Ureda za kom nika/ij zaklade Eord! "ronside tvrdi da je najvei dio nov/a potroen jo tijekom osamdeseti(! 6ekao je da %doslovno nita nije potroeno na lj dska prava 7atinskoj Gmeri/i tijekom pedeseti()' te da se % ezdesetima dijelilo niz stipendija okren ti( iz avanj borbe za lj dska prava - k pna svota iznosila je oko A33 333 dolara)! +* Dezala1 and Cart(' T(e "nternationalization o: Pala/e Fars' *R!

+A David 6ansom' %Eord 5o ntr1$ B ildin# an Klite :or "ndonesia)' l(e Trojan Xorse$ G 6adi/al 7ook at Eorei#n Gid' ed! =teve Feissman ?Palo Glto' 5G$ 6amparts Press' +RA4!@' R*! +I 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +4I' +I*'B3I! +R Eord Eo ndation' %Xistor1)' 233*!' ;;;!:ord:o ndd!or# 23 Coena;an 9o(amad' 5elebratin# "ndonesia$ Ei:t1 Jears ;it( t(e Eord Eo ndation +R4B!-233B! ?0akarta$ Eord Eo ndation' 233B!@' 4*! 2+ Dezala1 and Cart(' T(e "nternationalization o: Pala/e Fars' +HI! 22 Eord Eo ndation' %Xistor1)' 233*!' ;;;!:ord:o nd!or#! E snota$ Eran/es =tonor =a nders' Tlie 5 lt ral 5old Far$ T(e 5"G and t(e Forld o: Grts and 7etters ?Ne;Jork$ Ne; Press' 2333!@ 2B Nadbisk pija =ao Pa lo' Tort re in Brazil$ G =(o/kin# 6eport on t(e Pervasive Use o: Tort re b1 Brazilian 9ilitar1 Covernments' +R*H+RAR' r! 0oan Dassin' preveo 0aime Fri#(t ?G stin$ Univetsit1 o: Tegas Press' +RI*@' 43! 2H =imone de Bea voir and Cisele " "alin ' Djamila Bo pa/(a' preveo$ Petet Creen ?Ne; Jork$ 9a/millan' +R*2!@' +R' 2+' B+! 24 9ar# erite Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror$ Gr#entina and t(e 7e#a/ies o: Tort re ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRI!@' ++B! 2* U ime jasnoe nainila sam neke manje promjene prijevod knji#e$ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' ++B-+4! K rziv izvornik ! HAH i/Nmiiii Krilni " @iintl/er i " liiinbloi' lP@W@B!@' "8 !P! lPnpisk!i " l!i kovnj M(i i' km i ja +3+' dosje 2*' " loov/r " listin ion Gr/(ives' Palo Glio' 5G! Pismo 9! "liai/li/r nosi nadnevak +A! veljae! >a(valj jem Cr/#ti Crandin ! B "8t/r "Kvoikin' %5(il/Ps Brave Ne; Forld ot 6ea#anomi/s)' Eort ne' 2! st deno#a +RI+! H 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' BIA! 4 Donald 6 ms:eld' =e/retar1 o: De:ense Donald X! 6 ms:eld =peakin# at Trib te to 9ilton Eriedman' Bijela k a' Fas(in#ton' D!5!' R! svbnja 2332' ;;;!de:enselink!mil * 9ilton Eriedman' %K/onomi/ 9ira/les)' Ne;s;eek' 2+! sijenja +RAH! A U transkript #ovora nalazi se po#reka! 6 ms:elda se navodi da kae$ %&ni e na iti da e na iti izv i po#rene po ke)! Uklonila

sam ponavljanje da bi se izbje#lo pom tnj ! 6 ms:eld' =e/retar1 o: De:ense Donald X! 6 ms:eld =peakin# at Trib te to 9ilton Eriedman! I =! Xenr1 Gllen' %Xa1ek' t(e Gns;er 9an)' Fas(in#ton Post' 2! prosin/a +RI2! R "ntervj s 9iltonom Eriedmanom' +! listopada 2333' za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# +3 Grnold 5! Xarber#er' 5 rri/ l m 8itae' st deni 233B!' ;;;!e/on! ti/@ a!ed ! ++ "bid!; Eriedman i Eriedman' T;o 7 /k1 People' *3A-*3R! +2 T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' r! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton' D5$ "nstit te :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' H*A! +B 5armen DeNavas-Falt' Betnadette D! Pro/tor' 5(er1 Xill 7ee' U!=! 5ens s B rea ' 7n/ome' Povert1 and Xealt( "ns ran/e 5overa#e in t(e United =tates$ 2334' kolovoz 233*!' ;;;!/ens s!#ov; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Forld Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov! +H Gllan X! 9eltzer' %5(oosin# Ereel1$ T(e EriedmannP "n:l en/e on K/onomi/ and =o/ial Poli/1)' T(e 7e#a/1 o: 9ilton and 6ose EriedmanPs Eree to 5(oose' r! 9! F1nne' X! 6osenbl m and 6! Eormaini ?Dallas$ Eederal 6eserve Bank o: Dallas' 233H!@' 23H' ;;;! dallas:ed!or# +4 0o(n 5ampbell' 9ar#aret T(at/(er$ T(e "ron 7ad1' sv! 2 ?7ondon$ 0onat(an 5ape' 233B!@' +AH-A4; Patri/k 5os#rave' T(at/(er$ T(e Eirst Term ?7ondon$ Bodle1 Xead' +RI4!@' +4I-4R! +* Kevin 0e::er1s' Einesti DarkestXo rs$ T(e De/isive Kvents in Britis( Politi/s :rom 5( r/(ill to Blair ?7ondon$ Gtlanti/ Books' 2332!@' 23I! +A Temelji se na rez ltatima ankete koj provodi 9&6"! ?Call p joj daje 2B posto@! %President B s($ &verall 0ob 6atin#) ;;;!pollin#report!/om' +2! svibnja 233A; 9al/olm 6 t(er:ord' %+RI2$ 9ar#aret T(at/(erPs Jear)' Einan/ial Times ?7ondon@' B+! prosin/a +RI2! +I =am el P! X ntin#ton' T(e T(ird Fave$ Demo/ratization in t(e 7ate T;entiet( 5ent r1 ?Norman' &K$ Universit1 o: &kla(oma Press' +RR+!@! +R Xossein Bas(iri1e(' T(e =tate and 6evol tion in "ran' +R*2-+RI2 ?Ne; Jork$ =t! 9artinPs Press' +RIH!@' +A3-A+! 23 %&n t(e 6e/ord)' Time' +H! veljae +RIB!

2+ 5ampbell' 9ar#aret T(at/(er$ T(e "ron 7ad1' sv! 2' +2I! 22 7eonard Do;nie 0r! and 0a1 6oss' %Britain$ =o t( Ceor#ia Taken) Fas(in#ton Post' 2*! travnja +RI2!; %0in#oism "s Not t(e Fa1)' Einan/ial Times ?7ondon@' 4! travnja +RI2! 2B Ton1 Benn' T(e Knd o: an Kra$ Diaries +RI3!-R3!' r! 6 t( Finstone ?7ondon$ X t/(inson' +RR2!@' 23*! HA4 24 B")$ Ne;s' %%+RI2$ ttrsi Union " S''ao in Ealkland, ? !!mp!!!T!!-!P %++ MMS) lS'i1! DH! !iV nN!i! n/;s!(b/!/o! k 2* 6 t(er:ord' %+RI2)! 2A 9i/(ael Cetler' %Do/kersP Union G#rees to =ettle =trike in Britainf' VbPWiS(iii#lon "P st' 2+! srpnja +RIH! 2I %TU5 at Bla/kpool ?9inersP =trike@$ 7abo r Ur#ed to 7e#islate on NU9 =trike kines)' C ardian ?7ondon@' H! r jna +RI4!; =e mas 9ilne' T(e Knem1 Fit(in$ PMbat/(erPs =e/ret Far a#ainst t(e 9iners ?7ondon$ 8erso' 233H!@; =e mas 9ilne' %F(at =tella 7e:t & t)' C ardian ?7ondon@' B! listopada 2333! 2R =e mas 9ilne' %9"4Ps =e/ret Far)' Ne; =tatesman i =o/iet1' 24! st deno#a +RRH! B3 5oal Far$ T(at/(er vs! =/ar#ill' redatelj 7iam &P6inn' episode PI3-PRB iz serije T rnin# Points o: Xistor1' emitirano +*! lipnja 2334! B+ "bid! B2 Farren Bro;n' %U!=! 6 les & t 6e(irin# =trikin# Gir 5ontrollers)' Fas(in#ton Post' A! kolovoza +RI+!; =teve T;ome1' %6e nion 9arks +3 Jears & tside t(e To;er)' Fas(in#ton Post' 2! kolovoza +RR+! BB 9ilton Eriedman' Pre:a/e' 5apitalism and Ereedom ?+R*2' reprint 5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RI2!@' ig! BH 0! 9/7ane' %9ilton EriedmanPs P(ilosop(1 o: K/onomi/s and P bli/ Poli/1)' 5on:eren/e to Xonor 9ilton Eriedman on Xis Ninetiet( Birt(da1' 24! st deno#a 2332' ;;;!/(ib s! /om B4 N! B (arin and K! Preobraenski' T(e GB5 o: 5omm nism$ G Pop lar Kgplanation o: t(e Pro#ram o: t(e 5omm nist Part1 o: 6 ssia' prijevod! Kden and 5edar Pa l ?+R22' reprinr Gnn Grbor$ Universit1 o: 9i/(i#an Press' +R*A!@' BH3-H+! B* T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +R! BA Eriedman and Eriedman' T;o 7 /k1 People' *3B! 3A! Novi doktorski ok$ Kkonomsko ratovanje zamjenj je diktat r

+ %U!=! &perations 9ission to Bolivia)' Problems in t(e K/onomi/ Development o: Bolivia' 7a Paz$ United =tates &peration 9ission to Bolivia' +R4*!' 2+2! 2 = san =onta#' "llness as 9etap(or ?Ne; Jork$ Earrar' =tra s and Ciro g' +RAA!@' IH! B %Bolivia Dr # 5ra/kdo;n Bre;s Tro ble)' Ne; Jork Times' +2! r jna +RIH!; 0oel Brinkle1' %Dr # 5rops Gre Up in Kgport Nations' =tate Dept! =a1s)' Ne; Jork Times' +4- veljae +RI4! H 0e::re1 D! =a/(s' T(e Knd o: Povert1$ K/onomi/ 7Possibilities :or & r Time ?Ne; Jork$ Pen# in' 2334!@' R3-RB! 4 0o(n 9a1nard Ke1nes' T(e K/onomi/ 5onseO en/es o: t(e Pea/e ?+R+R!' reprint 7ondon$ 7abo r 6esear/( Department' +R23!@' 223-2+! * "ntervj s a torom' &/tober 233*' Ne; Jork 5it1! A 6obert K! Norton' %T(e Gmeri/an & t to =ave Poland)' Eort ne' 2R! sijenja +RR3! I "ntervj s 0e::te1jem =a/(som' +4! lipnja 2333! za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# R %G Dra/onian 5 re :or 5(ilePs K/onomi/ "llsD) B siness Feek' +2! sijenja +RA*! +3 =a/(s' T(e Knd o: Povert1' RB! ++ =a/(s' 5ommandin# Xei#(ts! HA* +2A! +B s!i, lis! MM!'` M Sl Torerl1' R4! "i = s!in Fl!isio "Pmiillo' -8i/tor "Paz$ De/relo /s /o1 nt ral' pero p /d/ d rar +3 * 23 alios'!' M'M "Pmi9 ?"'a "8M!@' 2I! kolovoza 2334! +4 "bid! +* 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +2R! +A Glberto > azo' %Bolivian 7abor Unions Dealt =etba/k)' United Press "nternational' R! listopada +RI4!; 0 an de &nis' %K/onomi/ Gnar/(1 Knds)' 7os Gn#eles Times' *! st deno#a +RI4! +I Komentari d nosnika temelje se na sjeanjima lanova krizne ekonomske sk pine! 8elas/o Portillo' %8i/tor Paz$ De/reto es /o1 nt ral' pero p ede d rar +3 * 23 anos)! +R "bid!

23 Xarlan K! Ullman and 0ames P! Fade' =(o/k and G;e$ G/(ievin# 6apid Dominan/e ?Fas(in#ton' D5$ NDU Press' +RR*!@' ggv! 2+ 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +I*! 22 Peter 9/Earren' %HI-(o r =trike X rts 5o ntr1)' Gsso/iated Press' 4! r jna +RI4!; 9ike 6eid' %=ittin# & t t(e Bolivian 9ira/le)' C ardian ?7ondon@' R! svibnja +RIA! 2B 6obert 0! Glegander' G Xistor1 o: &r#anized 7abor in Bolivia ?Festport' 5T$ Prae#er' 2334!@' +*R! 2H =am > /kerman' %Bolivian Bankers =ee =ome Xope G:ter Jears o: K/onomi/ 5(aos)' Gmeri/an Banker' +B! o jka +RIA!; Faltra d e eiser 9orales' Bolivia$ 7and o: =tr ##le ?=an Eran/is/o$ Festvie; Press' +RR2!@' +4R! 24 =tatistikek potje iz izvora "nter-Gmeri/an Development Bank! 9orales' Bolivia' +4R! 2* Kri/k 6ot nda' %Bolivia$ Paz Xas Tro ble =ellin#PK/onomi/ 9ira/le)'P 7atinameri/a Press 2+' br! 4 ?+*! veljae +RIR@$ A' navod $ 9orales' Bolivia' +*3! 2A Glegander' G Xistor1 o: &r#anized 7abor in Bolivia' +*R! 2I "ntervj s Conzalom =an/(ezom de 7ozadom 23! o jka 233+!' za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# 2R Peter 9/Earren' %EarmersP =ie#e o: Poli/e Points Up BoliviaPs Dr #-Dealin# Problems)' Gsso/iated Press' +2! sijenja +RI*! B3 Peter 9/Earren' %Bolivia-Bleak b t No; Xope: l)' Gsso/iated Press' 2B! svibnja +RIR! B+ 5ona#(an i 9allo1 pi da je %#otovo nes mnjivo da je tr#ovina dro#om ?jednako kao i me. narodna pomo koj je primao Paz@ pripomo#la blaiti dare stabiliza/ije! &sim to je stvarala pri(od' injek/ija %kokainski( dolara) bankovnom s stav ' navodno je pripomo#la stabiliza/iji val te tijekom dr #e polovi/e desetljea)! 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +RI! B2 T1ler Brid#es' %Bolivia T rns to Eree Knterprise Gmon# Xard Times)' Dallas 9ornin# Ne;s' 2R! lipnja +RIA!; 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +RI! BB 0o(n =ed#;i/k' %T(e Forld o: Do/tor Debt)' Boston 9a#azine' svibanj +RR+! BH %Tamin# t(e Beast)' P7(e K/onomist' +4! st deno#a +RI*! B4 =a/(s' 5ommandin# Xei#(ts!

B* Peter Passell' %Dr! 0e::re1 =a/(s' =(o/k T(erapist)' Ne; Jork Times' 2A! lipnja +RRB! BA %Ne; G sterit1 Pa/ka#e 6evealed)' 7atin Gmeri/an 6e#ional 6eports$ Gndean Cro p' +B! prosin/a +RI4! HAA BR "(e Politi/al lP!/oiioni1 oj Poli/1 PtMorm! nr! Z W S ++++ Filliamson ?Fr!li i i moii' N@5$ "mmiiiikP :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' HAR! H3 Gsso/iated Press' UBolivia No; Under =tate o: =ie#e)' Ne; Jork limes! 2?+! r jna " PP==! H+ UBolivia to 7i:t =tate o: =ie#e)' United Press "nternational' +A! prosima ll@I4!; UBolivia No; Under =tate o: =te#e)! H2 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +HR! HB 6e ters' UBolivia =trike 5r mblin#)' Clobe and 9ail ?Toronto@' 2+! r jna +RI4! HH Peter 9/Earren' UDetainees =ent to "nternment 5amps)' Gsso/iated Press' 2R! kolovoza +RI*!; UBolivia; Covernment Erees Detainees' Pitts &:: Plans :or 9ines)' "nter Press =ervi/e' +*! r jna +RI*! H4 =a/(s' T(e Knd o: Povert1' R*! H* =mn/(ez de 7ozada' 5ommandin# Xei#(ts! HA 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +HR! 3I! Kriza na djel $ Kako pakirati ok-terapij + G! K! Xot/(ner' Papa Xemin#;a1 ?+R**!' reprint Ne; Jork$ 5arroll i Cra:' +RRR!@' 2I3! 2 0im =( ltz' UDeadl1 5onseO en/es$ T(e "nternational 9onetar1 E nd and BoliviaPs Bla/k Eebr ar1)'P ?5o/(abamba' Bolivia$ T(e Demo/ra/1 5enter' travanj 2334-@' +H' ;;;! demo/ra/1/tr!or# B Glbert &! Xirs/(man' U6e:le/tions on t(e 7atin Gmeri/an Kgperien/e)' in T(e Politi/s o: "n:lation and K/onomi/ =ta#nation$ T(eoreti/al Gpproa/(es and "nternational 5ase =t dies' ed! 7eon N! 7indber# and 5(arles =! 9aier ?Fas(in#ton' D5$ Brookin#s "nstit tion' +RI4!@' A*! H Ban/o 5entral de la 6epubli/a Gr#entina' 9emoria Gn al +RI4!' ;;;!b/ra!#ov!ar; 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin# G//o nts ;it( Tort rers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +42; %Brazil 6e:inan/in# Eorei#n Debt 7oad%' Ne; Jork Times' 2! srpnja +R*H!; Glan 6idin#' UBrazilPs 7eader Ur#es Ne#otiations on Debt)' Ne; Jork Times' 22! t jna +RI4!

4 6obett Xarve1' U5(ilePs 5o nter-6evol tion)' T(e K/onomist' 2! veljae +RI3!; Forld Bank' K/onomi/ 9emorand m$ Gr#entina ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RI4!@' +A! * T(e adviser ;as Eranklin Fillis! 9i/(ael Xirs(' UEollo; t(e 9one1)' Ne;s;eek' H! travnja 2334! A Teren/e &PXara' %* U!=! Banks Xeld Pino/(etPs G//o nts)' Fas(in#ton Post' +*! o jka 2334! I United Press "nternational' %Eormer 5abinet 9inister Grrested in Gr#entina)' =eattle Times' +A! st deno#a +RIH! R Fotld Bank' K/onomi/ 9emorand m$ Gr#entina' str! +A; )Do/ menta/ikn O e pr eba los ill/itos de 9artinez de Xoz)' 7a 8oz del "nterior' *! listopada +RIH!' navod X! Xernandez' 0 sti/ia 1 De da Kgterna Gr#entina ?=anta Ee' Gr#entina$ Kditorial Universidad de =a nta Ee' +RII!@' B*! +3 Xernandez' 0 sti/ia 1 De da Kgterna Gr#entina' BA! ++ "bid! +2 &na to opis je kao %izvjee o tome kako la#ati na Ba(amima' 7 ksemb r# ' Panami' -vi/arskoj i 7i/(tenstein ! U izvje postoji i isto te(niki odjeljak koji objanjava HAI " % NiirliriKi ? !!i"m(i' l@e "d Xanoi Barin# al 8(ll ?B enos Gi -!$ Kdit iones ? ni i line' 2332!@' 2H*; Gdollo lP\r/M! KsO ivel' %D? a llido /omenzk el terror del 2H de marzo de +RA*D) M!MM MPii#ara' 2i! oM jka 233H!' ;;;!lalo#ata!or# +H U!=! =tate + @epartment' memorand m o raz#ovor ; predmet; sastanak dravno# tajnika s ar#entinskim ministrom vanjski( poslova C zzettijem' A! listopada +RA*!' skin ta oznaka tajnosti' ;;;!#; !ed M-nsare! +4 = e Bran:ord and Bernardo K /inski' T(e Debt =O ads$ T(e U=' t(e Banks' and 7atin Gmeri/a ?7ondon$ >ed Books' +RII!@' R4! +* 9att(e; 7! Fald' %G Xo se' &n/e G#ain' "s 0 st =(elter)' Ne; Jork Times' *! veljae +RIB! +A 0aime Ponia/(ik' )5kmo empezk la de da egterna)' 7a Na/ikn ?B enos Gires@' *! svibnja 233+! +I Donald 8! 5oes' 9a/roe/onomi/ 5rises$ Politi/s and Cro;t( in Brazil' +R*H!<+RR3! ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RR4!@' +IA; K#(osa K! &sa#(ae' =tr /t ral Gdj stment and Kt(ni/it1 in Ni#eria ?Uppsala' =;eden$ Nordiska G:rikainstit tet' +RR4!@' 2H; T! Gdemola

&1ejide and 9 : ta +! 6a(eem' %Ni#eria)' navod $ T(e 6o/k1 6oad to 6e:orm$ Gdj stment' "n/ome Distrib tion' and Cro;t( in t(e Developin# Forld' r! 7an/e Ta1lor ?5ambrid#e' 9G$ 9"T Press' +RRB!@' B32! +R 9e. narodni monetarni :ond' E nd Gssistan/e :or 5o ntries Ea/in# Kgo#eno s =(o/k' I! kolovoza 233B!' str! BA' ;;;!im:!or# 23 Ban/o 5entral de la 6epubli/a Gr#entina' 9emoria Gn al +RIR' ;;;!b/ra!#ov!ar 2+ )"ntervie; ;it( Grnold Xarber#er)' T(e 6e#ion' Eederal 6eserve Bank o: 9inneapolis' 9ar/( +RRR!' ;;;!mineapolis:ed!or# 22 Bivi pro:esor 5ikako# sve ilita =tanle1 Eis/(er bio je prvi zamjenik izvrno# direktora 99E-a +RRH! 6a#( ram 6ajan bio je #lavni 99E-ov ekonomist 233B!' 9i/(ael 9 ssa bio je direktor "straivako# odjela 99E-a +RR+!' a Dan1a # bie bio je vii ekonomist 99E-ovom G:rikom odjel 233B! 2B 9e. narodni monetarni :ond' )Grri/ie + < P rposes)' Grti/les o: G#reement o: t(e "nternational 9onetar1 E nd' ;;;!im:!or# 2H %=pee/( b1 7ord Ke1nes in 9ovin# to G//ept t(e Einal G/t at t(e 5losin# Plenar1 =ession' Bretton Foods' 22 0 l1' +RHH)' 5olle/ted Fritin#s o: 0o(n 9a1nard Ke1nes' sv! 2*' r! Donald 9o##rid#e ?7ondon$ 9a/millan' +RI3!@' +3B! 24 0o(n Filliamson' %"n =ear/( o: a 9an al :or Te/(nopols)' in 0o(n Filliamson' ed!' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm ?Fas(in#ton' D5$ "nstit te :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' +I! 2* )Gppendig$ T(e Fas(in#ton 5onsens s)'P in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' 2A! 2A Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +A! 2I 0osep( K! =ti#litz' Clobalization and "ts Dis/ontents ?Ne; Jork$ N8! F! Norton i 5ompan1' 2332!@' +B! 2R Davison 7! B d(oo' Kno #( "s Kno #($ Dear9r! 5amdess s!!! &pen 7etter ol 6esi#nation to t(e 9ana#in# Dire/tor o: t(e "nternational 9onetar1 E nd' :ore;ord b1 Krrol K! 9/7eod ?Ne; Jork$ Ne; Xorizons Press' +RR3!@' +32! B3 Dani 6odrik' %T(e 6 s( to Eree Trade in t(e Developin# Forld F(1 =o 7ateD F(1 No;D Fill "t 7astD) navod $ 8otin# :or 6e:orm$ Demo/ra/1' Politi/al 7iberalization and K/onomi/ Gdj stment' r! =tep(an Xa##ard i =teven B! Febb ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRH!@' I2! K rziv dodan!

HAR skill reima i sklonosti makio/kononiskini kiiM!mi!i Mn!ik jr lostosmiljene ekonomijeU! Dani 6otlrik' %+++ /- 7imits ol Trade lPolie1 6/lnrin in " 8v/lopin# ? ainniries%' Motirnal oj K/onomi/ Perspe/tives *' lir! + ?zima +RR2!@$ R4! BB Xerasto 6e1es' %Gr#entina$ (istorie de na /risis)' M!'M Prensil ?Panama ?P91@' + 2! sijenja 2332! BH Nat(aniel 5! Nas(' %T rmoil' T(en " lope in Gr#entina)' Ne; Jork limes' B+! sijenja +RR+! B4 )"ntervie; ;it( Grnold Xarber#er)! B* 0ose Natanson' B enos m /(a/(os$ 8ida 1 obra de los e/onomistas del establis(ment ?B enos Gires$ 7ibros del >orzal' 233H!@! BA Pa l Bl stein' Gnd t(e 9one1 Kept 6ollin# "n ?and & t@$ Fall =treet' t(e "9E' and t(e Bankr ptin# o: Gr#entina ?Ne; Jork$ P bli/G::airs' 2334!@' 2+! BI "bid!' 2H; intervj s Domin#om 5avallom' B3! sijenja 2332! za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e ForldK/onom1' ;;;!pbs!or#; 5esar 8! Xerrera and 9ar/elo Car/ia' %G +3 anos de la privatiza/ikn de JPE - Gnmlisis 1 /onse/tien/ias en la Gr#entina 1 en la 5 en/a del Col:o =an 0or#e ?versikn ampliada@)' 5entro 6e#ional de Kst dios K/onkmi/os de la Pata#onia 5entral' 2B! sijenja 233B' ;;;!/reepa/e!/om!ar; Gntonio 5arrkn! )=aber t\/ni/o 1 pollti/a en los ori#enes del menemismo)' Per:iles 7atinoameri/anos A' br! +2 ?lipanj +RRI!@; Covor 5ariosa =aula 9enema' prilikom r ka s meksikim predsjednikom Krnestom >edillom' 2*! st deno#a +RRA!' zedillo!presiden/ia! #ob!mg! E snota$ "ntervj s Glejandrom &lmosom Caonom' %7as de das (a1 O e pa#arlas' las esta:as no)' 7a8a/a' +3! sijenja 233*' ;;;!lava/a!or# BR %9enemPs 9ira/le)' Time "nternational' +B! srpnja +RR2! H3 5avallo' 5ommandin# Xei#(ts! 3R! Kako zal piti vrata povijesti pred nosom$ Kriza Poljskoj' pokolj Kini + 7eszek Bal/ero;i/z' %7osin# 9ilron Eried man' G 6evol tionar1 9 se o: 7ibert1)' Dail1 =tar ?Beir t@' 22! st deno#a 233*! 2 9i/(ael Ereedman' %T(e 6adi/al)' Eorbes' +B! veljae 233*! B 0osep( Ee;smit(' 5(ina =in/e Tiananmen$ T(e Politi/s o: Transition ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' 233+!@' B4!

H >ametak =olidarnosti bio je pol neovisni sindikat =lobodni radniki obalni savez' osnovan +RAI! Ta je sk pina or#anizirala trajkove koji s konani/i doveli do stvaranja =olidarnosti! 4 T(omas G! =an/ton' %Xe Dared to Xope)' Time' H! sijenja +RI2! * "bid! A )=olidarit1Ps Pro#ramme Gdopted b1 t(e Eirst National 5on#ress)' in Peter 6aina' Poland +RI+$ To;ards =o/ial 6ene;al ?7ondon$ Ceor#e Gllen i Un;in' +RI4!@' B2*-I3! I =an/ton' %Xe Dared to " lope)! R K#il Garvik' %T(e Nobel Pea/e Prize +RIB Presentation =pee/()' &slo' Nor;a1' De/ember +3' +RIB' ;;;!nobelprize!or# +3 7a;ren/e Fes/(ler' %G Crand Kgperimenta' T(e Ne; Jorker' +B! st deno#a +RIR! ++ 0e::re1 =a/(s' T(e Knd o: Povert1$ K/onomi/ Possibilities :or & r Time ?Ne; Jork$ Pen# in' 2334!@' +23; 9a#dalena F1#ano;ska' UTrans:ormation o: t(e Polis( G#ri/ lt ral =e/tor and t(e 6ole o: t(e Donor 5omm nit1,' U=G7D 9ission to Poland' r jan +RRI!' ;;;! said!#ov! HI3 " Vb8m """P l! -G ? ii!iml "P sprt +++ it-+ it a`! Z ! =! lis! " (e Knd o: Povert1! " X! "t@ "bid!; F/s/ltl/r' %G Crand KgperimentU! " M "ntervj s 0/llr/1jem =a/(som' +4! lipnja 2333!' za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ "(e 6attle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# +I Przem1sla; Fiel#osz' %24 Jears o: =olidarit1U!' neobjavljeno predavanje' kolovoz 2334! 7j bazno a tora! +R =a/(s' T(e Knd o: Povert1' ++A! E snota$ 6and1 Bo1a#oda' %K ropePs &ri#inal =in)' T(e Falr s' veljaa 233A!' ;;;!;alr sma#azine!/om 23 Fes/(ler' %G Crand Kgperiment; "ntervj s Conzalom =an/(ezom de 7ozadom 23! o jka 233+!' za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# 2+ Fes/(ler' %G Crand Kgperiment! 22 Bal/ero;i/z' %7osin# 9ilton Eriedman,! 2B %Falesa$ U!=! Xas =take in PolandPs = //ess;P United Press "nternational' 24! kolovoza +RIR!

2H &vaj navod daje >o:ija K rato;ska' vodei str njak =olidarnosti za zdravstvene sl be' danas jedan od vodei( zakonodava/a! Fes/(ler' %G Crand Kgperiment! 24 0o(n Ta#liab e' %Poles Gpprove =olidarit1-7ed 5abinet)' Ne; Jork Times' +B! r jna +RIR! 2* Fes/(ler' %G Crand Kgperiment); %9azo;ie/ki Taken """ in Parliament,' C ardian Feekl1 ?7ondon@' +A! r jna +RIR! 2A Gnne Gppleba m' %Kg(a sted Polis( P9Ps 5abinet "s G//laimed)' "ndependent ?7ondon@' +B! r jna +RIR! 2I Fes/(ler' %G Crand Kgperiment! 2R "bid! B3 7eszek Bal/ero;i/z' %Poland)' in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' r! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton' D5$ "nstit te :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' +AA! B+ "bid!' +A*-AA! B2 "bid!' +*B! BB T(omas 5arot(ers' %T(e Knd o: t(e Transition Paradi#m); 0o rnal o: Demo/ra/1 +B' br! + ?sijeanj 2332!@$ *-A! BH Ceor#e 0! 5( r/(' %T(e Kd /ation o: 9ik(ail =er#e1evi/( Corba/(ev)' Time' H! sijenja +RII! B4 Eran/is E k 1ama' %T(e Knd o: Xistor1DU T(e National "nterest' ljeto +RIR!' E snota$ Eran/is E k 1ama' T(e Knd o: Xistor1 and t(e 7ast 9an ?Ne; Jork$ Eree Press' +RR2!@! B* 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7 /k1 People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' *3B! BA E k 1ama' %T(e Knd o: Xistor1D) BI "bid! BR Eriedman and Eriedman' T;o 7 /k1 People' 423-22! H3 "bid!' 44I; 9ilton Eriedman' %": &nl1 t(e United =tates Fere as Eree as Xon# Kon#)' Fall =treet 0o rnal' I! srpnja +RRA! HI+ 6ebellions ? TliijiK-, ami PDre#s ol =en iet1'P) Ne; Jork "nneV! 9l! "ipni!i "PlXP@! H2 Eriedman je Kini #osiovao raznim lo#ama !s djelovao je ++!+ konler/i ij!tm!i' predavao na sve ilitima' ali svojim memoarima sve to opis je k!io dravniki posjed$ %8einom sam bio #ost dravni( tijela)' pie Eriedman! Eriedman i Eriedman' "P;o 7 /k1 People' *3+! HB "bid!' 4+A' 4BA' *3R! K rziv izvornik !

HH "bid!' *3+-*32! H4 Fan# X i' 5(inaPs Ne; &rder$ =o/iet1' Politi/s' andPK/onom1 in Transition ?5ambrid#e' 9G$ Xarvard Universit1' Press' 233B!@' H4' 4H! H* "bid!' 4H! HA "bid!' 4A! HI 9eisner' T(e Den# biaopin# Kra' H*B-*4 ` HR %5(inaPs Xars( G/tions T(reaten to =et Ba/k +3-Jear 6e:orm Drive;P Fall =treet 0o rnal' 4! lipnja +RIR! 43 %Den#Ps 0 ne R =pee/($ PFe Ea/e a 6ebellio s 5liO eP and PDre#s o: =o/iet1! - E snota$ Xenr1 Kissin#er' %T(e 5ari/at re o: Den# as a T1rant "s Un:air)' Fas(in#ton Post' +! kolovoz +RIR! 4+ "ntervj s &rvilleom =/(ellom' +B! prosin/a 2334!' za PB=-ov emisij Erontline' episod %T(e Tank 9an); /jelok pni tekst intervj a na adresi$ ;;;!pbs!or# 42 Fan#' 5(inaPs Ne; &rder' *4-**! 4B 9eisner' T(e Den# biaopin# Kra' HI2! E snota$ David Xarve1' G Brie: Xistor1 o:Neo-liberalism ?&g:ord$ &g:ord Universit1 Press' 2334!@' +B4! 4H 9o 9in#' %R3 Per/ent o: 5(inaPs Billionaires Gre 5(ildren o: =enior &::i/ials)' 5(ina Di#ital Times' 2! st deno#a 233*' ;;;!/(inadi#italtimes!net 44 X man 6i#(ts Fat/(' %6a/e to t(e Bottom$ 5orporate 5ompli/it1 in 5(inese "nternet 5ensors(ip)' X man 6i#(ts Fat/( +I' br! I?/@ ?kolovoz 233*!@$ 2I' HB; Fan#' 5(inaPs Ne; &rder' *4! 4* Eriedman and Eriedman' T;o 7 /k1 People' 4+*! 4A 0arosla; Urbanski' %Forkers in Poland G:ter +RIR)' Forkers "nitiative Poland' paspartoo!;!interia!pl; Fes/(ler' %G Crand Kgperiment)! 4I 9ark Kramer' %Polis( Forkers and t(e Post-5omm nist Transition' +RIR-RB)' K rope-Gsia =t dies' lipanj +RR4!; =vjetska banka' Forld Development "ndi/ators 233*; ;;;! ;orldbank!or#; Gndre; 5 rr1' %T(e 5ase a#ainst PolandPs Ne; President)' Ne; 6ep bli/' +A st deno#a 2334!; Fiel#osz' %24 Jears o: =olidarit1)! 4R Fiel#osz' %24 Jears o: =olidarit1,! *3 David &st' T(e De:eat o: =olidarit1$ Gn#er and Politi/s in Post/omm nist K rope ?"t(a/a' NJ$ 5ornell Universit1 Press' 2334!@' *2!

*+ =tatisti/al Jearl1 ?Farsa;$ Polis( 9ain =tatisti/al &::i/e' +RRA@' +BR! *2 Kramer' %Polis( Forkers and t(e Post-5omm nist Transition' +RIRRB)! +3! Demokra/ija ro.ena lan/ima$ Pri# ena sloboda 0 ne G:rike + %=o t( G:ri/a; =a1s Povert1' Gids 5o ld Destabilise Nation)' GllG:ri/a!/om' st deni 233+! 2 9artin 0! 9 rra1' T(e 6evol tion De:erred ?7ondon$ 8erso' +RRH!@' +2! B %GN5 7eader G::irms = pport :or =tate 5ontrol o: "nd str1)' Times ?7ondon@' 2*! sijenja +RR3! HI2 s Nelson 9andria' '+ lon# Filli$ "n 8reedoin$ "(/ G tobio#rap(1 oMPNelson 9'ii ltiWi ?Ne; Jolk$ " inle' Bro;n ! ni 5ompan1' +RRH!@' "=&! ?i UlPovelj!i slobode); pri(vaena na Kon#res naroda Klipio;n ' 2*! lipnja +R44' ;;;!am !or#!Ma A Filliam 9ervin C mede' "(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5 ?5ape To;n$ >ebra Press' 2334!@' 2+R-23! I 9andela' G 7on# Falk to Ereedom' HR3-R+! R 0ednostavna vladavina veine stvarnosti se od#a.ala sve do +RRR! Do tada s izvrn vlast dijelile sve politike stranke koje s osvojile vie od 4 posto #lasova biraa! Neobjavljeni intervj koji je s Nelsonom 9andelom vodio :ilma Ben 5as(dan' 233+!; Xein 9arais' =o t( G:ri/a$ 7imits to 5(an#e$ T(e Politi/al K/onom1 o: Transition ?5ape To;n$ Universit1 o: 5ape Pto;n Press' 233+!@' R+-R2! +3 E snota$ 9ilton Eriedman' )9ilton Eriedman - BanO et =pee/()' na proslavi prilikom dodjele Nobelove na#rade' +3! prosin/a +RA*' ;;;!nobelprize!or# ++ Bill Keller' %5an Bot( Fealt( and 0 sti/e Elo ris( in a Ne; =o t( G:ri/aD) Ne; Jork Times' R! svibnja +RRH! +2 9ark Xorton' %6ole o: Eis/al Poli/1 in =tabilization and Povert1 Glleviation)' in Post-Gpart(eid =o t( G:ri/a$ T(e Eirst Ten Jears' r! 9i/(ael No;ak i 7 /a Gntonio 6i//i ?Fas(in#ton D5$ "nternational 9onetar1 E nd' 2334!@' IH! +B E snota$ 0 an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o =/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' B+' BB' navodi se de:ini/ija %nove demokra/ije) Pino/(etovo# ministra

ekonomije Pabla Barona; 6obert Xarve1' %5(ilePs 5o nter-6evol tion$ T(e Ei#(t Coes &n)' T(e K/onomist' 2! veljae +RI3! ?Xarve1 navodi rijei =er#ia Eernandeza' ministra n tarnji( poslova@; 0os\ Pinera' )Fealt( T(ro #( &;ners(ip$ 5reatin# Propert1 6i#(ts in 5(ilean 9inin#)' 5ato 0o rnal2H' br! B ?jesen 233H!@$ 2RI! +H 0ames Bre;' %=o t( G:ri/a-Xabirat$ G Cood Xome "s =till (ard to &;n)' "nter Press =ervi/e' ++! o jka +RRA! +4 David 9/Donald' )Fater$ Gtta/k t(e Problem Not t(e Data)' = nda1 "ndependent ?7ondon@' +R! lipnja 233B! +* Bill Keller' %5ra/ks in =o t( G:ri/aPs F(ite 9onopolies)' Ne; Jork Times' +A! lipnja +RRB! +A C mede navodi B sinessmapove statistike kojima se tvrdi da s %oko RI posto izvrni( direktora kompanija na 0=K-ovom popis bijel/i' i da nadzir oko RA posto k pne vrijednosti trita dioni/a)! =imon 6obinson' %T(e Ne; 6and 7ords)' Time' 24! travnja 2334!; C mede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5' 223! +I C mede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5' ++2! +R 9o1i#aNd r ' %=! G:ri/a$ Politi/ian Fas(ed Gnti-G"D= K::orts Do;n t(e Drain)' "nter Press =ervi/e' ++! travnja 233*! 23 )=t d1$ G"D= =las(es =GPs 7i:e Kgpe/tan/1)' 9ail i C ardian ?0o(annesb r#@' ++! prosin/a 233*! 2+ 6and se' do kraja radno# vremena' malo oporavio' zavrivi s padom od A posto! 0inn 0ones' %Eorei#n "nvestors Take Eri#(t at Xardline =tan/e)' Einan/ial Times ?7ondon@' +B! veljae +RR3! 22 =teven 9 :son' %=o t( G:ri/a +RR3)' Eorei#n G::airs ?spe/ijalno izdanje$ Gmeri/a and t(e Forld@' +RR3!-+RR+! HIB 2H ? (i mede' Plimbo 9beki ami t(e Xit tile :or t(e =o l o: t(e GN5' ?SP@! 24 "bid!' I4; %=o t( Glri/a$ "ss es ol 6 #b1 and 6ate)' M(e l/onoiniVt' 2H! kolovoM!a +RR*! 2* Nelson 9andela' %"zvjee predsjednika GN5-a na 43! na/ionalnoj kon:eren/iji G" liko# na/ionalno# kon#resa) +*! prosin/a +RRA! 2A C mede' T(abo' 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5' BBBR' *R! 2I "bid!' AR!

2R 9arais' =o t( G:ri/a' +22! E snota$ GN5' 6ead1 to Covern$ GN5 Poli/1 C idelines :or a Demo/rati/ =o t( G:ri/a Gdopted at t(e National 5on:eren/e' 2I!-B+! svibnja +RR2!' ;;;!an/!or#!za B3 KenFells' %U!=! "nvestment in =o t( G:ri/a e i/kens)' Fall =treet jo rnal' *! listopada +RRH! B+ C mede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5' II! B2 "bid!' IA! BB 9arais' =o t( G:ri/a' +*2! BH "bid!' +A3! B4 C mede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5' IR! B* Cin#er T(ompson' %=o t( G:ri/an 5ommission Knds "ts Fork)' Ne; Jork Times' 22! o jka 233B! BA GN5' %T(e =tate and =o/ial Trans:ormations prijedlo# za rasprav ' st deni +RR*!' ;;;!an/!or#!za; Cin#er T(ompson' %=o t( G:ri/a to Pa1 nB'R33 to Ka/( Eamil1 o: Gpart(eid 8i/tims)' Ne; Jork Times' +*! travnja 233B!; neobjavljeni 9andelin intervj s 5as(danom' 233+! BI C mede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: ?G:GN5' +3I! BR "bid!' ++R! H3 Kom nistika partija 0 ne G:tike' %T(e Debt Debate$ 5on: sion Xeaped on 5on: sion) st deni-prosina/ +RRI!' ;;;!sa/p!or#!za; 0e:: 6 din' %Gpart(eid Debt$ e estions and Gns;ers)' Glternative "n:ormation and Development 5entte' +*! o jka +RRR' ;;;!aid/! or#!za! E snota$ Kon#res j noa:riki( sindikata' %= bmission on t(e P bli/ "nvestment 5orporation Dra:t Bili)' 24! lipnja 233H' ;;;!/osat !or#!za; 6 din' %Gpart(eid Debt); Kom nistika partija 0 ne G:rike' %T(e Debt Debate)! H+ %T(e Ereedom 5(arter)! H2 Nomv la 9okon1ane' %B d#et =pee/( :or 2334M3* Einan/ial Jear b1 9K5 :or Xo sin# in Ca ten#)' Covor le#islat ri C aten#' +B! lipnja 2334!' ;;;!in:o!#ov!za HB 7 /ille Davie and 9ar1 Glegander' %Klipto;n and t(e Ereedom 5(artet)' 2A! lipnja 2334!' ;;;!so t(a:ri/a!in:o; Bl e "e' T(e Plan :or a =mart Provin/e < C aten#! HH C mede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5' 2+4! H4 =/ott Balda :' %5lass =tt ##le$ =o t( G:ri/aPs Ne;' and Ee;' Bla/k 6i/()' 5(ristian =/ien/e 9onitor' B+! listopada 233*!; %X man Development 6eport 233*)' United Nations Development Pro#ramme' ;;;! ndp!or#

H* %=o t( G:ri/a$ T(e =tatisti/s)' 7e 9onde DiplomatiO e' r jan 233*!; 9i/(ael Fines and =(aron 7aEraniere' %De/ade o: Demo/ra/1 Eills Caps in =o t( G:ri/a)' Ne; Jork Times' 2*! travnja 233H! HA =imon 6obinson' %T(e Ne; 6and 7ords)! HI 9i/(ael Fines' %=(ant1to;n D;ellers in =o t( G:ri/a Protest t(e =l ##is( Pa/e o: 5(an#e)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a 2334! HIH 2334!@' A' ;;;!nkiiM!i!or#!M!i ill F(irs' `a=l ni1io;n D;ellers in =o ili G:ri/a Protest!! 4+ 5 l in/d/' "(abo 9beki and t(e Xit " tie :or t(e =o l o:t(eGNil' A2! "nterni navod$ Gs#(ar G./lMa./(' %lProm t(e 6DP to 5"PG6$ Pl(e Crad al Kmbra/in# o: Neoliberalism in K/onomi/ Poli/1)' Trans:ormation B+' +RR*! 42 "bid!' A3! 4B =tep(en E! 5o(en' Eailed 5r sade$ Gmeri/a and t(e Tra#ed1 o: Post-5omm nist 6 ssia ?Ne; Jork$ F! F! Norton i 5ompan1' 233+!@' B3! ++! 7omaa mlade demokra/ije$ 6 sija se odl je za %Pino/(etov op/ij ) + Boris Ka#arlitsk1' =O are F(eels$ Xo; 6 ssian Demo/ra/1 Cot Derailed' prijevod$ 7eslie G! G erba/( et al! ?Ne; Jork$ 9ont(l1 6evie; Press' +RRH!@' +R+! 2 Filliam Kee#an' T(e =pe/tre o: 5apitalism$ T(e E t re o: t(e Forld K/onom1 G:ter t(e Eall oM5omm nism ?7ondon$ 6adi s' +RR2!@' +3R! B Ceor#e 0! 5( r/(' %T(e Kd /ation o: 9ik(ail =er#e1evi/( Corba/(ev)' Time' H! sijenja +RII!; Cidske Gnderson' %T(e Nobel Pea/e Prize +RR3 Presentation =pee/()' ;;;! nobelprize!or# H 9ars(all Pomer' "ntrod /tion' in T(e Ne; 6 ssia$ Transition Cone G;r1' eds! 7a;ren/e 6! Klein and 9ars(all Pomer ?=tan:ord$ =tan:ord Universit1 Press$ 233+!@' +! 4 Gnderson' %T(e Nobel Pea/e Prize +RR3 Presentation =pee/(); 5( r/(' %T(e Kd /ation o: 9ik(ail =er#e1evi/( Corba/(ev)! * 9ik(ail Corba/(ev' Eore;ord' in Klein and Pomer' eds!' T(e Ne; 6 ssia' giv! A Dotad nevi.eno zajedniko izvjee poziva na %radikalne re:orme% i strajava za(tjev da se #rani/e moraj otvarati istovremeno sa svim planovima stabiliza/ije < o em #ovori Dann 6odrik I! po#lavlj ! "nternational 9onetar1 E nd' T(e Forld Bank' &r#anization :or

K/onomi/ 5ooperation and Development' K ropean Bank :or 6e/onstr /tion and Development' T(e K/onom1 o: t(e U==6$ = mmar1 and 6e/ommendations ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RR3!@; a toriin intervj s 0e::re1jem =a/(som' listopad 233*!' Ne; Jork 5it1! I %&rder' &rder)' T(e K/onomist' 22! prosin/a +RR3! R "bid!; 9i/(ael =/(r^#e' %Pino/(etPs 5(ile a Pra#mati/ 9odel :or =oviet K/onom1)' Fas(in#ton Post' 2B! kolovoza +RR+! +3 6et rn o: t(e 5zar' epizoda emisije Erontline ?PB=@' prod /ent =(err1 0ones' emirirano R! svibnja 2333! ++ 8adim Nikitin' %R+ Eoes 7inked b1 Gn#er and 6e#ret)' 9os/o; Times' 2+! kolovoz 233*! +2 =tep(en E! 5o(en' %Gmeri/aPs Eailed 5r sade in 6 ssia)' T(e Nation' 2I! veljae +RRH! +B G toriin intervj s 0e::re1jem =a/(som! +H Peter Passell' %Dr! 0e::re1 =a/(s' =(o/k T(erapist,' Ne; Jork Times' 2A! lipnja +RRB! +4 Peter 6edda;a1 and Dmitri Clinski' T(e Tra#ed1 o: 6 ssiaPs 6e:orms$ 9arket Bols(evism a#ainst Demo/ra/1 ?Fas(in#ton' D5$ United =tates "nstit te :or Pea/e Press' 233+!@' 2R+! +* 0e::re1 D! =a/(s' T(e Knd o: Povert1$ K/onomi/ Possibilities :or & r Time ?Ne; Jork$ Pen# in Books' 2334!@' +BA! +A 6edda;a1 and Clinski' T(e Tra#ed1 o: 6 ssiaPs 6e:orms' 24B! HI4 5ran ?Boston$ " "/i#(ts Prodt tions' 2334!@; 6/dd!i;a1 antY Cltnski' T(e (o1/tl1o@PKiiUi'i+ S 6e:orms' 2BA' 2RI! +R 9ik(ail 7eont1ev' %l;o K/onomists Fill " lead 6 ssian 6/loint; 5 rrent " Si#/Vt ol i "n-=oviet Press)' Nezavisnaja Cazeta' R! st deno#a +RR+!' skraena varijanta objavljena " "! prosin/a +RR+! 23 5(r1stia Ereeland' =ale o: t(e 5ent r1$ 6 ssiaPs Fild 6ideprom 5omm nism lo 5apitalism ?Ne; Jork$ 5ro;n' 2333!@' 4*! 2+ Boris 0elj/in' %Covor pred Kon#resom narodni( zast pnika ===6a)' 2I! listopada +RR+! 22 David 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6 ssia)' "nstit tional "nvestor' +! sijenja 233*! 2B Ceor#i Grbatov' %&ri#ins and 5onseO en/es o:P=(o/kT(erap1)'P in Klein and Pomer' r!' T(eNe; 6 ssia' +A+!

2H 8ladimir 9a ' %6 ssia)' in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' ed! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton' D5$ "nstit te :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' HB4! 24 "bid!' HBH-B4! 2* 0osep( K! =ti#litz' Pre:a/e' in Klein and Pomer' eds!' T(e Ne; 6 ssia' ggii! 2A 0osep( K! =ti#litz' Clobalization and "ts Dis/ontents ?Ne; Jork$ F! F! Norton i 5ompan1' 2332!@' +B*! 2I Jeltsin' %=pee/( to t(e 6=E=6 5on#ress o: PeoplePs Dep ties)! 2R =tep(en E! 5o(en' %5an Fe P5onvertP 6 ssiaD) Fas(in#ton Post' 2I! o jka +RRB!; Xelen Foma/k' %6 ssians =(ell & t as 5as(less =o/iet1 7ooms)' "ndependent ?7ondon@' 2A! kolovoza +RR2! B3 6 ssian K/onomi/ Trends' +RRA!' str! H*' navod $ T(ane C sta:son' 5apitalism 6 ssian-=t1le ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RRR!@' +A+! B+ T(e G#on1 o: 6e:orm! B2 C;en ":ill' %5linton 9eets 6 ssian on Gssistan/e Proposal)' Ne; Jork Times' 24! o jka +RRB! BB 9al/olm Cra1' %G:ter Blood1 9onda1)' 9a/leans' +I! listopada +RRB!; 7e1la Bo lton' %Po;ers o: Pers asion)' Einan/ial Times ?7ondon@' 4! st deno#a +RRB! BH =er#e =/(niernann' %T(e Ei#(t to 7ead 6 ssia)' Ne; Jork Times' +B! o jka +RRB! B4 9at#aret =(apiro and Ered Xiatt' %Troops 9ove in to P t Do;n Uprisin# G:ter Jeltsin Eoes 6ampa#e in 9os/o;)' Fas(in#ton Post' H! listopada +RRB! B* 0o(n Kennet( F(ite and P(ilip 0o(n Davies' Politi/al Parties and t(e 5ollapse o: t(e &ld-&rders ?Glban1$ =tate Universit1 o: Ne; Jork Press' +RRI!@' 23R! BA UTestimon1 =tatement b1 t(e Xonorable 7a;ren/e X! = mmers Under =e/retar1 :or "nternational G::airs U!=! Treas r1 Department Be:ore t(e 5ommittee on Eorei#n 6elations o: t(e U!=! =enate' =eptember A' +RRB)! BI 6edda;a1 and Clinski' T(e Tra#ed1 o: 6 ssiaPs 6e:orms' 2RH! BR "bid!' 2RR! H3 5/lestine Bo(len' %6an/or Cro;s in 6 ssian Parliament)' Ne; Jork Times' 2I! o jka +RRB!

H+ %T(e T(reat T(at Fas)' T(e K/onomist' 2I! travnja +RRB!; =(apiro and Xiatt' %Troops 9ove in to P t Do;n Uprisin# G:tet Jeltsin Eoes 6ampa#e in 9os/o;)! H2 =er#e =/(memann' %6iot in 9os/o; Gmid Ne; 5alls :or 5ompromiseU' Ne; Jork Times' B! listopada +RRB! HI* in 9nsi o;-! a"" " nil K!iNil!in! -J/-llsiii in ?ainimand as ++ aril " !iners Cive Up)' Boston Clobe' 4! listopada "Pb9! H4 %8lasti izjavlj j da je tijekom dva dana 9oskvi bijeno +H2 lj di! To je sprdaina -pravi broj po#in li( nekoliko je p ta vei! Nitko se nije potr dio odrediti toan broj ranjeni( i pret eni(! U(iene s tis e)! Ka#arlitsk1' =O are F(eels' 2+I! H* 6edda;a1 and Clinski' Tlie Tra#ed1 o: 6 ssiaPs 6e:orms' G2A! HA Ka#arlitsk1'' =O are F(eels' 2+2! HI 0o(n 9! Cos(ko' %8i/tor1 =een :or Demo/ra/1)' Fas(in#ton Post' 4! listopada +RRB!; David N1(an' %6 ssia Ks/apes a 6et rn to t(e D n#eon o: "ts Past)' Boston Clobe' 4! listopada +RRB!; 6edda;a1 and Clinski' +t@e Tra#ed1 o: 6 ssiaPs 6e:orms' HB+! HR 6et rn o: t(e 5zar! 43 Nikitin' -R+ Eoes 7inked b1 Gn#er and 6e#ret)! 4+ 5a/ilie 6o(;edder' %=a/(s De:ends Xis 5apitalist =(o/k T(erap1)' Fall =treet 0o rnal K rope' 24! listopada +RRB! 42 =a/(s' T(e Knd o: Povert1! 4B Grt( r =pie#elman' %Festern Kgperts 5all :or 6 ssian =(o/k T(erap1)' 6e ters' *! lisropada +RRB! 4H Dorinda Klliott and Bets1 9/Ka1' UJeltsinPs Eree-9arket &::ensive)' Ne;s;eek' +I! listopada +RRB!; Gdi "#nati s and 5la dia 6osett' %Jeltsin No; Ea/es Divided Nation)' Gsian Fall =treet 0o rnal' 4! listopada +RRB! 44 =tanle1 Eis/(er' %6 ssia and t(e =oviet Union T(en and No;)' in T(e Transition in Kastern K rope' r! &livier 0ean Blan/(ard' Kennet( G! Eront i 0e::re1 D! =a/(s' 5o ntr1 =t dies' sv! + ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press$ +RRH!@' 2BA! 4* 7a;ren/e X! = mmers' %5omment)' in T(e Transition in Kastern K rope' 5o ntr1 =t dies' sv! +' 24B!

4A 0e::re1 Ta1ler' %6 ssia "s Einis(ed)' Gtlanti/ 9ont(l1' svibanj 233+!; %T(e ForldPs Billionaires' G//ordin# to Eorbes 9a#azine' 7isted b1 5o ntr1)' Gsso/iated Press' 2A! veljae 233B! 4I K! =! Bro;nin#' %Bond "nvesrors Camble on 6 ssian =to/ks)' Fall =treet 0o rnal' 2H! o jka +RR4! 4R Pravnik =er#ej 0 enkov navodi &le#a 7obova! 5arlotta Call i T(omas De Faal' 5(e/(n1a$ 5alamit1 in t(e 5a /as s ?Ne; Jork$ Ne; Jork Universit1 Press' +RRI!@' +*+! *3 8sevolod 8il/(/k' %Ultimat m on Bended Knees)' 9os/o; Ne;s' 2! svibnja +RR*! *+ Pannell' %Dr! je:lrev =a/(s' =(o/k T(erapistU! *2 David Xo::man' UJeltsinPs P6 t(lessP B rea /rat;P Fas(in#ton Post' 22! st deno#a +RR*! *B =vetlana P! Clinkin!i /t a? aime and 5orr ption)' Klein i Po rer' r!' T(e Ne; 6 ssia' 2H+; 9att Bivens i 0onas Bernstein' %T(e 6 ssia Jo Never 9et)' Demokratizatsi1a$ T(e 0o rnal oj Post-=oviet Demo/ra/1 C' br! H ?jesen +RRI@$ *B3' ;;;!deniokratizatsi1a!or# *H Bivens and Bernstein' %"lie 6 ssia Jo Never 9et)' *2A-2I; Total' Ea/tbook +RRI-233*' travanj 233*!' str! 2' ;;;!total!/om; "znos zarade odnosi se na 2333!$ 9ars(all "! Coldman' T(e Piratization o: 6 ssia$ 6 ssian 6e:orm Coes G;r1 ?Ne; Jork$ 6o tled#e' 233B!@' +23; lJ kos &ilers +2!4 Per/ent =take a#ainst Debts to =tate-&;ned Eormer Unit)' Gsso/iated Press' =! lipnja 233*!; iznos od 2'I milijarde dolara temelji se na injeni/i da je +RRA! #odine Bi it is( Petrole m platio 4A+ milij n dolara za +3 posto djela HIA Be1ond 6 ssiaPs Borders!!' lPrism B' "n! b ?!9l! svibnja lPSPSA@! *4 Biv/ns and Bernstein' %T(/ 6 ssia Jini Never 9/l%' *!P!R! ** 6edda;a1 and Clinski' " (e "Pra#ed1 3M 6 ssiaPs 6e:orms' D4H! *A Ereeland' =ale o: t(e 5ent r1' 2RR! *I 6et rn o: t(e 5zar! *R Bivens i Bernstein izvje j da %opt be koje tetete 5 bajisa i etvori/ nje#ovi( re:ormski( pomonika < sve redom pojedin/i koje s potpoma#ali Q bajisovi me/ene iz U=G"D-a < primili s ' svaki' R3 333 dolara mita pod krinkom avansa Unegimbanke ?jedne od najvei( tvrtki oli#ar(a koje s preko nji( dobivale nosne privatiza/ijske #ovore@! U slinom sl aj ' Gl:red Kok(' dr #i po ran# d nosnik zad en za privatiza/ij jelj/inovoj vladi' od tvrtke povezane s jednim

od najvei( oli#ar(a prima +33 333 dolara kao na#rad za pribavljanje privatiza/ijski( #ovora; potp no prikladno' primitak se prikazao kao pred jam za knji# koj je trebao pisati na tem inkovitosti privatizirani( tvrtki! Nijedan od nji( nije zavrio na s d sl aj povezanom s %natimavanjem) knji#a! Bivens and Bernstein' %T(e 6 ssia Jo Never 9et)' *B*; 8ladimir "sa/(enkov' %Prose/ tors "nvesti#ate 6 ssiaPs Kg-Privatization 5zar)' Gsso/iated Press' +! listopada +RRA! A3 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6 ssia)! A+ U!=! Distri/t 5o rt' Distri/t o: 9assa/( setts' %United =tates o: Gmeri/a' Plainti::' 8! President and Eello;s o: Xarvard 5olle#e' Gndrei =(lei:er and 0onat(an Xa1' De:endants; 5ivil G/tion No! 33++RAA-DPF)' 9emorand m and &rder' 2I! lipnja 233H!; 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6 ssia)! A2 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6 ssia)! AB Dan 0ose:sson' %T(e Grt o: 6 inin# a 5o ntr1 ;it( a 7ittle Pro:essional Xelp :rom =;eden)' KT5 ?=to/k(olm@ en#lesko izdanje' +RRR! AH Krnest Be/k' %=oros Be#ins "nvestin# in Kastern K rope)' Fall =treet 0o rnal' +! lipnja +RRH; Gndre; 0a/k' Grkad1 &strovsk1 and 5(arles Pretzlik' %=oros to =ell PT(e Forst "nvestment o: 91 7i:e)'P Einan/ial Times ?7ondon@' +A! o jka 233H! A4 Brian F(itmore' %7atest Polls =(o;in# 5omm nists G(ead)' 9os/o; Times' I! r jna +RRR! A* 6et rn o: t(e 5zat! AA Xelen Foma/k' %Terror Glert in 9os/o; as T(ird Bombin# Kills AB)' "ndependent ?7ondon@' +H! r jna +RRR! AI Gsian N rbi1ev' %7ast Bodies 5leared :rom 6ebelsP =e/ret Crozn1 5emeter1)' G#en/e Eran/e-Presse' *! travnja 233*! AR =abrina Tavernise' %Earms as B siness in 6 ssia)' Ne; Jork Times' *! st deno#a 233+!; 0ose:sson' %T(e Grt o: 6 inin# a 5o ntr1 ;it( a 7ittle Pro:essional Xelp :rom =;eden); %Ne;s 5on:eren/e b1 0ames Fol:enso(n' President o: t(e Forld Bank 6e$ "9E =prin# 9eetin#)' Fas(in#ton' D5' 22! travnja +RRR' ;;;! n:!or#; Branko 9ilanovi/' "n/ome' "neO alit1andPovert1 d rin# t(e Transition :rom Planned to 9arket K/onom1 ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RRI!@' *I; Forkin# 5enter :or K/onomi/ 6e:orm' Covernment o: t(e 6 ssian Eederation' 6 ssian K/onomi/ Trends 4' br! + ?+RR*!@$ 4*-4A' navod $

Bertram =ilverman and 9 rra1 Jano;it/(' Ne; 6i/(' Ne; Poor' Ne; 6 ssia$ Finners and 7osers on t(e 6 ssian 6oad to 5apitalism ?Grmonk' NJ$ 9!K! =(arpe' 2333!@' HA! I3 Brojka od A+4 333 potjee od r sko# ministra zdravstva i so/ijalno# razvoja! %U 6 siji ivi vie od A+4 333 dje/e bez doma - ministar zdravstva) 6"G Novosti ne;s a#en/1' 2B! veljae 233*!; 5are De 6oo1' UN"5KE' 5(ildren in t(e 6 ssian Eederation' +*! st deno#a 233H!' str! 4' ;;;! ni/e:!or# HII 9iNP!!iiii mi ij/ %9i =li "Pine G kol !" ? mis i pt rn! " ii -s "8r ? lapil!i' +RIA' 233B)' Ktimp! !+++ " K!+"+"! t r Gli Database ?" ""G l@B@'d!ii!i!aim!;lin!miM(ladb;%ln=adTall1' 6 ssia ?lo nis 9 n X n + 9illion Gddi/ts)' Pravda ?9os/o;@' 23! veljae 233H!; UN G"D=' %Gnni-g "$ 6 ssian l-P/./ration)' 233*! Clobal 6eport on t(e G"D= Kpidemi/' svibanj 233*!' str! HBA' ;;;! naids!or#; "ntervie; ;it( Natal1a Katsap' 9ana#er' 9edia Partners(ips' Transatlanti/ Partners G#ainst G"D=' lipanj 233*! I2 6e#ionalni e ropski red =vjetske zdravstvene or#aniza/ije' %+AI3 =D6' = i/ide and =el:-"n:li/ted "nj r1' Gll G#es Per +33'333' +RI*+RRH)' K ropean Xealt( :or Gll Database ?XEG-DB@' data!e ro!;(o!intM(:adb; Codine +RI*!' stopa bojstava i namjerni( razaranja na +33 333 stanovnika iznosila je A!B; #odine +RRH! dostie stop od B2'R; 233H! opada na 24!2! 6e#ionalni e ropski red =vjetske zdravstvene or#aniza/ije' %+ARB =D6' Xomi/ide and "ntentional "nj r1' Gll G#es Per +33'333' +RI*-233H)' K ropean Xealt( :or Gll Database! IB Nikitin' %R+ Eoes 7inked b1 Gn#er and 6e#ret); =tep(en E! 5o(en' %T(e Ne; Gmeri/an 5old Far)' T(e Nation' +3! srpnja 233*!; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %6 ssia)' Forld Ea/tbook +RR2 ?Fas(in#ton' D5$ 5"G' +RR2!@' 2IA; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %6 ssia)' Forld Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov! IH 5olin 9/9a(on' U=(orta#es 7eave 6 ssiaPs Kast & t in t(e 5old)' 5(i/a#o Trib ne' +R! st deno#a +RRI! I4 Grbatov' %&ri#ins and 5onseO en/es o: P=(o/k T(erap1)'P +AA! I* 6i/(ard Pipes' U6 ssiaPs 5(an/e)' 5ommentar1 RB' br! B ?o jak +RR2@$ B3! IA 6i/(ard K! Kri/son' %T(e 5lassi/al =oviet-T1pe pe K/onom1$ Nat re o: t(e =1stem and "mpli/ations :or 6e:orm)' 0o rnal o: K/onomi/ Perspe/tives 4' br! H ?jesen +RR+!@$ 24!

II Ta1ler' %6 ssia "s Einis(ed); 6i/(ard 7o rie' U=(o/k o: 5alamit1!!' 7os Gn#eles Times' 2+! o jka +RRR! IR 0ose:sson' %T(e Grt o: 6 inin# a 5o ntr1 ;it( a 7ittle Pro:essional Xelp :rom =;eden)! R3 Tat1ana Kos(kareva and 6 stam Narzik lov' Nezavisima1a Cazeta ?9os/o;@' B+! listopada +RRA!; Pa l Klebnikov and 5arrie =(ook' %6 ssia and 5entral K rope$ T(e Ne; Erontier)' Eorbes' 2I! srpnja +RRA! R+ Gdam =mit(' TlDe Fealt( o: Nations' r! Kd;in 5arman ?Ne; Jork$ 9odern 7ibrar1' +RBA!@' 4B2! R2 >a(valj jem David Xarve1j to me poznao s ovom analizom! David Xarve1' G Brie: Xistor1 o:Neoliberalism ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' 2334!@! RB 9i/(ael =/( man' UBillionaires in t(e 9akin#)' Eorbes' +I! srpnja +RRH!; Xarve1' G Brie: Xistor1 o:Neoliberalism' +3B! RH %JPEB$ =ellin# a National =1mbol)' "nstit tional "nvestor' +! o jka +RRA!; 0onat(an Eriedland' U9one1 Trans:er)' Fall =treet 0o rnal' +4! kolovoza +RR4! R4 Eriedland' U9one1 Trans:er)! R* Pa l Bl stein' Gnd t(e 9one1 Kept 6ollin# "n ?and & t@$ Fall =treet' t(e "9E' and t(e Bankr ptin# o: Gr#entina ?Ne; Jork$ P bli/G::airs' 2334!@' 2H' 2R; Nat(aniel 5! Nas(' UGr#entinaPs President' Praised Gbroad' Einds Ximsel: in Tro ble at Xome)' Ne; Jork Times' I! lipnja +RR+!; Tod 6obberson' %Gr#entine PresidentPs Kgit "nspires 9iged Kmotions)' Dallas 9ornin# Ne;s' +I! listopada +RRR! RA Pa l Brinkle1-6o#ers' %5(aos 6ei#ns as President Elees Uprisin#)' Dail1 Tele#rap( ?7ondon@' 22! prosin/a 233+! RI 0ean Eriedman-6 dovsk1' UBolivia 5alls Kg-President to 5o rt)' Time' *! veljae 233A! HIR '!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!! Jork " ( es' B+! prosi ik a +RBB! 2 Gs(le1 9! Xerer' %&pra(' Bono Promote 5lodiin# " ine' iPoib' Gsm tr!l lP v'' " i listopada 233*! B T! 5(ristian 9iller' Blood 9one1$ Fasted Billions' 7ost 7ives' and 5orporate 5reed in "raO ?Ne; Jork$ 7ittle' Bro;n and 5ompan1'

233*!@' +2B! E snota str! 2HI$ 0o(n 5assid1' %Gl;a1s ;it( Us)' T(e Ne; Jorker' ++! travnja 2334! H Peter Passed' %Dr! 0e::re1 =a/(s' =(o/k T(erapists Ne; Jork Times' 2A! lipnja +RRB! 4 0e::re1 =a/(s' %7i:e in t(e K/onomi/ Kmer#en/1 6oom)' in T(e Politi/alK/onom1 o: Poli/1 6e:orm' ed! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton' D5$ "nstit te :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' 4+*! * %6oosevelt 8i/tor b1 A'34H'423 8otes)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a +RB2!; 6a1mond 9ole1' G:ter =even Jears ?Ne; Jork$ Xarper i Brot(ers' +RBR!@' B34! A 5arol1n Kisenber#' Dra;in# t(e 7ine$ T(e Gmeri/an De/ision to Divide Cerman1' +RHH-+RHR ?Ne; Jork$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR*!@! I T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' HH! R =a/(s' %7i:e in t(e K/onomi/ Kmer#en/1 6oom'P 43B-43H' 4+B! +3 0o(n Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +R'2*! ++ 0o(n Filliamson and =tep(an Xa##ard' %T(e Politi/al 5onditions :or K/onomi/ 6e:orm)' in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' 4*4! +2 Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' 23! +B 0o(n To1e' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' H+! +H Br /e 7ittle' %Debt 5risis 7ooms' =t d1 Farns)' Clobe and 9ail ?Toronto@' +*! veljae +RRB!; Televizijsko izvjee emitirano je na F4' mrea 5T8' rednik Kri/ 9ailin#! 7inda 9/e ai#' =(ootin# t(e Xippo$ Deat( b1 De:i/it and &t(er 5anadian 91t(s ?Toronto$ Pen# in' +RR4!@' B! +4 Podatke ovom para#ra: pronala sam $ 9/e ai#' =(ootin# t(e Xippo' +I' H2-HH' ++A! +* "bid!' HH' H*! +A %Xo; to "nvent a 5risis in Kd /ations Clobe and 9ail ?Toronto@' +4! r jna +RR4! +I Podatke sljedea dva odlomka pronala sam $ 9i/(ael Br no' Deep 5rises and 6e:orm$ F(at Xave Fe 7earnedD ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RR*!@' H' *' +B' K rziv izvornik ! +R "bid!' *! K rziv dodan! 23 Ta brojka drava lani/a =vjetske banke odnosi se na +RR4! U lanstv je tren tano +I4 drava!

2+ Podatke sljedea etiri odlomka pronala sam $ Davison 7! B d(oo' Kno #( "s Kno #($ Dear 9r! 5amdess s!!! &pen 7etter o: 6esi#nation to t(e 9ana#in# Dire/tor o: t(e "nternational 9onetar1 E nd ?Ne; Jork$ Ne; Xorizons Press' +RR3!@' 2-2A! 22 Najvei dio B d(oovi( opt bi sredoto j se na nepravilnosti prora nima relativne /ijene rada za Trinidad i Toba#o' to je neizmjerno vaan ekonomski pokazatelj kojim se mjeri prod ktivnost pojedine drave! B d(oo pie$ %Temeljei tvrdnje na prora nima koje s proveli nai statistiki odjeli #odin nakon to se misija Eonda vratila s terena' relativna /ijena jedini/e rada Trinidad i Toba# porasla je samo *R posto' a ne +H4'I posto kao to se navodi naim izvjeima iz +RI4!' ni +H2'R posto' s kladno izvje iz +RI*! "zme. +RI3! i +RI4! #odine /ijena je porasla samo **'+ posto' mjesto nae pro/jene koja' izvjeima iz +RI*!' iznosi +*H'A posto! "zme. +RIB!I4! relativni trokovi HR3 " m N5 it +'A posto! " ++ ni i in- lP@X?i! ++-+! i v n!i jn jedin e r! l!i biljei t vs va kiila ++ Z i pad mt lii!= poslo' i!ik o m n/ postoji nijedna zabilj/!ka ni iMvj/! iM' +RIA! ni (ilo kojem sl benom dok ment " onda)! "bitl!' +A! 2B %Bilt/r ?M!il1psos in tl - 5aribbean)' C ardian ?7ondon@' B3! srpnja +RR3!; 6obert Feissman' )Pla1in# ;it( N mbers$ "(e "9EPs Era d in Trinidad and Toba#o)' 9 ltinational 9onitor ++' br! * ?lipanj +RR3!@! 2H 7a;ren/e 8an Celder' %9r! B d(ooPs 7etter o: 6esi#nation :rom t(e "!9!E! ?43 Jears "s Kno #(@)' Ne; Jork Times' 23! o jka +RR*! +B! Neka #ori$ Xaranje Gzijom i pad %dr #o# Berlinsko# zida) + Gnita 6a#(avan' %Fall =treet "s =/aven#in# in Gsia-Pa/i:i/)' Fall =treet 0o rnal' +3! veljae +RRI! 2 6! Filliam 7iddle' %Jear &ne o: r(e J d(o1ono-Kalla D mvirate)' B lletin o: "ndonesian K/onomi/ =t dies H+' br! B ?prosina/ 2334-@$ BBA! B %T(e Feakest 7ink)' UT:@e K/onomist' Eebr ar1 I' 233B! H "rma Gdelman' %7essons :rom Korea)' in T(e Ne; 6 ssia$ Transition Cone G;r1' r! 7a;ren/e 6! Klein i 9ars(all Pomer ?=tan:ord' 5G$ =tan:ord Universit1 Press' 233+!@' +2R! 4 David 9/Nall1' %Clobalization on Trial) 9ont(l1 6evie;' r jan +RRI!

* %Gpe/ Xi#(li#(ts =o/ial "mpa/t o: Gsian Einan/ial 5risis)' Bernama ne;s a#en/1' 24! svibnja +RRI! A X rNam-++' %Cold 6 s(!!! Korean =t1le)' B siness Korea' o jak +RRI!; %=ellin# Press re 9o nts on Korean Fon < 6eport)' Korea Xerald ?=eo l@' +2! svibnja +RRI! I )Klderl1 = i/ide 6are on t(e "n/rease)' Korea Xerald ?=eo l@' 2A! listopada +RRR!; UK/onomi/ Foes Drivin# 9ore to = i/ide)' Korea Times ?=eo l@' 2B! travnja +RRI! R Kriza nast pa +RRH!' no zajam stie tek poetkom +RR4! +3 %9ilton Eriedman Dis/ sses t(e "9E)' 5NN 9one1line ;it( 7o Do(bs' 22! sijenja +RRI!; Ceor#e P! =( ltz' Filliam K! =imon and Falter B! Friston' -F(o Needs t(e "9E)' Fall =treet 0o rnal' B! veljae +RRI! ++ 9ilken "nstit te' %Clobal &vervie;)' Clobal 5on:eren/e +RRI!' 7os Gn#eles' +2! o jka +RRI' ;;;!milkeninstitttte!or# +2 Bill 5linton' %0oint Press 5on:eren/e ;it( Prime 9inister 5(rtien)' 2B! st deno#a +RRA' ;;;!/linton:o ndation!or# +B 9ilken "nstit te' %Clobal &vervie;)! +H 0ose Pinera' %T(e PT(ird Fa1P Keeps 5o ntries in t(e T(ird Forld)' pripremljeno za +*! #odinj monetarn kon:eren/ij instit ta 5ato; dr #i sponzor T(e K/onomist' Fas(in#ton' D5' 22! listopada +RRI!; 0ose Pi:iera' %T(e Eall o: a =e/ond Berlin Fall)' 22! listopada +RRI!' ;;;!josepinera!/om +4 %U!=! =enate 5ommittee on Eorei#n 6elations Xolds Xearin# on t(e 6ole o: t(e "9E in t(e Gsian Einan/ial 5risis)' +2! veljae +RRI!; %Tegt < CreenspanPs =pee/( to Ne; Jotk K/onomi/ 5l b)' 6e ters' B! prosin/a +RRA! +* 9! Perez i =! Tobarra' %7os palses asimti/os tendrmn O e a/eptar /ierta :legibilidad O e no era ne/esaria (asta a(ora)' Kl PatPs "nternational Kdition ?9adrid@' I! prosin/a +RRA!; %"9E 5(ie: 5alls :or Gbandon o: Gsian 9odelP)' G#en/e Eran/e-Presse' +! prosin/a +RRA! HR+ +I "ntervj sa =tanle1jem Eis/(erom' P@! svibnja !P33+!' Ma t/kVmNsk siPiiN ? oiiiii(iiidin# Xei#(ts$ t(e Battle :or "lie Forld K/onom1' ;;;!pbs!or# +R =tep(en Crenville' %T(e "9E and t(e "ndonesian 5risis!!' izvjee' 99 "P ov Nezavisni red za eval a/ij ' svibanj 233H! str! I' ;;;!imt!or#

23 Falden Bello' %T(e "9E Xidden G#enda)' T(e Nation ?Ban#kok@' 24! sijenja +RRI! 2+ Eis/(er' 5ommandin# Xei#(ts' 0osep( Ka(n! %"9EPs Xand &:ten Xeav1' a =ttid1 =a1s)' Ne; Jork Times' 2+! listopada 2333! E snota$ Pa l Bl stein' T(e 5(astenin#' "nside t(e 5risis T(at 6o/ked t(e Clobal Einan/ial =1stem and X mbled t(e "9E ?Ne; Jork$ P bli/G::airs' 233+!@' *-A! 22 99E sporaz mom s 0 nom Korejom izriito za(tijeva %brisanje o#ranienja na trit rada i kidanje zalinosti ?kako bi se biznis mo#lo omo# iti kretanje iz jedne ind strijske #rane dr # @! Navod $ 9artin Xart-7andsber# i Pa l B rkett$ %K/onomi/ 5risis and 6estr /t rin# in =o t( Korea$ Be1ond t(e Eree 9arket-=tatist Debate)' 5riti/al Gsian =t dies BB' br! B ?233+@' H2+; Glkman Cranitsas i Dan Biers$ %K/onomies$ T(e Negt =tep$ T(e "9E Xas =topped GsiaPs Einan/ial Pani/)' Ear Kastern K/onomi/ 6evie;' 2B! ttavnja +RRI!; 5ind1 =(inet' %K/onomi/ 5risis 5lo ds "ndonesianPs 6e:orms!!' Fas(i#ton Post' +3! r jna +RRI! 2B =oren Gmbrose' %=o t( Korean Union = es t(e "9E)' K/onomi/ 0 sti/e Ne;s 2' br! H ?sijeanj 2333!@! 2H Ni/ola B llard' Tamin# t(e Ti#ers$ T(e "9E and t(e Gsian 5risis ?7ondon$ Eo/ s on t(e Clobal =o t(' 2! o jka +RRR!@' ;;;!:o/ s;eb!or#; Falden Bello' G =iamese Tra#ed1$ T(e 5ollapse o: Demo/ra/1 in T(ailand ?7ondon$ Eo/ s on t(e Clobal =o t(' 2R! t jna 233*@' ;;;!:o/ s;eb!or# 24 0e::re1 =a/(s' %Po;er Unto "tsel:)' Einan/ial Times ?7ondon@' ++! prosin/a +RRA! 2* 9i/(ael 7e;is %T(e ForldPs Bi##est Coin#-& t-o:-B siness =ale)' Ne; Jork Times 9a#azine' B+! svibnja +RRI! 2A "an 5(almers' %Tomm1Ps To1s Tras(ed!!' "nside "ndonesia 4* ?listopad < prosina/ +RRI@! 2I Pa l Bl stein and =andta = #a;ara' %6es/ e Plan :or "ndonesia in 0eopard1!!' Fas(in#ton Post' A! sijenja +RRI!; Crenville' %T(e "9PP and t(e "ndonesian 5risis!!' +3! 2R 9/Nall1' %Clobalization on Trial!!! B3 %9a#i/ Grts o: 0akartaPs PFit/(-Do/tor'P) Einan/ial Times ?7ondon@' B! st deno#a +RRA!

B+ = san = it' %0akartaPs Te/(no/rats vs! t(e Te/(nolo#ists!!' =traits Times ?=in#ap r@' B3! st deno#a +RRA; Ka(n' %"!9!E!Ps Xand &:ten Xeav1' a =t d1 =a1s!!! B2 "nternational 9onetar1 E nd' T(e "9EPs 6esponse to t(e Gsian 5risis' sijeanj +RRR!' ;;;! im:!or# BB Pa l Bl stein' %Gt t(e "9E' a =tr ##le =(ro ded in =e/re/1!!' Fas(in#ton Post' B3! o jka +RRI!; 9artin Eeldstein' %6e:o/ttsin# t(e "9E)' Eorei#n G::airs' o jak - travanj +RRI!; 0e::re1 =a/(s' %T(e "9E and t(e Gsian El )' Gmeri/an Prospe/t' o jak - travanj +RRI! BH U 0 noj Koreji stopa raste s 2'* na A'* posto' "ndoneziji s H na +2 posto! =line pojave primje je se i dr #im dravama! 9e. narodna or#aniza/ija rada' %"7& Covernin# Bod1 to Kgamine 6esponse to Gsia 5risis!!' izvjee za medije' +*! o jka +RRR!; 9ar1 0ordan' %9iddle 5lass Pl n#in# Ba/k to Povert1!!' Fas(in#ton Post' *! r jna +RRI!; 9/Nall1' %Clobalization on Ttial); Eloren/e 7o;e-7ee' %F(ere "s KoreaPs 9iddle 5lassD!! Korea "nsi#(t 2' br! ++ ?st dent 2333!@$ +; 0ames D! Fol:enso(n' %&penin# Gddress b1 t(e President o: t(e Forld Bank Cro p)' = mmar1 Pro/eedin#s o: t(e Ei:t1-T(ird Gnn al HR2 B4 UGrra1 o: ?Yrim/s + m "-!' !+ m i "n- Eim!( i!i " 5risis! 9riY i nr' " nlil%! Ne; =traits T nes ?Kii!i"!i l mp r@' "! lipnja "+PP@P@!; N ssara =a;alsa;a #' %Prost it in i oil ` Glarm Bells =o nd Giniil 5(ild =eg 6ise)' Ban#kok Post' 2H! prosin/a +RRR!; 7 z Ba# ioro' %5(ild 7abo r 6ampant in t(e P(ilippines)' =traits Times ?=in#ap r@' +2! veljae 2333!; %Gsian Einan/ial 5risis 6apidl1 5reatin# X man 5risis$ Forld Bank)' G#en/e Eran/e-Presse' 2R! r jna +RRI! B* 7a ra 91ers' %Glbri#(t &::ers T(ais Used E-+*s' Presses Bankin# 6e:orms)' Gsso/iated Press' H! o jka +RRR! BA "ndependent Kval ation &::i/e o: t(e "9E' T(e "9E and 6e/ent 5apital G//o nt 5rises$ "ndonesia' Korea' Brazil ?Fas(in#ton' D5$ "nternational 9onetar1 E nd' +2! r jna 233B!@$ H2-HB' ;;;!im:!or#; Crenville' %T(e "9E and t(e "ndonesian 5risis)' I! BI 5rai# 9ello;' %Trea/(ero s Times)' "nstit tional"nveestor"nternationalKdition' svibanj +RRR! BR 6a#(avan' %Fall =treet "s =/aven#in# in Gsia-Pa/i:i/%! H3 6or1 9/5art(1' %9errill 71n/( B 1s Jamai/(i Bran/(es' No; 0apanPs Bi##est Eorei#n Broker)' G#en/e Eran/e-Presse' +2! veljae +RRI!; %P(atra T(anakit Gnno n/es Partners(ip ;it( 9errill 71n/()'

9errill 71n/( - izjava za tisak' H! lipnja +RRI!; United Nations 5on:eren/e on Trade and Development' Forld "nvestment 6eport +RRI!$ Trends and Determinants ?Ne; Jork$ United Nations' +RRI!@$ BBA; 0ames biaonin# >(an and Ter tomo &za;a' B siness 6estr /t rin# in Gsia$ 5ross-Border 9iGs in t(e 5risis Period ?5open(a#en$ 5open(a#en B siness =/(ool Press' 233+!@' +33; %Gdvisor1 Board :or =alomon,' Einan/ial Times ?7ondon@' +I! svibnja +RRR!; %Korea =san#1on# =ells "n:o Unit =(ares to 5arl1le)' 6e ters Ne;s' 2! sijenja 233+!; %0P 9or#an - 5arl1le 5onsorti m to Be/ome 7ar#est =(are(older o: KorGm)' Korea Times ?=e l@' R! r jna 2333! H+ Ni/(olas D! Kristo:' UForsenin# Einan/ial El in Gsia 7o;ers "mm nit1 to U!=! B siness)' Ne; Jork Times' +! veljae +RRI! H2 7e;is' %T(e ForldPs Bi##est Coin#-& t-o:-B siness =ale); 9ark 7! 5li::ord' %"nvasion o: t(e Bar#ain =nat/(ers)' B sinessFeek' 2! o jka +RRI! HB United Nations 5on:eren/e on Trade and Development' Forld "nvestment 6eport +RRI!' BB*; >(an and &za;a' B siness 6estr /t rin# in Gsia' RR; %5(ronolo#1-C9 Takeover Talks ;it( Dae;oo 9otor 5reditors)' 6e ters' B3! travnja 2332! HH >(an and &za;a' B siness 6estr /t rin# in Gsia' R*-+32; 5li::ord' %"nvasion o: t(e Bar#ain =nat/(ers)! H4 Glegandra Xarne1' %C9 5lose to Takin# *Ao =take in Dae;oo :or nH339)' Einan/ial Times ?7ondon@' 23! r jna 233+!; =tep(anie =trom' %Korea to =ell 5ontrol o: Banks to U!=! "nvestors)' Ne; Jork Times' +! sijenja +RRR! H* 5(arlene Bars(e:sk1' %Trade "ss es ;it( Gsian 5o ntries)' Testimon1 be:ore t(e = b/ommittee on Trade o: t(e Xo se 5ommittee on Fa1s and 9eans' 2H! veljae +RRI! HA %"nternarional Fater < G1ala 5onsorti m Fins 9anila Fater Privatization 5ontra/tU' B siness Fire' 2B! sijenja +RRA!; %Be/(tel Fins 5ontra/t to B ild &il 6e:iner1 in "ndonesia)' Gsia P lse ne;s a#en/1' 22! r jna +RRR!; %9er#ers o: =! Korean Xandset 9akers ;it( Eorei#n 5os on t(e 6ise)' Gsia P lse ne;s a#en/1' +! st deno#a 233H!; United Nations 5on:eren/e on Trade and Development' Forld "nvestment 6eport +RRI!! BBA; >(an and &za;a' B siness 6estr /t rin# in Gsia' R*-RR! HRB Ne; 7e:t 6evie; 22I ?o jak travanj' ll@P@I@!

HR %9ilton Eriedman Dis/ sses t(e "9E!!' 5NN 9one1line ;it( " on "(ibbs' 22! sijenja +RRI! 43 Codine +RR4! stopa samo bojstava iznosila je ++'I sl ajeva na +33 333 stanovnika; 2334! iznosila je 2*'+' dakle +2+-postotno poveanje na +33 333 stanovnika! Forld Ea/tbook +RRA ?Fas(in#ton' D5; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' +RRA!@; Forld lPa/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov; %=! Kotea Xas Top = i/ide 6ate amon# &K5D 5o ntries$ 6eport)' Gsia P lse ne;s a#en/1' +I! r jna 233*!; %=! Korean Poli/e 5on:irm G/tress = i/ide)' G#en/e Eran/e-Presse' +2! veljae 233A! 4+ United Nations X man =ettlements Pro#ram' 2334 Gnn al 6eport ?Nairobi$ UN-XGB"TGT' 233*!@' 4-*' ;;;! n/(s!or#; 6ainer 9aria 6ilke' Divinske ele#ije i soneti &r:ej ' ?Boston$ Xo #(ton 9i::lin' +RAA!@' 4+! 42 U"ndonesia Gdmits to 6apes d rin# 6iots)' Fas(in#ton Post' 22! prosin/a +RRI! 4B %T(e Feakest "'ink);T(omas 7! Eriedman' T(e 7eg s and t(e &live Tree ?Ne; Jork$ Earrar' =tra s and' Ciro g' +RRR!@' H42-4B! 4H %T(e 5riti/s o: 5apitalism)' Einan/ial Times ?7ondon@' November 2A' +RRR! 44 Eis/(er' 5ommandin# Xei#(ts; Bl stein' T(e 5(astenin#' *-A! +H! -ok-terapija =GD- $ U djelokr # Domovinske si# rnosti + Tom Bald;in' %6even#e o: t(e Battered Cenerals)' Times ?7ondon@' +I! travnja 233*! 2 6e ters' UBritainPs 6ankin# on = rveillan/e Forries Priva/1 Gdvo/ate)' Ne; Jork Times' B! st deno#a 233*! B Daniel Cross' %T(e Xomeland =e/ rit1 B bble)' =late!/om' +! lipnja 2334! H 6obert B rns' %De:ense 5(ie: =( ns "nvolvement in Feapons and 9er#er De/isions to Gvoid 5on:li/t o: "nterest)' Gsso/iated Press' 2B! kolovoza 233+! 4 0o(n B r#ess' %T nin# in to a Trop(1 Te/(nolo#1)' Fas(in#ton Post' 2H! o jka +RR2!; %T"= Forld;ide Gnno n/es t(e Gppointment o: t(e Xonorable Donald 6 ms:eld to its Board o: Gdvisors)' P6 Ne;s;ire' 24! travnja 2333!; Ceo::re1 7ean and 0onat(an &;en' %Donald 6 ms:eld 9akes =49 Killin# on Bird El Dr #)' 7ndepeDident ?7ondon@' +2! o jka 233*!

* Ceor#e F! B s(' %B s( Delivers 6emarks ;it( 6 ms:eld' Cates)' 5eTrans/ripts Fire' I! st deno#a 233*! A 0osep( 7! Callo;a1' %G:ter 7osin# Far Came' 6 ms:eld Pa/ked Up Xis 9ilitar1 and Fent to Far)' Kni#(t-6iddet' 2*! ttavnja 233*! I 0e::te1 X! Bir ba m' %9r! 5K& Coes to Fas(in#ton)' Eort ne' +R! o jka 233+! R Donald X! 6 ms:eld' U=e/retar1 6 nis:eldPs 6emarks to t(e 0o(ns Xopkins' Pa l X! Nitze =/(ool o: Gdvan/ed "nternational =t dies)' 4! prosin/a 2334' ;;;!de:enselink!mil; Tom Peters' T(e 5ir/le o: "nnovation ?Ne; Jork$ Gl:red G! Knop:' +RRA!@' +*! +3 Poda/i na sljedee dvije strani/e potje iz$ Donald X! 6 ms:eld' %DoD G/O isition and 7o#isti/s Kg/ellen/e Feek Ki/ko:: B rea /ra/1 to Battle:ield)' #ovor Penta#on ' +3! r jna 233+!' ;;;!de:enselink!mil! ++ 5arol1n =korne/k' %=enate 5ommittee Gpproves Ne; Base 5losin#s' 5 ts n+!B Billion :rom 9issile De:ense)' Gsso/iated Press' A! r jna 233+!; 6 ms:eld' %DoD G/O isition and 7o#isti/s Kg/ellen/e Feek Ki/ko::)! +2 Bill Xemmer and 0amie 9/lnt1re' %De:ense =e/retar1 De/lares Far on t(e Penta#onPs B rea /ra/1)' 5NN Kvenin# Ne;s' +3! r jna 233+! HRH 9rmmii K lm !i#n$ " Pdiversit1 o: ? Plika#o Press' +RRI!@' 9=! l-i " iiiilin!iii !mil lPiiiiliii!in' PT;o l!mkv People' BR+! N-S Filli!im Ci b/r' %6 ms:eld 6e:le/ts on Politi/s' B siness)' 5(i/a#o Trib ne' 23! listopada +RRB!; =tep(en 0! + led#es' %Finter 5omes :or a Belr;a1 7ion)' 5(i/a#o Trib ne' +2! st deno#a 233*! +* Cre# =/(neider' %6 nis:eld =( nnin# Feapons De/isions)' Fas(in#ton Post' 2H! kolovoza 233+!; Gndre; 5o/kb rn' 6 ms:eld$ Xis 6ise' Eall' and 5atastrop(i/ 7e#a/1 ?Ne; Jork$ =/ribner' 233A!@' IR-R3; 6andeep 6ames(' %T(e T;o Ea/es o: 6 ms:eld)' C ardian ?7ondon@' R! svibnja 233B!; 6i/(ard Be(ar' %6 mmvPs Nort( Korea 5onne/tion)' Eort ne' +2! svibnja 233B! +A 0oe Pal/a' %=alk Polio 8a//ine 5onO ered Terri:1in# Disease)' National P bli/ 6adio$ 9ornin# Kdition' +2! travnja 2334!; David 9! &s(insk1' Polio$ Gn Gmeri/an =tot1 ?&g:ord$ &g:ord Universit1 Press' 2334!@' 2+3-++! E snota$ 5arl1 Feeks' %Tami:l 7inked to +3 Deat(s)' Cazette ?9ontreal@' B3! st deno#a 233*!; Dorse1 Cri::it(' UPs1/(iatri/ Farnin# P t on El Dr #)' =a/ramento Bee' +H! st deno#a 233*!

+I Kno;led#e K/olo#1 "nternational' %KK" 6eO est :or "nvesti#ation into Gnti/ompetitive Gspe/ts o: Cilead 8ol ntar1 7i/enses :or Patents on Teno:ivir and Kmtri/irabine)' +2! veljae 233A!' ;;;!keionline!or# +R 0o(n =tanton' %Bi# =takes in Tami:l Debate)' 6oll 5all' +4! prosin/a 2334! 23 Poda/i sljedea dva odlomka potje iz$ T! 5(ristian 9iller' Blood 9one1$ Fasted Billions' 7ost 7ives and 5orporate Creed in "raO ?Ne; Jotk$ 7ittle' Bro;n and 5ompan1' 233*!@' AA-AR! 2+ 0oan Didion' %5(ene1$ T(e Eatal To /()' T(e Ne; Jork 6evie; o: Books' 4! listopada 233*! 22 Dan Briod1' Xallib rton G#enda$ T(e Politi/s o: &il and 9one1 ?Ne; 0erse1$ 0o(n File1 i =ons' 233H!@' +RI-RR; David X! Xa/k;ort(' %Balkans Cood :or Tegas-Based B siness)' = n-=entinel ?8on 7a derdale@' +*! kolovoza 233+! 2B Gntonia 0 (asz' B s( G#enda$ "nvadin# t(e Forld' &ne K/onom1 at a Time ?Ne; Jork$ 6e#an Books' 233*!@' +23! 2H 0onat(an D! =alant' %5(ene1$ "Pll Eor:eit &ptions)' Gsso/iated Press' +! r jna 2333! 24 %71nne 5(ene1 6esi#ns :rom 7o/k(eed 9artin Board)' Do; 0ones Ne;s =ervi/e' 4! sijenja 233+! 2* Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e E t re o: Far:are)' Ne; Jork Times' 2I! st deno#a 233H! E snota$ 0ell 9/Donald' %5it1 7ooks at 5o nt1Ps & tso r/in# as Bl eprint)' =an Die#o Union-Trib ne' 2B! srpnja 233*! 2A =am Xo;e 8et (ovek' P5linton 6einin# in 6ole :or B siness in Fel:are K::ort)' Ne; Jork Times' ++! svibnja +RRA!; Barbara 8obejda' UPrivatization o: =o/ial Pro#rams 5 rbed)' Fas(in#ton Post' +3! svibnja +RRA! 2I 9i/(elle Bre1er and 9ike Fard' U6 nnin# Prisons :or a Pro:it)' G stin Gmeri/an-=tatesman' H! r jna +RRH!; 0 dit( Creene' UBailin# & t Private 0ails)' T(e Gmeri/an Prospe/t' +3! r jna 233+!; 9adeline Baro' %Tape =(o;s "nmates Bit b1 Do#s' Ki/ked' =t nned)' Gsso/iated Press' +R! kolovoza +RRA! 2R 9att 9o::ett' %Pension 6elorm Pied Piper 7oves Private G//o nts)' Fall =treet 0o rnal' B! o jka 2334! B3 %Covernor Ceor#e F! X s( " 8livers 6emarks on Covernment 6e:orm)' ED5X Politi/al Trans/ripts' P(iladelp(ia' R! lipnja 2333!

B+ 0on Klliston' %Disastei in t(e 9akin#)' T /son Feekl1' 2B! r jna 233H! HR4 pitanja' staiiib/n i i n t(an i razvoj' +?S! svibnja !P!33+' BB 0o(n K Xarris and Dana 9ilbank' %Eor B s(' Ne; Kmer#ent io l Uli/i /d ili !+ No; G#enda)' Fas(in#ton Post' 22! r jna 233+!; United =tates Ceneral G/io nii # ?@lliee' Gviation =e/ rit1$ 7on#=tandin#Problems "mpair Girport =/reeiiersP"PerMoritian//' lipanj 2333!' str! 24' ;;;!#ao!#ov! BH National 5ommission on Terrorist Gtta/ks pon t(e United =tates' t(e RMU 5ommission 6eport$ Einal 6eport o: t(e National 5ommission on Terrorist Gtta/ks Upon t(e United =tates' 233H!' str! I4' ;;;!#poa//ess!#ov! B4 Gnita 9annin#' %5ompan1 Xopes to 6estart Prod /tion o: Gnt(rag 8a//ine)' U=G Toda1' 4! st deno#a 233+! B* 0! 9/7ane' %5on:eren/e to Xonor 9ilton Eriedman on Xis Ninetiet( Birt(da1)' 5(i/a#o B siness' 24! st deno#a 2332!' ;;;!/(ib s!/om BA 0oan 61an' %Xome o: t(e Brave)' =an Eran/is/o 5(roni/le' 2B! listopada 233+!; Ceor#e F! B s(' %President Xonors P bli/ =ervants)' Fas(in#ton' D5' +4! listopada 233+! BI Ceot#e F! B s(' %President Dis/ sses Far on Terrorism)' Gtlanta' Ceor#ia' I! st deno#a 233+! BR Xarris and 9ilbank' %Eor B s(' Ne; Kmer#en/ies Us(ered in a Ne; G#enda)! H3 Gndre; Ba/evi/(' %F(1 6ead 5la se;itz F(en =(o/k and G;e 5an 9ake a 5lean =;eep o: T(in#sD) 7ondon 6evie; o: Books' I! lipnja 233*! E snota$ =/ott =(ane and 6on Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors Take on Bi##est 6ole Kver)' Ne; Jork Times' H! veljae 233A! H+ Kvan 6atli:E' %Eear' "n/!)' Fired' prosina/ 2334! H2 =(ane and Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors Prake on Bi##est 6ole Kver)! HB 9att 6i/(tel' %Te/( "nvestors 5 ll =tart- ps :or Penta#on)' Fas(in#ton Post' A! svibnja 233A; De:ense 8ent re 5atal1st "nitiative' %Gn &vervie; o: t(e De:ense 8ent re 5atal1st "nitiative)' deven/i!dtie!mil! HH 6atli::' %Eear' "ne)!

H4 0ason 8est' U"n(eritin# a =(ambles at De:ense) Tegas &bserver ?G stin@' +! prosin/a 233*!; 6atli:E' %Eear' "ne)!; Paladin 5apital Cro p' %7t! Ceneral ?6et@ U=GE Kennet( G! 9ini(an)' Paladin Team' 2! prosin/a 233B' ;;;!paladin/ap#ro p!/om H* &::i/e o: Xomeland =e/ rit1' National =trate#1 :or Xomeland =e/ rit1' lipanj 2332!' str! +' ;;;!;(ite(o se!#ov; 6on = skind' T(e &ne Per/ent Do/trine$ Deep 7nside Gmeri/aPs P rs it o: 7ts Knemies =in/e RM++ ?Ne; Jork$ =imon i =/( ster' 233*!@; %Terror Ei#(t =pa;ns =tart ps)' 6ed Xerrin#' 4! prosin/a 2334! HA Predstavniki dom =jedinjeni( Gmeriki( Drava' &dbor za dravn re:orm - odjel za manjine' odsjek za spe/ijalne istra#e$ Dollars' Not =ense$ Covernment 5ontra/tin# Under t(e B s( Gdministration' "zvjee pripremljeno za zast pnika Xenr1a G! Fagmana' lipanj 233*!' str! 4' ;;;!demo/rats! re:orm' (o se' #ov; Tim =(orro/k' %T(e 5orporate Takeover o: U!=! "ntelli#en/e)' =alon' +! lipnja 233A' ;;;! salon' /om; 6a/(el 9ona(an and Klena Xerrero Bea mont' %Bi# Time =e/ rit1)' Eorbes' B! kolovoza 233*!; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Forld Ea/t Book 233A' ;;;!/ia!#ov; %U= Covernment =pendin# in =tates Up * Pet in EJP3B)' 6e ters' A listopada 233H!; Erank 6i/(' %T(e 6oad :rom K =treet to J s :i1a)' Ne; Jork Times' 24! lipnja 233*! HI 9ona(an and Xerrero Bea mont' %Bi# Time =e/ rit1); 6atli::' %Eear' "ne)! HR T brojk iznosi 6o#er 5resse1' bivi B s(ev d nosnik zad en za prot terorizam' a sada predsjednik tvrtke Cood Xarbor 5ons ltin#! 6ob Kvans and Glegi 9ostro s' %BritainPs = rveillan/e E t re)' C ardian ?7ondon@' 2! st deno#a 233*!; 9ark 0o(nson' %8ideo' HR* !%?99! =il Xm'im Bii#st/in' UGtta/ks =pa;ned a Te/(-=e/ rit1 9arket "liat 6emains Jo n# Jet 6( "i-' Gsso/iated Press' H! r jna 233*! 4+ 9 re + @i/kie' %Ja(oo Ba/ked on Xelpin# 5(ina Tra/e Friter)' Einan/ial Times ?7ondon@' +3! st deno#a 2334!; 7eslie 5a le1' %N=G Xas 9assive Database o: Gmeri/ansP P(one 5alls)' U=G Toda1' ++! svibnja 233*!; %Boein# Team G;arded =B"net 5ontra/t b1 Department o: Xomeland =e/ rit1)' izjava za medije' 2+! r jna 233*!; ;;;!boein#!/om 42 6obert &PXarro; 0r!' No Pla/e to Xide ?Ne; Jork$ Eree Press' 2334!@

4B %Terror Ei#(t =pa;ns =tart ps)! 4H 0 stine 6ood' %EB" Terror Fat/( 7ist P& t o: 5ontrolP)' T(e Blotter blo# on GB5 Ne;s' +B! srpnja 233A' ;;;!ab/ne;s!/om; Kd Pilkin#ton' %9illions Gssi#ned Terror 6isk =/ore on Trips to t(e U=)' C ardian ?7ondon@' 2! prosin/a 233*! 44 6i/k Gnderson' %Elo# "s 91 5o-Pilot)' =eattle Feekl1' 2R! st deno#a 233*!; 0ane 9a1er' %T(e 5!"!G!Ps Travel G#ent)' T(e Ne; Jorker' B3! listopada 233*!; Brian Kno;lton' %6eport 6eje/ts K ropean Denial o: 5"G Prisons)' Ne; Jork Times' 2R! st deno#a 233*!; 9a1er' %T(e 5!"!G!Ps Travel G#ent); =tep(en Cre1' C(ost Plane; T(e Tr e =tor1 o: t(e 5G G Tort re Pro#ram ?Ne; Jork$ =t! 9artinPs Press' 233*!@' I3; Pat 9ilton' %G57U Eile$ = it G#ainst Boein# = bsidiar1' =a1in# "t Knabled =e/ret &verseas Tort re)' Gsso/iated Press' B+! svibnja 233A! 4* Gndre; B n/ombe' %Ne; 9agim m-=e/ rit1 0ail to &pen at C antanamo Ba1)' "ndependent ?7ondon@' B3! srpnja 233*!; Pratap 5(atteri/e' %"ntelli#en/e in "raO$ 7-B = pplies =p1 = pport)' 5orpFat/(' R! kolovoza 233*!' ;;;!/orp;at/(!/om 4A 9i/(elle Ea l' %C antanamo Prisoners :or =ale)' Gsso/iated Press' B+! svibnja 2334!; 0o(n =impson' %No = rprises in t(e Far on Terror)' BB5 Ne;s' +B! veljae 233*!; 0o(n 9intz' %Detainees =a1 T(e1 Fere 5(arit1 Forkers)' Fas(in#ton Post' 2*! svibnja 2332! 4I 6adilo se o zatvorenik Gdel Eatto #( Gli Gl#azzar ! Dave Cilson' SF(1 Gm " in 5 baD) 9ot(er 0ones' r jan-listopad 233*!; =impson' %No = rprises in t(e Far on Terror); Gndre; &! =elsk1' %GP$ =oni/ Citmo Detainees Ereed Klse;(ere)' U=G Toda1' +4! prosin/a 233*! 4R Car1 =toller' %Xomeland =e/ rit1 Cenerates 9 ltibillion Dollar B siness)' U=G Toda1' +3! r jna 233*! *3 =ara( Gnderson' 0o(n 5avana#(' 5( /k 5ollins and Kri/ Benjamin' %Kge/ tive Kg/ess 233*$ De:ense and &il Kge/ tives 5as( in on 5on:li/t)' B3! kolovoza 233*!; str! +' ;;;!:aire/onom1!or# *+ 6atli::' %Eear' "ne)! *2 &PXarro;' No Pla/e to Xide' R! +4! Korpora/ijska drava$ =kidaj okretna vrata' stavljaj slavol kY + 0im Krane' %Eormer President B s( Battles Grab 5riti/s o: Xis =on)' Gsso/iated Press' 2+! st deno#a 233*!

2 =/ott =(ane and 6on Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors PEake on Bi##est 6ole Kver)' Ne; Jork Times' H! veljae 233A! B 0ane 9a1er' %5ontra/t =port)' T(e Ne; Jorker' +3! veljae 233H! H %X6 4+22$ 0o(n Fatner National De:ense G t(orization G/t :or Eis/al Jear 233A ?Knrolled as G#reed to or Passed b1 Bot( Xo se and =enate@)' t(omas!lo/!#ov! HRA 233*! HRI * Cilead =/ien/es' %=to/k " :ormat ion$ "" istoi k a " lPi k / 7ook pU' ;;; !#tli ail mni A "ntervj sa =tep(enom Kinz/rom' D/mo/ra/a1 No;Y 2+! travnja 2"@?S?S' ;;;!demo/ra/1 no;!or# I Eraza %med povezano i obosrrano osna j e) potjee od povjesniara 0ai esa G! Billa! =tep(en Kinzer' &vert(ro;$ Gmeri/aPs 5ent r1 o: 6e#ime 5(an#e :rom Xa;aii to "raO ?Ne; Jork$ Times Books' 233*@' +22! R 6obert B rns' %De:ense 5(ie: =( ns "nvolvement in UFeapons and 9er#er De/isions ro Gvoid 5on:li/t o: "nteresi)' Gsso/iated Press' 2B! kolovoza 233+!; 9att Kelle1' %De:ense =e/retar1 =old Up to nR+ 9illion in Gssets to 5ompl1 ;it( Kt(i/s 6 les' 5omplains abo t Dis/los re Eorm)' Gsso/iated Press' +I! lipnja 2332!; Pa line 0elinek' %6 ms:eld Gsks :or Deadline Kgtension)' Gsso/iated Press' +A! srpnja 233+! +3 0o(n =tanton' %Bi# =takes in Tami:l Debate)' 6oll 5all' +4! prosin/a 2334! ++ 6ttms:eldovo izvjee o imovini koje predaje 2334! #odine pokaz je da %posjed je dioni/e vrijedne R4'R milij na dolara na kojima je ostvario pri(od od +B milij na dolara; da posjed je zemljite vrijedno +A milij na dolara ijim je iznajmljivanjem zaradio milij n dolara)! Ceo::re1 7ean and 0onat(an &;en' %Donald 6 ms:eld 9akes n4m Killin# on Bird El Dr #)' "ndependent ?7ondon@' +2! o jka 233*!; Kelle1' %De:ense =e/retar1 =old p to nR+ 9illion in Gssets!!!) +2 B rns' %De:ense 5(ie: =( ns "nvolvement!!!) +B =tanton' %Bi# =takes in Tami:l Debate)! +H Nelson D! =/(;artz' %6 ms:eldPs Cro;in# =take in Tami:l )' Eort ne' B+! listopada 2334!

+4 Cilead =/ien/es' %=to/k "n:ormarion$ Xistori/al Pri/e 7ook p)' ;;;!#ilead!/om +* 5assell Br1an-7o;' %5(ene1 5as(ed in Xallib rton &ptions Fort( =B4 9illion)' Fall =treet 0o rnal' 23! r jna 2333! +A Ken Xetman' %5(ene1s Karn nI!I 9illion to B s(esP nAB4'333)' G stin Gmeri/an-=tatesman' +4! travnja 233*!; Xallib rton' "nvestor 6elations' %Xistori/al Pri/e 7ook p)' ;;;! (allib rton!/om +I =ara( Kar s(' %&n/e Privile#ed in "raO' 6 ssian &il 5ompanies Xope to 5ompete on KO al Eootin# G:ter =addam)' Gsso/iated Press' 9ar/( +H! o jka 233B!; =aeed =(a(' %&il Ciants =/ramble :or "raOi 6ie(es)' "ndependent ?7ondon@' +H! o jka 233B! +R %Faitin# :or t(e Creen 7i#(t)' Petrole m K/onomist' +! listopada 233*! 23 7ean and &;en' %Donald 6 ms:eld 9akes n4m Killin# on Bird El Dr #)! 2+ 0onat(an Feisman' UKmbattled 6ep! Ne1 FonPt =eek 6eele/tion)' Fas(in#ton Post' I! kolovoza 233*!; =on1a Ceis and 5(arles 6! Bab/o/k' %Eormer C&P 7a;maker Cets I Jears)' Fas(in#ton Post' H! o jka 233*!$ 0 d1 Ba/(ra/(' %Fas(in#ton Bab1lon)' 8anit1 Eair' +! kolovoza 233*! 22 Kri/ 7ipton' %Eormer Gntiterror &::i/ials Eind "nd str1 Pa1s Better)' Ne; Jork Times' +I! lipnja 233*! 2B Kllen Nakas(ima' %Gs(/ro:t Einds Private-=e/tor Ni/(e)' Fas(in#ton Post' +2! kolovoza 233*!; 7ipton' %Eormer Gntiterror &::i/ials Eind "nd str1 Pa1s Better); Cood Xarbor 5ons ltin#' 77 5' ;;;!#ood(arbor!net; Paladin 5apital Cro p' %6! 0ames Foolse1 8P)' Paladin Team' ;;;!paladin/ap#ro p!/om; Booz Gllen Xamilton' %6 0ames Foolse1)' ;;;!boozallen!/om; Do #las 0e(l' %"nsidersP Ne; Eirm 5ons lts on "raO)' Ne; Jork Times' B3! r jna 233B!; %Eormer EK9G Xead to =tart 5ons ltin# B siness on Kmer#en/1 Plannin#)' Gsso/iated Press' 2H! st deno#a 2334! 24 =i-m!%!in Vl " "/rsli " (e =poils ni i "n- ? ' ll Far)' Ne; Jorker' *! i lP"P@!Y! !P* 9 (!ni Nikoli and 9ark " los/nball' %G le#al 5o nteratta/k!!' Ne;s;eek' +*! travnja 2?+3B!; lo(n ?annidi' %Baker Bo sP Pkove =(a/kP :or 5lients)' P[Pegits 7a;1er' *! o jka 233*!; Krin "7 Givedl nd' %6 ssian &il Politi/s in a Tegas 5o rt)' Ne; Jork Times' +4! veljae

2334!; 6obert Br1/e' %"tPs a Baker Botts Forld)' T(e Nation' ++! listopada 233H! 2A Peter =mit( and 0ames Politi' %6e/otd Pa1-& ts :rom 5arl1le and KK6)' Einan/ial Times ?7ondon@' 23! listopada 233H! 2I )5 ttin# 0ames BakerPs Ties)' Ne; Jork Times' +2! prosin/a 233B! 2R Poda/i sljedea dva para#ra:a potje iz$ Naomi Klein' %0ames BakerPs Do ble 7i:e$ G =pe/ial "nvesti#ation!!' T(e Nation' on-line post +2! listopada 233H' ;;;!t(enation!/om B3 David 7ei#(' %5arl1le P lls & t o: "raO Debt 6e/over1 5onsorti m!!' C ardian ?7ondon@' +4! listopad 233H!; United Nations 5ompensation 5ommission' %Pa1ment o: 5ompensation!!' priopenja za medije' 2334!-233*!' ;;;! no#!/(; Klein' %0ames BakerPs Do ble 7i:e); Forld Bank' %Data =(eet :or "raO!!' 2B! listopada 233*' ;;;!;orldbank!or# B+ Kri/ =/(mitt' %Ne; Cro p Fill 7obb1 :or 5(an#e in "raOi 6 le)' Ne; Jork Times' +4! st deno#a 2332!; Ceor#e P! =( ltz' %G/t No;)' Fas(in#ton Post' *! r jna 2332!; Xarr1 Ksteve' %Kg-=e/retar1 =t mps :or C bernatorial Xope: l!!' &re#onian ?Portland@' Eebr ar1 +2' 2332; David 6! Baker' %Be/(tel P llin# & t a:ter B 6o #( Jears o: 6eb ildin# Fork!!' =an Eran/is/o 5(roni/le' +! st deno#a 233*! B2 Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e E t re o: Far:are)' Ne; Jork Times' 2I! st deno#a 233H!; =/(mitt' %Ne; Cro p Fill 7obb1 :or 5(an#e in "raOi 6 le!!; 0o(n 7a #(land' %T(e Pra# e 6a/ket)' C ardian ?7ondon@' 22! st deno#a 2332!; 0o(n B! 0 dis' %9inister ;it(o t Port:olio)' T(e Gmeri/an Prospe/t' svibanj 233B!; 7o/k(eed 9artin' "nvestor 6elations' %=to/k Pri/e Details)' ;;;!lo/k(eedmartin!/om BB Bob Food;ard' =tate o: Denial ?Ne; Jork$ =imon i =/( ster' 233*!@' H3*-H3A! BH 0ames Dao' %9akin# a 6et rn to t(e Politi/al =ta#e!!' Ne; Jork Times' 2I! st deno#a 2332!; 7eslie X! Celb' %Kissin#er 9eans B siness)' Ne; Jork Times' 23! travnja +RI*!; 0e:: Cert(' %Kt(i/s Dis/los re Eiled ;it( Panel)' Ne; Jork Times' R! o jka +RIR! B4 0ames Xardin#' %Kissin#er =e/ond Take)' Einan/ial Times ?7ondon@' +H! prosin/a 2332! B* =e1mo r 9! Xers(' %7 n/( ;it( t(e 5(airman!!' T(e Ne; Jorker' JA! o jka 233B!

BA "bid!; T(omas Donnell1 and 6i/(ard Perle' %Cas =tations in t(e =k1)' Fallstreet0o rnal' +H! kolovoza 233B! E snota$ 6! 0e::re1 =mit(' %Tanker "nO ir1 Einds 6 ms:eldPs Gttention Fas Klse;(ere!!' Fas(in#ton Post' 23! lipnja 233*!; Ton1 5apa//io' %Boein# Proposes Bonds :or A*A 7ease Deal)' =eattle Times' H! o jka 233B! BI Xers(' %7 n/( ;it( t(e 5(airman!!; Tom Xamb r#er and Dennis Berman' %U!=! Gdviser Perle 6esi#ns as Xead o: De:ense Board)' Fall =treet 0o rnal' 2I! o jka 233B! BR "ntervj s 6i/(ardom Perleom za emisij ' 5NN$ 7ate Kdition ;it( Fol: Blitzer' R! o jka 233B! H3 0 dis' %9inister ;it(o t Port:olio!!; David =! Xilzenrat(' %6i/(ard N! PerlePs 9an1 B siness 8ent res Eollo;ed Xis Jears as a De:ense &::i/ial!!' Fas(in#ton Post' 2H! svibnja 233H!; Xers(' %7 n/( ;it( t(e 5(airman!!; ; T! 5(ristian 9iller' Blood 9one1$ Fasted Billions' 7ost 7ives and 5orporate Creed in "raO ?Ne; Jork$ 7ittle' Bro;n and 5ompan1' 233*!@' AB! HRR I* ?o jak "=9&!@$ 2HI! 2 6i/(ard 5o(en' %T(e 7in#o o: 8ietnam)' Fas(in#ton MF' 2+! st deno#a 2333! B %Dep t1 =e/retar1 Fol:o;itz "ntervie; ;it( =am Tann/n(a !s' 8anit1 :air)! Ne;s Trans/ript' R! svibnja 233B!' ;;;!de:enselink!mil! H E snota$ 233AP"ndegojUK/onomi/Ereedom ?Fas(in#ton' D5$ Xerita#e Eo ndation i t(e Fall =treet 0o rnal' 233A!@' str! B2*' ;;;!(erita#e!or# 4 T(omas 7! Eriedman' %T(e 7on# Bomb)' Ne; Jork Times' 2! o jka 233B!; 0os( a 9 rav/(ik' UDemo/ra/1Ps e iet 8i/tor1)' Ne; Jork Times' +R! kolovoza 2332!; 6obert Dre1: ss' %0 st t(e Be#innPm#)' Gmeri/an Prospe/t' +! travnja 233B! E snota$ 0o(n Norris' 5ollision 5o rse$ NGT&' 6 ssia' and Kosovo ?Festport' 5T$ Prae#er' 2334!@' ggii-ggiii! * Ceor#e F! B s(' %President Dis/ sses Kd /ation' Kntreprene rs(ip i Xome &;ners(ip at "ndiana Bla/k Kgpo)' "ndianapolis' "ndiana' +H! srpnja 2334! A Kd;in 5(en and 9a ra 6e1nolds' %B s( =eeks U!=! - 9ideast Trade >one to Brin# Pea/e' Prosperit1 to 6e#ion)' 7os Gn#eles Times' +3! svibnja 233B!

I Xarlan Ullman' %P=(o/k and G;eP 9is nderstood)' U=G Toda1' I! travnja 233B! R Peter 0o(nson' U9ediaPs Far Eootin# 7ooks =olid)' U=G Toda1' +A! veljae 233B! +3 T(omas 7! Eriedman' %F(at Fere T(e1 T(inkin#D) Ne; Jork Times' A! listopada 2334! ++ United =tates Department o: =tate' %9emoranda o: 5onversation)' +3! lipnja +RA*!; skin ta oznaka tajnosti' ;;;!#; !ed M-nsar/(iv! +2 Ceor#e F! B s(' ina # ra/ijski #ovor' 23! sijenja 2334! +B Norman Eriedman' Desert 8i/tor1$ T(e Far:or K ;ait ?Gnnapolis' 9D$ Naval "nstit te Press' +RR+!@' +I4; 9i/(ael 6! Cordon and Bernard K! Trainor' 5obra ""$ T(e "nside =tor1 o: t(e "nvasion and &// pation o: "raO ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' 233*!@' 44+! +H Gnt(on1 =(adid' Ni#(t Dra;s Near$ "raOPs People in t(e =(ado; o: Gmeri/aPs Far ?Ne; Jork$ Xenr1 Xolt' 2334!@' str! R4! = dop tenjem a tora! +4 Xarlan K! Ullman and 0ames P! Fade' =(o/k and G;e$ G/(ievin# 6apid Dominan/e ?Fas(in#ton' D5$ NDU Press Book' +RR*!@' 44; 6on = skind' T(e &ne Per/ent Do/trine$ Deep "nside Gmeri/aPs P rs it o: "ts Knemies =in/e RM++ ?Ne; Jork$ =imon i =/( ster' 233*!@' +2B' 2+H! +* Ullman and Fade' =(o/k and G;e' ggv' +A' 2B' 2R! +A 9a(er Grar' %P" Gm Not a Terrorist -+ Gm Not a 9ember o: GleaidaP)! 8an/o ver = n' 4! st deno#a 233B! +I %"raO Ea/es 9assive U!=! 9issile Barra#e)' 5B= Ne;s' 2H! sijenja 233B! +R %U!=! Tests 9assive Bomb)' 5NN$ Fol: Blitzer 6eports' ++! o jka 233B! 23 "bid! 2+ 6ajiv 5(andrasekaran and Peter Baker' %Gllies =tr ##le :or = ppl1 7ines)' Fas(in#ton Post' B3! o jka 233B!; 0on 7ee Gnderson' T(e Eall o: Ba#(dad ?Ne; Jork$ Pen# in Press' 233H!@' +RR; Cordon and Trainor' 5obra ""' H*4! E snota$ 5(arles D el:er' 5ompre(ensive 6eport o: t(e =pe/ial Gdvisor to t(e D5" on "raOPs F9D' sv! +' B3! r jna 233H!' str! ++' ;;;!/ia!#ov! 22 =(adid' Ni#(t Dra;s Near' A+! 2B = zanne Coldenber#' %Far in t(e C l:$ "n an "nstant Fe Fere Pl n#ed into Kndless Ni#(t)' C ardian ?7ondon@' H! travnja 233B!

2H U6estorin# a Treas red Past)' 7os Gn#eles Times' +A! travnja 233B! 433 !Y?S 9i)l /i "@' l!/monii k' %'!)S!o! iWS ili/ G#es)' MPim'; 2I! travnja !P!33B!; + m si- Fin' "lir " ml ni W iviliM!aiion)' =i'Mon! +A! travnja 233B' ;;;!salon!/om 2!P " "n mi!is "P! 6 /ks and Gnt(on1 =(adid' %G Tale o: T;o Ba#(dads)' Fas(in#ton Post i! lij! ja 233B! 2I Erank 6i/(' %Gnd No;$ P&peration "raOi 7ootin#)'P Ne; Jork Times' 2A! travnja 233B! 2R Donald X! 6 ms:eld' %DoD Ne;s Brie:in# - =e/retar1 6 ms:eld and Cen! 91ers)' ":! travnja 233B' ;;;!de:enselink!mil; =imon 6obinson' %Cro ndin# Planes t(e Fron# Fa1)' Time' +H! srpnja 233B! B3 6ajiv 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1$ "nside "raOPs Creen >one ?Ne; Jork$ Gl:red G! Knop:' 233*!@' ++R-23! B+ "bid!' +*4-**! B2 Forld Bank' Forld Development 6eport +RR3 ?&g:ord$ Forld Bank' +RR3!@' +AI-AR; Ne; 9egi/o 5oalition :or 7itera/1' Ne; 9egi/o 7itera/1 Pro:ile' 2334-233* Pro#rams' ;;;!nm/l!or#! E snota$ 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' 4! BB =(a:iO 6as l' Gsi: "Obal and 6( (el G(med' 5omposite =tatement$ Detention in G:#(anistan and C antanamo Ba1 ?Ne; Jork$ 5entet :or 5onstit tional 6i#(ts' 2*! srpnja 233H!@' R*' RR' ;;;!//r-n1!or# BH "bid!' R' +3' 2+' 2*' A2! B4 0o(n E! B rns' %7ookin# Be1ond Xis 5riti/s' Bremer =ees 6eason :or Bot( Xope and 5a tion)' Ne; Jork Times' 2R! lipnja 233H!; =teve Kirb1' %Bremer =a1s "raO &pen :or B siness)' G#en/e Eran/e-Presse' 24! svibnja 233B! B* T(omas B! Kdsall and 0 liet Kilperin' U7obb1ists =et =i#(ts on 9one1-9akin# &pport nities in "raO)' Fas(in#ton Post' 2! listopada 233B! +A! "deoloki prot dar$ "zrazito kapitalistika katastro:a + 0e::re1 Coldber# tvrdi da je dravna tajni/a 6i/e t primjedb iznijela za veerom restoran Ceor#eto;ntt! Pie$ %Primjedba je potp no zatekla ostale zvanike! ?Brent@ =/o;/ro:t kasnije je priao prijateljima da #a je potp no zapanjio njezin Ppropovjedniki tonP%! 0e::re1 Coldber#' %Breakin# 6anks)' T(e Ne; Jorker' B+! listopada 2334!

2 Eareed >akaria' %F(at B s( Cot 6i#(t)' Ne;s;eek' +H! o jka 2334B P(illip K rata' %Kastetn K ropeans Ur#e "raO to Gdopt 6apid 9arket 6e:orms)' Fas(in#ton Eile' B rea o: "nternational "n:ormation Pro#rams' U!=! Department o: =tate' 2*! r jna 233B!' sin:o!state!#ov; %"raO Poll Einds Povert1 9ain Forr1' =adr Pop lar)' 6e ters' 23! svibnja 233H! H 0osep( =ti#litz' %=(o/k ;it(o t t(e T(erap1)' B siness Da1 ?0o(annesb r#@' 23! veljae 233H!; 0im Krane' %U!=! Gims to Keep "raO 9ilitar1 5ontrol)' Gsso/iated Press' +B! o jka 233H! 4 "ntervj s 6i/(ardom Perleom' 5NN$ Gnderson 5ooperB*3De#rees' *! st deno#a 233*!; "ntervj s Davidom Er mom' 5NN$ 7ate Kdition ;it( Fol: Blitzer' +R! st deno#a 233*! * 7! Pa l Bremer """' 91 Jear in "raO$ T(e =tr ##le to B ild a E t re o: Xope ?Ne; Jork$ =imon i =/( ster' 233*!@' 2+' A "ntetvj s Pa lom Bremerom' PB=$ T(e 5(arlie 6ose =(o;' ++! sijenja 233*! I Noelle Knog' U5ompanies 6 s( to G//o nt :or =ta::)' U=G Toda1' +B! r jna 233+!; Xarlan =! B1rne' %Disaster 6elie:$ "ns ran/e Brokers G&N' 9ars( 7ook to 6e/over' Kven Bene:it Post-=eptember ++)' BarronPs' +R! st deno#a 233+! 43+ i sredotoit i se na osi# ravanje ameriki( vojni( (aMa s kladno ++++N m skome model ! BB5-n je izjavio$ %9 islim da bismo sail " rak ++ e(a " i #ledat i kao na bliskoistoi nit isNio stav )! "ntervj s #eneralom 0a1em Carn/rom vodio je Cre# Pa kist' %lr!tO lor =ale)' BBC T8' +R! o jka 233H' ;;;!#re#palasr!/om; T(omas 5rampton' %lraO ?@llieial Farns on East K/onomi/ =(i:t)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' +H! listopada 233B!; 6ajiv 5(andrasekaran' %Gtta/ks Eor/e 6etreat :rom Fide-6an#in# Plans :or "raO)' Fas(in#ton Post' 2I! prosin/a 233B! +3 %7etPs Gll Co to t(e Jard =ale)' T(e K/onomist' 2A! r jna 233B! ++ Privremena koali/ijska vlast' naredba broj BA' Tag =trate#1 :or 233B' +R! r jna 233B!; ;;;!iraO/oalition!or#; Privremena koali/ijska vlast' naredba broj BR Eorei#n "nvestment' 23! prosin/a 233B!; ;;;!iraO/oalition!or#; Dana 9ilbank and Falter Pin/ s' %U!=! Gdministrator "mposes Elat Tag =1stem on "raO)' Fas(in#ton Post' +! st deno#a 233B!; 6ajiv 5(andrasekaran' %U!=! E nds lor "raO Gre

7ar#el1 Unspent)' Fas(in#ton Post' H! srpnja 233H! E snota$ 9ark Cre#or1' UBa#(dadPs P9issin# Billions)'P BB5 Ne;s' R! st deno#a 233*!; David Pallister' %Xo; t(e U= =ent n+2bn in 5as( to "raO! Gnd Fat/(ed "t 8anis()' C ardian ?7ondon@' I! veljae 233A! +2 "raka sredinja banka i Privremena koali/ijska vlast$ %=addam-Eree Dinar Be/omes "raOPs &::i/ial 5 rren/1)' +4! sijenja 233H!' ;;;!/pairaO!or#; %Xal: o: "raOis 7a/k Drinkin# Fater-9inister)' G#en/e Eran/e-Presse' H! sr deno#a 233B!; 5(arles 5lover and Peter =pie#el' %Petrol e e es Blo/k Ba#(dad as Bla/k 9arket Drains &::)' Einan/ial Times ?7ondon@' R! prosin/a 233B! +B Donald X! 6 ms:eld' UPrepared =tatement :or t(e =enate Gppropriations 5ommittee)' Fas(in#ton' D5' 2H! r jna 233B!' ;;;!de:enselink!mil; Borzo Dara#a(i' U"raOPs Gilin# Bankin# "nd str1 "s =lo;l1 6evivin#)' Ne; Jork Times' B3! prosin/a 233H!; 7a ra 9a/lnnis' %5iti#ro p' U!=! to Propose Ba/kin# "raOi "mports)' 6e ters' +A! veljae 233H!; 0 stin Bl m' %Bi# &il 5ompanies Train "raOi Forkers Eree)' Fas(in#ton Post' *! st deno#a 233H! +H 5on#ressional B d#et &::i/e' Pa1in#:or "raOPs 6e/onstr /tion$ Gn Update' prosina/ 233*!' str! +4' ;;;!/bo!#ov; 5(andrasekaran' %U!=! E nds :or "raO Gre 7ar#el1 Unspent)! +4 Ceor#e F! B s(' UPresident B s( Gddresses United Nations Ceneral Gssembl1)' Ne; Jork 5ir1' 2B! r jna 233B!; Ceor#e F! B s(' %President Gddresses t(e Nation)' A! r jna 233B! +* 0ames Clanz' %8iolen/e in "raO 5 rbs Fork o: 2 Bi# 5ontra/tors)' Ne; Jork Times' 22! travnja 233H! +A 6ajiv 5(andrasekaran' %Best-5onne/ted Fere =ent to 6eb ild "raO)' Fas(in#ton Post' +A! r jna 233*!; Xoll1 Jea#er' UXallib rtonPs "raO Grm1 5ontra/t to Knd)' Einan/ial Times ?7ondon@' +B! srpnja 233*! +I Ured #lavno# inspektora' U=G"D' G dit o:U=G"DM"raOPs K/onomi/ 6e:orm Pro#ram' broj izvjea K-2**-3H-33H-P' 23! r jna 233H!' str! 4*' ;;;! said!#ov; U=G"D' UG;ardM 5ontra/t)' 6GN-5-33-3B-333HB33' ;;;! said!#ov; 9ark Br ns;i/k' U&penin# o: =/(ools to Test "raOisP 5on:iden/e)' =tar Trib ne ?9inneapolis@' +A! r jna 233*! E snota$ 0ames 6 pert' U=/(ools a Bri#(t =pot in "raO)' =eattle Times' B3! lipnja 233H! +R 6on F1den' %Dor#an' F1den' Fagman' Din#ell 5all to Knd & tso r/in# o: &versi#(t :or "raO 6e/onstr /tion)' priopenje za

medije' 4! svibnja 233H!' ;1den!senate!#ov; %5arolinas 5ompanies Eind Pro:its in "raO)' Gsso/iated Press' 2! svibnja 233H!; 0ames 9a1:ield' UUnderstandin# "slam and Terrorism-RMll)' * kolovoza 2332!' na strani/i ;;;! 432 23 lVHNlv &imidras/k!ii in !!+ 8l/ns/ =ki ris =lati- in 6evivin# li! p " ml m r1)' Fas(in#ton i;%t! +H! ovilSnj;i 2?+3M! 2+ ? Ko iMvjee o Cajdarovini primjedbama potjee od 9arka 9asarskija' savjetnika M!a Nii ni M!et nitvo r ske vlade 9oskvi! 0im Krane' %"raOPs East Tra/k to 5apitalism =/ares Ba#(dadPs B sinessmen)' T(e Gsso/iated Press' B! prosin/a 233B!; 71nn D! Nelson and "rina J! K zes' %Privatization and t(e Ne; B siness 5lass)' in 6 ssia in Transition$ Politi/s' Privatization' and "neO alit1' r! David 7ane ?7ondon$ 7on#man' +RR4!@' str! +2R! E snota$ Kevin Be#os' %Cood "ntentions 9eet Xars( 6ealit1)' Finston-=alem 0o rnal' +R! prosin/a 233H! 22 Da(r 0amail and Gli al-Ead(il1' %U!=! 6esortin# to P5olle/tive P nis(mentPs "nter Press =ervi/e' +I! r jna 233*! 2B Cilbert B rn(am et al!' %9ortalit1 a:ter t(e 233B "nvasion o: "raO$ G 5ross-=e/tional 5l ster =ample = rve1s 7an/et' br! B*I ?+2! listopada 233*@$ +H2+-2I! 2H 6alp( Peters' %7ast Casps in "raOs U=G Toda1' 2! st deno#a 233*! 24 &g:ord 6esear/( "nternational' National = rve1 o: "raO' veljaa 233H' str! 23' ne;s! bb/!/o! k; Donald 9a/lnt1re' %=istani 9ost Pop lar "raOi 7eader' U= Pollsters Eind)' "ndependent ?7ondon@' B+! kolovoza 233H! 2* Bremer' 91 Jear in "raO' A+! 2A %T(e 7ost Jear in "raO)' PB= Erontline' bT! listopada 233*! 2I Patri/k Cra(am' %Be1ond Eallttja($ G Jear ;it( t(e "raOi 6esistan/e)' Xarpers' +! srpnja 233H! 2R 6ajiv 5(andrasekaran' "mperial "0:e in t(e Kmerald 5it1$ "nside "raOPs Creen >one ?Ne; Jork$ Gl:red G! Knop:' 233*!@' str! ++I! B3 Glan Fol:e' %F(1 5onservatives 5anPt Covern)' Fas(in#ton 9ont(l1' srpanjMkolovoz 233*! B+ Griana K nj n# 5(a' %"n "raO' t(e 0ob &pport nit1 o: a 7i:etime)' Fas(in#ton Post' 2B! svibnja 233H!

B2 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' 2+H!-2+I! 5(ristian 9iller' %U!=! Priorities =et Ba/k "ts Xealt(/ate Coals in "raO)' 7os Gn#eles Times' B3! listopada 2334! BB 0im Krane' %"raOi B sinessmen No; Ea/e 5ompetition)' Gsso/iated Press' B! prosin/a 233B! BH 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' 2II! B4 %National De:ense G t(orization G/t :or Eis/al Jear 233A)' 5on#ressional 6e/ord< =enate' +H! srpnja 233*!' stt! =4I44! B* Cri:: Firte' %Despite Billions =pent' 6eb ildin# "n/ompletes Fas(in#ton Post' +2! st deno#a 233*!; Dan 9 rp(1' %e i/k =/(ool Eiges Fon Ee; "raOi Xearts)! 5(ristian =/ien/e 9onitor' 2I! stpnja 233H! BA Cri:: Fitte' %5ontra/tors 6arel1 Xeld 6esponsible :or 9isdeeds in "raO)' Fas(in#ton Post' H! st deno#a 233*!; T! 5(ristian 9iller' %5ontra/torPs Plans 7ie Gmon# 6 ins &: "raO)' 7os Gn#eles Times' 2R! travnja 233*!; 0ames Clanz' U"nspe/tors Eind 6eb ilt Proje/ts 5r mblin# in "raO)' Ne; Jork Times' 2R! travnja 233A; 0ames Clanz' %Billions in &il 9issin# in "raO' U!=! =t d1 =a1s)' Ne; Jork Times' +2! svibnja 233A! BI "ntervj ?voden p tem elektronske pote@ s Kristine Belisle' zamjeni/om #lavno# ispektora za kon#resna i javna pitanja' spe/ijalnom #lavnom inspektori/om za obnov "raka' +4! prosin/a 233*! 43B 6 l/s)' Fas(in#ton Post' +3! o jk!i !P!&dd!; Krik " i klmlm' " a;smi Gt i m `! !+ W n n! im o: De:ra din# U!=! &ver Fork in lraO)! Ne; Jork "Piimg PS` listopada !P?@?@ +! H3 6enae 9erle' %8erdi/t a#ainst "raO 5ontra/tor &vert rn/d)' Fas(in#ton Post! VPS! kolo voza 233*!; Krik K/k(olm' %&n Te/(ni/al Cro nds' 0 d#e =ets Gside 8erdi/t ol Xillin# Era d in "raO 6eb ildin#)' Ne; Jork Times' +R! kolovoza 233*! H+ Da(r 0amail and Gli al-Ead(il1' %Be/(tel Depart re 6emoves 9ore "ll sions)' "nter Press =ervi/e' R! st deno#a 233*!; Fitte' %Despite Billions =pent' 6eb ildin# "n/ompletes H2 Gnt(on1 =(adid' Ni#(t Dra;s Near$ "raOPs People in t(e =(ado; o: Gmeri/aPs Far ?Ne; Jork$ Xenr1 Xolt' 2334!@' +AB' +A4! +I! P ni kr #$ &d tab le rase do spaljene zemlje

+ Bertolt Bre/(t' %6jeenje) Poezija' +R+B!-+R4*!' r! 0o(n Fillett and 6alp( 9an(eim ?+RA*!' reprint Ne; Jork$ 9et( en' +RAR!@' str! HH3! 2 =1lvia P:ei:er' %F(ere 9ajors Eear to Tread)' = nda1 Tele#rap( ?7ondon@' A! sijenja 233A! B 7! Pa l Bremer +++' %Ne; 6isks in "nternational B siness)' 8ie;point' 2! st deno#a 233+' ;as at ;;;!mm/!/orn' 2*! svibnja 233B! H 9agine 9/Ke;' U5on:essions o: an Gmeri/an Xa;k)' T(e Diplomat' listopad-st deni 2334! 4 7! Pa l Bremer """' 91 Jear in "raO$ T(e =tr ##le to B ild a E t re o: Xope ?Ne; Jork$ =imon i =/( ster' 233*!@' RB! * "ntervj s Pa lom Bremerom 2*! lipnja 233*! i +I! kolovoza 233*! za emisij %T(e 7ost Jear in "raO)' PB= Erontline' emitirano +A! listopada 233*! A Filliam Boot( and 6ajiv 5(andrasekaran' %&// pation Eor/es Xaltin# Kle/tions T(ro #(o t "raO)' Fas(in#ton Post' 2I! lipnja 233B!; 9i/(ael 6! Cordon and Bernard K! Trainor' 5obra ""$ T(e "nside =tor1 o: t(e "nvasion and t(e &// pation o: "raO ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' 233*!@' HR3; Filliam Boot(' %"n Naja:' Ne; 9a1or "s & tsider 8ie;ed ;it( = spi/ion)' Fas(in#ton Post' +H! st deno#a 233B! I Griana K nj n# 5(a' %Xope and 5on: sion 9ark "raOPs Demo/ra/1 7essons)' Fas(in#ton Post' 2H! st deno#a 233B!; Boot( and 5(andrasekaran' %&// pation Eor/es Xaltin# Kle/tions T(ro #(o t "raO)! R 5(ristop(er Eoote' Filliam Blo/k' Keit( 5rane' and =imon Cra1' K/onomi/ Poli/1 and Prospe/ts in "raO' P bli/ Poli/1 Dis/ ssion Papers' br! 3H-+ ?Boston$ Eederal 6eserve Bank o: Boston' H svibnja 233H!@' str! BA' ;;;!bos:ed!or# +3 =alim 7one' %"raO$ T(is Kle/tion "s a =(am)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' 2I! sijenja 2334! ++ %Gl-=istaniPs 6epresentatives T(reaten Demonstrations' 5las(es in "raO)' BB5 9onitorin# "nternational 6eports' izvjee libanonske televizijske postaje Xezbolla( T8Gl-9anar' +*! sijenja 233H!; Nadia Gbo Kl-9a#d' %U!=! 5ommander Ur#es =addam Xoldo ts to = rrender)' Gsso/iated Press' +*! sijenja 233H! +2 9i/(ael 9oss' %"raOPs 7e#al =1stem =ta##ers Beneat( t(e Fei#(t o: Far)' Ne; Jork Times' +A! prosin/a 233*!

+B Cordon and Trainor' 5obra ""' H' str! 444; 0 lian Bor#er' %Knives 5ome & t :or 6 ms:eld as t(e Cenerals Ei#(t Ba/k)' C ardian ?7ondon@' B+! o jka 233B! +H 0erem1 =/a(ill' Bla/k;ater$ T(e 6ise o: t(e ForldPs 9ostPo;er: l 9er/enar1 Grm1 ?Ne; Jork$ Nation Books' 233A!@' str! +RR! 43H "nim (arr1' % U" (e =alv! l/ ? "piinn)'P Ne;s;eek! I! !sijenja !P?"DP=! "d " mail trom ?Ypt! Filliam Poni/)' PB= Erontline$ PMlie Tort re e estion' Gn# sY 233B' ;;;!pl%s!)Sr#; 0os( F(ile' !!=oldiersP PFis( 7istsP o: Detainee Ta/ti/s 5ited)' Fas(in#ton "Post! +R! travnja 2334! +A Bri#adna #enerali/a 0anis Karpiski' zapovjedni/a zad ena za zatvor Gb C(raib' kae da joj je to rekao 9iller! =/ott Filson and =e;ell 5(an' %Gs "ns r#en/1 Cre;' =o Did Prison Gb se!!' Fas(in#ton Post' +3! svibnja 233H! +I 9jese/ dana kasnije =an/(ez alje jo jedan memorand m kojim pojanjava i do neke mjere daje mirniji ton svom pret(odnom memorand m ' ali time stvara velik pom tnj na teren b d i da vie nije jasno koji se post p/i moraj primijeniti! 6i/ardo =! =an/(ez' 9emorand m' = bje/t$ 50TE-A "nterro#ation and 5o nter-6esistan/e Poli/1' +H! r jna 233B!' ;;;!a/l !or# +R Poda/i sljedea tri odlomka potje iz izvjea X man 6i#(ts Fat/(' No Blood' No Eo l$ =oldiersP G//o nts o: Detainee Gb se in "raO' srpanj 233*!' str! *-+H' ;;;!(r;!or# 23 "bid!' 2*' 2I! 2+ 6i/(ard P! Eormi/a' %Grti/le +4-* "nvesti#ation o: 50=&TE - GP and 4t( =E Cro p Detention &perations!!' dovreno I! st deno#a 233H!' skin ta oznaka tajnosti' ;;;!a/l !ot# 22 U=95 Glle#ed Detainee Gb se 5ases =in/e ++ =ep 3+' bez oznake tajnosti' I! srpnja 233H!' ;;;!a/l !or# 2B %Feb 9a#azine 6aises Do bts &ver a =1mbol o: Gb C(raib)' Ne; Jork Times' +H! o jka 233*!; "ntervie; ;it( Xai Gli' %Ee; Bad 9enD) PB= No;' 2R! travnja 2334! 2H %Xaj GliPs =tor1!!' PB= No; Feb site' ;;;!pbs!or#; 5(ris Kra l' %Far E ndin# Ee d Xas "raOis Uneas1!!' 7os Gn#eles Times' 2I! travnja 233A! 24 X man 6i#(ts Fat/(' 7eaders(ip Eail re$ Eirst(and G//o nts o: Tort re o: "raOi Detainees b1 t(e U!=! Grm1Ps I2ndGirborne Division' r jan 2334!' str! R' +2' ;;;!(r;!or#

2* X man 6i#(ts Fat/(' T(e Ne; "raOD Tort re and +++-Treatment o: Detainees in "raOi 5 stod1' sijeanj 2334-' str! 2'H' ;;;!(r;!or#; Bradle1 Cra(am' %Grm1 Farns "raOi Eor/es on Gb se o: Detainees!!' Fas(in#ton Post' 23! svibnja 2334!; 9oss' !!"raOPs 7e#al =1stem =ta##ers Beneat( t(e Fei#(t o: Far!!! 2A 9aass' %T(e Fa1 o: t(e 5ommandos!!! 2I "ntervj s Gllanom Nairnom' Demo/ra/1 No;Y +3! sijenja 2334!' ;;;!demo/ra/1no;!or#; =olomon 9oore' !!Killin#s 7inked to =(iite =O ads in "raOi Poli/e Eor/e)' 7os Gn#eles Times' 2R! st deno#a 2334! 2R 9oss' !!"raOPs 7e#al =1stem =ta##ers Beneat( t(e Fei#(t o: Far!!; T(anassis 5ambanis' !!5on:essions 6ivet "raOis!!' Boston Clobe' +I! o jka 2334!; 9aass' %T(e Fa1 o: t(e 5ommandos!!! B3 "bid; 0o(n E! B rns' %Tort re Glle#ed at 9inistr1 =ite & tside Ba#(dad!!' Ne; Jork Times' +*! st deno#a 2334!; 9oote' !!Killin#s 7inked to =(iite =O ads in "raOi Poli/e Eor/e!!! B+ Gnne 5ollins' "n t(e =leep 6oom$ T(e =tor1 o: t(e 5"G Brain;as(in#Kgperiments in 5anada ?Toronto$ 7ester and &rpen Denn1s' +RII!@' str! +AH! B2 9agine 9/Ke;' !!5on:essions o: an Gmeri/an Xa;k)' Tl@e Diplomat' listopad-st deni 2334! BB 5(arles Kra t(ammer' %"n BaketPs Bl nder' a 5(an/e :or B s(!!' Fas(in#ton Post' +4! prosin/a 233*!; Erederi/k F! Ka#an' 5(oosin# 8i/tor1$ G Plan :or = //ess in "raO' izvjee o +! :azi' H! sijenja 233A!' str! BH' ;;;!aei!or# 434 B33 G/ademi/s " lave Been GssassinatedU! U=G Toda1! VU! sijenja 2334!; 9ii(!iel lV &PXanlon and 0ason ""! 5ampbell' Brookin#s liisliiiilion' "raO "ndeg$ Tra/kin# VPan'i(leV o: 6e/onstr /tion i =e/ rit1 in Post-=addam "ran' 2+! veljae 233A!' sir! B4' ;;;!broo-kin#s!ed ; 6on 6edmond' %"raO Displa/ement)' izvjee za lisak' z!eneva' B! sl .eno#a 233*!' ;;;! n(/r!or#; %"raOPs 6e: #ees 9 st Be =aved :rom Disasters Einan/ial " lines ?7ondon@' +R! travnja 233A! B4 %Nearl1 23'333 People Kidnapped in "raO T(is Jear$ = rve1)' G#en/e Eran/e-Presse' +R! travnja 233*!; X man 6i#(ts Fat/(' T(e Ne; "raOD B2' 4H' ;;;!(r;!or# B* X=B5 je isprva trebao otvarati podr ni/e diljem "raka! Umjesto to#a' banka je otk pila AR posto djela irakoj ban/i Dar es-=alaam! 0o(n 9! Broder and 0ames 6isen' U5ontra/tor Dear(s in "raO =oar ro

6e/ord)' Ne; Jork Times' +R! svibnja 233A!; Pa l 6i/(ter' %Ne; "raO Nor Temptin# to 5orporations,' 7os Gn#eles Times' +! lipnja 233H!; Jo/(i 0! Dreazen' %Gn "raOiPs Festern Dream)' Fallstreet 0o rnal' +H! o jka 2334!; %=1ria and "raO$ Unbanked and Unstable)' K romone1' r jan 233*!; Griana K nj n# 5(a and 0a/kie =pinner' %U!=! 5ompanies P t 7ittle 5apital into "raO)' Fas(in#ton Post' +4! svibnja 233H! BA Gnd1 9os(er and Cri:: Fitte' %9 /( Undone in 6eb ildin# "raO' G dit =a1s)' Fas(in#ton Post' 2! kolovoza 233*!; 0 lian Bor#er' %Br tal Killin# o: Gmeri/ans in "raO 6aises e estions over =e/ rit1 Eirms)' C ardian ?7ondon@' 2! travnja 233H!; Ured spe/ijalno# #lavno# inspektora za obnov "raka' 6evie; o: Gdministrative Task &rders :or "raO 6e/onstr /tion 5ontra/ts' 2B! listopada 233*' str! ++' ;;;!si#ir!mil! BI Cri:: Fitte' %Despite Billions =pent' 6eb ildin# "n/omplete)' Fas(in#ton Post' +2! st deno#a 233*! BR GOeel X ssein and 5olin Ereeman' %U= to 6eopen "raOPs Ea/tories in n+3m U-t rn)' = nda1 Tele#rap( ?7ondon@' 2R! sijenja 233A! H3 0os( F(ite and Cri:: Fitte' %To =tem "raOi 8iolen/e' U!=! 7ooks to Ea/tories)' Fas(in#ton Post' V2! prosin/a 233*! H+ 0ames G! Baker """' 7ee X! Xamilton' 7a;ren/e =! Ka#leb r#er' et al!' "raO =t d1 Cro p 6eport' prosina/ 233*!' str! 4A' ;;;! sip!or# H2 P:ei:er' %F(ere 9ajors Eear to Tread)! HB %"raOPs 6e: #ee 5risis "s Nearin# 5atastrop(e)' Einan/ial Times ?7ondon@' I! veljae 233A!; 0os( a Call ' %Fill "raOPs &il Blessin# Be/ome a 5 rseD)' Der =pie#el' 22! prosin/a 233*!; Dann1 Eortson' Gndre; 9 rra1-Fatson and Tim Febb' %E t re o: "raO$ T(e =poils o: Far)' "ndependent ?7ondon@' A! sijenja 233A! HH "raOi 7abor Union 7eaders(ip' %"raOi Trade Union =tatement on t(e &il 7a;)' +3-+H! prosin/a 233*!' ;;;!/arbon;eb!or# H4 Kd;ard Fon#' %"raOi 5abinet Gpproves Dra:t o: &il 7a;)' Ne; Jork Times' 2*! veljae 233A! H* =teven 7! =/(ooner' U5ontra/tor Gtro/ities at Gb C(raib$ 5ompromised G//o ntabilit1 in a =treamlined & tso r/ed Covernment)' =tan:ord 7a; i Poli/1 6evie; +*' br! 2 ?2334!@$ str! 442! HA 0erem1 =/a(ill' Bla/k;ater$ T(e 6ise o: t(e ForldPs 9ost Po;er: l 9er/enar1 Grm1 ?Ne; Jork$ Nation Books' 233A!@' str! +2B!

HI 0im Krane' %G Private Grm1 Cro;s Gro nd t(e U!=! 9ission in "raO and Gro nd t(e Forld)' Gsso/iated Press' B3! listopada 233B!; 0erem1 =/a(ill' %9er/enar1 0a/kpot)' T(e Nation' 2I! kolovoza 233*!; 0erem1 =/a(ill' %Kgile on K =treet)' T(e Nation' 23! veljae 233*!; 9ark Xemin#;a1' %Farriors :or Xire)' Feekl1 =tandard' +I! prosin/a 233*! HR Cri:: Fitte' %5ontra/tors Fere Poorl1 9onitored' CG& =a1s)' Fas(in#ton Post' B3! travnja 2334! 43* GX lUS :S "nvr i#ation o: t(e Gb 5(raib Detention l-Paiilit1 anilP 0&"t( 9ilitar1 "ntelli#en/e lin1aile! 9i! "+@' =&' 42' ;;;!arm1!niil! 4+ Ki-i i- 9t-il:' %Grmv " 8ies Private Pit/( tor 6e/r its)' Fas(in#ton Post' *! r jna 233*! 42 Gndre; Ta1lor' %De:ense 5ontra/tor 5K&s =ee Pa1 Do ble =in/e RM++ Gtta/ks)' Gsso/iated Ptess' 2R! kolovoza 233*!; =teve 8o#el and 6enae 9erle' %Privatized Falter 6eed Fork:or/e Cets =/r tin1)' Fas(in#ton Post' +3! o jka 233A!; Donna Borak' %Falter 6eed Deal Xindered b1 Disp tes)' Gsso/iated Press' +R! o jka 233A! 4B T(omas 6i/ks tvrdi$ %Kad je broj ameriki( vojnika iznosio +43 333' a ostali savezni/i dali jo 24 333' sna#ama se nalo jo *3 333 dodatni( /ivilni( #ovorni( s radnika koji s pr ali podrk rat )! =to znai da je *3 333 /ivila posl ivalo +A4 333 vojnika - dakle' jedan vanjski s radnik na svaki( 2'R vojnika! Nelson D! =/(;artz' %T(e Penta#onPs Private Grm1)' Eort ne' +A o jka 233B!; T(omas K! 6i/ks' Eias/o$ T(e Gmeri/an 9ilitar1 Gdvent re in "raO ?Ne; Jork$ Pen# in' 233*!@' stt! BA; 6enae 9erle' %5ens s 5o nts +33'333 5ontra/tors in "raO)' Fas(in#ton Post' 4! prosin/a 233*! 4H "an Br /e' %=oldier o: Eort ne Deat(s Co 9issin# in "raO)' Xerald ?Clas#o;@' +B! sijenja 233A!; Brian Brad1' !!9er/enaries to Eill "raO Troop Cap)' =/otland on = nda1 ?Kdinb r#(@' 24! veljae 233A; 9i/(elle 6oberts' !!"raO Far Kga/ts Toll on 5ontra/tors,' Gsso/iated Press' 2H! veljae 233A! 44 Ujedinjeni narodi - odjel za izvjetavanje javnosti$ !!Ba/k#ro nd Note$ B+ De/ember 233*)' mirovne opera/ije Ujedinjeni( naroda' ;;;! n!or#; 0ames Clanz and Elo1d Norris' !!6eport =a1s "raO 5ontta/tor "s Xidin# Data :rom U!=!)' Ne; Jork Times' 2I! listopada 233*!; Brad1' !!9er/enaries to Eill "raO Troop Cap)! 4* E&&TN&TK$ 0ames Bogell' %9an o: Grms Kgplores Ne; Greas o: 5ombat)' Einan/ial Times ?7ondon@' ++! o jka 233A!

4A =pe/ijalni #lavni inspektor za obnov "raka$ "raO 6e/onstr /tion$ 7essons in 5ontra/tin# and Pro/ rement' srpanj 233*!' str! RI-RR' ;;;!si#ir!mil; Ceor#e F! B s(' =tate o: t(e Union Gddress' Fas(in#ton' D5' 2B! sijenja 233A! 4I C 1 D nmore' %U= Prepares 7ist o: Unstable Nations)' Einan/ial Times ?7ondon@' 2R! o jka 2334! +R! Kako izbrisati pla $ %Dr #i ts nami) + =et( 91dans' !!B ilders =;oop in' Gn#erin# T(ai = rvivors)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' +3! o jka 2334! 2 G/tionGid "nternational et a(' Ts nami 6esponse$ G X man 6i#(ts Gssessment' sijeanj 233*!' str! +B' ;;;!a/tionaid sa!or# B =ri 7anka$ G Travel = rvival Kit ?8i/toria' G stralia$ 7onel1 Planet' 2334-@' 2*A! H 0o(n 7an/aster' !!G:ter Ts nami' =ri 7ankans Eear Pavin# o: Paradise)' Fas(in#ton Post' 4! lipnja 2334! 4 National P(1si/al Plannin# Department' Gr #am Ba1 6eso r/e Development Plan$ 6e/onstr /tion To;ards Prosperit1' konano izvjee' str! H' 4' A' +I' BB' 24! travnja 2334!; 7an/aster' !!G:ter Ts nami' =ri 7ankans Eear Pavin# o: Paradise)! * %=o t( Gsians 9ark Ts nami Gnniversar1)' United Press "nternational' 2*! lipnja 2334! A U=G"DM=ri 7anka' %U=G"D Kli/its P6eal 6e:ormP o: To rism)' sijeanj 233*!' ;;;! said!#ov! I "bid! 43A =in#(' %Pl toiiom1$ B 1in# " ! g r1' Kgplainin# ?i lol " " ml l!ii es%! ? it i#' imp$ "nd str1 Note' KO it1 =trate#1' +*! listopada 2334! str! 2A' B3! +3 United Nations Knvironment Pro#ramme' %=ri 7anka Knvironment Prolili-' National Knvironment & rlook' ;;;! nep!net ++ Titta;ella je bio #eneralni direktor P bli/ Knterprises 6e:orm 5ommission o: =ri " 'anka od +RRA! do 233+!' i tijekom to# razdoblja nadzirao privatiza/ij telekom nika/ija ?kolovoz +RRA!@ i dravne aviokompanije ?o jak +RRI!@! Nakon izbora 233H! postaje predsjednik i #eneralni direktor dravne a#en/ije za strateko pod zetnivo ?=trate#i/ Knterprises 9ana#ement G#en/1@' koja nastavlja provoditi privatiza/ij pod novim nazivom %privatno-javno# partnersrva)! P bli/ Knterprises 6e:orm 5ommission o: =ri 7anka' %Past Divestit res)' 2334!'

;;;!pere!#ov!lk; %=K9G to 6ej venate Ke1 =tate Knterprises)' +4! lipnja 233H!' ;;;!pri !#ov!lk! +2 9ovement :or National 7and and G#ri/ lt ral 6e:orm' =ri 7anka' G Proposal :or a PeoplePs Plannin# 5ommission :or 6e/over1 G:ter Ts nami' ;;;!monlar!or# +B %Privatizations in =ri 7anka 7ikel1 to =lo; Be/a se o: Kle/tion 6es lts,' Gsso/iated Press' 4! travnja 233H! +H %=ri 7anka Be#ins Ts nami 6eb ildin# Gmid Eres( Pea/e 9oves)' G#en/e Eran/e Presse' +R! sijenja 2334! +4 9ovement :or National 7and and G#ri/ lt ral 6e:orm' =ri 7anka' G Proposal :or a PeoplePs Plannin# 5ommission :or 6e/over1 G:ter Ts nami' ;;;!inonlar!or#; %=ri 7anka 6aises E el Pri/es Gmid Forsenin# K/onomi/ 5risis)' G#en/e Eran/e-Presse' 4! lipnja 2334!; %Pank B 1in# Crips =ri 7anka Gmid &il =trike Eears)' G#en/e Eran/e Presse' 2I! o jka 2334! +* 0ames Filson and 6i/(ard 7apper' %Xond ras 9a1 =peed =ell-&::s G:ter =torm)' Einan/ial Times ?7ondon@' ++! st deno#a +RRI!; &r#anization o: Gmeri/an =tates' %Xond ras)' +RRR National Trade Kstimate 6eport on Eorei#n Trade Barriers' str! +*4' ;;;!si/e!oas! or#; =andra 5 ::e' 6i#(ts G/tion' G Ba/k;ards' Upside-Do;n Kind o: Development$ Clobal G/tors' 9inin# and 5omm nit1-Based 6esistan/e in Xond ras and C atemala' veljaa 2334!' ;;;!ri#(tsa/tiori!or# +A U9egi/oPs Telmeg Unveils C atemala Tele/om Gllian/e)' 6e ters' 2R! listopada +RRI!; 5ons ltative Cro p :or t(e 6e/onstr /tion and Trans:ormation o: 5entral Gmeri/a' "nter-Gmeri/an Development Bank' %Ni/ara# a)' 5entral Gmeri/a G:ter X rri/ane 9it/($ T(e 5(allen#e o: T rnin#a Disaster into an &pport nit1' svibanj 2333!' ;;;!iadb!or#; Pamela Dr /kerman' %No =ale$ Do Jo Fant to B 1 a P(one 5ompan1D) Fall =treet 0o rnal' +H! srpnja +RRR! +I %9egi/oPs Telmeg Unveils C atemala Tele/om Gllian/e); U=painPs Eenosa B 1s Ni/ara# a Kner#1 Distrib tors)' 6e ters' +2! r jna 2333!; %=an Eran/is/o Cro p Fins Xond ras Girport Deal)' 6e ters' R! o jka 2333!; %5K& - Covr! to =ell 6emainin# Knitel =take T(is Jear)' B siness Ne;s Gmeri/as' +H! veljae 233B! +R Navodi iz$ Kd ardo =tein Barillas' %5entral Gmeri/a G:ter X rri/ane 9it/() #odinji sastanak =vjetsko# ekonomsko# :or ma' Davos' -vi/arska' B3! sijenja +RRR!

23 Glison 6i/e' Ts nami 5on/ern' Post-Ts nami To rism and 6e/onstr /tion$ G =e/ond DisasterD listopad 2334!' str! ++' ;;;!to rism/on/ern!or#! k 2+ TGE6KN' %Gn G#enda :or =ri 7ankaPs Post-Ts nami 6e/over1)' Pro#ress *Ne;s' srpanj 2334!' str! 2! 22 U=G"D =ri 7anka' %Eis(ermen and Tradesmen to Bene:it :rom U!=! E nded nBB 9illion 5ontra/t :or Post-Ts nami "n:rastr /t re Proje/ts)' priopenje za tisak' I! r jna 2334!' 43I kiliinain! anil Pa/e E rt(er 6isks' izvjee kon#resnom odbor ' CG&3A-B4A' veljaa 233 P!; N!nioi l P(1si/al Plannin# Department' Gr #am 6a1 6eso r/e Development Plan$ lV/W onVtnit i ton to;ards Prosperit1' konano izvjee' 24! travnja 2334!' str! +I! 2B United =tates Kmbass1' %U!=! Provides n+ 9illion to 9aintain Ts nami =(eltet 5ommttnities)' +I! svibnja 233*!' ;;;! said!#ov! 2H 6andeep 6ames(' %"ndian Ts nami 8i/tims =old T(eir Kidne1s to = rvive)' C ardian ?7ondon@' +I! sijenja 233A; G/tionGid "nternational et ak' Ts nami 6esponse' str!+A; ;;;!a/tionaid sa!or#; Ni/k 9eo' !T(o sands o: "ndonesians =till in Tents)' Clobe and 9ail ?Toronto@' 2A! prosin/a 2334! 24 G/tionGid "nternational et ak' Ts nami 6esponse' str! R! 2* 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %9aldives)' T(e Forld Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov! 2A 5o/o Palm D( ni Kol( ' ;;;!/o/opalm!/om; Eo r =easons 6esort' 9aldives at 7andaa Citaavar ' ;;;!:o tseasons!/om; Xilton 9aldives 6esort and =pa' 6an#ali "sland' ;;;! (ilton!/om; %D(oni 9i#(ili "sland)' Private "slands &nline' ;;;!private islandson( e! /om 2I 6oland B erek' %9aldives &pposition Plan Protest)' BB5 Ne;s' 23! travnja 233A; Gsian X man 6i#(ts 5ommission' !!Kgtraj di/ial Killin#s' Disappearan/es' Tort te and &t(er Eorms o: Cross X man 6i#(ts 8iolations =till Kn# l: GsiaPs Nations)' I! prosin/a 233*!' ;;;!a(r/(k!net; Gmnest1 "nternational' !!6ep bli/ o: 9aldives$ 6epression o: Pea/e: l Politi/al &pposition)' B3! srpnja 233B!' ;;;!amnest1!or# 2R Gs(ok =(arma' !!9aldives to Develop P=a:eP "slands :ot Ts nami-Xit People)' Gsso/iated Press' +R! sijenja 2334!

B3 9inistr1 o: Plannin# and National Development' 6ep bli/ o: 9aldives' National 6e/over1 and 6e/onstr /tion Plan' =e/ond Printin#' o jak 2334!' str! 2R' ;;;!ts mam imaldives! mv! B+ "bid!; G/tionGid "nternational et ak' Ts nami 6esponse sit! +4! B2 Kon/esije ob (vaaj razdoblje od dvadeset pet #odina' ali doda/i sporaz mima omo# j da i( se odre.enim str kt rama vlasnitva prod lji na pedeset #odina! 9inistr1 o: To rism and 5ivil Gviation' Biddin# Do/ ments$ Eor 7ease o: Ne; "slands to Develop as To rist 6esorts ?9ale$ 6ep bli/ o: 9aldives' +*! stpnja 233*!@' str! H' ;;;!maldivesto rism!#ov! BB Pen/(an 5(aroens t(ipan' !!= rvivors Ei#(tin# :or 7and 6i#(ts)' Ban#kok Post' +H! prosin/a 2334!; 91dans' !!B ilders =;oop in' Gn#erin# T(ai = rvivors)! BH Gsian 5oalition :ot Xo sin# 6i#(ts' %T(e Ts nami in T(ailand$ 0an at1-9ar/( 2334)' ;;;!a/(r!net B4 =(imali =enana1ake and =omini =en# pta' %9onitors =a1 Troops Killed Gid Forkers in =ri 7anka)' Ne; Jork %Times' B+! kolovoza 233*!; Gmant(a Perera' %Ts nami 6e/over1 =ke;ed b1 =e/tarian =tri:e)' "nter Press =ervi/e' B! sijenja 233A! B* =(imali =enana1ake' %Gn Kt(ni/ Far =lo;s Ts nami 6e/over1 in =ri 7anka)' Ne; Jork Times' +R! listopada 233*! BA 6oland Patis' Gt FarPs Knd$ B ildin# Pea/e G:ter 5ivil 5on:li/t ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' 233H!@' str! 233! 23! Gpart(ejd katastro:e$ =vijet >eleni( i 5rveni( zona + Xein 9arais' %G Pla# e o: "neO alit1)' 9ail i C ardian ?0o(annesb r#@' +R! svibnja 233*! 2 %Names andEa/es)' Fas(in#ton Post' +R! r jna 2334! 43R Kmer#en/1 9ana#ement' %"99 "rani to Develop 5it!istioplii! " l i ! !im- " %is!isiet Plan :or Ne; &rleans /8 =o t(east 7o isianaU' priopenje i!V iis!ik' + lipnja !PDD "!' ;;;!iemin/!/om 4 6on Eo rnier and Ted Bridis' UX rri/ane =im lation Predi/ted *+'2R3 + @/adWV Gsso/iated Press' R! r jna 2334!;! * Pa l Kr #man' %G 5anPt Do Covernment)' Ne;Jork Times' 2! r jna 2334!; 9art in Kell1' %Neo/onservatismPs Berlin Fall)' T(e C < Cnome 6ides & t% blo#' =eptember +! r jna 2334!; ;;;!t(e##nomerideso t!blo#spot!/om; 0ona( Coldber#' %T(e Eeds)'

5orner blo# na National 6evie; &nline' B+! kolovoza -2334' ;;;!nationalrevie;!/om A 9ilton Eriedman' %T(e Promise o: 8o /(ers'P Fallstreet 0o rnal' 4! prosin/a 2334-; 0o(n 6! Filke and Brod1 9 llins' %G:ter Kat(rina' 6ep bli/ans Ba/k a =ea o: 5onservative "deas)' Fall =treet 0o rnal' +4! r jna 2334!; Pa l =! Teller' zamjenik direktora' Xo se 6ep bli/an =t d1 5ommittee' %Pro-Eree-9arket "deas :or 6espondin# to ( rri/ane Karrina and Xi#( Cas Pri/es)' e-mail +B! r jna 2334! I "nter#overnmental Panel on 5limate 5(an#e' 5limate 5(an#e233A$ T(e P(1si/al =/ien/e Basis' = mmar1 :or Poli/1makers' veljaa 233A!' str!+*' ;;;!ip//!/(! R Teller' %Pro-Eree-9arket "deas :or 6espondin# to X rri/ane Katrina and Xi#( Cas Pri/es)! +3 Kri/ 7ipton and 6on Nigon' %9an1 5ontra/ts :or =torm Fork 6aise e estions)' Ne; Jork Times' 2*! r jna 2334!; Gnita K mar' %=peed1 6elie: K::ort &pens Door to Era d)' =t! Petersb r# Times' +I! r jna 2334!; 0erem1 =/a(ill' %"n t(e Bla/k?;ater@)' TlieNation' 4! lipnja 233*!; =pen/er =! Xs ' %=H33 9illion EK9 G 5ontra/ts No; Total =B!H Billion)' Fas(in#ton Post' R! kolovoza 233*! ++ =(a; Cro p' %=(a; Gnno n/es 5(arles 9! Xess to Xead =(a;Ps EK9G " ( rri/ane 6e/over1 Pro#ram'P priopenje za tisak' 2+! r jna 2334-' ;;;!s(a;#rp!/om; El orPs =lo;ed "raO Fork Erees "t :or C l: 5oast)' 6e ters' R! r jna 2334!; T(omas B! Kdsall' Eormer EK9G 5(ie: "s at Fork on C l: 5oast)' Fas(in#ton Post' I! r jna 2334!; David Knders' %= rvivin# Ne; &rleans)' 9ot(er 0ones' A! r jna 2334-' ;;;!mot(erjones!/om +2 United =tates Xo se o: 6epresentatives' 5ommittee on Covernment 6e:orm - 9inorit1 =ta::' =pe/ial "nvesti#ations Division' Faste' Era d and Gb se in " X rri/ane Katrina 5ontra/ts' kolovoz 233*!' str! i' ;;;!oversi#(t!(o se!#ov! +B 6ita 0! Kin#' 5orpFat/(' Bi#' Kas1 9one1$ Disaster Pro:iteerin# on t(e Gmeri/an C l: 5oast' kolovoz 233*!' ;;;!/orp;at/(!or#; Dan Barr1' %G 5it1Ps E t re' and a Dead 9anPs Past)' Ne; Jork Times' 2A! kolovoza 233*! +H Patri/k Danner' %Gs( Britt 5leans Up in Fake o: =torms)' 9iami Xerald' 4! prosin/a 2334! +4 %Private 5ompanies 6eb ild C l:)' PB= Ne;sXo r ;it( 0im 7e(rer' H! listopada 2334!

+* =/ott =(ane and 6on Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors Take on Bi##est 6ole Kver)' Ne; Jork Times' H! veljae 233A! +A 9ike Davis' %F(o "s Killin# Ne; &rleansD) T(e Nation' +3! travnja 233*! +I 7eslie Katon' %"mmi#rants Xired G:ter =torm = e Ne; &rleans Xotel Kge/ tive)' Ne; Jork Times' +A! kolovoza 233*!; Kin#' 5orpFat/(' Bi#' Kas1 9one1; Car1 =toller' %Xomeland =e/ rit1 Cenerates 9 ltibillion Dollar B siness)' U=G Toda1' ++! r jna 233*! E snota$ 0 dit( Bro;ne-Dianis' 0enni:er 7ai' 9arielena Xin/apie et al!' Gnd "nj sti/e :or Gll$ ForkersP 7ives in t(e 6e/onstr /tion o: Ne; &rleans' Gdvan/ement Proje/t' *! srpnja 233*!' str! 2R' ;;;!advan/ementproje/t!or# 4+3 23 "tPll lliiiiijii' -Xie Unkind/st 5 i)' Times-Pi/a1 ne ?Ne; &rleans@' 2I! o jka !P?Kid!; Pa l Niissl i n' %5it1 at a 5rossroads)' P(iladelp(ia "nO irer' 2R! kolovoza 23?@d! !P! + lP!tl Giiil/i9in' UEederal 9one1 lor Knter#1 Gpproved)' limesPi/a1 ne ?Ne; &rleans@' =! prosima 233*!; Prank Donze' %+H* N!&! Transit 7a1o::s Planned)' Times-Pi/a1 ne ?Ne; &rleans@' 24! kolovoza 233*!; Bill e i#le1' %6obin Xood in 6everse$ T(e 7ootin# o: t(e C l: 5oast)' j sti/e:orne;orleans!or#' +H! st deno#a 233*! 22 Gsian 5oalition :ot Xo sin# 6i#(ts' %9r! Kndes(a 0 akalt)' ;;;!a/(r!net 2B Bob Xerbert' %& r 5r mblin# Eo ndation)' Ne; Jork Times' 4! travnja 233A! 2H Xelp 0et' ;;;!(elpjet! s! 24 =et( Borenstein' %Private "nd str1 6espondin# to X rri/anes)' Gsso/iated Press' +4! travnja 233*! 2* 0ames Clanz' %"dle 5ontra/tors Gdd 9illions to "raO 6eb ildin#)' Ne; Jork Times' 24! listopada 233*! 2A 9ark Xemin#;a1' %Farriors :or Xire)' Feekl1 =tandard' +I! prosin/a 233*! E snota$ 0etem1 =/a(ill' %Bla/k;ater Do;n)' T(e Nation' +3! listopada 2334!; 5enter :or 6esponsive Politi/s' %&il i Cas$ Top 5ontrib tors to Eedetal 5andidates and Patties)' izborni /ikl s 233H!' ;;;!opense/rets!or#; 5enter :or 6esponsive Politi/s' U5onstr /tion$ Top 5ontrib tots to Eederal 5andidates and Parties)' izborni /ikl s 233H!' ;;;!opense/rets!or#

2I 0os( 9an/(ester' %G" eaeda :or t(e Cood C 1s$ T(e 6oad to Gntieaeda)' T5=Dail1' +R! prosin/a 233*!' ;;;!t/sdail1!/om 2R Bill =izemore and 0oanne Kimberlin' %Pro:itable Patriotism,' T(e 8ir#inian-Pilot ?Nor:olk@' 2H! srpnja 233*! B3 Kin#' 5orpFat/(' Bi#' Kas1 9one1; 7eslie Fa1ne' %Gmeri/aPs Eor-Pro:it =e/ret Grm1)' Ne; Jork Times' +B! listopada 2332!; Cre# 9iller' %=p1 G#en/ies & tso r/in# to Eill Ke1 0obs)' 7os Gn#eles Times' +A! r jna 233*!; =(ane and Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors Take on Bi##est 6ole Kvet)! B+ 9ed korpora/ijama savjetodavnom odbor nalaze se$ 7o/k(eed 9artin' Boein# and Booz Gllen! =tep(en K! El1nn i Daniel B! Prieto' 5o n/il on Eorei#n 6elations' Ne#le/ted De:ense$ 9obilizin# t(e Private =e/tor to = pport Xomeland =e/ rit1' 5=6 br! +B' o jak 233*!' str! 2*' ;;;!e:r!or# B2 9ind1 Eetterman' %=trate#izin# on Disaster 6elie:)' U=G Toda1' +2! listopada 233*!; Erank 7an#:itt' %Private 9ilitar1 Eirm Pit/(es "ts =ervi/es in Dar: r)' National P bli/ 6adio$ Gll T(in#s 5onsidered' 2*! svibnja 233*! BB Petet Pae' %De:ense 5ompanies Bra/in# :or =lo;do;n)' 7os Gn#eles Times' 2! listopada 233*! BH 0o(anna Ne man and Peter =pie#el' %Pa1-as-Jo -Co Kva/ ation 6oils 5apitol Xill)' 7os Gn#eles Times' +R! srpnja 233*! B4 Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e E t re o: Far:are)' Ne; Jork Times' 2I! st deno#a 233H! B* Poda/i sljedea dva odlomka potje iz$ 0o(n 6obb' %=e/ tit1$ Po;er to t(e People)' East 5ompan1' o jak 233*! BA 0 venile' %Cot Ja X stle &n)' on t(e alb m 6ealit1 5(e/k' GtlantaMFKG' 233*! BI Bill e i#le1' %Ten 9ont(s G:ter Katrina$ C ttin# Ne; &rleans)' 5ommonDreams!or#' 2R! lipnja 233*!' ;;;!/ommondreams!or# BR Do # N rse' %Ne; 5it1 Bets 9illions on Privatization)' Gtlanta 0o rnal-5onstit tion' +2! st deno#a 2334! 4++ H+ Do # Nil r!si+' %S 5 - i i 1 + l!ill " i( ! !+ ?!ro;in# B siness in Nortli " lion)' Gtlanta jo rnal 5onstit tion' *! r jna 233*!; Do # Cross' UProposal to =plit ? ni#ia 5o nt1 Dra;in# 5ries o: 6a/ism)' =eattle Times' 2H! sijenja 233A!

H2 United Nations &::i/e :or t(e 5oordination o: X manitarian G::airs' %" l maniiari!in =it ation 6eport - =ri 7anka)' 2!-I! r jna 2334!' ;;;!relie:;eb!int! 2+! Nestanak mirovne ini/ijative$ "zrael kao po ka i opomena + 5(risrop(er 5ald;ell' %T(e Falls T(at Fork Too Fells Einan/ial Times ?7ondon@' +I! st deno#a 233*! 2 9artin Fol:' %G Divided Forld o: K/onomi/ = //ess and Politi/al T rmoils Einan/ial Times ?7ondon@' B+! sijenja 233A!; %Kg-Treas r1 5(ie: = mmers Farns on 9arket 6iskss 6e ters' 23! o jka 233A! B 6i/(ard Gbo la:ia' Teal Cro p' %C ns-to-5aviar "ndeg)' 233A! H United =tates Xo se o: 6epresentatives' 5ommittee on Covernment 6e:orm < 9inorit1 =ta::' =pe/ial "nvesti#ations Division' Dollars' Not =ense$ Covernment 5ontra/tin# Under t(e B s( Gdministration' pripremljeno za zast pnika Xenr1ja G! Fagmana' lipanj 233*!' str! *' ;;;!oversi#(t!(o se!#ov; Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e E t re o: Far:ares Ne; Jork Times' 2I! st deno#a 233H!; 9att(e; =;ibel' %De:ensive Pla1)' Eorbes' 4! lipnja 233*! 4 Do; 0ones U!=! Xeav1 5onstr /tion "ndeg /losed at n+HB!BH on =eptember +3' 233+' and /losed at 43A!HB on 0 ne H' 233A! D0h2B4A' %Xistori/al e oress mone1!/nn!/om; 0ames Clanz' %"raO 6e/onstr /tion 6 nnin# 7o; on E nds)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' B+! listopada 2334!; Kllen Nakas(ima' %G Fave o: 9emories,' Fas(in#ton Post' 2*! prosin/a 2334!; Gnn 9! =immons' 6i/(ard Ea sset and =tep(en Bra n' %Katrina Gid Ear :rom Elo;in#;P 7os Gn#eles Times' 2A! kolovoza 233*!; Xelene 5ooper' %Gid 5on:eren/e 6aises nA!* Billion :or 7ebanese Covernment)' Ne; Jork Times' 2*! sijenja 233A! * =(a;n 9/5art(1' %KggonPs P& tlandis(P Karnin#s =park E ror)' Clobe and 9ail ?Toronto@' 2! veljae 233A! A 0onat(an 5 riel' %T(e 5onspira/1 to 6e;rite RM++)' =an Eran/is/o 5(roni/le' B! r jna 233*!; 0im Footen' %P bli/ Ei# resP 6ants Fiden 6a/ial 5(asm)' Gtlanta 0o rnal-5onstit tion' 22! sijenja 233*! I K9-DGT' T(e &EDGM56KD "nternational Disaster Database' %233* Disasters in N mbers)' ;;;!em-dat!net; Peter Ber#en and Pa l 5r i/ks(ank' %T(e "raO K::e/t$ Far Xas "n/reased Terrorism =even:old Forld;ide)' 9ot(er 0ones' o jak-travanj 233A! R 9/5art(1' %KggonPs P& tlandis(P Karnin#s =park E ror); Filliam Xart n# and 9i/(elle 5iarro//a' %T(e 9ilitar1Tnd strial-T(ink Tank

5ompleg)' 9 ltinational 9onitor' sije-anj-veljaa 233B!; 6obert &PXarro; 0r!' %7egisNegis to B 1 =eisint :or nAA4 9illion)' Fas(in#ton Post' +4! srpnja 233H!; 6a/(el 9ona(an and Klena Xerrero Bea mont' %Bi# Time =e/ rit1)' Eorbes' B! kolovoza 233*! +3 %6e/ap o: =at rda1' 0 l1 R' 2334)' Eog Ne;s$ T(e 5ost o: Ereedom' ;;;!:ogne;s!/om ++ Dan Cillerman' %T(e K/onomi/ &pport nities o: Pea/e)' izjava za tisak' Tr#ovinska komora' *! r jna +RRB' /ited in C 1 Ben-Porat' %G Ne; 9iddle KastD$ Clobalization' Pea/e and t(e PDo ble 9ovement,'P "nternational 6elations +R' br! + ?2334!@$ str! 43! +2 K:raim Davidi' UClobalization and K/onom1 in t(e 9iddle Kast - G Pea/e o: 9arkers or a Pea/e o: Ela#sD) Palestine-"srael0o rnalT' br! + i 2 ?2333!@$ str! BB! +B =(lomo Ben-Gnn' G Pla/e :orGll ?Tel Gviv$ Xakibb tz Xame /(ad' +RRI!@' ++B' /ited in Davidi' UClobalization and K/onom1 in t(e 9iddle Kasts BI! 4+2 "PS ?i/ ltl N illn! Si-goilns ni Ui n!lis!sai i$PU Fas(in#ton " i mrs' +R! si j/-tU ++ j !+ N)F2!; "8trr lPonl! a`VbPrliiin P and Foes G;aii =oviet 0e;s in "sraelU' 5(ristian =/ien/e 9onitor' 24! 'srpiiN!i lP@Rl!; 7isa Tal/sni/k' %Unrest Fill =p r 6 ssian 0e;s to "srael' &::i/ial =a1s)' Gssoi i!ii/d Press' 4! listopada +RRB!; U"sraelPs Glienated 6 ssian 8oters 5r1 Betra1al)' G#en/e Eran/e-Presse' I! svibnja 233*! +* Cre# 91re' %"srael K/onom1 X ms Despite Gnn al T rn lt)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' B+! prosin/a 233*!; %"srael 6eopens Caza =trip)' United Press "nternational' 22! o jka +RR2! +A Petet Xirs/(ber#' %Barak =ettlement Poli/1 6emains 8itt all1 t(e =ame as Netan1a( Ps)' 0er salem 6eport' H! prosin/a 2333! +I Gmeri/ans :or Pea/e No;' %T(e 6 ssians)! +R David =imons' %5old 5al/ lation o: Terror)' Eorbes' 2I! svibnja 2332!; >eev Klein' %0an ar1 - 9a1 Trade De:i/it =(oots p +*o to nB!4R Billion)' Clobes ?Tel Gviv@' +2! lipnja 233+!; Neal =andler' %Gs i: t(e "nti:ada FerenPt Kno #()' B sinessFeek' +I! lipnja 233+! 23 Navod o %raketnom #oriv ) potjee od =(lomoa 9aitala' pro:esora na "sraelPs Te/(nion "nstit te o: 9ana#ement! Nelson D! =/(;artz' %Prosperit1 ;it(o t Pea/e)' Eort ne' +B! lipnja 2334!; =(lomo BenGmi' =/ars o: Far' Fo nds o: Pea/e$ T(e "sraeli-Grab Tra#ed1 ?&g:ord$ &g:ord Universit1 Press' 233*!@' str! 2B3!

2+ United Nations =pe/ial 5oordinator in t(e &// pied Territories' e arterl1 6eport on K/onomi/ and =o/ial 5onditions in t(e Fest Bank and Caza =trip' +! travnja +RRA!; Ben-Gnn' =/ars o: Far' Fo nds o: Pea/e' 2B+; =ara 6o1' %F(1 Pea/e Eailed$ Gn &slo G tops1)' 5 rrent Xistor1 +3+' br! *4+ ?sijeanj 2332!@$ +B! 22 5(ris 9/Creal' %Dead(M T(irst)' C ardian ?7ondon@' +B! sijenja 233H! 2B %Norman Einkelstein i Eormer "sraeli Eorei#n 9inister =(lomo Ben-Gmi Debate)' Demo/ra/1 No;Y +H! veljae 233*!' ;;;!demo/ra/1no;!or# 2H "zraelske poslovne novine Clobes iznose podatak daje izme. 233+! i 233B! "zrael oekivao %k m lativni pad od I'4 posto stope rasta po stanovnik )' to je zapanj j i nazadak! >eev Klein' %2332 Forst Jear :or "sraeli K/onom1 =in/e +R4B)' Clobes ?Tel Gviv@' B+! prosin/a 2332!; =andler' %Gs i: t(e "nti:ada FerenPt Kno #()! 24 Gton Xeller and 0ames Ba#nall' %G:tet t(e "nti:ada$ F(1 "sraelPs Te/( Titans Gre 5(allen#in# 5anadian Kntreprene rs as a Clobal Eor/e)' &tta;a 5itizen' 2I! travnja 2334!; =/(;artz' %Prosperit1 ;it(o t Pea/e)! 2* = san Karlin' %Cet =mart;P Eorbes' +2! prosin/a 2334! 2A 6an Da#oni' %&Pseas 5os' CovPts to "nspe/t "staeli Gnti-Terror 9et(ods)' Clobes ?Tel Gviv@' 22! sijenja 233*!; Ben Fino#rad' %U!=! Girport Dire/tors =t d1 To #( "sraeli =e/ rit1 9eas res G(ead o: = mmer Travel)' Gsso/iated Press' I! svibnja 233A!; =tate o: "srael' 9inistr1 o: P bli/ =e/ rit1' %"nternational Xomeland =e/ rit1 5on:eren/e' 233*)' +R! o jka 233*' ;;;!mops!#ov!il! 2I Xeller and Ba#nall' %G:ter t(e "nti:ada); Jaakov Katz' %De:ense &::i/ials Gim Xi#( at Paris =(o;)' 0er salem Post' +3! lipnja 233A!; Xadas 9anor' %"srael in Eo rt( Pla/e amon# De:ense Kgporters)' Clobes ?Tel Gviv@' +3! lipnja 233A!; =teve 6odan and 0ose 6osen:eld %Dis/o nt Dealers)' 0er salem Post' 2! r jna +RRH!; Car1 Dors/(' %T(e "n/redible "sraeli =(ekel' as "sraelPs K/onom1 5ontin es to Boom)' T(e 9arket &ra/le' I! svibnja 233A' ;;;!marketora/le!/o! k 2R =/(;artz' UProsperit1 ;it(o t Pea/e)! 4+B nia!iiim; Ni/e =1stems' %" i me Fitt net ?l li! lone@U! = n ess =tories' ;;;!llkr! nil B+! 0ames Ba#nall' %G Forld ol 6isk$ "sraelPs T/i "i =eel or + P" lei s + esst ins on " @oin# B siness in t(e Ne; G#e ol Terror)'

&tta;a 5itizen' B+! kolovoM!a 2?@?KS!; " lei t!i + @i 'iNiet' U" P tan#o &::i/e Keeps Fat/( in Far on Terror)' Denver Post' +H! kolovoza 2334! B2 = per5om' %= per5om =i#ns n43m National 9 lti "d G#reement ;it( a K ropean 5o ntr1!!' priopenje za tisak' +R! r jna 233*!; = per5om' %5it1 ol 7os Gn#eles to Deplo1 = per/omPs "69= 9obile 5redentialin# and Xand(eld 8eri:i/ation =1stem)' priopenje za tisak' 2R! st deno#a 233*!; = per5om' %= per5om =i#ns n+!4m ePassport Pilot G#reement ;it( K ropean 5o ntr1;P priopenje za tisak' +H! kolovoza 233*!' ;;;! s per/om#ro p!/om BB 5(e/k Point' %Ea/ts at a Clan/e)' ;;;!/(e/kpoint!/om BH David 9a/(lis' %U= Cets "sraeli =e/ rit1 :or = per BovMU' 0er salem Post' H! veljae 233A!; Ne; G#e =e/ rit1 =ol tions' PPartial 5lient 7ist)' ;;;!nass/orp!/om B4 Kevin 0o(nson' U9ansions =pared on Upro;nPs Xi#( Cro nd)' 7"=G Toda1' +2! r jna 2334! B* "nternational =e/ rit1 "nstr /tors' %Gbo t) and %5lients)' ;;;!isi sa! s! BA %Colan Cro p 7a n/(es 6i#oro s 8"P Prote/tion 5lasses)' priopenje za tisak' travanj 233A!; Colan Cro p' %5lients)' ;;;!#olan#ro p!/om BI =/(;artz' %Prosperit1 ;it(o t Pea/e); Neil =andler' %"sraeli =e/ rit1 Barrier Provides Xi#(-Te/( Ni/(e)' Kn#ineerin# Ne;s6e/ord' B+! svibnja 233H! BR David X bler' %=B"net Tra;ls :or =mall-B siness Partners)' Eederal 5omp ter Feek' 2! listopada 233*!; =andler' %"sraeli =e/ ri(Barrier Provides Xi#(-Te/( Ni/(e)! H3 =/(;artz' %Prosperit1 ;it(o t Pea/e)! H+ Klbit =1stems 7td! and 9a#al =e/ rit1 =1stems 7td' UXistori/al Pri/es)' Ja(ooY Einan/e' :inan/e!1a(oo!/om; Barbara Fall' %Eear Ea/tor)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' 2I! sijenja 233*!; Kle/ta Draper' %8erist =1stems Kmer#es as 7eader in 8ideo = rveillan/e 9arket)! H2 %T(omas 7! Eriedman' %& tso r/e t(e 5abinetD) Ne; Jork Times' 2I! veljae 233A!; 6 t( K#las(' %6eport Paints Cloom1 Pi/t re o: 7i:e :or "sraeli 5(ildren)' 0er salem Post' 2I! prosin/a 233*! HB Karen Katzman' %=ome =tories Jo 9a1 Not Xave Xeard)' report to t(e 0e;is( Eederation o: Creater Fas(in#ton' ;;;!s(alomd/!or#;

Jitz(ak 7aor' %Jo Gre Pterrorists' Fe Gre 8irt o s)' Tondon 6evie; o: Books' +A! kolovoza 233*! HH Tel Gviv =to/k Kg/(an#e 7td!' TG=K 9ain "ndi/ators' B+! kolovoza 233*!' ;;;!tase! /o!il; Eriedman' %& tso r/e t(e 5abinetD); 6e ters' %CDP Cro;t( Ei# re =las(ed)' 7os Gn#eles Times' +! o jka 233A!; Cre# 91re' %Gmid Politi/al Up(eaval' "sraeli K/onom1 =ta1s Xealt(1)' Ne; Jork Times' B+! prosin/a 233*!; Forld Bank Cro p' Fest Bank and Caza Update' r jan 233*!' ;;;!;orldbank!or# H4 = san 7erner' %"sraeli 5ompanies =(ine in Bi# Gpple)' 0er salem Post' +A! r jna 233*!; &sama Xabib' %7abor 9inister =a1s Far 7ed to X #e 0 mp in N mber o: Unemplo1ed,' Dail1 =tar ?Beir t@' 2+! listopada 233*! H* "ntervie; ;it( Dan Cillerman' 5NN$ 7o Dobbs Toni#(t' +H! srpnja 233*! HA Karin Br lliard' %PCated 5omm nitiesP :or t(e Ftr-6ava#ed)' Fas(in#ton Post' 2B! travnja 233A!; Dean Jates' UBa#(dad Fall =parks 5on: sion' Divisions in "raO)' 6e ters' 2B! travnja 233A! HI 6or1 9/5art(1' U&// pied Caza like Gpart(eid =o t( G:ri/a' =a1s UN 6eport)' C ardian ?7ondon@' 2B! veljae 233A! 4+H >aklj /ik$ &poravak od oka$ Uspon narodne obnove + l !ni (i Pi ' UBolivia "ndians Xail t(e =;earin# "n or &ne ol + (eir &;n as PresidentU' Ne; Jork Times' 2B! sijenja 233*! 2 Tom Kerr' Gsian 5oalition :or Xo sin# 6i#(ts' %PeoplePs 7eaders(ip in Disaster 6e/over1$ 6i#(ts' 6esilien/e and Kmpo;ermentU' P( ket disaster seminar' B3! listopada - B!st deno#a 233*' P( ket 5it1' ;;;!a/(r!net B Gntillano pripada >emljinom odbor 7a 8e#a 5ara/as ! Xablemos del PoderMTalkin# o: Po;er' dok mentarni :ilm' redatelji/a$ Nina 7opez' prod /ent$ Clobal FomenPs =trike' 2334!' ;;;!#lobal;omenstrike!ner H Teren/e 5or/oran' %Eree 9arkets 7ose T(eir 7ast 7ion)' National Post ?Toronto@' +A! st deno#a 233*! 4 0im Febb' %5lass =tr ##le)' Fall =treet 0o rnal' +4! st deno#a 233*! * Ceo::re1 Jork' %Beijin# to Tat#et 6 ral Povert1)' Clobe and 9ail ?Toronto@' *! o jka 233*!; 7arr1 6o(ter' %G Fidenin# Cap Krodes Gr#entinaPs K#alitarian "ma#e)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a 233*!;

Forld "nstit te :or Development K/onomi/s 6esear/(' %Pioneerin# =t d1 =(o;s 6i/(est T;o Per/ent &;n Xal: Forld Fealt()' press release' 4! prosin/a 233*!' ;;;!;ider! nii!ed ; =ara( Gnderson et ak' Kge/ tive Kg/ess 233*$ De:ense and &il Kge/ tives 5as( in on 5on:li/t' B3! kolovoza 233*!' stt! +' ;;;!:aire/o-noin1!or#; Febb' %5lass =tr ##le)! A 6a l Car/es' %Eormer Ur # a1an Di/tator Grrested)' Gsso/iated Press' +A! st deno#a 233*!; %Gr#entine 0 d#e Paves Fa1 :or Ne; Trial o: Kg-Di/tator 8idela)' G#en/e Eran/e-Presse' 4! r jna 233*!; %Eormer Gr#entine 7eader "ndi/ted :or 233+ Bond =;ap)' 9er/oPress' 2R! r jna 233*!' ;;;!iner/opress!/om I %Eormer 7atin Gmeri/an 7eaders Ea/in# 7e#al Tro blesU' 9iami Xerald' +I! sijenja 233A! R Gndre; &sborn' %T(e G<> o: &li#ar/(s)' "ndependent ?7ondon@' 2*! svibnja 233*! +3 Pa l Faldie' %Xollin#er$ P blis(er or PBank o: 5onrad Bla/kPD) Clobe and9ail ?Toronto@' A! veljae 233A!; %Politi/al G/tivist Crover NorO ist)' National P bli/ 6adio 9ornin# Kdition' 24! svibnja 233+!; 0onat(an Feisman' %Po;er: l C&P G/tivist =ees Xis "n:l en/e =lip over Gbramo:t Dealin#sU' Fas(in#ton Post' R! srpnja 233*! ++ Ceor#e F! B s(' " (e National =e/ rit1 =trate#1 o:t(e United =tates' r jan 2332!' ;;;!;(ite(o se!#ov! +2 0ane B sse1' UDemo/rats Fon Bi# b1 &pposin# Eree-Trade G#reements)' 9iami Xerald' 23! st deno#a 233*!; 6obin Toner and 0anet Klder' %9ost = ppott U!=! C arantee o: Xealt( 5are)' Ne; Jork Times' 2! o jka 233A! +B 5orpora/ikn " 'aiY ik )barkmetro' 7atino barkmetro 6epon233*' ;;;!latinobaro metro!or# +H = san Ceor#e and Krik Fesseli s' %F(1 Eren/( and D t/( 5itizens Gre =a1in# N&)' Transnational "nstit te' 2+' 2334!' ;;;!tni!or# +4 7o Dobbs' ?$NN$ "!o Dobbs Toni#(t' +H! travnja 2334! +* 9artin Grnold' UPolis( Pl mber =1mboli/ o: all Eren/( Eear abo t 5onstit tions' Einan/ial limes ?7ondon@' 2I! svibnja 2334! +A Gndte; 5 rr1' ` Xie ? arse G#ainst PolandPs Ne; President)' Ne; 6ep bli/' +A! st deno#a 2334!; Ered + lallida1' UFarsa;Ps Pop list T;ins)' openDemo/ra/1' +! r jna 233*!' ;;;! opendemo/ra/1!nei; "an Tra1nor' %G:ter 5omm nism$ Gmbitio s' K//entri/ - Polis( 4+4

+I Perr1 Gnderson' U6 ssiaPs 9ana#ed + @eiin i' 1)' + on'"on 6ene; o: Xooks! 28 snr iN!i 233A! +R 8ladimir 6ad1 (in' %6a/ial Tension on t(e 6ise in 6 ssia)' " (e ++ i ;in' "d! r jna 2!+ @?@?S!; Gmnest1 "nternational' 6 ssian Eederation$ 8iolent 6a/ism & t o: 5ontrol' H! svibnja 233*!' ;;;!amnest1!or# 23 Xelen Foma/k' %No Xidin# Pla/e :or =/ared Eorei#ners in 6a/ist 6 ssia)' =1dne1 9ornin# Xerald' *! svibnja 233*! 2+ Xenr1 G! Kissin#er' 9emorand m to t(e President' = bje/t$ N=5 9eetin#' November * < 5(ile' 4! st deno#a +RA3!' skin ta oznaka tajnosti' ;;;!#;n!ed M-nsat/(iv! 22 0a/k 5(an#' %Eear o: Privatization Cives Brazilian President a 7ead in 6 no::)' Kni#(t 6idder' 2*! listopada 233*!; Xe/tor Tbar' UNi/ara# a =ees 6ed &ver Bla/ko ts)' 7os Gn#eles Times' B3! listopada 233*! 2B Nikolas Kozlo::' %T(e 6ise o: 6a:ael 5orrea)' 5o nterP n/(' 2*! st deno#a 233A!; =imon 6omero' U7e:tist 5andidate in K/ ador "s G(ead in 8ote' Kgit Polls =(o;)' Ne; Jork Times' 2A! st deno#a 233*! 2H %Gr#entine President 9arks T(ird Jear in &::i/e ;it( 5ampai#n=t1le 6all1,' BB5 9onitorin# "nternational 6eports' 2*! svibnja 233*! 24 Dan Keane' %=o t( Gmeri/an 7eaders Dream o: "nte#ration' 5ontinental Parliament,' Gsso/iated Press' R! prosin/a 233*! 2* D n/an 5ampbell' %Gr#entina and Ur # a1 =( n U= 9ilitar1 G/adem C ardian ?7ondon@' *! travnja 233*!; %5osta 6i/a e its U= Trainin# at Kg-=/(ool o: t(e Gmeri/as,' G#en/e Eran/e-Press' +R! svibnja 233A! 2A 6o#er B rba/(' UK/ adorPs Covernment 5a tio sl1 Takes "ts Eirst =teps,' NG57G Ne;s' +R! veljae 233A!' ;;;!na/la!or# 2I 5(ris Kra l' %Bi# 5ooperative P s( in 8enez ela)' 7os Gn#eles Times' 2+! kolovoza 233*! 2R Kmir =ader' %7atin Gmeri/an Dossier$ Eree Trade in 6e/ipro/it1,' 7e9onde DiplomatiO e' veljaa 233*! B3 Ceor#e F! B s(' T(e National =e/ rit1 =trate#1 o: t(e United =tates o: Gmeri/a' o jak 233*!' str! B3' ;;;!;(ite(o se!#ov; intervj sa =tanle1jem Eis/(erom R! svibnja 233+' za televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or#

B+ 0or#e 6 eda' %5(avez =a1s 8enez ela Fill P ll o t o: t(e "9E' Forld Bank)' Gsso/iated Press' +! svibnja 233A!; Eiona &rtiz' UGr#entinaPs Kir/(ner =a1s No Ne; "9E Pro#ram)' 6e ters' +! o jka 233A!; 5(ristop(er =;ann' Bloomber# Ne;s' %X #o 5(avez Kgploits &il Fealt( to P s( "9E Gside)' "nternational Xerald Trib ne ?Paris@' +! o jka 233A! B2 "bid!; UK/ ador Kgpels Forld Bank 6epresentative,' G#en/e Eran/e-Press' 2A! travnja 233A! 6e ters' %7atin 7e:tists 9 ll e ittin# Forld Bank Grbitrator,' Fas(in#ton Post'Y3@! travnja 233A!; Koin 5allan and Kris(na C (a' U=/andal T(reatens Forld BankPs 6ole)' Einan/ial Times ?7ondon@' 2B! travnja 233A! BB 9i/(ael Fines' U=(ant1to;n D;ellers in =o t( G:ri/a Protest t(e =l ##is( Pa/e o: 5(an#e)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a 2334!; Brendan =mit( et al!' U5(inaPs Kmer#in# 7abor 9ovement,' 5ommondreams!or#' 4! listopada 233*' ;;;!/ommondreams!or#! E snota$ "bid! BH 0ean Ba drillard' Po;er "n:erno ?Paris$ Calilee' 2332!@' IB! B4 5entral "ntelli#en/e G#en/1' X man 6eso r/e Kgploitation Trainin# 9an allRIB!' ;;;!#; !ed M-nsar/(iv! 4+* Nr;%' li! 9N/iPnj!i 233A!; "!1sandra ?@lir!9 roni' %6/tonsi ii iinn ? iln/l =!i1s " lePs =ti-p?n n# Do;n-' "( l1 =liir ?Beir t@' 2H! kolovoM!a 233*! BA + "/l/ii/ ? aiop/r' %Gid 5on:eren/e 6aises nA!* Billion :or 7ebanese Covernment)' Ne; J rk "(nes' 2*! sijenja 233A!; &sama Xabib' %=iniora Unveils 6e:orm Plan Gimed at " mpressin# Paris """ Donors)' Dail1 =tar ?Beir t@' B! sijenja 233A!; &sama Xabib' %Plans :or Tele/om =ale 9ove G(ead)' Dail1 =tar ?Beir t@' B3! r jna 233*! BI 9o(amad Bazzi' %PeoplePs 6evolt in 7ebanon)' T(e Nation' I! sijenja 233A!; Tris( =/( (' %&n t(e Kd#e o: 5ivil Far$ T(e 5edar 6evol tion Coes =o t()' 5o nterP n/(' 2B! sijenja 233A!' ;;;!/o nterp n/(!or# BR 9ar1 Xenno/k' %7ebanonPs K/onomi/ 5(ampion)' BB5 Ne;s' +H! veljae 2334!; 6and1 Cra##' %Beir t)' 9etropolis' st deni +RR4!' str! 2+' 2*; %G Bombed-& t Beir t "s Bein# Born G#ain - Eit: ll1)' Gr/(ite/t ral 6e/ord +II' br! H ?travanj 2333!@! H3 Bazzi' %PeoplePs 6evolt in 7ebanon)! H+ Gna No# eira and =aseen Ka;zall1' %7ebanon 6eb ilds ?G#ain@)' "nd1pendent' B+! kolovoza 233*' ;;;!ind1pendent!or#; Kambiz

Eoroo(ar' %Xezbolla(' ;it( n+33 Bills' =tr ##les to 6epair 7ebanon Dama#e)' Bloomber# Ne;s' 2I! r jna 233*!; &ma1ma Gbdel-7ati:' %6isin# Erom t(e Gs(es)' Gl-G(ram Feekl1' B+! kolovoza 233*! H2 David Er m' %5o nter:eit Ne;s)' National Post ?Toronto@' 2*! kolovoza 233*! HB %=painPs Gznar 6 les & t Talks ;it( BasO e Cro p KTG)' Gsso/iated Press' ++! o jka 233H! HH Klaine =/iolino' %"n =painPs 8ote' a =(o/k :rom Demo/ra/1 ?and t(e Past@)' Ne; Jork Times' 2+! o jka 233H! H4 =antis da Kka/(ai' %T(is 7and "s & r 7and)' Ban#kok Post' 2! o jka 2334! H* Tom Kerr' Gsian 5oalition :or Xo sin# 6i#(ts' %Ne; &rleans 8isits Gsian Ts nami Greas - =eptember R-+A' 233*)' ;;;!a/(r!net HA "bid! HI Kerr' %PeoplePs 7eaders(ip in Disasrer 6e/over1$ 6i#(ts' 6esilien/e and Kmpo;er-ment)! HR Kerr' %Ne; &rleans 8isits Gsian Ts nami Greas)! 43 6i/(ard G! Febster' %N!&! = rvivors 7earn 7essons :rom Ts nami 6eb ilders)' Ne; &rleans B siness' +B! st deno#a 233*! 4+ 6esidents o: P bli/ Xo sin#' %P bli/ Xo sin# 6esidents Take Ba/k T(eir Xomes)' press release' ++! veljae 233A' ;;;!peoplesor#anizin#!or# 42 e ote :rom 0osep( 6e/asner! =teve 6itea' %T(e Dream Team)' Times-Pi/a1 ne ?Ne; &rleans@' +! kolovoza 233*! 4+A G 7egi/on o: Terror' +2R G e estion o: Tort re ?9/5o1@' HA Gbd lla(' G(med' B2R Gbramo::' 0a/k' B3A' HBR Gb C(raib ?zatvor@' BB' ++*)' B+I' B*+-B*B' BA2) G//ent re' 2R* G/tion G#ainst X n#er' BR* G/tionGid ?nevladina dr #a@' BR+' BRB G/ na' 5la dia' +2A' B23 Gd Xo/ 5ommittee on 5(ile ?amerika korpora/ija@' A+ G:#anistan' +2I' 23A' 2*A)' 2RI' B*3' H+I G:riki na/ionalni kon#res ?GN5@' +R2-2+B' HHB' H43!

v! Povelja slobode! G#en/ija za na/ionaln si# rnost ?N=G@' 2RB' 2R* G#resto' 0o(n' BB3-BB+ G(med' 6( (el' BB+ G"D= kriza' 6 siji' 2BB patenti za lijekove' 2AA' 2IB 0 noa:rikoj 6ep bli/i' 233' 23B G"C ?korpora/ija@' 2*A Glbats' 0ev#enija' 2B2 Glbri#(t' 9adeleine' 2**-2*A Glegander' 0ane' 2RB Gl:onsin' 6a l' +4A' +*+' +*4 Gli' Xai' B*2-B*B Glla;i' Gli Gbd lGmir' +* Gllba #(' 0osep(' 2II' B3I' H3B Gllende' =alvador' A3' A+-A2' AH' A*' A*' I3-I+' II' +33-+3+' +3A-+3I' +R4' HHB-HHH al-eaida' 2RI' BHI' H3R al-6a(im' G(med' BH3) al-=adr' 9oOtada' B42' B4I' B**' BA+ al-=a:i' Gli Gbdel Xakim' B4I Glso#ara1' 9aria 0 lia' 2BI Glir' tort ra ' HI' +2I-+2R Gman 6esorts' BIH Gmeri/as Fat/(' +2H Gmerika dr #a inenjera' H3A Gmerika dr #a za #ra.anske slobode ?G57U@' 2RA'B*2 Gmeriki instit t za pod zetnitvo' +B' 2B' B+4' B2+ Gmnest1 "nternational' 4B' +23-+2B amnezija' kao posljedi/a elektrooka' BB-B*' BA-BI Gmo/o! ?na:tna kompanija@' 2BI G96 5orp!' 2BI GN5! v! G:riki na/ionalni kon#res Gn/(el' David' B2 Gnderson' 0a/k' A2 Gndre;s' 5assandra' +* Gn#lo-Gmeri/an ?korpora/ija@' 234 anti#lobaliza/ija' BI4-BI*' BRH potakn ta kapitalizmom katastro:e' 2A2-2AB v! #lobaliza/ija Gntillano' Gndr\s' HB* apart(ejd katastro:e' H+2' H+BH+H' HB4 Gppeal Tele/om ?0 na Koreja@' 2A3 Gra:at' Jasser' H22' H2*-H2A Grar' 9a(er' B2* Grbatov' Ceor#i' 2BH Grbenz C zman' 0a/obo' ** Grendt' 9arian' +A2 4+R G! i revol /ija Qikak/ kole' +A' +**-+*I' B2B ' R+-R*' RI-+33' +32' +3H-+34 Gr#entinska a#rarna li#a' ++2' +2R Gr#entinski trib nal protiv im niteta'

+2I-+2R Grmita#e' 6i/(ard' B4H' B*4 Grti#as' 0ose Cervasio' +3A G= K G Bro;n Boveri' 2I2-2IB Gs(Britt' H3B Gs(/ro:t Cro p' 2RB-B3I Gs(/ro:t' 0o(n' B3A-B3I Gs(more "nvestment 9ana#emenr' 2*A Gsl nd' Gnders' 2B3' 2BH GTiT' 2R4 G stralija' ++A' 2HA' 2**' BAR G tomatski s stav za /iljanje ?GT=@' 2RA G toritarne ideolo#ije' 2A-2R Gven' Pjotr' 2+I' 22+-222 azijska banka za razvoj' BIH Gzijska kriza' H+R povijest' 2*+-2A3 trajne posljedi/e' 2A3-2AB Gznar' 0os\ 9aria' H44 Ba/evi/(' Gndre;' 2R+ Ba/(elet' 9i/(elle' HH4 Bake s Plaza de 9a1o ?Gr#entina@' ++A-++I Baker Botts ?odvjetnika rvrtka@' B+3-B++ Baker' 0ames R4' 2*I' B3I-B++' B*I :inan/ijski s kobi interesa' B3IB++ Baker' Ken' 22 Baker' 6i/(ard' +2 Bal/ero;i/z' 7eszek' +A3' +AA-+AI' +AR' 2HI Bald;in' 9aitland' H+ Ban#kok "nvestment ?korpora/ija@' 2*I Bank Boston' +*A Bank 7e mi ?"zrael@' HB2-HBB Bank o: Gmeri/a' A+ Banzer' X #o' +HH' +H*-+HI Bars(e:sk1' 5l rl/n/! 2A3 liiir1onPs' I?@ Battles' 9ike' +A Ba drillard' 0/an' H4+-H4+ Ba1er' &svaldo' ++4 Bazzi' 9o(amad' H4B Bearin#Point ?konz ltantska tvrtka@' BH3 Be/(tel ?korpora/ija@' 2+' +H2' 2BR' 2A3' B32' B+2' B2A)' BHI-B4+' B*A! H3I' H++' HH4 Be/ker' Car1' 4* Bedre#al' C illermo' +HA-+HI bedreni/a' panika listopad 233+!' 2IR Be##' 9oazzam' ++* Bela:onte' Xarr1' BRI Belka' 9arek' BBH-BB4

Bell 5anadm' 2A3 Bell' Daniel' 4A Bello' Falden' 2*B Ben-Gmi' =(lomo' H2B' H2*-H2A Benn' Ton1' +BI benzin' BBH-BB4' BIA' H32-H3B! v! na:ta Berezovski' Boris' HBI-HBR )Berkele1jska ma:ija) ?"ndonezija@' A4-A*' IB'+24' +B4' 2*4 Berlinski zid' pad' +A3-+A+' +AR-+I3' +R4 Bernstein' 0onas' 22I besk nirvo' +B*' 2BB' BAI bin Talal' Gl;aleed' 2*R Bioport ?proizvo.a /jepiva@' 2IR Birmin#(am' 9i/(ael' B+I-B23 Bivens' 9atr' 22I Bla/k' 5onrad' HBI-HBR Bla/k;ater' 2+' 2AI' BHA' B4R' BA+' H3R' H++-H+2 politika' H++ Blair' Ton1' B4I' BAB Bland:ord' Dave' H3I Blitzer' 5(arles' 224-22* Blitzer' Fol:' B+H Bl e "e?0G6@' 2+3-2++ 423 "Finj!! 2o' 2%r' B3H' B+B B+H' HB2 Xo#!itstvo iMraMin/ razlike ' 2B' 2*' + +H-++4' +IH' +II-+R3' +RB-+R4' 2++' 223' 22*' 2BB-2BH' 2**' 2A3' 2A2' BI+-BI2' BIH-BI4' BR2' BRR-H33' H+2H+B' HBB' HBI-H4H kr #ovima kapitalista katastro:e' 2RR-B33 po(lepa i' 2B3-2B3 porast nejednakosti' R3' RH' RR-+33' B4H-B44' BRA raspodjela' 23R smanjenje razlika ' *2 v! siromatvo; plae bojkoti' koritenje b! javnosti' +R4 Bolivar' =imkn' +3A Bolivija' 22R' HHI ekonomska katastro:a' +HB-+H4 izbori' +HH slom vlade' +BA %okovi) koji s se primjenjivali' +H*-+43' +4B-+44 Bolivijska alternativa za Gmerike ?G7BG@' HHI-HHR Bolni/a 5(arit1 ?Ne; &rleans@' BRR-H33' H3* bombai-samo boji/e' B23' BAR' BR*' H2B

Bond' Patri/k' 233 Bono' 2H3 Boot(' 0erome' 2*A Booz Gllen Xamilton ?konz ltantska tvrtka@' 2R4' B3I' H3I' H42 Bordaberr1' 0 an 9aria' +*+' HBI Bor#es' 0or#e 7 is' +BA Bortno;ska' Xalin#' +AR Boston Clobe' 22H Bo;art' Falter' BA Bo;en' =t art' B*I' BAH Bo;ersog' 0on 5' B*I BP ?Britis( Petrole m@' 22I' B3*' BBI' B*R Brazil' *2' *R' R*-RA' +HH' +*3' +*I' +R*' 243' B2B' HHA' HHR i revol /ija Qikak/ kole' *A' B2B Brazil$ Nik d vie ?izvjee@' R*' +3R' +++ Bre/(t' Bertolt' B4B Bremer' 7! Pa l' """' +*' B3R' B+R' B2B' B*A-B*I' BA+' H+2 dolazak "rak' BB2' BB4 ekonomski /ar "rak ' BB4-BH3' BHB-BH4' BHI' B42' B*3' B*R pozorenja na prot dare slobodnoj tr#ovini' B4B-B4H Brian' Danielle' B+2 %5i#la) ?ileanski ekonomski pro#ramMprir nik@' AI' +HR' +*H kao dravna politika' I2-IB Brinkle1' Pa l' B*I Britis( Cas' +H3 Britis( Tele/om' +H3' 2A3 Bro;der' Filliam' +A3 Bro;n i 6oot ?podr ni/a Xallib rtona@' 2IH-2I4' B+4 Bro;n' 9i/(ael' B3I' H3+ Br no' 9i/(ael' 24B-24H Br t s' Dennis' 23R B d(oo' Davison' +*H' 24H-24* B l#ari' BI4 B njan' K( n' 2** B rston-9arsteller ?tvrtka za odnose s javno @' RB' ++B B s(' Ceor#e X! F' 2+4' 2HA' 2I2' B3+' BB4) i administra/ija' +A4' 2HB-2HH' 2IH-2I4 B s(' Ceor#e F' +B*-+BA' B23-B2+' B2B' B4*' B4I i administra/ija' +B' 23' 24' 2A' IR' +*I' 2BH-2BH' 2IA' B3A' H3+-H+3 irenje ovlasti izvrne vlasti' 2R3' B32 za#ovara privatiza/ij ' 2I+' 2I* B s(' 0eb' 2I* B s(' 7a ra' 2A4 B siness 6o ndtable' H++ B sinessFeek' IA' RB' +H4' 2*R' H2* 5aballero' Eloren/io' H4 42+ 5amdess s' 9i/(el' D4H' 2*2 5ameron' dr! K;an' BB-BH' B4-BR'

H2-HI' 4H-44' 4A-AI' B2H' B*4' H44 5anizaro' 0osep(' +2 5apital 5orre/tional 6eso r/es' 2IA 5apitalism and Ereedom ?Eriedmanov mani:est@' 2*' *B' I2' II 5arl1le Cro p' 2*I' B+3-B++' BH3' BAH 5arot(ers' T(omas' +I3 5arre:o r' 2*R 5assid1' 0o(n' 2H2) 5astello Bran/o' X mberto' AB 5avallo' Domin#o' +4I' +**-+*I' 2BR' 24B' HBI-HBR 5entar za latinoamerike ekonomske st dije ?5(i/a#o@' *A' +2H 5entar za obramben politik ?=GD@' H23 5entral "ntelli#en/e G#en/1 ?=GD@ v! 5"G 5entri za nadzor i preven/ij zarazni( bolesti' 2R3 5erletti' U#o' B2 5X29 Xill "n/!' BH+' BR3' H32' H3R%' H+H-H+4 5(andrasekaran' 6ajiv' BB+)' BH* 5(arles =/(;ab' 2*3 5(ase 9an(attan' RB' +4R 5(avez' X #o' AB' HH3-HH+' HH*-HHI 5(e/k Point ?izraelska zatitarska tvrtka@' HB3 5(ene1' Di/k' HR' 2HA' 2*I' 2RB' B3B-B3H' B+B' B+4' B2B' BB4) :inan/ijski s kobi interesa i' B34-B3A postaje direktor Xallib rrona' 2IH-2I* pri(odi vojne ind strije i' 2I4-2I* za#ovara privatiza/ij ' 2I+' 2IH 5(ene1' 7iz' B2+ 5(ene1' 71nne' pri(odi vojne ind strije i' 2I4-2I* 5(esapeake "nnovation 5enter' B33 5(evron' B3*' BBI' H++' H+I 5(iarelli' Perer F' 44' B*I ekonomske simlije ?? "n' a#o@; ideolo#ija kapitalizma katastro:e i; 5ikako sve ilite 5(inas Ne; &rder ?Fan# et a(@' + I* 5(oi/ePoint' 2R* 5(ristop(er' Farren' 22H 5"G ?5entral "ntelli#en/e G#en/1' =GD@ djelovanje protiv Gllendea' A+-AB' AH' A*' +33-+3+ djelovanje protiv = karna' AB-A* dravni dari koje je ini/irala' **' I3-I+

:inan/iranje 9e. narodno# pravno# odbora' +2+ %nesvakidanja izr enja) i' HR' 4B' R* podrka ( ntama 0 no#a / nja' R*-RA povezanost sa zakladom Eord' +2*) privatni sektor otima djelatnike' H+3 tort ra i' 2H' H4-HR' 42-4B zanimanje za eksperimente %psi(ike vonje)' B2-H4 5itibank' *B' +4R' +*A' 2*3 5iti/orp' 2BI 5iti#ro p' BBI' BI4' HB+ /jenovni okovi' zemlje razvoj i' +*3-+*+ 5lark' Kat(leen' B++ 5larke' 6i/(ard' B3I 5linton' Filliam 0!' 22+-222' 2HH' 2IH-2I4' B2+) adminisrra/ija i' 22*' 2BH' 2*3' 2I3' 2I*' B33 zatvaranje ?izraelske #rani/e@; posljedi/e' H24-H2A 5o/a-5ola' 2*R' B+B 5odel/o' R+ 5o#eneration ?Tajland@' 2A3-2A3 5o(en' 6i/(ard' B+I 5o(en' =tep(en' 2+B' 2+A 5ollins' Gnne' BA) 5ollision 5o rse ?Norris@' B2+) 5omp ter =/ien/es' 2I*) 5oms r' +HA 422 i onvm/' HB3 ? !!n;!i1' %Y++' B+3-B++ ?lo6Ponm' "/r/n/e' HB*-HBI 5orr' Kd;in' +HA 5orrea' 6a:ael' HHH' HHA' H43 5o nterintelli#en/e Eield G/tivit1 ?5"EG; U!=!@' 2RB 5o rtois' =tep(ane' 2I 5PG! v! Privremena koali/ijska vlast ?5PG' "rak@ 5reative Gsso/iates ?obrazovni konz ltanti@' BH3 5redit = isse Eirst Boston ?banka@' 22* 5risis 5ons ltin# Pra/ti/e' BB*' B4B 5rna knji#a kom nizma ?5o rtois' et al!@' 2I 5r z' Penelope' 2H3 5rveni kri' 42' 2I+' B*+' B*2' H3A-H3R 5 ban = #ar 5ane 5orp!' *4 5 bi/ De:ense Gppli/ations' BA2-BAB

5eenija' rat kao skretanje pozornosti' 22A' 2BB 5ikaka kola ?ekonomsko pravovjerje@' +4' +A' +R' 2B' 2R' 4*-*H' AI' IB' R+-R2' +3*' +23-+2+' +2H-+24' +BH' +*+' +**-+*I' B2B' BHB-BHH' B4+-B42' BRA' H32-H2B' H2I' HBA-HBI =tate Department' promi/anje' **-*R v! %8ain#tonski konsenz s) ?ekonomska politika@ 5ikako sve ilite' +4' 4*-4A' *3' *H Qile i revol /ija 5ikake kole' +4' +A' **-*R' B2B ovisnost o pri(odima od prodaje bakra' R3 povratak o#ranienoj %demokra/iji) 23+ okovi koje je pretrpio poslije dravno# dara' AI' I3-IB' I*-R3 tort ra ' HI ske promjene' pori/anje' H+2' H23 5 bajs' Gnaiolij' 22A Dae;oo' 2*+' 2*I Daimler5(r1sler 5orp!' ++2 Daleo' Cra/iela' +4I Daniels' 9it/(' 2IA Davis' 9ike' H3H de Bea voir' =imone' +2I-+2R De Beers ?korpora/ija@' 234 de 5astro' =er#io' AA' I2' IH' I*' ++H de Klerk' E! F!' +R*-+RA' 23R de la Parra' 9ar/o Gntonio' ++H de la 6 a' Eernando' 2BR De 7a 6 e' BBA de 8i/enti' Gz /ena' +2B) De:ense 8ent re 5atal1st "nitiative' 2R2 de( maniza/ija' lo#a tort ri' B2A-B2I Demokra/ija Den# biaopin#' +IB-+IH' +I*' +IA-+II' 22A' 2*A' HHB depresija ?ekonomska@' 24A-2*3' 2**-2*A nametanje' +*' 2B' +*I' +IB-+IH' +II ne spje( "rak ' BH2-BHB prvi pro/vat "rak ' 2A4-B4* v! dere# la/ija nakon 8elike krize' *B-*H' I+ Desai' Gs(;in' 23A %developmentalizam) *2' *H-**' HHB 5ile' planirano irenje' *R-A3 mjere protiv' *2-*B' R2' +3A Dilema iz Davosa' H+*-H+A' H2+ dje/a' post panje sl ajevima kad s roditelji pritvor ' ++A-++I Dobbs' 7o ' 2*3' HH+ doktrina oka' +A-+R' 24' 2R' +H3-+H+' +I+-+I*' 2+I' 223' 2A2' 2I+' BHB' H3*' HHB' H42 ne spjesi' B*+ Dor#an' B1ron' BHR Dossari' 0 ma( al-' 4B Do1le' 7en' A4% 42B n tar' + +3' 2+4' 222' BH2' BH4' B**' HBA' HH3-HH2' H4I! v!

%povratni dar) %dr tvo vlasnitva)' IR' +B* dr tvena klasa! v! klasne razlike ?dr tvene@; so/ijalizam ?demokratski@' stra(ovi' HHB dr tvene zatitne mree' prora nski rezovi' +4'+*' *H' I2' I*' +HI' +*B' +*A' +AR' 22+' 224' 24+-242'2*B' H3* Dravna po(a ?Kanada@' HB* Dravno sve ilite ?"ndonezija@' A4' +24 d # ?dravni@ djelomini otpis' +H4' +*H' +A4' +AR d nika kriza' 24+' HHA! v! D # ?dravni@; kamatne stope' klj ni pokreta kapitalizma katastro:e kanadski' 24+-242' HB+-HB2' HBI-HBR klj ni pokreta kapitalizma katastro:e' +4I' +*3' +*+-+*2' nap (avanje' +4A otpis' 2+4' 2H+ Gr#entini' +4 I-+*3 Brazil ' +4A' +*3 Qile ' +4I-+4R 0 noa:rikoj 6ep bli/i' 23I-23R Kini' +4I 7ibanon ' H42 Poljskoj' +AH-+A* 6 siji' +4I' 2+4 Ur #vaj ' +4A D #ard' 0o(n' HB4 D lles' Gllan' *4 D lles' 0o(n Eosrer' *4' B3B D niki ok' +4R-+*2' 23R%' 2AB' HH* D1n5orp' BH3' BHR' H+B Ka#leb r#er' 7a;ren/e' 2HB Kd;ards' =ebastian' +*2 Kisenber#' 5arol1n' 2H* Kisen(o;er' D;i#(r D!' 23' *H-*4' 2I2' B3B ekonomija katasrro:e v! ekonomija J@V BP@2' !8@i' +3H-H34 Kkonomija slobodno# Mila' problemi' 4I ekonomija' *2 ind strija %si# rnosti) i njezini proizvodi' 2RA-B33' H2R-HB4 lo#ika %prelijevanja)' 23B' 2++-2+2' BR3-BR+' HBI protek/ionizam' *+-*B ra nalni modeli' 4A v! kapitalizam' 5ikaka kola ?ekonomsko pravovjerje@' slobodno trite' ekonomija' %8ain#tonski konsenz s) ekonomska mo izvan politiko# nadzora' +R*-232' 23I-2+B prikrivena kao nevana' 2R+-2R2' B3H ekonomska ok-terapija nakon ++! r jna' 2R3-2R2 %neizravne tete) kao posljedi/a'

2B2-2BB prividna vanost' 2HI-2HR' 2A4 reak/ije protiv' HH3-HH2 v! kor p/ija ?vlade@' dere# la/ija' nametanje' kapitalizam katastro:e' 99E' za(tjev za provedbom ekonomske ok-terapije od strane' siromatvo' privatiza/ija' nametanje' nasilna provedba ok-terapije' javna potronja' prisilno rezanje' bo#atstvo' =vjetska banka' ekonomska ok-terapija za Xond ras' BII za 9aldive' BR+-BRB za -ri 7ank ' BIABR+' BR*-BRA eksperimenti podr j senzorne depriva/ije' H3' H* Kkvador' +BA' +4+' HHH' HHA' H43 Kl =alvador' B*H' HHA Klbit' HB2 42H 7io %i/rapiZ!YU! "li ""P ?v! /l/ktrokonv lM!iviia terapija@ kao tort ra' BH' BA' H4' HI-HR' 42-4B' RA-RI' ++2' B*3' B*B-B*4 elektrokonv lzivna terapija' B2' BA' BI-BR' Klstner' 0o(n' B33 Kmman el' 8i/tor' ++B-++H Knders' David' H3B Knron' 2B*' 2BI' 2IR' B4R' HBR Knter#1' H3* Kr(ard' 7 d;i#' IA) Kri/son' 6i/(ard' 2BH Kri/sson' 2*R Ks/obar' Eilemon' +4B Kspinosa' 9aria Eernanda' HHA Kt/(e/olatz' 9i# el &svaldo' +3H' ++B K ropska nija ?KU@' +R3' +R*' 2BH Kven-Kzra' 0a/ob' HB2 Kgport-linport Bank! v! U!= Kgport-"mport Bank Kggon9obil' B32' B3*' B+R' BBI' H+I' H23' HB+ Ealklandski rat ?+RI2!@' +I' +BI-+H3' +4* Earma/e tska ind strija' vojna zatita' B32 :armeri' napadi na' ++2 Earrak(an' 7o is' H+R East 5ompan1' Gll Ea1' Cen! Ceor#e' BA2) EB" ?=avezni istrani biro =GD@' 42' 2I*' 2R4-2R*' BB+' H2R' HB+ EDG! v! Uprava za lijekove i (ran ?=GD@ %:ear tip) ?obrambena strate#ija@' B2* Eeierstein' Daniel' +32 Eeit(' Do #las' B+4 Eeitlo;itz' 9arO erite' + +H' +2R) EK9G' 2II' B3I' BB2' H3B-H3H' H+B' H+4' H4H nepo zdanost' H4A plja vlada i' H33-H3+' H3R-H+3 "rrr/1ra' 7ilia' P@W@' +33 Ee lner' Kd' 2I2' 2II Eiat' +++-++2 Eilipini ekonomska depresija' 24R pokoravanje 99E-ovim za(tjevima' 2*2

tort ra' HI Einan/ial Times ?7ondon@' +BI' 2A2' H43 Eirestone Tire i 6 bber' +H2 Eis/(er' =tanle1' 22*' 2HA-2HI' 2*2-2*B' 2AB' H2I' HHR Eleis/(er' 9i/(ael' BH2' BHA El or' B+B' H32' H++' H+B Eontaine' Grt ro' I2 Eorbes' 22*' 2B*-2BA' H2R Eord 9otor 5o!' +++-++2' +2*-+2A' +2R' +4R Eord' Kdsel' +2* Eord' Cerald' 2A*' B2B Eord' Xenr1' +2* Eort ne ?asopis@' 2*' A4' +BB' 2AI' H2R Eo r =easons' BI4' BR2 Eog Ne;s' B+H' H2+ Eran/o' Eran/is/o' H44 Erank' Gndr\' v! C dner' Erank Gndr\ Eree to 5(oose ?PB= televizijska mini-serija@' +H2' +AI Ereire' Pa lo' +3A Erente' Gmplio ? r #vajska koali/ijska stranka@' HH3 Ere d' =i#m nd' BA' +3I' B*4 Eriedman' 9ilton' AR' I3' IA' ++*' +BB' 2BB' 2HR' 24R-2*3' 2IR-2R3' BBA' HH* dobija prilik ispitati ekonomske postavke 5ikake kole' ** dobitnik Nobelove na#rade' +23 doktrina oka i' +H-+4' I4-I*' +H3-+H+' +I+-+I*' 2+I' BHB' H3A ?v! Eriedman' 9ilton' kapitalizam katastro:e i@ za#ovara trine %slobode)' 2R 424 idealistiki nazori' 24-2*' 4A-4I' *B' I2' ++R' +H4' +*2' +RI' 24+' 2A3 kapitalizam katastro:e i' +A-+R' AI' +H+' +4*' +*+' 2B*-2BA' 2R+ mentor 6 ms:eld ' 2I+-2I2 nezadovoljstvo Nigonovom ekonomskom politikom' +BB-+B4 nje#ova navodna od#ovornost za krenje lj dski( prava' +3B' ++R-+23' +II' 2*A samo kao %te(niki savjetnik)' ++* sljedbeni/i' *I' +**' H32 smrt' 4I' HBA Eriedman' 6ose' +B*' +IH Eriedman' T(omas' 23' 23H' 2A2' B2+-B22 Er m' David' +R-23' BB4' H4H E k 1ama' Eran/is' 2*' +I++I2' +R2' 2HA Cajdar' 0e#or' 2+I-223' 22H' 22R' BBH-BB4' BH2 Calbrait(' 0o(n Kennet(' *+ Caleano' Kd ardo' +4' AR' +3A' +3R' ++R' HH4 Calerias Pa/l:i/o ?tr#ovinski /entar

B enos Gires @' ++A Caltieri' 7eopoldo' #eneral' +BA-+BI Cand(i' 9! K!' +B+ Cardiner' =am' B3+ Carner' 0a1' BBA Carten' 0e::re1' 2*R Carve1' 9ar/ s' +RH Carzkn' 0 d#e Baltasar' +34 Ca1oom' 9a moon Gbd l' BRB Cazprom ?r ska ener#etska kompanija@' 22I' B+3 Celb' 7eslie' 22B Celb' =tep(en' 23* Ceneral Kle/tri/' 2*R' B34' H23 Ceneral 9ills ?korpora/ija@' +H2 Ceneral 9otors 5orp!' "ll' +H2' BBI #eno/id' +3H-+34' +3I-++3' ++A Cerrit1' Ned' A2 Cett1 &il' +H2 Cilead =/ien/es' 2IB-2IH' B32' B3H Cill/i-man' Dan' H22' HBH Cin#ri/(' Ne;t' BI* Citten#er' 0o(n' H4 Ci liani Partners' B3I Ci liani' 6 di' B3I Clinski' Dmitri' 22H #lobaliza/ija' 22' 24I-24R' 2R*' B2+r/' BIA' BRH' HHA' HHR-H43! (vale' 2A2 navodno neizbjena' 2+B v! anti-#lobaliza/ija znakovi ekonomsko# zdravlja' 2*3-2*+' H22-H2B Colan Cro p' HB+ Coldber#' 0ona(' H3+ Colden' Bill' 2RA Coldman =a/(s' 2BI Conzales' Glberto' 43 Cood Xarbor 5ons ltin#' B3I Corbaov' 9i(ail' +AH' +AI' +I3' 2+H-2+A' 22+-222' HHB Cordon' 9i/(ael' B4* Corin' Cri#orij' 2+H Cottlieb' =idne1' H4 Co lart' 0oao' *R' AB-AH Cra(am' Do #las' B+2 Cra(am' Patri/k' BHH #rani/a' si# rnosne mjere' 2R4-2R* Creenspan' Glan' 2*2 Crinspan' 6i/ardo' +HR Cross' Daniel' 2A* Crossman' =teven' H2R C antanamo ?zarvor@' 2+' BB' 4+-4B' ++*)' 2RA-2RR' BB+ C ardian ?7ondon@' +BR' B2I' BR+ C evara' 5(e' A3' +3I' +4*' +R4' HB* C idotti' Pablo' +** C l:stream' 2I2 C mede' Filliam' 23+-232' 234-23*' 2+2 C nder Erank' Gndr\' *I' II' +3I' 2BB' 24H C sev' 8ladimir' 2BB C sinski' 8ladimir' HBI 42* ? Y"G ina ilj/liiv!mja ' *4 n im!i' N9 Xabib' 9amdo (' 4+ Xa##ard' =tep(en' +B4' +*R Xalimi' Cisela' +2R Xallib rton' 2+' 2RA' B32-B3B' B34-B3*' B+3' B23' BBR' BHA' H32' H3R)' HHI!

iz#radnja vojni( baza' BH3-BH+' B4+-B42 nap (avanje ra na' BB3) #ovori "rak ' BA2' BAH v! Bro;n i 6oot vojna potronja i zarade' 2AI' 2IH-2I4 vojna lo#a' 2IH-2I4 zajameni dravni zajmovi' 2IH-2I4 Xamas' B23' H2+' HBB Xamdan' Kamal' H42 Xammes' T(omas' BHH Xani' 5(ris' 232 Xansol' 2A3 Xarber#er' Grnold' 4*' *+' *I' A+' I4' R2' ++*' +23' +*2 Xarb r1' 0enni:er' HR Xariri' 6a:iO' H4B-H4H XarperPs' BHH Xarris' 0o(n' 2R3-2R3 Xarrold' Peter' BI4 Xarvardski instit t za me. narodni razvoj' 2+R' 22R Xarve1' David' +II) Xato m' 6aida' H4B Xaveman' 0ames' BHA Xa1' 0onat(an' 22R-2B3 Xa1ek' Eriedri/( von' 2*' *3-*+' IR' +B2-+BB' +B*-+BA' 2+I Xealt( Net' BA2 Xebb' Dr! Donald' H+-HB' H*-HA Xeldret(' Car1' H3H Xeller' Falter' *I) Xelms' 6i/(ard' A+ Xelp 0et ?tvrtka koja or#anizira p tovanja tren /ima krize@' H3I i i/iBii' dvri i' !1 i !M<!A + " " le;lett-Pa/kard' 2*R Xezbolla(' B23' H3R' HBB' H42 pomo obnovi 7ibanona' H4B-H4H Xillman' Cerald' B+B' B+4 (ipoteza krize' +H+-+H2 Xireskom' 6i/k' H+H X"8! v! G"D= Xodorovski' 9i(ail' 22I' HBI Xollin#er "nternational' HBR Xond ras' tort ra i bojstva ' H4' HI Xone1;ell' B34 Xon# Kon#' +B4' +IB-+IH' H22 Xoover "nstit tion' 2*3 Xor#an' David' B4B Xorner' 5( /k' #eneral' B22 Xo;ard' 0o(n' A4 X=B5 ?banka@' BBI' B*A X man 6i#(ts Fat/(' B*3-B*+' B*B X nt &il' B+B X ntin#ton' =am el' +BA X ssein' =addam' +2I' 2BH' B3*' B++-B+2' B2+-B22' B2*-B2A' BHB-BH4' B4H-B44' B4I' B*B' B*R X1 ndai' 2*+ "GP Forld;ide =ervi/es "n/!' BA2 "B9' +4R ideolo#ije' opasnosti' 2A-2R ideoloki povratni dar' BHB-B42' B4H' B4I-B*+' H+R "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' ?5(andrasekaran@' BB+) "ndija' ekonomske posljedi/e ts namija' BR+-BR2 "ndonezija ekonomska depresija' 24A-2*3 ekonomske posljedi/e ts namija ' BR+-BR2

posljedi/e dravno# dara iz +R*4! ' AB-A* ind strija osi# ranja' 22' BB* in:la/ija' IH' +BB' +B*' +HB-+HH' +HR-+43' +*+' +AH kao znak trini( restrik/ija' IH' I* skriveni zroni/i' 24I-2*3 42A Qile ' +*' IH' IR-R3 Njemakoj' +HH Poljskoj' +AH =GD!' +BB' +H+-+H2 T(at/(eri/inom Ujedinjenom kraljevstv ' +B* sl #e in:orma/ijske te(nolo#ije' ?vlada =GD@' privatiza/ija' 2I* "nnovative Kmer#en/1 9ana#ement' H3+ "nstin/tive =(ootin# "nternational' HB+ "nstit t Gdam =mit( ?Ujedinjeno kraljevstvo@' BH3 "nstit t 5D! Xo;e ?Kanada@' 24+ "nstit t 5ato' 2B' +H2' 2*+' B+4 "nstit t Eraser ?Kanada@' 24+-242 "nstit t 9ilken' 2*3 "nstit t za #lobaliza/ijske st dije ?9oskva@' 222 "nstit t za politike st dije ?Fas(in#ton@' +32 "nter-Gmeri/an Development Bank' +4R "nterbre;' 2*R "nternational Ni/kel 5o!' *4 "nternational 6ep bli/an "nstit te' B4* "nternational =e/ rit1 "nstr /tors' HB+ "nternational Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 ?"TT@' A+-A2' IB' RB' ++*' B+B "n 8ision' H23 "Obal' Gsi:' BB+ "rako pravno vijee' B44-B4*' B4I "rak ?vlada@' otpis d #ova i' B+3B++ "rak' +2R' 223' 22R /ivilne rtve ' BH2 /ivilni zatvoreni/i ' B4I-B4R doktrina oka ' +* ekonomski okovi' BB4-BHA' B4B-B4H loe vo.enje rara ' HBA nestanak' B4+ ne spjela obnova' BHA novi Ustav' BH4 odabran za invazij ' B23 0Plj!l' " F' """""+8 "" ` `' !'H++P'PT P

postrojbe aPii! lii )' B** ok sporedbi s r skim okom' 2BH-2B* v! Privremena koali/ijska vlasi vjerski s kobi' BH2' B4+ vlasnitvo nad na:tom' B44 vojne opera/ije ' B2A za stavljanje demokra/ije' BH2 BHB ivot na teren ' B+I-B23 "ran' **' +BA "raO =t d1 Cro p' B+3' B*I ispitivanje' privatiza/ija' 2AI "stoni Timor' 2A+ "zdaja kao sredstvo nitavanja solidarnosti' ++* "zrael dr tveni i politiki nemiri ' H22-H2A ekonomija nasilja ' H2+-H22 ekonomija visoke te(nolo#ije ' H2*' H2I-H2R kao >elena zona' HBH-HB4 politika ekonomije si# rnosti ' HB2-HBB r ska mi#ra/ija' H2B s kobi ' +2R vojna potronja ' H2I zatvaranja i' H24 %izr enje) %osoba od posebno# interesa)' 2RA' B33' B2*! v! 5"G' %nesvakidanja izr enja) 0!P! 9or#an i 5ompan1' *4' +*A%' 2*I 0a/kson' Br /e' B+2' B+4 0a/kson' 9i/(ael P!' H+3 0ara' 8i/tor' +3A' +3I 0ar zelski' #eneral' +A2 javna potronja prisilni rezovi' +*' I2' +*B! so/ijalni radni/i' napadi na' ++2-++B 0elj/in' Boris' +I' +44' 2+4-2BH' 2BA-2BI' 2H+-2HB' 2H*' 2HR' H2B-H2H' HHB pro#laava izvanredno stanje' 42I @i-NSjS/m-ii li9i-rn!iiion!il liip lPlannin#' 2W@A 0ian# >/niin' + I4 "van lPavao ""!' papa' +A+ 0 akali' Kndes(a' H3A' H4A 0 na Koreja ekonomska kriza ' 24R ekonomski spje(' 2*3-2*+ pokorava se 99Eovim za(tjevima' 2*2-2*B 0 ni nj' *2' *4' *R' R+' +23' +2*' +HI! v! Gr#entina; Qile; Ur #vaj 0 no sve ilite ?Gr#entina@' +3I 0 noa:rika 6ep blika; v! 0 na G:rika' R2' H4+ Dravna banka' +RI+RR kraj apart(ejda ' +I3' +RH-23+ %okovi) ' 234-23* ++! r jan 233+!' 2IA-2R3 kao izlika za nametanje nepop larni( politiki( pro#rama' +A-22' HR-43' +H3' 2*R' 2R+-2R2' 2R4-2R*' B2+ kapitalizam katastro:e i' 2R+' B3B-B34' B3I-B3R' B+4' BB*' H2I' HB2-HBH po ke' H4+ v! Dilema iz Davosa

Ka/z1nski' 0aroslavv' HH+-HH2 Ka/zvnski' 7e/(' HH+-HH2 Kadane' Kat(1' AH Ka#arlitsk1' Boris' 222-22H Kai: Tos(iki' 2+4 Kalaiselvam' =eenivasa#am' BI2 kamatne stope' klj ni pokreta kapitalizma katastro:e' +*3-+*+' 24+ Kanada' *+' ++A' 2HA' 24+-242' HB+-HB2' HBI-HBR kapitalizam katastro:e' +B "deolo#ija i' 2*-2R' B*' 4H-44' +2R +H+' +A4-+A*' +AR-+I2' +II-+R3' 2*I-2A3' 2I+-2I2 na =ri 7anki' BI+-BI2 nakon ++! r jna' 2R+' B3B-B3H poljsko nap tanje' +P@?@ reak/ije' 2A2-2AB s kobi interesa izazvani' H3R-H+2 taktika' +4A' +*+-+*2' +AR-+I+' +I4' +II' 24+-24*' B3H-B3I temeljne zasade' 24 "rak ' BBA-B42' BA3BA+' BAH-BA4 v! kapitalizam; krize; demokra/ija; kompleks kapitalizma katastro:e; privatiza/ija; %str kt rne prila#odbe)' 23-2+' 2B' 2R*' B3H' B+3' B+4' BAH%' H+I' H23' H2R' HBH' H4I >elene zone i' H34-H3* kapitalizam' +B' +H' +*'*+' ++*' +A4' +AA-+AI'-+R3' 2+A-2+I' 2HH' 2RR ideolo#ija i' 23' 2I' 4I-4R' +3A' 2B3 izjednaen sa slobodom' 2*' HH3-HH+ kao ideoloki monopol' 2H*' 2AB %ma:ija)' 2BH' B3R %mijeani) nas prot %istome)' *3-*+' +2B protivljenje neob zdanoj inai/i' 2A2' B23' HBA' HH+-HH2' HH* v! kapitalizam katastro:e; ekonomija; %neoliberalizam)' Kap r' Gja1' BI4 Kastner' Cail' B2-BA' H2' 4B-44' H44 Kastner' >ella' BH Katolika /rkva' njezina lo#a Poljskoj' +A+' +AB Katoliko sve ilite ?Qile@' *A-*I' AA' +3I' +2H-+24 Katrina' ra#an' +B' +*' B3I' BRR-H3B' H3H-H3*' H3R' H++' H+B' H+I-H+R' HB+' H4A-H4I obnova' H32-H3I Ka;zall1' =aseen' H4H Kello## Bro;n and 6oot ?KB6@' B+4' H32' H3H Kello##Ps' 2I2 Kell1' 9artin' H3+-H3+ Kell1' 6oberto' AA Kenned1' 51ril 0! 5' B2 Ke1n/s' 0olin 9a1nard' 24' 2_' *+-*2' +HH' +*B-+*H' 2H3' 2H*' 24I' 2IA' BRA

ke1nesijanizam' 2*' *B' +HH-+H4' +H4' 2HH' 2H*-2HA' 2IR-2R3' BHA protivljenje neokonzervativa/a Qikake kole' *3' *B-*4' IB' +BH Kia 9otors' 2*I Kina izbje#ava azijsk kriz ' 2*2 liberaliza/ija trita ' +I2-+IB' +IA-+II prosvjedi ' H43 trina ekonomija' +B4 Kineski tr#ov/i' prosvjedi protiv' 2A+ Kinzer' =tep(en' B32-B3B' B3* Kir/(ner' Nestor' HH4' HHR Kissin#er Gsso/iates' B+B Kissin#er' Xenr1' A2' RB' +3+' +4R' +IA' B3R' B+B-B+4' B2B' HHH klasa ?dr tvo@' vidljiva razilaenja' H+H-H+4' HBB' HB4' HBI klasne razlike ?dr tvo@' H34-H3R' H+B' H2*! v! obnova nakon katastro:a; bo#atstvo' vidljive razlike Klein' Eritz' ++* Kni#(t' Erank' 4A-4I kolonijalizam' ekonomsko iskoriravanje i' *2' *H-*4' +H4' 2BA' 2BI-2BR kom nizam' kao ideolo#ija' 2I-2R zadr #e zajedni/i' HHA Kon#;atmai' 6atree' H4* Kontrola kapitala' 2B+' 2*B' 2*A Konven/ija Ujedinjeni( naroda o #eno/id ' +34' ++A konz merizam' R+' +IB' BI4 korporatizam' 2B-2H' 2A-2R' 2BR' 2IA-2II' 2R3-2RH' BHA-B42' BI4-BI*' BR3-BRA' H+H-H+4 me. narodna politika kao sredstvo' B32 nameranje' 22* privatna promidba' H+B rasr e nepovjerenje ' 2AB' HH+ v! % plje) korpora/ije; kor p/ija ? korpor! ij!iin!i@ vlade i' B3A B3R' B+!P! B" V BHA-B4+' H32-H3H' HBB-HBH ideolo#ija i' 2B*' HBI-HH3 bezakonje i' 2B*-2BI kor p/ija ?vlade@' +*H' +A+-+A2' +IH' BI2-BIB' HBI' H4H kriva/ za katastro:alne ekonomske dare' 2BH-2B* mo# nosti za' 2R3-2R2' B3A-B3R' H3B-H3H otkriva se ekonomskom ok-terapijom' 2A2-2AB r ska' 22A-22R' 2BH-2B* "rak ' BHB Ko;alik' Tade sz' +R+ KP9C ?konz ltantska tvrtka@' BH3' BHA' B42 %Kriza tekile) +*I' 2BA' 24R krize napori da se poti ' 2HI-2HR sve vea teina' 24+-242

za#ovaranje nastanka' 24B-24H Kr e#er' Gnne' 2HI Kr #man' Pa l' H3+ K ba' RI' HHI! 5 ba' RI' HHI v! C antanamo K bark 5o nterintelli#en/e "nterro#ation ?prir nik@' H*-43' 44' AI' RA' B+A' B*+-B*2 K mara' Xerman' BIA-BII K marat n#a' 5(andrika' BIA K mari' BAI-BAR' BI2-BIB' BR3 K pperman' 5(arles' B+2 K rnaz' 9 rat' 42-4B K vajt' 22I' B+3-B++' B23' BHR' B*I' BA2-BAB 7-B 5omm ni/ations' BA2' H3I laissez-:aire! v! kapitalizam; 5ikaka kola; korporatizam ? dravnoj pravi@; kapitalizam katastro:e 7am1!Pas/al' HH+ 7aor' Jitz(ak' HBB 7arro let' 5ristian' I2 4B3 + !iv' Ken' aY!tP@ 7ea(1' Patri/k' B3+ 7ebanon' +I3' H2+-H2+' otpornost na ok terapij ' H42-H4H 7edeen' 9i/(ael' 2A4' B2+-B22 7etelier' Eran/is/o' A2 7etelier' &rlando' A2' AA-AI' I+-I2' R3-R+' +32-+3B' ++R' +23' +4H' 23I' HBA bojstvo' +3B' ++R 7e;is' Gnt(on1' ++R 7egisNegis' H23 7C Kner#1' 2*R 7C' 2*+' 2*R 7i#(t(o se Disaster 6elie:' H3H 7ik d' politika stranka ?"zrael@' H2I-H2R 7ipton' David' +A*' 2*B 7ipton' Kri/' B3A 7ivin#ston' Ken' HHin 7i;sk1' Norberto' ++B lobisti ?=GD@' sve vei broj pok ava izv i #ovore s vladom' B3A 7obov' &le#' 22A 7o/k(eed 9artin ?vojna ind strija@' 2I4-2I*' B+2' B+H-B+4' BAB-BAH' H+A 7&C5GP ?pro#ram privatiza/ije@' 2IH 7one' -alim' B4A-B4I 7onel1 Planet ?vodi@' BAR 7on#' X e1' 2H4 7opez' 0or#e 0 lio' +3H 7os Gn#eles Times' +A4' 2BH 7oser' 5la dio' +*2' +** 7o rie' 6i/(ard' 2BH 7o;1' Ered' B*4 7 /ent "nd stries' B3I 7 koil ?6 sija@' BBI

7 la da =ilva' 7 iz "na/io' HHH 71onnaise des Ka g' 2A3 lj dska prava krenja "rak ' B4A-B*4 prikladna de:ini/ija' ++R-+23' +2* me. narodni pokret za borb ' +2+ +23-+2H nas prot politi/i i ekonomiji' +2*-+2I 9aass' Petet' B*B-B*4 9a/(el' =amora' +R4 9a/(iavelli' Ni//olo' RH 9a#ai' HH4-HH* 9a(dijeva armija' B42' B4I' BA+' H3R 9a(mo d' Earaj' B*B 9ajke s Plaza de 9a1o ?Gr#entina@' +2B' +2B) 9ajor' 0o(n' 2+4' 2*I 9ake Demo/ra/1 Fork ?0G6@' +RI-+RR 9aldivi' ekonomske posljedi/e ts namija' BR+-BRB 9alezija ekonomska kriza ' 24R ekonomski spje(' 2*+ opire se 99l-ovim za(tjevima' 2*2 9andela' Nelson' +RH-+RA' 23+23*' 23I-23R' 2+2 9an el' Trevor' 23H 9aoTse-T n#' +AB' +IH' +IA 9arais' Xein' H+2 9ar/os' Eerdinand K!' +2I' +*+ marketin#' povezan s prik pljanjem obavjetajni( podataka' 2R4-2R* 9arks' 0o(n' BA marksizam ?ekonomsko pravovjerje@' 4R drava potie stra( od' **' +33' +3B' ++B' 24B 9ars( i 9/7ennan ?osi# ravaj a tvrtka@' BB* 9ars(allov plan' 2+2' 2H2-2HB' 2H*' BBI' BH2-BHB 9artens' 6obert 0!' AH 9artines =oler' 0os\ Gntonio' H44 9artinez de Xoz' 0os\ Gl:redo' R2-RB' 9arg' Karl' +3I 9assera' admiral' RR-+33' BHH 9attis' 0im' #eneral' B4* 9a ' 8ladimir' 2+R 4B+ 9azo;i//ki!Plad/ sz' +AB' +MI-+AR' +R+ 9beki' T(abo' +RA' 23+-232' 23H-23A' 2+3' HHB v! T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =o l o: t(e GN5 ?C mede@ 9/5o1' Gl:red F!' HA 9/DonaldPs' BB+ 9/Ce(ee' 6alp(' A* 95" 5omm ni/ations 5orp!' 2BI 9/lnr1re' 0amie' B2A 9/P(erson' Peter' BB3 9/e ai#' 7inda' 24+-242 mediji ?kom nika/ije@' povezanost s kapitalizmom katastro:e' H23 9e. narodna kon:eren/ija o

domovinskoj si# rnosti' H2I-H2R 9e. narodna or#aniza/ija rada' 2** 9e. narodna zrana l ka =an Eran/is/o' BIR 9e. narodni monetarni :ond! 8! 99E 9eisner' 9a ri/e' +IH' +IA 9eksiko' nepop larnost korporatistike drave' HH4 9eltzer' Gllan' +B4-+B*' +H+ 9emorijalni instit Gllan' B4-B*' H2' HH' HA' 42' 4H 9enatep ?banka@' 22I 9enem' 5arlos' +**' +*A-+*I' 2BI' 24B 9er/edes-Benz 5orp!' IB' ++2' +4R 9errill 71n/( i 5o!' 2*I 9err1' Fa1ne' 22R 9i/(ael D! Bro;n' 775' B3I 9i/(nik' Gdam' +AA 9i/roso:t' 2I*' 2RH' H2R kao model s vremene korpora/ije' 2AA 9i(ajlov' Gleksandar' 2BB 9ilbank' Dana' 2R3 9iller' Ceo::re1' B*3 9iller' T! 5(ristian' 2IH 9ilne' =e mas' +BR 9ilosevi/' =lobodan' B2+) v! plae 9inistarstvo domovinske si# rnosti ?=GD@' 23' 2RB-2RH' B3A-B3I' H+3' HB+ 9inistarstvo :inan/ija =GD' 22I-22R' poveanje krize Gziji' 2*3 /jene nametn te poljskoj ekonomiji' +AH-+A4 n tarnje i vanjske silni/e' 2*2-2*B za(tjevi za provedbom ekonomske ok-terapije' 2BI mir' ekonomsko protivljenje' BRA 9iranda' 0 an' RA 9irovinski :ondovi' +43 Nepravde 0 noj G:ri/i i' 23I-23R' 2HR-243 9irovinski plan' IA)' 2H4 privatiza/ija' *H' +*A)' 2BI' 2IA' HH+ 9irovne misije ?me. narodne@' 23-2+' BAB' H++ 9irovni odbor ?Qile@' +2B' +2H 9irovni sporaz m iz &sla ?"zraelPalestina@' H22-H2* 9it/(' ra#an' BII-BIR 9itrione' Dan' R*-RA 9KUltra ?projektMprir nik@' BR' H4-H*' H*' HI! 99E; 9e. narodni monetarni :ond' +*-+A' AH' +HA+HI' +4*' +A*' +AR' +R*' 23+' 22I-22R' 2BH' 2BI-2BR' 2HB' 2HA-2HI' 2**-2AB' B23)' BHH-BH4' BI*' BII-BIR' HBR-HH3 dravni d #ovi prema' +4A dravno protivljenje' HHR-H43 e:ekt b meran#a nakon terapije

azijske krize' 2*4-2** neokonzervativ/i koji rade ' +*2' +RA odbojnost prema demokra/iji ' 2*H otpor' 2A2-2MB pojaanje krize koje izaziva; 24B-24* pre zima zasl #e za okonanje azijske krize' 2M3 silni/e n tar i onkraj' 2HI 4B2 /j/lljiiNr poljsk /ki n mi iNii! +AH lMs v! Ured za neovisn pro/jen ?99E-a@ 2*A za(tjev za ekonomskom ok-terapijom' +*H-+*4' +**' +I2' 2+2' 2+4'222-22B' 2BI' 2H+-2H+' 2*3-2*+ 9odzele;ski' Karol' +R3 9o::it' 6onni' +3B mo# a nekompatibilnost s ekonomijom slobodno# trita' +34-+3A' +BB' +B4' +BA-+BI' +H+' +42' +IB-+IH' +I*-+IA' +R3-+R+' 233-2+B' 2+R-22*' 22R' 2BH-2B*' 2*B-2*4 poriv za' +A+-+A2 v! %neoliberalizam;) odbojnost prema demokra/iji 9o(amad' 9a(at(ir' 2*2 monetarna kriza kao prilika za promjen ' +H+ Boliviji' +43-+4+ 0 noj G:ri/i' 23+' 23*-23A 9onsanto' +2R' 2I2 9ont Pelerin =o/iet1' *+' IR 9ood1Ps' 24+-242 9orales' Kvo' +4+' HB*' HH4-HHA' H43 9or#an =tanle1' 2*3-2*+' 2*I2*R 9ormonska /rkva' BH+' B4* 9ossade#(' 9o(ammad' *4' ** 9otorola' 2A3 9ozambik' +R4' +R*' 23R 9P6"' H+3 9 lrone1' Brian' 2+4 9 ltina/ionalne korpora/ije' *H-*4' ++3-++2 interesi' *H = karnovo protivljenje' AB protivljenje Gllende ' A+' AA 9 rav/(ik' 0os( a' B2+ 9 rillo' "nes' H4 9 rra1' X #(' 23H 9 rro;' Kd;ard 6!' 2IB 9 sa' Jasmine' B24 9i iitt' 5ire#' B*R 91dans' =et(' BAI na/ionaliza/ija ind strije' *2' *R' IR-R3' +BA' +43' +R2 Na/ionalna #arda ?=GD@' postrojbe' +2' 2AI' B32 Na/ionalna partija' ?0G6@' +R*-+RA' +RI-+RR Na/ionalni instit t za javn politik

?=GD@' H23 Na/ionalno vojno sve ilite' B22 nadzor' javnosti' 2R4 na:ta' A*' BBH iskoritavanje' 22I-22R' BBI' B*R-BA3 "rak kao poeljan izvor' B34-B3*' B23-B2+' BBA' B4H' B*R-BA3 na/ionalizirani nadzor' 2R' *2' *4' R2' +** /ijene' +BH' +H*' +HI' H+A-H+I' HHI-HHR privatiza/ija nadzora' +*A' 22A-22I' 2BI' 2*4' BBA-BBI zarade' 22I-22R' 2BI' 2I3-2I+' B34-B3*' BBA' H+I prisvajanje' prist p' nadzor nad' 22' 2A' +24' B34-B3*' B23' BBA-BBI' B*R-BA3' H3+-H32 na:tna ind strija' 22' B32' B+3' B*R' H+I' H23 Namibija' +I3 Nasr' Xassan 9 sta:a &sama' 42 Nasralla(' =(eik Xassan' H4H National 5o nterterrorism 5enter ?=GD@' 2R* Na1lor' 5olin' +H3 NB5 ?televizijska mrea@' H23 Neiman' 8ital1' 224 neokonzervativizam' +R' 22-2B' 2HA' B+H-B+4 temeljne zasade' *B-*H v! neoliberalizam Ner da' Pablo' +3A nesnoljivost' rast e razine' 24I24R 4BB Nestle' 2*R Netan1a( ' Benjamin' H2I Netjets' H+B nevladine dr #e ?NC&@' 2B2' B+R' BIB' BR3%' BR+-BR2'H++'H4H kao rtve kapitalizma katastro:e' BR4-BR* Nevzlin' 7eonid' HBI Ne; G#e =e/ rit1 =ol tions' HB+ Ne; Brid#e =trate#ies' B3I' BB2' B*A' H3B Ne; Deal ?nakon 8elike krize@' 24' 2R' *+' *B-*H' +BB' 2H4 Ne; &rleans # bitak javni( kola ' +2-+B nakon Katrine' BRI-H3I Ne; Jork Times 9a#azine' B*B Ne; Jork Times' +B' +I' H4-H*' 43)' IR' +HB' +42' +RR' 2HB' 24*' 2*R' 2I*' 2R3)' 2R2' B3A' B++' B43' B*B' BA3' BR*' H3H' HH3 Ne; Jorker' +AI' 2H2)' 2RA' B+B Ne;s;eek' +23' 224' BBB Nezaposlenost kao znak trini( restrik/ija' I* na Eilipinima' 2** niske razine' 4A-4I' *+

Gr#entini' RH Boliviji' +HH' +43 Qile ' IH' IA' R3 "ndoneziji' 2**' 2A3-2A+ "rak ' BBR' B*I 0 noa:rikoj 6ep bli/i' 2+3 0 noj Koreji' 2**' 2A3-2A+ 9aleziji' 2A3-2A+ Njemakoj' IA) Poljskoj' +IR 6 siji' 2B2-2BB =GD' +BB Tajland ' 2** Ujedinjenom Kraljevstv ' +B* Ni/e =1stems' HB3 Nijam ?ribar sa =ri 7anke@' BR4 nijekanje' omo# eno zakonskim redbama' HR Nike' kao s v PiiKPiia P' plNa korpora/ija' 2MA' l " 3 Nissan' 2*R Nitisastto' Fldjojo' 2*4-2** Nigon' 6i/(ard' A3-A2' A*' I4' 2A*' HHH ekonomska politika' +BB-+B4 Noboa' Glvaro' HHH No# eira' Gna' H4H Norilsk' Ni/kel' 22A NorO ist' Crover' HBR Norris' 0o(n' B2"n Nort(rop Cr mman' 2I*)' B34 Novak Biddle 8ent re Partners' 2R+ Novak' 6o#er' 2R+ Novartis' 2*R N n/a 9as ?Gr#entina@' ++3! Njemaka' poslijeratna obnova ' 2H42H* &BGN ?&peration Bandeirantes@' +++ obnova v! pomo sl ajevima katastro:e' novanje ?vojno@' privatiza/ija' BA2 &/(sner' bolni/a ?Ne; &rleans@' BRR &dbor za istin i pomirenje ?0 noa:rika 6ep blika@' +R2' 23*-23A Tr t(' Tort re' and t(e Gmeri/an Fa1 ?Xarb r1@' HR &dbor za obramben politik ?=GD@' B+B-B+H &dbor za oslobo.enje "raka' B3R' B+2 okoli propadanje' 2AB' BII-BIR' H+R-H2+ zatita' +BH &lin' 0o(n9!' +I+ &liver' David' BBA) &lmos Caona' Glejandro' +*A) &PNeil' Pa l' BAA &pi sporaz m o tr#ovini i tari:ama'

+RA' 233 &peravao 7impeza ?Brazil@' +3I &pera/ija Bandeirantes! =ee &BGN %&pera/ija Kondor)' R*' +3* 4BH l P+++-+H!+! " l!in l' HHH " @itiz' + @i!iiina' HR or je masovno# nitenja ?&9U@' B23' B2* &r;ell' Ceor#e' B+ otmi/e' RA' +3H' ++3-++B' +AI' 2RA' H3*' HHH porast "rak ' B** otvoreno koritenje tort re' HI-4B %potpis je izjave) koje se koriste' 43 %otvorena zemlja)' BRH &vert(ro; ?Kinzer@' B32 &visnost ?o alko(ol @' 6 siji' 2BB &g:am' BR* &g:ord 6esear/( "nternational' BH2 Pa/i:i/ Gr/(ite/ts and Kn#ineers' BAH) Pada1a/(ee' 8is(n ' +RI-+RR' 2+B Padilla' 0ose' 43 Pa#e-6 ssell' BR' H2' HI Paladin 5apital Cro p' B3I Palestina' s kob' +2R' H22' HB2 palestinski narod i ekonomija' B23' H2B-H24' H2*' HB4' H4H Pan Gmeri/an Gir;a1s' RB Panit/(pakdi' = pa/(ai' 2*H Paris' 6oland' BRA Parsons' BBR' BH+' BHA' BHR-B43' H3B Patenti pitna valjanost patentni( zakona' 2IB-2IH zloporaba' 2BA Patinkin' Don' 4R' 24B Patterson' Glbion' **-*A' +3A Pavlovsk1' Kd ardo' ++2 Paz Kstenssoro' 8i/tor' +HH' +H*' +HR' +42-+4H' HHB Pelosk1' 0a1' 2*3-2*+' 2*I Pepsi5o' +H2 Peres' =(imon' H22 Perle' 6i/(ard' B3R' B+B-B+4' BB4 Peron' "sabel' R2 Peron' 0 an' *2' A3' RI)' +3A' +H*' +** Perr1' 0amar' ++-+2' 24 Perr1' 0e:: ?pse donim@' B*+-B*2 lPeters' lom' 2AI lP:izer 5(emi/al' A+ P(ilip 9orris 5o!' +2R P( ket' Tajland' BAR Pinera' 0ose' IB' IH' 23+' 2HI' 2*+' 2IA Pino/(et' G # sto' #eneral' ++4' ++R-+23' +B2' +4H' +4I-+4R' +*H' +I4' +II' 23+' 2+B' 2+*' 22H' 22A-22I' 2H+' 2IA' B+B' HBI-HBR' HH4-HH* %rat) protiv Gllendea' I3-I+ ekonomski zmak' R3 Eriedman #a savjet je dok se kriza po#orava' I4-I* smrt' IR' +3B svr#ava vojne s parnike' I2 vladavina terora' I+-IB' RH' +3I-+ +3 Pipes' 6i/(ard' 2BH Pitolji i kavijar v! Dilema iz Davosa plae' 2R' 4A' 4R-*3' **' I*-IA' +BH-+B4' +HI' +IB' H3H opadanje' R2' RH' +++' ++H' +22'

+43' +I*' HH+ v! minimalna plaa; siromatvo; bo#atstvo plaeni/i' "rak ' BA+-BA2' BAH Plat:orm' B*R plin ?prirodni@' 22B' 2BR' 2A3' B4+' HHR! v! na:ta Po(anka' Bob' 2R2 po(lepa ?ekonomska@' +B+' 2B3-2B+' 2BH-2B*' 2R*' BHB pokorava se 99E-ovim za(tjevima' 2*B-2*4 Pokret bezemljaa ?9=T' Brazil@' HHA Pokret 9ontonero' RI' +33-+3+' ++3 Pokret T pamaros' +33-+3+ Polan1i' Karl' B+ politike dona/ije' plja vlada i' BH3 Poljska' +A3-+I3' +IR-+R+' 2+4' 2H+' 2HI' BBH! v! =olidarnost kao primjer spje(a ekonomije slobodno# trita' +R+ odba/ je inke ok-terapije' +R3-+R+' HH+ 4B4 "PU+ !!!!!-U!i "=!""!"9U9!"' strana pomo pomo nakon katastro:e' 2BA nezakonito prisvajanje' B+B' BR3-BR+' H3+ privatiza/ija' 2+-22' 2B*-2BI' BBH-BB4 Pon/e' Filliam' B*3 ponienje' 2*H' B*+ reak/ija nakon' HHB tort ra i' ++4' B*+ Popov' Cavril' 2+I Pors/(e' BI4 Potanin' 8ladimir' 22I) Po ' Pedro' +** Povelja slobode ?0G6@' +RB' +R4' +RI-+RR' 23B-23H' 23R' 2+3' HHB-HHH Povver#en' 2*R Prado' Eernando' +HI %pranje moz#a)' H3-H+ Prebis/(' 6a l' *2-*B Prepoznavanje zorka ponaanja ?sistem@' HB3 Pri/evvater(o se5oopers' BIR Prin/e' Krik' BAB privatiza/ija' 2I3' 2IR' HHH dobitni/i pro/es p!' 2+-22 kor p/ija i' 2BI-2BR na -ri 7anki' BI*-BII nametanje' +*-+R' 22-2B' +*4' +**-+*A' +I4' 2+I' 224-22*' 22A-22I' 2H3-2H+' 242-24B' 2*R prodor koji izazivaj vlada i vojska =GD' BA3-BA4' HBA protivljenje' HHH rast e nepovjerenje ' 2AB skriveni trokovi' 2II-2IR tort re i %si# rnosti)' +++ Cvatemali' BII

Xond ras ' BII "rak ' BBH-BB4' BH3' BH4-BH*' BHA' B*R "zrael ' HBB-HBH Nikara#vi' BII-BIR Penta#on ' 2I3 """'"""'lili SY "8"! + !+ " " " " " " ' " 9 P i "" sl #a bo#atim pi ed#i ad i ! i " " v! pomo nakon kaia! /ila' privatiza/ija isto#a' dravne sl be' privatiza/ija' privatiza/ija vojni( djelovanja %prot dar)' BHB-B42' B44' B4A-B*2' HBB-HBA! v! dr tva' otpor nasilnim promjenama privatno pod zetnitvo' vanost koja se pridaje' +2 Privremena koali/ijska vlast ?5PG' "rak@' BBH' BH+' B43-B4+ problemi s osobljem' BH*-BHA Pro/ter i Camble' BB2' B*R proizvodi i pon da iroke potronje' 2R' 4I-*3' 2*+ pronevjera ? n tar vlade i vladina@ v! kor p/ija ?vlade@ propisi o zatiti' napadi na' H3+-H3B' H+R protek/ionizam' navodne vrline' 2*B %psi(ika prisila)' BR-H3' 4H P rina ?korpora/ija@' A+ P r1ear' 0e::re1' *A-*I P tin' 8ladimir' 2BB' 2BH' HH2 eaida' al-! v! al-eaida e i#le1' Bill' H+B-H+H 6abin' Jitz(ak' H22 6adna sk pina za iz#radnj na/ije ?=ri 7anka@' BIR-BR3 6amap(osa' 51ril' +RA rasizam' porast estalosti' 24I 6at na Balkan ' Xallib rtonova lo#a ' 2I4' BH3-BH+ T(e Baltimore = n' H4 %6at proriv terora) 23-2+' 2I' 43' +33' +3+' 2AA' 2IA' 2R+-2R*' 2RR-B33' B+H-B+4'BB+' H2B tje/aj trini( silni/a' 2RI-2RR' H2R-HB2 6atak l' Pi/(it' HB* 6at(er' Dan' B2* 4B* 2R3 !UP "

adminsira/ija' +HH' BB* r/a#anoniika' 22' 2*' +BB' +H2 6ed Xerrin#' 2R* 6edlen/r' "r;in' B+3 6eed' Gdolp( 0r!' H33 6eeda;a1' Peter' 22H 6e#ainin# =ri 7anka ?pro#ram@' BI4-BI* 6en ka ?preivjela iz ts namija na =ri 7anki@' BR+' H4H 6epsol' +*A 6esear/( Trian#le "nstit te ?6T"@' BH+' BHA' B4* 6eza' =(a( Pa(lavi' 6i/e' 5ondoleezza' BBB' BBH)' H42 6i/e' 9aril1n' BI 6id#e Clobal' B3I 6id#e' Tom' B3I 6i##s Bank' +4I 6ilke' 6ainer 9aria' 2A+ 6obb' 0o(n' H+2 6obert' Karen' ++2 6o/ke:eller' David' RB 6o/ke:eller' Nelson' RB 6odrik' Dam' +*H-+*4' 2HI 6o#ers' Filliam' RB' +3+ 6oosevelt' Eranklin D!' *+' 2H3' 2R3' B3A o %ratnim milij naima)' B3A 6osen' 7en' H2R 6osenber#' Gl:red' +3I 6osen/o:' 9a ri/io' RA 6o1' =ara' H2* 6o1al D t/(M=(ell ?na:tna kompanija@' 22I' 2BI' B3*' BBI' B*R' HB+ 6ozanski' 0 d#e ?larlos' +3H-+34 6 bin' Bob' 2H2 6 /koj' Gleksandar' 222-22B 6 ms:eld' Donald' 23' HR-43' ++R' +BB-+BH' 2*I' 2RB' B3+' B3B-B3H' B+B)' B+4' B24-B2A' B4I-B4R' BA2-BAH :inan/ijski s kobi interesa i' B3H-B3A' B3R pirobraaj Penta#ona' 2A*-2I+ tovanje 9iltona Eriedmana' +BB plja sporedna pij nska a#en/ija' 2RB 6 sija' 2BB-2BH ekonomska ok-terapija i' H2B kolaps trita ' +*I' 2B+-2B2' 2H+-2H2' 2H*-2HA nametanje ekonomske ok-terapije' 2+B' 2+R-22H' BBH) siva ekonomija ' 2+I tje/aj 5ikake kole ' 2B' H2B-H2H v! =ovjetski =avez =a/(s' 0e::re1' +HH-+HA' +HR-+42' +4H' +4*-+4A' +*3' +A4' +IR' 2+4' 2+A-2+R' 224' 22A' 2B3-2B2' 2H3-2HR' 2*4 savjetnik =olidarnosti' +A4-+AR =ader' Kmir' HHI =adli' 9o(ammad' 24A' 2*4 =aenz' &rlando' AA-AI' I4-I* =a:e "sland Pro#ram ?9aldivi@' BRB =alient =tills' 2R4 =alk' 0onas' 2IB =alomon Brot(ers "n/!' 2BI samo bojstvo' H3' 4B' +H3 pok aj' 4B stopa 6 siji' 2BB stope 0 noj Koreji' 24R' 2A3 =ams n#' 2*+' 2*R =an/(ez de 7ozada' Conzalo ?%Coni)@' +H*-+HR' +4B' +4A' +*H' +AA+AI' 2BI-2BR' 2H+' HBI

=an/(ez' 6i/ardo' B*3 =and1 =prin#s' Ceor#ia' HB3' HBH =an#1on# "n:ormation and 5omm ni/ation' 2*I =arkoz1' Ni/(olas' +R =a dijska Grabija' B+3' B23-B2+' HB2 =a nders' Eran/es =tonor' +2*) =ave t(e 5(ildren' BR* =avezna a#en/ija za nadzor krize' v EK9G =avezni savjet za na:t i plin ?"rak@' BA3 =/(e:lin' Glan' BA) =/(ell' &rville' +IA =/(mitt' 5arl' +B2 =/(r^#e' 9i/(ael' 2+* =/( ltz' T(eodore F!' **-*A =/(;arzene##er' Grnold' 2A =ea#ramPs' 2*R =earle P(arma/e ti/als' 2I2 =ears' 2H4' 2I2 =eisint' 2R*' H23 =elo;sk1' 9ar/elo' +*2 =ervi/e 5orporation "nternational' H3B =ervo' BA2 =(ana(an' 0o(n N! T' B+A =(aron' Griel' H2*-H2I =(a; Cro p' H32' H3H =(lei:er' Gndrei' 22R-2B3 =(o/k and G;e ?vojna doktrina@' +*-+A' B24-B2A =( ltz' Ceor#e' +BB' 2*3' B3R' B+2-B+B' B+4 =idanko' 22A-22I =i:ton' 0o(n' B*3 si# rnosni re.aji s rend#enskim zrakama' H+2-H+B =ili/on 8alle1 Crap(i/s' B34 sindikalizam' korporatizam kao najvei neprijatelj' R3 sindikati ?radniki@ napadi na' +B' +3R-++2' +B*' +BR-+H3' +4B-+4H' 2H+' 2*H' 2II-2IR' H3+ stanje nakon ++! r jna' 2II-2R3 kom nistikoj Poljskoj' +A+ tje/aj na dravn politik ' 2HB =iniora' Eo ad' H42-H4B siromatvo' *+-*2' AB' +*B' 2++' 2A2' B2R' B*R' H2*' H43' HBB-HBH ekonomska ok-terapija zrok je' IA' R3-R+' +22' +*I' +AI' +IR-+R3' 223' 2BB-2BH' 2*4-2**

ravnod nost prema' *I v! kapitalizam katastro:e; bo#arstvo =is l ' Falter' 2+3 =it(e "ndependen/e E ndin# 5orp!' 2A3 =jedinjene ?Gmerike@ + PiM!ive v! =G+ @ =jeverna Koreja' atomska te(nolo#ija nabavka' 2IB =kandinavija so/ijalna demokra/ija ' +AH' 2+4' HHB ekonomska posti#n a ' HHB sklonita' trajno privremena' BIB' BR3' BR2 =kokov' 0 rij' 2+I sloboda' +B Eriedmanovo t maenje' +IB izjednaena s kapitalizmom' HH3-HH+ osobna i pojedinana' 4A slobodna tr#ovina' 22 nametn ta' +*4-+**' +I4' 23H otpor' HH3-HH+ navodne vrline' 2*3-2*+ =lovo' 0oe' 23R =mir( Barne1' 2*I' BI4 =mit(' Gdam' +B4' 2B*' 2BR =mit(' Cerard' 24A =nobelen' 0o(n' 242 =n1man' 6assool' 23+ so/ijalne sl be' privatiza/ija' 2I* =olandt' &mond' H3 solidarnost ?lj dska@ prikazana kao bolest' ++4-++* =olidarnost ?poljski sindikat@' +A+-+AR' +IH' +IR-+R+' 2+R' 22B' BBH' HH+-HHH =olidere' H4B-H44 =omoza Deba1le' Gnastasio' +BA =onta#' = san' +HB =ooka' Jasmin' 23+' 23A23I =oros' Ceor#e' +A4-+A*' 2B+-2B2 =osa' 9er/edes' +3A' +3I =ot(eb1Ps' BI4 =ovjetski =avez raspad' +I3' +R4' 2+4-2+A' 2+R-222 so/ijaldemokra/ija 2+H-2+* ok-terapije' 2+4-2+* za(tjev za provedbom ekonomske v! 6 sija =pade De:ense "ndeg ?obvezni/e@' H+I 4BI T----fX%!!!!!!!!!!!!j =i! "kin!ml lPiiblk " lo sin# ?so/ijalni stanovi@ ?Ne; &rleans@' H3* =tills' 5(ris' +RR =taljin' 0osi:8!' +34 =tandard i PoorPs' H+I =tark' =er#io Grellano' #eneral' I+ =tar;ood' BBI

=tate o: Denial ?Food;ard@' B+2 =teed' 9i/(ael' 2RH =teele' 0ames' B4R' B*B-B*H =tern' Gndre;' B+I-B+R' BRI =ti#litz' 0osep(' +*H' 223' BB4 =tolz' 6i/(ard' H4 stopa bojstava' 6 siji' 2BB strana pomo mo# a vanost' 2H+-2H2' 2HI za 6 sij ' 2H3-2H+ zadravanje /ilj poveanja krize' 242' 2*+ %str kt rne prila#odbe)' kapitalizam katastro:e i' +*2' +*H-+*4 = (arto' 6ader' #eneral' AH-A*' +B4' 24A' 2*H-2*4' 2A+ = (arto' Tomm1' 24A = karno' G/(med' *4' AH-AA = llivan i 5rom;ell' *4 = mmers' 7a;ren/e' 2+H' 22*' 2H2' 2HA = per5om' HB3 = skind' 6on' B24 = tton' Erank' +2H =ve ilite 5ali:ornia ?Berkele1@' A4' +B4 sve ilite 5ol mbia' 2BH =ve ilite 9/Cill' BB' B4-B*' H+' H2' HA' 4*' B*2 =ve ilite T e man ?Gr#entina@' +BH =vjetska banka' AH' +4*' +4I' +*B-+*H' BI+' BIH' BI*' BII' BR+' BRB' BR* dravna opozi/ija' H42-H4B dravni d #ovi' + 4I neokonzervaliv/i redovima zaposlenika' +*2' +RA temeljna naela' +*H "rak ' BB4 za(tjevi za provedb ekonomske zanemareni mandal' 24B =vjetska tr#ovinska or#aniza/ija ?FT&@' +A' 233' 2*H' 2AB' H+* otpor' vanjski i n tarnji' 2A2-2AB' za(tjevi za provedbom ekonomske ok-terapije' 2*+ =vjetski ekonomski :or m ?Davos@' 2+H' BIR' H+* =;ire' Peter' B33 kole' va eri za privatiza/ij ' +2-+B' IR' H3+ -ok i st por ?dok ment@' ++' +HI' B2+-B22 ok-terapija' +4 im nitet na' H42' H44 navodna neop(odnost za' 2BH' 2HI-2HR' B*A ovisnost o dezorijenta/iji' H42 6 siji' 224-22* v! ekonomska ok-terapija; elektrokonv lzivna terapija -panjolska' +HH' 2HI otpor :aizm ' H44 -ri 7anka' +*' 24' 23A ekonomski razvojni planovi za'

BIH-BIA ekonomska ok-terapija' BIA-BR+ odma( nakon ts namija' BI2-BIH in/i ok-terapije' BR*-BRA za vrijeme ts namija' BAI-BI3 plja vlada' 2I*-2II' 2R+-2R2' BH3' H3B-H3H "rak ' BH3' BH*' B4+B42 plje korpora/ije' 2AA-2I3' H+3 plji ratovi' 2AI Tajland' 2A3-2A+ ekonomska kriza' 24R' 2**-2*A ekonomske posljedi/e nakon ts namija' BR+' BRH ekonomski spje(' 2*3-2*+ otpornost na okterapij ' H4A pokorava se za(tjevima 99E-a' B+A-B+R 4BR tajnost' 43' A2' AI' RH' RR' +33' + +I' +2+' +HA' 23*' 2*I' 2A+' 2A*' 2R+' B+3' HHH Talbott' =trobe' B2+ Tami:l ' 2I2-2IB' B32' B3H-B34' H++ Tamilski ti#rovi' BAR' BR* Tart' X #(' B43 Tel Gviv =to/k Kg/(an#e' H2+' HBB Tele:kni/a' +*A Telmeg ?tele:onska kompanija@' BII teror nijekanje porabe i podrka' +23-+2B namjerno provo.enje' +A-+I' 2I' A*-AI' I+-IB' RH-R4' +3B-+3H' +I*+IA' +II' BB2' B*H-B*4' HH3' H42 inkovitost' +2I v! %6at protiv terora) teroristi' pok aji pronalaenja' 2R*-2RA' B23' H2I-H2R Terorizam akama pravde ?televizijska emisija mree Gl "raO i1a@' B*H terorizam dravno sponzoriran' +2B-+2I ?v! 5"G; k lt re' %ienje); elektrook; tort ra; radniki sindikati' napadi na@ kao izlika za krenje zakona' H24 kao izlika za (ienja' +3R-++3 kao oblik oka' B2* korpora/ijski sponzoriran' ++3-++2 napadi' 2B2-2BB' H+I' H2+-H22 vjeti koji po#od j ' BHA-BHI' H+R Tes/o' 2*R Tega/o' HB+ T(abit' Gdnan' B*H T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e 5ontrol o:t(e GN5 ?C rnede@' 232 T(ames Fater ?tvrrka@' 2A3 T(at/(er' 9ar#aret' +I' 2*-2A' +B2-+BB' +AB administra/ija' +*H

%dr tvo vlasnitva) i' +B*' +H3-+H+ T(e Gmeri/an Prospe/t ?asopis@' 2I* ?E k 1ama@' +I+) T(e T!nd o: Povert1 ?=a/(s@' +4H' 224 T(e 7eg s and t(e &live Mree ?Eriedman@' 2A2 T(eNation' +3B' B++ T(e &ne Per/ent Do/trine ?= skind@' B24 T(e Fas(in#ton Post' 42' IR' 2+*' 22B' 22H' 2*B' 2*4' 2R3' B+2' B+I' BB3' BH* T(omas' Cordon' BA T(omas' 6i/(ard' 2A* Time ?asopis@' 2*' AH' 2+H' BB3 Tintner' Cer(ard' ++R Titta;ella' 9ano' BI* Tizard' =ir Xenr1' H3 To:iO' 9o(amad' BBH' BH+ Tomasella' =er#io' +2R Tort ra okolnosti koje po#od j koritenj ' +4' 2H' B*3-B*2 kao meroda %lijeenja) ++4-++A de( maniza/ija i' B2I-B2R prir ni/i i metode' 2H' H+' H4-4B' R*-RA kao sredstvo izvlaenja podataka' +2I kao metoda prisile' B** kao metoda preivljavanja' HH kao meta:ora kapitalizma katastro:e' 2H-24 iroka poraba' +2A-+B3 v! elektrook; terorizam; odre.ene na/ije ?npr! Qile' tort ra @ Total' 22A' B3* To;nle1' 9i/(ael' +3B To1e' 0o(n' 243 Trainor' Bernard' B4* Travelers Cro p' 2*I Tr# Tiananmen' s kobi' +A' +I2' +I*-+II' +R+' +R4' 2+I' H43-H4+ Trinidad i Toba#o' odnos 99E-a prema' 244-24* Triple 5anop1' H+2 4H3 " mij ! 8i!n' ni' 24+-242 i9in!imi ?prosina/ 233H!@' +*' BI3-BIH nova/ M!a pomo i' BI+ -BIB lokalna pomo pri obnovi nakon' BI2-BIB razaranja' BI3 Ts nami = rvivors and = pporters ?Tajland@' BRH T ristika zajedni/a =ri 7anke' BIH T rska' 99E-ovi zajmovi i' HHR T t ' Desmond' nadbisk p' +R2' 23A #ovori v! #ovori s vladom =GD #ovorni s radni/i' rasipnitvo i nepravda povezane sa' BHR' H3H Ujedinjeni narodi ?UN@' 2+' +22' +*B-+*H' 2I+' BB2' BBH' H++' HB4 iraki bijes zbo# podrke Bremer ' B4A

nametn te sank/ije' BB2 v! UN"5KE Povelja UN' +22 Ullman' Xarlan' B22' B2* UN' Kkonomska komisija za 7atinsk Gmerik ' *2 UN' &pa povelja o lj dskim pravima' +2+' +2B UN' 8isoki komesarijat za izbje#li/e' B**-B*A Und rra#a' =er#io' AA Unegimbank' 22I UN"5KE' 2+'2BB Uni:orm 5ode o: 9ilitar1 0 sti/e ?=GD@' HI Union 5arbide' B+B Union Eenosa' BII' HHH United Er it 5ompan1' *4' B3B Ured #lavno# inspektora ?=GD@' istra#a o pronevjerama "rak ' B43 Uted za etika pitanja ?=GD@' B34 Ured za obnov i stabiliza/ij ?=GD@' BAH Ur #vaj' *2' +33 +3+' +*+'B2B'HBI' HH3' HHA U=G Toda1' BH2 l "="=' B+3' BH3 v! %neoliberalizam) 2B' 2HA bezakonje i' 2B* kao okr tan' +33' H33 nenamjerne posljedi/e zanemarivanja' 2A2 po(lepa i' 2BH-2B* reak/ije protiv' 2A2-2AB' HH+HH2' H4+ 8aldes' 0 an Cabriel' *R-A3 8arle1' 0o(n' BI4' BR3-BR+' BRA 8asiljev' Dimitrij' 2+R %8ain#tonski konsenz s) ?ekonomska politika@' +*H' +*4' +I2' +RA' 23*' 2+B' 24B' 2*+' 2AB' B2+%' HH3 8dovin' 0 rij' HH2 8elas/o Portillo' = an' +HA 8elika ekonomska kriza ?depresija@' +I' 2R' *+' *H' +H+' 2HH 8eneroso' Erank' 2A3 8enez ela' +4+' 244' BAH' HH3-HH+' HH*-HHR 8erint =1stems' 2R* nadzorna oprema' HB3' HB2 vojna djelovanja' privatiza/ija' 23-2+ vojno-ind strijski kompleks' 23' 2I2' H+I 8ojska =GD % plje) korpora/ije i' 2AI-2I3 privatiza/ija sl #a' 2I3' 2IB Fade' 6obert' 2A3 Fa#ner' Bill1' H3I Falesa' 7e/(' +A3-+AB' +AA Falker' David 9!' B3+ Fall =treet 0o rnal' +2' 2A' AR' +IA' 234' 22*' 2BI' 2*I' B3*' BII' H3+ Fall =treet' zarada na ra n azijske

krize' 2*A-2A3 Fal-9art' BB2' BHR' B4I' B*A' H3B'H3I Fals(' 6odol:o' RI-+3+' +3*-+3A' +2A' 2**' B23' HBR-HH3' HHH Fals(' 8i/ki' RR 4H+ Falters' Barbara' +AI Fan# X i' +I*' +II-+II Fagman' Xenr1' H+A Febb' 0im'!B4A Feinstein' Xarve1' BA Fes/(ler' 7a;ren/e' +AI Fest/oast Kner#1' 2A3 Festern Xemisp(ere "nstit te :or =e/ rit1 5ooperation' HHA Fiel#osz' Przem1sla;' +AA Fillett' =abin' 42 Filliams' Cloria' H4A Filliamson' 0o(n' +4B' +4*-+4A' +*H' +*R' 2HR-24+'24B'HHB Fills' Car1' HR Fin:re1' &pra(' 2H3 Fired' 2RH Fol:' 9arrin' H+* Fol:e' 9i/(ael' BH* Fol:o;itz' Pa l' B23' BBH' H43 Food;ard' Bob' B+2 Foolse1' 0ames' B3I' HB3 Forld 8ision' BR* Frisron' Falter' *B' 2*3 F je/' Xenr1k' +AR F1llie' Gndre; 9!' B+I Ja(oo' 2R4 Jamai/(i =e/ rities ?0apan@' 2*I Jee' 0ames' 42 J kos ?na:rna kompanija@' 22I' HBI >a(art ' 9ario' *I >akaria' Eareed' BBB >aklada Eord' *A-*I' A4' +24+2* >aklada Xerita#e' +H2' 2I2' 2II' BH*' H3+ >akon o domolj blj ?=G+ @@' stavnost' BRA >akon o obrambenim ovlastmia?=Gl@' 233*@' B3+ >akon o slobodi in:ormiranja ?=GD@' B4' H4' HA >akon o vojnoj nabavi ?=GD' 233*!@' 43% zarade korpora/ija od' 2+-2B kao masovna tort ra' B2H-B2* kao predstava' B24 kao %ra/ionalna politika)' B+R-B23 kazneni pro#oni ?v! vojna djelovanja@ privatiza/ija' BA4 zatvori dop teno zlostavljanje ' 2I* privatiza/ija' 2I3-2I+' 2I* zatvorska psi(olo#ija' 23A >elena zona' 4B' 2I4' BB+' BBH-BB4' BH3-BH+' BH*-BHR' B4+' B4H' B4I-B4R' H3B-H3H za zajedni/e' H+2-H+B' HBH-HB4 zemljina re:orma :armeri pok avaj provesti' *R' ++2' +2R j noa:rika obeanja' +RH-+R4' +R*-+RA' 233-23+' 2++-2+B >(ao >i1an#' +I4' +I*

>ikode' =Pb ' 2+2 zlatni standard' 23B >ona slobodne rr#ovine Gmerika' 2AB' HHI >onda#' 5orneli s' +HB ]enevske konven/ije' HR-43' B*+ 4H2 9oda postoji neko spisateljsko pravilo protiv posveivanja dvij knji#a istoj osobi! U ovoj knjizi imam potreb nar iti to pravilo! Naprosto' ovaj projekt ne bi mo#ao ni :iziki' ni intelekt alno' niti emo/ionalno mo# bez mo# s pr #a' Gvija 7e;isa! &n je moj s radnik svem $ kao rednik' s p tnik ? -ri 7ank ' 0 n G:rik ' Ne; &rleans@' kao ivotna podrka! &vo smo napravili zajedno! Da nije bilo iz zetno# djela Debre 7ev1' moje asistenti/e koja je obavljala istraivanja' st kn la bi( pred ovom zadaom! D/bra je ov knji# loila tri #odine ivota' a preda( je zela samo kad je bila na poro.iljnom! Njezino iz zetno istraivako mijee ostavilo je tra#a na #otovo svakoj strani/i ove knji#e! &bznanila je nove i zb dljive in:orma/ije' iznalazila je i or#anizirala nesre.ene izvore' obavila nekoliko raz#ovora' a potom provje rila podatke kroz /ijeli r kopis! Neizre/ivo sam za(valna to mi se svakoj :azi rada pridr ivala tako odana i nadarena kole#i/a! Debra svoj lj bav i potovanje prenosi na K1le Jamad i Gri Jamad -7ev1' a s njom i ja! Dvije redni/e koje s radile ne obiajeno s radnikom i nada(n tom rednikom odnos obliile s ovaj r kopis tako d binski da se to ne moe opisati$ Eran/is 5oad1 iz 9etropolitan Books i 7o ise Denn1s iz Knop: 5anade! Eran/es i 7o ise' koje s mi jedno prijatelji/e i mentori/e' poti/ale s me da vedem ov tez potp no nova podr ja i jamile mi mjese/e n no potrebno# vremena da nastavim z nji(ove stro#e izazove! 7o is je bila moja odana redni/a i estoka zatitni/a nakon knji#e No 7o#o' a meni ostaje stra(opotovanje prema njezinoj sposobnosti da me sp ta na zemlj i istodobno daje sna# ! Kad sam joj predala revidiran i podosta proiren r kopis' Eran/es #a je restr kt rirala i proistila s iz zetnom predano od strani/e do strani/e! Qinjeni/a da izdavaki svijet jo ima prostora za intelekt alne divove kao to s te dvije ene daje mi nad za b d nost ove knji#e! 6 kopis je br en i nadalje' za(valj j i prodornoj povratnoj in:orma/iji Xelen 5on:ord iz britansko# Pen# ina koja je blisko s ra.ivala s nama od najraniji( dana! Bez#ranina strast Glison 6eid za

ovaj projekt' kao i njezina marljivost br enj teksta ini pojam redaktora posve neprimjerenim! &stajem njezina d ni/a! 4HB ko# prekoraenja rokova i svako# revidirano# i proirenojP' poteza! Uza sve' s njom je radio i najotro mniji i briljantan tim$ 9ar#aret + laiton' Kate 0ones' Klizabet( "veson' Karolina = tton' Dais1 9erri/k i 7iz larrell! &kr en enama iz "59 Books' ovjek se osjea spremnim za sve! =ve smo za(valne za temelje koje s postavili Ni/ole Finstanle1 i Br /e Fest;ood! 0a/kie 0oiner' e:i/a reda Klein 7e;is Prod /tions! Dvije je #odine djelovala kao lj dski tit i svijet drala na daljenosti tako da sam se ja mo#la sredotoiti na rad! G kad je r kopis bio dovren' 0a/kie nas je sve pokren la kao velianstveni diri#ent orkestra! Kad bi( jo #ovorila o 0a/kieinim svakodnevnim podvizima posl kreativne administratori/e' izazvala bi( lj bomor ' pa sto#a ovdje prestajem! "59-ova ekipa pronala je savrene izdavake k e diljem svijeta i tako mi priliila l ks z da imam me. narodni tim istraivaa i redaktora bez koji( Debra i ja nikad ne bismo kompletirale projekt ovakva opse#a! =vaki istraiva pre zeo je klj ne dijelove sla#ali/e pote i vlastite spe/ijalistike vjetine i podr ja str nosti! 9oja dra#a prijatelji/a Gndr\a =/(midt s kojom sam p tovala "rak bila je stalna intelekt alna s p tni/a koja me ne samo snabdijevala debelim tomovima (iperor#anizirani( tiva o najstravinijim predmetima' ve i po avala i poti/ala da kroim jo dalje i d blje sav taj as! Posebno dijelovi o tort ri velike s proizvod nai( beskonani( raz#ovora! &na je proitala i prv r k r kopisa i dala mi neke od iz zetno vani( povratni( primjedbi! Garon 9at\ bio je moj prvi istraiva 233B!<2334-' vrijeme dok se moje novinarstvo sredotoivalo #otovo isklj ivo na preobrazb irako# #ospodarstva! 5isto je blaenstvo bilo raditi s Garonom' velikim intelekt al/em i sjajnim novinarom! Garonov dio nepo#reiv je dijelovima o "rak ' kao i o dijelovima o "zrael i Palestini! Eernando 6o a g i =(ana Jael =( bs' oboje marljivi pro avatelji 7atinske Gmerike' otkrili s velike neistraeno skladite #ospodarski( spisa o zajamnim odnosima izme. krize i neoliberalni( re:ormi! Upravo mi je taj materijal razotkrio sredite doktrine oka najveim dosezima me. narodni( :inan/ijski( instit /ija! Eernando je obavio nekoliko pozadinski( raz#ovora moje ime B enos Gires ' a =(ana

je sa panjolsko# prevela na en#leski desetke dok menata i lanaka! Uz to s ri#orozno redi#irali odlomke o Gr#entini! Predivna Gmanda Glegander bila je moja #lavna istraivai/a za po#lavlje o 0 noj G:ri/i' pronalazila je injeni/e' provjeravala podatke i transkribirala vrp/e s intervj ima' z #olem pomo G dr1 =asson! Gmanda je z to obavila #lavna istraivanja o razdoblj ok terapije Kini! U ekip se klj ilo 4HH iiip i intervj e Boliviji koji s oli! ljeni posljednjem mnik prije dovretka knji#e@' Kmma 6iib1-=a/lis' 5l ra/e F i Nepom eno 9alal an! Debra 7ev1' inae knjiniarka' eli osobno za(valiti svom osoblj $ strpljiv i spretnom osoblj iz knjini/e =ve ilita &re#on ' te knjini/a K #en i 5orvallis-Benton 5o nt1j ! 9oja izvjea na teren tako.er se oslanjaj na mno#e istraivae' prevoditelje i prijatelje < previe i( je da i( spomenem' ali samo za poetak$ U "tak $ =alam &nibi' 7inda Glbernami i K(alid al-Gnsar1' jedan od najbolji( novinara Ba#dad ' kao i moj prijatelj i s p tnik Gndre; =tern! U 0 noj G:ri/i$ Patti/k Bond' Xeinri/( Bo(mke' 6i/(ard Pit(o se' 6aj Patel i' kao vijek' briljantan i neza stavljivi Gs(;in Desai! Posebno za(valj jem Ben 5as(dan i nje#ovoj ekipi to s mi st pili svoje intervj e s Nelsonom 9andelom i nadbisk pom Desmondom T t om' te za mno#oto dr #o! U Ne; &rleans $ 0ordan Ela(ert1' 0a/O ie =oo(en i B dd1 i Gnnie =pell! U =ri 7anki$ K mari i Dileepa Fit(arana bili s meni i Gvij d (ovni i intelekt alni vodii i prevoditelji! =arat( Eernando' Kat( Noble i svi dr #i iz ekipe 9&N7G6- bili s nam porina baza i razlo# zbo# koje# smo ope kren li na p t! Kad sam se vratila Kanad ' nae je interv je transkribirao =te;art 7aidla;' dok s s tamilsko# i sin(ala transkribirali i preveli 7o#anat(an =ellat( rai i Gn s(a Kat(iravel ! >a po#lavlje o 6 siji pomo#ao je Boris Ka#arlitski! Przem1sla; Fiel#osz' 9are/in =tarna;ski i Tade sz Ko;alik posvetili s mi vrijeme i po ili me o Poljskoj tranzi/iji! 9ar/ela &liviera me povezala sa s dioni/ima prot okterapijskim pokretima Boliviji! Tom Kerr Gzijskom savez za stambena prava bio nam je most prema rekonstr k/iji Tajland ! Ceneza ove knji#e jest /ijela #odina provedena Gr#entini #dje me sk pina novosteeni( prijatelja po ila o krvavim korijenima projekta

5ikake kole' esto nam priaj i svoje m ne z#ode i obiteljske prie! Ti strpljivi itelji izme. ostali( s $ 9arta Dillon' 5la dia G/ ita' =er#io 5ian/a#lini' Nora =trejilevi/(' =ilva Del:ino' KzeO iel Gdamovsk1' =ebastian Xa/(er' 5e/ilia =ainz' 0 lian G! 9assaldiE /(s' Ksteban 9a#nani' = sana C i/(al i T(omas Bril 9as/aren(as! &ni s mi promijenili vi.enje svijeta! Gnaliza tort re koja se pojavlj je ovoj knjizi dobila je svoj oblik nakon desetaka raz#ovora vo.eni( s lj dima koji s sami isk sili zlostavljanja po zatvorima i s onima koji s posvetili svoj ivot rad s preivjelima! Posebno elim za(valiti Eederi/ Gllodij i 9iralindi Eriere' s osnivaima Kanadsko# /entra za rtve tort re' kao i =(oko :e( =ak(ij ' 5armen =illato i 0 an 9irandi! Neki od meni najblii( lj di jes pis/i koji s se spe/ijalizirali za teme koje se dodir j ovoj knjizi' a nekoli/ina nji( itali s ovaj tekst jo r kopis i satima raspravljali o nje#ovim idejama! K1o 9a/lear mi je vijek nijalizma; =e mas 9ilne' koja j/ vo.imk sir!iniW " "n ? !ii!inli!m!i jSi/-tvWS-rila #lobalan debatni :or m' bila mi je t tor pitanjima oko taeriM!ma i politiki savjetnik o mno#oem dt #om; 9i/(ael + lardt vratio me na poetak i obliio moje novoro.eno ke1nesijanstvo; Bets1 6eed' moja redni/a T(e Nation ' pomo#la mi je obliiti teze i tedila je moj prvi lanak o stra(otama kapitalizma' kao i desetke kol mni; ne sttaivi 0erem1 =/attili proitao je poetna po#lavlja; Kat(erine 8iner bila je svjetlo na ktaj t nela i navodi C ardian da b de lansirna rampa ove knji#e! "znad sve#a' pak' ti dra#i prijatelji koji s mi jedno i kole#e' neprekidno s mi bili dr tvo i nada(n e #odinama kad sam pisala sama! 0a nisam ekonomist' ali je moj biat =et( Klein' direktor nazamjenjivo# Britis( 5ol mbia 5anadian 5entre :or Poli/1 Glternatives' moje tajno or je! Podnosio je pozive nedoba sa za(tjevima da izneb (a iznese po ke o mone-taristikoj teoriji i pomno je redio r kopis' te me poti/ao i titio to je bolje mo#ao! 6i/ardo Crinsp n' briljantni ekonomist koji se spe/ijalizirao za 7atinsk Gmerik na =ve ilit Jork ?naveden tekst @ bio je toliko lj bazan da je proitao r kopis i pri tio mi van spe/ijalistik povratn in:orma/ij ! To je inio i =tep(en 9/Bride' direktor 5entra za #lobaln politik ekonomij na =ve ilit =imona Erasera! Poaena sam to s nji( dvoji/a pronali

vremena svojim prep nim satni/ama da prime jo jedno# st denta' a niti jedan od nji( nije od#ovoran za bilo kakv po#rek s moje strane! 9oji roditelji' Bonnie i 9i/(ael Klein' dali s mi izvrsne komentare nakon itanja r kopisa i kazali siln panj kad sam preselila k njima da mo# mir pisati! &boje s /ijeli ivot strastveno vali stav o javnoj s:eri izvan trita' 9i/(ael zdravstv a Bonnie mjetnosti! 9oja dra#a svekrva 9i/(ele 7andsber# proitala je r kopis i bodrila me iz sve sna#e! Upornost mo#a svekra =tep(ena 7e;isa koji smjeta pandemij G"D=-a vrsto n tar konteksta : ndamentalizma slobodno# trita osmjeliti me da napiem ov knji# ! 9no#i dr #i vrsni izdavai i nji(ove ekipe loili s svoj podrk ovom projekt ' klj j i Brada 9artina iz kanadsko# 6andom Xo sea' 0o(na =terlin#a iz Xenr1ja Xolta i =ar Bers(tel iz nj jorko# 9etropolitana' =te:ana 9/Crat(a i kreativn i inteli#entn ekip iz britansko# Pen# ina' Pe-tera =illema iz =! Eis(er 8erla#a' 5arla Brios/(ija iz 6izzolija' Krika 8issera iz De Ce sa' 5la dij 5asanova iz Paidksa' 0an-Krika Pettersona iz &rd:ronta' "n#eri Kn#elstad iz &ktobera' 6omana Kozireva iz Dobreje Knji#e' 9arie-5at(erine 8a/(er iz G/tes = da' te 7ise Ber#evin i ostali iz 7em\a/a! =vi mi silno d # jemo nepokolebljivoj Gdrienne P(illips koja radi kao izvrna redni/a Knop: 5anadi! Ne samo to je drala /ijel ov raznorodn ekip na ok p ' sk pa s 9ar#aret Xalton i 0a/kie 0oiner' ne#o je zasl 4H* 7i! + %iiris 5o;an M!i njezin N@?@iiiin@ prova kn lekt r ' te Beate =/(;irtli/( M!a stiiiean prijelom! Barne1 Cilmore je ponovno pokazao da je majstor za indekse! 9ark G! Eo;ler najbolji .avolji advokat s kojim je bio itak raspravljati! >a(valj jem =(aron Klein' Tari Kenned1' 9a##ie 6i/(ards' Pre-eni Cad(er i 6osie Clais(er' kao i prevoditeljima koji e ovaj tekst prenijeti itateljima diljem svijeta! Uz istraivae koji s izravno radili na ovom projekt /ijelo s mi vrijeme poma#ali i mno#i aktivisti i pis/i! Nevjerojatna ekipa iz Eo/ sa na Clobal =o t( Ban#kok bila je prva koja je identi:i/irala )rekonstr k/ij % kao nov #rani/ neokolonijalizma' to je bio nastavak nji(ova d #otrajno# rada na iskoritavanj krize! Posebno sam za(valna proni/ljivosti =lialmali C ttala i Faldena Belloa! D # jem za(valnost i 5(ris Kromm i /ijeloj ekipi s "nstit ta za j ne st dije za iz zetna istraivanja koja s prokazala kapitalizam katastro:e' kao i

odvjetnik za lj dska prava Bill & i#le1 za nje#ovo pisanje i aktivizam! =oren Gmbrose' nekadanji Ei:t1 Jeats "s Eno #( bio je velianstven izvor za pitanja me. narodni( :inan/ijski( institiY /ija! 9oje istraivanje o s vremenom nasilj nad zatvoreni/ima velike s potpomo#li 9i/(ael 6atner i izvanredna ekipa iz 5entra za stavna prava' kao i 0o(n =i:ton i X man 6i#(ts Fat/(' izvjea Gmnest1 "nternational!Y i 0ameel 0a::er Gmeri/an 5ivil 7iberties Union! 9no#e od dok menata s koji( je skin ta oznaka tajnosti' a koji se navode ovom tekst ' obznanili s iz zetni lj di iz National =e/ rit1 Gr/(ivea! Dr #i vaan izvor bili s intervj i iz PB=-ove dok mentaristike trilo#ije 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1 iz 2332! 8eina navoda koji se pojavlj j ovom tekst nije la te :ilmove' ali prod /enti s napravili rijetk iznimk i #r bo transkribirali te intervj e! >a(valna sam i Gm1 Coodman i /ijeloj ekipi iz Demo/ra/1 No;Y Nji(ovi revol /ionarni intervj i ne samo to s izvor dnevni( novosti koji izaziva ovisnost ?;;;!demo/ra/1no;!or#@' ne#o i dra#o/jeno i ivo istraivako or .e! 0o stotine novinara istraitelja i a tora na ije se radove pozivam navedeni s tekst i : snotama! Proirena biblio#ra:ija moe se pronai na ;;;! naomiklein!or#' s izravnim linkovima na brojne izvorne dok mente! Nekoliko knji#a bilo mi je od toliko #oleme i nepro/jenjive pomoi da : snote i biblio#ra:ije doslovno nis dovoljne da na#lase nji(ov vanost$ Eailed 5r sade =tep(ena E! 5o(ena' G e estion o: Tort re Gl:reda 9/5o1ja' Ni#(t Dra;s Near Gnt(on1ja =(adida' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1 6ajiva 5(andrasekarana' G 7egi/on o: Terror 9ar# erite Eeitlo;itz' Tr e 5rimes$ 6odol:o Fals( 9i/(aela 9/5a #(ana' G 9ira/le' a Universe 7a;ren/ea Fe/(slera' Kmpires Forks(op Cre#a Crandina' Blood 9one1 T! 5(ristiana 9illera' B s( G#enda Gntonije 0 (asz' Pino/(ets K/onomists 0 ana Cabriela