OPA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA*

usvojena i proglaena na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda, 10. prosinca 1948. godine (rezolucija br. 217 /III/)

Preambula Budui da je priznanje uroenog dostojanstva te jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu, budui da je nepotivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima koji vrijeaju savjest ovjeanstva i da je izgradnja svijeta u kojemu e ljudska bia uivati slobodu govora i uvjerenja te biti poteena straha i neimatine, proglaena najveom tenjom svih ljudi, budui da je ljudska prava prijeko potrebno zatititi vladavinom prava, kako ovjek ne bi morao pribjei, kao krajnjem sredstvu, pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja, budui da je bitno promicati razvoj prijateljskih odnosa meu narodima, budui da su narodi u Povelji Ujedinjenih naroda ponovno potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe i ravnopravnost mukaraca i ena te odluili promicati drutveni napredak i poboljati uvjete ivota u veoj slobodi, budui da su se drave lanice obvezale da e u suradnji s Ujedinjenim narodima osigurati ope potivanje i primjenu ljudskih prava i temeljnih sloboda, budui da je ope razumijevanje tih prava i sloboda kljuno za puno ostvarenje te obveze, u ovom asu, stoga, Opa skuptina proglaava Opu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniku tekovinu svih naroda i drava, kako bi svaki pojedinac i svaki dio drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, pouavanjem i uenjem teili promicanju ljudskih prava i sloboda te progresivnim domaim i meunarodnim mjerama osigurali njihovo ope i djelotvorno priznanje i potivanje, kako meu narodima
*

Slubeni prijevod teksta Ope deklaracije o ljudskim pravima na hrvatski jezik do danas nije objavljen, kao to nije bio objavljen ni u slubenim glasilima SFRJ u ijem je sastavu Hrvatska bila do 1991. godine, pa je netoan podatak u nekim radovima da je Opa deklaracija o ljudskim pravima bila ratificirana u Jugoslaviji, s uputom na Slubeni list FNRJ/SFRJ. Od 1990. godine u Hrvatskoj je objavljeno nekoliko prijevoda, ali ni jedan od njih nema status slubenog prijevoda (v. npr. Hrenjak, /ur./ J. Meunarodni i europski dokumenti o ljudskim pravima: ovjek i njegove slobode u pravnoj dravi, Zagreb, Informator, 1992.; Skok, Dobria /ur./ Ljudska prava: Osnovni meunarodni dokumenti, Zagreb, NIRO kolske novine, 1990.)

drava lanica, tako i meu narodima na podrujima koja se nalaze pod njihovom jurisdikcijom. lanak 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva. lanak 2. Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike glede rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, roenja ili neke druge okolnosti. Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika zbog politikog, pravnog ili meunarodnog statusa zemlje ili podruja kojemu neka osoba pripada, bilo da je to podruje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili mu je na neki drugi nain ogranien suverenitet. lanak 3. Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost. lanak 4. Nitko se ne smije drati u ropstvu ili odnosu slinom ropstvu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovim oblicima. lanak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kazni. lanak 6. Svatko ima pravo da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao osobu. lanak 7. Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zatitu, bez ikakve diskriminacije. Svi imaju pravo na jednaku zatitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se kri ova Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju. anak 8. Svatko ima pravo na djelotvornu odtetu putem nadlenih domaih sudova zbog djela kojima su povrijeena njegova temeljna prava zajamena ustavom ili zakonom.

lanak 9. Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhienju, zatvoru ili izgonu. lanak 10. Svatko ima potpuno isto pravo na pravino i javno sasluanje od strane neovisnog i nepristranog suda radi utvrivanja njegovih prava i obveza, i bilo koje kaznene optube protiv njega. lanak 11. 1. Svatko optuen za kazneno djelo ima pravo da ga se smatra nevinim dok se njegova krivnja zakonski ne utvrdi u javnom postupku u kojemu su mu pruena sva jamstva za obranu. 2. Nitko ne smije biti proglaen krivim za kazneno djelo poinjeno inom ili propustom koji, po domaem ili meunarodnom pravu u asu poinjenja nije bio predvien kao kazneno djelo. Ne smije se odrediti ni tea kazna od one koja je bila primjenjiva u asu kad je kazneno djelo poinjeno. lanak 12. Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom mijeanju u njegov privatni ivot, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu ast i ugled. Svatko ima pravo na pravnu zatitu protiv takvog mijeanja ili napada. lanak 13. 1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka u granicama bilo koje drave. 2. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju. lanak 14. 1. Svatko pred progonom ima pravo traiti i dobiti utoite u drugim zemljama. 2. Na to se pravo ne moe pozivati u sluaju progona koji su izravna posljedica nepolitikih zloina ili djela protivnih ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. lanak 15. 1. Svatko ima pravo na dravljanstvo. 2. Nitko ne smije biti samovoljno lien svoga dravljanstva niti mu se smije odrei pravo na promjenu dravljanstva. lanak 16. 1. Punoljetni mukarci i ene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih ogranienja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda. 3

2. Brak se moe sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak. 3. Obitelj je prirodna i temeljna drutvena jedinica, i ima pravo na zatitu drutva i drave. lanak 17. 1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu samostalno ili u zajednici s drugima. 2. Nitko ne smije biti samovoljno lien svoje imovine. lanak 18. Svatko ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjere; to pravo ukljuuje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje pouavanjem, praktinim vrenjem, bogoslujem i obredima. lanak 19. Svatko ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja. To pravo obuhvaa slobodu zadravanja miljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traenja, primanja i irenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopavanja i bez obzira na granice. lanak 20. 1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. 2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi. lanak 21. 1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim slubama u svojoj zemlji. 3. Volja naroda je temelj dravne vlasti; ta se volja mora izraavati na povremenim i potenim izborima, koji se provode uz ope i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim jednako slobodnim glasakim postupkom. lanak 22. Svatko kao pripadnik drutva ima, putem dravnih programa i meunarodne suradnje, a u skladu s organizacijom i mogunostima svake pojedine drave, pravo na socijalnu sigurnost i ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava koja su uvjet njegova dostojanstva i neometanog razvoja njegove osobnosti. lanak 23. 1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete za rad i zatitu od nezaposlenosti. 4

2. Svatko bez ikakve razlike ima pravo na jednaku naknadu za isti rad. 3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava ivot dostojan ovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite. 4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i njima pristupati kako bi zatitio svoje interese. lanak 24. Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, ukljuujui razumno smanjenje radnih sati i povremene plaene neradne dane. lanak 25. 1. Svatko ima pravo na ivotni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, ukljuujui prehranu, odjeu, stanovanje, lijeniku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na zatitu u sluaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti ili nekog drugog ivotnog nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova nadzora. 2. Materinstvu i djetinjstvu pripada posebna skrb i pomo. Sva djeca, ona roena u braku kao i ona koja su roena izvan njega, moraju uivati istu socijalnu zatitu. lanak 26. l. Svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem na osnovnom i opeobrazovnom stupnju. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno. Tehniko i strukovno obrazovanje mora biti dostupno svima; vie i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima. 2. Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jaati potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. On mora promicati razumijevanje, snoljivost i prijateljstvo medu svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelatnost Ujedinjenih naroda na odranju mira. 3. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru obrazovanja za svoju djecu. lanak 27. 1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom ivotu svoje zajednice, uivati u umjetnosti, pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti. 2. Svatko ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa od bilo kojeg znanstvenog, knjievnog ili umjetnikog djela kojemu je autor. lanak 28. Svatko ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.

lanak 29. 1. Svatko ima obveze prema onoj zajednici u kojoj je jedino mogu neovisan i cjelovit razvoj njegove osobnosti. 2. U koritenju svojih prava i sloboda svatko moe biti podvrgnut samo onim ogranienjima koja su utvrena zakonom, iskljuivo radi osiguranja potrebnog priznanja i potivanja prava i sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i opeg blagostanja u demokratskom drutvu. 3. Ta prava i slobode se ni u kojem sluaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. lanak 30. Nita se u ovoj Deklaraciji ne moe tumaiti tako da podrazumijeva pravo neke drave, grupe ili pojedinca da poduzmu bilo koju akciju ili izvre bilo koji in kojim se ponitava neko od ovdje utvrenih prava i sloboda. Prevela: Vedrana Spaji-Vrka