MJERITELJSTVO (dio predavanja)

Izmjeriti sve to se mjeriti moe i pokuati uiniti mjerljivim ono to jo nije mjerljivo. Galileo Galilei

31.03.2009. - Torino

Mjeriteljstvo (Metrology (Metrology) ) gr. gr. metron mjera, logos - uenje

Znanost o mjerenju i njegovim primjenama Mjeriteljstvo je kao znanstvena disciplina nastalo iz veoma praktinih razloga razloga. . To je temeljna potreba da se neto moe izmjeriti izmjeriti. . Ispravnim se mjerama od poetaka ljudske civilizacije priznavala posebna drutvena vanost te su se one propisivale s najviim autoritetom vladara. vladara. Vladari su utvrivali mjere (etalone) iz jednostavnog razloga kako bi se mogla odvijati trgovina i gospodarske djelatnosti. djelatnosti .

31.03.2009. - Torino

Povijest mjeriteljstva
Prva su mjerenja bila na trnicama pri razmjeni dobara i usluga, usluga, pri raspodjeli uroda, ulova ili ratnoga plijena, te pri naplati poreza i drugih davanja. davanja . Vana podruja mjerenja bila su i izmjera zemljita, zemljita , te mjerenje vremena vremena. . Mjerila se ponajprije duljina duljina, , plotina plotina, , obujam obujam, , masa (teina) teina) i vrijeme, vrijeme , te brojio broj komada neke cjeline. cjeline. 31.03.2009. - Torino

Kralj David I (1150.) izabrao je iz sredine klasa jema tri zrna, postavio ih je u niz i tako dobio in (col, palac). Danas se jedinica in koristi za cijevni navoj. 1 inch (25,4 mm) jedinica koja je i danas u upotrebi u angloamerikim zemljama stvarno odgovara prosjenoj irini ljudskog palca, to je takoer duljina odreena od vrha do prvog zgloba etvrtog prsta na ruci.

Engleski kralj Henrik I. uveo je jard kao udaljenost od nosa do vrha prstiju svoje ispruene lijeve ruke.

Smrtnom kaznom kanjavali su se oni koji bi zaboravili ili zanemarili svoju dunost umjeravanja etalonske jedinice duljine za svakoga punog mjeseca. mjeseca. Takva je pogibelj prijetila graditeljima na kraljevskome gradilitu odgovornim za gradnju faraonskih hramova i piramida u tadanjem Egiptu, 3000 godina pr pr. . Kr. Kr.

Znanstvena istraivanja i arheoloka iskapanja pokazala su da su Babilonci prije 4 tisue godina imali jedinstveni sustav mjera koji je propisao vladar vladar. . Pramjerilo duljine duljine: : bakreni tap duljine 110 110, ,35 cm i mase 41 41, ,5 kg sa ucrtanim zarezima prema slici. slici .

31.03.2009. - Torino

31.03.2009. - Torino

U trgovini izmeu naroda mnoge od metoda mjerenja udaljenosti i teine postupno su se izmijeale i nadograivale. Tako su Rimljani koristili grke mjere dodajui svoj vlastiti mjerni sustav. Kada su Rimski vojnici marirali oni su odreivali udaljenost koju su proli brojanjem koraka. Kada je Rimsko Carstvo postalo povijest, oko 600-te godine poslije Krista, Europa se nala u mraku srednjeg vijeka. esto ili sedamsto godina ovjeanstvo je napravilo vrlo male korake u podruju normizacije mjerenja. U Evropi je svaki grad ili vei gradi imao svoje mjere.

31.03.2009. - Torino

Tako je i Dubrovaka Republika imala normiranu mjeru duine odreenu duljinom lakta (51 cm) na Stupu viteza Orlanda. Etalon (metalni tap) uvao se u palai Sponza, a ista duljina lakta urezana je i u kamenom postamentu Orlandova spomenika.

31.03.2009. - Torino

U drugoj polovini 17 17. . stoljea dolazi do snanog razvoja trgovine, obrta i znanosti. znanosti. Dok su znanstvenici istraivali u svojim laboratorijima, obrtnici i trgovci nisu vie mogli vriti proizvodnju i razmjenu svojih proizvoda na temelju mnotva mjera koje su postojale. postojale . Nerijeeni mjerni sustav predstavljao je konicu daljnjem razvoju. razvoju . U cilju unifikacije mjera, godine 1790 1790, , francuska Akademija pokree projekt jedinstvenog sustava mjera. mjera. Posebna komisija najuglednijih znanstvenika predloila je decimalni metriki sustav jedinica koji se oslanja na prirodne pramjere pramjere. . Zakonima iz 1795. 1795. i 1799 1799. . godine ozakonjen je metriki mjerni sustav te decimalni sustav mjera zbog lakeg preraunavanja. unavanja.

31.03.2009. - Torino

Dogovor o metru
20. svibnja 1875. potpisan je meunarodni Dogovor o metru. metru. 20. svibnja SVJETSKI DAN MJERITELJSTVA

31.03.2009. - Torino

Godine 1875. 1875. u Parizu je odrana diplomatska konferencija o metru na kojoj je 17 vlada potpisalo ugovor, tzv. tzv. Dogovor o metru. Potpisnici su odluili stvoriti i financirati znanstvenu i trajnu ustanovu: ustanovu: Meunarodni ured za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures, BIPM).
31.03.2009. - Torino

Dogovor o metru odreuje u lanku 1. da se visoke ugovorne strane obvezuju da e osnovati i odravati, o zajednikome troku, Meunarodni ured za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures, BIPM), sa sjeditem u Parizu, a u lanku 3. da e Meunarodni ured djelovati pod iskljuivim upravljanjem i nadzorom Meunarodnog odbora za utege i mjere (Comite International des Poids et Mesures, CIPM.), koji e sam biti stavljen pod nadlenost Generalne konferencije za utege i mjere (Conference Generale des Poids et Mesures, CGPM) koju ine izaslanici svih vlada potpisnica ugovora. ugovora.

31.03.2009. - Torino

Drave potpisnice Konvencije jesu: jesu: Argentina, Austro Austro-Ugarska, Belgija, Brazil, Danska, Francuska, Italija, Njemaka, Peru, Portugal, Rusija, SAD, vicarska, vedska - Norveka, panjolska, Turska, Venecuela. Venecuela.
31.03.2009. - Torino

Hrvatska je, budui je bila sastavnicom Austro - Ugarske, supotpisnica Dogovora o metru metru. . Bila je u prvoj skupini zemalja koje su krenule prema svjetskom mjeriteljskom jedinstvu, te je sudjelovala u provedbi obveza koje slijede iz Dogovora o metru.

Odlukom HrvatskoHrvatsko-Ugarskoga sabora iz 1874. god. Metarski sustav je u Hrvatsku uveden od 1. sijenja 1876.

Hrvatski sabor je 1876 1876. . god god. . odobrio stanovitu novanu svotu za podizanje Meunarodnoga ureda za utege i mjere u Svresu pokraj Pariza, te godinji doprinos za njegovo odravanje odravanje. .

31.03.2009. - Torino

Tijekom godina Konvenciji su pristupile i druge drave (Srbija 1879 1879. .). S vremenom je dolazilo do politikih promjena. promjena. Od 1918 1918. . godine mjesto AustroAustro -Ugarske zauzimaju dvije novostvorene drave drave: : Austrija i Maarska. arska. Mjesto Srbije je preuzela Jugoslavija u koju je Hrvatska ula 1918. 1918 . god godine ine. Jugoslavij Jugoslavija a je ratificirala Dogovor o metru 1922. 1922. godine. godine. Uspostavom samostalne Republike Hrvatske preuzimaju se 8. listopada 1991 1991. . mjeriteljski zakoni bive drave . 1992 1992. . god god. . osnovan je Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Od 1993. 1993. slijedili su prvi mjeriteljski zakoni i podzakonski dokumenti dokumenti. . Trenutno je 56 zem zema alja potpisnica (member states) konvencije o metru metru. . Od 2008. 2008. godine Hrvatska je punopravna lanica lanica konvencije o metru metru. .

31.03.2009. - Torino

MJERNE JEDINICE
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj ureene su Zakonom o mjeriteljstvu (Narodne novine br. 163/03 od 1. listopada 2003.) te Pravilnikom o mjernim jedinicama NN 2/07 i hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i HRN ISO 31). 1. Jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI: osnovne izvedene s posebnim nazivima i znakovima izvedene bez posebnih naziva i znakova

2. Iznimno doputene jedinice izvan SI 3. Decimalne jedinice (tvore se pomou decimalnih predmetaka) 4. Sloene izvedene jedinice.

31.03.2009. - Torino

OSNOVNE JEDINICE SI
Naziv metar kilogram 1) sekunda Amper (Andre-Marie Ampere) Kelvin (Lord Kelvin) mol kandela Znak m kg s A K mol cd Veliina duljina masa vrijeme elektrina struja termodinamika temperatura mnoina (koliina) tvari svjetlosna jakost

1) Decimalne jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.

31.03.2009. - Torino

31.03.2009. - Torino

31.03.2009. - Torino

NOVE DEFINICIJE Predloene su potpuno nove definicije za 4 od 7 osnovnih jedinica SI: kilogram, amper amper, , kelvin i mol. Definicije e se temeljiti na fiksnim numerikim vrijednostima odgovarajuih konstanti. Npr. Npr . kelvin e se temeljiti na BoltzmannBoltzmann-ovoj konstanti onstanti k.
Boltzmannova konstanta k = 1,380 6504(24) 10-23 J K-1

31.03.2009. - Torino

PREDMECI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA

Predmetak jota zeta eksa peta tera giga mega kilo hekto deka

Oznaka Y Z E P T G M k h da

Vrijednost 1024 1021 1018 1015 1012 109 106 103 102 10

Predmetak deci centi mili mikro nano piko femto ato zepto jokto

Oznaka d c m n p f a z y

Vrijednost 101 102 103 106 109 1012 1015 1018 1021 1024

31.03.2009. - Torino

IZVEDENE JEDINICE SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Veza s drugim jedinicama SI s1 K Nm C/V J/kg Wb/A s1 As

Naziv

Znak

Veliina aktivnost radioaktivnog izvora Celzijeva temperatura rad, energija, toplina elektrini kapacitet apsorbirana doza ionizirajueg zraenja induktivnost frekvencija elektricitet

bekerel Celzijev stupanj 1) dul farad grej henri herc kulon

Bq
o

J F Gy H Hz C

31.03.2009. - Torino

1) Najnovije preporuke predviaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, to prije nije bilo doputeno.

luks lumen njutn om paskal radijan2) simens sivert steradijan2) tesla vat veber volt

lx lm N Pa rad S Sv st T W Wb V

lm/m2 cd sr kg m/s2 V/A N/m2 1 A/V J/kg 1 N/(A m) J/s T m2 W/A

osvjetljenje svjetlosni tijek sila elektrini otpor tlak kut elektrina vodljivost ekvivalentna doza prostorni kut magnetna indukcija snaga magnetni tijek elektrini potencijal, napon, elektromotorna sila

2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI. Dvadeseta opa konferencija za utege i mjere (CIPM) 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice radijan i steradijan proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije.

31.03.2009. - Torino

IZVEDENE JEDINICE SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA

Naziv etvorni metar kubni metar reciproni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kubni metar u sekundi kilogram po kubnom metru dul po etvornom metru dul po kilogramu dul po kilogramkelvinu kandela po etvornom metru mol po kubnom metru grej u sekundi (broj) jedan1) Znakovi m2 m3 1/m, m-1 m/s m/s2 m3/s kg/m3 J/m2 J/kg J/(kg K) cd/m2 mol/m3 Gy/s 1 Veliina plotina obujam valni broj brzina ubrzanje obujamni protok gustoa energijska gustoa energijski tijek specifini toplinski kapacitet svjetljivost mnoinska koncentracija brzina apsorbirane doze lomni indeks

31.03.2009. - Torino

1) Znak broja jedan (1) obino se isputa pri iskazivanju brojane vrijednosti.

DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Znak Veza s jedinicama SI Veliina Uporaba samo za pomorski, rijeni i morska milja 1852 m duljina zrani promet astronomska ~1,495 978 7 1011 m astronomiju jedinica ar a 100 m2 plotina plotinu zemljita 2 hektar ha 10 000 m litra l, L 103 m3 = dm3 obujam stupanj 1 minuta 1 kut sekunda 1 gon 1g atomska u ~1,66057 1027 kg fiziku i kemiju jedinica mase karat 2 104 kg masa masu dragulja 3 tona t 10 kg masa Naziv

31.03.2009. - Torino

PRAVILA ZA ISPRAVNU UPORABU PREDMETAKA

Predmetci su potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2) Primjer: jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita.

31.03.2009. - Torino

Vrijednosti, nazivi i znakovi binarnih predmetaka za tvorbu binarnih informatikih jedinica

31.03.2009. - Torino

Predmetci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice. Primjer: centimetar se pie cm ,a ne c m. Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmetci. Primjer: Mora se pisati 1 mg a ne 1 kg. Znakovi jedinica se ne piu velikim slovima osim ako naziv jedinice potjee od osobnog imena. Primjer: Jedinica Kelvin se pie kao znak K. Jedinice koje su sastavljene mnoenjem vie jedinica moraju se pisati s tokom kao znakom mnoenja ili s razmakom. Primjer: Umjesto npr. nmK treba pisati nm K ili nmK.

31.03.2009. - Torino

Znakovi se moraju odvajati od brojane vrijednosti. Primjer: 5 kg a ne 5kg Za odvajanje cijelog od decimalnog dijela brojane vrijednosti treba koristiti decimalni zarez a ne toku. Primjer: 384,523 a ne 384.523 Izmeu skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani od decimalnog zareza. etveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez razmaka. Primjer: 15 739,012 53. Za odvajanje tisuica ne smiju se upotrebljavati toke. Primjer: 2 321 458,242 12 a ne 2.321.458,24212 Mora biti jasno kojemu znaku pripada brojana vrijednost i koja se matematika operacija primjenjuje na vrijednost veliine. Primjer: 35 cm 48 cm, a ne 35 48 cm.

31.03.2009. - Torino

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

1791. godine zapoelo je mjerenje luka parikog meridijana izmeu Dunkerquea i Barcelone i trajalo je sedam godina. Meridijanski metar: 1791. god. Metar je jednak 1/10 000 000 dio zemaljskog meridijana izmeu sjevernog pola i ekvatora, koji prolazi kroz Pariz. (150-200) m

Duljina od jednog metra i masa od jednog kilograma materijalno su utjelovljene iz platine i 1799 1799. . godine pohranjene u arhivu Francuske Republike. Republike. Zbog toga su dobile naziv arhivski metar i arhivski kilogram. kilogram. Arhivski metar: 1799. god. Platinski prametar je tap pravokutnog presjeka iji su krajevi udaljeni 1 metar pri temperaturi 0 oC. (10-20) m

31.03.2009. - Torino

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

M-prototip: 1889. (1927.) god Materijalni iz legure 90% platine i 10% iridija odreen razmakom izmeu osi dviju srednjih crtica na tapu. 0,2 m Izraeno je etrdesetak primjera prametara.

Konferencija jedan od primjeraka proglaava meunarodnim prametrom, drave lanice Konvencije o metru dobile su ostale primjerke prametara koji su postali nacionalni prametri. Godine 1927. Generalna konferencija postavila je sljedeu definiciju metra: Jedinica duljine je metar koji je pri temperaturi 0 oC definiran razmakom izmeu dvije srednje crtice na pramjeri metra, pohranjenoj u Meunarodnom birou u Sevrusu. Pramjera ima tono duinu 1 metar kada je pri normalnom atmosferskom tlaku poduprta u vodoravnom poloaju sa dva valjka promjera 1 cm koji su meusobno udaljeni 571 mm.

31.03.2009. - Torino

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

Sedamdeset godina prametar je bio osnova metarskog mjernog sustava sustava. . Pojedine drave slale su svoje nacionalne prametre na usporedbu s meunarodnim prametrom prametrom. . Meutim praenjem kroz godine utvrene su sve vee razlike izmeu duljine meunarodnog prametra i nacionalnih prametara. prametara . Pokazalo se da pramjere nisu mogle osigurati stalnost fizikalnih veliina. ina. Valni metar: 1960. god. Metar je duljina jednaka 1 650 763,73 duljine vala u vakuumu zraenja koje odgovara prijelazu izmeu razina 2 p10 i 5 d5 atoma kriptona 86. 0,004 m To je bio velik napredak stoga to se po prvi puta metar mogao eksperimentalno reproducirati bilo gdje u svijetu bez da se kao referencija uzima materijaliziran metar pohranjen u Parizu. Parizu.

31.03.2009. - Torino

Otkrie lasera potaklo je ponovno redefiniranje jedinice duljine od jednog metra. Tako je 1983. godine Generalna konferencija za mjere i utege staru definiciju metra iz 1960. godine zamijenila novom: Laserski metar: 1983. god. Fizikalni metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijee u vakuumu za vrijeme od 1/ 299 792 458 sekunde. 0,000001 m

31.03.2009. - Torino

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

Netonost 10-12 10-11 10-10 10-9 10-8 10-7 10-6 10-5 10-4 10-3 1791.-1799. Metar se definira kao 1/10 000 000 udaljenosti od pola do ekvatora (kroz Pariz) 1799.-1889. Prametar izraen iz platine 1889.-1960. Meunarodni prototip metra

1983. Definicija metra brzinom svjetlosti u vakuumu

1960.-1983. Definicija metra zraenjem kriptona 86 u vakuumu

1800.

1825.

1850.

1875.

1900.

1925.

1950.

1975.

2000. Godina

31.03.2009. - Torino

REALIZACIJA DEFINICIJE METRA U LFSB

Laboratorij od 2003. godine posjeduje NPL jodno stabiliziran HeNe laser i sustav za usporedbu frekvencija. Primarnim etalonom duljine se osigurava sljedivost u postupku interferencijskog mjerenja planparalelnih graninih mjerki.

Jodno stabiliziran He Ne laser NPL 31.03.2009. - Torino

REALIZACIJA DEFINICIJE METRA

Metar se moe realizirati pomou direktnog mjerenja udaljenosti L koju svjetlost prijee u vakuumu u vremenskom intervalu t, koritenjem izraza L = c t pri emu je c - brzina svjetlosti u vakuumu i iznosi c = 299 792 458 m/s. Ova metoda proizlazi neposredno iz definicije, ali se ne koristi u praktine svrhe jer ne postie tonost koja se moe postii s drugim metodama. Metar se takoer moe realizirati direktnim mjerenjem frekvencije zraenja f i izraunavanjem valne duine u vakuumu, koritenjem relacije = c / f. Postupak direktnog mjerenja frekvencije vrlo je sloen. Preporua se za etalone duljine koristiti frekvencije odreenih stabiliziranih lasera ije su karakteristike paljivo izmjerene metodom direktnog mjerenja frekvencija, te izraunata valna duina.

31.03.2009. - Torino

REALIZACIJA DEFINICIJE METRA U LFSB

Za umjeravanje etalona duljine do 100 mm interferometrijskom metodom u LFSB-u se koristi Ksterov tip interferometra proizvoaa C.Zeiss. Shematski prikaz interferometra dan je na slici.

2 5

1 ZO 6

difuzor 633nm He Ne laser

10
CCD

Monitor

Raunalo

7 8
Stol

Kr

C. Zeiss interferometar

31.03.2009. - Torino

Etaloni duljine utjelovljuju duinsku mjeru izmeu krajnjih mjernih povrina i prihvaeni su kao primjenjiv materijaliziran etalon duljine irom svijeta.
Od njihovog pronalaska krajem devetnaestog stoljea, poznati su pod nazivom planparalelne granine mjerke.

31.03.2009. - Torino

Prema dogovoru, duljina etalona Le u bilo kojoj toci mjerne povrine, definirana je kao okomita udaljenost izmeu te toke i ravne povrine mjerne podloge izraene od istog materijala i iste kvalitete povrine, na koju je prionula druga mjerna povrina etalona. Ovako definirana duljina etalona odnosi se na primjenu interferometrijske metode mjerenja.

Le

Duljina etalona

31.03.2009. - Torino

Fazni pomak na etalonu

m = 2Le
Le
Etalon duljine Duljina etalona definirana normom ISO 3650 i ANSI B89.1.9.M (nakon korekcije faznog pomaka) Etalon duljine Direktno izmjerena duljina interferometrijskom metodom

Mjerna podloga

Refleksija svjetla sa gornjih povrina etalona i mjerne podloge

Debljina sloja prianjanja

Mjerna podloga

Fazni pomak na mjernoj podlozi

Utjecaj sloja prianjanja i faznog pomaka na mjerenu duljinu interferometrijskom metodom

31.03.2009. - Torino

Duljina etalona mjerena usporedbenom metodom

Duljina etalona kod primjene usporedbene metode definirana je kao duljina okomice sputene iz sredinje toke mjerne povrine do suprotne mjerne povrine. povrine. I u ovom sluaju u duljinu umjeravanog etalona ukljuen je sloj prianjanja (naljepljivanja) koji je prenesen sa referentnog etalona. etalona.

Le

Duljina etalona mjerena usporedbenom metodom

31.03.2009. - Torino

USPOREDBENA METODA MJERENJA ETALONA DULJINE

31.03.2009. - Torino

Spajanje etalona u kombinacije

31.03.2009. - Torino

TEMELJNI POJMOVI IZ MJERITELJSTVA

31.03.2009. - Torino

Mjerenje i rezultat mjerenja

Mjerenje je proces dobivanja brojanog podatka u odnosu na jedinicu mjere. Rezultat mjerenja je brojana vrijednost koja pokazuje koliko je puta neka mjerena veliina vea ili manja od mjerne jedinice. Uz rezultat mjerenja navodi se mjerna nesigurnost.
31.03.2009. - Torino

MJERNI SUSTAV

PREDMET MJERENJA MJERITELJ MJERNA METODA

REALNA OKOLINA

REALNO VRIJEME

31.03.2009. - Torino

Pogreka Pogreka = Pogreno - Tono

31.03.2009. - Torino

VRSTE POGREAKA
SUSTAVNE POGREKE U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv nain.

SLUAJNE POGREKE

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine mijenjaju se na nepredvidiv nain.

GRUBE POGREKE

31.03.2009. - Torino

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine znaajno odstupaju u odnosu na ostale rezultate.

VRSTE POGREAKA
UZROCI -metoda -konstrukcija -okolina -deformacije -istroenost -nesavrenost ureaja i osjetila -promjenljivost okoline -neiskustvo -nepanja mjeritelja -loa podeenost -neispravnost mjerila Torino POSLJEDICE

SUSTAVNE POGREKE

netonost rezultata

SLUAJNE POGREKE

nepreciznost rezultata

GRUBE POGREKE

31.03.2009. -

rezultat se odbacuje

VRSTE POGREAKA
SREDNJA VRIJEDNOST REFERENTNA VRIJEDNOST

SUSTAVNE POGREKE

netonost rezultata

SLUAJNE POGREKE

nepreciznost rezultata

31.03.2009. - Torino

NETONOST
Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i referentne vrijednosti.
NETONOST

REZULTAT MJERENJA

REFERENTNA VRIJEDNOST

MJERNO PODRUJE

Referentna vrijednost je vrijednost koja slui kao dogovorena referenca za mjernu vrijednost, a moe biti utvrena na osnovi srednje vrijednosti rezultata vie mjerenja provedenih mjernom opremom vie razine tonosti.

31.03.2009. - Torino

PRECIZNOST u uvjetima ponovljivosti

Ponovljivost je usko slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji ukljuuju: - isti mjerni postupak, - istog mjeritelja - isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima - isto mjerno mjesto - ponavljanje u kratkom vremenu Ponovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata mjerenja. Ponovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjerila u varijaciji mjernog sustava.

VJEROJATNOST, P

PONOVLJIVOST

31.03.2009. - Torino

MJERNO PODRUJE

PRECIZNOST u uvjetima obnovljivosti

Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane veeg broja mjeritelja pri viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim dijelovima uz koritenje istog ili razliitog mjernog instrumenta. Obnovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata mjerenja. Obnovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjeritelja u varijaciji mjernog sustava.

MJERITELJ A

MJERITELJ B

MJERITELJ C

OBNOVLJIVOST

31.03.2009. - Torino

MJERNO PODRUJE

TONOST I PRECIZNOST

NEPRECIZNO

NETONO I PRECIZNO

TONO I PRECIZNO

31.03.2009. - Torino

 - mjera preciznosti
... .. . . ... precizno = kvalitetno = malo
rasipanje! Tonost se postie usporedbom s referencama. Ima li smisla govoriti o tonosti u sluaju loe preciznosti?

precizan (dobar) strijelac

. . . . .

neprecizan (lo) strijelac

31.03.2009. - Torino

ABBEOV PRINCIP MJERENJA

U cilju uklanjanja pogreaka 1. reda, koje su najvee i koje imaju dominantnu ulogu, potrebno je da se predmet mjerenja nalazi u produetku mjerne skale.

31.03.2009. - Torino

ABBEOV PRINCIP MJERENJA

31.03.2009. - Torino

NEZADOVOLJAVA

ZADOVOLJAVA

ETALON
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje jedinice neke veliine da bi mogli posluiti kao referencija.

31.03.2009. - Torino

ETALONI (vrste)
Meunarodni etalon: etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi sluio kao meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. Dravni etalon: etalon priznat odlukom drave da bi sluio u toj dravi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je ope potvreno da ima najveu mjeriteljsku kvalitetu, a ija se vrijednost potvruje bez upuivanja na druge etalone iste veliine. Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim etalonom iste veliine.

31.03.2009. - Torino

UMJERAVANJE
Skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.

31.03.2009. - Torino

SHEMA UMJERAVANJA JEDINICE DULJINE (HRVATSKA)

(0,05 + 1,1 L) m Lum

(0,08 + 1,6 L) m Lum

31.03.2009. - Torino

SLJEDIVOST
Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti nekog etalona po kojemu se on moe dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obino dravnim ili meunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrene mjerne nesigurnosti.
31.03.2009. - Torino

LANAC SLJEDIVOSTI
BIPM

Definicija jedinice

Nacionalni laboratoriji (u veini zemalja su nacionalni mjeriteljski instituti)

Meunarodni etaloni

Nacionalni (primarni) etaloni

Akreditirani laboratoriji

Referentni etaloni

Poduzea

Industrijski etaloni

Krajnji korisnici

Mjerna sredstva

31.03.2009. - Torino

Elementi sljedivosti
Neprekinuti slijed usporedbi: koji vodi prema etalonu koji je prihvatljiv stranama, obino dravnom ili meunarodnomu etalonu. Mjerna nesigurnost: za svaki korak lanca sljedivosti mora se izraunati u skladu s dogovorenim metodama te se mora navoditi tako da se moe izraunati za cijeli lanac. Dokumentacija: svaki korak u lancu mora se provoditi u skladu sa dokumentiranim i ope prihvaenim postupcima; rezultati se moraju dokumentirati na isti nain. Mjerodavnost: laboratoriji ili izvrna tijela koja provode jedan ili vie koraka u lancu moraju posjedovati dokaz o svojoj tehnikoj mjerodavnosti; na primjer da su ovlateni. Referencija u SI jedinicama: lanac usporedbi mora zavravati primarnim etalonima za ostvarenje SI jedinica. Periodinost umjeravanje: umjeravanja se moraju ponavljati u odgovarajuim intervalima: duljina intervala izmeu dva umjeravanja ovisi o nizu varijabla, npr. zahtijevanoj nesigurnosti, frekvenciji uporabe, nainu uporabe, stabilnosti opreme i dr..

31.03.2009. - Torino

Mjeriteljski Laboratoriji
Ovlateni mjeriteljski laboratoriji su osposobljeni i ovlateni za ovjeravanje etalona i za ispitivanje ispravnosti mjerila za odreenu fizikalnu veliinu. Potvreni mjeriteljski laboratoriji ustupaju radne prostorije i opremu ovlatenim djelatnicima Zavoda za ispitivanje ispravnosti i ovjeravanje mjerila. Vlasnici takvih laboratorija su obino proizvoai ili uvoznici mjerila, serviseri ili prodavai energenata (voda, struja, plin). Akreditirani (umjerni ili ispitni) laboratoriji su sukladno potvrdi o akreditaciji osposobljeni za provoenje umjeravanja ili ispitivanja i s tim u svezi izdaju odgovarajue certifikate.(Potvrda o umjeravanju, Potvrda o sukladnosti).

31.03.2009. - Torino

MJERNA NESIGURNOST

31.03.2009. - Torino

TO JE MJERNA NESIGURNOST?
MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametar pridruen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini uz odreenu vjerojatnost. Rezultat mjerenja: d = 25 m Proirena mjerna nesigurnost: U = 2 m, k = 2, P = 95%
25
X

31.03.2009. - Torino

23

27

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?

Mjerenja nisu savrena kako zbog djelovanja sluajnih utjecaja (trenutna promjena temperature, tlaka i vlage ili neiskustvo mjeritelja, nesavrenost ureaja i osjetila) tako i zbog ogranienih mogunosti korekcije sustavnih djelovanja (promjena karakteristike instrumenta izmeu dva umjeravanja, utjecaj mjeritelja pri oitanju analogne skale, nesigurnost vrijednosti referentnog etalona itd.). Mjerna nesigurnost je upravo posljedica djelovanja sluajnih utjecaja i ogranienih mogunosti korekcije sustavnih djelovanja.

31.03.2009. - Torino

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?

Radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih rezultata dobivenih u razliitim umjernim i ispitnim laboratorijima.
LABORATORIJ 1: d = 50 m; U = 3 m, k = 2, P = 95% LABORATORIJ 2: d = 52 m; U = 3 m, k = 2, P = 95%
49

47

50

53

52

55

31.03.2009. - Torino

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?

Radi usporedbe mjernih rezultata sa specifikacijama proizvoaa ili zadanom tolerancijom.

LABORATORIJ: d = 39 m; U = 4 m k = 2, P = 95%
Dg = 20 Gg = 50
T

Tolerancija: Donja granica Dg = 20 m Gornja granica Gg = 50 m

d = 39

31.03.2009. - Torino

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST? Pravilo sukladnosti:

Dg
T
U U U U

Gg

Zona nesukladnosti Nedefinirana zona

Zona sukladnosti

Zona nesukladnosti Nedefinirana zona

31.03.2009. - Torino

KAKO PROCIJENITI MJERNU NESIGURNOST REZULTATA MJERENJA?

Procjena mjerne nesigurnosti

GUM metodom

MCS metodom

Procjenom ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja sukladno normi TS 21748 : 2004

Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement

31.03.2009. - Torino

GUM METODA
Osnovni koraci: 1.Mjerni model
U veini sluajeva mjerena veliina Y ne mjeri se izravno nego se odreuje iz N drugih veliina x1, x2, xN na temelju funkcijskog odnosa koji predstavlja osnovni matematiki model za potpuno odreenje mjerene veliine.
X1 X2 XN

f1(x1,x2,.xN) f2(x1,x2,.xN) Y fN(x1,x2,.xN)

Y1 Y2 YM Y

Slika 1. Skalarni odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene veliine

31.03.2009. - Torino

Slika 2. Vektorski odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene veliine

2. Odreivanje standardnih nesigurnosti u(xi) (k = 1) procjena ulaznih veliina x1, x2,xN.

Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i studentove razdiobe

Iz apriornih razdioba vjerojatnosti

xi u( xi )
Sastavnica nesigurnosti A vrste

xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti B vrste

31.03.2009. - Torino

Standardna nesigurnost A vrste

Zasniva se na bilo kojoj vrijedeoj statistikoj metodi Primjeri:
raunanje standardnog odstupanja srednje vrijednosti mjernog niza primjena metode najmanjih kvadrata odstupanja ANOVA (analiza varijance) 31.03.2009. - Torino

Procjena standardne nesigurnosti A vrste iz niza ponovljenih mjerenja:

u( xi ) = s( xi )
s( xi ) = s( xi ) n

31.03.2009. - Torino

Standardna nesigurnost B vrste

Procjena se temelji na znanstvenoj prosudbi svih raspoloivih podataka o Xi
iskustvo ili poznavanje ponaanja i svojstava instrumenata prethodni mjerni podaci proizvoaevi tehniki podaci, podaci s umjernica i ovjernica, podaci iz prirunika 31.03.2009. - Torino

Standardna nesigurnost B vrste

Procjena se zasniva na apriornim razdiobama vjerojatnosti:
normalna ili Gaussova pravokutna ili jednolika trokutasta i dr. 31.03.2009. - Torino

Razdiobe vjerojatnosti

Normalna razdioba

1 f ( x) = e 2

( x )2 2 2

31.03.2009. - Torino

Pravokutna razdioba

a-

a+

Standardna nesigurnost

u( xi ) =
31.03.2009. - Torino

a 3

Trokutasta razdioba

a-

a+

Standardna nesigurnost

u( xi ) =

a 6

31.03.2009. - Torino

3. Odreivanje sastavljene standardne nesigurnosti uc (y) (k = 1) Sastavljena standardna nesigurnost uc (y) ,odreuje se odgovarajuim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih veliina.

Nekorelirane ulazne veliine Korelirane ulazne veliine

uc ( y) = ci2u 2 ( xi )
i =1
N 1 N f f f 2 2 uc ( y) = ( ) u ( xi ) + 2 u( xi , x j ) i =1 xi i =1 j =i +1 xi x j N

gdje su:

ci =

f xi

koeficijenti osjetljivosti

31.03.2009. - Torino

4. Odreivanje proirene nesigurnosti

Proirena nesigurnost je veliina koja odreuje interval oko mjernog rezultata za koji se moe oekivati da obuhvaa veliki dio razdiobe vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini. Proirena nesigurnost dobiva se mnoenjem sloene standardne nesigurnosti uC(y) s faktorom pokrivanja k , a oznauje se s U.

U = k u c ( y ); P =
31.03.2009. - Torino

MCS METODA
MCS metoda u postupku procjenjivanja mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja temelji se na generiranju sluajnih brojeva iz funkcija gustoe vjerojatnosti za svaku ulaznu veliinu xi i stvaranju odgovarajue vrijednosti izlazne veliine y, kombinirajui razliite razdiobe kojima su definirane ulazne veliine.
Generiranje sluajnih brojeva iz funkcija gustoe vjerojatnosti ulaznih veliina x1,x2,xN Matematiki model mjerene veliine

g(y)

Funkcija gustoe vjerojatnosti koja opisuje mjerenu veliinu

g(x1)

g(x2)

g(x 3)) g(x

3

Mjerna nesigurnost

31.03.2009. - Torino

MCS METODA

Primjena MCS metode omoguava vrednovanje i usporedbu rezultata dobivenih GUM metodom. Kod primjene MCS metode takoer je potrebno napisati matematiki model mjerene veliine, odnosno izraziti funkcijski odnos izmeu mjerene veliine i ulaznih veliina. Kod primjene MCS metode takoer je potrebno iroko znanje o naravi mjerene veliine, te dobro poznavanje podruja statistike i vjerojatnosti.

31.03.2009. - Torino

PROCJENA MJERNE NESIGURNOSTI NA OSNOVU PONOVLJIVOSTI I OBNOVLJIVOSTI REZULTATA MJERENJA SUKLADNO NORMI TS 21748 : 2004

Kao osnova za procjenu mjerne nesigurnosti koriste se mjere rasipanja: Ponovljivost i obnovljivost rezultata mjerenja.

Te mjere su procijenjena standardna odstupanja dobivena iz analize eksperimentalnih podataka.

31.03.2009. - Torino

Proraun

nesigurnosti nije ni rutinski ni isto matematiki zadatak, on ovisi o iscrpnom poznavanju naravi mjerene veliine i mjerenja. Kvaliteta i upotrebljivost iskazane nesigurnosti mjernog rezultata prema tome konano ovise o razumijevanju, kritikoj analizi i potenju onih koji doprinose odreivanju njezine vrijednosti. [3.4.8 GUM]

31.03.2009. - Torino

Naini prikaza mjernog rezultata

mS = 100,021 47 g U = 0,70 mg; k = , P = mS = 100,021 47 g uc = 0,35 mg mS = 100,021 47 g; u(mS) = 0,35 mg mS = 100,021 47 (35) g, mS = 100,021 47 g; u(mS) = 0,000 35 g gdje je broj u zagradama brojana vrijednost (sastavljene standardne nesigurnosti) uc koja se odnosi na odgovarajue zadnje znamenke navedenog rezultata; mS = 100,021 47 (0,000 35) g, gdje je broj u zagradama brojana vrijednost (sastavljene standardne nesigurnosti) uc izraena mjernom jedinicom navedenog rezultata;

31.03.2009. - Torino

Relativna standardna mjerna nesigurnost: definirana je kao standardna mjerna nesigurnost podijeljena apsolutnom vrijednou izmjerene vrijednosti veliine. Relativna standardna nesigurnost realizacije metra: Emitirana frekvencija HeNe lasera poznata je s relativnom mjernom nesigurnou od 2,1 1011.

31.03.2009. - Torino

Usporedbena mjerenja

31.03.2009. - Torino

31.03.2009. - Torino

31.03.2009. - Torino

31.03.2009. - Torino

Rezultati usporedbenih mjerenja etalonskog prstena nazivnog promjera d = 11,95 mm.

Laboratorij Odstupanje od nazivne Standardna vrijednosti Xi , nm nesigurnost u(xi), nm L1 -230 66 L2 -250 43 L3 -181 36 L4 -269 41 L5 -280 51 L6 -196 45 L7 -219 50 L8 -210 110 L9 -70 80 L10 -130 100 L11 -150 130 L12 -270 60 RB 0,37 RB dop. 1,36 xref = 11,949779 mm u(xref) = 16 nm En -0,07 -0,36 0,62 -0,63 -0,61 0,30 0,02 0,05 0,96 0,46 0,28 -0,42

31.03.2009. - Torino

Grafiki prikaz rezultata usporedbenih mjerenja etalonskog prstena nazivnog promjera d = 11,95 mm.
400 300
Odstupanje od referentne vrijednosti, nm

200 100 0 1 -100 -200 -300 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

31.03.2009. - Torino

MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA

31.03.2009. - Torino

KATEGORIJE MJERITELJSTVA INDUSTRIJSKO

ZNANSTVENO

ZAKONSKO

TEMELJNO*

31.03.2009. - Torino

Znanstveno mjeriteljstvo se bavi organizacijom i razvojem mjernih etalona i njihovim uvanjem (najvia razina). razina). Prema BIPMBIPM-u dijeli se u 9 tehnikih podruja: ja: masa, elektricitet, duljina, vrijeme i frekvencija, termometrija, termometrija , ionizacijsko zraenje i radioaktivnost, fotometrija i radiometrija, protok, akustika i koliina tvari. tvari . 31.03.2009. - Torino

Industrijsko mjeriteljstvo, osigurava prikladno funkcioniranje mjerila koja se upotrebljavaju u industriji i u procesima proizvodnje proizvodnje. . Glavni cilj zakonskog mjeriteljstva je zatita graana od posljedica pogrenih mjerenja mjerenja: : 1. U slubenim i trgovakim poslovima 2. U radnom okoliu, zatiti na radu i sigurnosti 31.03.2009. - Torino

Tehnika funkcija zakonskog mjeriteljstva Mjerila trebaju jamiti ispravne mjerne rezultate: U radnim uvjetima; U cjelokupnom razdoblju uporabe; U granicama danih doputenih pogreaka.

31.03.2009. - Torino

Temeljno mjeriteljstv mjeriteljstvo o Ne postoji meunarodno prihvaena de defi finicija nicija temeljnog mjeriteljstva, mjeriteljstva, ali ona oznauje najviu razinu tonosti u danome podruju. ju. Temeljno se mjeriteljstvo moe moe, , prema tomu tomu, , opisati kao najvia grana znanstvenog mjeriteljstva mjeriteljstva. .

31.03.2009. - Torino

MASA INTERDISCIPLINARNA METROLOGIJA

ELEKTRICITET I MAGNETIZAM

KOLIINA TVARI

DULJINA

TERMOMETRIJA

PODRUJA TEMELJNE* METROLOGIJE

VRIJEME I FREKVENCIJA

AKUSTIKA

PROTOK

IONIZANTNA ZRAENJA I RADIOAKTIVNOST FOTOMETRIJA I RADIOMETRIJA

31.03.2009. - Torino

Zadae Mjeriteljstva definiranje meunarodno prihvaenih mjernih jedinica ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim metodama utvrivanje lanca sljedivosti pri dokumentiranju tonosti mjerenja

31.03.2009. - Torino

HRVATSKA MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA

DRAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

HRVATSKI MJERITELJSKI INSTITUT

HRVATSKA AKREDITACIJA HRVATSKI ZAVOD ZA NORME

31.03.2009. - Torino

Dravni zavod za mjeriteljstvo DZM

(Ulica grada Vukovara 78, 78, 10000 10000, , Zagreb Zagreb; ; www www. .dzm. dzm.hr) hr)

DZM je dravna i upravna organizacija koja je zaduena za: za : obavljanje mjeriteljskih djelatnosti u skladu s odredbama Zakona o mjeriteljstvu mjeriteljstvu. . Najvanije aktivnosti su sljedee: e: donoenje mjeriteljskih propisa, provedba mjeriteljskog nadzora, obavljanje mjeriteljskih aktivnosti i predstavljanje Republike Hrvatske u meunarodnim mjeriteljskim organizacijama. organizacijama.

31.03.2009. - Torino

Hrvatski mjeriteljski institut

www.dzm.hr/znanstveno_mjeriteljstvo/
Na temelju lanka 12. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/2008) i lanka 38. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu (Narodne novine, broj 111/2007), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj ____________ 2008. godine donijela U R E D B U o osnivanju

Hrvatskog mjeriteljskog instituta

lanak 1. Ovom Uredbom osniva se javna ustanova pod nazivom: Hrvatski mjeriteljski institut (u daljnjem tekstu: HMI), za obavljanje poslova i zadataka nacionalnog mjeriteljskog instituta. Naziv Hrvatskog mjeriteljskog instituta na engleskom jeziku je Croatian Metrology Institute. Skraeni naziv Ustanove glasi: HMI. lanak 2. Osniva HMI-a je Republika Hrvatska, ......Sjedite HMI-a je u Zagrebu. lanak 3. Djelatnost HMI-a je: 1. proglaavanje dravnih etalona, obavljanje upravnih i strunih poslova u vezi s dravnim etalonima i usklaivanje rada nacionalnih umjernih laboratorija, 2. planiranje, organiziranje, koordiniranje i provoenje poslova razvoja nacionalnog sustava temeljnog mjeriteljstva, 3. osiguravanje slijedivosti mjerenja u Republici Hrvatskoj i provoenje umjeravanja etalona i mjerila, 2 4. ostvarivanje, uvanje i odravanje dravnih mjernih etalona i osiguravanje njihove slijedivosti prema meunarodnim etalonima, 5. obavljanje poslova istraivanja i razvoja u podruju temeljnog mjeriteljstva, 6. obavljanje poslova nacionalnih umjernih laboratorija koji se po potrebi uspostavljaju u okviru HMI-a, 7. usklaivanje i nadzor nad nacionalnim umjernim laboratorijima koji su izvan HMI-a, 8. predstavljanje Republike Hrvatske u meunarodnim mjeriteljskim organizacijama za temeljno mjeriteljstvo i osiguravanje izvrenja zadaa koje proizlaze iz lanstva u tim organizacijama, 9. obavljanje i drugih poslova u skladu s ovom Uredbom.

31.03.2009. - Torino

Nacionalni laboratoriji u okviru Hrvatskog mjeriteljskog instituta Laboratorij za masu (u okviru DZMa) Laboratorij za gustou (u okviru DZMa) Laboratorij za precizna mjerenja du duina ina (FSB) Laboratorij za procesna mjerenja (FSB) Laboratorij za ispitivanja mehanikih svojstava (FSB) Primarni laboratorij za elektromagnetske veliine (FER) 31.03.2009. - Torino

Hrvatski mjeriteljski sustav povezan je preko svojih vladinih i nevladinih organizacija s meunarodnim i europskim organizacijama. Tako hrvatski predstavnici aktivno sudjeluju u njihovim aktivnostima. aktivnostima . DZM je lan OIMLOIML-a, EUROMET EUROMET-a i DUNAMETDUNAMET-a, a pridrueni je lan CGPM CGPM-a i WELMEC WELMEC-a. DZM je potpisnik CIPM MRA. MRA.
OIML - Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo EURAMET, DUNAMET Regionalne mjeriteljske organizacije WELMEC Zapadnoeuropska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu

31.03.2009. - Torino

BIPM CIPM - MRA

MRA (Mutual Recognition Arrangement) je dogovor o meusobnom priznavanju nacionalnih etalona i certifikata umjeravanja i mjerenja koji se izdaju od strane nacionalnih mjeriteljskih instituta. Dogovor je ustanovljen krajem 1999. godine u Parizu potpisom 38 direktora nacionalnih mjeriteljskih instituta drava lanica Konvencije o metru. Temeljni ciljevi MRA su sljedei: uspostavljanje stupnja jednakosti izmeu nacionalnih etalona; meusobno priznavanje certifikata mjerenja i umjeravanja; osiguravanje sigurnih tehnikih temelja za ire ugovaranje u meunarodnoj trgovini. Navedeni ciljevi mogu se postii provoenjem sljedeih procesa: meunarodnim usporedbenim mjerenjima poznatima kao kljune usporedbe; dodatnim meunarodnim usporedbenim mjerenjima; sustavom kvalitete i demonstracijom sposobnosti nacionalnih instituta. Krajnji rezultat MRA usporedbi je iskaz i potvrivanje umjernih i mjernih sposobnosti svakog mjeriteljskog instituta (CMC) navedenih u bazi podataka odravanoj od strane BIPM uz objavljivanje na Webu .

31.03.2009. - Torino

BAZE PODATAKA MRA http://kcdb.bipm.org/

(The BIPM key comparison database)

Dodatak A: Potpisnici MRA; Dodatak B: Rezultati kljunih i dodatnih usporedbi; Dodatak C: Sposobnost umjeravanja i mjerenja (CMC) nacionalnih laboratorija; Dodatak D: Popis usporedbi. Sposobnosti umjeravanja i mjerenja (CMCs) ulaze u sustav MRA, Dodatak C, pod slijedeim kriterijima (JCRB u listopadu 2000): Rezultati kljunih ili dodatnih usporedbi; 1. Dokumentirani rezultati bivih CC (Consultative Committee), RMO (Regional Metrology Organizations) ili drugih usporedbi (ukljuujui bilateralne usporedbe); 2. Poznavanje tehnikih aktivnosti drugih NMIs (National Metrology Institutes); 3. Aktivno sudjelovanje u RMO projektima; 4. Odgovarajui mjerni postupci i oprema; 5. Znanstvena i tehnika kvalifikacija osoblja; 6. Drugo primjenljivo znanje i iskustvo, kao to su znanstvene publikacije i sudjelovanje na znanstvenim skupovima i znanstvenim usavravanjima; 7. Izgraen sustav kvalitete; 8. Ocjena sustava kvalitete, ukljuujui: ime akreditacijskog tijela, podruje akreditacije i lanstvo u viestranom ugovoru/ dogovoru.

31.03.2009. - Torino

LFSB - CMC vrijednosti

31.03.2009. - Torino

Hrvatska akreditacijska agencija HAA

Ulica grada Vukovara 78, 10000, Zagreb; www.akreditacija.hr
HAA je javna ustanova osnovana na temelju Zakona o akreditaciji (Narodne novine br. 158/2003), a zapoela je sa samostalnim radom 1. srpnja 2005. godine godine. . HAA je osnovana radi provedbe hrvatskog tehnikog zakonodavstva koje je usklaeno s pravnom steevinom Europske unije ( acquis communautaire ). Tehnikim se propisima ureuje sigurnost proizvoda i sloboda kretanja na unutarnjem tritu, zatita zdravlja graana, zatita potroaa, zatita okolia i druga podruja od javnog interesa interesa. . Ocjenu sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s tehnikim propisima i normama provode struno i tehniki osposobljeni laboratoriji, certifikacijska i inspekcijska tijela tijela. .

31.03.2009. - Torino

Djelatnost HAA:
Akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025) i medicinskih laboratorija (HRN EN ISO 15189) Akreditiranje certifikacijskih organizacija za proizvode (HRN EN 45011) Akreditiranje certifikacijskih organizacija za sustave upravljanja kvalitetom (HRN EN ISO/IEC 17021) Akreditiranje certifikacijskih organizacija za sustave upravljanja okoliem (HRN EN ISO/IEC 17021) Akreditiranje certifikacijskih organizacija za osobe (HRN EN ISO/IEC 17024) Akreditiranje inspekcijskih/nadzornih organizacija (HRN EN ISO/IEC 17020) Ocjenjivanje i potvrivanje osposobljenosti tijela za ocjenu sukladnosti u skladu s tehnikim propisima Nadzor nad akreditiranim organizacijama Uspostava i voenje registra akreditiranih organizacija i tijela za ocjenu sukladnosti Tehnika potpora tijelima dravne uprave za provedbu politike akreditacije u podruju ocjene sukladnosti Promicanje akreditacije i izobrazba u podruju akreditacije

31.03.2009. - Torino

Potvrda o akreditaciji HAA

31.03.2009. - Torino

Meunarodna suradnja HAA

EA (European CoCo-operation for Accreditation Accreditation) )
Europska suradnja u akreditaciji neprofitna je organizacija utemeljena u studenom 1997 1997. . godine i registrirana kao udruga u Nizozemskoj u lipnju 2000. 2000. godine godine. . EA je formirana kao rezultat udruivanja europske certifikacije potvrivanja i europske suradnje na akreditaciji laboratorija laboratorija. . EA je europska mrea nacionalno priznatih akreditacijskih tijela smjetenih u europskom zemljopisnom podruju. ju. EA je kao regija lan meunarodne suradnje na akreditaciji laboratorija (International Laboratory Accreditation Cooperation - ILAC) i meunarodnoga akreditacijskog foruma (International Accreditation Forum - IAF) IAF). . HAA je punopravna punopravna lanica EA EA. .

31.03.2009. - Torino

PODRUJA AKREDITACIJE:
Ispitivanje i umjeravanje Inspekcija (nadzor) Certifikacija sustava upravljanja Certifikacija proizvoda Certifikacija osoblja Verifikacija okolia (sukladno European Eco-Management regulativama)

31.03.2009. - Torino

EA MLA
Uspostava sustava vrednovanja i potpisivanja Multilateralnih sporazuma o priznavanju akreditacije (EA MLA) meu akreditacijskim tijelima lanicama EA omoguuje meusobno povjerenje u rad akreditacijskih tijela, a time i prihvaanje certifikata, izvjetaja o ispitivanju i inspekciji izdanih od strane akreditiranih tijela, odnosno pomae dobavljaima da svoje proizvode ili usluge ne moraju ponovno ocjenjivati u svakoj zemlji na ije trite stavljaju svoje proizvode proizvode. . Za ove sporazume kljuno je da se rezultati akreditiranih tijela priznaju kao jednako vrijedni meu svim akreditacijskim tijelima koja su potpisala sporazume. sporazume . Na taj nain EA podupire funkcioniranje jedinstvenog trita Europske unije to je i formalizirano potpisivanjem Sporazuma o suradnji izmeu EA i Europske komisije u lipnju 2010. 2010. godine. godine.

31.03.2009. - Torino

HAA je potpisnica MLA za sve akreditacijske sheme

U 2010. godini HAA je uspjeno zavrila zahtjevni trogodinji postupak evaluacije/vrednovanja od strane EA te je 29. travnja 2010. godine potpisala Multilateralni sporazum o priznavanju jednakosti akreditacije s EA (EA MLA) za sve akreditacijske sheme i to za: Akreditaciju umjernih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025) Akreditaciju ispitnih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025) ukljuujui medicinske laboratorije (HRN EN ISO 15189) Akreditaciju inspekcijskih tijela (HRN EN ISO/IEC 17020) Akreditaciju certifikacijskih tijela za proizvode (HRN EN 45011) Akreditaciju certifikacijskih tijela za sustave upravljanja kvalitetom (HRN EN ISO /IEC 17021) Akreditaciju certifikacijskih tijela za sustave upravljanja okoliem (HRN EN ISO /IEC 17021) Akreditaciju certifikacijskih 31.03.2009. - Torino tijela za osoblje (HRN EN ISO/IEC 17024).

HAA potpisnica ILAC-MRA Temeljem potpisanog Multilateralnog sporazuma o priznavanju jednakosti akreditacije s EA (EA MLA) HAA je postigla punopravno lanstvo u ILAC-u te je potpisala Sporazum o uzajamnom priznavanju akreditacije s ILAC-om (ILAC MRA) 29. travnja 2010. godine. Time je HAA postigla najvee meunarodno priznanje odnosno stupanj povjerenja u jedno nacionalno akreditacijsko tijelo koje se moe postii, a tijela koja su akreditirana od HAA dobila su mogunost ravnopravnog konkuriranja na meunarodnom tritu roba i usluga. HAA svakodnevno prati rad i primjenjuje u svom radu Upute i Smjernice ILAC-a.

31.03.2009. - Torino

ILAC
ILAC International Laboratory Accreditation Cooperation je meunarodno udruenje nacionalnih akreditacijskih tijela uspostavljano 1977 1977. . godine s glavnim ciljem uklanjanja tehnikih barijera u meunarodnoj trgovini odnosno olakavanja meunarodne trgovine promicanjem akreditiranih ispitivanja i umjeravanja umjeravanja. .

31.03.2009. - Torino

Hrvatski zavod za norme HZN

(Ulica grada Vukovara 78, 10000, Zagreb; www.hzn.hr www.hzn.hr) )
Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije: poveanja razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanja zdravlja i ivota ljudi te zatite okolia, promicanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga, osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, poboljanja proizvodne uinkovitosti, ogranienja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te otklanjanja tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.

31.03.2009. - Torino

Hrvatski zavod za norme (HZN) zapoeo je s radom 1. srpnja 2005. godine. godine. Hrvatski zavod za norme je lan: Meunarodne organizacije za normizaciju (ISO) Meunarodnog elektrotehnikog povjerenstva (IEC) Europskog odbora za normizaciju (CEN) Europskog odbora za elektrotehniku normizaciju (CENELEC) Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) (status: NSO member)

31.03.2009. - Torino

NORME ZA UPRAVLJANJE SUSTAVOM KVALITETE

31.03.2009. - Torino

UA OBITELJ NORMI ISO 9000:2008. ISO 9000:2008. Sustavi upravljanja kvalitetom - Temeljna naela i rjenik; ISO 9001:2009. Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi; ISO 9004:2010. Sustavi upravljanja kvalitetom - Smjernice za poboljavanje kvalitete.

31.03.2009. - Torino

OBITELJ NORMI ISO 9000:2008.

ISO 19011:2011. ISO 10006:2008. ISO 10007:2009. ISO 10012:2003. ISO/TR 10013:2002. ISO 10014:2008. ISO 10015:2002. ISO/TR 10017:2003. ISO/DIS 10018:2012 Izobrazba auditora; Upravljanje projektima; Upravljanje oblikovanjem; Mjerni sustav; Dokumentacija sustava; Trokovi kvalitete; Izobrazbe; Statistike tehnike; Pritube.

31.03.2009. - Torino

ISO 14001:2009. Environmental Management Systems Zahtjevi sustava za upravljanje okoliem ISO 17025:2009. General Requirements for the Competence of Calibration and Testing Laboratories Opi zahtjevi koji se postavljaju na ispitne i umjerne laboratorije

31.03.2009. - Torino

HRN EN ISO 17025:2009

Opi zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija

31.03.2009. - Torino

Ova meunarodna norma utvruje ope zahtjeve za osposobljenost za provoenje ispitivanja i/ili umjeravanja, ukljuujui uzorkovanje. Ona obuhvaa ispitivanja i umjeravanja koja se provode uporabom normiranih metoda, nenormiranih metoda i metoda koje je razvio laboratorij.

31.03.2009. - Torino

Razvoj norme ISO 17025

Prvo izdanje (1999) ove meunarodne norme izraeno je kao rezultat velikog iskustva u primjeni ISO/IEC Uputa 25 i norme EN 45001, koje je ono zamijenilo. Norma je sadravala sve zahtjeve koje moraju zadovoljiti ispitni i umjerni laboratoriji ako ele dokazati da provode sustav upravljanja, da su tehniki osposobljeni te da mogu davati tehniki valjane rezultate. Prvo izdanje norme upuivalo je na norme ISO 9001:1994 i ISO 9002:1994. Te su norme zamijenjene normom ISO 9001:2000 zbog ega je bilo potrebno i usklaivanje norme ISO/IEC 17025. U ovom drugom izdanju nadopunjene su ili dodane toke samo kad se to smatralo potrebnim s obzirom na normu ISO 9001:2000.

31.03.2009. - Torino

Veza normi ISO 17025 i ISO 90001

Ispitni i umjerni laboratoriji koji djeluju u skladu s ovom meunarodnom normom stoga e takoer djelovati i u skladu s normom ISO 9001. Sukladnost sustava upravljanja kvalitetom unutar kojega laboratorij radi prema zahtjevima norme ISO 9001 samo po sebi ne dokazuje osposobljenost laboratorija da daje tehniki valjane podatke i rezultate. Niti dokazana usklaenost s ovom meunarodnom normom ne podrazumijeva sukladnost sustava upravljanja kvalitetom, unutar kojega laboratorij radi, sa svim zahtjevima norme ISO 9001.

31.03.2009. - Torino

Sadraj norme HRN EN ISO 17025

Normu HRN EN ISO 17025 ine pet poglavlja: 1. Podruje primjene 2. Upuivanje na druge norme 3. Nazivi i definicije 4. Zahtjevi koji se odnose na upravljanje 5. Tehniki zahtjevi

31.03.2009. - Torino

1. Podruje primjene norma utvruje ope zahtjeve za osposobljenost za provoenje ispitivanja i/ili umjeravanja, ukljuujui uzorkovanje; norma je primjenjiva na sve organizacije koje provode ispitivanja i/ili umjeravanja (laboratoriji prve, druge i tree strane te laboratoriji u kojima je ispitivanje i/ili umjeravanje sastavni dio inspekcije i certifikacije proizvoda); norma je primjenjiva na sve laboratorije, bez obzira na broj osoblja ili opseg podruja ispitivanja i/ili umjeravanja.

31.03.2009. - Torino

4. Zahtjevi koji se odnose na upravljanje

Toka 4. Zahtjevi koji se odnose na upravljanje norme HRN EN ISO 17025 sastoji se od petnaest potpoglavlja: 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9 4.10 4.11 4.12 4.13 4.14 4.15 Organizacija Sustav upravljanja Upravljanje dokumentima Ocjena zahtjeva, ponuda i ugovora Podugovaranje ispitivanja i umjeravanja Nabava usluga i potreptina Usluga kupcu Pritube Upravljanje nesukladnim radom na ispitivanju i/ili umjeravanju Poboljavanje Popravne radnje Preventivne radnje Upravljanje zapisima Unutranje neovisne ocjene Upravine ocjene

31.03.2009. - Torino

4.1

Organizacija Ovo poglavlje osigurava da su zadae i odgovornosti upravnog i tehnikog osoblja u laboratoriju definirane. Kljuni zahtjevi: Laboratorij ili organizacija iji je on dio mora biti tijelo koje se moe zakonski pozvati na odgovornost. Laboratorij je odgovoran da svoja ispitivanja i umjeravanja provodi tako da zadovoljava zahtjeve ove meunarodne norme i potrebe kupca. Laboratorij mora imati upravno i tehniko osoblje koje, bez obzira na njihove odgovornosti, imaju ovlasti i sredstva potrebna za provoenje njihovih dunosti. Uprava mora osigurati da se uspostave odgovarajui postupci priopavanja unutar laboratorija i da priopavanje uzima u obzir uinkovitost sustava upravljanja.

31.03.2009. - Torino

4.2 Sustav upravljanja

Ovo poglavlje opisuje zahtjeve temeljem kojih se osigurava da se sustav upravljanja kvalitetom provodi, odrava i kontinuirano se poboljava. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora uspostaviti, primjenjivati i odravati sustav upravljanja prilagoen podruju svojih djelatnosti. Politika sustava upravljanja koja se odnosi na kvalitetu, ukljuujui izjavu o politici kvalitete mora se utvrditi u Priruniku za kvalitetu. Laboratorij mora dokumentirati svoje politike, sustave, programe, postupke i upute u mjeri potrebnoj da se osigura kvaliteta ispitnih i/ili umjernih rezultata. Dokumentacija sustava mora se prenijeti odgovarajuemu osoblju, mora mu biti razumljiva, dostupna i ono ju mora primjenjivati.

31.03.2009. - Torino

4.3 Upravljanje dokumentima

Ova toka propisuje zahtjeve kako bi se osiguralo da se svi dokumenti vezani uz sustav upravljanja kvalitetom jednoznano identificiraju, odobravaju, izdaju i auriraju slijedei propisane procedure.
Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora uspostaviti i odravati postupke upravljanja svim dokumentima koji su sastavni dio njegova sustava upravljanja (koji nastaju u laboratoriju ili su iz vanjskih izvora). Mora se uspostaviti glavni popis ili istovrijedan postupak za upravljanje dokumentima kojim se utvruje trenutano stanje preradbe i razdiobe dokumenata. Sve dokumente koji se izdaju osoblju laboratorija kao dio sustava upravljanja, moraju prethodno pregledati i odobriti za uporabu za to ovlatene osobe. Promjene u dokumentima mora ocijeniti i odobriti osoba s istom funkcijom kao i ona koja je provela izvornu ocjenu. Moraju se utvrditi postupci koji opisuju kako se provode promjene u dokumentima koji se uvaju u raunalnim sustavima. Odobrena izdanja odgovarajuih dokumenata moraju biti dostupna na svim mjestima gdje se provode postupci bitni za uinkovito funkcioniranje laboratorija.

31.03.2009. - Torino

4.4 Ocjena zahtjeva, ponuda i ugovora

Ova toka propisuje zahtjeve kojima se osigurava da je sadraj zahtjeva, ponuda i ugovora dobro definiran, pregledan i dokumentiran. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora uspostaviti i odravati postupke za ocjenu zahtjeva, ponuda i ugovora. Sve razlike izmeu zahtjeva ili ponude i ugovora moraju se rijeiti prije poetka svakoga posla. Svaki ugovor mora biti prihvatljiv za laboratorij i kupca. Ocjena takoer mora obuhvaati svaki posao koji laboratorij podugovara. Kupac mora biti obavijeten o svakome odstupanju od ugovora.

31.03.2009. - Torino

4.5 Podugovaranje ispitivanja i umjeravanja

Ovo poglavlje opisuje zahtjeve kojima se osigurava da se ispitivanja i umjeravanja povjerena treim stranama provode prema istim standardima kvalitete kao da su provedena u laboratoriju koji je uslugu podugovorio. Kljuni zahtjevi: Kad laboratorij podugovara posao ili zbog nepredvienih razloga, taj se posao mora ustupiti osposobljenom podugovaratelju, npr. onom laboratoriju koji u dotinome poslu djeluje u skladu s ovom meunarodnom normom. Laboratorij mora obavjeivati kupca o dogovorima u pisanu obliku i, kad je to prikladno, dobiti od kupca odobrenje, po mogunosti u pisanu obliku. Laboratorij je odgovoran kupcu za rad podugovaratelja, osim u sluaju kad kupac utvrdi koji se podugovaratelj mora uzeti. Laboratorij mora voditi popis svih podugovaratelja.

31.03.2009. - Torino

4.6 Nabava usluga i potreptina

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da odabir i kupovanje usluga i potreptina nee negativno utjecati na kvalitetu ispitivanja i/ili umjeravanja. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati politiku i postupak/postupke za odabir i kupovanje usluga i potreptina. Laboratorij mora osigurati da se kupljene potreptine, reagensi i potroni materijali koji utjeu na kvalitetu ispitivanja i/ili umjeravanja ne upotrebljavaju dok se ne pregledaju. Laboratorij mora vrednovati dobavljae vanih usluga i potreptina koje utjeu na kvalitetu ispitivanja i umjeravanja te mora voditi zapise o tim vrednovanjima i popisu odobrenih dobavljaa.

31.03.2009. - Torino

4.7 Usluga kupcu

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da laboratorij kontinuirano ispunjava zahtjeve kupaca. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora biti voljan suraivati s kupcima i omoguiti im praenje rada laboratorija koji se odnosi na posao koji se izvodi, pod uvjetom da laboratorij osigura povjerljivost spram drugih kupaca. Laboratorij mora nastojati pribaviti povratne obavijesti, pozitivne ili negativne, od svojih kupaca. Povratne obavijesti se moraju upotrebljavati i analizirati za poboljanje sustava upravljanja kvalitetom, te usluge kupcu.

31.03.2009. - Torino

4.8 Pritube
Ovo poglavlje opisuje zahtjeve kojima se osigurava da prituba korisnika usluge bude jedinstveno dokumentirana, ocjenjena i adekvatno praena. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati politiku i postupak za rjeavanje pritubi koje prima od kupaca ili drugih strana. Laboratorij mora voditi zapise o svim pritubama i istraivanjima te o popravnim radnjama koje je poduzeo.

31.03.2009. - Torino

4.9 Upravljanje nesukladnim radom na ispitivanju i/ili umjeravanju

Ovo poglavlje propisuje postupke koji se moraju primjenjivati kad neki aspekt njegova rada na ispitivanju i/ili umjeravanju ili rezultati toga rada nisu u skladu s njegovim vlastitim postupcima ili zahtjevima dogovorenim s kupcem. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati politiku i postupke kojima se dodjeljuju odgovornosti i ovlasti za upravljanje nesukladnim radom te utvrene radnje koje je potrebno poduzeti kad se utvrde nesukladnosti . Laboratorij mora ocijeniti znaajnost pojave nesukladnosti. Ukoliko se utvrdi potreba laboratorij mora prekinuti rad i povui ispitni izvjetaj. Laboratorij mora imati politiku i postupke kojima se odreuje odgovornost za odobravanje nastavka rada.

31.03.2009. - Torino

4.10 Poboljavanje
Laboratorij mora neprestano poboljavati uinkovitost svoga sustava upravljanja uporabom politike kvalitete, ciljeva kvalitete, rezultata ocjenjivanja, analize podataka, popravnim i preventivnim radnjama i upravinih ocjena.

31.03.2009. - Torino

4.11 Popravne radnje

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da se utvreno odstupanje od politike i postupaka u sustavu upravljanja ili tehnikom radu, kako i pojava nesukladnosti na odgovarajui nain dokumentira, analizira i ukloni. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora utvrditi politiku i postupak te mora dodijeliti odgovarajua ovlatenja za provedbu popravnih radnja. Postupak popravnih radnja mora zapoeti istraivanjem kako bi se odredio glavni uzrok/uzroci problema. Gdje su potrebne popravne radnje, laboratorij mora utvrditi popravne radnje koje e najvjerojatnije ukloniti problem i sprijeiti njegovo ponavljanje. Laboratorij mora nadzirati rezultate popravnih radnja kako bi osigurao njihovu uinkovitost. Kad utvrivanje nesukladnosti izazove sumnju u sukladnost laboratorija s vlastitom politikom i postupcima laboratorij mora osigurati provedbu dodatne neovisne ocjene.

31.03.2009. - Torino

4.12 Preventivne radnje

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve koji imaju za cilj smanjiti vjerojatnost pojave nesukladnosti. Preventivna je radnja proaktivni proces kojim se utvruju mogunosti poboljanja, a ne reakcija na utvrene probleme ili na pritube. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora utvrditi potrebna poboljanja i mogue izvore nesukladnosti. Kad su utvrene mogunosti za poboljavanje ili ako su potrebne preventivne radnje, laboratorij mora osmisliti, primijeniti i nadzirati planove djelovanja kako bi se smanjila vjerojatnost pojave takvih nesukladnosti i iskoristile mogunosti za poboljanje.

31.03.2009. - Torino

4.13 Upravljanje zapisima

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da svi zapisi u laboratoriju jednoznano identificirani, dostupni i zatieni od neovlatenog pristupa za pregledavanjem ili izmjenama. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora uspostaviti i odravati postupke za prepoznavanje, prikupljanje, indeksiranje, pristup, popunjavanje, pohranjivanje, odravanje i uklanjanje zapisa o kvaliteti i tehnikih zapisa. Zapisi o kvaliteti moraju obuhvaati izvjetaje unutranjih neovisnih ocjena i upravine ocjene te zapise o popravnim i preventivnim radnjama. Mora se odrediti vrijeme uvanja zapisa. Mora se voditi briga o sigurnosti i povjerljivosti zapisa. Laboratorij mora imati postupke za zatitu i kopiranje elektroniki pohranjenih zapisa, te za spreavanje neovlatena pristupa, izmjena ili dopuna tih zapisa.

31.03.2009. - Torino

4.13 Upravljanje zapisima

Kljuni zahtjevi: Zapisi o svakome ispitivanju ili umjeravanju moraju sadravati dostatne podatke radi olakanja utvrivanja imbenika koji utjeu na nesigurnost te omoguiti da se to ispitivanje ili umjeravanje ponovi pod uvjetima to bliim izvornim. Tehniki zapisi moraju obuhvaati identitet osoba odgovornih za uzorkovanje, provedbu svakog ispitivanja i/ili umjeravanja i provjeru rezultata.

31.03.2009. - Torino

4.14 Unutranje neovisne ocjene

Provedbom unutranje neovisne ocjene svojega rada laboratorij provjerava da li taj rad trajno u skladu sa zahtjevima sustava upravljanja kvalitetom i normom ISO 17025. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora povremeno i u skladu s unaprijed utvrenim planom i postupkom provoditi unutranje neovisne ocjene. Program unutranje neovisne ocjene mora biti usmjeren na sve elemente sustava upravljanja, ukljuujui ispitivanje i/ili umjeravanje. Kad se na temelju nalaza neovisne ocjene posumnja na pojavu nesukladnosti laboratorij mora smjesta poduzeti popravne radnje. Podruje rada koje se ocjenjuje, nalazi ocjenjivanja i popravne radnje koje su rezultat tih nalaza moraju se zabiljeiti. Radnje proizile iz neovisnih ocjena moraju se provjeriti te se mora zabiljeiti primjena i uinkovitost poduzetih popravnih radnja.

31.03.2009. - Torino

4.15 Upravine ocjene

Uprava laboratorija mora periodiki provoditi ocjenu sustava upravljanja laboratorija i provedbu ispitivanja i/ili umjeravanja kako bi se osigurala trajna prikladnost i uinkovitost te uvele potrebne promjene ili poboljanja. Upravina ocjena mora uzeti u obzir: prikladnost politike i postupaka; izvjetaje upravnog i nadzornog osoblja; rezultate najnovijih unutranjih neovisnih ocjena; popravne i preventivne radnje; ocjenjivanja koja su provela vanjska tijela; rezultate meulaboratorijskih usporedaba ili ispitivanja sposobnosti; promjene u opsegu i vrsti rada; povratne obavijesti od kupca; pritube; preporuke za poboljanje; druge bitne imbenike (npr. radnje kontrole kvalitete, resursi i izobrazba osoblja).

31.03.2009. - Torino

5. Tehniki zahtjevi
Toka 5. Tehniki zahtjevi norme HRN EN ISO 17025 sastoji se od deset potpoglavlja: 5.1 Openito 5.2 Osoblje 5.3 Uvjeti smjetaja i okolia 5.4 Ispitne i umjerne metode i validacija metoda 5.5 Oprema 5.6 Mjerna sljedivost 5.7 Uzorkovanje 5.8 Rukovanje predmetima koji se ispituju i umjeravaju 5.9 Osiguravanje kvalitete rezultata ispitivanja i umjeravanja 5.10 Prikazivanje rezultata

31.03.2009. - Torino

5.1

Openito

Ovo poglavlje ima za svrhu da korisnici norme ISO 17025 osvijesti da je ispravnost i pouzdanost ispitnih i umjernih rezultata odreena razliitim faktorima. imbenici koji odreuju ispravnost i pouzdanost ispitivanja i umjeravanja: ljudski imbenici; uvjeta smjetaja i okolia; ispitne i umjerne metode i njihova validacija; oprema; mjerna sljedivost; uzorkovanje; rukovanje predmetima za ispitivanje i umjeravanje.

31.03.2009. - Torino

5.2 Osoblje
Osoblje ima najvei utjecaj na kvalitetu ispitnih i/ili umjernih rezultata. Ovo poglavlje propisuje zahtjeve koji se postavljaju pred laboratorijsko osoblje koje provodi ispitivanja i/ili umjeravanja, koje vrednuje rezultate i potpisuje ispitne izvjetaje i potvrde o umjeravanju. Kljuni zahtjevi: Uprava laboratorija mora osigurati osposobljenost svih koji rade s posebnom opremom, provode ispitivanja i/ili umjeravanja, vrednuju rezultate i potpisuju ispitne izvjetaje i potvrde o umjeravanju. Laboratorij mora koristiti osoblje koje zapoljava ili s kojim ima ugovor. Uprava laboratorija mora oblikovati ciljeve koji se odnose na kolovanje, osposobljenost i umijee osoblja laboratorija. Kad se koristi osoblje koje je u tijeku izobrazbe, mora se osigurati primjeren nadzor. Laboratorij mora odravati vaee opise poslova za upravu, tehniko i kljuno pomono osoblje ukljueno u ispitivanja i/ili umjeravanja.

31.03.2009. - Torino

5.3 Uvjeti smjetaja i okolia

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve na laboratorijske prostore koji slue za ispitivanje i/ili umjeravanje kako bi se omoguila ispravna provedba ispitivanja i/ili umjeravanja. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora nadzirati i biljeiti okoline uvjete i njima upravljati. Susjedna podruja u kojima se odvijaju neuskladive djelatnosti moraju se uinkovito odvojiti. Laboratorij mora koristiti osoblje koje zapoljava ili s kojim ima ugovor. Pristup podrujima koja utjeu na kvalitetu ispitivanja i/ili umjeravanja i njihova uporaba moraju se posebno urediti. Moraju se poduzeti mjere radi valjanog odravanja prostorija u laboratoriju.

31.03.2009. - Torino

5.4 Ispitne i umjerne metode i validacija metoda

Ovo poglavlje propisuje uvjete odabira i vrednovanja metoda, definira zahtjeve za procjenu mjerne nesigurnost i upravljanje podacima. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora upotrebljavati odgovarajue metode i postupke za sva ispitivanja i/ili umjeravanja u podruju svojega djelovanja. Laboratorij mora imati upute za uporabu sve bitne opreme i rad s tom opremom te za rukovanje i pripremu predmeta koji se ispituju ili umjeravaju. Laboratorij mora upotrebljavati ispitne i/ili umjerne metode, ukljuujui metode uzorkovanja, koje zadovoljavaju potrebe kupca i koje su primjerene za ispitivanja i/ili umjeravanja koja on poduzima. Preporuuje se uporaba metoda koje su objavljene u meunarodnim, regionalnim ili nacionalnim normama. Uvoenje ispitnih i umjernih metoda koje je za svoje potrebe razvio laboratorij mora biti planirana djelatnost te se mora povjeriti osposobljenu osoblju koje je opremljeno odgovarajuim sredstvima.

31.03.2009. - Torino

5.4 Ispitne i umjerne metode i validacija metoda

Kljuni zahtjevi: Kad je potrebno upotrebljavati metode koje nisu normirane, one moraju biti predmet sporazuma s kupcem te moraju ukljuivati jasnu specifikaciju zahtjeva kupca i svrhu ispitivanja i/ili umjeravanja. Laboratorij mora utvrditi prihvatljivost nenormiranih metoda, metoda koje je zamislio/razvio laboratorij, normiranih metoda koje se upotrebljavaju izvan njihova predvienoga podruja primjene te proirenja i preinaka normiranih metoda kako bi potvrdio da su te metode prikladne za njihovu predvienu uporabu. Laboratorij koji provodi umjeravanja mora imati i mora primjenjivati postupak procjene mjerne nesigurnosti za sva umjeravanja. Kad se procjenjuje mjerna nesigurnost moraju se uzeti u obzir sve sastavnice nesigurnosti koje su u danome sluaju vane, sluei se pritom prikladnim metodama analize. Prorauni i prijenosi podataka moraju se na sustavan nain podvrgavati odgovarajuim provjerama.

31.03.2009. - Torino

5.5 Oprema
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve na opremu za uzorkovanje, mjerenje i ispitivanje a koja je potrebna za ispravnu provedbu ispitivanja i/ili umjeravanja. Kljuni zahtjevi: Oprema i njezina programska podrka koji se upotrebljavaju za ispitivanja, umjeravanja i uzorkovanja moraju biti sposobni postii zahtijevanu tonost te moraju zadovoljavati specifikacije koje se odnose na dotina ispitivanja i/ili umjeravanja. Za vane veliine ili vrijednosti mjerila ija svojstva mogu bitno djelovati na rezultate, moraju se uspostaviti programi umjeravanja. S opremom mora raditi ovlateno osoblje. Upute o uporabi i odravanju opreme moraju biti lako dostupne odgovarajuemu osoblju laboratorija. Za svaki dio opreme i njegovu programsku podrku koja je vana za ispitivanja i/ili umjeravanja koja se provode moraju se voditi zapisi.

31.03.2009. - Torino

5.5 Oprema
Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati postupke za sigurno rukovanje, prijevoz, skladitenje, uporabu i planirano odravanje mjerne opreme. Oprema koja daje sumnjive rezultate ili se pokazalo da je neispravna ili izvan utvrenih granica, mora se povui iz uporabe i jasno obiljeiti da je povuena iz uporabe. Kad oprema izvan izravnog upravljanja laboratorija, laboratorij mora osigurati provjeru radnog i umjernog stanja opreme. Kad su potrebne meuprovjere da se odri povjerenje u umjerno stanje opreme, te se provjere moraju provoditi u skladu s utvrenim postupkom.

31.03.2009. - Torino

5.6 Mjerna sljedivost

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve na osiguravanje mjerne sljedivosti rezultata mjerenja i umjeravanja. Kljuni zahtjevi: Umjerni laboratorij uspostavlja sljedivost svojih vlastitih mjernih etalona i mjerila prema Meunarodnomu sustavu jedinica (SI) s pomou neprekinuta lanca umjeravanja i usporedaba koji ih povezuju s primarnim etalonima mjernih SI jedinica. Laboratorij mora imati utvren program i postupak za umjeravanje svoje opreme. Gdje sljedivost mjerenja prema SI jedinicama nije mogua i/ili nije bitna, zahtijevaju se isti zahtjevi za sljedivost, na primjer prema certificiranim referentnim materijalima, dogovorenim metodama i/ili normama prihvaenim konsenzusom.

31.03.2009. - Torino

5.6 Mjerna sljedivost

Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati program i postupak za umjeravanje svojih referentnih etalona. Referentne etalone mora umjeravati tijelo koje moe osigurati sljedivost. Referentni materijali moraju gdje je to mogue biti sljedive prema mjernim SI jedinicama ili certificiranim referentnim materijalima. Provjere potrebne za odravanje povjerenja u umjerno stanje u prvome redu referentnih, primarnih, prijenosnih i radnih etalona i referentnih materijala, moraju se provoditi u skladu s odreenim postupcima i programima.

31.03.2009. - Torino

5.7 Uzorkovanje
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da izuzeti uzorci budu statistiki relevantni i da se sve informacije o uzorku kao i postupak uzorkovanja biljee i dokumentiraju. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati plan uzorkovanja i postupke za uzorkovanje kad provodi uzorkovanje tvari, materijala ili proizvoda koji se zatim ispituju ili umjeravaju. Planovi uzorkovanja moraju se kad god je to opravdano temeljiti na prikladnim statistikim metodama. Proces uzorkovanja mora se usmjeriti na imbenike kojima treba upravljati da bi se osigurala valjanost rezultata ispitivanja i umjeravanja. Laboratorij mora imati postupke za biljeenje bitnih podataka i postupaka koji se odnose na uzorkovanje koje ini dio ispitivanja ili umjeravanja koje se poduzima.

31.03.2009. - Torino

5.8 Rukovanje predmetima koji se ispituju i umjeravaju

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava zatita cjelovitosti predmeta koji se ispituju ili umjeravaju i zatita interesa laboratorija ili kupca. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati postupke za prijevoz, prijam, rukovanje, zatitu, skladitenje, uvanje, i/ili raspolaganje predmetima koji se ispituju i/ili umjeravaju. Sustav se mora planirati i provoditi tako da osigura da se predmeti ne mogu zamijeniti fiziki ili kad se upuuje na njih u zapisima ili drugim dokumentima. Po primanju predmeta za ispitivanje ili umjeravanje moraju se zabiljeiti neobinosti ili odstupanja od uobiajenih ili utvrenih uvjeta kako su opisani u ispitnoj i umjernoj metodi. Laboratorij mora imati postupke i prikladne prostore i opremu da se tijekom skladitenja izbjegne kvarenje znaajka, gubitak ili oteenje predmeta koji se ispituje ili umjerava.

31.03.2009. - Torino

5.9 Osiguravanje kvalitete rezultata ispitivanja i umjeravanja

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava kvaliteta rezultata ispitivanja i umjeravanja. Kljuni zahtjevi: Laboratorij mora imati postupke za kontrolu kvalitete koji slue za nadzor nad valjanou poduzetih ispitivanja i umjeravanja. Dobiveni podaci moraju se zabiljeiti, te se za ocjenu rezultata moraju se primjenjivati statistike metode. Podaci kontrole kvalitete moraju se analizirati i kad se ustanovi da su izvan unaprijed utvrenih kriterija, mora se poduzeti planirana radnja za ispravak problema i spreavanje iskazivanja neispravnih rezultata.

31.03.2009. - Torino

5.9 Osiguravanje kvalitete rezultata ispitivanja i umjeravanja

Kljuni zahtjevi: Nadzor mora planirati i ocjenjivati, a moe ukljuivati: redovitu uporabu certificiranih referentnih materijala i/ili unutranje kontrole kvalitete uporabom sekundarnih referentnih materijala; sudjelovanje u programima meulaboratorijskih usporedaba ili ispitivanja osposobljenosti; ponavljanje ispitivanja ili umjeravanja uporabom istih ili razliitih metoda; ponovno ispitivanje ili umjeravanje zadranih predmeta; meusoban odnos rezultata za razliite znaajke predmeta.

31.03.2009. - Torino

5.10 Prikazivanje rezultata

Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da rezultati svakog ispitivanja i umjeravanja budu prikazani tono, jasno, nedvosmisleno i objektivno te u skladu sa svim posebnim uputama u ispitnim i umjernim metodama. Kljuni zahtjevi: Rezultati se moraju prikazivati obino u ispitnome izvjetaju ili potvrdi o umjeravanju, a moraju obuhvaati sve podatke koje zahtijeva kupac i koji su potrebni za tumaenje rezultata ispitivanja ili umjeravanja. Svaki ispitni izvjetaj ili potvrda o umjeravanju mora obuhvaati, meu ostalim, i ove podatke: naziv i adresu laboratorija ; jedinstvenu oznaku ispitnog izvjetaja ili potvrde o umjeravanju; naziv i adresu kupca; oznaku upotrijebljene metode; jednoznanu oznaku predmeta koji se ispituje ili umjerava;

31.03.2009. - Torino

5.10 Prikazivanje rezultata

Kljuni zahtjevi: rezultate ispitivanja ili umjeravanja ime(na), funkciju (funkcije) i potpis(e) odgovornih osoba uvjete okolia mjernu nesigurnost dokaz o sljedivosti Kad se ukljuuju miljenja i tumaenja, laboratorij mora dokumentirati osnovu na temelju koje se daju ta miljenja i tumaenja. Kad ispitni izvjetaj sadri rezultate ispitivanja koja je proveo podugovaratelj, ti se rezultati moraju jasno raspoznavati. U sluaju prijenosa rezultata ispitivanja ili umjeravanja telefonom, teleksom, telefaksom ili drugim elektronikim ili elektromagnetskim sredstvima moraju biti ispunjeni zahtjevi ove meunarodne norme. Izmjene u nekome ispitnom izvjetaju ili potvrdi o umjeravanju nakon njihova izdavanja mogu se provoditi samo u obliku dodatnoga dokumenta ili prijenosa podataka koji ukljuuje izjavu: Dopuna ispitnomu izvjetaju ili potvrdi o umjeravanju .

31.03.2009. - Torino