SYLLABUS

Antika i srednjovjekovna politika filozofija (naziv kolegija)

Nositelj kolegija

Enes Kulenovi

E-mail

ekulenovic@email.htnet.hr

Studijski program: Preddiplomski Vrsta kolegija: Izborni Godina studija: Prva (I. sem) ECTS bodovi: 5 Oblik nastave: 2P + 2S Cilj kolegija Kolegij Antika i srednjovjekovna politika filozofija prua uvid u povijesne korijene zapadnog politikog miljenja kroz raspravu o temeljnim tekstovima politike teorije antike i srednjega vijeka. U seminarskoj nastavi naglasak e biti stavljen na itanje tekstova atenskih tragiara i povjesniara (Eshil i Tukidid), te dvaju najvanijih politikih filozofa antike Grke (Platon i Aristotel); reprezentativnih tekstova politikog miljenja Rimske republike (Ciceron); te kanonskih tekstova kranske misli ranog i kasnog srednjovjekovlju (Sveti Augustin i Toma Akvinski). Cilj kolegija je da studenti kroz itanje i analizu tih tekstova: 1) steknu uvid u glavne filozofskopolitike ideje antike i srednjega vijeka, 2) postignu razumijevanje povijesnog konteksta raanja tih ideja, te njihova utjecaja na razvoj moderne politike misli i politikih institucija, te 3) razviju sposobnost filozofskog promiljanja temeljnih problema normativne politike teorije.

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije potrebne za kolegij Ne postoje posebni uvjeti za upis predmeta.

Ishodi uenja na razini studijskog programa kojima kolegij pridonosi 1. KOGNITIVNA ZNANJA: Studenti stjeu znanja o predmetu i metodama suvremene politike znanosti. To im se omoguuje studijem temeljnih i pomonih politolokih disciplina, tako da je preddiplomski studij politologije konstituiran kao cjelovito prouavanje politikih institucija, politikih procesa i politikih sadraja. 2. INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI: Studenti razvijaju sposobnost razumijevanja razvoja i oblikovanja politikih institucija te sposobnost kritike analize politikih procesa i procesa donoenja odluka u razliitim sektorima javnih politika i upravljanja.3. ISTRAIVAKE SPOSOBNOSTI: Studenti stjeu sposobnost kvalitativnih i kvantitativnih istraivanja razliitih aspekata politikoga ivota. To ih s jedne strane kvalificira

Page 1

kao politike analitiare, a s druge strane kao strunjake za politiko odluivanje. 4. PRAKTINE SPOSOBNOSTI: Zahvaljujui razumijevanju razvoja politikih i drutvenih institucija studenti razvijaju sposobnosti za rad u obrazovnim institucijama, primjerice za izvoenje nastave iz politike i gospodarstva u srednjim kolama te slinih tema u drugim tipovima obrazovnih institucija. Studenti su takoer osposobljeni za politiku analizu i rad u politikim strankama, nevladinim organizacijama, meunarodnim organizacijama te za analizu politikoga komuniciranja, primjerice za rad u medijskim kuama ili razliitim agencijama. Osim toga studenti razvijaju sposobnosti praenja procesa odluivanja o pojedinim politikama, to ih osposobljava za rad u tijelima dravne uprave, lokalne samouprave i javnih poduzea.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) 1. Studenti e stei uvid u glavne filozofsko-politike ideje antike i srednjega vijeka, 2. postii razumijevanje povijesnog konteksta raanja tih ideja, te njihova utjecaja na razvoj moderne politike misli i politikih institucija, 3. razviti sposobnost filozofskog promiljanja temeljnih problema normativne politike teorije, te 4. sposobnost jasnog izlaganja vlastitih teorijskih argumenata.

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave TJEDAN 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. susret susret susret susret susret susret susret susret susret TEMA Uvod Obrazloenje osnovnih ciljeva i svrhe predmeta. Upoznavanje s nainom rada na seminarima i pregled literature. Tragedija u antikoj Grkoj Peloponeski rat Sokrat Platon: pravednost Platon: idealna drava i uloga filozofa Platon: zakoni Kolokvij I Aristotel: blaenstvo, kreposti i pravednost Aristotel: politika znanost i dravni poreci Ciceron: politika filozofija rimske republike Augustin: rana kranska politika misao Toma Akvinski: pravednost i zakoni Kolokvij II Zavrna rasprava i podjela potpisa

10. susret 11. susret 12. susret 13. susret 14. susret 15. susret

Obveze studenata

Page 2

Od studenata se oekuje pohaanje predavanja i seminarske nastave, kao i itanje literature predviene tjednim rasporedom. Studenti koji uspjeno napiu esej iz jednog od naslova iz izborne literature dobivaju dodatnih 2,5 ECTS boda.

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Zavrna ocjena iz predmeta sastoji se od etiri dijela: 1. prisustvo na seminarima: 10% zavrne ocjene 2. aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama: 10% zavrne ocjene 3. kolokvij I (Eshil, Tukidid, Platon): 40% zavrne ocjene 4. kolokvij II (Aristotel, Ciceron, Augustin, Akvinski): 40% zavrne ocjene. Studenti koji, kroz ova etiri dijela, ne osiguraju 51% ocjene polau: 5. zavrni pismeni ispit: 80% zavrne ocjene. Studenti koji su dobili pozitivnu zavrnu ocjenu imaju mogunost usmeno odgovarati za viu ocjenu.

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija): Eshil, Eumenide, u: Orestija, dramska trilogija, biblioteka Scena, Zagreb, 1965. Tukidid, Povijest Peloponeskog rata, Matica hrvatska, Zagreb, 1957. Platon, Apologija (obrana Sokratova), Minerva, Zagreb, 2000. Platon, Drava, Naklada Juri, Zagreb, 2001. Aristotel, Nikomahova etika, SNL, Zagreb, 1982. Aristotel, Politika, SNL, Zagreb, 1988. Marko T. Ciceron, Drava, u: Libri Politici (svezak prvi), Demetra, Zagreb, 2001. Marko T. Ciceron, Zakoni, u: Libri Politici (svezak drugi), Demetra, Zagreb, 2001. Augustin , O dravi Bojoj, Kranska sadanjost, Zagreb, 1995-1996. Toma Akvinski, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura: Leo Strauss i Joseph Cropsey (ur.), Povijest politike filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2006. IZBORNA LITERATURA: Sofoklo, Filoktet, u: Sofoklove tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1913. Sofoklo, Antigona, u: Sofoklove tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1913. Herodot, Povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Ksenofont, Grka povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, 2001. Platon, Sedmo pismo, SNL, Zagreb, 1977. Platon, Kriton Platon, Georgija Platon, Dravnik

Page 3

Platon, Gozba Platon, Zakoni, Naprijed, Zagreb, 1974. Gaj Svetonije Trankvil, Dvanaest rimskih careva, Naprijed, Zagreb, 1978. Plutarh, Usporedni ivotopisi, August Cesarec, Zagreb, 1988. Marko Tulije Ciceron, O dunostima, Nova Akropola, Zagreb, 2006. Seneka i Epiktet, Nova Arkopola. Zagreb, 2005. Marko Aurelije, Misli, Nova Arkopola, Zagreb, 2004. Augustin, Ispovijesti, Kranska sadanjost, Zagreb, 2002. Jacob Burchart, Povijest grke kulture, Prosvjeta, Zagreb, 2001. Lord Acton, "Povijest slobode u antici", u: Povijest slobode, Kruzak, Zagreb, 1999. Lord Acton, "Povijest slobode u kranstvu", u: Povijest slobode, Kruzak, Zagreb, 1999. Fustel de Coulanges, Antika drava, Prosveta, Beograd, 1956. Egon Friedell, Povijest grke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001. Leo Strauss, Grad i ovjek, Antibarbarus, Zagreb, 2004. Leo Strauss, O tiraniji, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1980. William Keith Chambers Guthrie, Povijest grke filozofije 3: Sofisti i Sokrat, Naklada Juri, Zagreb, 2006. William Keith Chambers Guthrie, Povijest grke filozofije 4: Platon, Naklada Juri, Zagreb, 2007. William Keith Chambers Guthrie, Povijest grke filozofije 5: Kasni Platon i Akademija, Naklada Juri, Zagreb, 2007. William Keith Chambers Guthrie, Povijest grke filozofije 6: Aristotel, Naklada Juri, Zagreb, 2007. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Rad studenata prati se kroz njihovu participaciju u raspravama tokom seminarske nastave, te uspjeha na kolokvijima koji se piu tokom semestra. Rad nastavnika ocjenjuje se anketom koju studenti ispunjuju krajem semestra.

Page 4