Professional Documents
Culture Documents
Aneks 5. Na SOP BHMAC-A Za Hum - Dem
Aneks 5. Na SOP BHMAC-A Za Hum - Dem
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA KOMISIJA ZA DEMINIRAWE U BiH CENTAR ZA UKLAWAWE MINA U BiH
CENTRE
ANEKS 5.
IZMJENA DIJELA I
GENERALNO IZVIANJE
Dio I je uraen kao preien tekst i u isti su unesene izmjene koje su date u Aneksu 1. i izmjene koje su uslijedile na osnovu stvarnih potreba za poboljanjem i unapreenjem procedure generalnog izvianja.
Izmjene i dopune SOP-a BHMAC-a za humanitarno deminiranje, dijela I-Generalno izvianje, odobrene su Odlukom Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini br. 11/1-125/08 od 07.04.2008.godine
Mine Action Programme supported by Sarajevo, Tvorni~ka 3; Telefon: +387 33 253 800; Faks: + 387 33 464 565 WWW.BHMAC.ORG
DEFINICIJA I CILJ GENERALNOG IZVIANJA 1. Generalno izvianje predstavlja skup meusobno povezanih i usklaenih aktivnosti kojima se prikupljaju podaci i obrauju informacije o minskoj opasnosti bez primjene metoda deminiranja. Pri tome se ustanovljavaju informacije o polo`aju, izgledu i osnovnim karakteristikama podru~ja za koje se sumnja da je zagaeno minama. 2. Cilj generalnog izvianja je identificiranje rizika i potreba za tehnikim izvianjem, trajnim obiljeavanjem, operacijama ienja i drugim aktivnostima minskog upozoravanja. Ovaj proces sadri: (1) prikupljanje i obradu podataka o sumnjivim povrinama, (2) procjenu minske opasnosti i ustanovljavanje rizika i odreivanje prioriteta deminiranja, (3) redukciju sumnjive povrine kroz definiranje povr{ina bez utvrenog rizika, (4) dopunjavanje baze podataka, (5) planiranje deminiranja po vremenu i dinamici i preciznije kratkorono i dugorono planiranje, (6) pripremu projektne dokumentacije za tehniko izvianje, ienje i trajno obiljeavanje. MJERE SIGURNOSTI 3. Izviaki tim, u toku izvianja na terenu ne naputa povrinu za koju utvrdi da je sigurna1, prema Standardima za uklanjanje mina i NUS-a u BiH, ili bez utvrenog rizika prema Kriterijima za generalno izvianje datih u prilogu C. 4. Izvianje vri iskljuivo osoblje izviakog tima koje je struno osposobljeno i materijalno pripremljeno za izvianje 5. Vii samostalni referent za planiranje (u daljem tekstu operativac) u regionalnom uredu BHMAC-a nee dopustiti izlazak izviakog tima na zadatak ukoliko procijeni da nije dovoljno spreman za izvianje konkretnog zadatka. ORGANIZACIJA GENERALNOG IZVI\ANJA 6. Generalno izvi|anje provode izvi|a~ki timovi BHMAC-a. Svaki izvi|a~ki tim se sastoji od najmanje dva izvi|a~a, od kojih je jedan vo|a tima. 7. Svo osoblje koje se nalazi u sastavu izviakih timova mora imati zavren kurs za izviaa i sklonosti za obavljanje poslova izviaa. 8. Oprema izviakog tima treba osigurati izviakom timu optimalne uvjete za kvalitetno obavljanje zadataka. Oprema za rad se sastoji od: a) opreme za mjerenja na terenu: 1. busola, 2. razmjernik, 3. daljinomjer (laserski ili mjerna traka), 4. elektronska sredstva za odreivanje poloaja (GPS), b) opreme za osmatranje: 1. dvogled, c) opreme za odravanje veze: 1. radia-stanica ili mobilni telefon, d) opreme i pribora za dokumentiranje: 1. pribor za pisanje i crtanje,
Pod utvrenom sigurnom povrinom podrazumjeva se povrina van linija razdvajanja zaraenih strana (izvan sumnive) i povrina unutar linija razdvajanja (sumnjiva) za koju izviaki tim u postupku generalnog izvianja, primjenom Kriterija za klasificiranje izviene povrine, utvrdi da je bez rizika.
-
1
2. digitalni fotoaparat-kamera, e) radne odjee, f) terenskog vozila, g) pribora za pruanje prve pomoi, h) alata i sredstava za hitno obiljeavanje. 9. Radom izvi|a~kog tima neposredno rukovodi operativac u regionalnom uredu. Operativac je odgovoran za neposrednu pripremu izvi|a~kog tima za rad, neprekidno prati i kontrolira rad tima, zajedno sa timom vr{i analizu i daje kona~nu procjenu minske opasnosti. 10. ef regionalnog ureda je najodgovorniji za provoenje zadataka generalnog izvianja u regionalnom uredu. On nadgleda aktivnosti generalnog izvianja i potpisom potvruje Izvjetaj generalnog izvianja ( obrazac GI-1 i GI-1A ). 11. Ured/kancelarija BHMAC-a planira zadatke generalnog izvianja na osnovi lista prioriteta, korodinira rad regionalnih ureda/kancelarija, vri kontrolu kvaliteta zavrnih izvjetaja i obrauje rezultate generalnog izvianja u cilju izrade projekta za ienje, tehniko izvianje i trajno obiljeavanje, kao i izdavanje Strunog miljenja. 12. Struno miljenje da je odreena povrina bez utvrenog rizika izdaje ef ureda/kancelarije BHMAC-a na prijedlog efa regionalnog ureda. IZVORI PODATAKA GENERALNOG IZVI\ANJA 13. Izvori podataka tokom generalnog izvi|anja a) Baza podataka i podaci iz arhiva BHMAC-a, b) Ministarstvo odbrane i OS BiH, c) Entitetske civilne za{tite, d) Ostali organi ili predstavnici vlasti , e) Entitetska ministarstva i ministarstva unutarnjih poslova kantona, policijske uprave i policijske stanice, f) Lokalno stanovni{tvo, g) Izvorna dokumenta (zapisnici o minskim poljima, upitnici, fotografije, itd.), h) Me|unarodne vojne i policijske snage u BiH, i) Baze podataka UNICEF-a i UNHCR-a, j) ICRC, Federalni, kantonalni i op}inski Crveni kri`, k) Akreditirane organizacije za deminiranje i uklanjanje NUS-a, l) Programi upozoravanja na mine i organizacije za brigu o `rtvama rata, m) rtve mina2. POSTUPAK GENERALNOG IZVI\ANJA PRIPREMA ZA IZVIANJE 14. Priprema za izvianje je postupak koji provodi operativac u regionalnom uredu sa izviakim timovima za svaki konkretan zadatak izvianja. Priprema poinje prijemom zadatka za izvianje i traje do izlaska na teren. 15. Tok pripreme za izvianje a) Prijem naloga za generalno izvianje. Nalog za generalno izvianje regionalni ured dobija iz ureda/kancelarije BHMAC-a koji se otvara na temelju prioriteta i sadri sljedee informacije: 1. broj naloga,
2
O koritenju izvora podataka pod takom 13.b) do 13.m) e, po procjenjenoj potrebi, odluiti operativac u regionalnom uredu, a to e ovisiti od raspoloivih mogunosti za kontaktiranje, postojanju datih izvora na terenu i od njihove upotrebljivosti za prikupljanje podataka o konkretnoj lokaciji.
b) c) d)
e) f) g)
h)
2. lokacija izvianja, opina , kanton ili regija, 3. po ijem se zahtjevu vri izvianje, 4. datum podno{enja zahtjeva BHMAC-u, 5. dinamika izvrenja (po planu RU ili prioritetno), 6. u prilogu naloga se daje skica sa granicama lokacije za izvianje unesena na katastarski plan ili topografsku kartu i zahtjev podnosioca. Prouavanje zadatka od strane operativca i planiranje zadataka izviakom timu. Prikupljanje dostupnih informacija za koje nije potreban izlazak na teren. Priprema topografskih karata i katastarskih planova obuhvata: 1. nabavljanje potrebnih topografskih karata i opinskih katastarskih planova, 2. nanoenje na kartu stanja lokacije na dan poetka izvianja, prikupljenih informacija navedenih u objanjenju za popunjavanje obrazca GI-1, Prilog E. Analiza i procjena prikupljenih informacija, Planiranje izvianja i priprema izviakog tima, Priprema za voenje informativnih intervjua sa kontakt-osobama: 1. prouavanje podataka o kontakt-osobama, 2. priprema pitanja za voenje informativnog intervjua sa svakom kontakt-osobom, 3. priprema opeg (internog) upitnika za lokaciju, 4. izrada plana intervjua, Izdavanje zadatka izviakom timu za rad na terenu koji sadri sljedee podatke: 1. nalog za izvianje iz ureda/kancelarije BHMAC-a, 2. obrazac izvjetaja o generalnom izvianju GI-1 sa evidentiranim podacima i prilozima iz pripreme za izvianje, 3. sve druge prikupljene informacije koje mogu imati utjecaja na utvrivanje rizika.
16. Pregled podataka koji se prikupljaju u pripremi za izvianje (1) Opi podaci a) Po ijem se zahtjevu vri izvianje, b) Svrha i znaaj deminiranja za stanovnitvo i privredu, c) Rok do kada bi se trebalo izvriti izvianje, d) Podaci o stradavanjima u irem podruju lokacije koja e se izviati, e) Upotrebljava li se prostor (ili dio prostora) od strane lokalnog stanovnitva na bilo koji nain, (2) Podaci o poloaju lokacije za izvianje a) Geografski poloaj sumnjivog podruja (mjesto, opina, kanton ili regija), b) Karakteristike lokacije na kojoj se vri izvianje: 1. reljef, 2. karakteristike zemljita, 3. vodotokovi, 4. naseljenost, c) Poloaj linija sukoba, odnosno linija razdvajanja (ucrtani na kartu stanja lokacije najsitnije razmjere 1:25.000, ili krupnije)3 d) Poloaj lokacije za izvianje na karti stanja lokacije najsitnije razmjere 1:25.000, ili krupnije, e) Ucrtani planirani projekti za obnovu i izgradnju na podruju lokacije, ako postoje , f) Utvrivanje i ucrtavanje sigurnih puteva. (3) Podaci o postojanju minske opasnosti na lokaciji za izvianje dobijeni iz evidencija baze podataka, arhiva BHMAC-a i baza podataka drugih organizacija
3
a) Zapisnici o minskim poljima, b) Evidencija o vojnom deminiranju iz baze podataka, c) Evidencija o humanitarnom deminiranju (tehnikom izvianju, ienju, hitnom i trajnom obiljeavanju), d) Evidencija o minskim nesreama i incidentima, e) Podaci o zadacima koji su u toku, f) Prethodno izviene (susjedne) lokacije, g) Sumniva povrina izmeu linija razdvajanja zaraenih strana definisana sistematskim izvianjem. (4) O izvorima podataka a) Na koje se organe vlasti kao izvore podataka izviaki tim moe osloniti prilikom izvianja na terenu i ko su kontakt-osobe u njima, b) Da li ima vojnih jedinica u irem rejonu koje bi mogle pruiti informaciju tokom izvianja na terenu, c) Da li ima demobiliziranih boraca koji su uestvovali u ratnim operacijama na lokaciji za izvianje nastanjenih u irem rejonu, d) Da li ima aktivista humanitarnih i drugih organizacija u irem podruju spomenute lokacije koji mogu biti iskoriteni kao izvori podataka, e) Ima li preivjelih rtava mina i da li su pogodni za razgovor, f) Koga od lokalnog stanovnitva kontaktirati i kako doi do podataka o istima, g) Lini podaci o svim osobama predvienim za kontakt: 1. ime i prezime, 2. starost, 3. nacionalnost, 4. kolska sprema i zaposlenje, 5. lokalna funkcija, 6. dunosti u ratu i kretanje u toku rata. PRIKUPLJANJE I PROVJERA PODATAKA NA TERENU 17. Prikupljanje i provjeru podataka na terenu vri izviaki tim samostalno, sa ciljem da se potvrde ili dopune podaci do kojih se dolo u pripremi za izvianje i da se doe do novih podataka neophodnih za kvalitetnu procjenu minske opasnosti. 18. Prikupljanje i provjera podataka na terenu (1) Odlazak na podruje u kojem se nalazi lokacija za izvianje, (2) Stupanje u vezu sa kontakt-osobama iz lokalnih organa vlasti, usaglaavanje naina rada na terenu, (3) Priprema vodia-osobe za kontakt sa drugim izvorima podataka za rad na terenu, obavljanje intervjua sa istim, (4) Prikupljanje podataka na terenu sljedeim metodima: a) informativni intervju, b) upitnik, c) mjerenjima na topografskoj karti (katastarskom planu) i na zemljitu, d) posmatranjem, e) odreivanje rizinih povrina i povr{ina bez utvrenog rizika i nanoenje istih na kartu. 19. Metode prikupljanja podataka na terenu - Informativni intervju. Informativni intervju je metod prikupljanja izvornih podataka putem razgovora sa osobama za koje postoje podaci da mogu pruiti pouzdane i korisne informacije o postojanju minske opasnosti. Ovo je jedan od najeih i najznaajnijih metoda rada izviakog tima tokom kojeg se vri provjera postojeih podataka i prikupljanje novih. Faze informativnog intervjua:
-
(1) planiranje informativnog intervjua, a) definiranje cilja intervjua: 1. izbor osoba koje e biti intervjuirane i ko e voditi intervju, 2. ugovaranje intervjua i prikupljanje podataka o osobama koje e biti intervjuirane, 3. izbor liste pitanja za intervju, 4. priprema za voenje intervjua, b) voenje intervjua, c) analiza rezultata intervjua. (2) lista pitanja za informativni intervju se sainjava u fazi planiranja, sainjava se za svaku kontakt-osobu posebno i naelno sadri sljedee grupe pitanja: a) grupa pitanja kojima se utvruje pouzdanost i kvalitet izvora informacija, b) grupa pitanja kojima se provjeravaju ranije prikupljeni podaci, c) grupa pitanja kojima se dolazi do novih podataka, d) grupa pitanja o moguim drugim izvorima podataka i njihovoj pouzdanosti, (3) o svakom obavljenom intervjuu sastavlja se zapisnik koji sadri: a) podatke o intervjuiranoj osobi, b) pitanja i odgovore na pitanja, c) ocjenu voditelja intervjua o pouzdanosti izvora podataka, d) miljenje o dobijenim podacima, e) potpis voditelja intervjua. 20. Metode prikupljanja podataka na terenu - Mjerenja na topograskoj karti (katastarskom planu) i zemljitu. Metodom mjerenja se utvruje vjerodostojnost podataka ranije prikupljenih i naneenih na topograsku kartu i vri pozicioniranje na karti podataka prikupljenih u toku izvianja. 21. Metodi prikupljanja podataka na terenu Posmatranje. Posmatranje je metod kojim se neposrednim putem snima zateeno stanje na lokaciji koja se izvia. Svrha posmatranja je da se tano evidentiraju i snime objekti, podaci i zemljite na izvianoj lokaciji. Vrste posmatranja su: (1) posmatranje pomou tehnikih pomagala iza kojih ostaje zapis: a) fotografiranje, b) video-zapis, c) audio-zapis d) izrada skica, (2) vizuelno posmatranje (dvogledom ili bez pomagala). 22. Pregled podataka koji se prikupljaju na terenu (1) Opi podaci a) Provjera podataka iz take 16. (1) b) Utvrivanje udaljenosti najblie medicinske pomoi, policije i protupoarne slube (2) Podaci o poloaju izviane lokacije a) Provjera podataka iz take 16. (2) b) Utvrivanje sigurnog naina pristupa lokaciji izvianja c) Potvrivanje vjerodostojnosti kartografskog prikaza u odnosu na stvarni poloaj lokacije izvianja d) Podaci o osnovnim topografskim karakteristikama podruja i karakteristikama tla: 1. vrsta tla, 2. gustoa, vrsta i visina vegetacije, 3. postojanje fizikih prepreka (prirodnih i umjetnih), 4. zagaenost podruja otpadom e) Podaci o specifinostima vremenskih prilika
-
f) Izrada jedne fotografije koja najvjernije oslikava podruje za pojedinani projekat. (3) Podaci o uoenim znakovima postojanja minske opasnosti a) Uoavanje vidljivih znakova zagaenosti minama: 1. tragovi ambalae ubojnih sredstava, 2. tragovi eksplozija, 3. ostaci stradalih ivotinja, 4. uoene prirune, privremene ili trajne minske oznake b) Utvrivanje stvarnog koritenja izvianog zemljita od strane stanovnitva (4) Podaci dobijeni od izvora podataka a) Zapisnici o obavljenim intervjuima sa izvorima podataka b) Upitnici o lokaciji izvianja ANALIZA USTANOVLJENIH INFORMACIJA I PROCJENA RIZIKA 23. Nakon potvrivanja postojeih i prikupljanja svih dostupnih informacija neophodno je, na osnovi Kriterija za klasificiranje izviene povrine u procesu generalnog izvianja (prilog C), predloiti u Izvjetaju generalnog izvianja granice povrine bez utvrenog rizika ili rizine za daljnju minsku akciju (tehniko izvianje, ienje ili trajno obiljeavanje). 24. Analizu ustanovljenih informacija i procjenu rizika vri operativac u regionalnom uredu zajedno sa timom koji je vrio generalno izvianje. Analiza je proces koji ima za cilj da sagleda sve prikupljene informacije, njihovu vjerodostojnost i da potvrdi rad izviakog tima na terenu. Rezultat analize je procjena koja se unosi u izvjetaj o generalnom izvianju (obazac GI-1). 25. Na osnovu izvrene procjene, daje se zakljuak o rizinim povrinama sa procjenom operacija deminiranja (tehnikog izvianja, ienja ili trajnog obiljeavanja) i moguih metoda rada za svaki pojedinani zadatak, kao i o povrinama bez utvrenog rizika. U Izvjetaju o generalnom izvianju-priprema projekata (obrazac GI-1A) daje se jasna i jednoznana ocjena za procjenjenu-e rizine povrine, shodno Kriterijima za klasificiranje izviene povrine (prilog C), radi izrade pojedinanih deminerskih projekata. ef regionalnog ureda potvruje kompletan izvjetaj o izvianju (obrazac GI-1 i GI-1A) s prijedlogom efu ureda/kancelarije BHMAC-a za izdavanje Strunog miljenja (ukoliko se trai), sa koordinatama definirane povrine, za povrinu bez utvrenog rizika. 26. Ako je namjenski zadatak generalnog izvianja onaj koji ne obuhvata cjelokupnu rizinu povrinu, neophodno je u projektu za tehniko izvianje ili ienje naglasiti nain obiljeavanja granice deminirane (PBUR i oiene) i rizine povrine. Izvoa ovakvih zadataka mora u planu operacija pripremiti i plan aktivnosti UM (upozoravanja na mine) za mogue korisnike oiene ili tehniki izviene povrine. 27. Dio procjene obuhvata kartu stanja izviene lokacije (karta iz pripreme sa korigovanim podacima prikupljenim na terenu) sa ucrtanim podacima iz procjene (utvrena-e rizine i PBUR) koja prati obrazac izvjetaja GI-1. HITNO OBILJEAVANJE RIZINIH POVRINA U TOKU GENERALNOG IZVIANJA 28. Hitno obiljeavanje rizinih povrina kao upozorenje na opasnost od mina vri izviaki tim za generalno izvianje u toku izvianja, a poto su utvrdili dovoljno informacija da je izviano podruje rizino. Pod hitnim obiljeavanjem rizinih povrina se ne podrazumijeva obiljeavanje granica rizine povrine, nego postavljanje minskih znakova na mjestima pristupa rizinoj povrini kao upozorenje na opasnost od mina. Minski znak predstavlja upozorenje na opasnost od mina.
29. Hitno obiljeavanje rizinih povrina se vri postavljanjem za to propisanih minskih znakova sa sigurne povrine. Znakovi se postavljaju na preglednim mjestima, koja razdvajaju sigurnu od rizine povrine, tako da se minski znak moe uoiti i raspoznati sa najmanje 50 m. 30. Minski znak se postavlja na visinu od 120-140 cm na drvenom kolcu kvadratnog profila 5 cm x 5 cm, duine 150 cm. Ukoliko su zadavoljeni svi drugi uvjeti, minski znak moe biti postavljen na kuu, ogradu, deblo drveta ili druge vrste nosae. 31. Minski znakovi se postavljaju na sigurnoj povrini ili povrini bez utvrenog rizika sa licem okrenutim prema sigurnoj povrini ili povrini bez utvrenog rizika. 32. Broj minskih znakova koji e se postaviti na jednoj lokaciji ovisi od rezultata izvianja. U naelu, na izvianoj lokaciji na kojoj postoje rizine povrine, postavlja se najmanje jedan vidljiv minski znak za odvojenu rizinu povrinu. 33. Mjesto postavljanja minskog znaka se, oznaava na skici rizine povrine i definira koordinatama (na katastarskom planu). Oznaka minskog znaka na skici je crveni kvadrati sa bijelom kosom dijagonalom. 34. Regionalni uredi vode evidenciju postavljenih minskih znakova koja sadri sljedee podatke: naziv lokacije, ifra projekta, koordinate mjesta postavljanja minskog znaka, fotografije, datum postavljanja, datum uklanjanja i biljeka. 35. Regionalni uredi vre kontrolu stanja prema evidenciji postavljenih minskih znakova, planiraju njihov obilazak i obnavljanje uz punu suradnju opina i vlasnika zemljita. Kontrola i eventualno obnavljanje postavljenih minskih znakova od strane izviakih timova RU/RK BHMAC-a vri se minimalno jednom godinje i evidentira u posebnom zapisniku. U sluaju saznanja (od opina, vlasnika zemljita i dr.) o uklanjanju, unitenju ili nefunkcionalnosti postavljenih minskih znakova, vri se njihovo obnavljanje od strane izviakih timova BHMAC-a ili lokalne zajednice u kojima je proveden projekat minskog upozoravanja sa hitnim obiljeavanjem. IZVJETAJ O GENERALNOM IZVIANJU 36. Izvjetaj o generalnom izvianju (dat u prilogu E kao GI-1 i priprema projekta GI-1A) predstavlja zbirku dokumenata koja predstavlja osnov za izradu projektne dokumentacije u uredu/kancelariji BHMAC-a. Sainjava ga operativac regionalnog ureda sa timom za generalno izvianje, a odobrava ga i potpisuje ef regionalnog ureda BHMAC-a. 37. Izvjetaj sadri sljedea dokumenta: (1) popunjeni obrazaci izvjetaja o generalnom izvianju (obrazac GI-1 sa prilozima i jedan ili vie obrazaca GI-1A, ukoliko je utvrena sumnja-rizinost), (2) zapisnici o obavljenim informativnim intervjuima sa kontakt-osobama, (3) 1 fotografija uz svaki zasebni projekat koja isti najvjernije oslikava, (4) karta stanja cjelokupne izviene povrine (najsitnije razmjere 1:25.000 ili krupnije sa sadrajem iz pripreme i utvrenim korekcijama), uz obrazac GI-1, sa ucrtanom korigovanom sumnjivom povrinom sistematskog izvianja, ucrtanim rizinim povrinama (bez koordinata lomnih taaka) i povrinama bez utvrenog rizika sa pregledom koordinata lomnih taaka, kao i sa ucrtanim mjestima znakova hitnog obiljeavanja (svih, ukljuujui i novo postavljene) i njihovim koordinatama, (5) ukoliko postoji zahtjev za izdavanje Strunog miljenja za utvrenu PBUR, uz obrazac GI-1 se izrauje posebna skica (na katastarskoj podlozi u 2 primjerka) sa pregledom koordinata lomnih taaka. (6) skica na katastarskoj podlozi u 2 primjerka (uz obrazac GI-1A) za pojedinane rizine povrine obraene projektom sa pregledom koordinata lomnih taaka i ucrtanim mjestima znakova hitnog obiljeavanja i njihovim koordinatama. Ukoliko je u sklopu tehnikog izvianja ili ienja predvieno trajno obiljeavanje, na skici prikazati mjesta i koordinate samostalnih minskih znakova i trajne minske ograde,
-
(7) kopije zapisnika minskih polja do kojih se dolo u toku izvianja, a kojih nema u bazi podataka, (8) slubene zabiljeke i ostale obavjesti, (9) nalog za generalno izvianje sa zahtjevom na osnovu kojeg je vreno generalno izvianje. POSTUPAK PRIORITETIZACIJE 38. Kategorije prioriteta utvruju se kroz postupak generalnog izvianja sa evidentiranjem podataka u izvjetaj (obrazac GI-1A) za svaki pojedinani predloeni projekat. U nastavku su dati osnovni principi, procedura, verifikacija, kontrola i izvjetavanje o utvrivanju prioriteta, po sljedeem: a) Osnovni principi: (1) Prioriteti odraavaju veliinu uticaja mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava na stanovnitvo. (2) Veliina uticaja se procjenjuje kroz posljedice opasnosti kao i kroz rizik i nemogunost koritenja prostora zbog postojanja mina. (3) Prioriteti trebaju omoguiti efikasno sprovoenje protivminskih aktivnosti da bi se ostvarila sigurnost graana, strateki ciljevi i interesi drave i lokalnih zajednica. (4) Kriteriji za odabir prioriteta trebaju biti jasno odreeni, mjerljivi i transparentni. (5) Lista prioriteta treba ravnopravno sadravati interese svih lokalnih zajednica. (6) Prioriteti trebaju biti verifikovani u skladu sa Zakonom o deminiranju BiH, o emu se informie javnost i lokalne zajednice. b) Procedura prioritetizacije Pokretanje procedure odreivanja prioriteta odreene lokacije u pravilu podnosi optina ili drugi zainteresovani subjekt. Zahtjev treba da sadri obrazloenje o koristi i potrebi za deminiranje odreene lokacjie. BHMAC dalje preduzima aktivnosti generalnog izvianja lokacije u cilju procjene nivoa opasnosti. Procjena opasnosti i procjena koristi su osnov za upotrebu modela prioritetizacije deminiranja, kao osnovnog alata za pripremu Liste prioriteta i godinjeg operativnog plana deminiranja. Model prioritetizacije je prilagoen specifinosti problema mina u BiH i poznatim modelima iz oblasti upravljanja rizicima. Model ureuje kriterije kvalitativnog mjerenja nivoa opasnosti i nivoa koristi, te matricu za odreivanje prioriteta. Procjena nivoa opasnosti Procjena se vri na osnovu raspoloivih podataka do kojih se dolazi generalnim izvianjem. Izvjetaj o generalnom izvianju reprezentira glavne karakteristike opasnosti od mina kao to je vjerovatnoa postojanja mine PROM, minskog polja, posljedice i rizika. Klasificiranjem ovih karakteristika i definisanjem njihovih kriterija utvruju se nivoi opasnosti i to u sljedea tri nivoa: visoka opasnost (V), srednja opasnost (S) i niska opasnost (N). Nivo opasnosti u pravilu odreuje i vrstu protivminske akcije koju treba poduzeti u cilju uklanjanja rizika na predmetnoj lokaciji.
Klasa
Mina PROM Skoro sigurno postojanje minskih polja Vjerovatno postojanje minskih polja Nije vjerovatno da postoji minsko polje
Kriterij
Lokacije za koje postoje indicije o postojanju mine PROM. Indicije podrazumjevaju evidetirane minske nesree, prihvatljive zapisnike ili vjerodostojne svjedoke. Podruje je bilo izmeu linija konfrontacije, zemljite se ne koristi, postoje zapisnici o minskim poljima i/ili postoji uesnik ili vjerodostojan svjedok miniranja i vidljivi tragovi mogue minske opasnosti. Podruje je bilo izmeu linija konfrontacije, zemljite se ne koristi, nema zapisa o postojanju minskih polja, postoje odreeni tragovi i informacije koje upuuju na moguu minsku opasnost. Podruje je bilo izmeu linija konfrontacije, zemljite se ne koristi ili se djelomino koristi, nema zapisa o postojanju minskih polja niti znakova koje upuuju na minsku opasnost.
Nivo opasnosti
(vrsta PMA)
1.
V - Visoka
(ienje mina)
2.
V - Visoka
(ienje mina)
S - Srednja
(Tehniko izvianje)
3.
N - Niska
(Generalno izvianje)
4.
Procjena nivoa koristi Skalu za opis nivoa koristi ine tri kategorije prioriteta za deminiranje. Za prvu kategoriju prioriteta su posebno klasificirani i opisani kriteriji humanitarnog i kriteriji razvojnog karaktera. Prioriteti humanitarnog karaktera su po pravilu u ugroenim zajednicama, dok je za prioritete razvojnog karaktera uz zahtjev neophodno obrazloiti ekonomsku opravdanost.
Osnovni
parametri
za
definisanje
nivoa
kategorije prioriteta proizilaze iz valorizacije odreenog podruja radi utvrivanja motiva za kretanje stalnih, povremenih i potencijalnih korisnika, kao i same procjene frekvencije kretanja.
OZNAKA PRIORITETA
KLASIFIKACIJA PRIORITETA
OPIS Deminiranje radi obnove i rekonstrukcije objekata za stanovanje, prateih sadraja, pristupnih puteva i minimalnog pojasa okolnog zemljita u okviru granica logine geografske cjeline. Deminiranje radi obnove i rekonstrukcije objekata infrastrukture kao to su: trase puteva, elektromrea, vodovoda, gasne i telefonske instalacije sa prateim sadrajima i sa propisanim zatitnim pojasom, kao i sanacija groblja i drugih sakralnih objekata. Deminiranje radi obnove, rekonstrukcije i sigurnog koritenja svih vrsta objekata javnih ustanova sa prateim sadrajima, pristupnim putevima i minimalnim pojasom okolnog zemljita u okviru granica logine geografske cjeline. Deminiranje poljoprivrednog zemljita, odjela uma ogrijevnog drveta i drugih prirodnih resursa neophodnih za egzistenciju lokalnog stanovnitva u ugroenim zajednicama. Deminiranje podruja u svrhu postavljanja trajnih oznakao opasnosti od mina, kao i ienje vidljivih mina i NUSa bez obzira na namjenu zemljita
H.1.1.
STANOVANJE
H.1.2.
INFRASTRUKTURA
H.1.3.
JAVNE USTANOVE
H.1.4.
H.1.5.
R.1.1.
Deminiranje radi izgradnje objekata za stanovanje sa prateim sadrajima, pristupnih puteva i minimalnog sigurnosnog pojasa u okviru granica logine geografske cjeline. Deminiranje radi izgradnje objekata javnih ustanova, sa prateim sadrajima, pristupnih puteva i minimalnog sigurnosnog pojasa u okviru granica logine geografske cjeline. Deminiranje radi izgradnje privrednih kapaciteta kojim se potie razvoj ekonomije i zapoljavanje. Deminiranje radi izgradnje saobraajnica, eljeznikih, plovnih i zranih komunikacija kao i objekata i trasa telekomunikacija sa propisanim minimalnim sigurnosnim pojasom, Deminiranje radi izgradnje elektroenergetske mree, vodovoda, toplovoda, gasovoda, energetskih potrojenja sa prateim sadrajima i propisanim sigurnonim pojasom.
R.1.2.
R.1.3. R.1.4.
R.1.5.
ENERGETIKA
R.1.6.
VODOPRIVREDA
Deminiranje radi rekonstrukcije, izgradnje i odravanja vodosnabdjevajuih objekata, regulacija rijeka i jezera, nasipa i kanala i zatita voda. Deminiranje visokoproduktivnog obradivog zemljita, vonjaka i panjaka sa prateim sadrajima radi omoguavanja razvoja ekonomije i zapoljavanja. Deminiranje radi zatite okolia u cilju uklanjanja deponija otpada i sprovoenja mjera na ugroenim i zatienim podrujima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, spomenici prirode i zatieni pejsai prirode). Deminiranje podruja koja koja su bila ili mogu biti turistika odredita. Deminiranje radi ekspolatacije, odravanja i zatite uma.
R.1.7.
POLJOPRIVREDA
R.1.8.
R.1.9. R.1.10.
KRITERIJ DRUGE KATEGORIJE PRIORITETA: U drugu kategoriju prioriteta spadaju lokaliteti koji su u povremenoj upotrebi ili su u kontakt zoni sa lokacijama iz prve kategorije. Ova podruja predstavljaju minimalni sigurnosni pojas ve tretiranih lokacija prve kategorije i definiu se u okviru granica logine geografske cjeline, a nisu tradicionalno interesantna u smislu motivacije stanovnitvu za kretanje u pravcu perifernih podruja koja se tretiraju kao trea kategorija prioriteta deminiranja.
KRITERIJ TREE KATEGORIJE PRIORITETA: Sumnjive povriine bez poznate minske opasnosti, najnieg mogueg nivoa rizika i uticaja, ali sa eventualno moguim ostacima ratnih sukoba obzirom da se nalaze na bivim linijama razdvajanja. To su ruralna podruja koja nemaju tradicionalne ili druge prepoznatljive motive koji mogu navoditi lokalno stanovnitvo i povremene korisnike na pristup ili kretanje, te ne sadre prirodne resurse od stratekog znaaja.
Model prioritetizacije
Stavljanjem u korelaciju rezultata odreivanja nivoa opasnosti i rezultata odreivanja nivoa koristi dobiva se matrica za odreivanje nivoa prioriteta rizinih lokacija to predstavlja model prioritizacije. MATRICA ODREIVANJA NIVOA PRIORITETA RIZINE LOKACIJE
NIVO OPASNOSTI VISOKA
1.KATEGORIJA HUMANITARNOG KARAKTERA 1.KATEGORIJA RAZVOJNOG KARAKTERA
SREDNJA
NISKA
1 3 6
2 5 8
4 7 9
NIVO KORISTI
2. KATEGORIJA 3. KATEGORIJA
Matrica nivoa prioriteta za rizine lokacije sadri ukupno 9 nivoa prioriteta prema kojima se klasificiraju sve lokacije za koje su sainjeni projekti deminiranja i koje se predlau na Listu prioriteta. b) Verifikacija, kontrola i izvjetavanje Prijedlog Liste prioriteta sainjava BHMAC u saradnji sa predstavnicima lokalnih vlasti. Lista prioriteta treba ravnopravno sadravati interese svih lokalnih zajednica u BiH. U skladu sa Zakonom o deminiranju BiH, Liste prioriteta usvajaju Vlade entiteta jednom godinje, u pravilu prije poetka deminerske sezone, a na osnovu prijedloga koji podnosi BHMAC. Koordinaciju i kontrolu realizacije Liste prioriteta vri BHMAC u skladu sa godinjim operativnim planom i Standardnim operatinim procedurama, te o istom podnosi izvjetaj Vijeu ministara BiH najmanje jednom godinje. Godinji i periodini izvjetaji su putem izdavanja biltena i objavom na WEB stranici (www.bhmac.org.) dostupni lokalnim vlastima i javnosti. Od ovog postupka za odreivanje prioriteta se izuzimaju sljedei projekti deminiranja: Podruja masovnih grobnica gdje se deminiranje vri po zahtjevu Komisije za nestale osobe ili po zahtjevu pravosudnih organa Podruja avionskih nesrea, poara, poplava i drugih nesrea gdje je deminiranje neophodno radi zatite i spaavanja ljudi i imovine, kada se to vri po zahtjevu nadlenih dravnih organa. Vojna podruja, po zahtjevu Ministarstva odbrane gdje deminiranje vre deminerski timovi Oruanih snaga BiH Projekti deminiranja koji su sastavni dio nekog veeg investicijskog projekta razvoja, gdje deminiranje finansira sam investitor. Ciljani projekti deminiranja za osigurana sredstva po posebnim sporazumima, a nisu obuhvaeni listom prioriteta za odreenu godinu. Projekti koji se izuzimaju od postupka odreivanja prioriteta e se nazivati projektima nulte kategorije prioriteta. Prilozi: A. Dijagram toka aktivnosti operacije humanitarnog deminiranja u BiH, B. Legenda za izradu skice generalnog izvianja, C. Kriterij za klasificiranje izviene povrine u izvjetaju o generalnom izvianju, D. Znak za hitno obiljeavanje rizine povrine, E. Obrazac izvjetaja o generalnom izvianju GI-1 i GI-1A, F. Struno miljenje za utvrenu PBUR u generalnom izvianju, G. Zapisnik o prikupljenim podacima u toku generalnog izvianja primjenom intervjua, H. Nalog za generalno izvianje, I. Pregled evidentiranih minskih zapisnika iz baze podataka u obuhvatu od 800 m (prilog 1, uz obrazac GI-1), J. Pregled podataka o miniranosti prikupljen na terenu (prilog 1a, uz obrazac GI-1), K. Pregled evidentiranih minskih nesrea i incidenata iz baze podataka i prikupljenih na terenu (prilog 2, uz obrazac GI-1).
Centar za uklanjanje mina u BiH SOP BHMAC-a DIJAGRAM TOKA AKTIVNOSTI OPERACIJE HUMANITARNOG DEMINIRANJA U BIH
Prilog A
Prilog B
POVRINA BEZ UTVRENOG RIZIKA, proglaena kroz tehn. izvianje POVRINA BEZ UTVRENOG RIZIKA, definisana koordinatama
SAMOSTALNI MINSKI ZNAK TRAJNOG OBILJEAVANJA MINSKA OGRADA TRAJNOG OBILJEAVANJA ZNAK ZA NAENU MINU LINIJA RAZDVAJANJA ZARAENIH STRANA
2.3. KRITERIJ
za klasificiranje izviene povrine u izjetaju o generalnom izvianju
Redni broj take kriterija SADRAJ TAKI KRITERIJA DOKAZ I IZVOR INFORMACIJA
Prilog C
1.
Da Ne
Baza podataka BHMAC-a ili drugi izvor. DA Pisana izjava lica ili intervju. DA Pisana izjava lica ili intrevju. DA Podaci iz baze podataka BHMAC-a, policije, medicinske ustanove, izjava lica i dr. DA Pisana izjava svjedoka ili intervju. DA Vidljivo i zabiljeeno. snimkom DA DA DA DA DA
DA
2. 3. 4.
Postoji uesnik ili vjerodostojan svjedok miniranja. Postoji rtva od mine. Zabiljeene minske nesree ili incidenti.
Da Ne Da Ne Da
DA DA* DA*
Ne 5. Povrina paljena iza rata i na istoj bilo/nije eksplozija. Da Ne 6. Postoje oznake miniranosti ili drugi dokazi (u blizini linija Da razdvajanja ili u neposrednoj blizini naeni sanduci od pakovanja mina). Ne
DA*
7.
i Jednogodinje koritenje povrine sa uznemiravanjem tla od Vidljivo minimalno 10 cm u dubinu od strane mjetana ili korisnika (orano zabiljeeno. ili prekopavano zemljite) bez nesrea i incidenata, a ista se nalazi u liniji razdvajanja (pomjeranja linija i sl.) ili u neposrednoj blizini. Povrine sa tvrdom podlogom (betonske, asfaltne, kamene, ...), Vidljivo i kod kojih nije vidljivo naruavanje strukture. zabiljeeno. Koritenje povrine od strane mjetana ili vlasnika minimalno Vidljivo i dvije godine za koenje i intenzivnu ispau bez mesrea i zabiljeeno. incidenata. i Povrina izmeu linija razdvajanja (linija povlaenja, naputanja i Vidljivo sl.) koja se ne koristi a predstavlja prioritetan zahtjev za povratak zabiljeeno. izbjeglog stanovnitva (sanacija oteenih objekata i potrebe za koritenjem zemljita za izdravanje povratnika, koritenje izvora za vodu, puteva, elektrinih vodova i dr.). Postoji evidencija o vojnom uklanjanju mina po zapisniku Da o miniranju, i po istom su/nisu uklonjene sve mine. Ne
snimkom DA
8.
snimkom
DA
9.
snimkom
DA
10.
snimkom DA
11.
DA DA
Napomena: 1. Ukoliko su zadovoljeni i potvreni uvjeti definirani u tokama 7, 8 i 9 u vrijeme izvianja bez obzira na informacije o historiji minske opasnosti na lokaciji koja se izvia, povrina se moe proglasiti za povrinu bez utvrenog rizika. 2. Ukoliko izviaki timovi kroz proces generalnoga izvianja dou do novih saznanja koje nisu obuhvaene sadrajima taki kriterija, ta saznanja treba unijeti u izvjetaj i procjeniti na nivou RU BHMAC-a. Procjenu rizika vriti na osnovu svih saznanja. 3. Ocjena rizinosti se donosi na osnovu analize prikupljenih podataka kroz sve kriterije koji nisu jedini (osim 7, 8 i 9). 4. * Povrine do 5.000 m2 na kojima su utvrene neke naznake rizinosti (redni broj toke kriterija 3, 4 i 5) predlagale bi se za ienje. 5. Povrine za koje postoji-e zapisnik-ci o ili vjerodostojan svjedok miniranja (toka 1 i 2) predlau se za ienje u veliini koja obuhvata ugraene mine sa sigurnosnim pojasom 5-10m sa svih strana prilaska minama. Ukoliko se zapisnik ne moe precizno identificirati na terenu, radi
-
formiranja realne minirane povrine za ienje (ukljuujui i sigurnosni pojas), tada predloiti realnu procijenjenu veu povrinu za tehniko izvianje (povrine preko 5.000m2). 6. Povrine za ienje se formiraju shodno rasporedu pruanja minskog polja, tako da se jednim zadatkom obuhvati cjelokupno minsko polje (taka 1 i 2), a sumnjive za TI (i kada postoji minski zapisnik koji se ne moe precizno definisati na terenu), naelno se formiraju paralelno sa linijama razdvajanja u dubinu prema realnoj procjeni sumnjivosti za svaki konkretni sluaj. 7. Za utvren razasuti NUS (KB-1, KB-2 i dr., sa i bez naznaka miniranosti sa pp i pt minama) predloiti projekat za ienje Entitetskim CZ (specijalizirane za NUS u BiH) sa procjenjenom realnom ili minimalno zagaenom povrinom (povrine do 5.000m2). U zavisnosti od daljnjeg utvrivanja prisustva zagaenosti razasutim NUS-om u toku ienja, povrinu za ienje po potrebi reizvianjem proirivati.
Prilog D
ZNAK ZA HITNO OBILJEAVANJE MINIRANE POVRINE Izgled i karakteristike minskog znaka Izgled minskog znaka i razmjer slova i simbola mora biti identian kao na slici 1. Nalije minskog znaka je bijele boje. Dimenzija minskog znaka je 40x40 cm. Materijal za izradu minskog znaka mora biti neupotrebljiv za lokalno stanovnitvo. Neophodno je da materijal i boja mogu izdrati atmosferske uvjete koji su u BiH u trajanju od minimalno 5 godina. Preporueni materijal je plastika debljine 2 mm, a moe i metal ako je konkurentan sa cijenom i da zadovoljava navedene uvjete. Na znaku je neophodno izbuiti rupe da se moe efikasno zakucati na drveni koli ili zakaiti na adekvatnu podlogu. Ako bude prihvaen metalni znak neophodno ga je nainiti neupotrebljivim za drugu upotrebu. Drveni koli je dimenzija 5x5 cm i visine 150 cm.
UKLANJANJE OVOG ZNAKA KRIVI^NO JE DJELO UKLAWAWE OVOG ZNAKA KRIVI^NO JE DJELO
coopera zione I TALI A N A
Prilog E
IZVJETAJ O GENERALNOM IZVIANJU
OPI/OPTI PODACI O ZADATKU I LOKACIJI
Broj naloga zadatka
Obrazac GI-1
Broj sistemskog izvianja
RU/RK BHMAC-a
Datum zavretka
Broj neposredno ugroenih osoba i povremenih korisnika Broj korisnika lokacije nakon deminiranja
DA
NE
Broj znakova
Hitno obiljeavanje
(u toku izvianja)
DA
NE
Broj znakova
PRIJEDLOG ZA DODATNU EDUKACIJU STANOVNITVA O MINSKOJ OPASNOSTI Da li je potrebno izvriti dodatne aktivnosti na edukaciji stanovnitva o minskoj opasnosti
DA
NE
Ugroena grupa-e
DO K UME NT I U P R IL O G U R . br.
Naziv dokumenta
B roj s trana
2)
(Izvia, ime i prezime i potpis)
(Potpis)
(Datum unosa)
Datum po etka
L okalna z ajednica
m m
2 2
Naziv lokacije
DA
NE
Y X
R eferentna ta ka G /K Najbli a s tanic a polic ije P olicijs ka s tanica u
km D om zdravlja km B olnica km
Vrs ta tla P ijes ak G lina K re njak K amenjar Z emlja
Udaljena
T vrdo a tla Mo varno Mekano S rednje tvrdo e T vrdo Z ag a enos t Metalni otpad G ra evis nki ut S me e P anjevi R avno
km
Nag ib
Udaljena Vodeni tokovi J ezero R ijeka P otok K anal z a navod. O dvodni kanali O s talo
km
I K A T E G OR IJ A P R IO R IT E T A R A Z VOJ NOG K A R A K T E R A
(pos toji elaborat)
NIVO K O R IS T I
R .1.1. S tanovanje R .1.2. J avne us tanove R .1.3. P rivreda R .1.4. K omunikacije R . 1.5. E nergetika R .1.6. Vodoprivreda R .1.7. P oljoprivreda R .1.8. Z a tita okoli a R .1.9. T urizam R .1.10. umars tvo
0 I II III
P R IJ E DL OG T R A J NOG OB IL J E A VANJ A P os eban projekat trajnog DA obilje avanja NE Veli ina riz i ne povr ine koja s e obilje ava____________m ID s is temats kog izvianja______________ K las a trajnog obilje avanja
H.0. P os ebni zahtjevi za nultu kategoriju H.1.1. S tanovanje H.1.2. Infras truktura H.1.3. J avne us tanove H.1.4. E konos mi res urs i H.1.5. P reventivno deminiranje
B roj rtava od mina
O B IL J E A VA NJ E IZ VI E NE P OVR INE
S mrtno P ovrije enih Incidenti D A NE 35 B roj nepos redno ugroenih os oba i povremenih koris nika
20
S amos talni mins ki znaci T rajna mins ka ograda K ombinacija D uina ograde B roj s amos talnih znakova P rocjena potrebnog materijala O grada m kom
DA
NE
K ontrola z nakova
Na lic u mjes ta poduz eto:
Z amjenjeno o te enih P os tavljeno otu enih D odatno pos tavljano P remje teno
DA NE
NE
DA NE
Do
cm
F ortifikacijs ki objekat i
Do dubine pronalas ka
P R IJ E DL O G D E MINE R S K IH O P E R AC IJ A I MO G U IH ME T O DA R ADA MANUE L NO T R AJ NO O B IL J E AV ANJ E u s klopu: I E NJ E P R E G IR ANJ E T E H. IZ V I . T ehni kog izvianja i enja MA INS K A P R IP R E MA E V ID E NC IJ A O DE MINIR ANIM Z AD AC IMA U O K R U E NJ U L O K AC IJ E : B r. ID P ravac
B r.
E V ID E NC IJ A O O T V O R E NIM Z AD AC IMA U O K R U E NJ U L O K AC IJ E :
ID P ravac
U kolonu "Pravac" unjeti poloaj zadatka u odnosu na izvienu lokaciju
E videncija o zaga enos ti povr ine projekta minama i NUS om Iz baze podatakja Mins ki zapis nik MAC ID Iz evidencije prikupljene na terenu R edni broj iz P riloga 1a
P O D AC I O V R S T I I B R O J U O E K IV ANIH MINA: PP
P MA 1 P MA 2 P MA 3 P MR 2A P MR 2AS P MR 3 P R O M 1 i 1P MR UD P MR 4 P MR apljinka G oradanka O s tale T MA 1A T MA 2A T MA 3 T MA 4
PT
T MA 5 T MR P 6 T MM 1 O s tale
P O S T O J ANJ E F IZ I K IH P R E P R E K A
Maks imalno 254 karaktera. Navesti one prepreke i okolnosti koje bi mogle utjecati na operacije deminiranja, kao i eventualne preporuke.
F O T O G R AF IJ A
F otografis ano s a ta ke Y __________X _________pod uglom od_____ ? a pravac fotografis anja od ta ke ozna en je na karti s trelicom. (maks . 80 karaktera) J edna fotografija koja najvjernije os likava povr inu za projekat.
S O C IO E K O NO MS K I UT IC AJ
S vrha i zna aj deminiranja za s tanovni tvo i privredu. Na koji s e na in upotrebljavao pros tor od s trane lokalnog s tanovni tva. K oji s u projekti za izgradnju i obnovu planirani na lokaciji zadatka i kada.
NAP O ME NA
Naves ti ne to to je prema procjeni bitno za rizi nos t ili za izvoenje zadatka a nije obuhva eno u s adraju polja obras ca. K od reizvianja evidentirati kada nije bilo promjene veli ine rizi ne povr ine projekta u odnos u na prethodno s tanje.
T IM Z A G E NE R AL NO IZ VI ANJ E : 1)
(Voa tima, ime i porezime i potpis )
E F R E G IO NAL NO G UR E D A / K ANC E L AR IJ E
2)
(Izvia , ime i prezime i potpis )
(P otpis )
(D atum unos a)
Objanjenje za popunjavanje 1. Izvjetaj o generalnom izvianju - Obrazac GI-1, predstavlja prvu fazu u pripremi projekata u RU/RK po dobijenom nalogu od ureda/kancelarije BHMAC-a, i popunjava se po sljedeem: Vii samostalni referent za planiranje-operativac (1) Uzima podatke iz baze podataka BHMAC-a i popunjava polja obrasca: a) Broj naloga, b) Opi/opti podaci (RU/RK, entitet, kanton-regija, opina/optina, datum poetka,), c) Kategoriju prioriteta lokacije za izvianje iz podataka sistematskog izvianja, d) Evidencija o deminiranim (PBUR u TI i ienim) i otvorenim zadacima u okruenju lokacije. (2) Priprema kartu stanja lokacije (karta najsitnije razmjere 1:25.000, ili krupnije) na dan poetka izvianja, koja sadri: a) Obuhvat od podnosioca zahtjeva, b) Tehniki izviene i oiene povrine u okruenju lokacije, sa ucrtanim mjestom pronalaska mina, c) Zadatke koji su u toku u okruenju lokacije za izvianje, d) Predhodno izviene lokacije (susjedne), e) Mjesta oznaka dosadanjeg hitnog obiljeavanja u okruenju lokacije za izvianje, f) Prikaz minskih zapisnika u okruenju od 800 m, g) Prikaz minskih nesrea i incidenata evidentiranih u bazi podataka, h) Sistematsko izvianje sa prikazanim linijama razdvajanja zaraenih strana, radi eventualne korekcije ukoliko izviaki tim na terenu utvrdi da je to neophodno. (1) Priprema priloge: a) Prilog 1.- Pregled evidentiranih minskih zapisnika iz baze podataka u obuhvatu od 800m, radi analize i potrebne korekcije od strane izviakog tima na osnovu utvrenog stanja na terenu, b) Prilog 1a Pregled podataka o miniranosti prikupljen na terenu, radi evidentiranja i analize stanja sa terena. c) Prilog 2.- Pregled minskih nesrea i incidenata evidentiranih u bazi podataka, sa mogunou evidentiranja novih podataka dobijenih na terenu. Predaje popunjen obrazac GI-1 (polja iz pripreme) i kartu stanja izviakom timu, u sklopu naloga za generalno izvianje. Izviaki tim U sklopu naloga za generalno izvianje izviaki tim provjerava, prikuplja i analizira postojee i nove informacije na terenu, sa procjenom rizika, radi dopunjavanja karte stanja lokacije koja se izvia i popune ostalih polja i priloga obrasca izvjetaja GI-1, i to: a) Upisuje referentnu taku, b) Ukupnu veliinu izviene lokacije, c) Veliinu i broj projekata rizine povrine (TI, ienje ili trajno obiljeavanje), d) Veliinu povrine bez utvrenog rizika, sa obrazloenjem u datom polju.
-
lokacije sa prilozima
e) Broj neposredno ugroenih osoba i povremenih korisnika i broj korisnika nakon provedene PMA, f) Da li je rizina povrina obiljeena (zateeno stanje) i da li je hitno obiljeavana u toku izvianja, g) Prijedlog za dodatnu edukaciju stanovnitva o minskoj opasnosti, h) Dopuna priloga br. 1 sa analizom i korekcijom, popuna priloga 1a i dopuna priloga 2. NAPOMENA: Analizom minskih zapisnika, prema prilogu broj 1, izviaki tim treba na terenu izvriti moguu identifikaciju minskih zapisnika koji se odnose na izvianu lokaciju, i da po potrebi izvri korekciju podataka radi precizne minske situacije koja se evidentira u predloene pojedinane projekte obrazca GI-1A ili korekcije minske situacije u irem obuhvatu (800 m) u bazi podataka. 2. Izvjetaj o generalnom izvianju-priprema projekta, obrazac GI-1A, predstavlja drugu fazu u pripremi projekata u RU/RK. Po izvrenom prikupljanju, provjeri, analizi i procjeni rizika na terenu, operativac sa izviakim timom (po njihovom prijedlogu unjetom u obrazac GI-1 i zajednikoj analizi), popunjava izvjetaj priprema projekta obrazac GI-1A, za svaku pojedinano procjenjenu rizinu povrinu po vrsti deminerske aktivnosti (TI, ienje, trajno obiljeavanje). Polja obrasca popunjavaju se prema zahtjevu, sa sljedeim napomenama: a) Pod broj naloga zadatka, upisuje se osnovni broj naloga unjet u obrazac GI-1 i dodaje podbroj /1 i dalje za svaki pojedinani zadatak. b) U dijelu Opi/opti podaci o pojedinanom zadatku i lokaciji u polja: - Veliina projekta, upisuje se veliina rizine povrine za projekat po vrsti predloene deminerske aktivnosti, - Deklarisanje povrine reizvianjem, popunjava se kada se isto radi na zavrenom projektu i ukoliko se utvrdi promjena koja mijenja veliinu rizine povrine uz utvrenu PBUR (objanjenje dato uz reizvianje u nastavku). - Referentna taka G/K4 , unosi se referentna taka za tu procjenjenu rizinu povrinu-projekat (moe biti ista kao na obrascu GI-1, ukoliko se na nju oslanja), c) U dijelu Prioritetizacija, popuniti: - Polja obrasca koja se odnose na odreivanje prioriteta, popunjavaju se prema navedenom postupku prioritetizacije, - Nivo ugroenosti zajednice, popunjava se podatkom iz Opte procjene minske situacije po ugroenim zajednicama u BiH, - Obiljeavanje izviene povrine, popunjava se sa podacima o zateenom stanju hitnog obiljeavanja, izvrenom u toku izvianja, kao i dopunjenom i/ili ponovno postavljenom. - Prijedlog trajnog obiljeavanja, popunjava se prema zahtjevu i utvrenoj procjeni u sklopu deminiranja ili kao zaseban projekat. d) U dijelu Potrebna dubina uklanjanja ES-a, ukoliko nije standardna, navesti traenu (u cm) zbog namjene zemljita ili oznaiti Do dubine pronalaska. Do dubine pronalaska oznaiti samo u sluaju kada se porocjeni da bi mine, po zapisniku koji se moe identificirati, mogle biti na veoj dubini zbog naplavina (povrine uz potoke, rijeke i sl.), a iste treba ukloniti zbog prve kategorije prioriteta humanitarnog ili razvojnog karaktera.
4
e) U dijelu Podaci o vrsti i broju oekivanih mina, popunjavaju se podaci o miniranosti iz baze podataka i/ili prikupljenih na terenu, navedeni u evidenciji zagaenosti minama i NUS-om. f) U prvu kolonu dijela Evidencija o zagaenosti minama i NUS-om, upisuju se minski zapisnici iz baze podataka (MAC-ID), za koje je utvreno (nakon izvrene analize i korekcije na terenu) da pripadaju projektu. U drugu kolonu upisuju se podaci prikupljeni na terenu i navedeni u prilogu 1a, za koje je takoer utvreno da pripadaju projektu. Reizvianje projekta zadatka Provodi se na zavrenim deminerskim projektima, i to: prije provedbe natjeaja ili prije implementacije za projekte koji ne idu na natjeaj, ukoliko je od izrade projekta prolo vie od est mjeseci (radi se po nalogu ureda/kancelarije BHMAC-a); i prije stavljanja na listu prioriteta za narednu godinu, ukoliko se procjeni potreba, i ako je od izrade projekta prolo vie od godinu dana (radi se po planu efa RU/RK), prema sljedeem: a) Operativac u RU/RK sa timom za generalno izvianje popunjava novi obrazac priprema projekta GI-1A u koji upisuje broj naloga (kada isti izdaje ured/kancelarija BHMAC-a) i ID projekta zadatka TI/ i/ili ID zadatka trajnog obiljeavanja, datum reizvianja i podatke dobijene reizvianjem. Ukoliko se primjenom Kriterija za klasificiranje povrine u generalnom izvianju (Prilog C) utvrdi novo stanje u odnosu prvobitno, kod predlaganja u pripremi projekta, u dio Deklarisane povrine reizvianjem unosi se nova veliina rizine povrine za projekat i utvrena nova PBUR. U dijelu obrasca Reizvianjem deklarisana povrina bez utvrenog rizika upisuje se obrazloenje za nastale promjene u projektu. Ukoliko nije bilo promjena onda se potvruje (upisuje) prethodno utvrena veliina rizine povrine (na prvoj stranici), a u polju Napomena se to pismeno konstatuje. b) Uz obrazac GI-1A prilae se nova skica na katastarskoj podlozi (u 2 primjerka) sa ucrtanim novim granicama i koordinatama rizine povrine i PBUR. Ista sadri ostale informacije navedene u taki 37. pod (5). c) Predlae se, uredu/kancelariji BHMAC-a, izdavanje (zainteresovanim stranama) Strunog miljenja za utvrenu novu deklarisanu PBUR. NAPOMENA: Ukoliko se u toku izvoenja deminerskog zadatka utvrdi da se dio povrine, od zavrenog generalnog izvianja i izrade projekta, poeo intezivno koristiti bez nesrea i incidenata, po naprijed navedenom postupku vri se reizvianje radi iskljuenja iz zadatka novoutvrene PBUR. Posebne napomene za popunjavanje izvjetaja o generalnom izvianju (obrazaca GI-1 i 1A sa prilozima): a) Svako polje obrazaca GI-1 i GI-1A se mora popuniti, shodno zahtjevu i datom objanjenju, radi prihvatanja i izrade projekta od strane ureda/kancelarije BHMAC-a. b) Na kraju obrazaca GI-1 i GI-1A, izvjetaja generalnog izvianja, evidentirati sva dokumenta koja se nalaze uz iste.
Prilog F
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA KOMISIJA ZA DEMINIRANJE U BiH CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BiH BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA KOMISIJA ZA DEMINIRAWE U BiH CENTAR ZA UKLAWAWE MINA U BiH
Broj: Dana,..............20__god. Na osnovi take 16. Poglavlja V Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini, BHMAC izdaje,
Za:.
(podnositelj zahtjeva)
Lokacija: ............................................................
(Naziv lokacije)
Opina ......................................................
Struni tim izviaa BHMAC-a je prema Standardnim operativnim procedurama za generalno izvianje, izvrio generalno izvianje predmetne lokacije dana / u periodu 20__.godine. Na osnovi strune obrade svih dostupnih informacija u vrijeme izvianja, a u skladu sa kriterijima za klasifikaciju povrine bez utvrenog rizika, donosi se:
Struno miljenje
Predmetna lokacija se proglaava povrinom bez utvrenog rizika od postojanja mina
Sastavni dio Strunog miljenja je skica sa grafikim prikazom predmetne lokacije. Izvoenjem operacija Generalnog izvianja ne moe se procijeniti eventualno prisustvo neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS). Skreemo panju korisnicima da se, na predmetnoj lokaciji kreu oprezno, a ukoliko uoe NUS da nita ne poduzimaju ve da obavijeste struni tim za uklanjanje NUS-a Civilne zatite. ef ureda/kancelarije BHMAC-a
Prilog G
ZAPISNIK
O PRIKUPLJENIM PODACIMA U TOKU GENERALNOG IZVIANJA PRIMJENOM INTERVJUA
INTERVJU SA:
(ime i prezime)
STAROST: MJESTO STANOVANJA: KOLSKA SPREMA I ZAPOSLENJE: LOKALNA FUNKCIJA: DUNOSTI U RATU I KRETANJE U TOKU RATA:
NACIONALNOST:
(pripadnost vojsci, funkcija, in, koliko je bio prisutan na lokaciji izvianja u toku rata, da li je bio u ininjerijskim jedinicama - postrojbama ili u drugim vojnim strukturama koje su raspolagale podacima o minskim poljima)
NAPOMENA: Osobni podaci o osobama predvienim za kontakt prikupiti od organa koji predlae kontakt sa dotinom osobom u pripremi izvianja. U najve em broju slu ajeva ovaj organ (CZ, koordinatori ili dr.) upu uje na njemu poznate osobe. Podatke intervjuiranim osobama uzimati iznimno od njih samih samo u sluajevima kada se radi o nepripremljenom intervju. koji je iskrsnuo kao neplanirana prilika na terenu. U tom sluaju prikupiti to vie osobnih podataka, pri emu je obavezno ime, prezime i mjesto boravka, a u napomeni navesti da se radi o neplaniranom intervju.
TOK INTRVJUA:
(U toku intervjua navesti postavljena pitanja i odgovore intervjuiranog na postavljena pitanja. Pri tome obraditi samo grupe pitanja kojima se provjeravaju ranije prikupljeni podaci i grupe pitanja kojima se dolazi do novih podataka.) . (voditelj intervjua daje svoju vlastitu ocjenu o pouzdanosti intervjuiranog steenu na temelju podataka dobivenih od organa ili osobe koja je uputila na dotinu intervjuiranu osobu i na temelju pitanja koje je sam voditelj intervjua postavio, kako bi na posredan nain ustanovio koliko je izvor pouzdan i koliko je kvalitetan) Miljene o dobivenim podacima je rezultat analize intervjua koje provodi sam voditelj, pri emu usporeuje dobivene podatke sa ranije prikupljenim podacima. Voditelj intervjua u ovoj toki, utvruje koji podaci su provjereni iz drugih izvora, odnosno koje je nove podatke dobio i na koji nain iste namjerava (ili ne namjerava provjeriti)
DATUM INTERVJUA:
NAPOMENA: Zapisnik je dokument koji izrauje voditelj intervjua na temelju svojih zapisa nakon obavljenog intervjua. Zapisnik se izrauje u uredu. Zapisnik je izvorni dokument voditelja intervjua. Zabranjeno je bilo kakvo sastavljanje zapisnika na terenu. Zabranjeno je traiti ovjeru zapisnika od intervjuirane osobe ili od organa lokalne vlasti.
Prilog H
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA KOMISIJA ZA DEMINIRANJE U BiH CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BiH BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA KOMISIJA ZA DEMINIRAWE U BiH CENTAR ZA UKLAWAWE MINA U BiH
.................................................... ....................................................
U prilogu Zahtjev podnosioca, skica lokacije i dr.
Prilog I Prilog 1, uz obrazac GI-1 PREGLED evidentiranih minskih zapisnika iz baze podataka u obuhvatu od 800 m Broj naloga:...............
Podaci o minskim zapisnicima iz baze podataka
R. b.
1.
MAC ID
12.174
PP
(kom) 108
PT
(kom) 0
Svega (kom)
108
Latitude/ Longitud
44,12380 17,44172
OK
MAC ID
12.174
2. 3.
12.181 12.186
44 75
10 0
54 75
VRS ABiH
1 0
12.181 12.186
Broj naloga:..................
R. b. Koordinate (cca) y x Oekivana koliina i vrsta mina Naznake koliine i vrste uklonjenih mina Izvor podataka (minski zapisnik, uesnik ili vjerodostojan svjedok miniranja)
PREGLED evidentiranih minskih nesrea i incidenata iz baze podataka i prikupljenih na terenu Broj naloga:..................
R. b. Datum nesree/incidenta Lokacija (koordinate cca) Posljedice Evidentirano u bazi DA/NE
Podatke unio i sa novim se upoznao: Vii samostalni referent za planiranje ........................................................ Dana,.........20__.god.
Podatke analizirao i na terenu prikupio: Izviaki tim 1....................................... 2...................................... Dana, ...........20__.god.